Business.hr broj 732 by Business.hr

LOV NA SAMODOLA 27

SDP: Hanfa je odgovorna za aferu Spice

Zastupnici SDP-a u Saboru su tražili odgovornost Uprave Hanfe za ne injenje u slu aju Podravke

NOVI GRIJESI 10

Uhićen najviši aktivni dužnosnik Mladen Bariši , ravnatelj Carinske uprave, uhi en je zbog sumnje u namještanje poslova za Fimi-mediju - ono o emu Business.hr piše godinama

ETVRTAK 30/9/2010

BROJ 732 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

SISA»KA ŽELJEZARA 8-9 Iako HFP ne osporava dubioze koje je ameri ki CMC otkrio nakon ulaska u željezaru i koje umanjuju kona nu kupovnu cijenu pogona, HFP je ipak tužio tu tvrtku jer su nekoliko dana zakasnili s obrazloženjem dubioza

Uložili

1,2 mlrd. kn u željezaru,

a HFP ih tuži Po novim EU pravilima Hrvatska bi platila 'kaznu' od 670 milijuna kuna PRORA»UNSKA STROGO A Ograni enje deficita na 3% i javnog duga na 60% BDP-a lanice eurozone morat e provoditi pod prijetnjom nov ane kazne od 0,2% BDP-a. Nemar prema makroekonomskim rizicima stajat e ih 0,1% BDP-a godišnje 4

info&stav

INDIKATOR

2-3

EK protiv Francuske

Europska gospodarska klima

Zbog protjerivanja Roma Europska komisija do sredine sljede eg mjeseca otvorit e postupak pred Europskim sudom pravde (ECJ) protiv Francuske, ali ne zbog diskriminacije Roma ve zbog neprenoĹĄenja europske direktive u nacionalno zakonodavstvo...

Povjerenje kompanija i potroĹĄa a u 16- lanoj eurozoni u rujnu je sko ilo na najviĹĄu razinu u gotovo tri godine, pri emu je posebno snaĹžan skok zabiljeĹžen u Njema koj, pokazali su najnoviji podaci Europske komisije business.hr etvrtak 30/9/2010

www.business.hr Glavna urednica, v.d.: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan BlaĹževi Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Ă&#x2020;eljko ÂŠojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Romana DugandĹžija, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , SaĎ&#x20AC;a Paparella, Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ&#x20AC;a â&#x2C6;&#x2020;etkoviĂ&#x160;, Hrvoje DominiĂ&#x160;, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂ&#x160; RoziĂ&#x160; Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂ&#x160; GrafiĂ&#x2039;ka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ&#x2039;: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auĹĄevi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

TRGNULI SE NAKON PISANJA BUSINESS.HR-a

VaraĹždinci Ĺžele sprije iti selidbu Varteksa u Novi M Nakon ĹĄto je Varteks po eo drugu rundu pregovora s Novim Marofom o preseljenju kompletne proizvodnje iz VaraĹždina, o emu je pisao Business.hr, varaĹždinski gradski oci Ĺžele se ponovno uklju iti u pregovore s elnicima Varteksa.

Moglo se i viĎ&#x20AC;e

"Svakom pravom VaraĹždincu neprihvatljivo je razmiĹĄljanje o seljenju Varteksa iz VaraĹždina, bilo da je u pitanju Novi Marof ili neka druga sredina. Varteks, ako ne bude u VaraĹždinu, za mene nije viĹĄe Varteks. Moj je stav poznat joĹĄ iz prijaĹĄnjih godina, kada smo intenzivno radili na tome da se za preseljenje Vartek-

sa osigura primjerna lokacija na varaĹždinskom podru ju. Kao Grad, tu smo se potrudili maksimalno, iako se moglo i viĹĄe", priznao je Zlatko Horvat, zamjenik varaĹždinskog gradona elnika i saborski zastupnik. Unato svemu, VaraĹždinci nisu naĹĄli lokaciju za preseljenje Varteksovih pogona koji se sada nalaze na vrlo vrijednom zemljiĹĄtu na samom ulasku u grad. DoduĹĄe, lani su Grad VaraĹždin i Varteks potpisali sporazum o zamjeni zemljiĹĄta u Brezju te rjeĹĄavanju 6,5 milijuna kuna dugova tvrtke gradskom prora unu. No, sve je propalo kada je varaĹždinska Porezna uprava, doznavĹĄi detalje dogovora s

gradskom upravom, upisala zaloĹžno pravo na Varteksovu nekretninu koja se trebala mijenjati. Rije je o jednoj od rijetkih Varteksovih nekretnina koja krajem godine nije bila optere ena, ĹĄto je i bio razlog brze reakcije poreznika.

Subvencije

"Varteks, unato svih problema, ne spava i ne pla e nad svojom sudbinom nego ima i razvojne programe. U tome mu moramo pomo i jer je u drugim vremenima puno dao za grad, regiju i drĹžavu. Osim Grada i Ĺ˝upanije, u rjeĹĄavanje problema Varteksa i njegovih 2500 radnika mora se uklju iti i drĹžava. Kao zastupnik, zajedno s nekim kolegama, u i-

nit u sve da se u prora unu za 2011. za to osiguraju ve e subvencije", istaknuo je Horvat, dodaju i kako e VaraĹždin sa svoje strane u initi sve da se rijeĹĄi otvoreno pitanje dugova Varteksa, pa i nove lokacije, o emu e se ovih dana razgovarati s vodstvom tvrtke. U Varteksu, iz kojeg varaĹždinski elnici o ekuju jamstvo da njihov plan preseljenja ima realne osnove, upozoravaju da odluku o preseljenju, odnosno izbor izme u VaraĹždina i Novog Marofa, moraju donijeti brzo zbog restrukturiranja i krize. Stoga se nadaju vrlo brzim konkretnim razgovorima i u VaraĹždinu, kakvi se ve vode u Novom Marofu. Ivica Kruhoberec

ZAĹ TITA POTROĹ AÂťA

Konzum pregovara s Anom Kne BivĹĄa predsjednica najve e sindikalne srediĹĄnjice SSSH Ana KneĹževi , koja je u lipnju razrijeĹĄena s te funkcije, mogla bi uskoro biti angaĹžirana u koncernu Agrokor. Kako doznaje Business.hr, KneĹževi je u pregovorima s ANA KNEĹ˝EVI , Konzumom, maloprobivĹĄa predsjednica dajnim lancem u sastanajve e sindikalne vu tog koncerna. srediĹĄnjice SSSH "Konzum zna ajSNIMIO SAĹ A ETKOVI no investira u zaĹĄtitu

potroĹĄa a i u tom je smislu zainteresiran za nove kadrove. S Anom KneĹževi se razgovara, ali joĹĄ niĹĄta nije odlu eno", rekli su nam iz Agrokora. Nije poznato na koju bi poziciju u Konzumu bivĹĄa sindikalna elnica mogla oti i, ako doista do e do njezina angaĹžmana. Podsjetimo, KneĹževi je smijenjena nedugo nakon presude kojom je nepravomo no proglaĹĄena krivom da

je kao predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske falsificirala sluĹžbene dokumente i uz pomo njih podigla 25.000 kuna sindikalnog novca, koji nije ispla en kao pomo lanovima sindikata ija su imena napisana na obrascima. SSSH, na ijem je elu od smjene bivĹĄe elnice Mladen Novosel, u dugovima je oko 1,8 milijuna kuna zbog ega postoji mogu nost da sedam

››

BISER DANA

BROJKA

Unato padu dobiti banaka i pogoršanju profitabilnosti prema uloženom kapitalu, dobit e ove godine biti dovoljna za pozitivno poslovanje ZORAN BOHA»EK, direktor Hrvatske udruge banaka, u intervjuu u Jutarnjem listu

100 tisuÊa piratskih CDR-a, DVDR-a te VHS-a za koje je sud naložio uništenje, kao i više od 400.000 predmeta vezanih uz te krivotvorine, bit e javno uništeno 5. listopada u 11,55 sati na poligonu Jadran filma u Zagrebu

UVODNIK

Bal-Baltazar, Bar-Bariši … ti i Marof Josip Bohutinski josip.bohutinski@business.hr

B ZLATKO HORVAT, zamjenik varaždinskog gradona elnika i saborski zastupnik, najavio je da e ovih dana razgovarati s vodstvom Varteksa o ostanku u Varaždinu SNIMILA MIRELA GODINI

Knežević najve ih granskih sindikata (trgovine, turizma, metalaca, poljoprivrede, kemije i nemetala, prehrambene i duhanske industrije, graditeljstva i komunalnih djelatnosti) istupi iz središnjice i osnuje novu. Kneževi je dugove objasnila padom prihoda od lanarina do ega je došlo uslijed osipanja lanstva zbog otkaza u sektorima koje SSSH zastupa. I. M.

al-Baltzar, Bar-Bariši , Bal-Baltazar, Bar-Bariši … Takav bi mogao biti parafrazirani tekst pjesmice iz poznatog crti a o profesoru Baltazaru. Poznatog profesora iz crti a Baltazara i ravnatelja Carinske uprave i donedavnog blagajnika HDZa Mladena Bariši a povezuju najmanje dvije stvari. Profesor je poznat po tome da za svaki problem na e na kraju genijalno rješenje. Bariši je tako er sklon genijalnim idejama, a njegovi su problemi bili golemi: kako napuniti strana ku blagajnu, kako pove ati prihode tvrtke bliske prijateljice te kako napuniti i svoje džepove. I nije li onda genijalna ideja, na razini profesora Baltazara, izmišljati raznorazne poslove koje e Fimi-medija dobivati od državnih tvrtki. I eto love do krova. CARINIKA i bivšeg strana kog blagajnika sa slavnim profesorom povezuje i zagreba ki restoran imena - Baltazar. To je bilo omiljeno mjesto za Bariši eve ru ke i ve ere, ali i njegova bliskog suradnika Ive Sanadera te ostalih lanova ekipe. Ondje su se dogovarali poslovi za Fimi-mediju, ondje su se rješavale kadrovske križaljke u državnim tvrt-

››

Slavnog profesora Baltazara i Mladena Bariši a povezuju najmanje dvije stvari sklonost genijalnim izumima za rješavanje složenih zadataka i ime poznatoga zagreba kog restorana u kojem je Bariši dogovarao poslove kama. I neki ministri koji još sjede u Vladi suflirali su Bariši u oko poslova za Fimi-mediju. I to upravo u Baltazaru. To su bili mini skupovi, sli ni onom velikom iz 2007. kada je Sanader pozvao 18 direktora i lanova državnih tvrtki na sastanak u Banske dvore kako bi im rekao da ‘Mladen ima nešto’ za njih. Jurak je ve odavno u pri-

tvoru, ondje je bio i Darko Beuk, bivši direktor Hrvatskih šuma, zbog namještanja poslova za tvrtku Nevenke Jurak, sad je na red došao i Bariši . NO, NA NJIMA PRI A o Fimi-mediji ne bi trebala stati. Bariši i Jurakova nisu mogli sve to raditi bez blagoslova samog vrha vlasti odnosno HDZ-a, koji se uostalom i financirao novcem izvu enim

iz državnih tvrtki preko Fimimedije. Cijela jedna stranka, najve a u Hrvatskoj, financirala se ilegalno. Nema tu da netko od vode ih ljudi nije znao za to. Nemogu e. Puno njih još treba pohapsiti. A profesor Baltazar bi se sigurno dosjetio i našao rješenje kako ih sve potprati u ionako ve pretrpani Remetinec.

tema 4-5

PRORAÂťUNSKA STROGO A lanice eurozone ograni enje deficita n pod prijetnjom nov ane kazne od 0,2% BDP-a. Za nemar prema makroe

Po novim EU pravilim bi platila 'kaznu' od 6 Kad bi se nova pravila o fiskalnoj politici i makroekonomskoj stabilnosti danas primijenila na Hrvatsku, zbog ve eg prora unskog deficita od dopuĹĄtenih 3 posto BDP-a - ove je godine rebalansom planirano 4,2 posto BDP-a - platili bismo kaznu neĹĄto manju od 670 milijuna kuna (0,2 posto lanjskog BDP-a, koji je iznosio 333,06 milijardi kuna) Europska komisija uvodi stroĹže sankcije za drĹžave lanice eurozone koje trajno krĹĄe pravila o prora unskom deficitu i javnome dugu. K tome se predlaĹže uvo enje sankcija za drĹžave iz eurozone koje trajno gube konkurentnost. Protiv drĹžava koje krĹĄe pravila uvode se postupne sankcije koje se u krajnjem slu aju preta u u globu u iznosu 0,2 posto BDP-a za krĹĄitelje pravila o prora unskom deficitu i javnome dugu, odnosno u iznosu 0,1 posto za krĹĄitelje pravila o makroekonomskoj stabilnosti.

Po inje 2012.

Na udaru novih sankcija na i e se lanice eurozone koje e imati javni dug ve i od 60 posto svojega BDP-a i prora unski deficit ve i od 3 posto BDP-a. Kriteriji za

krĹĄenje pravila o konkurentnosti, odnosno za produciranje makroekonomskih neravnoteĹža naknadno e se definirati. Paket zakonskih prijedloga kojim e se sva ta pravila i sankcije propisati trebao bi biti usvojen do konca sljede e godine, a stupiti na snagu koncem 2012. godine. Kad bi se ta pravila danas primijenila na Hrvatsku, zbog ve eg prora unskog deficita od dopuĹĄtenih 3 posto BDP-a - 4,2 posto BDP-a ove godine - platili bismo kaznu neĹĄto manju od 670 milijuna kuna (lanjski je BDP iznosio 333,06 milijardi kuna). KaĹžnjavanje lanica eurozone koje e krĹĄiti propisana pravila bit e postupno - kad krenu krivim smjerom, morat e poloĹžiti preventivni depozit na koji e im se obra unavati kamata, ako se ne korigiraju i prekrĹĄe pravila morat e deponirati korektivni beskamatni depozit u iznosu 0,2 posto svojega BDP-a, a ako trajno prekrĹĄe pravila, taj se depozit pretvara u globu i upla uje ostalim lanicama eurozone koje nisu krĹĄile pravila.

Spas ve ine

lanice eurozone koje trajno prekrĹĄe pravila ne e biti kaĹžnjene jedino ako kvalificirana ve ina svih lanica

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Krajnje je vrijeme da i Hrvatska po ne rigoroznije primjenjivati fiskalnu disciplinu jer emo u suprotnome ugroziti perspektive i ĹĄanse za lanstvo u eurozoni ZDESLAV Ĺ ANTI , makroekonomist SC Splitske banke SNIMIO HRVOJE DOMINI

eurozone odlu i da ne budu kaĹžnjene, a kako je teĹĄko posti i takvu kvalificiranu ve inu, kazne e se zapravo primjenjivati gotovo automatizmom. Povjerenik Olli Rehn pojaĹĄnjava da e "sankcije biti samo posljedice s kojima moraju ra unati one lanice koje nisu ispunile svoje obveze". Upravo

taj poluautomatizam u kaĹžnjavanju drĹžava koje krĹĄe pravila izaziva najviĹĄe sporova me u lanicama Unije. Dok Francuska traĹži uvo enje politi kog manevarskog prostora za nadziranje prora una i primjenu sankcija, njema ki ministar financija Wolfgang Schauble u potpunosti podrĹžava

prijedlog EU i povjerenika Ollija Rehna.

Brojna izuze a

Makroekonomist SC Splitske banke Zdeslav Ĺ anti podsje a da su i dosad postojale sankcije za zemlje koje krĹĄe pravila eurozone, ali nisu primjenjivane jer su postojala brojna izuze a. U razdoblju prosperiteta o ito se mnogima gledalo kroz prste, ali sada je, zbog krize, Europska komisija o ito procijenila da ako Ĺželi sa uvati eurozonu mora i te kako voditi ra una o njezinoj stabilnosti. Propisivanje sankcija i novih pravila po kojima e se primjenji-

ficita na 3% i javnog duga na 60% BDP-a ubudu e e morati provoditi makroekonomskim rizicima pla at e globu od 0,1% BDP-a godišnje

ma Hrvatska 670 mil. kn OLLI REHN, povjerenik Europske komisije za ekonomska i monetarna pitanja, objašnjava da e sankcije biti samo posljedice s kojima moraju ra unati lanice koje nisu ispunile svoje obveze FOTO KOVA EV/CROPIX

business.hr etvrtak 30/9/2010

Nova pravila EU za fiskalnu politiku i makroekonomsku stabilnost 1) Prevencija - oprezna fiskalna politika - Fiskalna politika mora biti u skladu sa srednjoro nim prora unskim ciljevima kako bi se izbjegla rasipnost u dobrim godinama - Prora unski rashodi ne bi smjeli rasti stopom bržom od srednjoro ne stope rasta BDP-a - Prijestupnici e od Europske komisije dobiti prvo upozorenje, a nakon opetovanog ignoriranja morat e položiti depozit u visini 0,2% BDP-a - Depozit se s kamatama vra a nakon što se 'devijacije' isprave

2) Korekcija pretjeranog deficita (3% BDP-a) - Kad zemlja lanica prekrši pravilo o ograni enju prora unskog deficita do 3 posto BDP-a, Europska komisija pokre e proceduru za pretjerani deficit - Korektivna je mjera polaganje beskamatnog depozita u visini 0,2% BDP-a - Depozit se pretvara u globu ako zemlja prijestupnik ne posluša preporuke Europske komisije - Zaradu od kamata na depozit te globe razdijelit e me u sobom zemlje koje ne krše ta pravila

3) Ja a kontrola javnog duga - Stroža provedba pravila o ograni enju javnog duga na 60 posto BDP-a - Kako bi dokazali da 'dostatno' smanjuju dug i tako izbjegli globu, prijestupnici e morati pokazati da su višak duga (dio koji premašuje prag od 60% BDP-a) u prethodne tri godine smanjivali za dvadesetinu - Ignoriranje preporuka rezultirat e globom od 0,2 posto BDP-a

vati još su jedna potvrda da se u cijeloj Europskoj uniji teži puno ve oj fiskalnoj disciplini i stabilnosti, smatra Šanti . Uvjeren je da e se ta pravila primjenjivati i na nove lanice EU, zbog ega e i pristupanje eurozoni biti još zahtjevnije. I zbog toga je krajnje vrijeme da i Hrvatska po ne rigoroznije primjenjivati fiskalnu disciplinu kako bi uspostavila fiskalnu stabilnost, jer u suprotnome "ugrozit emo naše perspektive i šanse za lanstvo u eurozoni", zaklju uje Šanti . Zoran Daskalovi Alen Legovi

4) Prevencija i korekcija makroekonomskih neravnoteža - Europska komisija uvest e redovne procjene makroekonomskih rizika koje e uklju ivati niz ekonomskih indikatora te prema potrebi analize koje bi otkrile temeljne probleme - Za zemlje s ozbiljnim neravnotežama ili onima koje ugrožavaju stabilnost itave eurozone Komisija e donijeti preporuke i otvoriti takozvanu proceduru za pretjeranu neravnotežu (Excessive Imbalance Procedure - EIP) - Ako prijestupnik uporno ignorira upozorenja, Komisija e mu odrezati godišnju globu od 0,1 posto BDP-a

WOLFGANG SCHAUBLE, njema ki ministar financija, podržao je prijedlog EU, a Francuska traži uvo enje politi kog manevarskog prostora za nadziranje prora una i primjenu sankcija ARHIVA BUSINESS.HR

Odluke o 'korektivnim' procedurama, depozitima i globama donosi Komisija i Vije e EU ih ne treba potvrditi, no može ih ve inom glasova poništiti ili ublažiti visinu globe odnosno depozita

tema 6-7

INDEKS EKONOMSKE EFIKASNOSTi Profesori Mate Crkve efikasnosti koji je istaknuo gradove s najvećim ulagačkim poten

Karlovac efikasniji od Zagreba, a Sveta Nedjelja od Dubrovnika Predodžbe o rastu pojedinih regija su pogrešne, upozorio je Mato Crkvenac - BDP je u odnosu na 1990. rastao samo u središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj, a sve su ostale regije, pa i Istra, u minusu. Za razliku od najrazvijenijih gradova, poput Zagreba, pomoć države sada zaslužuju izvozno orijentirani i najefikasniji gradovi - Vodnjan, Glina, Sveta Nedelja i Karlovac Među hrvatskim gradovima, prema indeksu ekonomske efikasnosti, najbolje su rangirani Vodnjan u kategoriji gradova do 8000 stanovnika, Glina u kategoriji do 15.000 stanovnika, Sveta Nedelja (do 45.000 stanovnika) te Karlovac (12 gradova s više od 45.000 sta-

novnika). To su gradovi, rekao je Mato Crkvenac, bivši ministar financija a sada profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koji pokazuju dobro stanje gospodarstva i velik potencijal za ulaganja, izvozno su orijentirani i zaslužuju pomoć države.

Zapadna Hrvatska

Središnja Hrvatska

1990./2005.

BDP

BDP po stan.

9,8% 18,4% BDP po stanovniku u odnosu na prosjek RH 1990. 2007. 118,4%

BDP

BDP po stan.

24,4% 31,7% BDP po stanovniku u odnosu na prosjek RH 1990. 2007. 115,5%

117,8%

125,3%

Istraživanje je proveo Razvojni forum Zagreb s Crkvencem i Vladimirom Čavrakom s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kao prvo takvo u Hrvatskoj.

Pet ključnih indikatora

No, gdje su na tom popisu veliki gradovi koji predvode domaće gospodarstvo poput Zagreba, Rovinja, Dubrovnika...? Kako je jedna Glina prema ekonomskoj uspješnosti pretekla Rovinj? "Naš indeks ekonomske efikasnosti nije pokazatelj razvijenosti", objasnio je MATO CRKVENAC, bivši ministar financija, dovršava i precizne profile hrvatskih gradova Snimio hrvoje dominić

Crkvenac, "iako ta dva indeksa treba promatrati zajedno". Indeks ekonomske efikasnosti dobiva se kompilacijom pet indikatora uspješnosti poslovanja, a to su: usporediva efikasnost poslovnih sredstava, izvozna usmjerenost, profitabilnost, proizvodnost rada i investicije u dugotrajnu imovinu. Sve to daje indeks ekonomske efikasnosti koji poka-

Južna Hrvatska 1990./2005. BDP

BDP po stan.

-4,7% 4,2% BDP po stanovniku u odnosu na prosjek RH 1990. 2007. 88,6%

85,5%

Crkvenac i Vladimir Čavrak predstavili su indeks ekonomske potencijalom. Najveći su gradovi 'ispali s liste'

business.hr Četvrtak 30/9/2010

INDEKS EKONOMSKE EFIKASNOSTI Najuspješniji gradovi po godinama 2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

Gradovi do 8000 stanovnika

Cres 133,3

Klanjec 128,9

Novigrad 129,4

Novigrad 135,4

Novigrad 132,0

Vodnjan 137,4

Gradovi sa 8.000-15.000 stanovnika

Rovinj 131,7

Rovinj 125,3

Rovinj 131,8

Glina 144,1

Rovinj 130,6

Glina 132,8

Gradovi sa 15.000-45.000 stanovnika

Ogulin 126,5

Dubrovnik 139,4

Dubrovnik 111,3

Sveta Nedelja 121,6

Sveta Nedelja 122,3

Sveta Nedelja 122,8

Karlovac 112,2

Zadar 116,9

Zadar 113,9

Zadar 119,0

Slavonski Brod 119,7

Karlovac 137,1

Gradovi s više od 45.000 stanovnika

Sjeverna Hrvatska

Prosječni indeks za razdoblje 2004.-2007.

1990./2005. BDP

BDP po stan.

Gradovi do 8000 stanovnika

12,6% 17,5% BDP po stanovniku u odnosu na prosjek RH 1990. 2007. 80,6%

83,0%

1990./2005. BDP

BDP po stan.

-19,8% -10,6% BDP po stanovniku u odnosu na prosjek RH 1990. 2007. 85,4%

zuje zdravlje gospodarstva grada ili regije. "Dovršava se izrada profila gradova u kojima će se jasno vidjeti njihove jake i slabe točke, vizije, projekti, pogodnosti za investitore, uspješne tvrtke...", kaže Crkvenac. Ti će profili pratiti razvoj gradova kroz godine i jasno će se vidjeti što je dovelo do tog pomalo iznenađujućeg poretka uspješnih

Novigrad

127,4

Rovinj

128,5

Vodnjan

116,5

Benkovac

115,5

Klanjec

114,9

Umag

111,9

Prelog

114,3

Labin

110,5

Bakar

112,8

Mali Lošinj

109,1

Gradovi sa 15.000-45.000 stanovnika

Istočna Hrvatska

68,9%

gradova. Razvojni forum Zagreb istraživao je 127 gradova, koliko ih je bilo 2007. godine kada je počelo istraživanje, i uspoređivao stanje s brojkama iz 1990. godine, kada je postojalo 112 gradova i kada su županije i općine bili drukčije organizirani.

Struktura ekonomije

Gradovi su podijeljeni u četiri skupine prema broju stanovnika i prema pet geografskih regija koje su, kako je kazao dr. Crkvenac, sastavljene "prema logici i tradiciji". Dio istraživanja obuhvatio je istraživanje BDP-a,

Gradovi sa 8000-15.000 stanovnika

Gradovi s više od 45.000 stanovnika

Dubrovnik

115,3

Zadar

109,4

Poreč

114,5

Zagreb

106,3

Sveta Nedelja

112,5

Karlovac

105,2

Našice

107,3

Rijeka

102,3

Zaprešić

100,7

Varaždin

101,8

kako ukupnog BDP-a regije tako i BDP-a po stanovniku, i brojke su, kaže Crkvenac, zabrinjavajuće. "Na nacionalnoj razini tek smo u prvoj polovici 2004. godine dosegnuli razinu BDP-a koju smo imali 1990. godine. Istočna i južna Hrvatska su kao regije još ispod te razine." Tako je BDP istočne Hrvatske, prema podacima za 2005. godinu, pao 20 posto u odnosu na 1990. godinu. "BDP po stanovniku manje je pao - 10,6 posto zato što je i stanovnika u toj regiji mnogo manje", objasnio je Crkvenac. Daljnja usporedba posljednje predratne godine i 2007. otkriva da je BDP povećan u središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj, a sve ostale regije, uključujući i Istru, bilježe veći ili manji pad. "To dobro pokazuje da su

predodžbe o rastu ponekad jako pogrešne", tvrdi Crkvenac. Istraživanje je obuhvatilo i ispitivanje udjela djelatnosti u BDP-u. Tako podaci za 2007. godinu pokazuju da su primarne djelatnosti smanjene sa 13,06 posto udjela u BDP-u na samo 6,06 posto, a sekundarne su djelatnosti smanjene sa 41,69 na 28,17 posto. U istom su razdoblju od 17 godina proizvodne djelatnosti smanjile udjel sa 54,75 na 43,23 posto.

Izostao polet

"Sve to pokazuje da je zapravo izostao poslijeratni polet i bum te da su najviše izgubile regije s jačom poljoprivrednom i industrijskom bazom", rekao je Crkvenac. Istraživanje je važno,

objasnio je Čavrak, jer je 21. stoljeće prvo u ljudskoj povijesti u kojem više ljudi živi u gradovima nego u selima. "I u Hrvatskoj je takva situacija, s time da se 90 posto gospodarskih kapaciteta Hrvatske nalazi u gradovima, posebno u Zagrebu", kaže Čavrak. Gradovi, dodao je, zauzimaju 30 posto prostora, a 70 posto prostora poharano je ratom, ali i demografskim kretanjima. "Bilo koja strategija regionalnog razvoja Hrvatske mora uzeti u obzir te činjenice", napominje Čavrak, "posebno zato što je u Europi i drugim dijelovima svijeta aktualna nova politika regionalnog razvoja koja omogućuje povezivanje gradova sličnih razvojnih potencijala." Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr

doga aji

SU ENJE ZA STUDIJU

Polan ec: Bolje da sam ostao u zatvoru

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 30/9/2010

DAMIR POLANÂťEC, bivĹĄi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Zagreb. Na su enju bivĹĄem potpredsjedniku Vlade i ministru gospodarstva Damiru Polan ecu i vukovarskom odvjetniku Petru Mileti u za izradu nepotrebne studije vrijedne 500 tisu a kuna svjedo io je ju er i bivĹĄi Polan ecov suradnik Tomislav Mazal, iz Vladina ureda za odnose s javnoĹĄ u,

koji je ustvrdio da je Polan ec bio poznat kao "deĹžurni vatrogasac" jer su kod njega zavrĹĄavali svi goru i problemi Vlade. Tako je rijeĹĄio i problem Borova, zbog kojega su SDSS-ovi politi ari prijetili izlaskom iz vladaju e koalicije. "Ostao je jedino problem odvjetnika koji rade na postotak", kazao je Mazal, dodaju i da mu je Polan ec rekao da e se prona i na in isplate. Odvjetnik Mileti , koji je zastupao oko 3900 srpskih radnika, potom je postigao dogovor da e biti namiren preko Ministarstva gospodarstva, posvjedo-

io je Mazal. Tijekom njegova ispitivanja sudac zagreba kog Ĺ˝upanijskog suda Ivan Turudi upozorio je Polan ecovu obranu da je pozivanjem tog svjedoka "obmanula sud" jer je prije nego ĹĄto je sluĹžbeno predloĹžen za svjedo enje s odvjetnikom Antom Nobilom dogovorio da e se pojaviti na sudu. Sudac je pritom upozorio i Polan eca da ne negoduje na primjedbe sudskog vije a, na ĹĄto je bivĹĄi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva prokomentirao: "Bolje da sam ostao u zatvoru." H/B.hr

HFP tuĹži ulagaÄ?a jer je zakasnio s objaĹĄnjenjem SISAÂťKA Ĺ˝ELJEZARA Iako HFP ne osporava dubioze koje je CMC otkrio nakon ulaska u sisa ku Ĺželjezaru i koje umanjuju kona nu kupovnu cijenu, HFP je ipak tuĹžio tu tvrtku, koja je u Sisak dosad uloĹžila viĹĄe od milijardu kuna, jer je zakasnila nekoliko dana Tri godine nakon ĹĄto je CMC uĹĄao u Sisa ku Ĺželjezaru i uloĹžio viĹĄe od milijardu kuna u obnovu proizvodnje kako bi CMC Sisak stasao u stabilnu kompaniju, Hrvatski fond za privatizaciju odlu io je sudskim putem rjeĹĄavati problem nastao oko dubioza koje je CMC pronaĹĄao nakon ulaska u Ĺželjezaru. Naime, kupoprodajnim je ugovorom definirano kako CMC ne mora platiti onaj dio cijene za koji

BROJKE

milijuna kuna naknadno otkrivenih dubioza iznos je za koji bi trebala biti umanjena kona na kupovna cijena

se utvrdi da se odnosi na dubioze koje nisu prona ene tijekom dubinskog snimanja tvrtke. Nakon ĹĄto su uĹĄli u kompaniju, CMC je otkrio 12 milijuna kuna dubioza koje nisu bile prona ene prije, ĹĄto je potvrdio i nezavisni financijski revizor, a koje prema toj klauzuli ugovora ne bi morao platiti.

Potvrda revizora

"U ugovoru postoji klauzula koja govori o dodatnom pla anju kupoprodajne cijene, u iznosu 17 milijuna kuna od ega e se odbiti novoprona ene obaveze u periodu od tri mjeseca nakon kupoprodaje. Novoprona ene obaveze iznose 12 milijuna kuna i mi smo u cilju partnerskog rjeĹĄavanja problema Ĺželjeli razgovarati s gospodinom Duv-

pitanje oko kojega se ne slaĹžemo. Oni nisu nikada sluĹžbeno pobili naĹĄ nalaz dodatnih, a neiskazanih obveza u iznosu 12 milijuna kuna", dodaje Vela.

1050 zaposlenih

PAĹ KO VELA, predsjednik Uprave CMC Sisak, kaĹže kako je sporni iznos potvrdio i nezavisni financijski revizor SNIMIO HRVOJE DOMINI

njakom, ali nije bilo volje s njegove strane. Sada je sve u rukama suda i viĹĄe nema smisla o tome razgovarati. Odvjetnici e napraviti svoj posao. CMC je do sada u Ĺ˝eljezaru uloĹžio 1,2 milijardu kuna, zapoĹĄljavamo 1100 ljudi, a izvozimo gotovo sve ĹĄto proizvedemo. Planiramo na duge staze. Ĺ˝eljezara u Sisku ne e doĹživjeti sudbinu Splitske Ĺ˝eljezare. Nismo posebno razo arani ni iznena eni takvim razvojem doga aja.

Naviknuli smo", kazao nam je PaĹĄko Vela, predsjednik Uprave CMC Sisak. O emu je to no rije i zaĹĄto HFP nije pokuĹĄao posti i dogovor sa stranim investitorom koji je u tri godine uloĹžio znatna sredstva kako bi stabilizirao sisa ku Ĺželjezaru, pokuĹĄali smo saznati i u HFP-u, no do komentara nismo uspjeli do i. "HFP nam je samo rekao da smo probili zadani rok za nekoliko dana i to je tehni ko

Samo 5 posto ukupne proizvodnje CMC-a Sisak ostaje u Hrvatskoj, a 95 posto je izvoz. Od toga 70 posto ide u Ameriku, a 30 posto u Europu i sjevernu Afriku. Nakon ĹĄto je na tim trĹžiĹĄtima doĹĄlo do oporavka trĹžiĹĄta nafte i plina, oĹživjela je i proizvodnja u Sisku. U CMC-u procjenjuju da e ove godine imati gubitak oko 20 milijuna dolara, ĹĄto je otprilike isto kao proĹĄle godine unato injenici da su bitno pove ali proizvodnju i prodaju, no zbog disbalansa u cijenama i troĹĄkovima gubitak, kaĹžu, nije mogao biti manji. Problema u komunikaciji imaju i s Hrvatskom elektroprivredom kojoj su najve i kupac, a ija uprava odbija razgovarati s njima. Ipak, ameri ki su vlasnici po etkom ove godine uloĹžili 65 milijuna dolara u novu eli anu, ĹĄto e omogu iti dovoljnu proizvodnju elika za vlastite potrebe, ali i za prodaju. Kapacitet nove eli ane je ĹĄestsedam puta ve i od stare, a o ekuju prodaju od 350 milijuna dolara godiĹĄnje. Romana DugandĹžija

romana.dugandzija@business.hr

doga aji

KAMENSKO

Pokrenut predste ajni postupak

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 30/9/2010

RADNICE Kamenskog u prosvjednoj ĹĄetnji srediĹĄem Zagreba FOTO MARKI EVI /CROPIX

Zagreb. Trgova ki sud u Zagrebu ju er je donio odluku o pokretanju predste ajnog postupka za tekstilnu tvornicu Kamensko i Zdravka Mitaka imenovao predste ajnim upraviteljem. "Mitak nas je izvijestio da ima ovlasti samo za utvr ivanje injenica jesu li se stekli uvjeti za pokretanje ste-

aja i o tome e se izjasniti 12. listopada na ro iĹĄtu na Trgova kom sudu u Zagrebu", rekao je regionalni koordinator Sindikata tekstila, obu e, koĹže i gume Hrvatske Ĺ˝eljko Ĺ egina. Ako se to utvrdi, ve 12. listopada mogla bi biti donesena odluka o pokretanju ste ajnog postupka, kaĹže Ĺ egina. Me utim, postoji mogu nost da pokreta ste aja, jedna tvrtka iz Sjeverne Irske, odustane od ste aja, tako da joĹĄ niĹĄta nije sigurno, dodao je.

Radnice e nastaviti ĹĄtrajkati jer ne prihva aju ponudu Uprave da prestanu ĹĄtrajkati u zamjenu za isplatu jedne pla e do kraja tjedna. One traĹže isplatu najmanje triju od ukupno pet zaostalih pla a, a mogu nastaviti legalno ĹĄtrajkati sve do pokretanja ste ajnog postupka. Odluku o daljnjim potezima sindikat i radnice trebali bi donijeti danas nakon ĹĄto u tvornici razgovaraju s predste ajnim upraviteljem Mitakom, a sastanak je zakazan za 10 sati. H

â&#x20AC;&#x2DC;Drmaoâ&#x20AC;&#x2122; carinom, lobir Fimi-mediju, kadrovira UHI EN NAJVIĹ I AKTIVNI DUĹ˝NOSNIK Mladen BariĹĄi , ravnatelj Carinske uprave, najviĹĄi je ikada uhi eni aktivni drĹžavni duĹžnosnik. Sumnji i ga se za ono o emu Business.hr piĹĄe godinama - namjeĹĄtanje poslova za Fimi-mediju. No, BariĹĄi je imao i mnogo drugih 'partijskih' zadataka Mladen BariĹĄi , ravnatelj Carinske uprave i bivĹĄi blagajnik HDZ-a, uhi en je ju er zbog afere Fimi-media. Budu i da je BariĹĄi eva pozicija svojevrstan pandan drĹžavnom tajniku, on je najviĹĄi aktivni drĹžavni duĹžnosnik ikad uhi en u Hrvatskoj. Sumnji i ga se da je sre ivao poslove za tu marketinĹĄku tvrtku u vlasniĹĄtvu njemu

bliske Nevenke Jurak, i to s drĹžavnim poduze ima. U tome je, navodno, imao potporu bivĹĄega premijera Ive Sanadera, koji je diskretno, ali jasno davao naputke direktorima javnih poduze a da koriste usluge Fimi-medije. A tvrtka Nevenke Jurak, koja je ve u pritvoru, dobivala je unosne poslove, i to uglavnom bez javnog natje-

aja, od gotovo svih drĹžavnih i javnih poduze a, ak i ministarstava.

Sastanak u Vladi

Hrvatske autoceste, Hrvatska poĹĄta, Hrvatska poĹĄtanska banka, Croatia osiguranje, Hrvatske ĹĄumeâ&#x20AC;Ś bili su klijenti Fimi-Medije, kao i primjerice Ministarstvo unutarnjih poslova.

PRIJEVOZNICI TRAĹ˝ILI SMJENU

Pogodovao vlasnicima parkinga na carini Smjenu Mladena BariĹĄi a s mjesta ravnatelja Carinske uprave viĹĄe su puta traĹžili hrvatski cestovni prijevoznici. Glavni krimen koji su mu spo itavali bilo je to ĹĄto je carinske terminale postavljao na privatnom zemljiĹĄtu pa su kamiondĹžije morali pla ati par-

king kako bi ocarinili robu koju prevoze. Cijena ulaska na takav privatni parking, na koji se mora do i kako bi se ocarinila roba, iznosi izme u 100 i 150 kuna. Jedan je od vlasnika parkinga na carinskom terminalu i kontroverzni poduzetnik Marinko Mikuli , vlasnik

Pan Papira. Njemu u Dugopolju Carinska uprava za najam prostora pla a 1 kunu mjese no, no Mikuli s druge strane ubire velike prihode od naplate parkinga i drugih usluĹžnih djelatnosti za prijevoznike koji moraju do i na njegov terminal kako bi ocarinili robu.

Uspon Fimi-medije po eo je otkako je HDZ 2003. doĹĄao na vlast. Do 2004. godine ta je nepoznata tvrtka ostvarivala skromne prihode. Tako je 2003. uprihodila samo 773.761 kunu, a ve 2004. godine prihodi su joj porasli na 1,8 milijuna kuna. U 2008. godini Jurak je imala ak 50,7 milijuna kuna prihoda, a lani, kada je ve otkrivena afera Fimi-media, ti su prihodi

iznosili 39 milijuna kuna. Najizravnija Sanaderova veza s aferom Fimi-Media jest sastanak u Banskim dvorima 2007. godine, na kojem je bio i BariĹĄi , kada je bivĹĄi premijer sazvao direktore i lanove uprava drĹžavnih tvrtki i poru io im da "Mladen ima neĹĄto za njih". Nakon toga su direktori dobivali poziv iz Carinske uprave na sastanke na ko-

OGLAS

Pastor najavljuje birao za vatrogasna vozila rao u HAC-u… i u Hrvatskoj NOVO ULAGANJE

BARIŠIĆEVA METODA

Kako su se namještali poslovi?

MLADEN BARIŠIĆ, ravnatelj Carinske uprave, jučer je uhićen FOTO KONJEVIĆ/CROPIX

jima je bila i Jurak, a zatim je slijedilo ugovaranje poslova. Fimi-media je tako za HAC organizirala svečanosti otvaranja autocesta, za što je samo lani dobila šest milijuna kuna, a radila je i produkciju reklamne kampanje za ENC uređaje za što je dobila 12 milijuna kuna. Za ACI je organizirala svečanost u povodu 25 godina postojanja te tvrtke, a za Hrvatsku poštu božićne

Kako se realizirao dogovor premijera Ive Sanadera s Mladenom Barišićem i direktorima državnih tvrtki odanih HDZu, najbolje svjedoči primjer natječaja za izradu kalendara i rokovnika za Hrvatske šume u prosincu 2008., koji samo zahvaljujući pisanju Business.hra nikada nije realiziran. Na javnom natječaju Fimi-media dobila je tiskanje 20.000 kalendara i 8000 rokovnika predviđenih za božićne darove Hrvatskih šuma, iako uopće nije registrirana za tu djelatnost, a ponuda tvrtke Nevenke Jurak bila je dvostruko skuplja od konkurencije. A da Fimimedia bude zakonito proglašena pobjednikom natječaja, iako je za tiskanje rokovnika

ponudila cijenu od 370.000 kuna, dok su konkurentske tvrtke, tiskare, posao procijenile na oko 190.000 kuna, osigurao je sam natječaj. Povjerenstvo za nabavu je prilikom vrednovanja ponude samo 20 posto ocjene baziralo na cijeni, a 80 posto ocjene davalo je za "dojam i brzinu isporuke" po čemu je Fimi-media bila najbolja jer je očigledno imala prijateljsku pomoć iz tvrtke u izradi ponude. Ipak, nakon interesa koji je za slučaj pokazao Business.hr, predsjednik Uprave Darko Vuletić poništio je nabavu planiranu u 2008. godini. No, spasiti se nije mogao prijašnji prvi čovjek Šuma Darko Beuk, koji je do jučer sjedio u pritvoru. D. B.

domjenke. Što se tiče HAC-a, dobro upućeni kažu da je Barišić, kao jedan od najbližih Sanaderovih suradnika, bio i kadrovik u toj tvrtki.

kolega, kad je, navodno dobio poziv da dođe u zagrebački restoran Baltazar. Ondje ga je čekao Barišić, koji mu je navodno obećao ostanak u HAC-u ako bude surađivao s Fimi-medijom. Sapunar je još uvijek u Upravi HAC-a, a Fimi-media je u međuvremenu dobivala unosne poslove od te tvrtke.

Obećanje o ostanku

Naime, kad je 2006. Sanader pod utjecajem Žužulove struje napravio čistku u HAC-u, smijenio je među ostalim člana Uprave Josipa Sapunara. On se već bio oprostio od

Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

Predsjednik Uprave Pastora Domagoj Ivan Milošević pred potpisivanjem je ugovora s inozemnim strateškim partnerom koji bi im trebao osigurati tehnologiju i know-how za pokretanje proizvodnje vatrogasnih vozila u hrvatskom pogonu

U sljedeće dvije godine zagrebačka Pastor grupa planira u Hrvatskoj pokrenuti proizvodnju vatrogasnih vozila po uzoru na proizvodnju koju imaju u srbijanskoj tvrtci A.D. Vatrosprem iz Beograda, koja je od 2005. godine u sastavu Pastor grupe.

Dorada

Prema riječima predsjednika Uprave Domagoja Ivana Miloševića, u Pastoru su pred potpisivanjem ugovora s inozemnim strateškim partnerom koji bi im trebao osigurati tehnologiju i know-how za pokretanje proizvodnje u hrvatskom pogonu. O detaljima će više moći reći za mjesec dana. "Riječ je zapravo o proizvodnji nadgradnje od komponenti koje su uglavnom iz uvoza jer se u Hrvatskoj, nažalost, ne proizvode. Investiciju bismo trebali realizirati u naredne dvije godine", kaže Milošević. Pastor okuplja 14 kompanija u

Domagoj Ivan Milošević, predsjednik Uprave Pastor grupe

SNIMIO HRVOJE DOMINIĆ

sedam zemalja, od kojih su većina u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, ali se grupa proširila i na Kosovo, Rumunjsku i Rusiju. Kompanija je specijalizirana za protupožarnu zaštitu i sigurnost te ujedinjuje četiri djelatnosti, proizvodnju, inženjering, distribuciju i servis.

Nova tržišta

Grupa zapošljava 340 ljudi, od kojih je 250 u Hrvatskoj. Godišnji prihod iznosi više od 30 milijuna eura, od čega najveći dio ostvaruju izvozom u zemlje srednje, istočne i zapadne Europe. Milošević je najavio i skorašnji izlazak na tržište Albanije i Bugarske. M. G.

doga aji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 30/9/2010

U NJEMAÂťKOJ

Molotovljevim koktelima na konzulat RH

Zagreb. Generalni konzulat Republike Hrvatske u DĂźsseldorfu napadnut je ju er oko podneva. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija izvijestilo je da je na zgradu Generalnog konzulata ba ena dva molotovljeva koktela. "Intervencijom djelatnika

Generalnog konzulata i vatrogasaca poĹžar je ubrzo ugaĹĄen, a u prostorima konzulata doĹĄlo je do manjih oĹĄte enja. Njema ka policija uhitila je napada a te nad njim provodi kriminalisti ku obradu. U napadu nije bilo ozlije enih djelatnika, jedino je generalni konzul Vjekoslav KriĹžanec bio primljen u bolnicu zbog udisanja dima no ubrzo je puĹĄten", priop ili su iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. B. hr

STATISTIKA

Prosje na satnica za srpanj 30,24 kune

Zagreb. Prosje na neto pla a po satu zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj ispla ena za srpanj iznosila je 30,24 kune, ĹĄto je 1,3 posto manje u odnosu na prosjek za lipanj, a u odnosu na prosjek za srpanj proĹĄle godine viĹĄe za 4,3 posto, objavio je DrĹžavni zavod za statistiku (DZS). U srpnju su bila 174 pla ena

radna sata, isto kao i u prethodnom mjesecu. Pritom je najve i broj pla enih sati bio u djelatnosti vodenog prijevoza, 219 radnih sati, a najmanje, 163 sata, u obrazovanju. NajviĹĄa prosje na satnica za srpanj ispla ena je zaposlenima u promidĹžbi i istraĹživanju trĹžiĹĄta i iznosila je 53,55 kuna. NajniĹža neto satnica za srpanj ispla ena je u proizvodnji koĹže i srodnih proizvoda i iznosila je 16,07 kuna te u proizvodnji odje e u iznosu od 16,27 kune. H

'Subvencije za groĹžÄ&#x2018;e cementiraju otkupnu c VINOGRADARI SE Ĺ˝ALE Iako iz Ministarstva poljoprivrede uvo enje subvencija za otkup groĹž a vide kao mjeru za suzbijanje sivog trĹžiĹĄta, vinogradari smatraju da je drĹžava odvojila 18 milijuna kuna zbog interesa velikih otkupljiva a te da mjera kasni jer je glavnina uroda ubrana Pored otkupa jabuka, drĹžava je ove godine odlu ila sufinancirati otkup groĹž a, ĹĄto dosad nije bila praksa. Odluka je donesena na proĹĄlotjednoj sjednici Vlade, a uslijedila je nakon najava o neizvjesnom ovogodiĹĄnjem otkupu i padu otkupne cijene groĹž a zbog velikih zaliha vina kod doma ih proizvo a a. Zalihe su nastale zbog pada prodaje na ĹĄto su utjecali kriza i sve ĹžeĹĄ a konkurencija uvoznih i jeftinijih vina na policama trgovina.

Nadzor uvoza

Osim vina, uvoze se i velike koli ine groĹž a pa je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja nedavno izdalo naredbu za poja ani nadzor uvoza groĹž a i njegov otkup samo od registriranih proizvo a a. Tako se formalno u Vladi-

noj odluci o sufinanciranju otkupa groĹž a ovogodiĹĄnje berbe kao cilj mjere navodi eliminiranje sive trgovine groĹž em. Na naĹĄ upit iz nadleĹžnog ministarstva dodatno objaĹĄnjavaju da intervencijom u otkupu Ĺžele urediti trĹžiĹĄte kako bi se otkupilo sve doma e groĹž e i suzbila prodaja na crno. No, Ivica MatoĹĄevi , predsjednik Vinistre, udruge istarskih vinara, smatra da inicijativa dolazi od velikih otkupljiva a te da e oni od nje imati najviĹĄe koristi. "Dobro je da se stimulira otkup, ali bilo bi bolje da je odluka donesena prije. U Istri je ve pobrano 80 posto groĹž a. Da smo znali prije za sufinanciranje, druk ije bismo se organizirali pa e ova odluka vjerojatno viĹĄe efekta imati u drugim regijama. Tako er, nadam se da e natje-

IVICA MATOĹ EVI , predsjednik Vinistre: 'U Istri je ve pobrano 80 posto groĹž a. Da smo prije znali za sufinanciranje, druk ije bismo se organizirali' SNIMIO SAĹ A ETKOVI

aj biti transparentan i da e mali proizvo a i na njemu imati ravnopravan tretman", kaĹže MatoĹĄevi .

30.000 tona

Ministarstvo e otkup groĹž a otkupljiva ima sufinancirati u iznosu 60 lipa za kilogram. Otkupljiva i pritom moraju za groĹž e namijenjeno proizvodnji kvalitetnih vina vinogradarima za ponu ene koli ine ponuditi minimalnu otkupnu cijenu od tri kune za kilogram za groĹž e standardne kvalitete od 19,1 posto ĹĄe era. Za otkup groĹž a za stolna vina otkupljiva i su obvezni ponuditi minimalnu cijenu od 2,5 kune za kilogram groĹž a standardne kvalitete 19,1 posto ili 83 eksela (koli ina ĹĄe era) kako bi ostvarili 60 lipa subvencije. Svaki dodatni eksel pla ao bi se pet

lipa, a svaki eksel manje snizio bi cijenu za pet lipa. Planira se subvencionirati otkup 30.000 tona groĹž a za ĹĄto je u Ministarstvu osigurano 18 milijuna kuna te se eka raspisivanje natje aja i utvr-

ivanje uvjeta otkupa. Vinogradari iz Udruge Kaptol, koji su za svoju graĹĄevinu o ekivali 3,35 kune za kilogram, Ĺžale se da je zbog intervencije Ministarstva cijena 'zacementirana' na tri kune.

SINDIKAT 3. MAJ

Socijalni sporazum poslali na reviziju Rijeka. Nezadovoljni izmijenjenim uvjetima u tekstu prijedloga socijalnog sporazuma koji su sastavili i poslali na potpisivanje potencijalnom kupcu rije kog brodogradiliĹĄta, vlasniku austrijskog koncerna A-tec Mirku Kovatsu, lanovi Sindikata metalaca Hrvatske u brodogradiliĹĄtu 3. maj odlu ili su ve potpisani

sporazum vratiti austrijskom ponuditelju na reviziju. "Kovats je potpisao sporazum, ali ne na pet godina, kako smo mi odredili, ve samo na dvije. Tako er se nije suglasio s jednim od glavnih zahtjeva, da radnicima ne otkazuje ugovore o radu pet godina, ve pristaje samo na godinu dana", rekao je glavni sindikalni povjerenik u 3. maju Juraj Ĺ olji . Sporazum smo u Austriju poslali 27. rujna i dali Kovatsu rok od tri tjedna da se ponovno izjasni, kaĹže Ĺ olji . H

Ä&#x2018;e kasne i u cijenu' KATASTROFA PRIJE SAME BERBE

KiĹĄe uniĹĄtile 40 posto uroda groĹž a Prije nekoliko tjedana vinogradari i vinari najavljivali su iznimno dobru i kvalitetnu berbu, ali nakon obilnih kiĹĄa prognoze su puno loĹĄije. Tako Ferdinand Novak iz Udruge vinogradara, vinara i vo ara Kaptol tvrdi da su kiĹĄe uniĹĄtile 30 do 40 posto uroda na kutjeva kom podru ju. Uz to, zbog malog interesa prera iva a za otkup groĹž a pojedini su ilo ki vinogradari u o aju poru ili kako e darovati sav urod samo da ne propadne, a uzgajiva i groĹž a prosvjedovali su ispred vinarije akova kih vina, tvrtke u sastavu Kutjeva. Kooperanti akova kih vina desetak su dana blokirali ulaz vinarije u Mandi evcu. Iz Kutjeva im je bilo ponu eno 1,49, tj. 1,66 kune za kilogram groĹž a, a oni su

"IzaĹĄlo se s tom mjerom i otkupljiva i ne e dati viĹĄe minimalne od tri kune, a niska otkupna cijena sirovine samo je dodatni vjetar u le a ĹĄvercerima. Drugi je problem ĹĄto otkupljiva i joĹĄ nisu ka-

FERDINAND NOVAK, predsjednik Udruge vinogradara, vinara i vo ara Kaptola FOTO KUÂŠIK/CROPIX

traĹžili dvostruko viĹĄe proĹĄlogodiĹĄnje cijene. Prema Novakovim rije ima, pojedini vinogradari zbog svega planiraju sami preraditi svoje groĹž e, ali sumnja u uspjeh takvog brzopletog posla jer zahtijeva dodatne investicije i poznavanje tehnologije proizvodnje vina, ĹĄto zna i i nova zaduĹženja za male proizvo a e.

zali koliku e koli inu groĹž a preuzeti", poĹžalio se Ferdinand Novak, predsjednik Udruge vinogradara, vinara i vo ara Kaptol. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

HRVATSKI PRIJEVOZNICI

'Zbog ĹĄtrajka u Sloveniji 25% manje prihoda'

MARIJAN BANELLI, predsjednik Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika SNIMIO SAÂŠA â&#x2C6;&#x2020;ETKOVIâ&#x2C6;&#x2020;

Rijeka. Ako se ĹĄtrajk carinika u Sloveniji nastavi, hrvatski autoprijevoznici e izgubiti znatan dio prihoda u ovom mjesecu, kazao je predsjednik Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika Marijan Banelli komentiraju i ĹĄtrajk javnih sluĹžbenika u Sloveniji. Napominje kako e kod nekih

gubitak biti 25 posto od prihoda, a kod nekih i viĹĄe. Zbog ekanja teretnih vozila na granici izazvanog ĹĄtrajkom carinika i policije, slovenski cestovni prijevoznici dnevno gube dva milijuna eura, izjavio je u ponedjeljak u razgovoru za komercijalnu televizijsku postaju POP-TV predsjednik udruge slovenskih prijevoznika Andrej Klobasa. Jedan dan zastoja na granici zna i dva milijuna eura troĹĄka zbog izgubljenih sati, a joĹĄ ve i e biti penali zbog nepravodobno isporu ene robe, kazao je. H

INTERVENCIJA ZBOG Ĺ TETA

Pove ani poticaji za jabuke Prema rije ima Ĺ˝eljka Banjav i a, predsjednika Hrvatske vo arske zajednice, berba jabuka loĹĄe je po ela zbog obilnih kiĹĄa. Zajedno s odlukom o sufinanciranju otkupa groĹž a, Vlada je donijela odluku o sufinanciranju otkupa i skladiĹĄtenju jabuka prve klase te jabuka za industrijsku preradu. Ove je godine subvencija ve a za 10 lipa u odnosu na proĹĄlu godinu. Tako e otkupljiva i dobiti 60 lipa pod uvjetom da ponu ene koli ine jabuka prve klase otkupe po OGLAS

minimalnoj cijeni od 2,6 kune, a proizvo a ima e za otkup industrijske jabuke biti ispla eno 40 lipa po kilogramu. Proizvo a i jabuka proĹĄle su jeseni upozoravali javnost na velik uvoz jeftine i nekvalitetne, stare jabuke iz EU pri emu se nigdje nije deklariralo da je rije o proĹĄlogodiĹĄnjoj jabuci. Banjav i smatra da su upozorenja polu ila efekt i da e ove godine trgovci viĹĄe paziti ĹĄto prodaju kako im kupci ne bi prebirali jabuke pa se nadaju i manjem uvozu.

doga aji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 30/9/2010

GfK

ZaduĹživanje planira smanjiti 70% gra ana Zagreb. Tri etvrtine hrvatskih gra ana, klijenata banaka, posluje sa samo jednom bankom, u prosjeku koriste tri do etiri bankovna proizvoda, a oprezni su u pogledu zaduĹživanja, pri emu njih 70 posto planira smanjiti zaduĹživanje, pokazalo je istraĹživanje GfK Hrvatske. Udjel korisnika kredita (bilo kakve vrste) pao je 2 posto - sa

27,7 posto u 2009. na 25,7 posto u 2010., a udjel onih koji se koriste dopuĹĄtenim minusom po teku em ra unu smanjen je 1,5 posto. Gra ani u Hrvatskoj, pokazalo je istraĹživanje, u prosjeku koriste tri do etiri bankovna proizvoda/usluge. Naj eĹĄ e je rije o teku em ra unu i s njim povezanim proizvodima. IstraĹživanje kojim GfK prati utjecaj krize na ponaĹĄanje gra ana i percepciju bankarskog sustava pokazuje vrlo velike promjene u odnosu na prethodne valove istraĹživanja.Tako oko 80 posto gra ana izjavljuje da je

kriza na neki na in utjecala na njih ili na lanove njihova ku anstva. Sve se manje troĹĄi na uĹžitak i razonodu, me utim, ipak se smanjuje udjel onih koji â&#x20AC;&#x2DC;ĹĄtedeâ&#x20AC;&#x2122; na prehrambenim proizvodima i proizvodima za osobnu higijenu. S druge strane, tre ina gra ana izjavljuje o kaĹĄnjenju ili smanjivanju pla a (njihovih ili lanova ku anstava), a kontinuirano raste i udjel onih koji dobivaju otkaz na poslu. To sasvim sigurno utje e i na â&#x20AC;&#x2DC;financijskoâ&#x20AC;&#x2122; ponaĹĄanje gra ana - kontinuirano raste udjel onih koji nisu u stanju otpla ivati rate kredita.

BROJKA

posto, sa 27,7 posto u 2009. na 25,7 posto u 2010, pao je udjel korisnika kredita (bilo kakve vrste)

Vandoren: Problem vam je i HRT PAUL VANDOREN, ĹĄef Delegacije Europske komisije, pozdravio je promjene koje se uvode novim Zakonom o zaĹĄtiti trĹžiĹĄnog natjecanja

FOTO MARKI EVI /CROPIX

TRĹ˝IĹ NO NATJECANJE Ĺ ef Delegacije Europske komisije Paul Vandoren kazao je kako brodogradnja nije jedini problem Hrvatske, ve i sektor elika, ali i "radiotelevizija", dodaju i da zbog krize viĹĄe nema mjesta za veliku ulogu drĹžave u odrĹžavanju na Ĺživotu problemati nih tvrtki "Hrvatska gradi najbolje brodove na svijetu, ali mora dokazati da to moĹže initi i bez drĹžavnih potpora. Primjer restrukturiranja Uljanika, koji je dobio zeleno svjetlo Europske komisije, pokazuje da smo na dobrom putu", kazao je u srijedu ministar gospodarstva uro Popija na konferenciji "Cro Compete - Novi horizonti trĹžiĹĄnog natjecanja", koju je organizirala Agencija za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja (AZTN). Popija je rekao i da e primjer uspjeĹĄnog restrukturiranja Uljanika biti vjetar u le a svim ostalim brodogradiliĹĄtima te do-

tvrtki, kao ni za davanje drĹžavnih potpora", dodao je Vandoren.

Rumunjski cinkaroĹĄi

kaz da Hrvatska ispunjava mjerila iz poglavlja trĹžiĹĄnoga natjecanja.

Kazne za prekrĹĄitelje

Konferencija je odrĹžana u povodu stupanja na snagu novog Zakona o zaĹĄtiti trĹžiĹĄnog natjecanja 1. listopada kojime se ja aju uloga i ovlasti agencije. Ubudu e e AZTN imati ovlasti izre i kaznu poduzetniku koji krĹĄi zakon, ĹĄto su dosad mogli samo prekrĹĄajni sudovi koji nisu bili dovoljno kompetentni u toj problematici. AZTN e tako od 1. listopada mo i izricati drakonske kazne. "U slu aju teĹĄkog krĹĄenja Zakona o zaĹĄtiti trĹžiĹĄ-

nog natjecanja, poput ulaska u zabranjene kartele, mo i e se izre i kazna u iznosu 10 posto godiĹĄnjeg prihoda u godini koja prethodi krĹĄenju zakona", rekla je Olgica Spevec, predsjednica Vije a Agencije za trĹžiĹĄno natjecanje. Nastojanja Hrvatske pohvalio je i ĹĄef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Paul Vandoren. "Postignuti napredak i promjene koje se uvode

novim Zakonom o zaĹĄtiti trĹžiĹĄnog natjecanja velika su prekretnica u pregovorima Hrvatske s Europskom unijom", rekao je Vandoren. Istaknuo je i kako brodogradnja nije jedini problem Hrvatske, ve i sektor elika, ali i "radiotelevizija". "Uslijed krize i restrukturiranja gospodarstva viĹĄe nema mjesta za veliku ulogu drĹžave u odrĹžavanju na Ĺživotu problemati nih

Na konferenciji su bili i doma i i strani stru njaci koji su na panelima govorili o iskustvu u borbi protiv kartela, ulozi drĹžave u zaĹĄtiti trĹžiĹĄnog natjecanja te potrebi za boljom javnom informiranoĹĄ u o prednostima trĹžiĹĄnog natjecanja. Gianluca Sepe iz talijanske agencije za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja rekao je kako je u toj zemlji praksa da se agencija viĹĄe obra a Bruxellesu kada se Ĺželi zaĹĄtititi trĹžiĹĄno natjecanje nego talijanskim vlastima. ZaĹĄtita trĹžiĹĄnog natjecanja ne ide glatko ni u Rumunjskoj. "Mnogi oklijevaju prijaviti krĹĄenja zakona o zaĹĄtiti trĹžiĹĄnog natjecanja jer ljudi imaju neugodne uspomene na Ceausescuov reĹžim kada su se svi me usobno cinkarili tajnoj policiji", rekao je Bogdan Marius Chiritoiu, predsjednik Vije a za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja u BukureĹĄtu. Igor Medi

igor.medic@business.hr

mediji/ marketing/ prodaja

Marketinška suradnja brendova i bendova Ja a umrežena radijska konkurencija

etvrtak 30/9/2010

LICENCIRANJE

Biznis koji je lani donio 200 milijardi dolara u nas u povojima Neke emo proizvode zbog krize manje kupovati, no za licencirane emo, jer smo uz njih emotivno vezani, uvijek prona i novca, kažu u tvrtki Creata, koja drugi put u Hrvatsku dovodi konferenciju o licenciranju na podru -

ju zemalja Nove Europe. Rije je o golemu tržištu koje obuhva a 35 zemalja s više od 400 milijuna stanovnika. Kao odnedavno službeno sjedište krovne svjetske asocijacije LIMA (International Licensing Industry Mer-

chandising Association), Zagreb može biti baza zapadnim kompanijama za razvoj te industrije, koja je lani na gobalnoj razini generirala prihod od gotovo 200 milijardi dolara, u ovom dijelu svijeta...

Nakon pionira Šegrta Hlapi a i Profesora Baltazara na redu su pak novi-stari doma i brendovi i likovi iz sporta, animiranih i igranih filmova koji e proizvodima i uslugama osigurati ve u prodaju i prihode...

NOVA KAMPANJA

> mediji > marketing > prodaja

16-17

business.hr Četvrtak 30/9/2010

Legera, make up artistica Lisa Jerichevich iz Južne Afrike i food stilistica Marina Sanguinetti iz Argentine. Paul-Louis Leger režirao je više od 50 reklama za talijansko, njemačko te japansko tržište za "I misao treba energiju!" i klijente poput Eurocard-Ma"Maži ukusno, maži zdravo!" stercarda, Citroena, Kit Kata novi su TV spotovi za Zvii Siemensa. Lisa Jerichevich jezdine Margo margarinske je radila na kampanjama za namaze koji su dio edukativ- Johnson’s&Johnson’s, Revlon, ne kampanje snimane pod Toyotu, L’oreal, Dove, Cocaprodukcijskom palicom agen- Colu i Niveu. Iskusna ekipa cije KAOS. Angažirana je me- sa međunarodnim iskustvom ZVIJEZDIN PROIZVOD u TV spotu koji je režirao Paulđunarodna ekipa: francuski napravila je i nove vizuale Louis Legera, iza kojeg je 50 reklama za talijansko, njemačko te japansko tržište redatelj i snimatelj Paul-Louis Marga. B.hr arhiva business.hr

Inoekipa snimila TV spot za Margo

Licencirani proizvodi im GORAN KRNJAK, CREATA Uz pionire, Šegrta Hlapića i profesora Baltazara, imamo mnogo likova i brendova pogodnih za licenciranje, a ono je prilika i za mnoge naše kompanije koje imaju kvalitetan proizvod a ne uspijevaju se probiti na tržištu, kaže direktor tvrtke koja uskoro u Zagrebu organizira konferenciju o licenciranju na području zemalja tzv. Nove Europe

agreb će od 11. do 13. studenoga biti domaćin konferencije Licensing NewEurope 2010, koja će okupiti sve vodeće ljude iz sektora licenciranja trgovačke robe. Premijerno je ta konferencija održana lani u Rovinju, a pozitivne reakcije sudionika potaknule su organizatora, konzultantsku tvrtku Creata, da se i ove godine upusti u taj projekt. Više o samoj konferenciji te licenciranju uopće za Business. hr govori Goran Krnjak, direktor Create. Što je uopće licenciranje i kako ste se našli u tom poslu?

- Pojednostavljeno, licenciranje je način da se zadrže vlasnička prava a ostvari profit. Kvalitetnom proizvodu pridružite kvalitetan lik ili brend i na taj mu način povećate vrijednost. Mi smo se prije nekoliko godina susreli s takvim zahtjevom naših klijenata te smo polako počeli istraživati taj segment tržišta. Otkrili smo cijelo carstvo koje se često naziva "licensing & merchandising". Stupili smo u kontakt s krovnom svjetskom organizacijom International Licensing Industry Merchandising Association (LIMA) vjerujući da Hrvatska može biti baza zapadnim kom-

panijama za razvoj tog biznisa u ovom dijelu svijeta. Također, to bi bila prilika našim kompanijama koje imaju jake brendove ili likove da ostvare probitak. Jeste li zadovoljni do sada postignutim? - Jesmo, naši su napori prepoznati, pa će LIMA tako biti službeni sponzor

naše konferencije. Osim toga, ovoga je tjedna Zagreb i službeno određen za sjedište ureda LIMA-e za tzv. Novu Europu. Riječ je o području koje obuhvaća 35 zemalja s više od 400 milijuna stanovnika. Uz Hrvatsku, tu su države iz istočne Europe, ali i Cipar, Izrael, Malta, Libanon i Turska.

Gdje se krije tajna tog uspjeha? - Ova je industrija stara samo petnaestak godina. Dok je zapad licenciranje gotovo usavršio, na istoku je još primjetan velik nedostatak organizacije i znanja. Većina tih zemalja još nije svjesna toga koliko se potencijala krije u licenciranju. Primjerice,

SOCIJALNE MREĹ˝E

I Volksbank Hrvatska na Facebooku Volksbank Hrvatska otvorila je stranicu na Facebooku VeBe za tebe! koja nudi informacije o racionalnoj i planiranoj potroĹĄnji te prakti ne savjete kako uĹĄtedjeti i upravljati osobnim financijama. lanovima se sugeriraju i zanimljivi sadrĹžaji sa svjetskih financijskih portala, a mogu

sudjelovati u nagradnim natje ajima u kojima se vrednuju najbolji savjeti za ĹĄtednju ili komentari.

Projekt na druĹĄtvenoj mreĹži dio je kampanje druĹĄtveno odgovornog poslovanja banke, koja uklju uje i nagradnu igru svakodnevnog darivanja dvije tisu e kuna osobi koja poĹĄalje ra un i opiĹĄe svoj neplanirani troĹĄak (u suradnji s Radijom Antena). Kampanjom, isti u u Volksbanci, Ĺžele potaknuti ljude da dijele iskustva te da preuzmu kontrolu nad svojim budĹžetom. B.hr

imuni na krizu PREDRASUDE KoriĹĄtenje licence ima svoju cijenu, no licenciranje je i dalje esto mnogo jeftinije od marketinĹĄkih kampanja, kaĹže Goran Krnjak, direktor Create SNIMIO S. ETKOVI

emotivno veĹžemo uz takve proizvode. Kada se naviknemo na omiljene likove i junake, teĹĄko emo ih se odre i. Neke stvari emo zbog krize manje kupovati, no za licencirane emo proizvode uvijek prona i novca. To osobito vrijedi za djecu i roditelje. Ima li Hrvatska svojih â&#x20AC;&#x2DC;junakaâ&#x20AC;&#x2122; koji mogu zagospodariti policama? - Imamo ih pregrĹĄt. Primjerice, lik profesora Baltazara opet je zaĹživio na trĹžiĹĄtu i ima veliku priliku doĹživjeti novi procvat. Dok ga lani tvrtka Ultra link nije izvukla iz naftalina, ve smo bili pomalo zaboravili na njega. Baltazar se polako vra a na velika vrata i opet postaje prepoznatljiv lik. S druge strane Croatia Film s likom Ĺ egrta Hlapi a pionir je ove djelatnosti na naĹĄim prostorima. Njegov lik moĹžemo prona i na paĹĄtetama, hrenovkama, igra kama, slikovnicama... Potencijal je velik.

broj licenciranih proizvoda na policama hrvatskih du ana je velik, no i dalje je to minimum onoga ĹĄto se moĹže posti i. Stoga je razumljivo da licenciranje ni ova kriza nije osobito potresla. Kako je licenciranje ostalo imuno na krizu? - Ponajprije zato ĹĄto se

Je li ova konferencija prilika da neki od njih isplivaju na povrĹĄinu? - Svakako. O ekujemo viĹĄe od 50 izlaga a, 300 sudionika i viĹĄe od tisu u posjetitelja iz cijeloga svijeta. Sa zapada dolaze ljudi sami, dok smo prema zemljama s istoka mi morali napraviti prvi korak. O ekujemo zapaĹžen odaziv, ĹĄto nam je prijeko potreb-

no jer stvaramo jezgru ljudi koji Ĺžele biti uklju eni u ovaj biznis. Posljednjeg dana konferencija e otvoriti vrata i za ĹĄiroku javnost. To je najbolji na in da kompanije vide kako ljudi reagiraju na brend. Postoji cijela plejada likova koji joĹĄ nisu zaĹživjeli na trĹžiĹĄtu. Susre ete li se u svojim nastojanjima s problemima i predrasudama? - Mnogo je izazova u ovom poslu. Kompanije sa zapada ne razumiju ovdaĹĄnje poslovne obi aje, dok je istoku ovo prvi doticaj s ovom branĹĄom. Trudimo se izgraditi dvosmjernu ulicu, odnosno zapadu predstaviti naĹĄe klju ne igra e, a istoku veterane ovog biznisa. Ĺ˝elimo razbiti predrasudu da je koriĹĄtenje licence vrlo skupo. Naravno da ono ima svoju cijenu jer je rije o intelektualnom vlasniĹĄtvu, no i dalje je esto mnogo jeftinije od pojedinih marketinĹĄkih kampanja. Posrijedi je rjeĹĄenje za probleme svih onih koji ne Ĺžele gubiti vrijeme, energiju i novac na kreiranje vlastitih brendova i marketinĹĄkih kampanja, a takvih u Hrvatskoj ima puno. Brojne kompanije imaju kvalitetan proizvod, no ne uspijevaju se probiti na trĹžiĹĄtu. Hrvoje Reljanovi hrvoje.reljanovic@business.hr

MODERNIZACIJA

On-line taksi narudĹžbe U novi vizualni identitet, UdruĹženje autotaksi prijevoznika grada Zagreba ima

novu internetsku stranicu, www.radio-taksi-zagreb. hr, koja nudi, prvi put u Hrvatskoj, on-line narudĹžbe taksi vozila. Popunjavanjem obrasca mogu e je organizirati prijevoz danima unaprijed, a iz tehni kih razloga narudĹžbu je potrebno napraviti minimalno dva sata prije polaska. B.hr NOVI vizualni identitet Radio taksi Zagreba

ELITA NA KONFERENCIJI

Paramount Pictures u Zagrebu Na konferenciji u Zagrebu okupit e se svjetska elita ovoga gospodarskog sektora. Me u najve im imenima je Gregory J. Battersby, najutjecajniji stru njak za intelektualna prava i njihovu komercijalizaciju kroz licenciranje, savjetnik vode ih tvrtki za licensing i merchandising. Predavanje e odrĹžati i Britanka Francesca Ash, glavna urednica i vlasnica magazina "Total licensing", kao

i Ira Mayer, vlasnica kompanije EPM, koja prati i izra uje relevantne statistike i izvjeĹĄtaje presudne za ovaj biznis. Paramount Pictures Corporation e pak napraviti prezentaciju svojih filmova i budu ih blockbustersa koji e na trĹžiĹĄtu zaĹživjeti tek za dvije godine. Prezentacija je to vrednija ako se zna da to ine samo na dva mjesta u svijetu. Predavanja e odĹžati i elni ljudi Disney Instituta. H. R.

POVIJEST INDUSTRIJE

Preko Mickeyja Mousea i Popaja do 'Rata zvijezda' Tridesetih godina proĹĄloga stolje a, za ameri ke depresije, Walt Disney nije mogao financirati svoje kreativne ideje pa je za 300 dolara iznajmio pravo koriĹĄtenja lika Mickeya Mousea na ĹĄalicama za kavu. NeĹĄto kasnije ameri ki je predsjednik Edgar J. Hoover izjavio da kokoĹĄ mora biti u svakom loncu, na ĹĄto se Walt Disney nadovezao izjavom da Disneyjev lik mora biti u svakom domu i time udario temelje licenciranju. Iste je godine

u samo jednom danu ru ni sat s likom Mickeyja Mousea prodan u 11.000 primjeraka. Godinu kasnije General Foods platio je milijun dolara Disneyju kako bi lik Mickeyja Mousea zavrĹĄio na Ĺžitaricama. Popeye je popularizirao ĹĄpinat: kao najbolje licencirani lik u svjetskoj prehrambenoj industriji vlasnicima godiĹĄnje donese dvoje milijarde dolara. Sedamdesetih su kroz â&#x20AC;&#x2DC;merchandisingâ&#x20AC;&#x2122; "Ratovi zvijezdaâ&#x20AC;? zaradili pet milijardi dolara. H. R.

BUSINESS MEDIA GROUP

> mediji > marketing > prodaja

18-19

business.hr etvrtak 30/9/2010

Business Media Groupa, a direktorica portala je Sandra Mihel i , suvlasnica Business Media Groupa. Objavljivat e vijesti iz Hrvatske, regije i svijeta, imat e viĹĄe od 40 rubrika (politika, afere, menadĹžment, marketing, financije, investitor, Business Media Group, porezi, nekretnine...) te biti izdava asopisa Poslovni nadopuna tiskanom izdanju savjetnik, Ra unovodstvo i porezi u praksi, Tajnica.hr i mjese nika Poslovni savjetnik Propisi.hr, pokre e poslovni koji izlazi ve sedam godina. "Portalom Ĺželimo biti prisutni i news portal (www.poslovu onim tvrtkama koje nisu itani-savjetnik.com). Glavni urednik portala koji starta 10. telji naĹĄih tiskovina, aktivno se listopada bit e Igor Milinovi , uklju iti i dalje razvijati podru je web poslovnog izdavaĹĄtva i urednik poslovnih izdanja

Poslovni savjetnik kao news portal

multimedijalnog povezivanja sadrĹžaja", kaĹže urednik portala I. Milinovi ."Na portalu smo radili dvije godine, od ideje do realizacije. Ra en je na Drupal platformi koja ve godinama u svijetu osvaja prva mjesta najboljih i najstabilnijih sistema. Na njoj su ra eni poznati portali kao ĹĄto su WarnerBross Records, MTV, Grammy, White House Washington DC. Uvjereni smo da e nam se investicija isplatiti i da emo vrlo brzo ste i krug posjetitelja i oglaĹĄiva a", kaĹže direktorica portala S. Mihel i . B. hr

SANDRA MIHELÂťI , suvlasnica Business Media Groupa SNIMIO SAĹ A ETKOVI

UmreĹžena radijska konk RADIO Ĺ˝IVAHAN MEDIJ Unato krizi medija, nedavno je pokrenut Soundset kao jaka radijska mreĹža koja okuplja 12 radijskih postaja, a dobije li dozvolu regulatora, uskoro bi trebala krenuti mreĹža Totalni FM Jurja Hrva i a, u kojoj ne e biti Antena Zagreb

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

O ekujemo i da oglaĹĄiva i po nu pratiti nove trendove u medijima, posebno zato ĹĄto im novi na in umreĹžavanja omogu uje targetiranje oglasa prema regiji koja ih zanima SAĹ A ERAMILAC, glavni producent Soundseta ARHIVA BUSINESS.HR

adijske su postaje opasno krenule u umreĹžavanje: nakon ĹĄto je prije nekoliko mjeseci pokrenut Soundset, koji okuplja 12 radijskih postaja, uskoro bi trebala krenuti mreĹža pod nazivom Totalni FM Jurja Hrva i a, radijskog ĹĄefa u ijem je vlasniĹĄtvu Radio Antena. No, dok Soundset polako uvodi postaju po postaju u novi na in rada, s planom da do kraja godine lansira sve postaje u lancu, Totalni FM joĹĄ nije po eo s radom. "U zavrĹĄnoj smo fazi", kratko je kazao direktor Totalnog FM-a Katjan Knop. Zamoljen da prokomentira i nesluĹžbene informacije o tome da regulator joĹĄ Totalnom FM-u nije dao dozvolu, Knop je odgovorio da se odobrenje o ekuje "uskoro".

Razli ite koncepcije

Iako Soundset i Totalni FM imaju naizgled sli ne koncepcije, razlike su ipak

jako velike, tvrdi SaĹĄa eramilac, glavni producent Soundseta. "Radijske postaje u Soundsetu zadrĹžavaju svoj program, svoje novinare i svoje vijesti. Naravno, sura ivat emo na razmjeni vijesti, ali nema ponovnog emitiranja sadrĹžaja", pojaĹĄnjava eramilac i naglaĹĄava da se ni sekunda programa ne e prenositi. "To je, dakako, mnogo skuplji na in proizvodnje sadrĹžaja, ali je i mnogo poĹĄteniji prema sluĹĄateljima. I mislimo da tako stvaramo kvalitetan program", kaĹže eramilac. Najve a e promjena za sluĹĄatelje biti uskla ivanje koncepcija. Naime, sve radijske postaje uklju ene u Soundset imat e sli an omjer govornog dijela i glazbe, sli an na in komunikacije sa sluĹĄateljima. "To je kao da zadrĹžavamo sli an izgled, sli nu vizuru radijske postaje, ali uz veliko poĹĄtovanje lokalnih osobitosti", kaĹže eramilac i dodaje da je to nuĹžno jer sluĹĄatelj u Zagrebu

i sluĹĄatelj u Splitu jednostavno nemaju isti na in humora.

â&#x20AC;&#x2DC;Emotivan medijâ&#x20AC;&#x2122;

"Radio je emotivan medij, sluĹĄatelji se vezuju uz svoje radijske postaje", pojaĹĄnjava eramilac. Ta se emocija postiĹže odabirom glazbe, odabirom na ina komunikacije, ali i sitnim trikovima u eteru koji sluĹĄatelje vezuju uz pojedine voditelje. I vaĹžno je da se zadrĹži lokalni kolorit. Promijenjeni su nazivi radijskih postaja. Tako je zagreba ki Plavi radio postao Soundset plavi, a i na drugim je radiopostajama rije "radio" zamijenjena rije ju Soundset. "Dugo smo radili na brendiranju i osmiĹĄljavanju tog koncepta", kaĹže eramilac. Prema sadaĹĄnjim istraĹživanjima, tih 12 radiopostaja u 11 gradova (dvije radiopostaje pokrivaju Split) pokriva ukupno 300 - 350 tisu a sluĹĄatelja, s dosegom 400 - 450 tisu a. "O ekujemo da emo do kraja godine dosti i pola

DRUĹ TVENE MREĹ˝E

Facebookom do bolje produktivnosti "DruĹĄtvene mreĹže imaju mogu nost multiplikacije onoga ĹĄto u njih ulazi, i ako je vaĹĄ prijatelj pretio, ĹĄanse da i vi to postanete su ak 45 posto, a prijatelj vaĹĄeg prijatelja 25 postoâ&#x20AC;?, otkrio je ameri ki stru njak za pitanja druĹĄtvenih mreĹža Nicholas Christiakis na konferenciji HT-a "Rastemo

kroz znanje", koji je hrvatskoj publici najprije objasnio razliku izme u mreĹže i grupe. "Grupom se moĹže nazvati odre en broj ljudi koji eka u redu ili jednostavno stoji u skupini, a mreĹžom nazivamo ljude koji imaju neke me usobne odnose. Zbog strukture mreĹže koju umjetno stvaramo, ljudi mogu poĹželjeti umrijeti jedni za druge kao, primjerice, u vojsci". Christiakis je ina e lije nik i autor knjige "Povezani", a do tih je otkri a doĹĄao temeljem prou avanja 2200 ljudi kroz razdoblje od 30 godina.

Pozitivne emocije, kao i one negativne, tako er se ĹĄire kroz mreĹže - sre a, samo a, ljutnja, agresija... "Ljudi stvaranjem druĹĄtvenih veza, pa i preko mreĹža poput Facebooka i drugih, Ĺžele me usobno utjecati jedni na druge te time pokuĹĄati pozitivno utjecati na ovje anstvo. Facebook prijatelji mogu imati vrlo slabe veze, jer samo mali dio ima stvarne veze. Iako ljudi s kojima kontaktiramo na druĹĄtvenim mreĹžama uglavnom nisu naĹĄi pravi prijatelji, s njima moĹžda u ovom trenutku imamo ja u

interakciju. S druge strane, tehnologija nam moĹže pomo i da shvatimo tko su nam pravi prijateljiâ&#x20AC;?, objasno je Christiakis, prema ijem se miĹĄljenju injenica da ljudi putem mreĹža Ĺžele utjecati jedni na druge moĹže primijeniti i u poslovnom svijetu. "Takozvani povezuju i Ĺživot putem druĹĄtvenih mreĹža i grupa moĹže pridonijeti obrazovanju te boljoj produktivnostiâ&#x20AC;?, istaknuo je taj ameri ki stru njak kojega je magazin Time 2009. godine proglasio jednim od 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu. I. M.

NICHOLAS CHRISTAKIS, lije nik i istraĹživa druĹĄtvenih fenomena, na HTovoj konferenciji u Zagrebu SNIMIO SAĹ A ETKOVI

smo produkciji nkurencija Poispredkreativnoj Ma arske, ali iza Italije USUSRET â&#x20AC;&#x2DC;SUDNJEM DANUâ&#x20AC;&#x2122;

Najve i je problem doma ih kreativaca malo trĹžiĹĄte, koje za sobom povla i male budĹžete za oglaĹĄavanje te nemogu nost segmentiranja trĹžiĹĄta i izrade kampanja za pojedine ciljne skupine, isti u organizatori prvoga nezavisnog festivala kreativnih komunikacija

JURAJ HRVAÂťI , vlasnik Antene Zagreb

milijuna sluĹĄatelja", kaĹže eramilac i dodaje da je postoje i doseg onaj doseg koji imaju radiopostaje s nacionalnom koncesijom. Soundset cilja na mla u i urbanu populaciju. To su osobe od 25 do 45 godina, odnosno ĹĄire, od 20 do 55 godina. "Toj je naĹĄoj ciljnoj skupini prilago en odabir glazbe, na in komunikacije, na in humora... IstraĹživanja nam pokazuju da naĹĄa ciljna populacija u gradovima ima puno toga zajedni kog - zanimaju ih iste teme, ista glazba, isti filmovi... Njima prilago avamo svoj program", kaĹže eramilac.

Zajedni ki program

Ĺ to se Totalnog FM-a ti e, tu je neĹĄto viĹĄe nepoznanica. Iako Antena Zagreb ima najistaknutije mjesto

ARHIVA BUSINESS.HR

u medijskom carstvu Jurja Hrva i a, ta radijska postaja ne e biti dijelom novog, Totalnog FM-a. "Zagreba ku e regiju pokrivati Zagreba ki radio, a uz njega tu je joĹĄ sedam radijskih postaja", pojaĹĄnjava direktor Totalnog FM-a Katjan Knop. Prema sadaĹĄnjoj programskoj shemi, Totalni FM e imati 21 sat zajedni kog programa i tri sata lokalnog programa. "Nacionalne vijesti emitirat e se iz zagreba ke srediĹĄnjice, a svaka e radiopostaja imati svoje lokalne vijesti", kaĹže Knop. Vijesti e biti samo dio lokalnog programa, no glavnina sadrĹžaja ipak e se proizvoditi u zagreba koj centrali. Iva UĹĄ umli Greti iva.gretic@business.hr

Prvi nezavisni festival kreativnih komunikacija "Sudnji dan" odrĹžat e se u petak 1. listopada u Kineskom paviljonu na Zagreba kom velesajmu. "Dobili smo 1027 prijava, od ega smo u sluĹžbenu konkurenciju uvrstili 433 rada u 24 kategorije. Ono ĹĄto Sudnji dan ini posebnim jest 205 lanova Ĺžirija, kao i nagradne kategorije u kojima ne nagra ujemo samo kreativce iz oglaĹĄavanja ve i redatelje, fotografe i glazbenike, ĹĄto e ovaj festival initi dosad najve im skupom kreativaca", kaĹže Branimir Lazanja, koji je s Marom Pitarevi em i Alanom Bahori em organizator festivala.

Vrednovati autorstvo

"Festival je okrenut ponajprije kreativcima u oglasnoj industriji i srodnim djelatnostima: dizajnerima, copywrighterima, fotografima, reĹžiserima, snimateljima...i drugim kreativcima koji sudjeluju u stvaranju oglasnih

poruka i kampanja. Mislimo da je vrijeme da se po ne vrednovati autorstvo, kako u oglaĹĄava koj industriji tako i svim ostalim podru jima stvaranja", isti e Pitarevi . Osnovna je ideja nagraditi najhrabrije kreativce i nadahnuti ih za novi rad. "Vjerujemo da e Sudnji dan pomo i da hrvatska scena kreativnog komuniciranja bude sve naprednija i cjenjenija u regiji", isti e Maro Pitarevi . Kad je rije o usporedbi naĹĄe kreativne insutrije s onim u regiji, isti u da su prije deset godina Slovenci bili najnapredniji. No, stanje se brzo mijenja, ĹĄto je povezano s veli inom trĹžiĹĄta i sveprisutnom recesijom. "Ipak, moĹžemo istaknuti da je Hrvatska ispred Ma arske, ali iza Italije u

smislu godiĹĄnje kreativne produkcije", otkrivaju organizatori.

(Pre)malo trĹžiĹĄte

Kao najve i problem doma ih kreativaca isti u malo trĹžiĹĄte, koje za sobom povla i male budĹžete za oglaĹĄavanje te nemogu nost segmentiranje trĹžiĹĄta i izrade kampanja za pojedine ciljne skupine. "Problem je i niska komunikacijska razina publike, kao i klijenti koji u ve ini slu ajeva nisu motivirani napraviti neĹĄto novo i zanimljivo. Zapreke nam stvara i viĹĄegodiĹĄnje â&#x20AC;&#x2DC;cementiranjeâ&#x20AC;&#x2122; takvog stanja u glavama ljudi koji rade reklame, pa je o ita njihova rezignacija i prihva anje takvog stanja kao normalnog", isti e Pitarevi . H. R.

YOUNG ARTISTâ&#x20AC;&#x2122;S

> mediji > marketing > prodaja

20-21

business.hr etvrtak 30/9/2010

Henkel Central Eastern Europe (Henkel CEE) od 2002. u suradnji s KulturKontakt Austrija sponzorira Henkel Art.Award. Umjetnici iz 31 zemlje srednje i isto ne Europe i srednje Azije pozvani su da Nina Kurtela osvojila je na- predaju svoje radove, a lani je sklopljena suradnja s Musegradu Young Artistâ&#x20AC;&#x2122;s Prize um Moderner Kunst Stiftung CEE za mlade umjetnike iz srednje i isto ne Europe. Ludwig Wien (Muzej modern Rije je o nagradi koju tvrtka umjetnosti - MUMOK). Kao rezultat toga, pobjednik e Henkel dodjeljuje svake mo i organizirati samostalnu godine uz glavnu Henkel Art.Award kako bi pomogla izloĹžbu svojih radova u MUmladim talentiranim umjet- MOK-u, priop ili su iz Henkela. B.hr nicima.

Henkel nagradio hrvatsku umjetnicu

TRANSFORMERS film nagra ene Nine Kurtele premijerno e biti prikazan 4. listopada ARHIVA BUSINESS.HR

Sve ja a veza izme u brendova ZAJEDNIÂťKA PROMOCIJA Umjesto jednokratna financiranja koncerta ili prava na koriĹĄtenje pjesme u vlastitim oglasima, sve viĹĄe brendova Ĺželi ostvariti dugoro an odnos s brendovima. Brojke potvr uju obostranu korist partnerstava koje su ve iskuĹĄali Red Bull, Topmen, Fiat...

Ĺ˝

elja danaĹĄnjih glazbenika da zarade velik novac poput onih iz prijaĹĄnjih generacija i nastojanja brendova da se pribliĹže mladima stvorili su potrebu za njihovim dugoro nim partnerstvom. Povezanost glaz-

posto ispitanika koji su sudjelovali u istraĹživanju britanske glazbene marketinĹĄke agencije FRUKT priznalo je da su se na kupnju odre enog proizvoda odlu ili upravo zbog njegove povezanosti s omiljenom glazbenom grupom

be i oglaĹĄavanja nije novost, no danas je osnaĹžena veza izme u brendova i bendova. Umjesto jednokratna financiranja koncerta ili prava na koriĹĄtenje pjesme u vlastitim oglasima, brendovi sada Ĺžele ostvariti dugoro an odnos s brendovima. "Globalni brendovi tragaju za strategijama koje e biti temelj njihova marketinĹĄkog djelovanja u sljede ih tri do pet godina. U njihovu su fokusu globalno poznati glazbenici, ali i oni koji imaju snaĹžan utjecaj u ciljanoj regiji", objasnio je za Marketingweek Nick McEwan, direktor agencije Brand New Music.

Povrat ulaganja

Razlog porasta broja takvih dugoro nih ugovora jest nedovoljno iskoriĹĄten potencijal glazbene industrije. Kratkoro ne kam-

BRITANSKI BEND Faithless, nakon Tesca, potpisao je ugovor s Fiatom, koji je financirao video za njihov najnoviji singl â&#x20AC;&#x2DC;Feelin â&#x20AC;&#x2DC;Goodâ&#x20AC;&#x2122;, koji e biti prikazivan na TV-u vrijeme reklama ARHIVA BUSINESS.HR

panje ne jam e o ekivani povrat investicija. Ljudi se zainteresiraju za doga aj, no ve nakon nekoliko mjeseci on zajedno s brendom pada u zaborav. Glazbenicima tako er trebaju dugoro ni ugovori jer je, zbog piratstva na internetu, i u njihovim dĹžepovima novca svakim danom sve manje. Da je rije o win-win situaciji, svjedo e i rezultati istraĹživanja specijalizirane glazbene marketinĹĄke agencije FRUKT, prema kojem je ak 67 posto ispitanika kupilo pjesmu isklju ivo na temelju njezine prisutnosti u odre enom

oglasu i povezanosti s nekim brendom. ak 31 posto ispitanih priznalo je da su se na kupnju odre enog proizvoda odlu ili upravo zbog njegove povezanosti s omiljenom glazbenom grupom. Suradnja e, predvi a se, biti joĹĄ snaĹžnija. Prihod glazbene industrije od oglaĹĄavanja i sponzorstava proĹĄle je godine iznosio 90 milijuna funti.

Dobra praksa

MuĹĄki odjevni brend Topman lani je pokrenuo MySpace stranicu na kojoj su predstavljali nove bendove i objavljivali nji-

hove nastupe uĹživo. Tako je osigurao stalan dolazak ciljane populacije na svoju stranicu. "Posjetitelji ne samo da su prvi put posluĹĄali pjesme, nego su im se i stalno vra ali. Kako stranica ima viĹĄe od milijun posjeta mjese no, to je prava prilika glazbenicima da se predstave ĹĄirokoj javnosti", isti e Jack Horner, suosniva FRUKT-a. Proizvo a energetskih pi a Red Bull jedan je od pionira toga marketinĹĄkog pristupa i ve je 1998. pokrenuo Red Bull Music Academy sa 60 odabranih sudionika svake godine. Kompanija im organizi-

OGLAS

V. BRITANIJA

Izdava i ulažu u nove tehnologije Industrija digitalnog izdavaštva u Velikoj Britaniji nastavlja investirati u nove platforme te stvaranje više lokalnih i specijaliziranih sadržaja, potvrdilo je novo istraživanje Association of Online Publisher kojim je obuhva eno više od 1500 izdava kih brendova. Polovica ispitanika lanova AOP-a objavljuju svoje sadržaje besplatno preko aplikacija za

mobilne ure aje. Najve e je zanimanje ove godine za Apple tablete: svaki šesti izdava ima aplikaciju za objavljivanje svojih sadržaja za iPad. Sve više izdava a nastoje razviti aplikacije za besplatne sadržaje uz dodatke pla enih mogu nosti. Rast digitalnih aplikacija bio je golem: lani je samo 12 posto izdava a imalo aplikaciju s pla anjem, dok je ove godine taj postotak 40 posto. Prošle je godine 37 posto izdava a imalo besplatnu aplikaciju, a ove godine njih 60 posto. G. K.

ova i bendova ra radionice i predavanja, a zauzvrat se pojavljuje s njima na glazbenim festivalima diljem svijeta tijekom cijele godine. Nedugo nakon sklapanja partnerstva s lancem du ana Tesco, u kojima se ekskluzivno prodaje CD verzija njihova novog albuma "The Dance”, Faithless je potpisao ugovor s još jednim brendom, automobilskim divom Fiatom,

koji tako nastavlja projekt Evo Music Rooms. Fiat je, naime, financirao video za najnoviji singl Faithlessa ‘Feelin ‘Good’, koji e biti prikazivan na TV-u u vrijeme reklama. Automobili Fiat Punto Evo predstavljat e se u trominutnom promo-videu, koji e vjerojatno vidjeti više od 2,5 milijuna ljudi. Hrvoje Reljanovi

hrvoje.reljanovic@business.hr

PUTEM GOOGLA, NOKIJE...

Kako u partnerstvo s bendovima?

Investirajte u njih Preuzmite ulogu investitora. Holiday Inn zajedno s McCann Ericksonom uložio je u promociju pjesme "You always make me smile" Kylea Andrewsa koju su kasnije koristili u svojim oglasima.

Uložite u kreativnost Google se udružio s Arcade Fire kako bi proizveli interaktivni video za njihovu pjesmu "Wu used to wait". Naime, po etak spota traži da upišete ime grada u kojemu ste odrasli. Kada vaš grad prona e, uz glazbu Arcade Firea prolazit ete ulicama svoga grada koje je snimio Google Street View. Iz razli itih prespektiva u nekoliko prozora gledat ete ovjeka koji tr i ulicama. Na kraju videa po-

nudit e vam se prozor u koji možete napisati poruku samom sebi dok ste bili dijete, a vaša e se poruka ‘odvrtiti’ kao dio spota.

Osnažite performans Iskoristite performans koji bend ve radi i samo mu proširite domet. Nokia je to napravila s nedavnim nastupom Rihhane, koji je publicirala putem svih društvenih mreža uklju uju i i mobilni streaming.

Proširite doseg Brendovi se mogu koristiti vlastitim tehnoloških platformama i potroša kima bazama za promicanje bendova na nova tržišta. Najbolji primjer za to je MySpace stranica kompanije Topman.

Business.hr preporučuje...

››

1. listopada, The Ultimate Pub Quiz Hotel Regent Esplanade, Mihanovićeva 1, Zagreb

Hotel Regent Esplanade i agencija Libris komunikacije najavljuju The Ultimate Pub Quiz, zabavan i dinamičan događaj namijenjen svima koji vole izazove, koji se vole družiti i žele provjeriti i testirati svoje znanje u različitim kategorijama. Najbolje plasirane očekuju atraktivne nagrade.

››

Više doznajte na www.esplanade-oleander.hr/Quiz/image/HR.jpg

6. i 7. listopada, Konferencija PROCESSTEQ2010, Hotel Antunović, Zagrebačka avenija 100 A, Zagreb

Tvrtka Sinitech d.o.o. organizira PROCESSTEQ - prvu međunarodnu konferenciju procesne tehnologije. Uz jedanaest tematskih predavanja i okrugli stol na temu ‘Stanje proizvodnoprerađivačke industrije u Hrvatskoj i razvoj proizvodnje kao vitalni korak gospodarskog rasta’ održat će se i EXPO, izložba na kojoj će se posjetiteljima predstaviti proizvođači opreme i distributeri proizvodnih sirovina iz regije.

››

Više doznajte na www.processteq.com

12. listopada, 9. SEE Human Resource Management Arena 2010, Hotel Regent Esplanade, Mihanovićeva 1, Zagreb

Vrijeme je za pogled na HR kroz 360° - vrijeme je za tradicionalnu konferenciju o upravljanju ljudskim potencijalima koja će vam predstaviti sveobuhvatnu procjenu stanja HR-a regije, kao i alate i tehnike za prevladavanje izazova s kojim se ovaj sektor suočava. Pretplatnici Business.hr-a imaju 10% popusta na osnovnu cijenu kotizacije.

››

Više doznajte na www.infoarena.hr

21. listopada, IDC Business Intelligence Roadshow, Hotel Antunović, Zagrebačka avenija 100 A, Zagreb

Zadovoljstvo nam je najaviti deveti IDC BI Roadshow 2010, koji će okupiti nezavisne stručnjake i analitičare, vodeće industrijske eksperte te krajnje korisnike iz svih sektora gospodarstva u svrhu predstavljanja najnovijih trendova na području BI rješenja.

››

Više doznajte na www.idc-adriatics.com

23. - 24. listopada, Experience MBA, COTRUGLI Business School, Domobranska bb, Zagreb

Business.hr svojim čitateljima omogućuje da besplatno “iskuse” Executive MBA program od početne selekcije, pripreme za modul kroz dvodnevni modul do završnog ispita. Sudjelujte na Strategic Marketing modulu, razmjenite iskustva s kolegama i predavačem svjetskog iskustva. Kriteriji za ulazak u proces selekcije su: najmanje 3 godine radnog iskustva, fakultetska diploma i znanje engleskog jezika.

››

Više doznajte na www.cotrugli.eu

26. listopada, Food, drinks & retail arena 2010, Hotel Regent Esplanade, Mihanovićeva 1, Zagreb

Posjetite FOOD, DRINKS & RETAIL ARENU 2010, konferenciju o prehrambenoj industriji i maloprodaji na kojoj će sudjelovati najznačajniji regionalni predstavnici industrije hrane, pića i maloprodaje. Predstavit će svoja poslovna iskustva te raspravljati o budućim trendovima i izazovima s kojima se suočava ovaj gospodarski značajan sektor. Pretplatnici Business.hr-a imaju 10% popusta na osnovnu cijenu kotizacije. Više doznajte na www.infoarena.hr

Doznajte. Sudjelujte. Inspirirajte se.

dogaaji 22-23 > svijet > lokalno

business.hr Četvrtak 30/9/2010

PAO I TV

Štrajk u Bruxellesu i Španjolskoj Europu potresaju štrajkovi u brojnim zemljama, a val nezadovoljstva zbog mjera štednje i rezanja troškova sve je veći. U Bruxellesu se tako u prosvjedu pod nazivom 'Ne državnoj politici štednje' okupilo na ulicama oko 100 tisuća prosvjednika iz 12 zemalja, i to uoči sastanka članica Europske unije s predsjednikom Komisije Joseom Manuelom Barrosom. Skup u Bruxellesu poklopio se s općim štrajkom u Španjolskoj koji je doveo do kaosa u javnom prijevozu, nije emitiran televizijski program, a u Madridu nije bilo moguće kupiti ni novine jer su kiosci također bili zatvoreni. U Barceloni je prema izvješću policije uhićeno osam prosvjednika. Došlo je do naguravanja i tučnjave, a devetero je radnika i štrajkaša završilo u bolnici s teškim ozljedama glave. U Ateni su prosvjedovali zaposleni u željeznici, telekomunikacijama i lučki radnici. U Dublinu je morala intervenirati i policija nakon što se jedan kamion prosvjednika zabio u ogradu zgrade parlamenta. Štrajkaju i naši susjedi Slovenci. Oko 80 tisuća radnika u državnim i javnim službama nezadovoljno je vladinom odlukom o zamrzavanju plaća u javnom sektoru u naredne dvije godine. N. C.

regija/svijet

Na rastu cijene srebr zaradili viπe nego na PROSTOR ZA RAST Dok je zlato poskupjelo 'samo' 5,5 posto, srebro je od 30. lipnja napredovalo cijenom 17 posto, a prostora za rast ima daleko više od zlata: trenutačna je cijena srebra upola manja od rekordne iz 1980. godine

ko je zlato trenutačno zaokupilo svu pažnju ulagača, koji svoju imovinu žele prebaciti iz rizičnih ulaganja u sigurne luke kako bi je zaštitili u nesigurnim vremenima, prvi izbor nekih znalaca tržišta robe ipak je srebro. Naime, srebro se popelo na najvišu razinu kada se mjeri kretanje cijene prema zlatu u posljednjih 11 mjeseci.

Tone u fondovima

Srebro je tako od 30. lipnja napredovalo cijenom 17 posto, dok je zlato poskupilo "samo" 5,5 posto. Prema ocjenama analitičara tržišta roba, srebro još uvijek nije dosegnulo popularnost zlata s obzirom na to da je zlato na svojem povijesnom maksimumu već neko vrijeme, a srebro ima još prostora za

dostizanje povijesno najviših razina. Srebro je dosegnulo 21,9 dolara za uncu, no kada se to usporedi s najvišom povijesnom cijenom iz siječnja 1980. godine kada je dosegnuta cijena od 49,45 dolara za uncu, ispada da srebro ima još prostora za dvostruko veće cijene, piše Bloomberg. U posljednjih pet godina srebro se popelo sa 10 dolara za uncu, koliko je vrijedilo sredinom 2005. godine, a tehnička analiza ukazuje da rast cijene ne bi trebao naići na prepreku do 22,50 dolara za uncu. S druge strane zlato na razini 1312,25 dolara za uncu bilježi najviše vrijednosti u povijesti. Najveći svjetski fond koji svoju vrijednost bazira na srebru, iShares Silver Trust, samo je u utorak povećao svoj portfelj za nove 143 tone srebra te sada

"teži" 9.756,04 tone. Ulagači se srebru okreću i kao svojevrsnu "skladištu" za imovinu kojoj prijeti gospodarsko usporavanje, ali i kao rijetkom metalu koji se sve više koristi u industriji, posebno za proizvodnju baterija za zelenu energiju. Polovica svjetske proizvodnje srebra ide za potrebe rastuće industrije baterija i vodiča.

Slabljenje dolara

Usponu srebra pomaže i nestabilnost dolara, koji bi ovaj kvartal mogao završiti s najgorim rezultatom prema košarici ostalih najvažnijih svjetskih valuta od lipnja 2002. godine. Tko god očekuje da će dolar i dalje biti slab, a takvi trenutačno pretežu među ulagačima na deviznim tržištima, u vrijednim metalima traže polugu za poravnanje gubitaka.

Novom je usponu srebra pridonio i pad kineskog izvoza rijetkih metala. Kina je, naime, smanjila izvoz rijetkih metala 64 posto u prvih osam mjese-

DOBRO TROMJESEČJE

H&M povećao dobit 23 posto Švedski lanac trgovina odjećom Hennes&Mauritz AB izvijestio je u srijedu o skoku neto dobiti u trećem tromjesečju gotovo 23 posto, na 4,2 milijarde kruna (615 milijuna dolara), sa 3,5 milijardi kruna u istom razdoblju lani. Prihodi su iznosili 31,5 milijardi kruna, u usporedbi sa 27,6 milijardi u trećem tromjesečju prošle godine. Grupa rast prihoda uglavnom pripisuje ulaganjima u nove ko-

lekcije radi poboljšanja ponude. U četvrtom tromjesečju H&M planira otvoriti oko 140 trgovina, dok će ih deset zatvoriti. Usporedbe radi, u istom razdoblju prošle godine najavio je otvaranje 159 i zatvaranje 11 trgovina. Krajem kolovoza tvrtka je priopćila da ima više od dvije tisuće trgovina na oko 37 tržišta i da širom svijeta zapošljava oko 76 tisuća radnika. H/AFP

AUTOINDUSTRIJA

BMW će opskrbljivati Saab motorima Njemački proizvođač vozila BMW isporučivat će motore švedskoj grupi Saab Automobile prema ugovoru koji je u srijedu potpisan u Trollhattanu u zapadnoj Švedskoj. U ugovoru koji je potpisan u Saabovoj glavnoj tvornici navodi se da će BMW od 2012. opskrbljivati Saab 4cilindarskim, 1,6-litarskim turbo benzinskim motorima. Potpisivanju ugovora prisustvo-

vali su izvršni direktor Saaba Jan Ake Jonsson, predsjednik Saaba Victor Muller i član uprave BMW-a Ian Robertson, čelnik odjela za prodaju i marketing. Muller je čelnik nizozemske grupe Spyker Cars, malog proizvođača sportskih vozila koji je početkom godine preuzeo Saab od američkoga General Motorsa, spašavajući kultni brend od zatvaranja. H/dpa

posto, na 7,79 milijardi eura, porastao je zahvaljujući kineskom tržištu prihod Porschea u 12mjesečnom razdoblju do kraja srpnja, što je najviša razina u povijesti te kompanije

će prodati udjele bra ulagaËi ENI u trima plinovodima na zlatu NAREDBA EUROPSKE KOMISIJE

Talijanska državna tvrtka mora prodati dionice u plinovodu TENP, koji prenosi plin iz Nizozemske preko Njemačke do Italije, te u plinovodu Transitgas koji Italiju preko Švicarske povezuje s francuskom plinskom mrežom. TAG, koji prenosi ruski plin, ostaje pod kontrolom države

Europska unija prisilila je u srijedu talijansku energetsku tvrtku ENI da se odrekne udjela u trima plinovodima kojima se plin transportira iz Rusije i sjeverne Europe kako bi se konkurenciji omogućio ravnopravan pristup tržištu. Sporazum s ENI-jem o prodaji udjela u plinovodima uspjeh je za Europsku komisiju, koja već dugo nastoji stvoriti uvjete za oštriju konkurenciju na tržištima energije, pri čemu nailazi na snažan otpor bivših monopolista.

Obvezujuće obećanje

ci u odnosu na isto razdoblje lani. Manji izvoz pripisuje se rastu potražnje među kineskim proizvođačima nakita, ali i solarnih panela, čija je proizvodnja

ove godine znatno porasla. Prema podacima Silver Institutea, Kina je treći najveći proizvođač, ali i potrošač srebra na svijetu. Darko Baniček

Prema sporazumu, talijanska državna tvrtka mora prodati dionice u plinovodu TENP, koji prenosi plin iz Nizozemske preko Njemačke do Italije, te u plinovodu Transitgas koji Italiju preko Švicarske povezuje s francuskom plinskom mrežom. Kompromis je pak postignut u slučaju plinovoda TAG, koji prenosi ruski plin, a Rim je inzistirao da zbog nacionalnog interesa ostane pod kontrolom države. Vlasništvo

Joaquin Almunia, europski povjerenik za zaštitu tržišnog natjecanja Snimio s. Ćetković nad tim plinovodom preselit će se na tvrtku koja je izravno pod kontrolom talijanskog ministarstva financija. "Pravno obvezujuće obeća nje ENI-ja da će prodati svoje dionice u plinovodima spriječit će gomilanje kapaciteta i degradaciju na transportnim plinovodima prema Italiji i omogućiti da do izražaja dođu valjani poticaji za ulaganja", rekao je u priopćenju europski povjerenik za zaštitu tržišnog natjecanja Joaquin Almunia. U Bruxellesu su sumnjali da ENI koristi kontro-

lu nad plinovodima kako bi konkurentskim tvrtkama onemogućio prodaju plina na talijanskom tržištu.

Otpala tužba Sporazum znači da Komisija odustaje od prijetnji prijave ENI-ja sudu. U tom bi procesu kompanija mogla dobiti novčanu kaznu u visini nekoliko stotina milijuna eura. Europska komisija već dugo nastoji stvoriti uvjete za oštriju konkurenciju na tržištima energije, pri čemu nailazi na snažan otpor bivših monopolista. H/dpa

investor 24-25

NOVE BORBE JEFTINIM NOVCEM Euro je u srijedu ponov pad povjerenja u američko gospodarstvo i nužnost povećanja

Hrvatska nijemo pro Sjedinjene Države, Brazil, Japan, Kina Turska, Južna Koreja, Argentina, Australija, Poljska i Švicarska odlučili su se tijekom ovoga tjedna na tečajne intervencije kojima pokušavaju potaknuti izvoz pojeftinjenjem svojeg novca

Euro je u srijedu na međunarodnim tržištima valuta ponovo probio razinu od 1,35 dolara. Čak je 12 zemalja ovoga tjedna interveniralo kako bi oslabilo svoje valute, što izgleda kao uvod u valutni rat. Dolar je žestoko pao u odnosu na euro i zlato, koje je još jednom probilo povijesno najvišu vrijednost koja sada otprilike iznosi 1310 dolara po unci. U slučaju rasta vrijednosti dolara prema kuni, hrvatski će dolarski izvoznici imati povećanje prihoda zbog pozitivnih tečajnih razlika, a dolarski će uvoznici imati povećane troškove. Ako dolar opet po-

raste, možemo očekivati novi rast cijena goriva. Treba spomenuti da se hrvatska vlada krajem prošle godine zadužila za oko 500 milijardi dolara, a zbog jačanja tečaja zelene novčanice u odnosu na kraj godine sada smo dužni oko 225 milijuna kuna više.

Preokret u petak?

"Posljednje slabljenje američkog dolara povezano je s percepcijom tržišta da će FED poduzeti dodatne mjere u cilju potpore oporavka američkog gospodarstva. Mjere kvantitativnih olakšavanja u tom bi slučaju podrazumijevale

ZLATO

Nova rekordna cijena iznosi 1312,65 dolara Zlato je u srijedu oborilo rekord deseti put u posljednjih dvanaest trgovinskih dana kako investitori očekuju novu Fedovu injekciju gotovine. Cijena zlata u Europi stigla je do 1310,1 dolara, a išla je i do 1312,65 dolara. Američki terminski ugovori također su porasli, na 1310,9 dolara. Investitori su još uvijek zabrinuti nad dužničkom krizom u eurozoni i mogućnošću deflacije i recesije s dvostrukim dnom u SAD-u. Iako i dalje postoji veza s dolarom, rast cijene ovaj se put više povezuje s investicijskom potražnjom i ekonomskim brigama, tvrde analitičari. Snažan tečaj juana podiže očekivanja od potražnje za zlatom u Kini. iShares Silver Trust također je povećao vrijednost, i to 1,4 posto. Najveći fond za zlato SPDR Gold Trust povećao je vrijednost 0,9 posto.

dodatnu primarnu emisiju novca za kupnju vrijednosnica na tržištu kapitala, a kako bi se zadržale niske kamatne stope. Dodatan poticaj slabljenju dolara dolazi s razočaravajućim ekonomskim objavama u SAD-u uz ignoriranje trenutačnih problema u eurozoni. Ipak, već objava ISM indeksa američke industrijske proizvodnje u petak mogla bi potaknuti špekulacije o prelijevanju negativnih učinaka na europsko tržište i utjecati na povratak tečaja eura i dolara prema nižim razinama", kazala je za Business. hr Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga.

Pad povjerenja

Analitičari i brokeri Splitske banke misle da je zbog prodaje euroobveznica Portugala i Španjolske povećano povjerenje u eurozonu te je ponovljen pritisak na FED za dodatnim kvantitativnim olakša-

››

brojka

5,7

kuna za dolar očekuju u SG Splitskoj banci do kraja godine

6,10

kuna za dolar očekuju u Raiffeisen banci

njem ili poticanjem gospodarstva. U Splitskoj banci smatraju da tečaj eura i kune neće imati znatnih oscilacija jer ga regulira HNB. Kretat će se na razini 7,35 - 7,40, a tečaj dolara u odnosu na kunu bit će u rasponu 5,65-5,7 kuna,

drže u SG Splitskoj banci. U RBA-u kažu da bi, u skladu s očekivanim kretanjima na svjetskim deviznim tržištem i slabljenjem eura u odnosu na američki dolar te blagi rast tečaja eura, kuna trebala slabjeti u odnosu na dolar. "Uz pretpostavku da će odnos eura i dolara pasti na 1,20 dolara za euro, a odnos eura i kune porast će na 7,32. Tečaj kune u odnosu na dolar iznosit će približno 6,10 kuna za dolar. Kraj godine trebali bismo zaključiti s tečajem od 7,32 kune za euro. Prosječni tečaj u cijeloj 2010. godini mogao bi iznositi 7,28 kuna za euro", zaključuje Živković Matijević. U Erste banci prema kraju godine očekuju nastavak stabilnih tečajnih

Hrvatska se vlada krajem prošle godine zadužila za oko 500 milijuna dolara, a zbog jačanja tečaja zelene novčanice u odnosu na kraj godine sada smo dužni oko 225 milijuna kuna više

ponovo probio tečaj od 1,35 dolara, i s jedne strane signalizirao ćanja količine novca u američkom gospodarstvu

business.hr Četvrtak 30/9/2010

promatra valutni rat GLOBALNA TEČAJNA NERVOZA

Velike zemlje izvoz potiču rušenjem tečaja Dominique Strauss-Kahn, šef Međunarodnog monetarnog fonda, u srijedu je upozorio na opasnosti valutnog rata, nakon niza intervencija na valutnim tržištima. U kontekstu vala nezadovoljstva koji su izazvale svjetske gospodarske sile ulijevanjem novca u valutna tržišta kako bi njihov izvoz bio jeftiniji od konkurencije, Strauss-Kahn je izjavio kako bi moguće posljedice valutnog rata trebale natjerati zemlje da razmisle o predahu. "Mislim da je vjerojatnost za takav rat relativno niska, budući da svi uviđaju da bi preveliki sukobi imali negativne posljedice. Unatoč tome, mogućnost postoji", dodao je. Na početku tjedna brazilski ministar financija Guido Mantega izrazio je nezadovoljstvo utjecajem jačanja brazilskog reala na ključni izvozni sektor te zemlje. "Na međunarodnoj sceni bjesni valutni rat", kazao je Mantega, signalizirajući moguću skorašnju intervenciju. "To za nas predstavlja prijetnju jer nam nagriza konkurentnost".

››

Jeftini dolar mogao bi Hrvatskoj kratkoročno pojeftiniti i gorivo kretanja potpomognuto stabilnim refinanciranjem dospijeća inozemnog zaduženja, zadržavanjem deficita platne bilance na relativno niskim razinama te stabilnim sentimentom na tržištu. "Tečaj eura prema kraju godine vidimo u intervalu od 7,3 do 7,4, uz izglednije zadržavanje u donjem djelu intervala".

Euro će krenuti dolje

Domaći analitičari uglavnom misle da bi se do kraja godine euro mogao naći pod pritiskom zbog usporavanja gospodarstva i ponovnog aktualiziranja fiskalne konsolidacije u eurozoni te averzije prema riziku. Najveći potencijalni rizik realizacije ovakvih

predviđanja (slabljenja eura u odnosu na dolar prema razini 1,20 dolara za euro) jest mogućnost da tržišni sudionici zbog loših ekonomskih pokazatelja očekuju porast kvantitativnih olakšanja FED-a čime se smanjuje povjerenje u američku valutu. U tom će slučaju slabljenje eura biti ograničeno, odnosno ne isključujemo mogućnost jačanja eura prema dolaru. "Zasad devizna tržišta ignoriraju fiskalne probleme članica eurozone, iako se primjerice premije rizika za Irsku i Portugal nalaze na najvišim razinama od uvođenja eura kao jedinstvene valute", rekla je Živković Matijević. Nikola Sučec

››

Ulagači očekuju da će FED emitirati još novca i tako omogućiti nastavak kupovine američkih dionica i održanje niskih kamata zrinka ŽIVKOVIĆ matijević, direktorica direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga Snimio saša Ćetković

investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr etvrtak 30/9/2010

PROTIV RASTROĹ NE UPRAVE

Poljski sat pokazuje dug

Poljski institut instalirao je u utorak na trgu u srediĹĄtu VarĹĄave sat koji pokazuje visinu poljskog javnog duga. Time je Gra anski forum za razvoj odlu io potaknuti Poljake da zauzmu kriti ki stav prema potroĹĄnji tijela lokalne uprave. Na elu nadzornog odbora Foruma je ugledni ekonomist Leszek Balcerowicz, otac gospodarskih reformi u pos-

tkomunisti koj Poljskoj. Sat je postavljen na najprometnijem raskriĹžju i u vrijeme postavljanja, u utorak u 13 sati, pokazivao je visinu javnog duga od 724.259.822.418 zlota, odnosno oko 245 milijardi dolara. Poljska je rezervirala 38 milijardi zlota za servisiranje javnog duga u 2011., ĹĄto odgovara ukupnoj visini prihoda od poreza na dohodak, upozorava Balcerowicz. U Poljskoj e se 21. studenoga odrĹžati lokalni izbori. "Moramo traĹžiti da ulaganja budu razumna", dodao je. B.hr

IPK KANDIT

Pipuni i M San stekli 70,78% udjela

Ponudu tvrtke Termes za preuzimanje IPK Kandita prihvatilo je 245 dioni ara i Termes im je isplatio i od njih preuzeo 140.841 dionicu ili 19,7 posto dionica IPK Kandita, izvijestili su iz Termesa putem Zagreba ke burze. Termes je u ponudi za preuzimanje djelovao zajedni ki s tvrtkama M San ulaganja, Ĺ˝ito, Vage, Premi-

sa i IPK Zavod, a za svaku se dionicu u ponudi obvezao platiti 235,51 kn. Prije ponude za preuzimanje u vlasniĹĄtvu Termesa i tvrtki koje s njim zajedni ki djeluju bila je 365.321 dionica IPK Kandita, ĹĄto ini 51,09 posto temeljnog kapitala i daje 55,99 posto glasova na glavnoj skupĹĄtini. Nakon ponude za preuzimanje imaju ukupno 506.162 dionice koje ine 70,78 posto temeljnog kapitala i daju 77,59 posto glasova na glavnoj skupĹĄtini IPK Kandita. H

Telegra uzela 'keĹĄ' za ulaganje u izvoz PRODAJA DALEKOVODA Do utorka drugi najve i vlasnik gra evinara Dalekovoda i njihov podizvo a Telegra prodao je dionice vrijedne 32 milijuna kuna kako bi doĹĄao do novca za daljnju proizvodnju i razvoj izvoza jer je doma e trĹžiĹĄte zamrlo "Telegra je odlu ila prodati dionice Dalekovoda isklju ivo zbog ja anja likvidnosti", kazao je predsjednik Telegre Mladen Glad dan nakon ĹĄto je Business.hr objavio infor-

maciju o Telegrinoj ubrzanoj prodaji 115.000 dionica te gra evinske kompanije. Kako je Glad objasnio, na taj su se potez odlu ili zbog ja anja financijske baze Te-

legre radi daljnjeg ulaganja u proizvodnju i razvoj izvoznih programa. "Ove e se godine 90 posto naĹĄih poslova odnositi na izvoz jer je doma eg trĹžiĹĄta prakti ki i nema", rekao

RIJETKO VI EN STANDARD

Dionice otiĹĄle ubrzanom prodajom Ubrzana prodaja, iako rijetko vi ena u Hrvatskoj, standardan je postupak u slu ajevima kada se prodaju ve i paketi dionica poput onog Telegre i Dalekovoda. Kako ne bi doĹĄlo do pomutnje

na trĹžiĹĄtu, dionice se prodaju ĹĄto brĹže pa ovlaĹĄtene brokerske ku e obavjeĹĄtavaju svoje najve e ulaga e o ponudi koja je u tijeku. Kako doznajemo, agent ubrzane prodaje bila je brokerska

ku a Intercapital. Prema podacima SrediĹĄnjeg klirinĹĄkog depozitarnog druĹĄtva, Telegra je posjedovala 115.824 dionica Dalekovoda i sa 5,05 posto udjela bila drugi najve i dioni ar te kompanije.

je Glad te dodao da kompanija u ovoj godini, s obzirom na cjelokupnu gospodarsku situaciju, biljeĹži neĹĄto slabije rezultate od proĹĄlogodiĹĄnjih.

32 milijuna gotovine

Zadnja zabiljeĹžena cijena dionice Dalekovoda po kojoj se u utorak trgovalo na Zagreba koj burzi iznosila je 277,23 kuna pa bi Telegra tako trebala utrĹžiti oko 32 milijuna kuna. Dionica Dalekovoda bila je u utorak najtrgovanija na Zagreba koj burzi sa 35 milijuna kuna prometa i uz skok cijene ve i od tri posto. Nakon raspada tvrtke CTG,

koja je bila najve i pojedina ni vlasnik Dalekovoda, nastale su Telegra i Curatus, tvrtke koje su u srpnju ove godine stekle 352.474 dionica odnosno 15,37 posto temeljnog kapitala Dalekovoda. Curatus je, naime, na osnovi ugovora o razdvajanju i preuzimanju CTG-a stekao 236.650 dionica te postao najve i pojedina ni dioni ar Dalekovoda sa 10,32 posto udjela, a Telegra je postala vlasnik 115.824 dionica Dalekovoda i pozicionirala se na drugo mjesto na popisu najve ih dioni ara zagreba koga gra evinara. Biljana Star i

OZBILJNA Ĺ TEDNJA

Francuska smanjuje deficit za 60 mlrd. eura Francuska vlada odobrila je u srijedu prijedlog prora una za idu u godinu kojim Ĺželi smanjiti golemi prora unski manjak s projiciranih 7,7 posto bruto doma eg proizvoda (BDP) u ovoj godini na dva posto u

2014., priop eno je iz ureda predsjednika Nicolasa Sarkozyja. Poput mnogih drugih zemalja koje koriste novac poreznih obveznika kako bi poduprle gospodarstvo u vrijeme financijske krize, Francuska

biljeĹži snaĹžan rast prora unskog manjka od izbijanja krize 2008. godine. Paktom o stabilnosti i rastu Europske unije propisana je gornja granica dopuĹĄtenog prora unskog manjka u visini tri posto BDP-a, ispod koje vlada

u Parizu planira srezati manjak do 2013. godine. Sukladno obe anjima koje je dala Europskoj komisiji i ostalim lanicama EU, prvi je korak u tome smjeru prijedlog prora una za 2011. kojim se predvi a smanjenje manjka na ĹĄest

posto BDP-a do kraja idu e godine. Time bi se manjak u idu oj godini smanjio za 60 milijardi eura i iznosio 92 milijarde eura, sa 152 milijarde koliko bi prema procjenama vlade trebao dosegnuti krajem 2010. godine. H

ANGLO IRISH BANK

Irci opet spaĹĄavaju banku Irska e vlada tijekom dana objaviti detalje dokapitalizacije nacionaliziranog Anglo Irish Banka koja bi mogla iznositi oko pet milijardi eura, dovode i tako ukupnu sumu utroĹĄenu na spas posrnule banke na razinu od 30 milijardi eura, prenosi londonski Financial Times. Dokapitalizacija Anglo Irish Banka novcem poreznih obveznika ponovo je dovela u

pitanje financijsko zdravlje te zemlje - troĹĄkovi posu ivanja dosegnuli su utorak rekordnu razinu s rastom prinosa na desetogodiĹĄnje irske obveznice 25 baznih bodova, na 6,72 posto. Prinos na desetogodiĹĄnje irske obveznice trenuta no je na sli noj razini na kojoj se nalazio prinos na gr ke obveznice u travnju, mjesec dana prije nego ĹĄto se ta zemlja za pomo obratila Me unarodnom monetarnom fondu i Europskoj uniji. Do rasta prinosa na irski

dug doĹĄlo je zbog straha investitora da e troĹĄkovi spaĹĄavanja Anglo Irish Banka i ostalih financijskih institucija biti ve i od o ekivanih. Prema predvi anjima me unarodne agencije za kreditni rejting Standard & Poors, ukupna svota utroĹĄena za spas banke mogla bi dosegnuti i 35 milijardi eura te ugroziti sadaĹĄnji kreditni rejting zemlje. Irski premijer Brian Cowen poru io je kako e vlada u initi sve ĹĄto je potrebno

za ponovnu izgradnju povjerenja doma ih i stranih ulaga a, dodatno naruĹĄenog nakon objavljivanja podataka o padu irskog BDPa u drugom tromjese ju ove godine1,2 posto u odnosu na prethodni kvartal. Unato pomo i drĹžave, Anglo Irish Bank u prvom je polugodiĹĄtu ove godine zabiljeĹžio gubitak u iznosu 8,2 milijarde eura. Posrnulu banku irska je vlada nacionalizirala u jeku financijske krize u sije nju 2009. godine. B. S.

BRIAN COWEN, irski premijer, obvezao se da e u initi sve kako bi vratio naruĹĄeno povjerenje ulaga a ARHIVA B.HR

SDP: Hanfa je odgovorna za aferu Spice DAVOR BERNARDI , saborski zastupnik SDP-a, jasno je ustvrdio kako je Hanfa svojim nedjelovanjem u slu aju Podravke izravno odgovorna za aferu Spice SNIMIO HRVOJE DOMINI

Hrvatska agencija za nadzor financijskog trĹžiĹĄta na kriminalni pokuĹĄaj preuzimanja Podravke nije reagirala pune etiri godine, sloĹžno su predsjednika Uprave Hanfe Antu Samodola napali SDP-ovci Gordan Maras, Zdravko MrĹĄi i Davor Bernardi tijekom rasprave o godiĹĄnjem izvjeĹĄ u Hanfe za 2009. godinu, koja je odrĹžana u srijedu u Saboru. Nakon uvodnog predstavljanja izvjeĹĄ a, Goran Mari i nekoliko slabije vi enih HDZ-ovih zastupnika nahvalili su rad Hanfe, a u napad su krenuli lanovi Socijaldemokratske partije.

Tko je nadleĹžan?

Mla i zastupnici SDP-a upozorili su da agencija za nadzor financijskih usluga nije reagirala ni kada je novac,

koji je Podravka prikupila izdavanjem korporativnih obveznica 2006. godine, nestao kao depozit u banci, ni kad je 2008. godine Fima manipulirala cijenom dionice kompanije najavljuju i da e ih kupovati po cijenama znatno viĹĄim od trĹžiĹĄne, pa nakon toga nije kupila nijednu, kao ni cijelo vrijeme kada se joĹĄ od 2006. godine pisalo o tome da Uprava Podravke Ĺželi za sebe preuzeti tvrtku njezinim novcem. SDP-ovci su bili iznimno nezadovoljni i samom formom i sadrĹžajem Samodolova godiĹĄnjeg izvjeĹĄ a Nakon ĹĄto je odsluĹĄao cijelu baraĹžu optuĹžbi, Samodol je sve optuĹžbe negirao i izjavio kako "Podravka i Fima grupa nisu subjekt nadzora Hanfe" nego je Hanfa krajem

MLADI LAVOVI LOVE SAMODOLA Rasprava o prihva anju izvjeĹĄ a o radu Hanfe za 2009. godinu pretvorila se u traĹženje odgovornosti Hanfe za nemar u slu aju Spice, koji je Podravku koĹĄtao 400 milijuna kuna 2007. godine zbog zahtjeva DrĹžavnog odvjetniĹĄtva provela analizu stjecanja 10,64 posto udjela u Podravki koji je drĹžala Fima Ami, off shore tvrtka vlasnika Fima grupe Milana Horvata, ime je prestala Hanfina nadleĹžnost.

Zakon je jasan

Ina e, lanak 15. stavak 2. Zakona o Hanfi govori o djelokrugu i nadleĹžnosti agencije i jasno kaĹže da e Hanfa obavljati nadzor nad poslovanjem "burzi i ure enih javnih trĹžiĹĄta, ovlaĹĄtenih druĹĄtava i izdavatelja vrijednosnih papira". Gordan Maras oĹĄtro je upozorio kako je cijeli slu aj Spice rezultirao uhi enjima lanova Uprave i Nadzornog odbora Podravke tek nakon ĹĄto su s politi ke pozornice

ANTE SAMODOL, predsjednik Uprave Hanfe, smatra da nije odgovoran za nadzor izdavatelja vrijednosnih papira, pa tako ni Podravke SNIMIO SAĹ A ETKOVI

siĹĄli Damir Polan ec, ministar gospodarstva koji je u Vladu i uĹĄao iz Podravke, i njegov politi ki mentor Ivo Sanader. Zbog toga je jasno, smatra Maras, da Hanfa "regulira" po nalozima Hrvatske demokratske zajednice. Samodol je ove optuĹžbe odbacio izjavivĹĄi kako ni-

kad nije bio lan nijedne politi ke stranke, a na optuĹžbe SDP-ovaca o tome kako Hanfa nije uspjela posti i nijednu osu uju u presudu odgovorio kako Hanfa nije tu da sudi nego da nadzire trĹžiĹĄte kapitala. Josip Jagi

josip.jagic@business.hr

investor 28-29

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Titulu dobitnika dana uzela je povlaĹĄtena dionica Adris grupe, kojoj je srijeda bila ĹĄesti trgovinski dan bez minusa. Ta je turisti ko-duhanska grupacija osvojila 1,08 posto vrijednosti, a zadnja je cijena dionice iznosila 278,98 kuna, dok je dnevni maksimum bio dvije lipe viĹĄi.

OGLAS

Brokerska kuĂ&#x160;a - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 â&#x20AC;˘ Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 â&#x20AC;˘ Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 â&#x20AC;˘ Rijeka: 051 332 200 VaraĹždin: 042 302 700

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantic grupa Ina-industrija nafte d.d. Kon ar Petrokemija Dalekovod Adris grupa Atlantska plovidba d.d. Uljanik plovidba AD plastik Podravka prehrambena industrija, d.d. Ericsson Nikola Tesla Kon ar - elektroindustrija Jadran kapital d.d. zatvoreni inv. fond Kon ar Jadranski naftovod Privredna banka Zagreb Luka plo e Institut gra evinarstva hrvatske Franck prehrambena industrija Zagreba ka banka Adris grupa Magma d.d. Dom holding Prehrambeno-industrijski kombinat Liburnia riviera hoteli Imperial hoteljerstvo Croatia lloyd Riviera pore Fima validus akove ki mlinovi Croatia osiguranje d.d. Tehnika Jadroplov d.d. Auto Hrvatska Fima proprius d.d. Istraturist Umag d. d. Hidroelektra niskogradnja DIOKI d.d Konzum Lav evi uro akovi holding Rabac, ugostiteljstvo i turizam HG Spot Atlas nekretnine KraĹĄ, prehrambena industrija Belje Zvijezda HTP Kor ula Veterina d.d. Karlova ka banka Luka Rijeka IPK Kandit Jadranska banka KaĹĄtelanski staklenici Laguna Novigrad Tankerska plovidba Zlatni rat Ingra Mlinar mlinsko-pekarska industrija OT-optima telekom d.d. Slobodna Dalmacija Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge Ĺ˝itnjak HUP - Zagreb RIZ-odaĹĄilja i Jadranka Vaba d.d. banka VaraĹždin akovĹĄtina Zve evo, prehrambena industrija Tanker dioni ko druĹĄtvo za trgovinu Badel 1862 Pounje trikotaĹža

U prili no volatilnom trgovinskom danu titula gubitnika pripala je dionici Atlantic grupe, koja je pala 1,07 posto, na 801,33 kune. Tom je dionicom ostvaren promet od 3,8 milijuna kuna, a viĹĄe od 4600 dionica vlasnika je promijenilo u rasponu od 801 do najviĹĄih 810 kuna.

Redovan promet: 15.247.908,51 kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

273.00 801.09 1,629.00 1,975.00 150.01 274.00 276.00 810.01 560.00 95.00 286.46 1,318.51 481.02 18.50 2,150.00 2,700.00 485.00 1,600.00 1,585.00 730.00 239.00 301.01 50.58 35.81 215.53 2,437.00 175.00 2,800.08 170.00 11.66 3,449.00 4,811.00 1,021.58 140.33 375.00 22.10 316.02 143.05 82.00 190.02 231.50 28.95 85.05 27.50 41.12 481.01 64.46 3,600.00 80.25 61.73 70.49 194.00 198.00 2,930.00 950.00 9.50 1,351.00 41.97 22.18 637.00 31.21 24.30 37.49 120.00 1,499.21 143.00 374.00 63.89 7.50 105.50 129.00 80.00 0.82

274.47 810.00 1,650.00 2,005.00 155.00 282.00 279.00 826.64 579.99 98.40 293.99 1,320.00 485.00 18.50 2,158.37 2,705.00 494.00 1,602.12 1,610.00 730.00 239.96 305.00 51.30 37.00 215.53 2,439.00 175.00 2,800.08 170.00 12.00 3,449.99 4,812.00 1,040.00 143.08 375.00 23.23 329.99 144.05 82.00 190.02 231.50 29.00 85.05 27.50 42.00 481.01 65.00 3,603.01 81.01 65.00 70.50 194.00 204.98 2,940.00 950.00 9.50 1,351.00 41.97 22.70 637.00 31.21 24.30 40.00 120.00 1,499.21 143.00 374.00 63.89 7.50 105.50 129.00 80.00 0.82

274.28 801.33 1,640.00 1,975.00 154.96 275.00 278.98 822.50 560.00 95.00 293.99 1,319.00 485.00 18.50 2,150.00 2,705.00 489.00 1,600.00 1,609.99 730.00 239.95 301.01 51.00 37.00 215.53 2,439.00 175.00 2,800.08 170.00 11.70 3,449.00 4,811.00 1,021.58 140.33 375.00 22.10 316.02 143.05 82.00 190.02 231.50 28.95 85.05 27.50 41.12 481.01 64.50 3,603.01 81.01 61.73 70.49 194.00 198.00 2,940.00 950.00 9.50 1,351.00 41.97 22.18 637.00 31.21 24.30 40.00 120.00 1,499.21 143.00 374.00 63.89 7.50 105.50 129.00 80.00 0.82

0.58% -1.07% 0.00% -1.25% -2.83% -0.80% 1.08% -0.30% 0.70% -1.03% 0.68% -0.11% 1.04% 2.78% -0.29% 0.33% -0.20% 0.00% 0.00% 0.68% 0.00% 0.27% -0.20% 0.00% 0.77% -0.04% -2.80% -2.13% 0.74% -2.50% 0.00% -0.80% -1.68% 0.11% 0.00% -10.49% -4.24% 0.03% 2.37% -0.52% -3.54% -0.10% 0.06% 0.00% -7.18% 1.05% 0.12% -1.29% 1.10% -3.55% -3.96% 0.52% -3.41% 3.16% 4.28% 5.32% -1.17% 0.00% -1.20% 0.00% -3.37% -26.85% 6.72% 13.53% 3.38% 27.68% 0.00% 0.00% 0.00% 1.92% 0.00% 6.65% 9.33%

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: 0,08%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

20,466 4,670 423 330 3,722 1,964 1,761 386 530 2,972 786 158 413 10,002 73 35 147 42 39 80 219 160 926 1,245 200 14 182 10 164 2,077 7 5 23 161 48 724 45 91 122 49 39 299 100 305 200 17 117 2 86 107 92 31 30 2 6 517 3 90 160 5 88 100 59 19 1 10 3 15 83 5 3 1 35

5,591,851.80 3,759,375.63 694,128.18 658,959.55 567,658.50 546,798.24 487,716.72 314,800.94 299,423.76 288,305.77 229,082.40 208,482.49 200,176.63 185,037.00 157,492.71 94,600.10 71,879.21 67,256.70 62,087.23 58,400.00 52,461.24 48,241.40 47,291.64 45,558.84 43,106.00 34,125.00 31,850.00 28,000.80 27,880.00 24,296.75 24,147.95 24,058.00 23,858.74 22,612.50 18,000.00 16,633.06 14,430.45 13,028.20 10,004.00 9,310.98 9,028.50 8,667.61 8,505.00 8,387.50 8,312.00 8,177.17 7,546.32 7,203.01 6,928.10 6,697.62 6,485.72 6,014.00 5,995.84 5,870.00 5,700.00 4,911.50 4,053.00 3,777.30 3,588.04 3,185.00 2,746.48 2,430.00 2,354.43 2,280.00 1,499.21 1,430.00 1,122.00 958.35 622.50 527.50 387.00 80.00 28.70

22,460.39 1,979.28 16,400.00 60.66 517.74 630.80 1,892.63 1,147.82 324.80 398.96 1,593.43 1,756.45 1,247.48 14.65 208.75 2,009.40 9,327.56 356.18 255.31 311.83 15,368.41 2,894.48 248.58 276.29 50.32 738.14 111.27 406.22 621.01 31.61 362.14 1,479.85 193.55 229.67 248.15 44.27 1,477.39 89.25 331.45 4,314.00 110.70 93.71 86.09 9.08 137.17 660.73 529.90 361.23 34.54 113.88 94.40 1,160.21 141.59 351.69 107.91 148.17 846.25 23.18 166.35 124.48 88.01 126.87 13.39 24.68 706.69 53.51 124.35 112.78 7.90 32.47 10.06 60.17 2.19

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 624.15 1,550.00 1,805.00 105.50 264.99 242.21 723.23 533.13 62.55 240.00 1,231.00 421.00 16.00 1,900.00 2,332.01 461.06 1,451.00 1,578.00 700.05 200.00 271.89 48.11 28.70 120.00 1,413.01 150.00 2,800.08 100.00 10.55 2,107.10 4,502.00 949.03 124.01 360.25 19.19 270.00 140.01 70.07 140.20 210.00 22.36 65.10 20.08 20.50 250.05 59.00 2,851.00 72.10 52.05 53.00 162.00 191.00 2,006.00 612.00 8.99 1,200.01 30.05 19.70 637.00 21.28 20.01 15.17 76.10 1,125.00 98.00 372.50 51.00 5.51 87.56 128.99 58.00 0.60

332.84 810.00 1,940.00 2,198.00 192.99 441.00 318.99 1,165.00 736.00 109.30 400.00 1,777.00 517.00 18.59 2,450.00 3,750.00 685.00 2,093.00 4,259.95 944.00 298.40 373.00 75.00 51.79 221.00 2,890.00 214.95 3,400.00 200.00 29.01 3,799.21 6,000.00 2,440.00 208.49 578.99 43.74 410.00 349.22 159.46 207.51 286.13 54.93 99.94 109.19 46.98 495.00 108.00 5,898.00 185.00 88.99 96.00 239.97 340.00 3,100.00 1,300.00 12.99 1,875.00 59.66 60.78 640.00 44.99 64.98 79.89 164.00 1,860.00 265.00 444.00 74.01 44.10 139.00 140.00 144.00 1.20

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

63,95 89,00 12,90 4,80 185,00 9,22 16,11 106,20 250,00 2,75 0,68 17,20 24,00 150,00 10,30

64,50 90,70 13,05 4,90 189,00 9,22 16,40 106,25 250,60 2,86 0,68 17,40 24,03 152,00 10,40

64,06 89,61 13,00 4,81 185,00 9,22 16,20 106,25 250,54 2,75 0,68 17,40 24,00 150,50 10,40

64,26 90,66 13,01 4,81 187,13 9,22 16,30 37,78 250,41 2,82 0,68 17,28 24,00 150,76 10,40

32,61 1,40 30,04 3,90 0,84 0,14 0,63 0,42 1,60 5,85 1,25

32,61 1,44 31,05 3,91 0,85 0,15 0,63 0,42 1,60 5,85 1,26

32,61 1,43 30,52 3,90 0,84 0,15 0,63 0,42 1,60 5,85 1,26

0,33 1,43 0,31 3,90 0,84 0,14 0,63 0,42 1,60 5,85 1,26

38,10 30,08 30,39 3,75 10,00 30,03 68,00

39,79 32,00 30,40 3,95 10,00 30,03 70,00

38,10 30,08 30,39 3,95 10,00 30,03 68,00

39,52 30,27 30,40 3,95 10,00 30,03 69,95

5.350,00 82,88 1.000,00 1.280,00 460,00 960,00 5.900,00 2.730,00 7.000,00 675,00 91,55 15.440,00 3.150,00 1.000,00 3.000,00 94,56 85,70 200,00

5.350,00 83,00 1.000,00 1.280,00 465,00 975,00 6.000,00 2.750,00 7.949,00 685,00 91,60 15.440,00 3.211,00 1.000,00 3.000,00 94,61 85,73 200,00

5.350,00 82,94 1.000,00 1.280,00 462,00 970,00 5.968,00 2.746,00 7.824,00 679,00 91,59 15.440,00 3.161,00 1.000,00 3.000,00 94,60 85,72 200,00

5.350,00 82,94 1.000,00 1.280,00 460,58 969,53 5.967,56 2.746,49 7.824,37 679,45 91,58 15.440,00 3.161,83 1.000,00 3.000,00 94,59 85,72 200,00

2.999,00 3.400,00 83,90 400,00 22.634,00 490,00 3.350,00 81,90 150,00 81,90 1.890,00

3.000,00 3.450,00 83,90 400,00 23.000,00 490,00 3.400,00 82,00 153,00 82,00 1.890,00

2.999,98 3.434,83 83,90 400,00 22.960,95 490,00 3.373,68 81,96 151,23 81,94 1.890,00

2.999,98 3.434,83 51,73 400,00 22.960,95 490,00 3.373,68 50,53 151,23 50,52 1.890,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG GRVG KDIR SAVA AGOG LKPG SOS2E PETG NF2R PBGS ZVTG AELG MELR KBMR

KRKA TELEKOM SLOVENIJE GORENJE KD ID SAVA AGROGORICA LUKA KOPER SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA PETROL NFD HOLDING PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD ZAVAROVALNICA TRIGLAV AERODROM LJUBLJANA MERCATOR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA NOVA BANKA AD BANJA LUKA R I TE GACKO AD GACKO PROGRES AD BIJELJINA SANICANI AD PRIJEDOR ZITOPROMET DD BRCKO ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D ZIF PROF PLUS DD SARAJEVO PLIN SARAJEVO D.D. SARAJEVO SIPOREX D.D. TUZLA FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO

Takovo osiguranje a.d. Kragujevac Obveznice RS serije A2016K Agroseme a.d. Kikinda Telefonija a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad Energoprojekt holding a.d. Beograd Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno AIK banka a.d. Niš Vino župa a.d. Aleksandrovac Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2013K Bambi Banat a.d. Beograd Metals banka a.d. Novi Sad Niška Mlekara a.d. Niš Prokupac a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2015K NAMA KUMANOVO

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 07 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKPETROL SKOPJE Garant a.d. Futog TOPLIFIKACIJA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 Stil a.d. Kraljevo R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 RADE KONCAR SKOPJE

795.829,38 432.005,41 221.689,78 132.744,02 106.662,80 97.105,04 67.450,92 56.783,17 41.317,40 35.114,75 23.325,85 22.709,84 21.120,90 19.900,70 17.932,90

Bambi Banat +3,54% Stopanska banka Bitola +2% Makpetrol Skopje +1,27% Makedonski t. Skopje +0,59% Gorenje +0,54%

BH Telecom

Stil Kraljevo Fabrika duhana Sarajevo Metals banka Luka Koper Mercator

-6,07% -4,14% -3,92% -2,23% -1,63%

Pivovarna Laško

+3,66 -3,23

0,31 % 2,14 % -0,69 % 0,00 % -0,12 % 3,57 % -2,47 % -16,00 % 0,00 % 0,00 % 0,80 %

56900 11787 52238 2052 9025 32768 5172 7500 1810 315 1244

18.555,09 16.869,08 15.957,16 8.004,32 7.624,60 4.637,52 3.263,53 3.150,00 2.896,00 1.842,75 1.565,85

0,00 % 0,13 % 0,56 % 4,50 % 0,00 % 0,10 % -4,14 %

23572 20149 18070 85000 7650 2225 950

931.594,07 609.921,92 549.247,30 335.746,40 76.500,00 66.816,75 66.448,50

Jedna od trgovanijih na Sarajevskoj burzi bila je sa 18.010 KM prometa dionica BH Telecoma, ija je vrijednost u srijedu rasla 3,66 posto, na 18,97 KM. Tijekom dana cijena te dionice kretala se u rasponu od 18,89 do 18,98 KM, a ukupno je vlasnika promijenilo 950 dionica. Dionica Bosnalijeka zabilježila je nešto više od 10.000 KM prometa. Sarajevski indeks SASX 10 drugi je dan zaredom zabilježio rast vrijednosti te dan zaklju io na 891,05 bodova.

Cijena dionice Pivovarne Laško u srijedu je zabilježila pad vrijednosti 3,23 posto, na 15 eura, koliko je iznosila i najniža cijena po kojom se tijekom dana tom dionicom trgovalo uz ukupan promet od 15.151 euro. Srijeda je bila loš dan i za najlikvidnija izdanja Ljubljanske burze, Krku i Telekom Slovenije, ija je vrijednost pala 0,39 i 0,99 posto. Nakon rasta u utorak SBITOP je ponovo bio u minusu, i to 0,37 posto.

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB ALK RMDEN07 TEL MPT GRNT TPLF RMDEN08 STIL RMDEN09 RADE

12384 4765 17042 27615 570 10532 4138 1503 165 12432 34542 1314 880 132 1725

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA TKOSM A2016 AGSK TLFN NIIS ENHL JESV AIKB VINZ SJPT A2013 BMBI MTBN MLNI PRKB A2012 A2015 NAMA

-0,39 % -0,99 % 0,54 % -1,84 % 0,49 % 0,00 % -2,23 % 0,05 % 0,10 % -0,36 % 0,30 % 0,64 % -0,17 % -1,63 % -1,05 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHK1E FBIHK1D PRPFRK2 PLINRK1 SPRXRK1 FDSSR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSRS-O-C TRZN-R-A RSRS-O-D ZPTP-R-A NOVB-R-E RITE-R-A PROG-R-A SNCN-R-A ZTR9-R-A EINP-R-A TLKM-R-A

Oznaka

etvrtak 30/9/2010

business.hr

0,00 % 3030 16.210.500,00 0,07 % 138191 11.461.362,45 0,00 % 6500 6.500.000,00 -1,69 % 3948 5.053.440,00 -0,65 % 10394 4.787.251,00 0,52 % 3809 3.692.955,00 1,84 % 561 3.347.800,00 0,40 % 600 1.647.892,00 11,77 % 201 1.572.699,00 -0,59 % 1929 1.310.655,00 0,03 % 13225 1.211.164,80 3,54 % 60 926.400,00 -3,92 % 252 796.782,00 0,00 % 777 777.000,00 -8,65 % 252 756.000,00 0,04 % 7000 662.098,16 0,02 % 7169 614.507,18 0,00 % 3033 606.600,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,00 % -0,44 % 1,08 % 0,59 % 1,27 % -1,08 % -0,05 % 0,56 % -6,07 % 1,11 % -1,56 %

1192 360 10916 1210 20 898 95 5890 1924 5626 150

3.575.980,00 1.236.540,00 564.673,38 484.000,00 459.219,00 440.020,00 320.500,00 297.631,82 290.960,00 284.223,59 283.500,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP -0,37% BIRS +0,39% 834,46 839,66 LJSEX -0,10% FIRS +0,72% 3.304,94 1.409,76 Belex15 -0,03% MBI10 -0,72% 619,55 2.113,93 Belexline +0,25% MOSTE -0,52% 1.226,51 475,29 SASX10 +0,79% NEX20 -0,29% 891,05 13.827,06 EUROPSKI INDEKSI +0,09% WIG20 +0,49% 2.572,31 BUX -0,04% 22.917,28 -1,15% -0,10% ATX +0,10% 2.527,96 indeksa na zatvaranju u +0,51% Stanje utorak, 28. rujna 2010.

FTSE100 5.578,44

DAX 6.276,09

CAC40

3.762,35

MICEX 1.417,25

AMERI»KI INDEKSI -0,44% S&P500 +0,49% 10.812,04 1.147,70 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,41% utorak, 28. rujna 2010. 2.379,59 DJIA

investor 30 DIONI»KI

Ime fonda DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Ilirika Azijski tigar

60,6119

18,92

AC Rusija

41,6035

12,77

MP-Global HR

293,8185

12,50

ZB trend

127,9700

12,22

88,5787

11,97

HPB WAV DJE

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

ST Global Equity

46,2678

-25,96

FIMA Equity

78,1935

-21,56

C-Zenit

46,7287

-20,70

Erste Total East

30,3800

-19,29

KD Victoria

13,5411

-17,49

+ MJEŠOVITI

Aureus US Equity VB CROBEX10 OTP indeksni MP-Global HR ZB aktiv C-Zenit MP-Bric HR Capital Two OTP Europa Plus KD Energija Raiffeisen HR dionice VB High Equity ST Global Equity Platinum JIE Aureus Equity PBZ I-Stock HI-growth Ilirika JIE HPB Dynamic FIMA Equity PBZ Equity fond ZB euroaktiv MP-Mena HR NFD Nova Europa ZB trend OTP meridian 20 Raiffeisen Emerging M. A1 AC G Dynamic EM Poba Ico Equity

110,4423

7,09

ZB global

142,9500

6,93

AC G Balanced EM

10,8663

5,73

Raiffeisen Balanced

153,0200

4,90

9,7983

2,72

ICF Balanced

116,1530

-25,51

ST Balanced

170,3027

-22,99

ST Aggressive

63,2271

-19,92

C-Premium

5,3729

-10,59

Agram Trust

67,7207

-8,37

HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

174,2800

12,39

Erste Bond

130,5700

11,41

Capital One

159,8400

10,95

ZB bond

159,7600

8,36

OTP euro obvezni ki

126,5090

8,16

HPB Obvezni ki

125,6939

6,00

ICF Fixed Income

139,6747

6,26

HI-conservative

11,3463

6,43

PBZ Bond fond

129,4800

8,05

OTP euro obvezni ki

126,5090

8,16

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

117,6933 91,2280 38,3729 293,8185 98,6300 46,7287 342,5156 69,1000 108,2826 9,5891 69,3100 48,5669 46,2678 69,8649 91,8105 62,3500 8,1648 157,8594 49,8033 78,1935 79,6500 102,4000 453,4724 121,4636 127,9700 83,8431 55,7600 80,8200 10,8209 5632,9700

0,82 0,59 0,41 0,24 0,22 0,22 0,22 0,16 0,15 0,11 0,10 0,08 0,07 0,07 0,06 0,06 0,02 0,01 0,00 -0,05 -0,06 -0,07 -0,08 -0,09 -0,10 -0,10 -0,11 -0,11 -0,13 -0,16

-0,84 -1,59 0,04 3,01 1,22 -10,73 2,85 -1,06 1,73 0,94 -0,12 2,99 -6,24 -0,97 -1,16 2,47 -0,99 -1,38 -0,11 -2,77 0,34 3,60 3,32 4,67 0,57 2,19 -1,59 0,77 -1,07 3,45

6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)

-8,69 -9,88 -8,17 -0,41 0,87 -18,33 -1,67 -6,22 2,08 -3,91 -6,44 -2,12 -10,50 -0,61 -5,63 -1,25 -4,36 -7,17 -2,01 -9,60 -7,20 -2,48 7,38 -5,96 -1,49 -8,16 -5,36 -5,11 -1,40 -4,26

2,45 N/A -9,03 12,50 2,78 -20,70 10,15 -1,12 3,19 N/A -6,21 -5,77 -25,96 5,12 -8,85 10,24 -0,38 -9,87 -14,21 -21,56 -8,57 5,53 10,60 -5,75 12,22 -7,21 6,57 -9,17 5,54 -3,13

8,64 N/A -29,31 -12,34 -0,32 -25,30 -5,91 -10,15 6,91 N/A -16,38 -21,43 -7,46 -11,19 -1,75 -13,71 -2,33 8,01 -15,68 -3,81 -4,39 0,37 5,02 10,78 3,16 -7,02 -19,00 -8,62 5,16 -16,54

5,98 -8,77 -2,10 4,17 1,46 -17,31 0,77 -2,08 0,61 -4,10 -0,03 -2,95 -13,86 -1,43 -6,41 2,70 -2,22 -3,84 -9,32 -13,56 -3,61 1,04 16,22 0,15 5,18 -3,19 -1,48 -3,72 5,10 -2,48

Imovina

12,941 7,185 131,564 5,052 505,378 5,644 11,956 6,759 8,413 5,778 13,661 13,033 14,271 4,855 69,490 201,373 66,242 97,777 22,029 23,954 384,852 221,357 8,177 8,721 162,669 17,411 24,811 20,373 12,956 6,123

Starost

Datum

1,97 0,69 2,76 2,34 4,26 2,61 2,55 3,45 1,19 0,58 2,05 2,99 9,93 3,02 4,83 3,20 8,59 5,93 4,09 6,33 5,07 6,41 2,56 1,90 7,92 2,42 2,78 2,36 1,57 3,18

28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Allianz Portfolio

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI ST Aggressive Allianz Portfolio Aureus Balanced Ilirika JIE Balanced ZB global ICF Balanced KD Balanced HI-balanced C-Premium ST Balanced HPB Global AC G Balanced EM Raiffeisen Prestige PBZ Global fond Erste Balanced OTP uravnoteženi Agram Trust Raiffeisen Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

63,2271 110,4423 82,1115 142,5923 142,9500 116,1530 8,0628 9,7983 5,3729 170,3027 98,9882 10,8663 107,4200 99,4300 116,3500 108,8894 67,7207 153,0200

0,19 0,06 0,05 0,04 0,03 -0,02 -0,03 -0,05 -0,05 -0,07 -0,12 -0,12 -0,14 -0,18 -0,19 -0,19 -0,21 -0,40

-4,34 3,22 4,68 0,09 -0,14 -0,88 -2,36 -0,21 -4,70 -6,02 -5,08 -0,90 2,61 0,40 0,22 0,28 -0,59 2,22

-9,80 1,73 2,26 -3,36 0,96 -10,77 -3,53 -1,61 -9,99 -9,50 -6,66 -1,13 5,97 -4,52 -3,29 -4,06 -4,56 -1,11

-19,92 7,09 -3,66 -3,33 6,93 -25,51 -1,43 2,72 -10,59 -22,99 -7,27 5,73 N/A -4,90 -2,61 -5,00 -8,37 4,90

-8,72 7,45 -4,58 7,88 3,94 2,12 -4,48 -0,24 -15,63 7,14 -0,20 5,43 N/A 4,73 -0,62 1,79 -2,98 5,40

-11,02 5,26 2,08 -0,30 4,26 -9,49 -2,31 0,10 -8,93 -11,50 -7,07 5,43 7,42 -1,02 0,75 -4,60 -2,72 4,18

3,351 7,151 16,280 43,728 731,243 12,246 12,552 65,671 12,360 11,456 98,385 13,373 151,997 288,214 106,738 39,897 11,700 326,205

5,02 1,38 4,20 4,68 9,24 8,41 4,70 8,59 3,66 7,72 4,99 1,58 0,56 9,05 9,70 4,79 2,22 8,09

28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010

159,8400 125,6939 139,6747 130,5700 159,7600 174,2800 129,4800 11,3463 126,5090

0,06 0,04 0,03 0,00 -0,01 -0,01 -0,01 -0,04 -0,07

3,52 3,23 1,71 3,67 -0,20 2,95 2,61 1,18 1,36

4,54 3,11 2,72 4,20 2,44 3,88 2,69 2,64 1,38

10,95 6,00 6,26 11,41 8,36 12,39 8,05 6,43 8,16

8,24 4,69 3,95 4,57 5,20 6,88 4,66 1,48 5,03

7,65 5,26 4,34 9,04 5,17 8,32 7,59 5,62 3,41

11,775 48,136 27,335 108,067 213,567 316,820 91,067 6,207 10,394

5,93 4,99 8,63 7,33 9,24 8,35 7,56 8,59 4,79

28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010

kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn kn

134,2814 104,9600 131,8000 161,7675 139,2859 125,2400 140,4030 143,6600 137,5200 137,7517 124,3100 131,2775 121,7440 116,1697 11,2579 10,6029 107,7333 101,8944

0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01

0,85 0,95 0,60 0,55 0,50 1,02 0,93 0,91 0,92 0,71 0,42 0,83 0,62 0,83 0,86 0,86 0,79 0,83

1,58 2,08 1,35 0,99 1,14 1,90 1,69 1,72 1,87 1,13 1,13 1,64 1,31 1,65 1,73 1,68 1,58 0,91

4,20 4,87 4,04 3,47 3,12 4,57 10,92 4,88 4,22 2,64 2,97 5,05 3,30 3,94 4,24 4,02 4,49 1,62

4,47 4,88 6,42 4,84 3,31 4,45 4,34 4,89 4,44 4,67 4,06 5,61 4,22 5,31 6,09 4,53 5,53 1,62

2,76 3,41 2,29 1,69 2,02 3,22 2,91 2,96 2,78 1,83 2,33 3,11 2,16 2,47 2,82 2,72 2,69 0,67

48,787 648,962 1019,987 2241,908 117,805 404,023 50,498 987,347 706,049 106,072 39,336 161,244 116,974 167,390 73,681 38,286 164,332 5,277

6,74 1,02 11,50 10,19 10,19 8,19 7,98 7,59 7,33 7,01 5,46 4,99 4,77 2,90 2,01 1,32 1,38 1,17

28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010 28.09.2010

OBVEZNI KI FONDOVI Capital One HPB Obvezni ki ICF Fixed Income Erste Bond ZB bond Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond HI-conservative OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI ST Cash Erste Euro-Money PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash

investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Srijeda 29/9/2010

TRŽIŠTE NOVCA

MIROVINCI

Sav promet na Tržištu novca odnosio se u srijedu na prekono ne pozajmice kojih je po kamatnoj stopi od 0,36 posto odobreno 56,10 milijuna kuna. Kako se navodi u izvješ u, unato neplasiranim kunama u ponudi, potražnja nije u cijelosti podmirena zbog iskorištenosti limita potencijalnih kreditora prema tražiocima pozajmica. B. S.

Vrijednost Mirexa porasla je u utorak 0,02 posto, na 152,5015 bodova, što je posljedica rasta vrijednosti svih obvezni kih mirovinskih fondova. Po 0,02 posto rasla je vrijednost AZ fonda (153,8505 bodova), Erste Plavi fonda (155,919 bodova) i Raiffeisen fonda (153,8505 bodova). Vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja bila je ve a 0,01 posto. H

Kamata pala na 0,36 posto

Mirex porastao 0,02 posto

Hrvatski Telekom i Atlantic grupa razbudili tržište DVA MILIJUNAŠA Najve i doma i telekom i Tedeschijeva Atlantic grupa zaslužni su za više od pola prometa dionicama, koji je ponovo jedva premašio razinu od deset milijuna dolara Na Zagreba koj je burzi u srijedu nastavljena nešto življa trgovina, pri emu su u najve em fokusu investitora bile dionice HT-a i Atlantic grupe, a Crobex je oscilirao izme u pozitivnog i negativnog podru ja uglavnom prate i kretanja klju nih europskih indeksa. Na kraju dana Crobex je ubilježio blagi, 0,08-postotni plus te zaklju io na 1923,79 bodova. Crobex 10 porastao je nešto više, 0,34 posto, na 1015,88 bodova. Ulaga i su na dionice potrošili samo 15,2 milijuna kuna, a u društvo milijunaša ušle su dvije dionice. "Svjedo ili smo nešto življoj trgovini nego proteklih tjedana na što uglavnom utje e

pozitivna atmosfera od po etka rujna na svjetskim tržištima dionica", kazao je za Hinu Stjepan La a, broker i investicijski savjetnik u investicijskom društvu Finesa Capital.

PTK je dobra prilika

Najlikvidniju poziciju uzeo je HT s prometom od 5,6 milijuna kuna i cjenovnim rastom pola posto, na 274,28 kuna. "Na rast cijene te dionice ponajviše utje e najava HT-a da se prijavio za pretkvalifikaciju u privatizaciji 75 posto udjela Pošte i telekomunikacija Kosova (PTK). PTK bi mogao biti povoljna prilika, ovisno o cijeni, i zbog injenice da ko-

sovsko telekomunikacijsko tržište još nije liberalizirano, a to zna i da omogu uje ostvarivanje visokih marži", ocjenjuje La a. U prili no volatilnom trgovinskom danu titulu gubitnika uzela je dionica Atlantic grupe, koja je pala 1,07 posto, na 801,33 kune. Tom je dionicom ostvaren promet od 3,8 milijuna kuna, a više od 4600 dionica vlasnika je promijenilo u rasponu od 801 do najviših 810 kuna.

Što emo s Profumom? Doma e ulaga e možda brinu i napisi slovenskih medija koji aktivno spekuliraju o tome da bi Atlantic grupa mogla upa-

EMIL TEDESCHI, ija je Atlantic grupa u srijedu pala više od jedan posto uz milijunski promet SNIMIO HRVOJE DOMINI

sti u probleme s financiranjem zbog smjene Alesandra Profuma, donedavnog prvog ovjeka Unicredita, koji bi uz Raiffeisen trebao dokapitalizirati Tedeschijevu Atlantic grupu. Titulu dobitnika dana uzela je povlaštena dionica Adris grupe, kojoj je srijeda bila še-

sti trgovinski dan bez minusa. Ta je turisti ko- duhanska grupacija osvojila 1,08 posto vrijednosti, a zadnja je cijena dionice iznosila 278,98 kuna, dok je dnevni maksimum bio dvije lipe viši. Više od pola milijuna kuna potrošeno je i na Inu, kojoj se cijena nije mijenjala. Nikola Su ec

REGIJA

Optimistični ulagači na bosanskim burzama Drugi dan zaredom rastao je sarajevski indeks SASX 10, koji je u srijedu bio u plusu 0,79 posto i dan zaklju io na 891,05 bodova. Jedini regijski indeks koji je uz njega bio u plusu jest onaj

susjedne banjalu ke burze - BIRS rastao je 0,39 posto, na 839,66 bodova, a najviše se trgovalo dionicom banjalu ke Tržnice, koja je uz rast cijene 2,14 posto zabilježila 16.869 KM prometa.

Nijedna druga dionica u Banjoj Luci u srijedu nije premašila promet od 10.000 KM. Beogradski indeks Belex 15 nastavio je negativan trend i u srijedu je zabilježio pad

vrijednosti 0,03 posto. Najlikvidnija je bila dionica kragujeva kog osiguravatelja Takova kojom se po nepromijenjenoj cijeni od 5350 dinara trgovalo u iznosu od 16,2 miliju-

na dinara. Dionica Naftne industrije Srbije bila je etvrta po likvidnosti sa 4,8 milijuna dinara, a posljednja zabilježena cijena te dionice pala je na 462 dinara. B. S.

Brakovi - joĹĄ jedna Ĺžrtva recesije Najnovija istraĹživanja pokazuju da je recesija drasti no utjecala na instituciju braka u Americi. Toliko drasti no da je broj brakova sklopljenih me u osobama starijima od 18 godina na najniĹžoj razini u posljednjih sto godina. Ameri ka agencija Census Bureau Data objavila je kako

je broj sklopljenih brakova u 2009. pao na rekordno nisku razinu, samo 52 posto brakova sklopljenih me u starijima od 18 godina. IstraĹživanje je pokazalo i da je 46,3 posto ameri ke populacije u dobi od 25 do 34 godina neoĹženjeno. Osjetan pad u sklapanju brakova zamije en je ve 2000.

godine, kada je taj postotak iznosio 57 posto. Smatra se da je razlog tom trendu injenica da se mladi ljudi bore za egzistenciju, ĹĄto im je na prvome mjestu. O ekuje se da e porast broja brakova do i zajedno s oporavkom gospodarstva. B. S.

DOBITNICI DANA (ZSE) Riz +43,00% Pounje +24,24% Elektropromet +10,71% Ĺ˝itnjak +8,95% Badel 1862 +6,65%

GUBITNICI DANA (ZSE) Slobodna Dalmacija -26,52% Proprius -10,49% Excelsa nekretnine -7,18% Validus -4,33% Zve evo -4,28%

29 Raste

14 Nema promjene

30Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,142,94 152,50

Prom. 0,17% 0,09%

Sirova nafta 76,18 Prirodni plin 3,81 Zlato 1.308,89 Srebro 21,75 Goveda 97,00

-0,44% +0,53% +0,96% +1,44% 0,00%

OTIĹ LA PO POTPORU, VRATILA SE S LIJEPIM Ĺ˝ELJAMA

Kosor se na Wall Streetu pridruĹžila zvijezdama B-liste Kada je upoznala ameri kog predsjednika Baracka Obamu, premijerka Jadranka Kosor ku i se vratila s uĹžicanim autogramom na jelovniku. Ovih se dana prema vlastitim tvrdnjama iz SAD-a vra a ni manje ni viĹĄe nego s - potporom Wall Streeta za svoje gospodarske mjere. Kosor je naime u ponedjeljak imala priliku pritisnuti zvono i otvoriti trgovanje na newyorĹĄkoj burzi NYSE, a u tradicionalnu ju je proceduru uputio njezin predsjednik Duncano Niederauer. Tu je Kosor vjerojatno naiĹĄla na Niederauerovu lijepu rije , pa su se doma i mediji raspisali o 'visokoj goĹĄ i' na Wall

Streetu i 'potpori' koju je tamo dobila. injenica je me utim da rijetki visoki duĹžnosnici idu po potporu u to financijsko srce ameri kog i svjetskog gospodarstva. Lupanje po zvoncu simboli an je in koji uglavnom 'odra uju' tamoĹĄnji celebrityji, ve inom s 'B-liste'. O koliko je ozbiljnom poslu rije najbolje svjedo i injenica da su po istom zvoncu nedavno lupali sudionici MTVjeva reality showa 'Jersey Shore', majka i sin preminulog rappera Biggyja, ekipa iz filma 'Wall Street 2' bez glavne zvijezde Michaela Douglasa i dr. B. S.

NAKON 90 GODINA PLA EN RAÂťUN ZA 1. SVJETSKI RAT

Na naplatu konaÄ?no doĹĄla zadnja rata njemaÄ?koga duga za Prvi svjetski rat U nedjelju, 3. listopada Njema ka e kona no otplatiti zadnju ratu odĹĄtete za 1. svjetski rat u iznosu 59 milijuna funti, piĹĄe Daily Mail. Bit e to ispunjenje obveze na koju je Njema ka pristala poznatim Sporazumom iz Versaillesa, potpisanom 28. lipnja 1919. godine. Iako su tada saveznici predvo eni Velikom Britanijom, Francuskom i SAD-om od Njema ke zatraĹžili isplatu ĹĄtete preteĹžno Belgiji

i Francuskoj te troĹĄkove vo enja rata saveznicima u iznosu 226 milijardi

Reichsmaraka, kasnije je iznos smanjen na 132 milijarde njema kih maraka, odnosno 22 milijarde funti. OdĹĄteta bi bila ispla ena znatno prije da Adolf Hitler nije zaustavio isplatu bilo kakvih sredstava saveznicima prije 2. svjetskog rata. Upravo je visina odĹĄtete posluĹžila nacistima u raspirivanju neprijateljstva Nijemaca prema neprijateljima iz prvog velikog svjetskog rata. D. B.

Ho e li DZS trebati revidirati pad BDP-a u Hrvatskoj u drugom kvartalu, pratite na ...

www.business.hr

UKRATKO... Olli Rehn traĹži od Irske uĹĄtede 3 milijarde eura godiĹĄnje Povjerenik EK za gospodarska i monetarna pitanja Olli Rehn zatraĹžio je od Irske da sastavi uvjerljiv etverogodiĹĄnji fiskalni plan uĹĄteda od 3 milijarde eura godiĹĄnje kako bi umirila strah trĹžiĹĄta od reprize gr kog slu aja. Obama sluĹĄa rock iz 60-ih Ameri ki predsjednik Barack Obama otkrio je da najviĹĄe mjesta na njegovom iPodu zauzimaju Bob Dylan, Steve Wonder i Rolling Stonesi, a svoj ukus polako otvara i prema reperima poput Lila Waynea ili Nasa. AOL kupuje blog TechnoCrunch Predsjednik Uprave AOL-a Tim Armstrong najavio je da kupuje najutjecajniji blog posve en tehnologiji i doga ajima u Silicijskoj dolini, TechnoCrunch.