TRI BURZOVNA KVARTALA 24
LJETNA STATISTIKA 6
Svi u minusu od Triglava do Vardara
BDP će rasti, ali ne i standard
Zagreba ka burza imala je sre u u nesre i, pala je samo etiri posto, dok je Makedonska burza zaronila 23 posto
PETAK/SUBOTA 1 i 2/10/2010
BROJ 733 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM
IZVOZ NAŠ PREMALI 4-5 Unato HBOR-ovim kreditima za poticanje izvoza te nešto boljim rezultatima u osam mjeseci ove godine, ve i izvoz nije mogu bez stranih investitora i jeftinije države
Ne hvalite se statistikom! ››
Posljednjih godina naš je robni izvoz nešto ve i od 8 milijardi eura, a robni je uvoz oko 17 milijardi eura, odnosno robni izvoz ne pokriva ni 50 posto robnog uvoza MARKO ŠKREB, glavni ekonomist PBZ-a
››
Imamo vrlo skupu državu koja preraspodjeljuje prevelik dio BDP-a, a jedini stvarni i održivi poticaj hrvatskim izvoznicima bilo bi to da država postane jeftinija BORISLAV ŠKEGRO, savjetnik premijerke Kosor
info&stav
INDIKATOR
2-3 Zaštita od jeftinog uvoza
business.hr Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010
www.business.hr Glavna urednica, v.d.: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Stjepan Blaževi Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Saπa Paparella, Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr
KONTAKT
Telefon:
(01) 555-1-600 E-mail:
redakcija@business.hr
Europska unija u inila je korak bliže novim pravilima za zaštitu svojih proizvo a a od jeftinog uvoza iz Azije: Odbor za trgovinu Europskog parlamenta podržao je planove za ozna avanje zemlje podrijetla proizvoda proizvedenih izvan Unije. Uvezene cipele, odje a, koža... vrijedni milijarde eura morat e nositi oznaku koja pokazuje gdje su proizvedeni...
Hrvati na nezdravim dijetama Osam od deset Hrvata barem je jedanput u životu bilo na dijeti, a od njih je ak 31 posto na dijeti bilo više od deset puta, iz ega se dade zaklju iti da smo radi postizanja željene težine u stanju provesti pola života na dijeti, pokazalo je istraživanje portala Ordinacija.hr. Zabrinjava i postotak onih koji su narušili zdravlje u svrhu postizanja željene težine (21,2%)...
NAŠLI ZAMJENU ZA ALESSANDRA PROFUMA
Reuters: Novi šef Unicredita Federico Ghizzoni Odbor vlasnika najve e talijanske banke UniCredit, koja kontrolira Zagreba ku banku, na ju erašnjem sastanku u Varšavi odlu ivao je o novom izvršnom direktoru. Prema pisanju Reutersa, ali i najve ih talijanskih medija, najizgledniji izbor je 54-godišnji Federico Ghizzoni, jak interni kadar koji je dosad bio jedan od etiriju potpredsjednika banke i šef odjela za središnju i isto nu Europu. Do završetka broja kona na odluka o izboru nije objavljena, no upu eni izvor je za Reuters rekao kako je dan prije 'prelomljena' odluka vlasnika izme u Ghizzonija i drugog potpredsjednika banke Roberta Nicastra. Prema Reutersovim izvorima, Ghizzonija favoriziraju njema ki dioni ari UniCre-
dita jer ima veliko iskustvo u vo enju banaka u središnjoj i isto noj Europi, a te banke nose etvrtinu UniCreditovih prihoda. Najve i njema ki dioni ar UniCredita je osiguravateljska tvrtka Allianz.
Blaga promjena
Ghizzoni nije, smatraju analiti ari, velika promjena u smjeru banke. Izbor ovjeka koji je u banci od 1980. godine, od samog po etka karijere, sugerira da e se UniCredit nastaviti držati me unarodne strategije poslovanja okre u i istodobno fokus talijanskim korijenima, tvrde analiti ari. O ekuje se da e se kasnije imenovati još jednog ili dva generalna direktora: Ghizzoni bi se trebao više baviti strategijom, a dvojica direktora trebala bi se posvetiti svakod-
nevnom poslovanju banke.
Libijski ulaga i
Podsjetimo, dugogodišnji šef talijanske banke Alessandro Profumo dao je prošli tjedan iznenadnu ostavku, a povod je bio sukob s dioni arima oko ulaga a iz Libije i gubitka profita. Odlazak Profuma, koji je UniCredit usmjerio s položaja vode e talijanske banke u paneuropskog igra a, ostavlja UniCredit u problemima jer se ta talijanska banka još oporavlja od financijske krize. Središnja talijanska banka, zabrinuta zbog mogu eg utjecaja koji bi nedostatak elnog ovjeka mogao imati na poslovanje, zatražila je od UniCredita još prošlog tjedna da što prije prona e zamjenu. Iva Uš umli Greti
OD PRVOG KAMENA
Prvi hrvatski 3D film o povijesti Dubro Zagreba ka produkcijska tvrtka Recircle stoji iza prvog hrvatskog 3D filma, a rije je o promotivnom filmu koji u 12 minuta prikazuje povijest Dubrovnika, od prvog kamena do današnjih dana. "U filmu je prikazano više od 160 likova koji gledatelja vode kroz povijest Dubrovnika", kaže producenti-
ca filma Miljana Dragi evi i dodaje da je film stajao milijun kuna. Naru itelj filma, samostan sv. Klare u Dubrovniku, ove je godine završio obnovu i filmom je po eo reklamnu kampanju. Osim preure enog samostana, otvoren je i inovativni muzej koji služi i kao kino. I to
ne bilo kakvo kino nego 5D kino. "Uz film e se mo i osjetiti vjetar ili na vibriraju im stolcima osjetiti potres koji je poharao Dubrovnik 1667. godine", kaže Miljana Dragi evi . Sve je to dio inovativnosti 5D kina u kojem se, osim 3D prikaza samoga filma i slike, mogu prikaza-
ti i posebni efekti kako bi se gledateljima pružio potpun doživljaj. Film je snimila produkcijska tvrtka Recircle na elu s kreativnim direktorom i animatorom Denisom Valenti em, a režiju potpisuje Zvonimir Mikši . Ista ekipa stoji i iza drugog 3D filma "Smash!" u kojem nastupa-
››
BISER DANA
BROJKA
Ne volim demokraciju. Ja se tu tu em za tebe, a ti si totalni destruktivac, zaostali kreten i na kraju ti, kojem sam omogu io da ti bude sto puta bolje, ko iĹĄ i mene ocjenjujeĹĄ... Prosvije eni apsolutizam je za mene najidealniji tip druĹĄtva
69
milijardera ima Indija, koja je u 2010. dobila sedamnaest novih, a prvi me u njima i dalje je magnat Mukesh Ambani, pokazao je godiĹĄnji poredak najve ih indijskih bogataĹĄa asopisa Forbes
STIPE PETRINA, primoĹĄtenski na elnik, u Intervjuu tjedna Danas.hr-a
dita je FEDERICO GHIZZONI jedan je od etiriju potpredsjednika UniCredita, ujedno ĹĄef odjela za srediĹĄnju i isto nu Europu, a njega su navodno najviĹĄe favorizirali njema ki ulaga i
UVODNIK
Zaboravili na strance, bez kojih nema ve eg izvoza Zoran Daskalovi zoran.daskalovic@business.hr
I
ubrovnika ju Iva Ĺ ulenti , ekipa serije Zabranjena ljubav i fotograf Damir Hoyka. "Taj film nije dovrĹĄen zbog nedostatka novca", pojaĹĄnjava Miljana Dragi evi . DovrĹĄeno je 30 minuta materijala, ali postoji potencijal za viĹĄe jer stranci film kupuju putem interneta. Iva UĹĄ umli Greti
na 9. HBOR-ovoj konferenciji o poticanju izvoza ulo se mnogo dobrih, pametnih, reformskih i pragmati nih prijedloga kako pomo i hrvatskim izvoznicima da viĹĄe svojih proizvoda prodaju na stranim trĹžiĹĄtima. "Odjeknulo" je me utim ono ĹĄto se nije ulo. A nije se ulo da hrvatski izvoz u kra em razdoblju jedino mogu pove ati strani investitori i inozemni strateĹĄki partneri doma ih tvrtki koji bi ovdje pokrenuli proizvodnju za strana, a ne samo za doma e trĹžiĹĄte. MARKO Ĺ KREB je podsjetio da "drugi pogled" na izvoznu statistiku otkriva da hrvatski robni izvoz godinama vrijedi neĹĄto viĹĄe od 8 milijardi eura, ĹĄto uvjerljivo svjedo i da hrvatsko gospodarstvo kakvo je sada i nema puno viĹĄe proizvoda za izvoz od ovih koje sada izvozi. "Tre i pogled" na statistiku vjerojatno bi dodatno pokazao i da u sadaĹĄnjem izvozu velik njegov dio ine proizvodi kompanija koje su u stranom vlasniĹĄtvu i suvlasniĹĄtvu, ili su u doma em vlasniĹĄtvu, a proizvode za strane strateĹĄke partnere. Uostalom, od Slovenije preko eĹĄke do Slova ke, redom
››
Na konferenciji HBOR-a nije se ulo da hrvatski izvoz u kra em razdoblju mogu pove ati samo strani investitori i inozemni strateĹĄki partneri doma ih tvrtki koji bi ovdje pokrenuli proizvodnju za strana, a ne samo za doma e trĹžiĹĄte izvozno uspjeĹĄnih tranzicijskih zemalja iji robni izvoz gotovo u cijelosti pokriva njihov robni uvoz, najve i su izvoznici uglavnom industrijske kompanije vlasni ki ili strateĹĄki povezane s velikim europskim i svjetskim multinacionalkama. A svoj izvozni doprinos i te kako daju i male i srednje tvrtke koje su se ubacile me u dobavlja e stranih kompanija i trgovaca koji globalno plasiraju njihove proizvode. Re i e netko da je HBORova konferencija bila posve ena traganju za modelima pomo i hrvatskim izvoznicima
koji imaju proizvode s izvoznim potencijalom, ali ih u njihovu plasiranju preko granice sprje avaju neke "viťe sile" — od skupe drŞave preko nerazvijene gospodarske diplomacije do jadnih izvoznih poticaja i precijenjenog te aja kune. BORISLAV ŠKEGRO me utim na to poru uje da "dobrim i zdravim izvoznicima ne treba posebna podrťka". Iako je pomalo cini no, ipak je u suťtini to no da se kvalitetni i konkurentni proizvodi malne sami prodaju diljem kugle zemaljske. Premijerka Jadranka Kosor otkrila je da je Vlada na-
pravila dubinsku analizu hrvatskih izvoznih potencijala, ali nije objelodanila ima li hrvatsko gospodarstvo viĹĄe izvozno potentnih proizvoda od ovih koje sada izvozi. Ako ih i ima, nema ih previĹĄe, jer bi ve naĹĄli na ina da dopru do stranih kupaca. Zato nam nema druge nego po eti i svije om traĹžiti strane ulaga e i partnere koji su spremni u Hrvatskoj pokrenuti proizvodnju, ije bi proizvode plasirali na me unarodno trĹžiĹĄte, a ne ih samo ovdje prodavali osvajaju i i hrvatski komad regionalnog trĹžiĹĄta.
tema 4-5
IZVOZ NAŠ PREMALI Unatoč HBOR-ovim kreditima za potican osam mjeseci ove godine, veći izvoz nije moguć uz tako skupu drža
Škreb: Ne hvalite s
Naš izvoz ne pokriva n Treba se koncentrirati na fiskalnu konsolidaciju, borbu protiv korupcije te stvaranje efikasnije i operativnije administracije, ali i na fleksibilizaciju tržišta rada kako bi se u novim poslijekriznim uvjetima strukturnim promjenama osigurao gospodarski oporavak i razvoj te olakšao i povećao izvoz, smatra Marko Škreb, analitičar PBZ-a
››
Kako brodogradilišta kao veliki izvoznici stvaraju gubitke, zbog EU taj problem moramo ubrzo riješiti, što će rezultirati privremenim smanjenjem hrvatskog izvoza BORISLAV ŠKEGRO, premijerkin savjetnik Snimio saša Ćetković
Imamo vrlo skupu državu koja preraspodjeljuje prevelik dio BDP-a, a jedini stvarni i održivi poticaj hrvatskim izvoznicima bio bi da država postane jeftinija, poručio je Borislav Škegro, jedan od premijerkinih ekonomskih savjetnika, sudionicima 9. HBOR-ove konferencije o poticanju izvoza. Dodao je Škegro i da "dobri i zdravi izvoznici ne trebaju podršku države" te da je problem kad država jednim izvoznicima daje subvencije jer one kod onih drugih koji ih ne dobivaju imaju suprotan učinak. "Ne postoji tipka koju možete stisnuti kako bi se povećao izvoz", nastavio je Škegro, dodajući da je najveći problem hrvatskoga gospodarstva njegova nekonkurentnost, koja se može povećati samo provođenjem svih mjera iz Vladina progra-
ma gospodarskog oporavka. "Bitno je da izvoz stvara dobit", kaže Škegro, "a kako naša brodogradilišta kao veliki izvoznici ne stvaraju dobit nego gubitke, koji se prevaljuju na leđa svih poreznih obveznika, Hrvatska je suočena s time da zbog završetka pristupnih pregovora s EU problem brodogradilišta mora riješiti u nekoliko sljedećih tjedana što bi moglo rezultirati privremenim smanjenjem hrvatskog izvoza".
Premijerkin poziv
Otvarajući HBOR-ovu konferenciju, predsjednica Vlade Jadranka Kosor istaknula je, pak, da su najnoviji podaci o izvozu koje je dobila od DZS-a ohrabrujući jer je izvoz u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje
porastao 13,4 posto. Pritom je izvoz u zemlje Europske unije porastao 14,8 posto, a uvoz iz tih zemalja smanjen je 9,3 posto. Premijerka je izvoznicima obećala da će Vlada u svojemu radu, pogotovo provodeći program gospodarskog oporavka, posebnu pažnju posvećivati upravo njima. Dodala je da će analiza hrvatskih izvoznih potencijala, koja je upravo završena, biti podloga za donošenje novih mjere za poticanje izvoza. Počet će se uklanjati i prepreke s kojima se suočavaju poduzetnici i investitori na temelju popisa koji je, također, upravo završen i u kojem je navedena većina tih prepreka. Premijerka Kosor je na kraju pozvala sve potencijalne investitore da se uključe u realizaciju 30 vladinih investicijskih proje-
kata ako u njima vide šansu i za svoj razvoj. Ministar gospodarstva Đuro Popijač, nakon što je premijerka Kosor rekla da je njegovo ministarstvo u ovoj godini kroz programe poticanja međunarodne konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva izdvojilo 62 milijuna kuna te da će to činiti u sljedeće dvije godine, najavio je da će Ministarstvo vanjskih poslova u suradnji s Ministarstvom gospodarstva do kraja godine poslati desetak trgovačkih atašea u veleposlanstva u državama koje su glavni partneri Hrvatske. Bit će to iskusni gospodarstvenici čija će zadaća biti da pomažu izvoznicima u njihovim naporima da plasiraju svoje proizvode na tim tržištima. Ministarstvo gospodarstva iniciralo je i veće angažiranje HGK i Obrtničke
poticanje izvoza te nešto boljim rezultatima u u državu
business.hr Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010
e se statistikom
a ni 50 posto uvoza! ››
HBOR-ovi REZULTATI
Ne postoji ni jedan ozbiljan ekonomski rad u kojemu se argumentirano dokazuje da bi devalvacija potaknula hrvatski izvoz
Dodijeljeno 3,8 milijardi kuna
Marko Škreb, PBZ Snimio saša Ćetković
komore u promicanju izvoznika, a Popijač kaže i da će u svojem resoru uspostaviti posebnu "točku" u kojoj će se ujedinjavati sve aktivnosti i gospodarska predstavništva u inozemstvu kako bi se konačno uspostavila organizirana mreža gospodarske diplomacije.
Prevelika očekivanja
I premda su pojedini sudionici konferencije, poput veleposlanika u Austriji Zorana Jašića, upozoravali da se dometi gospodarske diplomacije precjenjuju, zagovarano je njezino razvijanje jer može pomoći i olakšati hrvatskim izvoznicima, pogotovo onima čiji su proizvodi, poput Končarevih, bez političke podrške teško probijaju na strana tržišta. U nabrajanju mjera i uvjeta koje treba poboljšati kako
bi se olakšalo i pomoglo hrvatskim izvoznicima, ovaj se put nije zazivala promjena tečaja i devalvacija kune. Možda i zato što je glavni makroekonomista PBZ-a Marko Škreb unaprijed odbacio takve prijedloge rekavši da nije uspio naći nijedan ozbiljan ekonomski stručan rad u kojemu se argumentirano dokazuje da bi devalvacija potaknula hrvatski izvoz, a našao je tri-četiri stručna rada koji argumentirano dokazuju da devalvacija ne bi riješila problem nedovoljnog izvoza. Škreb je rekao i kako je lijepo čuti podatke o ovogodišnjem rastu hrvatskog izvoza, ali je podsjetio da kada se pažljivije pogledaju ti podaci, vidi se da je nekoliko posljednjih godina naš robni izvoz nešto veći od 8 milijardi eura, a da je robni uvoz
Premijerka Kosor pohvalila se ovogodišnjim rezultatima
Predsjednik Uprave HBORa Anton Kovačev pohvalio se da je u prvih osam mjeseci ove godine HBOR kroz pet kreditnih programa za izvoznike odobrio 551 kredit u iznosu 3,8 milijardi kuna, što je 70 posto HBOR-ove kreditne aktivnosti u tom razdoblju, koja je iznosila 5,4 milijarde kuna za ukupno odobrenih 1230 kredita. U prvih osam ovogodišnjih mjeseci HBOR je osigurao izvoznih poslova u vrijednosti većoj od 1,7 milijardi kuna, što je 9 posto više nego lani u istom razdoblju. U istom su ovogodišnjem razdoblju isplaćene četiri odštete u iznosu 511.000 kuna, a lani je 10 odšteta u iznosu 2,7 milijuna kuna. HBOR je do kraja kolovoza, provodeći Vladin model A za kreditiranje obrtnih sredstava, odobrio oko 900 milijuna kuna kredita tvrtkama, na što su poslovne banke dodale još 1,3 milijarde kuna pa je ukupno odobreno 503 kredita u iznosu oko 2,2 milijarde kuna kredita za likvidnost tvrtki. Taj je iznos tvrtkama uglavnom isplaćen, odnosno za isplatu je ostalo još 135 milijuna kuna.
foto skledar/cropix
oko 17 milijardi eura, odnosno da robni izvoz ne pokriva ni 50 posto robnog uvoza, što govori da godinama nemamo novih proizvoda kojima bismo povećali izvoz. Rezimirajući, Škreb za-
ključuje da se treba koncentrirati na fiskalnu konsolidaciju, borbu protiv korupcije i stvaranje efikasnije i operativnije administracije, ali i na fleksibilizaciju tržišta rada kako bi se u novim posli-
jetkriznim uvjetima strukturnim promjenama osigurao gospodarski oporavak i razvoj te olakšao i povećao izvoz. Zoran Daskalović
zoran.daskalovic@business.hr
tema 6-7
LJETNA STATISTIKA Unato prvim pozitivnim stopama rasta malop govoriti. Potrošnja najviše ovisi o situaciji na tržištu rada, a najesen se po
BDP će rasti, ali BDP je u drugom kvartalu, potvrdio je u etvrtak DZS, pao 2,5 posto, no u tre em e tromjese ju do i do stabilizacije pa bi pad za itavu godinu bio 1,4 posto. Za 2011. Zdeslav Šanti , makroekonomist SG Splitske banke, predvi a rast 1,6 posto, ali "takva dinamika rasta ne e biti dovoljna za pove anje zaposlenosti i standarda gra ana"
BROJKA
3,9
Bruto društveni proizvod u drugom kvartalu realno je manji 2,5 posto, podatak je Državnog zavoda za statistiku koji potvr uje preliminarne procjene o daljnjem smanjenju gospodarskih aktivnosti u drugom ovogodišnjem tromjese ju. To
posto porasla je maloprodaja u kolovozu u odnosu na isti mjesec lani, što je drugi mjesec za redom da promet od maloprodaje raste
je ista stopa pada BDP-a kao i u prvom tromjese ju. Pritom je komponenta izvoza robe i usluga jedina imala pozitivan utjecaj: ta je komponenta BDP-a porasla 7 posto, a ostale su komponente pale, od osobne i potrošnje države do investicija u fiksni kapital. No, potrošnja države kao komponenta BDP-a bilježila je pad 1,8 posto, sporiji od BDP-a. U drugoj polovici godine analiti ari o ekuju stabilizaciju BDP-a, me u ostalim i zbog ljetnog rasta maloprodaje.
Reforme
Ekonomski analiti ar SG Splitske banke Zdeslav Šanti o ekuje rast BDP-a u tre em kvartalu, a to bi bio prvi kvartalni rast BDP-a nakon šest kvartalnih padova. Prema njegovu bi mišljenju Hrvatska 2010. godinu mogla završiti sa 1,4-postotnim padom BDP-a, a za sljede e dvije godine Šanti prognozira skromne stope rasta BDP-a od 1,6 posto za 2011. godinu i 2,2 posto za 2012. godinu, bez obzira na o ekivani ulazak u EU. "Takva dinamika rasta gospodarstva ne e biti dovoljna za pove anje
ZDESLAV ŠANTI , ekonomski analiti ar SG Splitske banke
ZRINKA ŽIVKOVI MATIJEVI , analiti arka RBA
FOTO SKEDLAR/CROPIX
SNIMIO SAŠA ETKOVI
zaposlenosti i standarda gra ana. Ne do e li do promjena u strukturi gospodarstva, teško je o ekivati zaustavljanje rasta javnog i inozemnog duga", stoji u ekonomskom izvješ u Zdeslava Šanti a. Kao i u prethodnom razdoblju, na pad BDP-a u drugom kvartalu najviše su utjecali smanjenje osobne potrošnje i pad kapitalnih investicija. Izdaci za potrošnju ku anstava, koji ine najve u komponentu BDP-a, smanjeni su 2,5 posto, a kapitalne su investicije pale 13,4 posto. To ne iznena uje, kaže Šanti , s obzirom na snažan pad aktivnosti u gra evinskom sektoru ove godine. No, preliminarni podaci kretanja prometa u maloprodaji za kolovoz, objavljeni u DZS-u, potvr uju o ekivanja o nastavku rasta trgovine na malo drugi mjesec zaredom, i to 3,9 posto.
Analiti ari RBA napominju da su povoljna kretanja posljedica u inka baznog razdoblja jer je pad maloprodaje u kolovozu prošle godine bio 12,9 posto. Osim toga, na rast maloprodaje utjecali su dobri rezultati u turizmu i rast broja no enja 4,5 posto u kolovozu. "Unato prvim pozitivnim stopama rasta u srpnju i kolovozu, o stvarnom oporavku maloprodaje još je prerano govoriti. Potrošnja stanovništva najviše ovisi o situaciji na tržištu rada, a najesen se opet o ekuju negativna kretanja. Bez oporavka tog segmenta ne treba o ekivati ni stvarni oporavak trgovine na malo unato kratkotrajnim pozitivnim u incima ukidanja kriznog poreza ili potrošnje turista", stoji u izvješ u Zrinke Živkovi Matijevi , analiti arke RBA. Sli no je upozorenje i u po-
maloprodaje u srpnju i kolovozu, o stvarnom oporavku još je prerano n se ponovo o ekuju negativna kretanja, upozoravaju analiti ari
business.hr Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010
ali ne i standard no je robe i usluga u vrijednosti gotovo 1,4 milijarde eura što je rast od 19,6 posto na godišnjoj razini. Istodobno je u ta dva mjeseca vrijednost uvoza iznosila 2,6 milijarde eura što predstavlja tako er rast, i to 8,7 posto. Uvoz kao komponenta BDP-a u drugom je kvartalu pao 4,2 posto. Analiti ar Splitske banke navodi tranzicijske zemlje poput Slova ke koje su oporavak gospodarstva eurozone iskoristile za snažnije pove anje vlastitih gospodarskih aktivnosti i u drugom kvartalu ostvarile rast BDP-a pet posto, ponajviše zahvaljuju i visokom udjelu izvoza. "Time su profitirali od fiskalnih i monetarnih stimulansa u eurozoni. Nažalost, s obzirom na nisku izvoznu orijentiranost naše industrije, ve ina pozitivnih eksternih utjecaja na doma e gospodarstvo prelit e se dominantno kroz turizam", kaže Šanti . Kolovoz je donio rast broja dolazaka 0,7 posto, a broj no enja pove an je 4,5 posto, objavio je ju er DZS. Maja Grbi
maja.grbic@business.hr
sljednjem biltenu HNB-a, u kojem se navodi kako postoje naznake o novom valu prilagodbe potrošnje ku anstava uslijed smanjenja dohotka.
Pad u industriji
Ni prvi podaci o indeksima zaposlenih i proizvodnosti rada u industriji za kolovoz, tako er objavljeni u etvrtak, ne daju previše razloga za optimizam. Ukupan broj zaposlenih u industriji u kolovozu je 6,5 posto manji u odnosu na isti lanjski mjesec. Prema po-
dru jima djelatnosti, u prera iva koj industriji ima 6,9 posto manje zaposlenih, u rudarstvu 6,1 posto manje, a u opskrbi strujom, plinom, parom i klimatizaciji pad zaposlenih je 2,3 posto. Istodobno oscilira i obujam industrijske proizvodnje na godišnjoj razini. U kolovozu je zabilježen pad 1,3 posto, u usporedbi s rastom 3,5 posto prethodnog mjeseca. Prema djelatnostima, u kolovozu je u usporedbi s istim lanjskim mjesecom industrijska
proizvodnja u podru ju rudarstva zabilježila pad 7,4 posto, u prera iva koj industriji pad iznosi 1 posto, a u opskrbi elektri nom energijom, plinom, parom i klimatizaciji bilježi rast 4,3 posto. S druge strane, ju er objavljeni podaci DZS-a o robnoj razmjeni RH s inozemstvom za razdoblje od sije nja do kolovoza ove godine ukazuju da je izvoz nastavio rasti i nakon drugog kvartala, ali ponovo raste i uvoz. U srpnju i kolovozu izveze-
BROJKA
4,5
posto porastao je u kolovozu, u odnosu na isti mjesec lani, broj no enja turista što je pridonijelo rastu maloprodaje
doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010
VLADA
Od 1. sije nja 2011. OIB-om protiv korupcije Zagreb. Osobni identifikacijski broj (OIB) u punoj snazi treba profunkcionirati po etkom idu e godine, istaknuto je na ju eraĹĄnjoj sjednici Vlade s koje su Saboru upu ene izmjene Zakona o Poreznoj upravi kojima se osigurava puna primjena OIB-a i regulira me uinstitucionalna, informati ka razmjena
podataka. To je sigurno jedan od najvaĹžnijih i najsnaĹžnijih elemenata u borbi protiv korupcije, jer emo na jednom mjestu imati podatke o imovini svih pravnih i fizi kih osoba u Hrvatskoj, kazao je ministar financija Ivan Ĺ uker. Prema jednom je od zaklju aka prihva enih na sjednici uz izvjeĹĄ e o poplavama, za program izgradnje prioritetnih objekata za obranu od poplava u razdoblju 2011.2013. trebat e osigurati oko 360 milijuna kuna. H
SLUÂťAJ FIMI-MEDIA
BariĹĄi u mjesec dana istraĹžnog zatvora
Zagreb. Sudac istrage zagreba kog Županijskog suda Kreťimir Dev i ju er je prihvatio zahtjev Uskoka i bivťem ťefu carine i bivťem HDZ-ovu rizni aru Mladenu Bariťi u odredio jednomjese ni istraŞni zatvor zbog opasnosti od mogu eg utjecaja na svjedoke. Odbacio je zahtjev Uskoka da ga zatvori i zbog mogu nosti ponavljanja
kaznenog djela. Po rije ima njegova odvjetnika Ante Maduni a, BariĹĄi nije ni mogao iznositi obranu, a trebao se o itovati samo na prijedlog o zatvaranju. BariĹĄi se tereti za udruĹživanje radi po injenja kaznenog djela, protuzakonito posredovanje te poticanje na zlouporabe poloĹžaja i ovlasti u aferi Fimi media. U me uvremenu ga je Vlada na zatvorenoj sjednici razrijeĹĄila duĹžnosti drĹžavnog tajnika Ministarstva financija i ravnatelja Carinske uprave. H
Otvara se Pevec na Žitnjaku, na Jankomiru ovrha RBA STEAJ Dugovi su 1,9 mlrd., knjigovodstvena je vrijednost 1,5 mlrd., a trŞiťna 1,1, mlrd. kn. To zna i da dobavlja i ne bi bili podmireni. Darko Šket stoga traŞi da vjerovnici potraŞivanja pretvore u vlasni ke udjele Danas se otvara Pevecov trgova ki centar za Žitnjaku, jedanaesti centar koji je otvorio vrata u ste ajnom postupku Peveca od oŞujka ove godine. Potaknuti dobrim rezultatima, u Pevecu su odlu ili ponovo otvoriti i centar na Žitnjaku koji je nekad bio drugi po prometu nakon centra na Jankomiru. "U pregovorima s najmodavcem uspjeli smo dogovoriti novi ugovor o najmu 5500 kvadrata, ťto
BROJKE
79 826
djelatnika radi u Pevecovu centru na Æitnjaku
djelatnika radi u 11 centara
je neĹĄto manja povrĹĄina u odnosu na prije, ali je zato potpuno izmijenjen izgled centra, koji e biti osjetno ure eniji nego kada je uo i ste aja zatvoren zbog nepla anja najamnine", najavio je ju er na konferenciji za medije Darko Ĺ ket, ste ajni upravitelj poduze a Pevec Zagreb i Pevec Bjelovar, dodaju i da je odluku o otvaranju centra i ugovor o najmu prihvatio i odbor vjerovnika.
Od 14 radi 11 centara
Od 14 centara koliko ih je bilo prije ste aja, danas radi njih 11, a ukupan promet tih centara iznosio je 250 milijun kuna. Zaklju no s rujnom, Pevecovi centri ostvarili su dobit od 1,5 milijuna kuna, a sve obveze prema radnicima, dobavlja ima i drĹžavi na vrijeme se podmiruju, kaĹže Ĺ ket. U sklopu Peveca Bjelovar nije otvoren samo vr-
nost imovine 1,1, milijardu kuna, ĹĄto zna i da vjerovnici drugog reda - dobavlja i - ne bi bili podmireni.
Problem na Jankomiru
DARKO Ĺ KET, ste ajni upravitelj poduze a Pevec Zagreb i Pevec Bjelovar SNIMIO SAĹ A ETKOVI
bove ki centar, jer je ocijenjeno da nije isplativ, te splitski jer sve donedavno nije ostvaren kontakt s vlasnikom prostora. No, zato rade centri Zadar 1 i Zadar 2, kao i bjelovarski te varaŞdinski, koji je u unajmljenom prostoru. Od centara u sklopu Peveca Zagreb ne radi samo onaj u Slavonskome Brodu, a rade osje ki, kutinski, rije ki, pulski, koprivni ki te onaj u Jankomiru i uskoro na Žitnjaku. U centru na Žitnjaku bit e zaposleno 79 djelatnika, a ukupno je u 11 centara trenuta no 826 zaposlenika. Ukupna dugovanja
Peveca iznose 1,9 milijardi kuna, a knjigovodstvena je vrijednost imovine procijenjena na 1,5 milijardi. TrĹžiĹĄna je pak vrijed-
Zato je klju no, kazao je Ĺ ket, da vjerovnici pristanu na ste ajni plan pretvaranja potraĹživanja u vlasni ke udjele, a banke reprogramiraju svoja potraĹživanja na 10 do 15 godina. U tom bi slu aju Pevec nastavio poslovati kao dioni ko druĹĄtvo, a ak i ako sve bude po planu, odnosno ako se nitko od vjerovnika ne bi Ĺžalio, ste ajni plan ne e biti usvojen prije prolje a sljede e godine. Dodatni problem Pevecu trenuta no predstavlja i ovrha RBA banke pokrenuta nad centrom u Jankomiru, no Ĺ ket se nada da e i taj problem uspjeti rijeĹĄiti. Romana DugandĹžija
TKO JE OD STARIH KADROVA OSTAO
Ni sin Danijel nema nikakve veze s tvrtkom
Pevec sa svojih 11 centara i 826 zaposlenih u ste aju posluje s dobiti. Vlasnici ViĹĄnja i Zdravko Pevec joĹĄ uvijek su u pritvoru, a nitko od lanova bivĹĄe uprave ni lanova obitelji poput Danijela Peveca nije ni na koji na in povezan s tvrtkom. Ste ajni upravitelj Darko Ĺ ket nada se da e Pevec nastaviti uspjeĹĄno poslovati kako bi to bio argument svim vjerovnicima da prihvate njegov ste ajni plan.
doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010
JOSIPOVI U OSIJEKU
'Hrvatsku oduzeti mafijaĹĄima'
Osijek. Predsjednik Ivo Josipovi otvorio je ju er 13. Osje ki jesenski sajam, na kojem izlaĹže 150 proizvo a a poljoprivredne opreme i agrara te prehrambenih proizvoda. "Hrvatsku treba oduzeti mafijaĹĄima i raditi na stvaranju boljih gospodarskih, kulturnih i svih ostalih uvjeta", istaknuo
ISTRAŽIVANJE HAKOM-a
PoĹĄtanske usluge viĹĄe koriste u regiji PoĹĄtanske su usluge joĹĄ uvijek nezaobilazan na in poslovnog komuniciranja te postoji mogu nost njihova daljnjeg razvoja. Doma e tvrtke, njih gotovo 80 posto, pri slanju pisama i dalje preferiraju Hrvatsku poĹĄtu Generalno miĹĄljenje da je doma e trĹžiĹĄte poĹĄtanskih usluga u padu i da viĹĄe nema prostora za rast demantiraju podaci o broju pismovnih poĹĄiljaka po stanovniku koji se u Hrvatskoj kre e oko 80, dok je u ve ini zemalja EU taj broj znatno ve i - 301 u Austriji, 98 u Ma arskoj, 204 u Sloveniji te 94 u eĹĄkoj. Pokazali su to predstavnici Hrvatske agencije za poĹĄtu i
Zadovoljstvo poĹĄtanskim uslugama u RH tvrtke su ocijenile prosje nom ocjenom 3,8 SNIMIO SAĹ A ETKOVI
elektroni ke komunikacije na ju eraĹĄnjem predstavljanju publikacije "IstraĹživanje o zadovoljstvu i koriĹĄtenju poĹĄtanskih usluga u RH". Moderna sredstva komuniciranja zamjenjuju poĹĄtanske usluge, no opseg poĹĄtanskih usluga znatno se ne smanjuje, ve dolazi do promjene usluga. "PoĹĄtanske usluge joĹĄ uvijek predstavlja nezaobilazan na in poslovnog komuniciranja te postoji mogu nost daljnjeg razvoja pod uvjetom da davatelji nude nove, ali i unapre uju obavljanje postoje ih usluga", rekao je voditelj istraĹživanja Nenad Zonji . U prvoj su fazi istraĹživanja (2008.) ciljna skupina bili hrvatski gra ani, a ove se godine istraĹživanje usmjerilo na 500 poslovnih subjekata. Oko 70 posto poslovnih subjekata zna da osim Hrvatske poĹĄte (HP) postoje i drugi davatelji poĹĄtanskih usluga, no za slanje pismovnih poĹĄiljaka u znatno ve oj mjeri koriste isklju ivo HP (njih viĹĄe od 78 posto). Kod slanja paketa oko 40 posto ispitanika koristi se isklju ivo uslugama HP-a (32 posto se istodobno koristi uslugama HP-a i drugih davatelja, a oko 10 posto se odlu uje isklju ivo za druge davatelje). Ocjenjuju i ponu ene parametre zadovoljstva usluga dobivena je prosje na ocjena od 3,8. Ve ina poslovnih subjekata nije upoznata s pojmom i opsegom univerzalnih poĹĄtanskih usluga (viĹĄe od 80 posto). G. K.
je i dodao kako "ne" mafiji moraju re i svi od Vlade do jedinica lokalne samouprave, jer samo tako se mogu osigurati uvjeti gospodarstvenicima za rad. NuĹžne su reforme koje e probuditi optimizam i koje e omogu iti da se poĹĄtenim radom osiguraju dostojanstveni uvjeti Ĺživota, te da se rad mora platiti, a ne da poput radnica "Kamenskog" rade bez pla e. VaĹžno je da drĹžava osigura svima jednake uvjete, kazao je Josipovi . Osje ki jesenski sajam je vaĹĄ doprinos gospodarskom oporavku poru io je
organizatorima sajma, izrazivĹĄi zadovoljstvo ĹĄto sudjeluju i izlaga i iz Ma arske i Srbije. Direktor tvrtke Osje ki sajam d.o.o., koja je organizator sajma, SaĹĄa Uranjek naglasio je kako se sajam odrĹžava na 5000 etvornih metara zatvorenog i 2000 etvornih metara unutarnjeg prostora te da da e u idu a etiri dana na sajmu odrĹžavati i niz prate ih manifestacija. Posebno vaĹžnim ocijenio je susret p elara iz cijele Hrvatske, a najavio je i organiziranje raznih specijaliziranih sajmova. H
PREDSJEDNIK Ivo Josipovi na otvaranju Osje koga sajma SNIMIO SAĹ A ETKOVI
Tedeschi za Ka vode dao 82 m NOVI ZAMAH Cedevita GO!, koja se dosad u Kalni kim vodama punila usluĹžno, dobiva dodatnu snagu ujedinjavanjem cijelog procesa proizvodnje unutar kompanije
Atlantic grupa je s Badelom 1862 potpisala ugovor kojim preuzima tvrtku Kalni ke vode Bio Natura za 82 milijuna kuna, izvijestili su ju er iz Atlantica. Nakon preuzimanja Kalni ke vode Bio Natura bit e integrirane u Atlanticovu diviziju Zdravlje i njega.
Ĺ irenje poslovanja
"Akvizicija Kalni kih joĹĄ je jedan strateĹĄki vaĹžan korak u razvoju Atlantic grupe. Preuzimanjem punionice u Kalniku osiguravamo budu nost naĹĄeg proizvoda
EMIL TEDESCHI, predsjednik Uprave Atlantic grupe SNIMIO SAĹ A ETKOVI
Cedevita GO!, stvaramo pretpostavke za stabilnu proizvodnju i ĹĄirenje poslovanja bezalkoholnim napicima, a galonskim pakiranjem izvorske vode ulazimo u novi distribucijski kanal koji ima puno potencijala",
izjavio je Emil Tedeschi. Badel 1862 bio je prisiljen prodati Kalni ke vode u procesu restrukturiranja kompanije kako bi se fokusirao samo na vina i jaka alkoholna pi a. Poslovanje tvrtke Kalni ke vode Bio
NOVA PREPAID MREŽA
HT Bonbonom napada konkurenciju
Zagreb. Hrvatski Telekom (HT) ju er je službeno predstavio Bonbon, novu prepaid mobilnu mrežu. Rije je o novome mobilnome brendu visoke kvalitete i povoljne cijene, istaknuo je Lordan Kondi iz Bonbon tima. Namijenjen je korisnicima koji žele vrhunsku mrežu i ponudu
po pristupa noj cijeni. Korisnicima se prema Kondi evim rije ima nudi 1000 minuta besplatnih razgovora prema svim bonbon korisnicima do 2020., jedinstven dnevni paket - za 7 kn pokriva sve korisni ke potrebe, što ukljucuje internet, pozive i poruke, te besplatan pristup facebooku i on-line korisni ka podrška 24 sata dnevno. Bonbon e koristiti predbroj 097, a usmjeren je na segment tržišta koji dosad nije pokrio ni jedan mobilni operater, tvrde iz Bonbon tima. D. T.
Kalničke mil. kuna vrijednosti 50,6 milijuna kuna. Cedevita GO!, koja se dosad u Kalni kim vodama punila uslužno, tako dobiva novi zamah ujedinjavanjem cijelog procesa proizvodnje unutar kompanije te novim mogu nostima rasta koje proizlaze iz sinergija dviju kompanija.
Badelovi problemi
Natura ine tri osnovna stupa- proizvodnja izvorske vode, proizvodnja mineralne gazirane vode te proizvodnja i distribucija galonskih pakiranja izvorske vode. Tvrtka je u 2009. godini ostvarila prodaju u
"Dodatne nezanemarive mogu nosti rasta otvaraju se ulaskom u proizvodnju i distribuciju galonskih pakiranja izvorske vode kao rastu eg segmenta u poslovanju s vodom. Prostor za sinergije s ostalim segmentima poslovanja Atlantic grupe to su ve e ako se u obzir uzme mogu nost razvoja izravnog kanala distribucije prema krajnjem potroša u", isti u iz Atlantica. Tom je prodajom Badel 1862 riješio samo dio problema, a za nastavak restrukturiranja kompanije klju no je Vladino prihva anje modela C kojem bi ona svoja potraživanja pretvorila u vlasni ki udjel u tvrtki. Iako je Badel dobio na elni pristanak Ministarstva poljoprivrede, njihova zamolba i dalje je u ladicama Ministarstva financija i eka odobrenje. Romana Dugandžija
romana.dugandzija@business.hr
KOMUNIKACIJSKE USLUGE
HAKOM: »eš i prigovori na usluge operatera
Zagreb. U Hrvatskoj se svake godine pove ava broj korisnika potroša a elektroni kih komunikacijskih usluga, mobilnih, internetskih i drugih, prema kojima davatelji tih usluga imaju i sve odgovorniji odnos, ali ostaje najvažnije da korisnici pažljivo itaju ugovore i upute o na inu korištenja
usluga. Jedna je to od poruka s ju erašnjeg okruglog stola koji je u Ministarstvu gospodarstva okupio 50-ak predstavnika ministarstva i drugih državnih institucija koje se bave tim sektorom, operatera te potroša kih udruga. Predstavnica HAKOM-a Dubravka Bunti rekla je da je lani porastao broj potroša kih prigovora HAKOM-u na ra une za usluge operatera, na 687 sa 654 iz 2008., ali je zabilježen pad prigovora na kvalitetu usluga, na 243 sa 261 iz 2008. H
BROJKA
61
milijun korisnika pokretnih mreža bilo je potkraj 2009. u Hrvatskoj, a interneta oko 2,5 milijuna
PACKA
EU traži reforme u Portugalu lanice eurozone i Europska središnja banka (ECB) zatražili su u etvrtak od Portugala da pokrene ambiciozne strukturalne reforme kako bi potaknuo gospodarski rast jer se ponovno suo ava s pritiskom financijskih tržišta. Portugalske mjere kresaOGLAS
nja prora unske potrošnje moraju biti popra ene mjerama otklanjanja 'krutosti' na tržištu rada i poboljšanja produktivnosti kako bi se preokrenuo trend slabljenja konkurentnosti, kazao je luksemburški premijer i predsjednik vije a ministara financija eurozone
Jean-Claude Juncker. Juncker i Trichet nastojali su umanjiti i zabrinutost u vezi s Irskom, iji bi prora unski manjak u ovoj godini mogao iznositi 32 posto BDP-a, navode i kao razlog troškove spašavanja Anglo Irish Banka, koji bi mogli dosegnuti 34,3 milijarde eura. B.hr
doga aji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010
UHI ENJA U ZAGREBU
Afera Forex: na prijevaru zaradili 100 mil. kn Zagreb. Policija je u etvrtak ujutro po ela akciju uhi enja više osoba za koje se sumnja da su umiješani u malverzacije s tzv. lancima sre e na kojima je navodno velik broj gra ana prevaren, ostavši bez novca koji su preko posrednika ulagali na stranim burzama deviza, tzv. Forexu. Popodne
je potvr eno da je uhi eno 13 osumnji enika te da se za jednim još traga. Osumnji eni su da su od sredine 2007. do kraja 2009. prevarili velik broj gra ana za više od 100 milijuna kuna, a u USKOK-u i policiji vjeruju da je velik dio tog novca "opran", doznaje se od izvora bliska istrazi. Osim za udruživanje u kriminalnu skupinu i prijevare dio osumnji enika se tereti i za "pranje" novca jer su nezakonitu zaradu ulagali u nekretnine i pokretnine. H
KAMENSKO
Radnicama potvrde za socijalnu pomo Zagreb. Radnice tekstilne industrije Kamensko, koje su u srijedu po ele op i štrajk traže i isplatu zaostalih pla a, ju er su dobile potvrde s kojima u Centrima za socijalnu skrb mogu podi i pomo u iznosu od 1000 kuna. Odlu ile su nastaviti štrajk jer im poslodavac nije ponudio ništa bolje od prijedloga da na-
stave raditi u zamjenu za isplatu jedne pla e do kraja tjedna. Predste ajni upravitelj Zdravko Mitak ju er je posjetio tvornicu i razgovarao s Upravom i radnicama te ih pritom izvijestio da ima ovlasti samo za utvr ivanje injenica jesu li se stekli uvjeti za pokretanje ste aja, o emu e se izjasniti na ro ištu na Trgova kom sudu zakazanom za 12. listopada. Kako im Uprava nema što ponuditi, radnice smatraju da e morati nastaviti sa štrajkom do pokretanja ste ajnog postupka. H
Gredelj isporučio HŽ-u obnovljenih lokomotiva NOVI POSAO Nakon obnove vrijedne 35 milijuna kuna Gredelj je produljio vijek HŽovih lokomotiva za 25 godina, kazao je direktor Gredelja Ivan Toli , a direktor HŽ Vu e vlakova Oliver Krili najavio je da e i dogodine Gredelju na obnovu dati pet lokomotiva
BRZINA koju e lokomotive mo i dosegnuti jest 80 km na sat, no stanje pruga uglavnom dopušta do 60 km na sat SNIMIO SAŠA ETKOVI
TŽV Gredelj isporu io je ju er HŽ Vu i vlakova pet popravljenih, moderniziranih i remotoriziranih dizelskih elektri nih lokomotiva serije 2041. Vrijednost tog posla bila je 35 milijuna kuna. Na primopredaji lokomotiva bili su ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalme-
ta, direktor Gredelja Ivan Toli te direktor HŽ Vu e vlakova Oliver Krili . Toli je kazao da je moderniziranjem lokomotivama produljen rok eksploatacije za još 25 godina.
Novi motori
"U lokomotive su uklju eni dizel motori nove ge-
neracije koji zadovoljavaju sve ekološke propise u smislu brige i o uvanja okoliša. Snaga lokomotiva je 607 KW, a najve a brzina 80 kilometara na sat. Koristit e se za potrebe sastavljanja vlakova prije pokretanja te za vožnju i prijevoz lakih vlakova", kazao je Toli dodavši
da je to zajedni ki projekt stru njaka Gredelja i HŽ Vu e vlakova. Toli je istaknuo i da je modernizacija lokomotiva upola jeftinija od kupnje novih, ime štede i HŽ i državni prora un. Oliver Krili najavio je pak da e se projekt obnove manevarskih lokomotiva nastaviti i sljede e godine, i to obnovom i modernizacijom još pet loko-
motiva. Ju er preuzete lokomotive najviše e biti korištene u lukama, gdje se o ekuje ve i promet. Ministar Kalmeta kazao je da je modernizacija lokomotiva koju su obavili u Gredelju najbolji na in obnove voznog parka Hrvatskih željeznica, a u tom je kontekstu spomenuo i prototipove prigradskih i regionalnih vlakova koje
OTVORENA ARCA
Od 2004. inovatorima 30 milijuna kuna Zagreb. Tajnica u Ministarstvu gospodarstva Tihana Kralji otvorila je ju er 8. me unarodni sajam inovacija, novih proizvoda i tehnologija na kojem do 2. listopada nastupa 160 izlaga a iz zemlje i inozemstva s viĹĄe od 220 inovacija. Istaknula je da je Ministarstvo od 2004. inovatorima, fizi kim
osobama, malim gospodarskim subjektima i obrtnicima isplatilo ukupno 30 milijuna kuna. Na sajmu je predstavljen niz inovacija od elektromobila, vjetroagregata, sustava za reciklaĹžu komunalnog otpada do vlaĹžnih maramica za iĹĄ enje mobitela. Predsjednik Udruge inovatora Hrvatske Stjepan Car rekao je da je cilj sajma pokazati rezultate industrijskog stvaralaĹĄtva, ali i analizirati trnovit put od inovacije do trĹžiĹĄta. H
ADRIS GRUPA
ZAJAM
Zagreb. U Zadru je ju er potpisan prvi kolektivni ugovor izme u Uprave Cromarisa i predstavnika sindikata PPDIV za Cromaris, kojim se ure uju prava zaposlenika u idu ih godinu dana, priop ili su iz te tvrtke u sastavu Adris grupe. Ujedna en je status svih zaposlenika, ĹĄto dosad nije bio slu aj jer su u Cromaris udruĹžene 4 tvrtke, izjavio je direktor Goran Markulin. B.hr
Zagreb. Europska investicijska banka (EIB) Hrvatskoj je osigurala zajam od 200 milijuna eura za sufinanciranje njenih pretpristupnih aktivnosti zajedno s Europskom komisijom, priop eno je iz EIB-a. Sredstva EIB-a e pripomo i provedbi investicija u ukupnom iznosu od oko 800 milijuna eura kojima e
U Cromarisu prvi kolektivni
EIB: Hrvatskoj 200 mil. eura za pristupanje EU
se rjeĹĄavati dugoro ne potrebe hrvatskog gospodarstva i od kojih se o ekuje pomo u zadovoljavanju standarda EU. Programom su obuhva ena prioritetna ulaganja u vodoopskrbu, zbrinjavanje krutog otpada, Ĺželjezni ku infrastrukturu, regionalnu konkurentnost i razvoj ljudskog kapitala. EIB je od 2001. Hrvatskoj odobrio zajmove vrijedne oko 2,4 milijarde eura, ĹĄto uklju uje i ovaj zajam. Od po etka 2010. odobrio je rekordnih 484 milijuna eura za projekte u Hrvatskoj. H
-u pet Zagreb se razvija stihijski, gubi industriju i slabi iva PROMIĹ LJANJE STRATEGIJE
PREUZIMANJE Direktor HĹ˝ Vu e vlakova Oliver Krili , ministar prometa BoĹžidar Kalmeta i direktor Gredelja Ivan Toli SNIMIO SAĹ A ETKOVI
zajedni ki izra uju Kon ar i Gredelj.
Investicije
Na pitanje novinara ho e li lokomotive koje mogu voziti 80 kilometara na sat uspjeti razviti tu brzinu na hrvatskim prugama koje uglavnom trpe najviĹĄe 60 kilometara na sat , na ĹĄto upozoravaju Ĺželjezni arski sindikati, Kalmeta je priznao da Ĺželjezni arska infrastruktura nije najbolja i onakva kakvu bi voljeli imati. Stoga je najavio nove investicije u Ĺželjeznicu. Ve inu potrebnog novca za to o ekuje iz fondova Europske unije, a samo manji dio iz drĹžavnog prora una. Kalmeta je pohvalno govorio o projektu zajedni ke Ĺželjezni ke tvrtke Ĺželjeznica Slovenije, Srbije i Hrvatske odnosno projektu Cargo 10, ĹĄto je prema njegovim rije ima znak da Ĺželjeznica postaje sve konkurentnija na prijevozni kom trĹžiĹĄtu. Josip Bohutinski
josip.bohutinski@business.hr
Grad mora efikasnije upravljati svojim potencijalima, pripremiti se za strukturalne fondove EU, a ZG holding mora se reorganizirati, zaklju io je ekonomist Žarko Primorac. Velimir Sri a je za loťu gospodarsku situaciju u Zagrebu optuŞio gradona elnika Milana Bandi a
Zagrebu treba strategija dugoro nog gospodarskog razvoja, no ĹĄto bi ona konkretno trebala sadrĹžavati, sudionici tematske sjednice "Aktualni gospodarskih trenutak i razvojni potencijali Grada Zagreba" koja je ju er odrĹžana u Gradskoj skupĹĄtini nisu uspjeli definirati. I nezavisni ekonomski stru njaci te gradski duĹžnosnici sloĹžili su se da je Grad trenuta no u velikim financijskim problemima koje zbog krize dijelom i nije mogao izbje i. NaglaĹĄeno je ipak da su mogu nosti Zagreba za dugoro ni razvoj velike.
'Rasta ne e biti'
Nezavisni ekonomski stru njak Žarko Primorac istaknuo je da Zagreb ne moŞe izbje i ralje drŞavne politike koja ne provodi program gospodarskog oporavka. Gradskim je ocima pak predbacio kako ni oni nemaju viziju ni stra-
ŽARKO PRIMORAC, nezavisni ekonomski stru njak, predbacio je gradskim ocima da nemaju ni viziju ni strategiju razvoja glavnoga grada SNIMIO SAŠA ETKOVI
tegiju razvoja. "Zagreb doĹživljava tranziciju, ali stihijsku, a ne planiranu. Javne su potrebe sve ve e, a fiskalnog rasta ne e biti. Zato Grad mora efikasnije upravljati svojim potencijalima, pripremiti se za strukturalne fondove EU, a Zagreba ki holding mora se reorganizirati", upozorio je Primorac navode i kako je proces deindustrijalizacije Zagreba u posljednjih 15ak godina sasvim promijenio gospodarsku sliku grada gdje se nekada izra ivalo sve, "od igle do lokomotive". Marijan OĹžani , predsjednik Uprave Razvojne agencije Zagreb (nekadaĹĄnjeg TehnoloĹĄkog parka),
istaknuo je da se industrija mora vratiti u grad jer samo ona moĹže stvoriti novu vrijednost, pove ati prihode i poboljĹĄati standard gra ana.
Ĺ to e nam Jack Welch
"Zagreb mora postati motor hrvatskog gospodarstva. Hrvatska ima strategiju regionalnog razvoja, ali infrastrukturni projekti nisu razvojni projekti. Oni su posljedica dugoro ne strategije. Ne trebaju nama predavanja Jacka Welcha koja se pla aju 100 tisu a dolara! Dovoljno je pitati naĹĄe uspjeĹĄne ljude kako da postanemo joĹĄ bolji", istaknuo je OĹžani . Ekonomist Velimir Sri a za sve je optuĹžio gradona-
elnika Milana Bandi a. "Tko je donio odluku da e ZET biti gubitaĹĄ? Tko je odlu io o besplatnom prijevozu? Tko je odlu io da Holding bude kasica-prasica? Samo gradona elnik, i to vjerojatno uz kavicu", ustvrdio je Sri a. Predsjednik Uprave Zagreba kog holdinga Ivo ovi predloĹžio je da se projekti poput garaĹža ili Ĺži are financiraju javnoprivatnim partnerstvom, a ne samo iz prora una Grada ili Holdinga. Zamjenica pro elnika Ureda za gospodarstvo Nela Juri pokuĹĄala je malo izvu i stvar kazavĹĄi da je Grad u proteklih deset godina kreditirao poduzetnike s milijardu kuna, a broj zaposlenih su tako uspjeli pove ati 50 posto. Usprkos padu potroĹĄnje i smanjenim investicijama, Grad Zagreb e i ove godine u ukupnom hrvatskom BDP-u imati udjel 31 posto. Pro elnik Gradskog ureda za financije Slavko Koji upozorio je da rjeĹĄenje za gradske probleme treba traĹžiti u zaustavljanju zabrinjavaju eg silaznog trenda poreza na dohodak. Naime, od 7,4 milijarde prora unskih prihoda, 60 posto puni se iz poreza na dohodak i prireza. Nevenka Cuglin
nevenka.cuglin@business.hr
business plus
Grad je poseban zbog dvaju razloga - sve usluge smještene su ispod zemlje i doslovno je ogra en pa automobili ne mogu u njega. Bit e opremljen brojnim tehnološkim udima: gljivolikim suncobranima promjera tri metra koji e se otvarati i sklapati kako sunce bude izlazilo i prikupljati solarnu energiju, solarnom farmom i plo ama koje e hladiti krovove
Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010
Princ od Abu Dhabija gradi arapski Disneyland U pustinji blizu Abu Dhabija, glavnoga grada Ujedinjenih Arapskih Emirata, uskoro e niknuti novi moderni tehnološki grad, prvi u svijetu bez emisija uglji nog dioksida. Zamišljen je u obliku pravilnog kvadrata površine šest etvornih kilometara i bit e zatvoren za sva vozila koja imaju
motor s unutarnjim izgaranjem, a dizajnira ga tvrtka Foster&Partners poznata po tehnološkim projektima. Novi grad vizija je princa od Abu Dhabija, dozapovjednika oružanih snaga, Njegova Veli anstva Generala Šeika Mohameda bin Zayeda Al Nahyana, kako glasi puna i službena titula
tamošnjeg elnika.
Labirinti i tuneli
Ispod grada nalazit e se labirinti s vozilima na elektri ni pogon koja e tiho prolaziti tunelima brzinom ne ve om od 50 kilometara na sat. Slika budu ega grada bit e nešto izme u srednjo-
vjekovne tvr ave i modernog tehnološkoga grada sutrašnjice. Takav dizajn odražava mentalitet zatvorene zajednice koji se ve desetlje ima širi svijetom poput zaraze, a jedini na in da se postigne i održi njegova utopijska isto a jest da se jednostavno odsije e od realnog svijeta.
Grad e biti održiva zajednica u kojoj e živjeti oko 45.000 ljudi, a još bi ih toliko trebalo u njega dolaziti svaki dan na posao. Sve to omogu it e naftno bogatstvo zemlje koja može graditi što god poželi unato pritiscima da se po ne voditi ra una o vremenu koje e do i kada presuše naftni izvori.
> gradovi > privatizacija > energija
16-17 business.hr Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010
ProĹĄloga je tjedna u Masdaru uspjeĹĄno pokrenut sustav koji koristi Sun evu energiju za hla enje zgrada. Tehnologija e biti ekoloĹĄki ista i za razliku od sadaĹĄnjih, konvencionalnih sustava hla enja, gdje kompresore pokre e struja, u Masdaru e se koristiti toplina koja e pokretati kemijske procese, a oni e omogu iti hla enje vode koja e koristiti za hla enje. PokaĹže li se taj sustav uspjeĹĄnim, u i e u ĹĄiroku primjenu za, primjerice, supermarkete ili trgova ke centre.
Trajni eksperiment
Grad e biti opremljen brojnim tehnoloĹĄkim udima: gljivolikim suncobranima promjera tri metra koji e se otvarati i sklapati kako sunce bude izlazilo i prikupljati solarnu energiju, solarnom far-
Solarne elije na najve oj gradskoj poslovnoj zgradi, Masdar Headquartersu, proizvodit e viĹĄe energije nego ĹĄto e je troĹĄiti. ZavrĹĄetak gradnje zgrade o ekuje se 2013. godine
mom i plo ama koje e hladiti krovove jer se grad ipak nalazi usred pustinje, vjetrotornjevima i brojnim drugim dostignu ima koja e se temeljiti na istoj, odrĹživoj tehnologiji te sustavu elektri nih vozila koja e zamjenjivati klasi ne automobile. Cijeli e grad zapravo biti trajni eksperiment jer e stru njaci stalno analizirati kako funkcionira i usput popravljati nedostatke. isto i supergrada pridonijet e smjeĹĄtanje glavnih elektrana i postrojenja za obradu otpada izvan njegovih granica. "Sve to nalikovat e Disneylandu. Grad je poseban zbog dvaju razloga - sve usluge smjeĹĄtene su ispod zemlje i doslovno je ogra en pa automobili ne mogu u njega", rekao je Foster, a prenosi New York Times.
Solarne elije daju energiju zgradama i hlade krovove
Opis vozila: duljina 3,6 metara, visina 1,8 metara, brzina oko 40 km/h
Masdar e koristiti automatski sustav elektri nih vozila, uklju uju i osobna vozila i lake kamione. Razina zemlje bit e podignuta za sedam metara i vozila e se kretati ispod razine ulice.
duĹžina oko 1,7 kilometara
Igor Medi
ELITIZAM
PirĹĄi : 'Bolje bi bilo da su novac uloĹžili u op e dobro' Vjeran PirĹĄi , predsjednik udruge Eko Kvarner, Masdar smatra elitisti kim projektom jer e grad biti namijenjen malom broju bogatih, a ne op oj zajednici. "To je pogreĹĄan na in shva anja odrĹžive ekologije. Novac i energija utroĹĄeni u taj grad trebali su biti namijenjeni rjeĹĄavaju postoje ih problema jer ne moĹžemo se svi preseliti u nove male gradove. Umjesto toga trebalo bi unaprijediti sadaĹĄnje gradove", rekao je PirĹĄi . Umjesto skupih tehnoloĹĄkih udesa u Masdaru, iji je koncept poznat ve stolje ima, trebalo je i i na jednostavnije i jeftinije na ine smanjenja zaga enja gradova. "Primjerice, zeleni krovovi koji
Ra unalna animacija zamiĹĄljenoga grada
VJERAN PIRĹ I , predsjednik udruge Eko Kvarner SNIMIO SAĹ A ETKOVI
omogu uju zadrĹžavanje topline, poboljĹĄanje javnog prijevoza, ĹĄto bi smanjilo upotrebu automobila i ostalo. Ovako taj koncept nalikuje ekstravaganciji naftnog ĹĄeika, a ne istinskoj borbi za iĹĄ i okoliĹĄ", zaklju io je PirĹĄi . I. M.
StoĹĄci za vjetar omogu it e prirodnu ventilaciju i dopiranje umjerenog dnevnog svjetla u unutraĹĄnjost zgrada. Sli ne konstrukcije, vjetrotornjevi, provode vjetar u niĹže etaĹže, pri emu se zrak hladi kapljicama vode.
Svaka etvrt imat e posebne dizajnerske elemente. Glavni trg, Masdar plaza, imat e 54 posebna suncobrana nalik na gljive koji e se otvarati i sklapati s izlaskom odnosno zalaskom Sunca. Promjer gljiva bit e oko tri metra.
Uske ulice propuštaju nešto Sun eva svjetla, ali nagib zidova prema van na višim katovima stvara hladovinu
Promotori Masdara, grada koji ni e u blizini Abu Dhabija, kažu da e to biti prvi grad u svijetu koji ne e ispuštati uglji ni dioksid. Bit e to i sjedište istraživa kog instituta, ija bi zgrada trebala biti dovršena ove jeseni, a bavit e se obnovljivim izvorima energije i održivim razvojem. Grad bi, budu li se planovi odvijali kako je zamišljeno, trebao biti sjedište i mnogih kompanija za istu tehnologiju, a imao bi oko 45.000 stanovnika i još bi ih toliko u njemu radilo.
Solarna farma
Masdars ki institu t
Okolno drve e zadržavat e pijesak i prašinu koju nosi vjetar
Laka željeznica prolazi kroz centar Masdara i povezuje ga sa središtem Abu Dabija ime novi grad dobiva glavnu prometnu arteriju.
Grad je okružen podru jima za rekreaciju, postrojenjima za proizvodnju energije, garažama i tvornicama hrane
››
Ministarstvo financija odlučilo je blokirati račun ZRC-a Lipik zbog neuplaćenih poreza i doprinosa, što je dodatno potraživanje za koje austrijski partneri nisu znali
> gradovi > privatizacija > energija
18-19
EDUARD ANDRIĆ, čelnik Sindikata turizma i usluga Snimio saša Ćetković
business.hr Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010
'Prodaja ZRC-a Lipik pro je ministarstvo blokiralo NEUSPJEH SEDMI PUT Iako je zbog interesa austrijskih ulagača produžen natječaj za prodaju posrnulog ZRC-a Lipik, sve je propalo jer je Ministarstvo financija zbog neplaćenih doprinosa blokiralo račun tvrtke. Zašto se Šukerovo ministarstvo i direktorica Lipika, inače bliska premijerkina prijateljica, nisu koordinirali? Sedam je puta država pokušavala prodati Zdravstvenorekreacijski centar Lipik, od čega tri puta po posebnim uvjetima. Svih je sedam pokušaja završilo neuspješno - posljednji ovog tjedna, kada je istekao i produljeni rok za podnošenje ponuda. I taj je posljednji rok produljen od 27. kolovoza jer se očekivala navodno ozbiljna ponuda jedne austrijske tvrtke. Austrijanci su, tvrdilo se prilikom objave posljednjeg natječaja, bili spremni uložiti više od 40 milijuna eura, no da bi to uspjeli, trebali su otkupiti 28.775 dionica, odnosno 90,14 posto vlasništva u tvrtki koja trenutačno pripada državi, i to za jednu kunu, ali uz obavezu ulaganja tijekom petogodišnjeg razdoblja i podmirivanja dugova. No, rok za pri-
kupljanje ponuda došao je i prošao, a u Hrvatski fond za privatizaciju nije stigla ni jedna ponuda, čak ni "sigurna" austrijska.
Sumnjivo trošenje
"Austrijanci su bili jako zainteresirani i zbog njih je rok za prikupljanje ponuda bio produljen na 27. rujna", tvrdi Eduard Andrić, čelnik Sindikata turizma i usluga. No siguran je ulagač odustao, tvrdi Andrić, jer je država odjednom posegnula za svojim nenaplaćenim potraživanjima i blokirala račun tvrtke. ZRC Lipik tvrtka je koja preživljava isključivo uz pomoć državnih dotacija - prošlu je godinu tako završila s minusom oko 367 milijuna kuna. U toj se svoti nalaze i potraživanja države, tvrdi Andrić, i to u iznosu 500 tisuća kuna.
"Prema informacijama koje imamo, Ministarstvo financija odlučilo je blokirati račun ZRC-a Lipik zbog neuplaćenih poreza i doprinosa, što je dodatno potraživanje za koje austrijski partneri nisu znali", tvrdi Andrić. U toj masi dugova oko 150 milijuna čine zatezne kamate, a u ostatku su kredit Njemačke razvojne banke (KfW), kredit Hrvatske banke za obnovu i razvoj za obnovu građevine "Lipa", pozajmice banaka, pozajmice HFP-a koji je sve dosad isplaćivao plaće... U cijeloj je priči naročito sporan njemački kredit od 17,9 milijuna eura koji je dogovoren 1999. godine za obnovu Lipika. No, pokazalo se da čak 9,22 milijuna eura nije namjenski utrošeno i čitavim se slučajem i dalje bavi
ZRC LIPIK preživljava isključivo uz pomoć državnih dotacija - lani je minus iznosio oko 367 milijuna kuna
Snimio saša Ćetković
Državno odvjetništvo.
Milijuni eura ulaganja
Iako Andrić kaže da je situacija teška jer će ZRC Lipik uskoro biti dužan pet mjesečnih plaća za svojih 18 radnika, tvrdi da Austrijanci nisu izgubili interes te da su spremni za novi niz pregovora s Vladom. No, koliko je uopće riječ o ozbiljnom ponuđaču? ZRC Lipik se pokušava privatizirati od 2004., a Austrijanci, koji su spremni uložiti 20-ak mili-
juna eura u obnovu ratom uništenih objekata u prvoj fazi i još 20-ak milijuna eura u kasniji razvitak tvrtke, već se nekoliko godina pojavljuju kao ozbiljni ulagači. Riječ je o šest austrijskih ulagača, među kojima su i jedne toplice, udruženih u konzorcij. Jedan od prošlih pokušaja privatizacije propao je jer se ulagači i država nisu mogli dogovoriti o preuzimanju dospjelih obaveza. Kada je pokušaj privati-
JASMINKA STRIČEVIĆ, direktorica oronulog ZRCa Lipik koja nastavlja gomilati dugove, bliska je prijateljica premijerke Jadranke Kosor foto kliček/cropix
propala jer lo račun'
zacije u studenome 2009. godine propao, direktorica ZRC-a Lipik Jasminka Stričević, inače bliska prijateljica premijerke Jadranke Kosor, kazala je da je riječ o tvrtki s odličnim jamstvima austrijskih banaka te da nema razloga da se posao ne zaključi.
Čeka se obnova
"Oni bi u startu uložili 46 milijuna eura, a kasnije možda i više. To je model koji mi se čini dobrim jer
oni ni ne traže otpis", kazala je Stričević "Pakračkom listu" i upozorila da će interes iz Austrije biti teško zadržati dulje od kraja godine. No, kraj godine je prošao, privatizacija nije obavljena i pitanje je hoće li sljedeća privatizacija biti bolje sreće. Uspije li se ZRC Lipik konačno privatizirati - a kasnije i obnoviti - trebat će mu, prema svim najavama, oko dvije godine da konačno počne raditi. Iva Ušćumlić Gretić
OGLAS
> gradovi > privatizacija > energija
20-21
ENERGIJA VJETRA Iako su banke zasad još vrlo suzdržane u kreditiranju off-shore vjetroparkova zbog njihova povećana rizika gradnje i održavanja, subvencije njemačke vlade omogućile su gradnju prvog komercijalnog off-shore vjetroparka u Baltiku vrijednog 150 milijuna eura
business.hr Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010
Nijemci grade prvi komercijalni off-shore vjetropark na Baltiku Posljednja od ukupno 21 turbine za prvi komercijalni vjetropark u Baltičkom moru, Baltic One, postavljena je početkom rujna. Iako se na gradilištu 16 kilometara sjeverno od poluotoka Darss još užurbano radi, vjetropark bi trebao biti završen i priključen na mrežu do kraja ove godine. Turbine će imati ukupnu jačinu 48 megavata - dovoljno da električnom energijom opskrbljuju 50.000 domaćinstava. Vjetroparkovi imaju ključnu ulogu u planovima njemačke savezne vlade koja namjerava povećati udjel obnovljivih izvora energije. Već počinje izrada novih planova o izgradnji još većih vjetroparkova. Ta je industrija za neke njemačke savezne pokrajine postala jedan od najunosnijih pokretača gospodarstva.
Tornjevi vjetroparka visoki su 125 metara i već izdaleka najavljuju svoj velik energetski potencijal. Oko tornjeva turbina velika je gužva. Mnoštvo se brodica kreće od jednog postolja turbine do druge, transportirajući propelere i do 40 metara dužine. Svaki toranj ima postolje s dubinom od 20 metara ispod razine mora.
Podmorska mreža
Baltic One prvi je komercijalni vjetropark u Baltičkom moru. Njemački energetski div EnBW uložio je 150 milijuna eura u taj izvor energije za budućnost. Izazov je to i financijski i tehnički, objašnjava šef odjela za obnovljive izvore energije u kompaniji EnBE, Werner Götz. "Imamo 21 pojedinačnu turbinu, a svaka ima snagu od 2,3 megavata. Energiju
prikuplja poseban umreženi sustav ispod mora. Energija se transformira sa 30.000 na 150.000 volta i putem kabela od 61 kilometra povezuje s kopnenom bazom od 50 Hertza". Proizvođač za isporučenu struju dobiva 15 eurocenti za kilovat sat, što je cijena koja je u Njemačkoj zajamčena zakonom. Izgradnja vjetroparka na otvorenom moru donosi i određen rizik, i to ne samo pri izgradnji velikih betonskih i čeličnih temelja, već i u održavanju. Zbog toga Njemačka u Sjevernom odnosno Baltičkom moru ima samo dva vjetroparka u izgradnji. "Banke su zasad vrlo suzdržane jer su procjene rizika za off-shore tehnologiju vjetroparkova vrlo visoke. Njemačka savezna vlada pomogla je svojim jamstvima ublažiti rizike koji
su povezani s izgradnjom temelja i instalacija", objašnjava Andree Iffländer, djelatnik mreže Wind Energy, koja savjetuje političare i ulagače uključene u izgradnju vjetroparkova. Pomoć u promoviranju te industrijske grane priželjkuje i Jürgen Seidel, ministar gospodarstva njemačke pokrajine MecklenburgZapadne Pomeranije, koji smatra da su upravo offshore vjetroparkovi velika prilika za gospodarstvo slabije razvijenih dijelova Njemačke koji su uvelike pogođeni visokom stopom nezaposlenosti. "U toj industriji gotovo cijela ekonomska korist dolazi i ostaje u ovom dijelu Njemačke. To znači da se izgradnja pogona i turbina odvija u ovoj saveznoj zemlji, proizvode se temelji turbina, a ubuduće će i poduzeća koja će održavati
BALTIC ONE proizvodit će struje za 50.000 domaćinstava arhiva business.hr
vjetroparkove imati svoja sjedišta ovdje", kaže ministar Seidel, dodajući kako je u opsluživanje turbina uključena i znanstvena zajednica svojim kapacitetima. Trenutačno je uz turbine vezano 3000 radnih mjesta, a do 2020. godine vjetropark i novi izvori obnovljive energije stvorit će 20.000 radnih mjesta. Njemačka savezna vlada namjerava neprestano povećavati udjel obnovljivih izvora energije, posebice iz vjetroparkova. Do 2020. godine na moru se planira proizvesti 10.000 megavata, a to je jednako proizvodnji 12 elektrana na ugljen. U suprotnom, bit će teško ostvariti vrlo ambiciozne ciljeve smanjenja CO2. Kako bi se to zaista i dogodilo, potrebne su jasne odluke o ulaganjima. Kod tvrtke EnBW, jedne od četiri njemačka diva proizvođača struje, Baltic One samo je prvi korak.
Drugo polje
"Naš je cilj pokazati da vjetropark Baltic One može funkcionirati u Njemačkoj samo na ekonomskoj osnovi. To je ključan korak naprijed za cijelu industrijsku granu i pokazatelj ulagačima", ističe Werner Götz. Osim vjetroparka Baltic One, EnBW namjerava pokrenuti još dva projekta u Baltičkom
moru. Baltic Two nalazi se 60 kilometara sjevernije od Baltic One, na tromeđi Njemačke, Danske i Švedske. Dimenzija projekta sa 80 turbina i ukupnim kapacitetom od 288 megavata predstavlja i mnogo veći investicijski izazov nego Baltic One. Da se na otvorenu moru pomoću vjetroparkova može proizvesti energija, shvatili su i u SAD-u. Tamo zasad postoje samo planovi za izgradnju velikog vjetroparka na obalama Massachussettsa. U pozadini 2. off-shore summita, specijaliziranog kongresa o toj temi, koji je početkom rujna održan u njemačkom gradu Rostocku, predstavnici američke vlade opširno su se informirali o planovima, dozvolama i korištenju off-shore vjetroparkova i tehnologije u Njemačkoj. "Dojmljivo je vidjeti koliko je javnih ulaganja u Njemačkoj u off-shore vjetroparkove i koliko te projekte podržava njemačka vlada", izjavio je Smith Morton, predstavnik američke administracije. Obamina je vlada u okviru svojega programa ulaganja izdvojila 50 milijuna američkih dolara za off-shore vjetroparkove. Njemačka dakle ide putem koji Sjedinjene Države sada očito žele kopirati. Alen Legović, Bruxelles
dogaaji 22-23 > svijet > lokalno
business.hr Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010
regija/svijet
Iako Amerikanci odrade č sati više, Nijemci su prod KULTURA SASTANČENJA Američki radnici tijekom radnog vremena stvaraju društvene veze i sasvim je normalno na poslu dio vremena provesti s kolegama pijući kavu. Nijemci su u radu puno samostalniji i dok rade drže se za sebe, a nakon radnog vremena idu kući. Radna kultura u Americi uključuje i neusporedivo više sastančenja
P
rosječan Amerikanac radi znatno dulje i koristi manje godišnjeg odmora nego njegov kolega koji obavlja isti posao u Europi, ali proizvodnja po zaposleniku u SAD-u nije veća nego, primjerice, u Njemačkoj. Dapače, suprotno je. Zašto je tako, pokušao je studijom odgovoriti Thomas Geoghegan, koji je ustvrdio da se dobar dio krivnje za takav nerazmjer krije u mentalitetu. Naime, Amerikanci najviše pozornosti posveću-
ju satima koje su proveli na radnome mjestu, a Nijemcima je daleko najvažniji krajnji rezultat posla koji rade.
Strah od otkaza
Zbog takvog različitog poimanja nastala je statistička anomalija koja pokazuje da prosječan Amerikanac godišnje radi 1804 sata, a Nijemac 1436 sati, a rezultat njihova rada otprilike je isti, odnosno Nijemac je znatno produktivniji i u manje radnih sati napravi više nego Amerikanac. Jedan od razloga nalazi se i u stra-
STOPA 7,5%
NEOČEKIVANI REZOVI
Nezaposlenost u Njemačkoj najmanja u posljednje 2 godine
Portugal najavio nove mjere štednje
Nezaposlenost u Njemačkoj u rujnu je smanjena 15. mjesec zaredom jer je uzlet gospodarstva u prvoj polovici godine potaknuo poslodavce na novo zapošljavanje, pokazali su podaci tamošnjega statističkoga ureda Destatisa. Broj nezaposlenih smanjen je za sezonski prilagođenih 40.000 i iznosio je 3,146 milijuna, što je njego-
Dugovima pritisnuti Portugal neočekivano je u srijedu najavio proširenje planova o rezanju proračunske potrošnje. Premijer Jose Socrates kazao je nakon sastanka vladina kabineta da će Lisabon smanjiti plaće zaposlenih u javnom sektoru 5% u sljedećoj godini.Ta će se mjera provesti progresivnim ciljanim smanjenjem plaća koje će
va najniža vrijednost u protekle gotovo dvije godine. Time se stopa nezaposlenosti u rujnu spustila na 7,5 posto, sa 7,6 posto u prethodnom mjesecu. Pad nezaposlenosti u tom je mjesecu više nego dvostruko veći nego što su procjenjivali analitičari, a prethodio mu je pad broja nezaposlenih u kolovozu za 17.000. H
e čak 400 oduktivniji
biti usmjereno na 10% zaposlenih i odnosit će se na plaće više od 1500 eura. Najavljeno je i povećanje stope PDV-a u 2011. za dva postotna boda, na 23%, te uvođenje novog poreza na određene financijske transakcije. Tome je prethodilo neuobičajeno oštro upozorenje Portugalu predsjednika EK Josea M. Barrosa. H
73
milijuna eura vrijednu tvornicu otvorio je Procter and Gamble (P&G) u Rumunjskoj. Već ima tvornicu deterdženta u Temišvaru u koju je uložio 40 milijuna dolara
POLUGODIŠNJE IZVJEŠĆE DOMINIQUE STRAUSSKAHN, direktor MMF-a arhiva business.hr
GODIŠNJI ODMORI
U SAD-u povlastica, u Europi temeljno pravo Zbog zakonske je regulative trajanje godišnjeg odmora u Njemačkoj odredila država i svatko ima pravo na šest tjedana odmora. U SAD-u je godišnji odmor moneta kojom poslodavci privlače zaposlenike. Stoga se ondje na godišnji gleda gotovo kao na povlasticu, a u Njemačkoj kao na temeljno pravo radnika.
hu Amerikanaca da će dobiti otkaz ako njegov kolega radi više radnih sati nego on dok Nijemce ne brinu takve brige. Također, američki će radnik prihvaćanjem duljeg radnog vremena pokušati impresionirati poslodavca da mu osigura zdravstveno osiguranje ili neku drugu beneficiju koju bilo koji Nijemac uzima zdravo za gotovo i na poslu se želi dokazati isključivo brzinom i kvalitetom rada. Američki radnici tijekom radnog vremena stvaraju društvene veze i sasvim je normalno na poslu dio vremena provesti s kolegama pijući kavu pokraj automata. Nijemci su u radu puno samostalniji i dok rade drže se za sebe, a nakon završetka radnog vremena idu kući. Radna kultura u Americi uključuje i neusporedivo više sastančenja pa nije neobično
da zaposlenici na sastancima provode cijelo radno vrijeme dok Nijemci svoje probleme pokušavaju, što je više moguće, riješiti individualno.
Rezultat u drugom planu
Zaključak je studije da Amerikanci vrijeme provedeno na radnome mjestu smatraju vrijednim ostvarenjem i za to očekuju nagradu. Čak 31 posto Amerikanaca ne iskoristi sve dane godišnjeg odmora na koje ima pravo. Prema statističkim podacima, 2008. godine svakom su zaposlenom Amerikancu ostala tri dana neiskorištenog godišnjeg odmora, a u Njemačkoj nema takvih "problema". Umjesto da se ponose rezultatima, radnici u SAD-u se dokazuju vremenom koje provedu na poslu, ne nužno radeći svoj posao efikasno. Darko Baniček
MMF: Nemojte previše vjerovati rejting agencijama Prema medijskim napisima, MMF je u polugodišnjem izvješću pozvao vlade i ulagače da se manje oslanjaju na ocjene privatnih rejting agencija, na tragu zamjerki europskih vlada da su ove godine uzrokovale pogoršanje dužničke krize u eurozoni i izazvale nepotrebnu paniku Međunarodni monetarni fond (MMF) pozvao je vlade i ulagače da se manje oslanjaju na ocjene privatnih agencija za izdavanje kreditnih rejtinga koje su se našle na udaru kritike zbog uloge u globalnoj financijskoj krizi. Te su preporuke dio nestrpljivo očekivanog MMF-ova redovnog polugodišnjeg izvješća o stanju u globalnom financijskom sustavu Global Finan-
cial Stability Report, koje će u cijelosti biti objavljeno idući tjedan.
pogurala mnoge financijske tvrtke u bankrot.
Krive prognoze
MMF pritom ističe da su predviđanja agencija obično prilično točna. Problem je u tome što se vlade i ulagači diljem svijeta gotovo mehanički oslanjanju na njihove ocjene, tvrdi ta organizacija u najnovijem izvješću. U MMF-u nadalje upozoravaju da su agencije u sukobu interesa jer ih često plaćaju upravo one tvrtke kojima procjenjuju rejting. Stoga bi se vlade trebale manje oslanjati na njih, a mogle bi i dodatno umanjiti njihov utjecaj na ulagače transparentnijim izvještavanjem o stanju u svojim financijama, zaključuje MMF. H
Europske vlade, uključujući njemačku i grčku, optužuju agencije za rejtinge da su ove godine uzrokovale pogoršanje dužničke krize u eurozoni prognozama o objavi moratorija na otplatu dugova u pojedinim njezinim članicama. Te su prognoze izazvale nepotrebnu paniku među ulagačima, tvrde one. Agencije se također načelno kritiziralo da nisu pravodobno uočile loše stanje na tržištu hipotekarnih zajmova i u bilancama brojnih financijskih tvrtki uoči krize 2008., koja je razotkrila duboke crne rupe u financijama banaka i
Sukob interesa
investor 24-25
TRI BURZOVNA KVARTALA Zagrebačka burza imala je sr Makedonska burza zabilježila najveći minus od svih konkuren
Svi u minusu od Trig oporavka burza nem Ulagači će do kraja godine na Zagrebačkoj burzi i u regiji biti okrenuti starim favoritima jer alternativa nemaju, pa će kupovati dionice telekomunikacijskih tvrtki, farmaceuta, banaka, osiguratelja i prehrambenih tvrtki U prvih devet ovogodišnjih mjeseci Crobex je pao četiri posto, a burzovno trgovanje obilježili su posvemašnja letargija, niski prometi i bijeg domaćih ulagača na strana tržišta. Ako zadnji burzovni kvar-
tal ne bude bolji, domaći će ulagači ovu, kao i 2009. godinu, brzo zaboraviti. Milijunski su prometi postali rijetkost, a većina ulagača burzu koristi kao platformu za razmjenu dionica Hrvatskog telekoma, koji
tek u ponekim danima nije bio najlikvidnija dionica. HT je od početka godine pojeftinio četiri kune, na
274 kune, a vrhunac njegove cijene od 330 kuna zabilježen je uoči isplate dividende početkom trav-
RAD NA NOVIM PROJEKTIMA
Očekivanja nove Uprave Burze već su premašena Ivana Gažić, predsjednica Uprave ZSE-a, kazala je kako ni Zagrebačka burza nije uspjela izmaknuti utjecaju globalne financijske krize u proteklom razdoblju koje se praktički protegnulo na godine. "Nakon dramatičnog pada 2008., tržišni pokazatelji donekle su stabilizirani. Unatoč negativnome trendu, Zagrebačka burza zadržala je vodeću poziciju među regionalnim burzama", kazala je Gažić. Predsjednica Burze objasnila je kako je opći zamor tržišta utjecao i na ZSE, ali da je uspjela održati postojan plus investicijskih aktivnosti. Kazala je da su nakon dolaska nove Uprave na Burzi pokrenuti
brojni projekti kojima je dugoročni cilj obogaćivanje ponude novim uslugama i proizvodima te ponovno fokusiranje investicijske javnosti na Burzu, poput aktiviranja Specijalista te intenzivnog rada na projektu kratke prodaje i pripremi uvjeta za uvođenje trgovine strukturiranim proizvodima. Sve će to biti obuhvaćeno i novim pravilima Burze koja se izrađuju. Očekivanja su i premašena, kaže Gažić, jer je Burza u ovih prvih devet mjeseci prošla i kroz turbulentan proces smjene Uprave. "Pred nama je bilo dosta posla, počevši od uvijek teškog i nezahvalnog dijela koji se odnosi na restrukturiranje, koje
ivana gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, ne gubi optimizam Snimio saša ćetković
je naposljetku uspješno dovršeno, a dosta smo napravili i na smanjenju troškova pa u sljedećem periodu očekujemo pune efekte tih mjera. Osim svih tih noviteta i projekata koji uspješno napreduju i uvjereni smo da će pridonije-
ti većem interesu investitora i vraćanju likvidnosti na Burzu, počela je raditi i Akademija Zagrebačke burze kako bi se stručnoj i općoj javnosti približe neke teme s tržišta kapitala, što je također naišlo na izvrstan odjek", kazala je Gažić.
nja. Redovan promet dionicama u tri ovogodišnja kvartala pao je dvadesetak posto u odnosu na lanjsko razdoblje, a pad prometa pratio je i pad transakcija, što upućuje na sve manju zainteresiranost ulagača za ulaganje u vlasničke vrijednosne papire.
Godot u konjunkturi
Cjelokupna burzovna publika nestrpljivo čeka hrvatski izlaz iz recesije, što bi barem donekle moglo potaknuti pozitivan sentiment na domaćem tržištu kapitala, koje cijelu godinu praktički stoji. Potvrđuje nam to i Stipe Laća, investicijski savjetnik u društvu Finesa Capital: "U prilog ovogodišnje neatraktivnosti dionica ide i kretanje indeksa Crobex koji je 2009. godinu završio na 2004 boda, a sada se nalazi na oko 1920 bodova, tako da je trenutačni prinos glavnog dioničkog
la je sreću u nesreći, pala je samo četiri posto, dok je nkurenata i izgubila 23 posto vrijednosti dionica
business.hr Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010
riglava do Vardara, ema do kraja godine DOBITNICI I GUBITNICI
Građevina potopljena, najbolji maloprodajni lanci
indeksa od početka godine oko minus četiri posto. Osim slabog trgovanja, ove godine imali smo dvije veće ponude za preuzimanje (Zagrebačka pivovara i Belišće) te jedno veliko preuzimanje (Atlanticovu akviziciju Droge Kolinske), nije bilo inicijalnih ponuda dionica ni jednog dioničkog društva. Sve u svemu možemo reći da je ovih devet mjeseci bilo relativno mirno, s izrazito slabom likvidnošću i niskom volatilnosti." Laća dodaje kako posljednji makroekonomski podaci iz Hrvatske sugeriraju kako bi Hrvatska tehnički mogla izaći iz recesije u trećem kvartalu ove godine, no opet ostaju problemi javnih financija i zbog toga će veći utjecaj imati kretanja sa svjetskih odnosno europskih financijskih tržišta. "Ako bi kretanja na ovim tržištima sugerirala održi-
Sektorski promatrano, uvjerljivo najveći gubitnik dosadašnjeg dijela godine na ZSEu bili su građevinari. Sektor je opterećen padom narudžbi i stagnacijom građevinske aktivnosti, pa su dionice očekivano pale. Od troje najlikvidnijih najviše je pala Ingra (45 posto), zatim IGH (38 posto), a onda Dalekovod (19 posto). Nekad u samom vrhuncu interesa ulagača, brodarski sektor također stagnira, unatoč boljim poslovnim rezultatima kompanija. Dionica Atlantske plo-
vidbe pala je 17 posto, dok je zadarska Tankerska plovidba, najveći domaći brodar, pala čak 28 posto. Uvijek zanimljivi povlašteni Adris od početka godine porastao je čak sedam posto, a u društvu rijetkih dobitnika nalazi se i Kraš, koji ove godine praktički ne zna za minus. S početnih 295 kuna Kraš se uspeo na gotovo 500 kuna po dionici ili više od 60 posto. Više od devet posto porasla je i dionica Atlantic grupe, a Konzum Ivice Todorića skočio je 26 posto.
Vjeran filippi, predsjednik Uprave Adriatica Capitala, naglašava važnost makroekonomije za hrvatsko tržište kapitala Snimio saša ćetković
REGIJA
vi oporavak najve ih svjetskih ekonomija, uz navedena pozitivna o ekivanja u Hrvatskoj, mislim da bi šanse za povratak življe aktivnosti na ZSE-u znatno porasle. S druge strane, ako bi se ponovno zakuhala pri a s PIIGS državama Europske unije ili ako bi rizici recesije s dvostrukim dnom porasli ili ako se dogodi neki drugi negativan doga aj, mislim da bi te negativnosti prevagnule nad eventualnim pozitivnim vijestima iz doma e ekonomije", jasan je bio La a.
Svi pali više od 10 posto Gospodarska se kriza snažno odrazila na regionalna tržišta kapitala, koja su u prvih devet mjeseci okarakterizirali niski prometi, opreznost ulaga a i pad odnosno stagnacija cijena dionica. I dok je vrijednost Crobexa u prvih devet mjeseci ove godine pala etiri posto, neki indeksi u regiji pali su i više od 20 posto. Makedonski indeks MBI 10 imao je najve i minus u regiji, 23,55 posto, dok je primjerice sarajevski indeks SASX-10 u prvih devet mjeseci ove godine pao 15,38 posto. Indeks Ljubljanske burze LJSEX pao je u spomenutom razdoblju 19 posto, dok je banjalu ki BIRS zabilježio pad vrijednosti 13,6 posto. Kako isti u u Fima Internationalu, situaciju na Sarajevskoj burzi osim op enitih trendova vezanih uz globalnu financijsku krizu izme u ostalog karakteriziraju i nedostatak likvidnosti, mala kapitalizacija, mali broj dužni kih i vlasni kih vrijednosnih papira te kratka povijest trgovanja. "Ako uz to u obzir uzmemo i injenicu da smo u izbornoj godini, možemo re i da su rezultati Sarajevske burze koji se ti u prometa i indeksa o ekivani, ali i zabrinjavaju i", poru uje direktor sarajevskog Fima Internationala Ahmed Hodži , koji je naglasio važnost poboljšanja ekonomskih pokazatelja i privredno-politi ke stabilnosti u zemlji. S obzirom na to da trenuta na situacija na regijskom tržištu kapitala koja se odnosi na suzdržanost i oprez ulaga a prema mišljenju analiti ara ne mora nužno reflektirati samo poslovanje kom-
Suzdržani i oprezni
Vjeran Filippi, predsjednik Uprave Adriatica Capitala, smatra da je trgovanje na Zagreba koj burzi, ali i drugim regionalnim tržištima kapitala, u puno ve oj mjeri odre eno makroekonomskim okolnostima, kao i injenicom da su brojni investitori, kako doma i, tako i strani, suzdržani i vrlo oprezni zbog injenice da još uvijek procjenjuju kako i kada e Hrvatska iza i iz recesije ili stagnacije. "Uzmemo u obzir da tržište kapitala obi no reagira šest do 12 mjeseci prije realne ekonomije, možemo zaklju iti da investitori vjeruju kako e 2011. biti godina minimalnog gospodarskog rasta", kaže Filippi. Ako ne do e do ve ih poreme aja na svjetskim tržištima, uklju ivanje oporavka u cijenu dionica moglo bi pri ekati do sljede e godine, tj. gospodarski rast 2012. godine te polagani izlazak na tržište ne samo doma eg institucionalnog kapitala ve i doma eg privatnog kapitala te stranog institucionalnog kapitala, što bi se moglo odraziti na cijeni dionica, ali uz izrazito opreznu valuaciju doma ih kompanija. Biljana Star i Nikola Su ec
››
panije, teško je izdvojiti one regijske kompanije ili sektore koji su podbacili. "Pravi primjer za to makedonska je farmaceutska kompanija Alkaloid koja nije pretrpjela velike posljedice recesije ve je naprotiv prošle godine zabilježila pove anje prihoda, a svejedno bilježi pad na burzi", poru uju iz Adriatica Capitala i dodaju da makroekonomska situacija i stanje na svjetskim tržištima kapitala u ovom trenutku najviše odre uju cijene dionica u regiji, a to u manjoj mjeri ini poslovanje kompanija. Beogradski indeks BELEX 15 bilježi najbolje rezultate od pet regijskih indeksa s padom od 6,7 posto u prvih devet mjeseci ove godine, a me u najlikvidnijima redovito se nalaze dionice AIK banke Niš i Energoprojekt holdinga. Ve a tržišta poput srbijanskog i hrvatskog imaju prednost u odnosu na ona manja, smatraju u Fima Internationalu, no napominju da sve ovisi o samim preferencijama klijenata koji pokazuju interes za tržišta jugoisto ne Europe op enito. Kao dominantne sektore koji e se na i u fokusu investitora isti u sektor elektri ne energije, telekomunikacije, farmaceutiku i gra evinarstvo. Iako ne o ekuju znatnije pove anje aktivnosti investitora, u Adriatica Capitalu ipak predvi aju da e i regija polaganim oporavkom svjetskog gospodarstva ponovno do i u fokus ulaga a, a tada e, nakon po etnog vala vo enog rastom interesa za zemlje regije, ponovo u fokus do i i samo poslovanje kompanija.
ZADNJI DAN RUJNA
Bankari u fokusu AHMED HODŽI , predsjednik Uprave Fima Int. u Sarajevu ARHIVA BUSINESS.HR
Tek kad se stabilizira situacija na najve im svjetskim tržištima kapitala možemo o ekivati povratak interesa za mala tržišta poput onog u Bosni i Hercegovini ili Makedonij
Pozitivan trend na burzama u BiH nastavio se i u etvrtak kada su i sarajevski SASX-10 i banjalu ki BIRS zabilježili rast vrijednosti, i to 0,37 i 2,21 posto. Osim njih u etvrtak je rastao i beogradski indeks BELEX 15 koji je dan završio na razini 620,74 boda. Brokeri su u Beogradu najviše posla imali s dionicom Novog kolektiva kojom se trgovalo u iznosu 14,2 milijuna dinara, a cijena te dionice rasla je 20 posto, na 4626 dinara. Slijedile su dionice beogradske Komercijalne banke i Naftne industrije Srbije koje su ostvarile 9,5 odnosno 6,5 milijuna dinara prometa. Dionica farmaceuta Bosnalijeka bila je sa 54.340 konvertibilnih maraka najlikvidnija u Sarajevu, a u fokusu ulaga a našle su se i dionice sarajevske Elektroprivrede i Fabrike duhana kojima se trgovalo u iznosima 37.128 i 26.040 konvertibilnih maraka. Jedina kojom se u Skoplju trgovalo u milijunskom iznosu bila je dionica Komercijalne banke s gotovo pet milijuna denara prometa. Makedonski MBI u etvrtak je bio u minusu 1,41 posto te dan zaklju io na 2084,04 boda.
investor 27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet
business.hr Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010
ERSTE PREPORUKA
Kupujte Inu, ciljana cijena 2200 kn
Analiti ari Erste Groupa naveli su u svojoj analizi naftnog trĹžiĹĄta regije kako o ekuju da e cijena sirove nafte po eti rasti nakon ĹĄto se posljednjih 12 mjeseci kretala u ĹĄirokom rasponu izme u 64 i 87 ameri kih dolara po barelu. Zbog toga naftne dionice, posebno Ine i OMV-a, postaju sve atraktivnija ulaga ka prilika.
"Za kraj 2010. godine predvi amo prosje nu cijenu od 79,8 dolara po barelu, koja e do kraja 2011. porasti na 86,8 dolara po barelu, a u dugoro nom razdoblju (do kraja 2015.) na 102,6 dolara po barelu", komentirao je Thomas Unger, analiti ar Erste Groupa za naftni i plinski sektor, koji upozorava da je globalna potraĹžnja za sirovom naftom ponovno porasla, i to dva posto u usporedbi s prosjekom 2009. godine. Analiti ari Erstea predvi aju da e u Europi profitirati tvrt-
ke koje imaju rafinerije s viĹĄim stupnjem sloĹženosti i sposobnoĹĄ u proizvodnje visokog postotka srednjih destilata. Mol je zbog rafinerije u Bratislavi vjerojatno u najboljem poloĹžaju u skupini kompanija obuhva enih analizom Erste Groupa, dok Ina ima perspektivu jer tako er modernizira rafinerije u Sisku i Rijeci. Preporuka analiti ara je tako za Inu promijenjena iz akumulirati u kupiti te je ciljana cijena sa 1888 kuna dignuta na ak 2200 kuna po dionici. Ocjena je da Ina posljednjih 12
mjeseci zaostaje za srodnim tvrtkama iz naftnog i plinskog segmenta zbog niske likvidnosti i slabog makrooporavka u balkanskoj regiji. Me utim, Ina ima vrlo ohrabruju e financijske i poslovne izglede. Modernizacija rafinerija (ve a iskoristivost), pove anje proizvodnje ugljikovodika i mjere za rezanje troĹĄkova trebali bi biti glavni imbenici pove anja profitabilnosti. Osim Ine, preporuku kupiti ima i OMV, a Mol je s preporuke drĹžati unaprije en na akumulirati. D. B.
AD Plastik uvrĹĄten u SluĹžbeno trĹžiĹĄte ZSE-a 50 POSTO VE A DOBIT Proizvo a plasti nih dijelova za vozila najavio je prilikom uvrĹĄtenja dionica u SluĹžbeno trĹžiĹĄte dobit od 30 milijuna kuna, od ega e do 60 posto isplatiti kroz dividendu SluĹžbeno trĹžiĹĄte Zagreba ke burze od etvrtka je bogatije za jednu dionicu. U najviĹĄu kotaciju ZSE-a, na zahtjev Uprave, uvrĹĄtena je dionica solinskog AD Plastika (ADPL-R-A). MnoĹĄtvo okupljenih lanova hrvatske investicijske zajednice pozdravilo je uvrĹĄtenje, a Ivana GaĹži , predsjednica Uprave ZSE-a, istaknula je kako je transparentnost klju na za povjerenje ulaga a. Josip Boban, predsjednik Uprave AD Plastika, kazao
je okupljenima kako njegova tvrtka nije jako poznata u Hrvatskoj zato ĹĄto uglavnom posluje u inozemstvu. Naime, AD Plastik je jedan od 30 najve ih hrvatskih izvoznika s nekoliko tvrtki k eri u Rumunjskoj, Sloveniji i Rusiji. Boban je kazao da e AD Plastik nastaviti osnivati tvrtke k eri ĹĄto bliĹže svojim kupcima.
2300 zaposlenih
Grupa AD Plastik zapoĹĄljava 2300 ljudi - 910 u Hrvat-
skoj, 780 u Rumunjskoj, 570 u Rusiji i 40 u Sloveniji. U ovoj godini planiraju ostvariti konsolidirani prihod od 1,26 milijardi kuna, ĹĄto je pet posto viĹĄe nego lani. Planiraju i 50 posto ve u dobit, koja bi trebala iznositi ak 30 milijuna kuna. Kao i obi no, od 40 do 60 posto tog iznosa trebalo bi se vratiti dioni arima kroz dividendu. U solinskom prera iva u plastike do 2014. godine planiraju dosegnuti razinu prihoda od 1,45 milijardi kuna
JOSIP BOBAN, predsjednik Uprave AD Plastika, ambiciozno do 2014. godine o ekuje prihod tvrtke od 1,45 milijardi kuna SNIMIO HRVOJE DOMINI
uz planirani 6-postotni rast godiĹĄnje. Planirana neto dobit do 2014. godine tako er bi trebala rasti, do 64 milijuna kuna u 2014. godini. Dionica AD Plastika na ZSE-u vrijedi oko 94 kune, ĹĄto je ĹĄest kuna manje od nomi-
nale. Najve i je vlasnik tvrtke GAO Rusija sa 30 posto dionica, a slijede Prevent Global u ste aju sa 25,8 posto te mali dioni ari i banke sa 26 posto udjela u temeljnom kapitalu. Nikola Su ec
nikola.sucec@business.hr
KREDIT UMJESTO EUROOBVEZNICA
Srbija diĹže 320 mil. uz garanciju Svjetske banke Srbija e od stranih komercijalnih banaka posuditi 320 milijuna eura uz garanciju Svjetske banke umjesto da izdaje euroobveznice, izjavio je za Bloomberg Branislav Ton i , ĹĄef srbijanske Agencije za
upravljanje dugom.
Vlada Srbije e sredinom studenoga raspisati natje aj kojim e pozvati banke da daju svoje ponude. Kredit bi trebao biti realiziran u prvom tromjese ju 2011. godine.
Srbija priĹželjkuje zaduĹživanje po uvjetima sli nim zaduĹženju petogodiĹĄnjom euroobveznicom, a investitorima e se nuditi kamata dva posto iznad referentne stope, odnosno po cijeni izme u tri i etiri posto. Kama-
ta na euroobveznicu mogla bi pak iznositi izme u ĹĄest i sedam posto, ra una Ton i . U Agenciji smatraju da nije mogu e realizirati kredit ni euroobveznicu do kraja ove godine. Srbija ima 3,9 milijardi dolara vrijedan spora-
zum s Me unarodnim monetarnim fondom koji bi im trebao olakĹĄati pritisak na bilancu pla anja. Dosad su povukli 1,46 milijardi eura, a zaklju enje programa planirano je za travanj 2011. godine. J. J.
investor 28-29
ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja
+
Izvor: ZSE Oznaka
Za razliku od neuspješnog Jadran Kapitala, dobar je dan imala dionica Ine, koja je porasla 2,44 posto, na 1680 kuna. Inu je pogurala preporuka Erste Groupa, koji smatra da bi Inina dionica mogla dose i razinu od ak 2200 kuna po dionici. Na Inu je u etvrtak potrošeno 730.000 kuna.
OGLAS
Brokerska kuÊa - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700
HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Jadran kapital d.d. zatvoreni invest. fond Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Adris grupa Adris grupa Atlantic grupa Dalekovod Ina-industrija nafte d.d. Uljanik plovidba Kon ar Institut IGH Atlantska plovidba d.d. Tankerska plovidba Ericsson Nikola Tesla AD plastik Ingra Petrokemija Luka Plo e Viadukt Zagreba ka banka Kraš, prehrambena industrija Pismorad Podravka prehrambena industrija, d.d. Kon ar - elektroindustrija Croatia osiguranje d.d. Konzum Zvijezda Jadranski naftovod Franck prehrambena industrija, Viro tvornica še era d.d. Privredna banka Zagreb Tehnika Luka Rijeka Ledo Prehrambeno-industrijski kombinat Dom holding Jadroplov d.d. Badel 1862 Medika Euroherc osiguranje Mlinar mlinsko-pekarska industrija Rabac, ugostiteljstvo i turizam Beliš e Jadranska banka Liburnia riviera hoteli akove ki mlinovi OT-optima telekom d.d. Veterina d.d. Karlova ka banka Zlatni rat IPK Kandit uro akovi holding Dukat Laguna Novigrad Tisak Hidroelektra niskogradnja Riviera Pore Fima validus Zve evo, prehrambena industrija Istraturist Umag d. d. Maistra Auto Hrvatska DIOKI d.d Atlas nekretnine Sun ani Hvar Imperial hoteljerstvo Turisthotel Centar banka Belje Fima proprius d.d. RIZ-odašilja i Hoteli Makarska Magma d.d. HG Spot akovština Pounje trikotaža
+
Titulu uvjerljiva gubitnika dana uzela je u etvrtak dionica Jadran Kapitala, koja je pala 2,11 posto, na 18,11 kuna, uz za u uju e visok promet. Na Jadran Kapital potrošeno je više od 2,7 milijuna kuna, a svih 150.000 protrgovanih dionica vlasnika je promijenilo po cijeni od 18,11 kuna.
Redovan promet: 21.151.891,65 kn Najniža
Najviša
Zadnja
Promjene Cijene
272.10 18.11 9.20 303.00 271.01 800.06 267.00 1,632.15 557.51 2,000.00 1,556.00 805.51 1,340.00 1,318.51 92.70 21.86 151.10 1,590.00 216.00 238.00 474.16 450.00 288.00 480.01 4,751.01 189.00 3,605.00 2,696.00 730.00 306.00 481.03 1,039.99 189.11 5,610.00 215.50 36.01 139.50 74.00 6,800.00 4,899.99 637.00 92.00 452.00 2,989.87 2,455.00 3,400.00 31.88 60.00 70.40 41.97 198.00 28.95 375.00 9.51 181.15 147.00 176.90 11.71 103.51 319.99 65.21 385.90 83.99 40.12 29.00 175.00 850.00 225.00 66.00 23.22 142.99 85.01 51.00 27.50 7.45 0.80
274.30 18.11 9.20 303.00 280.00 809.99 275.00 1,680.00 572.50 2,005.00 1,585.05 812.00 1,340.01 1,321.00 97.90 22.50 154.98 1,600.00 223.60 239.90 481.01 450.00 292.00 485.00 4,815.00 190.02 3,610.02 2,706.00 730.00 310.00 485.01 1,059.89 194.50 5,699.00 215.50 37.00 140.00 80.00 6,800.00 4,899.99 637.00 92.00 453.00 2,989.88 2,464.00 3,400.00 33.34 64.00 70.50 41.97 198.00 28.95 375.00 9.51 181.15 150.00 176.90 11.86 105.50 319.99 65.22 385.90 84.00 41.14 29.00 175.00 850.00 225.00 66.00 23.22 142.99 85.01 51.00 27.50 7.45 0.80
273.00 18.11 9.20 303.00 276.00 801.52 267.90 1,680.00 557.60 2,005.00 1,556.00 812.00 1,340.00 1,318.51 97.90 22.00 153.95 1,599.00 218.05 239.90 474.16 450.00 292.00 480.01 4,751.01 189.00 3,605.00 2,696.00 730.00 306.00 481.03 1,059.89 194.50 5,610.00 215.50 36.50 139.51 78.00 6,800.00 4,899.99 637.00 92.00 452.00 2,989.88 2,455.00 3,400.00 31.90 64.00 70.50 41.97 198.00 28.95 375.00 9.51 181.15 150.00 176.90 11.71 103.51 319.99 65.21 385.90 84.00 41.14 29.00 175.00 850.00 225.00 66.00 23.22 142.99 85.01 51.00 27.50 7.45 0.80
-0.47% -2.11% -2.13% 0.66% -1.07% 0.02% -2.58% 2.44% -0.43% 1.52% -3.35% -1.28% -0.81% -0.04% 3.05% -0.81% -0.65% -0.06% 2.61% -0.02% -1.42% -0.01% -0.68% -1.03% -1.25% -0.54% 0.06% -0.33% 0.00% -0.33% -1.63% 3.75% 0.26% -1.58% -0.01% -1.35% -0.58% -2.50% 9.68% 7.01% 0.00% 8.17% -0.13% 1.70% 0.66% -1.42% 2.21% 3.68% 0.01% 0.00% 0.00% 0.00% 6.84% 0.11% 0.53% 4.86% 4.06% 0.09% -1.89% 1.26% -1.27% 2.91% 2.44% 0.05% 4.50% 0.00% 13.33% 4.17% 2.33% 5.07% -0.01% -0.12% 0.00% 0.00% -0.67% -2.44%
* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr
CROBEX: -0,43%
Koli ina
Promet
Trž. kap. (mil kn)
17,589 150,000 272,201 5,000 5,103 1,545 4,150 446 973 264 271 475 215 218 2,929 11,671 1,216 101 643 564 236 225 341 202 20 499 21 24 81 186 118 54 252 8 162 749 180 310 3 4 29 200 40 6 7 5 369 191 135 210 44 288 20 673 33 40 30 445 49 15 69 10 44 77 69 11 2 7 21 50 5 6 5 9 8 46
4,803,834.78 2,716,500.00 2,504,249.20 1,515,000.00 1,424,935.95 1,247,505.48 1,126,207.58 736,679.00 551,657.12 528,270.00 425,113.17 383,770.14 288,100.01 287,872.25 277,460.34 257,844.32 185,816.51 161,265.27 141,154.78 134,523.82 112,239.48 101,250.00 98,833.88 97,505.95 95,764.50 94,388.64 75,780.02 64,729.00 59,130.00 57,167.72 57,107.00 56,497.87 48,703.86 45,239.00 34,911.00 27,235.25 25,127.98 23,497.87 20,400.00 19,599.96 18,473.00 18,400.00 18,110.00 17,939.25 17,194.00 17,000.00 11,853.78 11,669.55 9,510.60 8,813.70 8,712.00 8,337.60 7,500.00 6,400.23 5,977.95 5,910.00 5,307.00 5,228.55 5,142.64 4,799.85 4,499.90 3,859.00 3,695.66 3,116.78 2,001.00 1,925.00 1,700.00 1,575.00 1,386.00 1,161.00 714.95 510.06 255.00 247.50 59.60 36.80
22,355.57 14.34 127.37 2,913.62 1,872.41 1,979.75 614.51 16,800.00 323.41 61.58 246.75 1,133.16 839.36 1,755.79 411.14 165.00 514.36 355.96 99.61 15,365.21 651.32 10.48 1,582.64 1,234.64 1,461.40 4,290.84 361.43 2,002.71 311.83 424.32 9,175.54 200.81 1,163.20 1,235.15 50.31 272.55 228.33 58.66 205.32 1,494.55 124.48 93.12 526.27 357.66 742.98 357.00 89.96 118.07 94.41 23.18 141.59 93.71 1,125.00 148.32 432.33 93.58 646.31 31.64 31.86 1,495.95 713.68 255.37 339.53 137.23 212.02 111.27 335.54 63.96 542.22 46.51 53.50 95.17 248.58 9.08 7.85 2.13
365 dana Najniža Najviša 253.10 16.00 9.00 271.89 242.21 624.15 264.99 1,550.00 533.13 1,805.00 1,556.00 723.23 1,200.01 1,231.00 62.55 19.70 105.50 1,451.00 204.00 200.00 250.05 323.33 240.00 421.00 4,502.00 140.20 2,851.00 2,332.01 700.05 290.00 461.06 949.03 162.00 5,220.00 120.00 28.70 124.01 58.00 6,200.00 3,000.00 637.00 65.10 309.10 2,006.00 1,413.01 2,107.10 21.28 52.05 53.00 30.05 191.00 22.36 240.00 8.99 174.15 140.01 100.00 10.55 87.56 270.00 61.00 360.25 70.07 20.50 25.00 150.00 543.15 216.00 59.00 19.19 98.00 83.00 48.11 20.08 5.51 0.60
332.84 18.59 11.65 373.00 318.99 810.00 441.00 1,940.00 736.00 2,198.00 4,259.95 1,165.00 1,875.00 1,777.00 109.30 60.78 192.99 2,093.00 473.90 298.40 495.00 450.03 400.00 517.00 6,000.00 207.51 5,898.00 3,750.00 944.00 493.00 685.00 2,420.99 239.97 7,679.00 221.00 51.79 208.49 144.00 8,500.00 7,098.88 640.00 99.94 580.00 3,100.00 2,890.00 3,799.21 44.99 88.99 96.00 59.66 340.00 54.93 400.00 12.99 369.00 349.22 200.00 29.01 139.00 410.00 87.82 578.99 159.28 46.98 41.00 214.95 850.00 299.96 108.00 43.74 265.00 109.80 75.00 109.19 44.10 1.19
REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj
www.hrportfolio.com Nanjiža
Najviša
Zadnja
Prosje na Promjena Koli ina
63,10 12,91 250,00 185,50 2,77 17,11 0,77 89,00 100,00 4,51 9,64 106,40 10,10 23,60 150,20
64,15 13,02 251,10 188,90 2,87 17,40 0,79 89,75 100,00 4,52 9,67 106,40 10,50 23,86 151,10
63,49 13,00 251,04 185,50 2,81 17,30 0,77 89,69 100,00 4,51 9,65 106,40 10,42 23,82 151,00
63,52 13,00 250,89 188,05 2,85 17,20 0,78 89,65 1.000,00 4,52 9,66 37,85 10,35 23,72 150,61
4,91 0,35 1,44 32,61 1,33 30,50 0,39 5,47 31,82 0,00 1,20
5,25 0,37 1,45 33,00 1,38 30,70 0,40 5,50 32,60 0,00 1,20
5,13 0,35 1,45 33,00 1,38 30,70 0,39 5,47 32,60 0,00 1,20
6,81 0,36 1,45 0,33 1,35 0,31 0,40 5,47 0,33 0,00 1,20
30,50 32,27 14,75 35,35 25,98 30,51 70,00
31,00 33,50 15,00 35,35 26,00 30,51 70,00
31,00 33,50 15,00 35,35 26,00 30,51 70,00
30,97 33,43 14,83 35,35 25,98 30,51 70,00
3,06 % 4,13 % 0,00 % 0,06 % 1,96 % 0,39 % 2,94 %
4.626,00 27.000,00 460,00 14.800,00 1.350,00 1.000,00 12.000,00 6.930,00 6.000,00 2.730,00 91,63 94,62 670,00 85,80 1.800,00 8.101,00 960,00 83,00
4.626,00 27.034,00 465,00 15.000,00 1.350,00 1.000,00 12.000,00 7.196,00 6.000,00 2.799,00 91,67 94,66 675,00 85,90 1.810,00 8.301,00 970,00 83,02
4.626,00 27.032,00 461,00 14.977,00 1.350,00 1.000,00 12.000,00 7.019,00 6.000,00 2.783,00 91,65 94,65 674,00 85,85 1.806,00 8.112,00 969,00 83,01
4.626,00 27.032,36 460,66 14.976,96 1.350,00 1.000,00 12.000,00 7.019,50 6.000,00 2.782,91 91,65 94,65 674,31 85,85 1.805,71 8.112,21 968,52 83,01
20,00 % -0,01 % -0,22 % -3,00 % -4,12 % 0,00 % 0,00 % 0,99 % 0,54 % 1,35 % 0,07 % 0,05 % -0,74 % 0,15 % 0,22 % -2,16 % -0,10 % 0,08 %
2.999,00 3.300,00 170,00 456,00 397,00 81,50 36.500,00 82,00 3.300,00 3.450,00 1.850,00
3.000,00 3.399,00 170,00 485,00 400,00 82,00 36.500,00 82,00 3.300,00 3.500,00 1.850,00
2.999,93 3.337,87 170,00 477,89 397,45 81,63 36.500,00 82,00 3.300,00 3.467,74 1.850,00
2.999,93 3.337,87 170,00 477,89 397,45 50,32 36.500,00 50,54 3.300,00 3.467,74 1.850,00
LJUBLJANSKA BURZA KRKG GRVG PETG SAVA NF2R ZVTG NF1N TLSG PRB11 INDDY INDGL SOS2E KBMR AELG MELR
KRKA GORENJE PETROL SAVA NFD HOLDING ZAVAROVALNICA TRIGLAV NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD TELEKOM SLOVENIJE PROBANKA 11. IZDAJA INFOND DYNAMIC INFOND GLOBAL SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR AERODROM LJUBLJANA MERCATOR
ZIF BALKAN INVESTMENT FOND AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 AUTOPREVOZ AD BANJA LUKA NEVESINJEPUTEVI AD NEVESINJE
FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO
Novi kolektiv a.d. Beograd Komercijalna banka a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad Bambi Banat a.d. Beograd Trgopromet a.d. Kraljevo Agroseme a.d. Kikinda Pionir PP Srbobran a.d. Srbobran Agrobanka a.d. Beograd Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2012K Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2015K Imlek a.d. Beograd Alfa plam a.d. Vranje Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K
KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE Turist a.d. Backa Palanka Garant a.d. Futog MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 REPLEK SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 TOPLIFIKACIJA SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE OHRIDSKA BANKA OHRID
1.965.082,50 119.027,34 65.732,00 62.058,70 54.957,89 24.073,96 23.507,63 21.785,25 20.000,00 19.588,93 19.145,59 18.923,24 16.300,37 14.091,74 13.856,90
Turist Ba ka Palanka Telekom Srpske ZIF Balkan AIK Banka Elektroprivreda BiH
+54,55% +9,25% +6,81% +1,5% +1,08%
Novi Kolektiv
Trgopromet Kraljevo Bambi Banat Alkaloid Luka Koper Telekom Slovenije
-4,24% -3,31% -2,82% -2,23% -0,99%
KD Investment
+20,00 -1,84
4,48 % -0,28 % 1,40 % 1,20 % 9,52 % 0,60 % 6,83 % 5,19 % 1,88 % 0,00 % 0,00 %
204137 131500 28276 110083 22824 73710 46000 2939 17416 1334492 1640
1.389.383,81 47.850,00 40.959,20 36.043,24 30.856,70 22.543,20 18.346,00 16.090,25 5.667,38 2.535,54 1.968,00
21184 19172 3663 1253 1429 1102 372
656.151,00 640.906,54 54.340,17 44.293,55 37.128,38 33.622,02 26.040,00
Titulu regionalnog dobitnika dana u etvrtak osvojila je dionica beogradskog Novog Kolektiva. Vrijednost dionica te tvrtke u samo je jednom danu sko ila impresivnih 20 posto, na zaklju nih 4626 dinara. Treba napomenuti da je u etvrtak na Beogradskoj burzi to bila jedina dionica s prometom ve im od deset milijuna dinara. Srpski su ulaga i gotovo deset milijuna dinara istresli na dionice Komercijalne banke Beograd, koja je kliznula 0,01 posto.
Jedan od najve ih regionalnih gubitnika u etvrtak bila je dionica slovenskog KD Investmenta, koja je na Ljubljanskoj burzi pala gotovo dva posto, uz promet dionicama od 132.000 eura. Slovenski su ulaga i više od 27.000 dionica Kd Investmenta promijenili u vrlo uskom cjenovnom rasponu od 4,8 do 4,9 eura. Zadnje su transakcije provedene po cijenama bližim donjem dijelu raspona pa je dionica kraj dana do ekala na 4,81 euro uz dva posto minusa.
valuta: RSD - srpski dinar
MAKEDONSKA BURZA KMB ALK TURT GRNT TEL RMDEN09 REPL RMDEN08 TPLF TNB OHB
30934 9155 262 330 19291 1400 30280 243 20 4334 1982 500 1575 594 92
valuta: BAM - konvertibilna marka
BEOGRADSKA BURZA NKOL KMBN NIIS BMBI TRPK AGSK PION AGBN JESV AIKB A2013 A2012 SJPT A2015 IMLK ALFA ENHL A2016
-0,89 % 0,00 % 0,20 % 0,27 % 2,18 % -0,57 % -0,13 % 0,09 % 0,00 % 0,00 % -0,10 % 0,14 % 0,19 % -0,75 % 0,33 %
valuta: BAM - konvertibilna marka
SARAJEVSKA BURZA FBIHK1E FBIHK1C BSNLR FBIHK1B JPESR FBIHK1D FDSSR
Promet
valuta: EUR - euro
BANJALU KA BURZA BLKP-R-A HEDR-R-A TRZN-R-A RSRS-O-C TLKM-R-A RSRS-O-D HETR-R-A KRIP-R-A RSRS-O-B APBL-R-A NVPT-R-A
+
Oznaka
Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010
+
Powered by
business.hr
3077 14.234.202,00 352 9.515.390,00 14114 6.501.707,00 260 3.894.010,00 2816 3.801.600,00 3605 3.605.000,00 265 3.180.000,00 274 1.923.342,00 313 1.878.000,00 612 1.703.138,00 13202 1.209.928,46 10957 1.037.034,69 1446 975.055,00 11213 962.633,63 518 935.360,00 107 868.007,00 731 707.986,00 5765 478.560,53
valuta: MKD - makedonski denar -0,00 % -2,82 % 54,55 % -2,47 % -0,64 % -0,38 % 0,00 % 0,05 % -2,18 % -3,94 % -2,63 %
1650 265 3996 1001 1095 5233 6 3604 35 31 50
4.949.885,00 884.535,00 679.320,00 478.366,00 435.205,00 263.301,95 219.000,00 182.152,52 115.500,00 107.500,00 92.500,00
Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.
REGIONALNI INDEKSI SBITOP -0,42% BIRS +2,21% 830,94 858,24 LJSEX -0,12% FIRS +0,95% 3.300,86 1.423,12 Belex15 +0,19% MBI10 -1,41% 620,74 2.084,04 Belexline -0,00% MOSTE +1,92% 1.226,46 484,42 SASX10 +0,37% NEX20 +0,31% 894,31 13.870,26 EUROPSKI INDEKSI +1,22% WIG20 +0,51% 2.585,42 BUX +0,99% 22.818,43 -0,43% +0,81% ATX +0,79% 2.553,17 indeksa na zatvaranju u +1,36% Stanje etvrtak, 30. rujna 2010.
FTSE100 5.620,62
DAX 6.289,51
CAC40
3.765,69
MICEX 1,438.42
AMERI»KI INDEKSI -0,21% S&P500 +0,76% 10.835,28 1.153,46 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,52% etvrtak, 30. rujna 2010. 2.388,80 DJIA
investor 30 DIONI»KI
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by
+
Ime fonda DIONI KI
vrijednost promjena udjela % 12 mj. Ilirika Azijski tigar
60,5940
17,66
AC Rusija
41,7189
12,61
HPB WAV DJE
88,3988
11,98
MP-Global HR
294,1233
11,92
ZB trend
127,8400
11,86
ST Global Equity
46,3170
-25,40
FIMA Equity
78,2271
-22,26
C-Zenit
46,7131
-20,78
Erste Total East
30,3900
-19,24
KD Victoria
13,5820
-17,48
+ MJEŠOVITI
MP-Bric HR Ilirika JIE Ilirika BRIC Prospectus JIE NFD Nova Europa Platinum JIE HPB Titan Erste Adriatic Equity KD Nova Europa PBZ I-Stock Raiffeisen C. Europe Raiffeisen HR dionice NFD BRIC PBZ Equity fond VB CROBEX10 MP-Mena HR KD Victoria OTP meridian 20 KD Energija ZB BRIC+ AC Rusija Raiffeisen Emerging M. A1 Poba Ico Equity HI-growth ZB aktiv OTP indeksni ST Global Equity MP-Global HR HPB Dioni ki
+
110,2676
6,81
ZB global
143,0800
6,31
AC G Balanced EM
10,8654
5,79
Raiffeisen Balanced
153,0800
4,70
9,8120
2,64
ICF Balanced
116,3873
-25,77
ST Balanced
170,3262
-22,64
ST Aggressive
63,3021
-20,02
C-Premium
5,3719
-10,91
Agram Trust
67,9069
-9,03
HI-balanced
+ OBVEZNI»KI
+
vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds
174,0800
12,11
Erste Bond
130,5900
11,36
Capital One
159,6200
10,82
ZB bond
159,8500
8,37
PBZ Bond fond
129,3800
7,93
HPB Obvezni ki
125,5175
5,82
ICF Fixed Income
139,4361
5,92
HI-conservative
11,3446
6,35
OTP euro obvezni ki
126,4933
7,82
PBZ Bond fond
129,3800
7,93
Vrijednost
Prom. %
3 mj. %
kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn
345,4054 158,8363 114,0849 56,3012 122,0972 70,1994 68,0691 86,0100 6,2844 62,6000 61,0000 69,5700 28,3097 79,9200 91,5339 454,9317 13,5820 84,0952 9,6174 98,0900 41,7189 55,8900 80,9800 5642,0200 8,1755 98,7500 38,4188 46,3170 294,1233 82,5399
0,84 0,62 0,57 0,53 0,52 0,48 0,45 0,43 0,43 0,40 0,38 0,38 0,36 0,34 0,34 0,32 0,30 0,30 0,30 0,30 0,28 0,23 0,20 0,16 0,13 0,12 0,12 0,11 0,10 0,08
7,79 0,64 6,43 -0,95 7,19 2,26 -0,68 -0,27 4,71 6,03 0,46 1,53 2,68 1,93 1,56 5,14 -8,68 4,70 4,87 2,91 4,25 1,36 1,99 3,79 1,15 3,36 2,67 -4,87 6,89 -5,40
6mj. % 12 mj. (%)
-1,36 -6,73 9,50 -13,51 -5,30 -0,72 -0,79 -8,29 -4,51 -1,97 -9,06 -5,95 -0,80 -6,89 -9,60 7,11 -14,04 -7,97 -3,62 N/A -8,82 -5,97 -4,80 -4,25 -4,39 0,43 -7,81 -10,39 -0,78 -9,23
9,82 -9,66 N/A -15,30 -5,49 5,48 4,16 -13,13 2,30 10,56 -13,45 -7,33 9,94 -8,65 N/A 10,50 -17,48 -7,27 N/A N/A 12,61 6,68 -9,50 -3,58 -0,56 2,24 -10,52 -25,40 11,92 -10,04
PGP (%) Ove god. (%)
-5,59 8,12 N/A -14,51 11,07 -11,04 -11,36 -2,99 -14,53 -13,60 -8,67 -16,21 -15,02 -4,33 N/A 5,15 2,72 -6,90 N/A N/A -21,78 -18,91 -8,54 -16,48 -2,32 -0,29 -29,26 -7,45 -12,29 -3,77
1,62 -3,25 14,08 -11,06 0,67 -0,96 -1,84 -5,30 -0,38 3,11 -6,12 0,35 4,55 -3,28 -8,47 16,60 -10,83 -2,90 -3,82 -1,91 2,58 -1,25 -3,53 -2,33 -2,09 1,58 -1,98 -13,76 4,28 -8,83
Imovina
11,956 97.406 15,709 24,531 8,721 4,855 10,099 203,596 18,719 201,373 223,830 13,661 10,087 384,852 7,185 8,431 58,950 17,411 5,778 69,416 9,637 24,811 20,373 6,133 66,242 505,378 131,564 14,271 5,052 39,490
Starost
Datum
2,55 5,93 0,73 3,67 1,90 3,02 3,19 4,97 2,96 3,21 5,45 2,05 3,50 5,07 0,70 2,57 11,39 2,42 0,58 0,46 3,56 2,78 2,36 3,18 8,60 4,26 2,76 9,94 2,35 4,99
29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010
www.business.hr/investor
vrijednost promjena udjela % 12 mj. Allianz Portfolio
Valuta
MJEŠOVITI FONDOVI Ilirika JIE Balanced PBZ Global fond Agram Trust ICF Balanced Erste Balanced HI-balanced ST Aggressive ZB global Raiffeisen Balanced HPB Global ST Balanced AC G Balanced EM C-Premium OTP uravnoteženi Raiffeisen Prestige Aureus Balanced KD Balanced Allianz Portfolio
kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn
143,3400 99,7400 67,9069 116,3873 116,5200 9,8120 63,3021 143,0800 153,0800 99,0107 170,3262 10,8654 5,3719 108,8316 107,3700 82,0312 8,0506 110,2676
0,52 0,31 0,27 0,20 0,15 0,14 0,12 0,09 0,04 0,02 0,01 -0,01 -0,02 -0,05 -0,05 -0,10 -0,15 -0,16
1,81 1,90 0,11 0,08 1,31 1,09 -2,21 1,69 2,81 -4,63 -4,95 -0,48 -3,02 2,19 2,50 7,38 -0,35 3,55
-2,94 -4,33 -4,25 -10,62 -3,16 -1,77 -9,59 0,63 -0,97 -6,59 -9,49 -1,20 -10,19 -4,37 5,92 0,53 -3,89 1,51
-3,08 -4,82 -9,03 -25,77 -3,07 2,64 -20,02 6,31 4,70 -7,27 -22,64 5,79 -10,91 -5,59 N/A -3,37 -1,56 6,81
7,99 4,77 -2,86 2,15 -0,60 -0,22 -8,70 3,95 5,40 -0,20 7,14 5,41 -15,62 1,78 N/A -4,60 -4,51 7,31
0,22 -0,71 -2,45 -9,31 0,90 0,24 -10,91 4,35 4,22 -7,04 -11,49 5,42 -8,95 -4,65 7,37 1,98 -2,45 5,09
44,031 288,214 11,700 12,246 106,738 65,671 3,351 731,243 326,205 98,385 11,456 13,373 12,360 39,897 151,997 16,280 12,552 7,151
4,68 9,05 2,22 8,41 9,70 8,60 5,02 9,24 8,09 4,99 7,72 1,58 3,66 4,79 0,56 4,21 4,70 1,39
29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010
kn
159,8500 130,5900 11,3446 126,4933 129,3800 174,0800 159,6200 125,5175 139,4361
0,06 0,02 -0,01 -0,01 -0,08 -0,11 -0,14 -0,14 -0,17
0,01 3,63 1,39 1,52 2,73 2,88 3,40 3,45 1,53
2,45 4,12 2,61 1,30 2,57 3,74 4,29 2,87 2,55
8,37 11,36 6,35 7,82 7,93 12,11 10,82 5,82 5,92
5,21 4,57 1,48 5,03 4,65 6,87 8,21 4,66 3,93
5,23 9,06 5,60 3,39 7,50 8,20 7,50 5,11 4,16
213,567 108,067 6,207 10,394 91,067 316,820 11,759 48,136 27,335
9,24 7,33 8,60 4,79 7,56 8,35 5,93 4,99 8,63
29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010
kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $
131,8100 139,2935 140,4158 143,6700 137,5300 131,2905 121,7503 116,1766 11,2589 10,6038 107,7413 101,9037 104,9700 161,7731 125,2400 137,7562 134,2867 124,3100
0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
0,61 0,50 0,93 0,91 0,92 0,83 0,62 0,82 0,86 0,86 0,79 0,83 0,95 0,55 1,01 0,70 0,84 0,40
1,34 1,12 1,70 1,70 1,84 1,62 1,29 1,63 1,71 1,66 1,58 0,95 2,05 0,98 1,89 1,13 1,55 1,09
4,02 3,11 10,91 4,88 4,21 5,03 3,29 3,93 4,23 4,01 4,48 1,66 4,87 3,45 4,55 2,63 4,19 2,96
6,41 3,31 4,34 4,89 4,44 5,61 4,21 5,30 6,08 4,53 5,53 1,63 4,87 4,83 4,45 4,67 4,47 4,06
2,30 2,02 2,92 2,97 2,79 3,12 2,16 2,48 2,83 2,73 2,70 0,68 3,42 1,70 3,22 1,84 2,77 2,33
1019,987 117,805 50,498 987,347 706,049 161,244 116,974 167,390 73,681 38,286 164,332 5,277 648,962 2241,908 404,023 106,072 48,787 39,336
11,50 10,19 7,98 7,60 7,33 4,99 4,77 2,90 2,01 1,32 1,39 1,17 1,02 10,19 8,19 7,02 6,75 5,47
29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010 29.09.2010
OBVEZNI KI FONDOVI ZB bond Erste Bond HI-conservative OTP euro obvezni ki PBZ Bond fond Raiffeisen Bonds Capital One HPB Obvezni ki ICF Fixed Income
NOV ANI FONDOVI PBZ Nov ani fond ZB europlus ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ZB plus PBZ Euro Nov ani HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond
+
investor
MERCATOR
Bez banaka na skupĹĄtini
31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti
business.hr Petak 1/10/2010 Subota 2/10/2010
ŽIGA DEBELJAK, predsjednik Uprave Mercatora ARHIVA BUSINESS.HR
Slovenska regulatorna agencija zabranila je provedbu glasa kih prava ĹĄest banaka zbog opasnosti od preuzimanja Mercatora. Ĺ est slovenskih banaka dobilo je zabranu realizacije glasa kih prava u najve em slovenskom trgova kom lancu Mercatoru dok ne predaju ponudu za preuzimanje ili dok ne smanje udjel u toj kompaniji ispod praga pre-
uzimanja, prenosi slovenski dnevni list Finance. Slovenski regulator, Agencija za trŞiťte vrijednosnih papira koju vodi Damir Žugelj, ustanovila je da ťest banaka - Nova Ljubljanska, Nova kreditna banka Maribor, Banka Celje, Abanka Vipa, Banka Koper i Gorenjska banka - djeluje uskla eno te da premaťuju prag preuzimanja u toj kompaniji. Spomenute banke zajedno imaju 959.804 dionice, odnosno 25,49 posto dionica slovenskoga trgova kog lanca. B.hr
BROJKA
7,314 kuna za euro iznosio je u etvrtak prodajni te aj Hrvatske narodne banke
Viktor Lenac i Jadran Kapital u druĹĄtvu milijunaĹĄa SKOK PROMETA Uz pove anje redovnog prometa na ZSE-u u druĹĄtvo milijunaĹĄa u etvrtak su, sasvim iznena uju e, uĹĄle dionice Viktora Lenca i Jadran Kapitala Pozitivna serija Crobexa prekinuta je u etvrtak, kada je glavni indeks Zagreba ke burze pao 0,43 posto, a Crobex 10 pao je 0,46 posto. Promet dionicama bio je neĹĄto ve i nego ina e, ak 21,15 milijuna kuna, a zanimljivo je da su se u druĹĄtvu milijunaĹĄa naĹĄle i dionice Jadran Kapitala i brodogradiliĹĄta Viktor Lenac. Najlikvidniji je bio HT sa 4,8 milijuna kuna prometa i pola posto minusa. Titulu uvjerljiva gubitnika dana uzela je u etvrtak dionica Jadran Kapitala, koja je pala 2,11 posto, na 18,11 kuna, uz za u uju e visok promet. Na Jadran Kapital potroĹĄeno
je viĹĄe od 2,7 milijuna kuna, a svih 150.000 protrgovanih dionica vlasnika je promijenilo po cijeni od 18,11 kuna. Tre u najlikvidniju poziciju zauzeo je Viktor Lenac sa 2,13 posto minusa i ak 2,5 milijuna kuna prometa.
Viktor Lenac u minusu
Za razliku od neuspjeĹĄnog Jadran Kapitala, dobar je dan imala dionica Ine, koja je porasla 2,44 posto, na 1680 kuna. Inu je pogurala preporuka Erste Groupa, koji smatra da bi Inina dionica mogla dose i razinu od ak 2200 kuna po dionici. Na Inu je u etvrtak potroĹĄeno
730.000 kuna. U Ersteu kaĹžu kako Ina u posljednjih 12 mjeseci zaostaje za srodnim tvrtkama iz naftnog i plinskog segmenta zbog niske likvidnosti i slabog makrooporavka u balkanskoj regiji. Me utim, Ina ima vrlo ohrabruju e financijske i poslovne izglede. Modernizacija rafinerija (ve a iskoristivost), pove anje proizvodnje ugljikovodika i mjere za rezanje troĹĄkova trebali bi biti glavni imbenici pove anja profitabilnosti. DrĹžavni zavod za statistiku objavio je da je u kolovozu promet u trgovini na malo u Hrvatskoj realno porastao 3,9
ROBERT Ĺ KIFI , prvi ovjek brodogradiliĹĄta Viktor Lenac, ija je dionica uz milijunski promet pala dva posto SNIMIO SAĹ A ETKOVI
posto u odnosu na isti lanjski mjesec, ĹĄto je iznad svih o ekivanja i drugi mjesec zaredom kako potroĹĄnja raste. Pet makroekonomista koje je anketirala Hina procijenilo je da je u kolovozu potroĹĄnja porasla izme u 0,5 i 3,2 posto. U prosjeku su o ekivali rast 1,5 posto. To je i ubrzanje rasta potroĹĄnje s obzirom na to da je u srpnju promet u trgovi-
ni na malo porastao 0,7 posto, ĹĄto je bio njegov prvi rast nakon 21 mjeseca poniranja. "Ohrabruje podatak o porastu prometa u maloprodaji drugi mjesec zaredom. Vidjet emo ho e li trĹžiĹĄte imati snage reagirati na taj podatak", istaknula je za Hinu Ivana Hatvali , direktorica SluĹžbe za investicijsko bankarstvo Ĺ tedbanke. Nikola Su ec
BANKE IH VUKU NA DNO
Irski deficit ove godine 32 posto BDP-a Ministar financija Brian Lenihan procijenio je u etvrtak da e prora unski manjak ove godine dosegnuti 32 posto bruto doma eg proizvoda (BDP) nakon goleme drĹžavne pomo i bankama.
"U 2010. znatno e porasti manjak nastao zbog drĹžavne pomo i irskom bankarskom sektoru. Njegova e vrijednost dosegnuti 20 posto BDP-a", kaĹže se u priop enju. "Prema baznim procjenama deficit e dosegnu-
ti 32 posto BDP-a." Ministar financija ipak je napomenuo da vlada u Dublinu ustraje na tome da prora unski manjak sreĹže ispod tri posto BDP-a do 2014., gornje dopuĹĄtene granice propisane Paktom o
stabilnosti i rastu u Europskoj uniji. SpaĹĄavanje posrnule banke Anglo Irish Bank stajat e irske porezne obveznike oko 29,3 milijarde eura, a nacionaliziranom bi zajmodavcu po najpesimisti nijem sce-
nariju moglo zatrebati i dodatnih pet milijardi eura. U priop enju srediĹĄnje banke navodi se da e najve i irski zajmodavac Allied Irish Banks do kraja godine moĹžda trebati dodatne tri milijarde eura. B.hr
Umjetnine i predmeti iz Lehmana Brothersa prodani za 1,6 milijuna funti Umjetni ka djela i drugi predmeti koji su ukraĹĄavali londonsko sjediĹĄte propalog diva investicijskog bankarstva Lehman Brothersa prodani su na aukciji u Christie'su. Aukciju je naredila revizorska ku a PricewaterhouseCoopers, koja upravlja imovinom banke propa-
le prije malo viĹĄe od dvije godine, i to kako bi se prikupila novac za vra anje duga vjerovnicima, javlja BBC News. Na aukciji, kojom je prikupljeno 1.641.613 funti, prodan je i znak Lehman Brothersa iz ureda, kao i komemorativna plo ica o otvaraDOBITNICI DANA (ZSE) Turisthotel +13,33% Hoteli Rabac +8,17% Euroherc +7,01% Dukat +6,84% Hidroelektra +4,77% 31 Raste
nju ureda u Canary Whafru, koje je sve ano otvorio tadaĹĄnji britanski ministar financija, a kasnije premijer Gordon Brown. Na sli noj aukciji u SAD-u nedavno je prikupljeno viĹĄe od 12 milijuna dolara. Nikolina Rivosechi
GUBITNICI DANA (ZSE) BeliĹĄ e -5,21% Dalekovod -3,78% Maistra -2,95% Badel 1862 -2,5% Pounje -2,4% 38 Pada
6 Nema promjene
INDEKSI CROX Mirex
Vrijed. 1,132,94 152,44
Prom. 1,02% 0,04%
Sirova nafta 77,86 Prirodni plin 3,80 Zlato 1.309,70 Srebro 21,91 Goveda 96,55
+2,21% -0,26% +0,06% +0,74% -0,46%
NEPOŽELJAN DAR
Milanska burza dobila 'ukras' sa skrivenom porukom Sljede ih 10 dana, koliko traje modni tjedan u talijanskoj prijestolnici mode Milanu, etiri metra visok srednji prst pokazivat e Milanskoj burzi i brokerima koji je svakodnevno posje uju ĹĄto umjetnik Maurizio Cattelan misli o njima. Spomenik u obliku ĹĄake, kojoj je ispruĹžen samo srednji prst, napravljen je od mramora i nalazi se na visokom pijedestalu koji ga diĹže na 11 metara kako bi ga bolje vidjeli iz zgrade burze. Naziv skulpture je L.O.V.E., ĹĄto zna i ljubav, ali ima i sve druge konotacije koje se mogu izvesti iz po etnih slova L.O.V.E. pa ljubav ima i skrivenu poruku. Iako je skulptura dar milanskom gradskom muzeju, gradski elnici odbili su je primiti. D. B.
VRH FORTUNEOVE LISTE BEZ PROMJENA
Šefice Pepsija i Krafta najmoćnije poslovne Şene Prvo mjesto na Fortuneovoj listi 50 najmo nijih Şena u biznisu ve je petu godinu zaredom zauzela generalna direktorica Pepsija Indra Nooyi. Žene koje su zauzele idu a etiri mjesta tako er su sa uvale svoje lanjske pozicije. I njih etiri su generalne direktorice, a to su redom Irene Rosenfeld iz Kraft Foodsa, Patricia Woertz iz Archer Daniels Midlanda, Angela Braly iz tvrtke za zdravstveno osiguranje WellPoint
te Andrea Jung iz Avon Productsa. Iako se kaĹže da nema biznisa do ĹĄoubiznisa, Oprah Winfrey, koja je esto na vrhu lista najmo nijih ljudi u ĹĄoubiznisu, tek je ĹĄesta na listi najmo nijih Ĺžena u biznisu NajuspjeĹĄnije Ĺžene nisu i najbolje pla ene - lani je najviĹĄe zaradila generalna direktorica Yahooa Carol Bartz, koja je dobila pla u i bonuse ukupno vrijedne 47,2 milijuna dolara. Nikolina Rivosechi
INDRA NOOYI, direktorica Pepsija, ve je pet godina najmo nija Ĺžena u bizinisu
Ho e li se napokon u Europskoj uniji nezaposlenost po eti smanjivati, pratite na...
www.business.hr
UKRATKO... Benmosche kupio vrijeme za isplatu drĹžave Predsjednik Uprave nekada najve eg svjetskog osiguravatelja AIG-a Robert Benmosche dogovorio s ameri kim ministarstvom financija odgodu otplate 46 milijardi dolara kojima je drĹžava spasila AIG od bankrota. Novi rok za isplatu je oĹžujak 2011. Baffett traĹži nove investicije u Kini NajuspjeĹĄniji investitor svih vremena Warren Buffett izjavio je da je Kina „logi no“ mjesto za ulaganje. On tvrdi da je kineski gospodarski rast nezabiljeĹžen u ljudskoj povijesti. Zapaterova Ĺ panjolska viĹĄe nije dobar duĹžnik Ĺ panjolski premijer JosĂŠ Luis Zapatero izgubio je kod Moody'sa savrĹĄeni kreditni rejting koji mu je omogu avao jeftino zaduĹživanje. Ĺ panjolska je imala AAA rejting od 1998. godine.
www.business.hr