Business.hr broj 735

NA EUROPSKOM ZA»ELJU 6-7

Hrvatska po realnoj stopi nezaposlenosti pretekla Grčku

Još do prošle godine s anketnom stopom nezaposlenosti oko devet posto Hrvatska je bila na razini nezaposlenosti u EU, no nakon skoka na 12,4 posto ušla je me u zemlje s najvišom stopom

UTORAK 5/10/2010

BROJ 735 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

MMF: Na 3,3 mlrd. kuna novih poreza izgubili ste 1,3% BDP-a BALANSIRANJE PRORA»UNA 4-5 Pove aju li se prora unski prihodi za jedan posto BDP-a uvo enjem novih poreza, gospodarski e rast u dvije godine pasti 1,3 postotna boda, a smanjenje rashoda odnijet e samo 0,3 posto BDP-a u istom razdoblju

info&stav

INDIKATOR

2-3

Loša stambena politika

Turisti ki rekordi Dubrova ke županije

business.hr

Troškovi gradnje i dobit izvo a a sudjeluju sa 62 posto u strukturi prosje ne cijene novog stana u 2009., dok su troškovi gra evinskog zemljišta 16 posto, a ostali troškovi 22 posto, upozorila je Udruga Pragma u povodu Svjetskog dana stanovanja traže i unaprje enje stambene politike

Dubrova ko-neretvanska županija u rujnu bilježi 7 posto više dolazaka i 9 posto više no enja nego istom mjesecu prošle godine, a ukupno je od po etka godine broj dolazaka u usporedbi s istom razdobljem 2009. porastao 6 posto, a broj no enja 9 posto. U tom su razdoblju tamošnji hoteli ostvarili 10 posto više no enja...

Utorak 5/10/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenici glavnog urednika: Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktor: Zlatko auševi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

PREVELIK ŠUKEROV APETIT

Država je kriva za visoke stambene kamate Predstavnici banaka koji su sudjelovali u kratkoj anketi portala za prodaju nekretnina Crozilla.com razlog visokih kamata na stambene kredite (koji su nekoliko postotnih bodova viši od onih u EU) uglavnom vide u visokom zaduživanju države.

"Za Hrvatsku je cijena novca visoka i to je prvi razlog zašto su kod nas kamatne stope visoke. Kamate e pasti kad se urede državne financije, jer e tada pasti rizik zemlje, koji pak utje e na cijenu zaduživanja naših banaka u inozemstvu. Što je strancima

ve i rizik naplate u odre enoj zemlji, oni traže ve u kamatu", objašnjava Goran Vorkapi iz Direkcije investicijskog bankarstva Centar banke.

Voditeljica odnosa s javnoš u Erste banke Danijela Trbovi kaže da su tijekom 2010. godine vidljivi trend stabilizacije kamatnih stopa i blaga korekcija na niže nakon što je za prošlu godinu bio karakteristi an rast aktivnih kamatnih stopa.

"Eventualni nastavak tih trendova ovisit e prije svega o tržišnim kretanjima, cijeni izvora i stabilizaciji troškova rizika", predvi a

Danijela Trbovi .

Predstojnica ureda Uprave i komunikacija Splitske banke Silvija Bareša kaže da je teško uspore ivati visinu kamatnih stopa u svijetu i kod nas jer ovise o mnoštvu imbenika - makroekonomskim rizicima, cijeni zaduživanja banaka, regulatornim troškovima i dr. Objašnjava i da je teško uspore ivati kamatne stope zemalja 'stare' i 'nove' Europe jer su se nakon izbijanja financijske krize našle u razli itim okolnostima te da su reakcije i ciljevi njihovih monetarnih politika bili druk iji. M. G.

OPROST DUGA POLJOPRIVREDNICIMA

Otpisani troškovi populističke 'agrarne' politik Ministarstvo poljoprivrede korisnicima kredita koji su odobreni izme u 1996. i 2000. omogu ilo je nove povoljnije uvjete reprograma kredita uz otpis zateznih kamata i popust 60 posto (jednokratna otplata) ili 40 posto (reprogram na deset godina) na preostali dug.

Rije je o kreditima koji se posljednjih godina neuredno otpla uju pa su se ukupna nenapla ena potraživanja popela na 350 milijuna kuna, od ega znatan dio ine zatezne kamate.

Kako doznajemo od gla-

snogovornika Ministarstva poljoprivrede Mladena Pavi a, to je ve drugi put da Ministarstvo dužnicima nudi reprogram kredita, a ovaj su put uvjeti još povoljniji.

"Rije je o kreditima iz starih fondova koji su od 1996. do 2000. išli preko ministarstva i odobravali su se za nabavu svega i sva ega; od mati nog stada do raznih poljoprivrednih strojeva, a me u korisnicima je najviše bilo sto ara. U odnosu na milijunske kredite koji se danas odobravaju, tada to pojedina no nisu bili

veliki iznosi - od pet do dvadeset tisu a njema kih maraka", kazao je Pavi i dodao da se otpisom zateznih kamata i velikog dijela preostalog duga "ministarstvo odri e ne ega što ionako nisu imali". Napominje da su se krediti neuredno otpla ivali i prije izbijanja krize, ali da je gospodarska recesija ipak utjecala na donošenje te odluke.

"Takav je potez o ekivan jer je rije o kapitalnim intervencijama koje su više bile oblik socijalne pomo i nego ozbiljan program po-

ticanja poduzetništva. Takvi su se krediti odmah trebali dati kao bespovratna potpora tj. kao grant u EU. Mali OPG-i tim su kreditima kupovali skupe strojeve koji su se pokazali nerentabilni na premaloj površini.

Mnogi su se tako zaletjeli, a zatim pritiš u ministarstvo da im se otpišu zaduženja", kaže ekonomski analiti ar Damir Novotny dodaju i kako se devedesetih godina zemlja davala kategorijama stanovništva kojima cilj nije ni bila ozbiljna poljoprivredna proizvodnja.

››

BISER DANA

BROJKA

10,5

Zar ovjek ne može do i na aerodrom po svog sina?

Drugi put u tražiti dopuštenje od vas i vaših urednika

milijuna eura pomo i odobrila je Europska komisija za pomo za 3058 radnika otpuštenih iz 213 nizozemskih tvrtki koje se bave izdavaštvom

MINISTAR FINANCIJA IVAN ŠUKER novinarima na špekulacije da je došao do ekati Ivu Sanadera u Zra nu luku Pleso, iz koje je otišao bez sina

SILVIJA BAREŠA, predstojnica ureda Uprave i komunikacija Splitske banke, tvrdi da su kamatne stope u Hrvatskoj i svijetu teško usporedive SNIMIO ŽARKO BAŠI

UVODNIK

Kobni sastanak na kojem je pao prora un

››

Javnost ima pravo znati jesu li na 'sastanku u Ministarstvu gospodarstva' krajem 2008. glavnu rije vodili Ivo Sanader, Damir Polan ec, Josip Friš i ili drugi strana ki i ini lideri, koji su trguju i interesima srušili Šukerov uravnoteženi prora un

Zoran Daskalovi zoran.daskalovic@business.hr

M

olitike iz 90-ih "To je bio dio tadašnje politi ke kampanje i sad imamo negativne posljedice takve populisti ke politike zbrinjavanja odre enih kategorija stanovništva i kupovine glasova, ali ekonomski to nije bio održiv model.

Krediti su se trebali fokusirati na ve e farme, iznad sto krava. Da biste dobili poticajna sredstva u EU, morate imati dovoljne površine, ako ih nemate, morate se udružiti s drugim proizvo a ima", kaže Novotny.

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

inistar financija Ivan Šuker opet se ju er kao i prošloga tjedna požalio da je potkraj 2008. godine, "nakon sastanka u Ministarstvu gospodarstva", srušen prijedlog prora una za 2009. godinu koji je predložio zajedno sa svojim suradnicima iz Katan i eve ulice. Šteta je što Šuker još uvijek izbjegava preciznije objasniti tko je, zašto i kako srušio njegov prijedlog "uravnoteženog prora una" s kojim bi Hrvatska bezbolnije prebrodila krizu, a i danas bi ugodnije fiskalno živjela. ŠTETA JE ne toliko zbog prošlosti, nego zbog današnjeg i sutrašnjeg kreiranja i provo enja fiskalne politike, iako javnost ima pravo znati jesu li na "sastanku u Ministarstvu gospodarstva" glavnu rije vodili Ivo Sanader, Damir Polan ec, Josip Friš i ili neki drugi strana ki i ini lideri, koji su me usobno trguju i parcijalnim interesima srušili Šukerov uravnoteženi prora un. Šuker bi o tome pogotovo trebao progovoriti jer upravo osobno poziva sve saborske

zastupnike, i vladaju e i oporbene, da podrže prijedlog zakona o fiskalnoj odgovornosti koji je, tako er, na europskoj matrici skrojen u njegovu resoru, a koji bi, po njegovu sudu, trebao "sprije iti trgovinu i udovoljavanje sitnim parcijalnim interesima na štetu op ih". Kud eš boljih argumenata u prilog tome, ako ne onih kojima zorno dokazuješ kako se i zašto "kr milo" prošlogodišnji prora un i kakve je to štete svima nama donijelo?

Me utim, poput goleme ve ine ovdašnjih politi ara svih boja, malo je vjerojatno da e i Šuker u initi taj još jedan korak i prokazati rušitelje "njegova prora una", jer je uglavnom rije o ljudima iz njegove stranke i njezinih koalicijskih partnera, a po njima se "puca" tek kad i ako ugroze strana ke, a ne "samo" op e društvene interese.

UPITNO JE, ZAPRAVO, bi li Šuker danas uop e spominjao rušenje "njegova prora una na sastanku u Ministarstvu

gospodarstva" da se Hrvatska u završnici pristupnih pregovora s EU nije morala suo iti i s tamnom stranom planiranja i vo enja svojih javnih financija, ali i da njezinim politi kim elitama iz Bruxellesa nije kristalno jasno re eno da Hrvatska u Uniju ne može u i ako ne nastavi reformirati prora unsku i fiskalnu politiku kako bi sukladno europskim propisima dodatno pove ala svoju fiskalnu odgovornost, u inkovitost i transparentnost.

tema 4-5

BALANSIRANJE PRORAČUNA Ministar financija Ivan Š 'svjesni činjenice da moramo provesti reforme kako bismo p

MMF: Na 3,3 mlrd. kn novih poreza izgubili ste 1,3% BDP-a

Povećaju li se proračunski prihodi 1 posto BDP-a uvođenjem novih poreza, gospodarski će rast u dvije godine pasti 1,3 postotna boda, a smanjenje rashoda odnijet će samo 0,3 posto BDP-a u istom razdoblju

Otvarajući Konferenciju o upravljanju proračunom i fiskalnoj politici, ministar financija Ivan Šuker poručio je da su u njegovu ministarstvu "svjesni činjenice da moramo provesti reforme kako bismo pod kontrolom držali proračunske rashode", ali i da je usto nužno stvoriti uvjete za nova privatna ulaganja koja jedina mogu osigurati gospodarski rast koji će povećati proračunske prihode, što će pak dugoročno konsolidirati proračun i fiskalnu politiku. Šukerovo upozorenje da bez novih ulaganja koja će donijeti rast BDP-a i povećanje proračunskih prihoda Hrvatska neće konsolidirati javne financije samo "stavljanjem pod kontrolu proračunskih rashoda" korespondira s porukama koje stižu iz Međunarodnog monetarnog fonda. MMF, naime, u najnovijem istraživanju poručuje da konsolidacija državnih financija i velike mjere štednje koje su počele poduzimati europske države predvođene Njemačkom kako bi prebrodile krizu ne mora-

ju imati pozitivne učinke na gospodarski rast.

Rast nezaposlenih

U svojem novom istraživanju u kojemu je analizirao povijesne podatke europskih zemalja, MMF tvrdi da "konsolidacija proračuna" smanjenjem rashoda ili uvođenjem novih poreza kratkoročno vodi padu BDP-a i rastu nezaposlenosti. Smanjenje deficita za jedan posto BDP-a, prema izračunu MMF-a, vodi smanjenju BDP-a 0,5 posto u sljedeće dvije godine te smanjuje broj zaposlenih 0,3 posto.

Uza sve to, domaća potrošnja i ulaganja padaju dodatnih jedan posto BDP-a.

Povećanje prihoda uvećanjem poreza, pogotovo onoga na dodanu vrijednost, kao što su učinile mnoge zemlje, a među njima i Hrvatska, samu konsolidaciju čine još bolnijom jer su središnje banke mnogo manje spremne posegnuti za monetarnim stimulansima budući da veći porezi znače i veću inflaciju.

Prema izračunu MMF-a,

IVAN ŠUKER, ministar financija, kaže da složenija jer se prije donošenja moraju us pri čemu se kao izvori financiranja mora u Hrvatska mora uplatiti EU

povećaju li se proračunski prihodi 1 posto BDP-a uvođenjem novih poreza, gospodarski će rast u dvije godine pasti 1,3 postotna boda, a smanjenje rashoda odnijet će 'samo' 0,3 posto BDP-a u istom razdoblju.

U razmjerima hrvatskoga gospodarstva jedan posto BDP-a odgovara iznosu 3,3 milijarde kuna - a od novih poreza uvedenih u ljeto 2009. ubrano je vjerojatno i više od tog iznosa. Naime, od posebnog poreza, otkada je prošle godine uveden, naplaćeno je više od dvije milijarde kuna, a od povećanog PDV-a dosad je, prema raznim procjenama, prikupljeno između jednu i dvije milijarde kuna. Drugim riječima, ako je MMF-ov izračun točan, krizni porezi spasili su proračun, ali su stopu pada BDP-a u proteklih godinu dana povećali za 1,3 postotna boda.

S druge strane, pozivajući se na analizu povijesnih podataka naprednih ekonomija, MMF smatra kako za vrijeme financijske konsolidacije državnih financija

van Šuker poručio je da su u njegovu ministarstvu smo pod kontrolom držali proračunske rashode', ali...

business.hr Utorak 5/10/2010

Uz dugoročne ambicije rezanja deficita štede baš svi osim Poljaka

cija, kaže da se proračun priprema, ali da je njegova izrada u ovoj godini ja moraju usvojiti i fiskalna projekcija i smjernice za sljedeće tri godine, ranja mora ugraditi i novac iz EU fondova, a među rashode novac koji foto matić/cropix

dolazi do rezanja kamatnih stopa, što za posljedicu ima slabljenje valute. Kada država smanji deficit za otprilike jedan posto BDP-a, kamatne stope padaju oko 20 baznih bodova.

Deprecijacija

Usto, pad vrijednosti valute nakratko ima pozitivne učinke na povećanje izvoza, što ublažava utjecaj krize.

Prema MMF-u, smanjenje deficita jedan posto BDP-a smanjuje vrijednost valute 1,1 posto. Međutim, ne povećavaju sve zemlje izvoz u isto vrijeme i u istom obimu, što upućuje na zaključak da će blagotvorni učinak povećanja izvoza izostati ako mnoge države započnu s konsolidacijom u isto vrijeme, kao što se događa u vrijeme ove najnovije globalne krize.

Koje će proračunske poteze povući Kosoričina vlada u sljedećoj godini, pa i u tom kontekstu na koji upozoravaju iz MMF-a, zasad se još ne zna. Naime, na novinarske upite hoće li Vlada ovih dana raspravljati o proračunu za sljedeću godinu, kao što je to

činila proteklih godina u ovo vrijeme, Šuker je odgovorio da se proračun priprema, no kako je njegova izrada u ovoj godini složenija jer se prije njegova donošenja moraju usvojiti i fiskalna projekcija i smjernice za sljedeće tri godine, u koje se za 2012. i 2013. godinu moraju kao izvori financiranja ugraditi i sredstva iz EU fondova, a među rashode sredstva koja Hrvatska mora uplatiti Europskoj uniji, njegovo će se definiranje odvijati u drukčijim rokovima od dosadašnjih. K tome se prije donošenja proračuna mora donijeti i zakon o fiskalnoj odgovornosti čiji je prijedlog definiran, kaže Šuker. Unatoč svemu tome, s obzirom na to da je rok za donošenje proračuna kraj godine, Šuker zaključuje da ima dovoljno vremena za donošenje kvalitetnog proračuna.

Pritom je uvjeren da će njegovi suradnici obaviti sve te poslove i predložiti kvalitetan i uravnotežen proračun, jer su od 2004. godine znatno unaprijedili sustav planiranja i upravljanja proraču-

NJEMAČKA • prema sadašnjem prijedlogu vlade Angele Merkel za proračun u studenome očekuje se 3,8 posto smanjena javna potrošnja • planirani proračun iznosi 307,4 milijardi eura, a vlada želi srezati potrošnju na 301 milijardu do 2014. godine • planirani deficit ove godine trebao bi iznositi 4 posto BDP-a, što je smanjenje u odnosu na prvotne prognoze od 4,4 posto • nova zaduživanja Njemačke u 2011. godini trebala bi biti srezana na 57,5 milijardi eura, sa 65,2 milijardi ove godine • unatoč Europskoj komisiji, Njemačka se bacila na smanjenje deficita • mjere smanjenja deficita su: uvođenje poreza na nuklearnu energiju, porez na zračni promet, smanjenje socijale i budžeta za obranu RUSIJA • vlada je donijela prijedlog proračuna za trogodišnje razdoblje • planirano je da proračun bude bez deficita prije 2015. godine: 2013. deficit bi trebao biti manji od 3 posto BDP-a; sljedeće godine očekuje se deficit od 3,6 posto BDP-a • Rusija ulaže u modernizaciju zdravstvene skrbi i razvoj poljoprivrede • povećavaju poreze na alkohol, duhan i automobile ŠPANJOLSKA • suočena sa skorašnjim generalnim štrajkom, španjolska je vlada prošloga tjedna predstavila neočekivano štedljiv proračun • očekuje se pad deficita na tri posto BDP-a do 2013. godine sa 9,3 posto koliko iznosi ove godine • BDP će ove godine pasti 0,3 posto, a očekuje se ekonomski rast 2,7 posto do 2013. godine • proračunske su stavke jako srezane, za 10 milijardi eura, odnosno 7,9 posto s planiranih 7,7 posto; prvi je put srezan i proračun za kraljevsku obitelj • uveden je dodatni porez na jako bogate, i on bi vladi trebao donijeti dodatnih 170 do 200 milijuna eura godišnje FRANCUSKA • Sarkozyjeva vlada planira smanjiti deficit na 6 posto BDP-a u 2011., sa 7,7 posto ove godine, čime bi sljedeće godine manjak trebao iznositi 92 milijarde eura (ove godine 152 milijarde) • očekuje se da će deficit dosegnuti limit od 3 posto 2013. godine i 2 posto 2014. godine • u sljedećoj godini planira se uštedjeti 40 milijardi eura

nom i javnim financijama, učinivši ga efikasnijim i transparentnijim, što je pohvalio i šef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren na jučerašnjoj konferenciji. Požalivši se da se o tome u javnosti i medijima malo govori, Šuker je istaknuo da "tehnička i infrastrukturna poboljšanja u

• neobnavljanjem nekih poticaja uštedjet će se 15 milijardi eura, 10 milijardi dobit će se promjenom poreznog sustava, a 7 milijardi uštedjet će zamrzavanjem plaća javnog sektora IRSKA • Irska planira u proračunu za 2011. godinu uštedjeti najmanje 3 milijarde eura kroz rezanje poticaja i vladinih programa pomoći POLJSKA • Poljska planira rast BDP-a 3,5 posto • planirani deficit iznosi 9,6 milijardi eura, oko 6 posto BDP-a, bez znatne štednje • javni je dug u proračunu zadržan ispod 55 posto BDP-a • Poljska sljedeće godine računa na prihod od prodaje državnog vlasništva te na velike dividende od javnih i državnih tvrtki SLOVENIJA • Slovenija računa na smanjenje ukupnog duga države na 42,9 posto BDP-a do 2015. godine • u sljedećoj godini deficit bi trebao iznositi 4,5 posto BDP-a (prihodi 8,3 milijarde eura, rashodi 10 milijardi); u 2012. planira se dodatni pad deficita na 3,6 posto BDP-a • u sljedeće dvije godine proračunske uštede od 700 milijuna eura ESTONIJA • proračun za 2011. godinu uz manjak 1,6 posto bruto BDP-a, među najnižima u Europi; u 2013. godini planiran je proračunski višak • jedna od mjera: zamrzavanje plaća visokih dužnosnika • javni dug iznosi 7,2 posto BDP-a, najniži u EU PORTUGAL • planirano je smanjenje deficita na 4,6 posto BDP-a 2011. godine, sa 7,3 posto ove godine • zamrzavanje plaća javnih djelatnika (ali i 5-postotno smanjenje plaća javnim djelatnicima s primanjima višim od 1500 eura) te zamrzavanje državnih investicija • povećanje PDV-a sa 21 na 23 posto, zamrzavanje mirovina • te bi mjere trebale dovesti do smanjenja javne potrošnje od 3,42 milijarde eura • još se očekuje odobrenje proračuna jer socijalisti i sindikati prijete štrajkom • MMF za Portugal nije opcija MAĐARSKA • deficit proračuna u 2011. iznosit će 2,8 posto BDP-a • Mađarska namjerava nastaviti primjenjivati porez na banke bez smanjenja poreza na dohodak Iva Ušćumlić Gretić

vođenju proračuna nisu vidljiva kao izgradnja autocesta, ali su jednako važna za vođenje fiskalne politike". Upravo zahvaljujući promjenama i unaprjeđivanju sustava upravljanja proračunom, od 2003. godine do 2008. godine proračunski deficit smanjen je sa 5 na 1,5 posto, tvrdi

Šuker, zaključno poručujući i da je Ministarstvo financija u studenome 2008. godine predložilo proračun koji je bio na istom tragu, ali nakon sastanka u Ministarstvu gospodarstva, nažalost, nije prošao.

Zoran Daskalović Ante Pavić

tema 6-7

NA EUROPSKOM ZA»ELJU Još do prošle godine s anketno je bila na razini nezaposlenosti u EU, no nakon skoka na 12,4 p

Hrvatska po realno nezaposlenosti pre Prema stopi anketne nezaposlenosti od 12,4 posto u drugom kvartalu Hrvatska je, u usporedbi sa zemljama EU, sedma na ljestvici zemalja s najve om nezaposlenoš u.

Ve u stopu nezaposlenosti od Hrvatske imaju samo Irska, Slova ka, Litva, Estonija, Letonija i Španjolska Sa stopom anketne nezaposlenosti 12,4 posto u drugom kvartalu ove godine Hrvatska je na samom za elju europske kolone.

Prema najnovijim podacima Eurostata o nezaposlenosti, od nas je bolja ak i Gr ka, koja je u drugom tromjese ju ove godine imala stopu 12,2 posto i koja je od svih lanica Europske unije najviše našla na udaru krize i doživjela totalni financijski kolaps. Od 27 lanica EU ve u stopu nezaposlenosti od Hrvatske imaju samo Irska, Slova ka, Litva, Estonija, Letonija, a na za elju je Španjolska s nezaposlenoš u ak 20,5 posto, najvišom u posljednjih trinaest godina. Štoviše, španjolsko ministarstvo rada objavilo je ju er da je broj nezaposlenih u toj zemlji u rujnu porastao za još 48.000 zbog smanjene potražnje za sezonskim zaposlenicima. Time je broj nezaposlenih u Španjolskoj premašio etiri milijuna.

Rast broja nezaposlenih tuma i se povratkom na burzu sezonskih zaposlenika u turizmu i ugostiteljstvu, ije zapošljavanje prati ritam turisti ke sezone.

Isto se dogodilo i u Hrvatskoj, u kojoj je nezaposlenost u kolovozu porasla 0,2 posto u odnosu na srpanj.

Najviše od 2005.

Podaci Eurostata za kolovoz pokazuju kako najmanju stopu nezaposlenosti imaju Austrija (4,3 posto) i Nizozemska (4,5 posto).

U usporedbi s prošlom godinom, nezaposlenost je pala u sedam lanica, u jednoj je ostala ista, a u ak 19 zemalja je narasla.

U statistiku ve ine uklapa se i Hrvatska. No, dok je od kolovoza 2009. do istog mjeseca ove godine nezaposlenost u EU narasla sa 9,2 na 9,6 posto, u našoj je zemlji od drugog kvartala 2009. do drugog tromjese ja 2010. stopa anketne nezaposlenosti sko ila sa 8,9

na ak 12,4 posto.

Stopa anketne nezaposlenosti u prvom tromjese ju ove godine iznosila je 11,2 posto, ali je nastavila rasti i u drugom kvartalu iako je stopa registrirane nezaposlenosti u sezonskom padu od ožujka, kada je bilježila rekordnu vrijednost od 18,4 posto do srpnja i kolovoza, kada je iznosila 16,4 posto.

Strelovit rast anketne nezaposlenosti posebno zabrinjava kad se uzme u obzir injenica da je još do prošle godine s anketnom stopom nezaposlenosti oko devet posto Hrvatska zapravo bila na razini nezaposleno-

HRVOJE STOJI , šef odjela za makroekonomske analize Hypo Alpe-Adria banke SNIMIO HRVOJE KNEZ

sti u EU, da bi sada dosegnula stopu koja je posljednji put, prema podacima DZS-

a, zabilježena u prvom polugodištu 2005. godine.

Analiti ari redom najav-

nketnom stopom nezaposlenosti oko devet posto Hrvatska 12,4 posto ušla je me u zemlje s najvišom stopom

noj stopi retekla Grčku

business.hr Utorak 5/10/2010

METODOLO

G

Anketna ili r IJA e nezaposleno gistrirana st U Anketi o ra

dnoj snazi ka goriziraju os o nezaposlen ob i obavljale po e koje u referentnom tjed se katesao za pla an je u novcu ili nu nisu koje su aktivn u na o ri tjedna prije tražile posao u razdoblju turi i anketiranja.

Osim toga, su od etikete, da bi uš li di diti da bi even me u nezaposlene, mor onici anaju potvrtualni ponu e obavljati u sl ni posao mog je smatraju i on de a dva tjedna. Nezapos li po eti i koji su pron lenima se aš po eti raditi u skoroj budu li posao na kojem e nja. nosti nakon anketiraRegistrirani ne Hrvatski zavo zaposleni su oni koji su prijavljeni na d za zapošlja vanje.

FRANJO LUKOVI , predsjednik Uprave Zagreba ke banke SNIMIO HRVOJE DOMINI

ljuju daljnji rast nezaposlenosti. Primjerice, u PBZ-u o ekuju da e tre e tromje-

se je donijeti oporavak prije svega trgovine na malo zbog povoljne turisti ke sezone i

sezonske zaposlenosti. Me utim, nakon toga u PBZ-u predvi aju daljnji rast nezaposlenosti te u skladu s tim smanjenje raspoloživog dohotka ku anstava.

Ta se o ekivanja poklapaju s procjenama ostalih analiti ara i ekonomista. Hrvoje Stoji , šef odjela za makroekonomske analize Hypo-Alpe-Adria banke, nedavno je tako er iznio crne prognoze prema kojima bi u drugoj polovini idu e godine nezaposlenost mogla kulminirati zbog neprovo enja reformi i neizvjesnosti izborne godine.

Zdeslav Šanti , glavni ekonomist Splitske ban-

ke, smatra da se rast zaposlenosti ne može o ekivati do drugog tromjese ja idu e godine. Pitanje je, kaže, ho e li i tada rast biti simboli an, odnosno ho e li se provesti reforma državne uprave.

Dva scenarija

Predsjednik Uprave Zagreba ke banke Franjo Lukovi izjavio je prošlog tjedna da e, ne po ne li država provoditi gospodarske reforme koje bi dovele do rasta BDP-a, Hrvatska tek 2015. godine ponovo posti i stopu anketne nezaposlenosti od 9,4 posto, koliko je iznosila u posljednjem

kvartalu 2009. godine.

"Ako 2011. godine ne poraste BDP, a idu ih godina raste samo 2 posto, godišnja stopa nezaposlenosti ne e do 2015. pasti ispod 9,4 posto, a prora unski se deficit ne e spustiti ispod 4,5 posto", poru io je Lukovi .

Prvi ovjek Zagreba ke banke iznio je i optimisti an scenarij prema kojem bi BDP, me u ostalim i ako Vlada provede nužne reforme, rastao po stopi 2,5 posto u 2011. godini te ak 4,5 posto do 2015., a nezaposlenost bi u tom slu aju pala na 6,5 posto u 2015. godini.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

doga aji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 5/10/2010

‘SIR I VRHNJE’

Kumice spašava njihov Bandi

Zagreb. U znak prosvjeda protiv zabrane prodaje sira i vrhnja na otvorenom stotinjak zagreba kih ‘kumica’ ju er je na tržnici Dolac besplatno dijelilo svoje proizvode, a potom su oboružane transparentima krenule u prosvjednu šetnju.

Za uvo enje novog propisa znalo se ve prije godinu dana, a hladnjake su bile dužne nabaviti same tržni-

ce. U zagreba kim Tržnicama objašnjavaju da rashladne ure aje nisu mogli nabaviti zbog sukoba izme u gradona elnika Milana Bandi a i Uprave ZG holdinga koji blokira normalno poslovanje holdingovih podružnica. Zagreba ki gradona elnik ju er se me u kumicama pojavio kao spasitelj i obe ao da e im Grad nabaviti hladnjake.

Tržnice Zagreb priop ile su da su pokrenule nabavu rashladnih vitrina te da traže odgodu spornoga propisa za 90 dana. M. G.

INTERVJU: KRISTIJAN STANI»I

SN holding u LRH-u radi dubinsku analizu Predsjednik Uprave opatijske hotelske grupacije Liburnia Riviera Hoteli Kristijan Stani i govori o planovima novog vlasnika SN holdinga napominju i da je velike iskorake nemogu e o ekivati u idu ih šest mjeseci do godinu dana Kristijan Stani i , predsjednik Uprave opatijske hotelske grupacije LRH, kaže kako novi vlasnik SN holding radi na restrukturiranju i razvoju grupacije, ali dodaje da se veliki iskoraci ne mogu o ekivati u sljede ih šest mjeseci do godinu dana. Stani i govori i o važnosti ulaganja u hotele radi pove anja prihoda od turizma.

Kakvi su planovi novog ve inskog vlasnika SN holdinga za daljnji razvoj LRH? - Zasad se radi dubinska analiza. Novi je vlasnik naglasak stavio na restrukturiranje i razvoj, bit e novih investicija i razvojnih projekata. Nije realno o ekivati velike iskorake u sljede ih šest mjeseci do godinu dana jer je to nemogu e. Dobro je da vlasnik ima viziju restrukturiranja i razvoja i da se želi dugoro no baviti tim poslom.

U doma em hotelijerstvu došlo je do zamora i zastoja.

Me u velikim investicijama ima objekata koji su u problemima pa ih vlasnici poku-

sektor jer je to preduvjet njegova budu eg razvoja. Dobar je dio objekata izvan funkcije i to nije dobro za doma i turizam. Hoteli zauzimaju samo 13 posto u ukupnim smještajnim kapacitetima što je premalo da bi bili konkurentni na Mediteranu gdje, u pojedinim zemljama, hoteli ine 30 do 40 posto ukupnih kapaciteta.

KRISTIJAN STANI»I , predsjednik Uprave opatijske hotelske grupacije LRH SNIMIO HRVOJE DOMINI

šavaju prodati. Kad se može o ekivati novi zamašnjak ulaganja?

- Teško je prognozirati ho e li to biti za godinu, dvije ili pet. Vidjet emo što e se doga ati na svjetskom turisti kom tržištu i našim najvažnijim emitivnim tržištima te kakav e biti odjek naših konkurentskih mediteranskih zemalja. Sve e to utjecati na Hrvatsku.

Nedavno je propao sedmi pokušaj privatizacije Zdravstveno-rekreacijskog centra Lipik. Kako potaknuti bržu prodaju preostalih turisti kih kapaciteta u državnom vlasništvu?

- Stav je udruge da treba privatizirati kompletan hotelski

Ministar Bajs kazao je da Hrvatska ima ak 30 posto hotela s etiri ili pet zvjezdica, dok Francuska ima samo pet posto hotela tih kategorija. Je li to uop e usporedivo s obzirom na apsolutni broj hotela?

- Da, ukupne brojke nisu usporedive, važna je struktura smještajnih kapaciteta. U Francuskoj hoteli ine 30 do 40 posto, a u Hrvatskoj samo 13 posto u ukupnim kapacitetima. Ujedno tih 13 posto hotela u Hrvatskoj ostvaruje više od 40 posto ukupnih prihoda u turizmu. Kad bismo udvostru ili udjel hotela, pove ali bismo i prihod u turizmu i tomu trebamo težiti. Na hotelima se jedino može temeljiti i produljenje sezone.

Naravno da moramo imati i odre ene strukture kampova i privatnog smještaja, to je naša tradicija i prednost, ali moramo pove ati udjel hotela. Zbog toga treba stvoriti fiskalni i pravni okvir za konkurentnost u investiranje.

Maja Grbi maja.grbic@business.hr

ZAGREBA»KE KUMICE prosvjedovale su nakon što su na tržnici Dolac besplatno podijelile svoje proizvode SNIMIO H. DOMINI

Šef Propl medije?

NISU MU PRODULJILI MANDAT Predsjednika Uprave Proplina Ina je zbog loših rezultata te tvrtke k eri pokušala smijeniti prije nekoliko mjeseci, a fotelje ga je stajala, neslužbeno doznajemo, višemilijunska suradnja s Fimi-medijom Uprava Ine na prošlotjednoj je sjednici odlu ila ne produljiti mandat Dariju Karlov anu, dosadašnjem predsjedniku Uprave Proplina, Inine tvrtke k eri koja trguje ukapljenim naftnim plinom (UNP).

Karlov anov mandat istekao je koncem rujna, što su nam i službeno potvrdili u Ini, ne odgovorivši izravno na pitanja je li mu mandat produljen, zašto nije te tko dolazi na njegovo mjesto.

Neslužbeno doznajemo da je razlog Karlov anova odlaska u višemilijunskoj suradnji s Fimi-medijom, zbog ega je upravo pritvoren i Mladen Bariši , ravnatelj Carinske uprave.

U kuloarima se ve dulje govorka da bi ga nakratko

trebala zamijeniti visokopozicionirana Ma arica, svojedobno direktorica Tifona. Primopredaja dužnosti navodno bi trebala biti uskoro, a pripremaju se i financijska izvješ a o stanju tvrtke.

Prvi put u minusu

Karlov an je od kraja 2006. na elnom mjestu Proplina, gdje je naslijedio Zlatana Vavru. Kako neslužbeno doznajemo, Karlov ana je Uprava ve pokušala smijeniti prije nekoliko mjeseci, ali do smjene nije došlo zbog njegovih dobrih veza u vrhu HDZ-a i NO-u Ine. Proplin je lani navodno ostvario ak 70 milijuna kuna dobiti, no u prvih šest

HTP KOR»ULA

Bon Repos na prodaju za 95 milijuna kuna Zagreb. Kor ulanska hotelsko-turisti ka tvrtka HTP Kor ula objavila je ju er natje aj za prodaju svog turisti kog naselja Bon Repos s pripadaju om opremom i oslobo eno svih tereta za 95 milijuna kuna s rokom za predaju ponuda do 3. studenoga.

Potencijalni ponuditelji dužni su uplatiti jam evinu ili dosta-

viti jamstvo prvoklasne hrvatske ili svjetske banke s obvezom pla anja na prvi poziv u visini od 2 posto od oglašene cijene ili 1,9 milijuna kuna.

Cilj je prodaje Bon Reposa restrukturiranje i financijska konsolidacija HTP-a Kor ula, koji je prošlu godinu završio sa 9,8 milijuna kuna gubitka.

Procjenjena vrijednost tog turisti kog naselja 124,4 milijuna kuna.

Uz to naselje, HTP Kor ula u svom sastavu ima, uz ostalo, etiri hotela (Marko Polo, Liburna, Park i Kor ula). H

VLADA I SINDIKATI

Potpisan temeljni kolektivni ugovor za javne službe

BON REPOS ima ukupno 35 gra evina te 350 smještajnih jedinica ARHIVA BUSINESS.HR

Zagreb. Predstavnici Vlade i sindikata javnih službi potpisali su ju er Temeljni kolektivni ugovor (TKU) za javne službe kojim se ure uju radna i materijalna prava oko 180.000 javnih službenika u idu e tri godine.

I predsjednica Vlade i sindikalni elnici ocijenili su kako je potpisani TKU dobar na-

pomenuvši da donosi i neka poboljšanja, kao što je osiguranje sistematskih pregleda za sve zaposlene starije od 50 godina svake dvije godine, a za ostale svake tri godine. Predsjednica Sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Spomenka Avberšek istaknula je kako su sindikati javnih službi dokazali da ne treba dirati Temeljne kolektivne ugovore ako se želi ukinuti produžena primjena pravnih pravila i u razdoblju nakon isteka kolektivnog ugovora. H

oplina pao zbog Fimi?

DISTRIBUTERI UNP-a

S novim pravilnikom voda došla do grla Iznimno loše efekte na UNP tržištu imao je novi Pravilnik o utvr ivanju cijena UNPa, koji je na snagu stupio po etkom svibnja, zbog ega je UNP poskupio ak 53%.

Cijena UNP-a za male spremnike sad se izjedna ila s cijenom skupog loživog ulja, a distributivne marže ne mogu opravdati troškove prodaje UNP-a. Distributeri kažu

DARIO KARLOV»AN od kraja 2006. na elu je Proplina, gdje je naslijedio Zlatana Vavru, a njega bi trebala zamijeniti visokopozicionirana Ma arica, svojedobno direktorica Tifona SNIMIO SAŠA ETKOVI

mjeseci ove godine prodaja UNP-a pala je na razinu 2002., a iako su marže na UNP sa 61,8 dolara po toni rasle na 105,2 dolara po toni, tvrtka je navodno u minusu prvi put od osnutka. Proplinu je u prvih šest mjeseci maloprodaja pala ukupno 23 posto.

Skupo obnovljene punionice UNP-a u Metkovi u i Zadru zatvorene su.

Sadašnjim okolnostima poslovanja kumovala je gospodarska kriza koja je znatno srušila cijene goriva, ime je ugradnja autoure aja na UNP postala neisplativa. To je dovelo do velikog pada na UNP tržištu, zatvaranja velikog broja servisa koji su ugra ivali ure aje za vožnju na autoplin, a potroša i su suo eni s rastom cijene UNP-a i padom cijene motornih benzina demontirali postoje e ure aje iz automobila. Prije dvije godine, na samom vrhuncu popularnosti UNP-a kao motornog vozila, oko 73 tisu e vozila imalo je ure aje na

da se cijena korigira samo naviše, ali ne pada i da pravilnik hitno treba mijenjati jer im je njime "voda došla do grla". Sredinom mjeseca u Šibeniku bi se trebali okupiti distributeri UNP-a koji e zatražiti izmjenu pravilnika kako bi se izjedna ili troškovi sekundarne manipulacije za male spremnike i autoplin.

UNP, a sada ih ima izme u 55 i 60 tisu a vozila.

Konkurent Crodux

Proplin je držao 95 posto veleprodajnog tržišta, a sada se taj omjer ponešto spustio jer se potkraj prošle godine pojavila konkurencija u vidu Crodux plina koji se hvalio kvalitetnim UNP-om iz uvoza.

Crodux plin ovoga je ljeta dva puta dokapitaliziran jer se pokazalo da je UNP investicija koja se ne vra a brzo i da treba još dosta ulagati u distributivne kanale.

"Grubo procijenjeno, Crodux plin je u ovom trenutku ispred Petrola, ali iza Proplina. U svakom slu aju, planiramo posao proširiti na male spremnike, ali treba biti oprezan jer je taj posao neisplativ ako nema velike potrošnje", kaže Damir Begovi , direktor Crodux plina.

Proboj Petrola

Ove se godine na hrvatskom UNP tržištu snažno

probio slovenski Petrol, koji je prvo kupio Jadran plin i zatim ‘za dlaku’ prešao Crodux plin preuzevši strateški odli no smješten osje ki Butan koji ima skladišne i distributivne kapacitete koji mogu pokriti cijelu Slavoniju. Cilj je Petrola dogodine dosegnuti prodaju od 20.000 tona te svojom infrastrukturom, uz potporu maloprodajne mreže, podmirivati postoje e i budu e potrebe za UNP-om na podru ju Slavonije i Hrvatske. Upu eni najavljuju da e hrvatsko UNP tržište u idu em razdoblju biti vrlo dinami no.

Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

BROJKA

23

posto pala je maloprodaja Proplina u prvih šest mjeseci ove godine

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 5/10/2010

UJEDINJENA ŽELJEZNICA

Krenuo prvi teretni vlak Alijanse Cargo 10

Zagreb. Prvi teretni vlak u organizaciji Alijanse Cargo 10, zajedni ke tvrtke Ĺželjezni kih poduze a iz Hrvatske, Slovenije i Srbije, krenuo je u ponedjeljak ujutro iz kolodvora Para in u Srbiji za SeĹžanu u Sloveniji, priop ili su iz Hrvatskih Ĺželjeznica (HĹ˝).

Sastavljen je od 32 teretna va-

ME UNARODNA SURADNJA

Sve veći interes Finaca za Hrvatsku Postoje planovi o otvaranju prvog Centra za nanotehnologiju u Hrvatskoj u emu bi sudjelovali Institut Ru er Boťkovi te finska tvrtka Jyvaskyla Development i University of Jyvaskyla, o emu e biti rije i i prilikom posjeta ministra Gordna Jandrokovi a Finskoj ovoga tjedna Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandrokovi 4. i 5. listopada boravi u sluŞbenom posjetu Finskoj, a hrvatsku diplomatsku delegaciju prati i gospodarsko izaslanstvo.

Kako doznajemo iz MVPEIa, naglasak posjeta bit e na suradnji iz podru ja nanotehnologije i intenziviranju gospodarske suradnje dviju zemalja.

Jandrokovi e u Helsinkiju otvoriti i hrvatsko-finski poslovni forum "Mogu nost poslovanja u Hrvatskoj", a susrest e se sa svojim kolegom Alexandrom Stubbom i ministricom za europska pitanja Astrid Thors.

Pad izvoza

"Postoje planovi o otvaranju prvog Centra za nanotehnologiju u Hrvatskoj u emu bi sudjelovali Institut Ru er BoĹĄkovi i tvrtka Jyvaskyla Development te University of Jyvaskyla, a tijekom posjeta bit e rije i i tome", rekli su iz MVPEI-a.

Hrvatska ina e ima nega-

tivnu vanjsko-trgovinsku razmjenu s tom zemljom.

Prema podacima DrĹžavnog zavoda za statistiku, u prvih ĹĄest mjeseci 2010. godine hrvatski izvoz u Finsku iznosio je 5,8 milijuna dolara, ĹĄto je pad 13,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2009. godine. Iz Finske smo uvezli robu u vrijednosti 63,3 milijuna dolara, ĹĄto je 33,6 posto viĹĄe u odnosu na prvih ĹĄest mjeseci 2009. godine.

Utjecaj krize

Robna razmjena izme u Hrvatske i Finske u posljednjih deset godina konstantno je rasla, ali to se lani pod utjecajem globalne krize smanjilo i hrvatski je izvoz iznosio 17,4 mil. dolara (smanjenje 26 posto), a uvoz je iznosio 94,9 mil. dolara (pad 9 posto).

"Iako je zbog krize smanjen hrvatski izvoz u Finsku, dobivamo sve viĹĄe upita finskih kompanija koje su zainteresirane za poslovanje u Hrvatskoj. Nadamo se da e posjet ministra Jandrokovi a pridonijeti intenziviranju gospodarske suradnje", rekla je prva tajnica finskog veleposlanstva u Zagrebu Mia Randanen.

Hrvatska u Finsku izvozi transformatore, dijelove za elektri ne motore, generatore, lijekove, a uvozi aparate za telefoniju, borbena oklopna vozila Patrija, papir i ostalo.

Igor Medi

gona koji su natovareni drvenim briketima namijenjenima talijanskom trĹžiĹĄtu.

Posrijedi je prvi posao koji je osiguran zahvaljuju i zajedni koj ponudi, konkurentnim cijenama i prihvatljivom vremenu dostave, napominju iz HĹ˝-a. Isti u kako e vlak s briketima voziti svaki tjedan, a ugovorom je predvi eno da se godiĹĄnje preveze 50.000 tona te robe. Udaljenost od od Para ina do SeĹžane teretni e vlak prelaziti za dvadeset sati, ĹĄto e biti desetak sati kra e nego do sada. H

PREUZELI SD TRGOVINU

Tisku kiosci Slobodne Dalmacije Zagreb. Tisak je ju er putem Zagreba ke burze izvijestio da od 30. rujna drĹži stopostotni udjel u temeljnom kapitalu tvrtke Slobodna Dalmacija - Trgovina d.o.o. Ta tvrtka u sastavu koncerna Agrokor u kolovozu proĹĄle godine objavila je da je sa Slobodnom Dalmacijom sklopila predugovor o prijenosu

50 posto udjela koje Slobodna Dalmacija ima u tvrtki Slobodna Dalmacija - Trgovina.

Slobodna Dalmacija je pak u materijalima koje je objavila vezanim uz glavnu skupĹĄtinu (odrĹžanu 16. kolovoza) objavila da je "2009. sklopljen predugovor o prodaji udjela u druĹĄtvu SD Trgovina te je imovina u poslovnim knjigama klasificirana kao imovina namijenjena prodaji pa rezultat poslovanja Slobodne Dalmacije Trgovine za 2009. nije uklju en u poslovni rezultat konsolidirane Grupe Slobodna Dalmacija d.d.". H

Vezovi poskup cijene Ä?artera NAUTIÂťKI TURIZAM Iako je ove godine izdan rekordan broj nauti kih vinjeta, arteraĹĄi nisu zabiljeĹžili bolje financijske rezultate - cijene vezova rastu, a plovila su starija vozila, ĹĄto arteraĹĄe prisiljava na sniĹžavanje cijena

Nauti ka sezona ove je godine bila bolja od proĹĄlogodiĹĄnje kada je u pitanju fizi ki obujam, ali financijski je podbacila zbog sve ve ih troĹĄkova i niĹžih cijena. Razlike me u regijama naravno postoje, a ukupno je ove godine u prvih devet mjeseci izdano 2,11 posto viĹĄe vinjeta za strane nauti are u odnosu na isto razdoblje lani prema podaci-

ma Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Dalmacija bolja

"JuĹžna je regija ipak neĹĄto bolje proĹĄla ove godine, ĹĄto je posljedica prometne povezanosti. Naime, zra ne luke Split i Dubrovnik viĹĄe se oslanjaju na low cost avioprijevoznike i dovode viĹĄe ljudi, a tu je i trajektna luka Split. Stoga arterske

PRENAMJENA

Bizova ke toplice postaju lje ilište

ŽELJKO »AGALJ, predsjednik Uprave Bizova kih toplica SNIMIO GORAN FLAUDER

Osijek. Nadzorni odbor i Uprava Bizova kih toplica izvijestili su ju er da e se dio hotelskih kapaciteta tvrtke od po etka idu e godine koristiti u sklopu budu eg lje ilišta, a što bi, uz rješavanje problema dugova, u dogovoru s Vladom RH, trebalo stabilizirati poslovanje.

Predsjednik NO-a Josip Salapi kazao je kako Poliklinika Bi-

zova ke toplice, koja je sastavni dio Bizova kih toplica i tvrtka k er, a koja se bavi medicinskom rehabilitacijom, od 1. sije nja postaje lje ilište i svoju djelatnost proširuje na preventivnu zdravstvenu zaštitu, specijalisti ku i bolni ku rehabilitaciju.

Dodao je kako e se dio hotelskih kapaciteta Bizova kih toplica stoga prilagoditi zdravstvenom turizmu i potrebama budu ega lje ilišta.

HFP je dosad sedam puta pokušao prodati tvrtku, ali su zainteresirani ulaga i odustajali,

uglavnom zbog velikih troškova (samo troškovi plinskog grijanja, tijekom zime, mjese no iznose oko 200.000 kuna).

Predsjednik Uprave Željko agalj rekao je kako se, za po etak, od 100-120 ležajeva, planira prenamjeniti za potrebe budu ega lje ilišta.

Ukupni dugovi Toplica prema bankama, dobavlja ima i državi iznose oko 75 milijuna kuna.

Procjenjuje se da bi prenamjena dijela kapaciteta za potrebe lje ilišta tvrtki donijela 10-15 milijuna kuna prihoda godišnje. H

BROJKA

26

posto stanova manje nego 2008. završeno je lani u Hrvatskoj, objavio je DZS. Broj završenih zgrada manji je 15 posto

upjeli 10%, Novi prosvjed zbog raketa ra padaju DOMA E ILI IZ UVOZA

››

Prije se novi brod mogao isplatiti za 6 do 8 godina, a sad se ne može isplatiti za manje od 10 do 12 godina

ŽELJKO JERAT, predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima - charter pri HGK SNIMIO HRVOJE KNEZ

tvrtke na jugu nisu osjetile neki pad, a srednji je Jadran zabilježio pad ili u najboljem slu aju stagnaciju", kazao nam je Željko Jerat, predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima charter pri HGK. Troškovi su, dodaje Jerat, ove godine u odnosu na prošlu kroz cijenu veza porasli oko 10 posto, a tendencija njihova rasta bilježi se i ove godine. Doma a arterska flota broji oko 4000 tisu e plovila, a u 2010. su zabilježene više od 302.000 nauti ara u arteru, što je u odnosu na prošlu godinu rast 3,28 posto.

Sporiji povrat

"Problem je", kaže Jerat, "što je naša flota sve starija. Prije se novi brod mogao isplatiti za 6 do 8 godina, a sad se ne može isplatiti za manje od 10 do 12 godina.

Sa sve starijom flotom cijene padaju, a troškovi ra-

stu. Ipak, oni koji ulažu u održavanje svojih brodova ne trebaju se brinuti za budu nost", tvrdi Jerat.

No, brod koji radi manje od 12 tjedana ili jedrilica koja radi manje od 18 mjeseci ne daju zadovoljavaju e rezultate.

Najbrojniji gosti i ove su godine bili Nijemci, a slijede ih Austrijanci, Slovenci, Talijani i Poljaci. Hrvatska se, tvrde iz Ministarstva, ove godine kona no obra unala s crnim arterom jer nije zabilježen nijedan takav slu aj. No, sve ve i broj dolazaka za nauti are ne zna i nužno i ve e prihode. Potrošnja, ak i gostiju za koje se tradicionalno o ekuje da troše dovoljno, ove se godine ipak smanjila. Ugostitelji se tako žale da su bez obzira na sve ve i broj dolazaka zabilježili prihod manji nego prošle godine.

Romana Dugandžija

romana.dugandzija@business.hr

Sindikat metalaca Hrvatske najavio je u ponedjeljak da e za tri tjedna organizirati prosvjed radnika tvrtke uro akovi Alatnice pred zgradom Ministarstva poljoprivrede i ne e se maknuti dok se ne riješi problem zbog kojega bi 102 radnika mogla ostati bez posla.

"Tražimo da Ministar-

OGLAS

stvo spasi 102 radna mjesta sklapanjem ugovora s uro akovi Alatnicom o nabavi doma ih raketa za protugradnu obranu u idu ih tri do pet godina umjesto da se rakete uvoze iz Srbije i Crne Gore", istaknuli su sindikalci.

Predsjednik sindikata Vedran Dragi evi pod-

sjetio je da im je na prosvjedu održanom 16. rujna glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede Mladen Pavi obe ao da e njihov problem biti riješen na zajedni kom sastanku predstavnika sindikata i ministarstva, koji se trebao održati do 24. rujna, ali ništa se nije dogodilo. H

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 5/10/2010

P»ELARSTVO

Najbolji hrvatski med od bagrema

Zagreb. P elar Ivan Koži iz Konjš ine s medom od bagrema apsolutni je pobjednik natjecanja u ocjenjivanju meda u okviru nedavnoga foruma Apimedica & Apiguality, na kojem su sudjelovali kandidati iz 14 država sa 336 uzoraka, priop ili su iz Udruge p elara P elinjak. Oko 10 posto kandidata, sa 34 uzorka, bilo je iz Hrvatske, a postignutim su

rezultatima, isti u, vrlo zadovoljni.

P elar Drago Ron evi iz Svetog Jurja u kategoriji Cvjetni med osvojio je zlatnu medalju, a Zvonimir Boži iz Donjeg Miholjca za medeni liker s dodacima osvojio je tako er zlatnu medalju. Hrvatski su p aleri na tome me unarodnome forumu u Sloveniji u organizaciji P elarskog saveza Slovenije i Apimondije osvojili 18 zlatnih, 7 srebrnih i 5 bron anih diploma za uzorke meda. B.hr

SAJAM

U Zenici 9 hrvatskih obrtnika

IVAN KOŽI , p elar uz Konjš ine, nagra en za med od bagrema ARHIVA B.HR

Zagreb. Na 17. generalnom sajmu ZEPS 2010, koji se u Zenici održava od 5. do 10. listopada, predstavit e se i devet hrvatskih obrtnika, od kojih njih pet prvi put, izvijestili su iz Hrvatske obrtni ke komore (HOK). Rije je o obrtnicima s podru ja industrijskih proizvoda i opreme, konzaltinga i servisiranja. Lani je na ZEPS-u nastupalo 700 izlaga a iz 32 zemlje. B.hr

CA usred rekordnog ljeta imao pad broja putnika kontrola zra ne plovidbe ostvarila je svoj povijesni rekord u opsluživanju zrakoplova, CA je zabilježio minus u broju putnika.

POPUNJENOST putni ke kabine u Croatia Airlinesu u srpnju ove godine smanjena je 1,8 postotnih bodova u odnosu na srpanj 2009. godine, na 70,1 posto SNIMIO SAŠA ETKOVI

Adria i JAT

SRPANJSKA STATISTIKA Iako su zra ne luke ovoga ljeta zabilježile rekordan broj putnika, u Croatia Airlinesu broj putnika pao je ak 7,8 posto, dok su konkurenti iz regije ostvarili znatan rast. Razlog je tome, kažu u CA-u, štrajk kabinskog osoblja Usred ovogodišnje turisti ke sezone hrvatska nacionalna aviokompanija Croatia Airlines zabilježila je pad broj putnika! U srpnju ove godina CA je, nai-

me, prevezao 7,8 posto manje putnika nego u srpnju prošle godine, pokazuju podaci Europskog udruženja avioprijevoznika.

I dok je zra ni promet u

Hrvatskoj ove godine dostigao svoje povijesne vrhunce jer su dubrova ka i splitska zra na luka ljetos imale najviše putnika otkako postoje, a Hrvatska

Pri tome je i popunjenost putni ke kabine CA u srpnju ove godine smanjena 1,8 postotnih bodova u odnosu na srpanj 2009. godine, na 70,1 posto.

Slovenski je Adria Airways, primjerice, u srpnju ove godine imao 16,8 posto više putnika, a srbijanski JAT 4,1 posto u odnosu na isti mjesec lani. Obje su aviokompanije imale i rast popunjenosti putni ke kabine, Adria Airways 8,1 postotnih bodova (na 72,4 posto), a JAT 4,5 postotnih bodova (na 70,5 posto).

U razdoblju od sije nja do srpnja ove godine CA bilježi pad broja putnika 8,3 posto, a popunjenost putni ke kabine porasla je 0,2 postotnih boda (59,1).

U CA-u objašnjavaju da je na broj putnika izravno utjecao štrajk kabinskog osoblja koji je trajao od 9. do 13. srpnja.

Otkazivanje

"Taj je štrajk imao i neizravne štete koje su uzrokovane otkazom ve bukiranih letova zbog njegova neizvjesnog ishoda. Te su

se neizravne štete osje ale i dva tjedna nakon što je završio", kažu u Croatia Airlinesu dodaju i da se srpanj zbog turizma ubraja u vrhunac sezone u civilnom zrakoplovstvu u Hrvatskoj pa su štete izazvane štrajkom kabinskog osoblja znatne.

Prema CA, drugi su važan imbenik pada broja putnika i 83 konkurenta koji lete tijekom srpnja i kolovoza, a po etkom rujna i listopada prestaju letjeti.

"No ta je injenica, s obzirom na to da se ponavlja iz godine u godinu u manjem ili ve em opsegu, imala daleko manji utjecaj na popunjenost putni ke kabine u odnosu na prethodnu", navode u CA-u.

Kako su zrakoplovi CA sve prazniji, prema nekim informacijama iz te aviokompanije, Uprava nacionalnog avioprijevoznika navodno namjerava prizemljiti dva airbusa iz svoje flote zbog pomanjkanja posla. CA u svojoj floti ima sedam airbusova i šest dasheva.

No, na naš su upit iz CA poru ili da ne mogu odgovarati na neutemeljene i apsolutno neistinite spekulacije.

Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

BOJAN POLJIÂťAK, novi direktor hrvatskog Adecca SNIMIO SAĹ A ETKOVI

karijere, znanje i posao Utorak 5/10/2010

I predrasude ko e razvoj trĹžiĹĄta privremenog zapoĹĄljavanja J

ADECCO U zapadnoeuropskim zemljama 1-2% populacije radi putem agencija, a razvijeno trĹžiĹĄte privremenog zapoĹĄljavanja, koje nije namijenjeno samo 'plavim koĹĄuljama', moĹže za 0,5 posto smanjiti stopu nezaposlenosti, kaĹžu u hrvatskome uredu ĹĄvicarskoga posrednika za zapoĹĄljavanje

edna od najve ih svjetskih agencija za privremeno zapoĹĄljavanje Adecco ostvarila je u prvom polugodiĹĄtu ove godine rekordno visoku dobit. "TrĹžiĹĄte se polako oporavlja", kaĹže novi direktor hrvatskog Adecca Bojan Polji ak. Pozitivne svjetske trendove Hrvatska prati tek donekle: trĹžiĹĄte privremenog zapoĹĄljavanja ove e godine - kaĹže Polji ak - ako se zadrĹže sadaĹĄnji trendovi, zabiljeĹžiti ak i rast, dok e trĹžiĹĄte traĹženja i selekcije, kao drugi veliki segment Adeccova rada u Hrvatskoj, vjero-

jatno stagnirati, ĹĄto je dobar rezultat s obzirom na velik proĹĄlogodiĹĄnji pad. "Lani je trĹžiĹĄte traĹženja i selekcije palo najmanje 30 posto, a privremeno zapoĹĄljavanje palo je 10 posto", navodi Bojan Polji ak.

Adecco je odlu an ostati u Hrvatskoj. Najavljena su i dodatna ulaganja, ponajprije u ljudstvu.

"U tvrtki kao ĹĄto je Adecco vaĹžna se ulaganja gotovo uvijek odnose na stru njake", kaĹže Bojan Polji ak. Prije svega e se, napominje, "podebljati" prodajni tim. Najavljena Adeccova ulaganja

dodatno su jamstvo posve enosti ove tvrtke ostanku u Hrvatskoj i ĹĄirenju poslovanja.

'Privremeni' direktor

"Vjerujemo da hrvatsko trŞiťte ima velik potencijal", smatra direktor Adecca za regiju Tibet Egˇriogˇlu . Najve e prednosti hrvatskog trŞiťta su, smatra Egˇriogˇlu, uskla enost s europskim zakonima te po etna faza u razvoju trŞiťta privremenog zapoťljavanja.

"Veliki multinacionalni igra i na trĹžiĹĄtu privremenog zapoĹĄljavanja joĹĄ nisu

PP ORAHOVICA

PROFIL INTERNATIONAL

Radačić Ëlan Uprave > karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 5/10/2010

stigli u Hrvatsku ili su tek na početku tržišne ekspanzije", pojašnjava Egˇriogˇlu . Adecco je stigao prvi, dodaje, i namjerava ostati broj jedan.

Hrvatsko tržište privremenog zapošljavanja još se nije, pojašnjavaju Poljičak i Egˇriogˇlu , razvilo kako treba.

Još ne postoji tradicija privremenog zapošljavanja jer postoji cijeli niz predrasuda vezanih uz to. "Razvijeno tržište privremenog zapošljavanja može za čak 0,5 posto smanjiti stopu nezaposlenosti", pojašnjava Poljičak.

To je, pojašnjava, posebno točno u krizi. Naime, u krizna vremena poslodavcima je često teže nekoga zaposliti za stalno. Neke multinacionalne kompanije mogu imati i ograničenje zapošljavanja pa mogućnost privremenog zapošljavanja često pomaže objema stranama, i poslodavcu i kandidatu.

"Privremeno zapošljavanje nije namijenjeno samo 'plavim košuljama'", kaže Egˇriogˇlu. "Privremeno zapošljavanje može koristiti na svakoj razini. Primjerice, neka multinacionalna kompanija može putem agencije zaposliti generalnog direktora u procesu osnivanja tvrtke, jednako kao što može zapo-

Tomislav Radičić, savjetnik Uprave M SAN Grupe, imenovan je članom Uprave PP Orahovice. Zamijenit će Dragicu Vukosavljević kojoj je istekao mandat. Radičić ima višegodišnje iskustvo rada u SAD-u, primarno u globalnim tvrtkama koje se bave proizvodnjom i distribucijom u području elektrike i elektronike Westinghouse - WESCO, Rexel Inc. B.hr

sliti privremene radnike u call centrima", kaže Egˇriogˇlu i dodaje da je i sam počeo karijeru kao privremeni zaposlenik u podružnici tvrtke AC Nielsen u Turskoj.

Udruga agencija

Hrvatsko tržište tako je za Adecco jedno od ključnih tržišta jer se predviđa velik rast upravo tog segmenta.

Kako se ocjenjuje zrelost tržišta, odnosno postoje li neki pokazatelji?

"U Velikoj Britaniji registrirano je 10.000 agencija za privremeno zapošljavanje", kaže Bojan Poljičak. Na razvijenim tržištima zapadne Europe na kojima je privremeno zapošljavanje razvijeno, otprilike 1-2 posto zaposlene populacije radi putem agencija. "Još je jedan pokazatelj razvijenosti tržišta postojanje zajedničke udruge svih agencija za privremeno zapošljavanje", kaže Poljičak.

Takve agencije onda mogu organizirati prikupljanje podataka o zaposlenima i pravu statistiku tržišta.

Primjerice, mogu se dobiti precizne statistike o industrijama koje najviše zapošljavanju privremene djelatnike. U svijetu je većina privremenih radnika, njih čak 60 do 65 po-

U Upravi Žigić iz Croatia osiguranja

Tomislav Radičić ulazi u Upravu PP Orahovice

arhiva business.hr

Nakon šest godina rada na mjestu direktora Službe za korporativne komunikacije u Croatia osiguranju Ivica Žigić prešao je u Upravu Profil Internationala. U Croatia osiguranju radio je od siječnja 2005. Prethodno je bio novinar, najprije u Školskim novi-

nama, a potom u Jutarnjem listu.

Radio je kao urednik i voditelj u glazbenom programu TV Mreže i OTV-a. Radio je i u Globusu, a tijekom novinarske karijere surađivao je i u mjesečnicima Klik, Meridijani, OK te na T-portalu.

Karijeru u odnosima s javnošću započinje na PR projektima tvrtki Profil International i Gis Data od 2004. godine. U Croatia osiguranju d.d. osim dužnosti direktora Službe za korporativne komunikacije obnaša i dužnost člana Nadzornog odbora tvrtke Croatia životno osiguranje Beograd a.d. B.hr

U svijetu je većina privremenih radnika, njih čak 60 do 65 posto, zaposlena u proizvodnji sto, zaposlena u proizvodnji.

"Naime, svaka proizvodnja slijedi neki ciklički ritam.

Razdoblja povećane potražnje idealna su za privremeno zapošljavanje djelatnika", kaže Poljičak. Postoji i sezonska potražnja za privremenim djelatnicima, najčešće u turizmu. "Kod nas se dosta privremenih djelatnika zapošljava u call centrima, a ove

je godine zabilježena i velika potražnja za djelatnicima na sezonskim pomoćnim poslovima", pojašnjava Poljičak.

Niska mobilnost

Što se tiče tržišta rada u ovoj godini, primjećuje se velik pritisak nezaposlenih osoba, tvrdi Poljičak. "Naši partneri prijavljuju da se jako velik broj kandidata javlja na ogla-

šena radna mjesta, ali jako je malo kvalificiranih kandidata", pojašnjava. Što se tiče traženja i selekcije, zaposlenici sve rjeđe imaju želje mijenjati radna mjesta.

"Ljudi su izgubili želju riskirati pa je kvalitetne zaposlenike teško nagovoriti na prelazak", kaže Poljičak.

Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr

Tibet Egˇriogˇlu, direktor Adecca za regiju: 'Privremeno zapošljavanje može koristiti na svakoj razini. Primjerice, neka multinacionalna kompanija može putem agencije zaposliti generalnog direktora u procesu osnivanja tvrtke, jednako kao što može zaposliti privremene radnike u call centrima'

Snimio saša Ćetković

BOJAN POLJIČAK

DANAK KRIZI

Iz Xeroxa preko Megatrenda u Adecco

Zatvorili podružnice izvan Zagreba

Bojan Poljičak postao je direktor Adecca za Hrvatsku u svibnju ove godine.

Veći dio karijere proveo je u Xeroxu, u kojem je dvije godine radio kao direk-

Adecco je s početkom krize zatvorio podružnice izvan Zagreba jer su bile neprofitabilne. Sada imaju centralu i zagrebačku podružnicu, no planiraju otvaranje podruž-

tor za Hrvatsku, Sloveniju i Mađarsku. Nakon odlaska iz Xeroxa radio je kao član Uprave Megatrenda, a potom je radio u privatnoj tvrtki DAR 612.

nica u Osijeku, Splitu i Rijeci.

"Planiramo rasti i brže od tržišta, željeli bismo pokriti cijelu Hrvatsku, no otvaranje podružnica ovisit će o rezultatima", kaže Bojan Poljičak.

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Dva milijuna kuna za 50 stipendija Zagrebačka županija raspisala je natječaj za dodjelu stipendija za školsku godinu 2010./2011. za učenike i studente. Osigurat će dva milijuna kuna za 50 stipendija.

Od 30 stipendija za učenike, prema kriteriju izvrsnosti dodijelit će se 10 stipendija, od

toga tri za zanimanja glazbenog smjera. Prema socijalnom kriteriju dodijelit će se 20 stipendija za učenike, od čega 10 za deficitarna zanimanja kao što su alatničar, dimnjačar, krojač, fasader, slastičar, tesar, tokar i kozmetičar.

Od 20 stipendija za studente, prema kriteriju izvrsnosti dodijelit će se do 10 stipendija, od toga najviše tri stipendije za zanimanja glazbenog smjera.

Stipendije se dodjeljuju za 12 mjeseci, a mjesečno iznose 500 kuna za učenike i 1000 kuna za studente. B. hr

ATLANTIC

Vesna Ceraj u Upravi Fidifarma Menadžerskom timu Atlantic grupe na mjestu članice Uprave Fidifarma za operativno poslovanje pridružila se Vesna Ceraj. Prije dolaska u Atlantic bila je direktorica medicinskih poslova za regiju u Glaxo Smith Klineu, gdje je bila nadležna za poslove registracije

proizvoda, medicinskog savjetovanja, farmakovigilancije, medicinske edukacije, podrške marketingu te poslove vezane uz praćenje i koordinaciju medicinskih poslova.

Od 2005. do 2008. kao neovisna poslovna savjetnica vodila je vlastitu tvrtku za pružanje usluga treninga i savjetovanja u području marketinga i menadžmenta, a prethodno je kao direktorica razvoja poslovanja u Plivi Hrvatska među ostalim bila odgovorna za pripremu

i pregovore za Listu lijekova s HZZO-om. U Plivi je obavljala niz funkcija vezanih uz vođenje razvoja proizvoda.

Vesna Ceraj, inače doktorica medicine, profesionalno se usavršavala u područjima upravljanja, prodaje, rukovođenja i dr.

Fidifarm kao operativna kompanija posluje u okviru Atlanticove divizije Pharma, koja objedinjuje proizvodnju bezreceptnih lijekova i dodataka prehrani (Fidifarm i Dietpharm) te ljekarne pod brendom Farmacia. B.hr

OMNISDATA

Web poduzetnici brži od Googlea Projekt GIS Cloud, jedan od pobjednika vodećega europskoga 'start-up' inkubatora SeedCampa, proizvod je tvrtke čiji je jedan od osnivača pet godina prije Google Mapsa napravio prvu digitalnu kartu grada Zagreba. Cilj im je promijeniti pristup geografskim podacima u poslovanju GIS Cloud, startup projekt hrvatske geoinformatičke tvrtke Omnisdata, jedan je od pobjednika nedavnoga londonskoga natjecanja europskih startup kompanija SeedCamp, što mu je donijelo mentorsku pomoć te početnu investiciju u vrijednosti 50.000 eura za otvaranje tvrtke u Londonu. Osnivači tvrtke Dino Ravnić i Marko Šantić nakon uspjeha u Londonu otputovali su u SAD, gdje su u Bostonu na MITu održali predavanje o GIC Cloudu, web servisu koji se može koristiti kao alat za uređivanje zemljišnih knjiga i katastra, logističke procese, planiranje TK i prodajnih mreža, te u industrijama i javnim upravama.

U razgovoru za Business.hr Marko Šantić predstavlja njihov dosadašnji rad te otkriva značenje londonskog uspjeha.

Kako ste se počeli baviti ovim poslom?

- Još za studija na zagrebačkom FER-u nastala je

prva ideja za izradu kartografskog portala i vektorske tehnologije za prikaz kartografskih podataka.

Potom sam postao autorom prve digitalne karte grada Zagreba moj-zagreb. com, koja je napravljena 2000., odnosno čak pet godina prije Google Mapsa.

U suradnji s Dinom portal je prerastao u kartegradova.com, odnosno današnji karte.hr.

U sklopu toga razvijena je inovativna kartografska tehnologija koja čini jezgru jedinstvenoga GIS Clouda, koji je sada osnovni proizvod tvrtke. Čime ste osvojili naklonost ocjenjivačkog žirija?

- GIS Cloud (geografski informacijski sustav u računalnom oblaku) je web servis koji kombinira karte i poslovne podatke u web bazirani geografski informacijski sustav odnosno GIS. Sustav omogućuje da vizualizacijom i analizom tih podataka poboljšate procese odlučivanja unutar organizacije i na taj način optimizirate poslovne procese, što znatno smanjuje troškove. Dodatna prednost GIS Clouda je novi poslovni model u GIS industriji, freemium. Takav poslovni model omogućuje čak i besplatno korištenje softvera kao usluge, ali u slučaju komercijalnog korištenja određenih funkcionalnosti usluga se naplaćuje kao

mjesečna pretplata. Želimo napraviti u GIS industriji ono što je SalesForce.com napravio CRM industriji.

Kakvi su vam daljnji planovi vezani uz razvoj tvrtke?

- Kao jedni od pobjedOGLAS

nika SeedCampa dobili smo početnu investiciju za otvaranje tvrtke u Londonu i nastavak razvoja proizvoda te, najvažnije, validaciju projekta kako bismo mogli započeti pregovore sa stranim venture capital investitorima. Investi-

cija koju tražimo primarno je namijenjena zapošljavanju novih ljudi, uglavnom programera za finalizaciju proizvoda, kako bismo smo bili konkurentni na globalnom tržištu.

Hrvoje Reljanović

hrvoje.reljanovic@business.hr

VERN

> karijere > znanje > posao

16

business.hr Utorak 5/10/2010

Po eo EU Executive program Na Veleu iliĹĄtu Vern proĹĄloga je etvrtka odrĹžana inauguracija EU Executive programa, namijenjenog edukaciji poduzetnika i menadĹžera te njihovu jednostavnijem snalaĹženju u europskom poslovnom okruĹženju kao i radu s EU fondovima.

U sklopu inauguracije uvodno predavanje odrĹžao je jedan od

predava a na EU Executive programu prof. dr. sc. Andreas Staab, predava na kolegiju "EU upravljanje" na London School of Economics and Political Science, te na kolegiju "Politi ka ekonomija EU" na St. Lawrence Sveu iliĹĄtu u Londonu.

"Europska unija je uspjeťna organizacija samo zbog injenice da se uvijek uspijevala prilagoditi. Želi li opstati u budu nosti, neprestano e se morati prilago avati, bať kao i poslovna zajednica. Štoviťe, ona se mora joť i viťe prilago-

avati onoga trenutka kada krene poslovati na trĹžiĹĄtu od 500 milijuna gra ana", upozorio je prof. Staab.

Na panel raspravi iji je moderator bio dekan Verna Goran Radman, prof. Staabu pridruĹžili su se Paul Vandoren, veleposlanik Europske unije u RH te Andrej Plenkovi , drĹžavni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija. Istaknuto je kako je kvalitetna edukacija nuĹžna kako bismo znali na pravilan na in iskoriĹĄtavati sredstva iz fondova EU.

ANDREAS STAAB, predava na London School of Economics ARHIVA BUSINESS.HR

Kompanijska edukacija pla a se vjernoĹĄ u D EDUKACIJA ZAPOSLENIKA Velike tvrtke i u krizi ulaĹžu u obrazovanje zaposlenika. HEP je lani, primjerice, za to izdvojio gotovo 7 milijuna kuna. Ve ina ih se osigurava ugovorima koji obvezuju na ostanak u tvrtki MANUELA MUDRINI , rukovoditeljica upravljanja ljudskim potencijalima Vipneta ARHIVA BUSINESS.HR

a bi zadrĹžala i pove ala konkuretnost i kompetitivnost zaposlenika, svaka kompanija mora kontinuirano ulagati u edukaciju svojih zaposlenika. Zbog sloĹženih trĹžiĹĄnih uvjeta sve je ve a potreba za novim vjeĹĄtinama, a provjerili smo koliko i kako danas tvrtke vode brigu o tome.

Programi razli iti

U HEP-a isti u kako su lani u edukaciju zaposlenika uloĹžili 6,7 milijuna kuna te da je posrijedi kontinuirana praksa.U skladu s potrebama edukacije radnika, sklapaju se ugovori za sve vrste obrazovanja i to poslijediplomske studije, doĹĄkolovanja, prekvalifikacije, stru na usavrĹĄavanja i stru na osposobljavanja. "Jedan od uvjeta sklopljenog ugovora, tj. ugovorna obveza radnika nakon zavrĹĄetka obrazovanja je ostanak na radu dvostruko dulje vremena od poha anja edukacije ili studija. Za pojedinu vrstu obrazovanja cijenu utvr uje obrazovna ustanova kao i na in pla anja", objaĹĄnjavaju u HEP-u.

U Zagreba koj banci kroz svoj interni Edukacijski centar te kroz programe, sustave i alate, stvaraju preduvjete da bi u enje u banci bilo kontinuirano, relevantno i u inkovito.

"RaspolaĹžemo s mogu noĹĄ u organiziranja ne samo predavanja s vjeĹžbama (kako je to uglavnom bilo na po etku), ve i treninga iz razli itih vjeĹĄtina, mentoringa, coachinga, facilitiranja, e-learninga te razli itih drugih razvojnih aktivnosti", kaĹžu u Zabi.

Svaki zaposlenik Vipneta u prosjeku provede pet radnih dana godiĹĄnje na raznim edukacijama, ovisno o potrebama njegova radnog mjesta, isti e Manuela Mudrini rukovoditeljica upravljanja ljudskim potencijalima Vipneta. Zaposlenici tamo mogu odabrati razli ite programe razvoja, od stru nih treninga koji razvijaju funkcionalne kompetencije, preko stru nih seminara i konferencija, do treninga za razvoj vjeĹĄtina i rukovode ih kompetencija."No, kada zaposlenik odlu i oti i iz kompanije, Vipnet ima pravo traĹžiti povrat sredstava uloĹženih u njegovu edukaciju", objaĹĄnja-

va Mudrini .

Ericsson Nikola Tesla nudi pak atraktivne poslove i rad u motiviraju em globalnom okruĹženju, kontinuirani razvoj kompetencija, razvoj karijere i napredovanje na temelju u inka te ispunjenje profesionalnih teĹžnji, isti e Marijana Djuzel, direktorica Upravljanja ljudskim potencijalima. Posebnu pozornost posve uju planiranju i razvoju profesionalnih i poslovnih znanja te socijalnih vjeĹĄtina svakog zaposlenika.

TraĹže angaĹžman

U HT-u kaĹžu kako su spremni snositi sve troĹĄkove nastale edukacijskim aktivnostima, no o ekuju osobni angaĹžman zaposlenika.

Ako se u odre en broj zaposlenika, koji su mahom top talenti, ulaĹžu znatna sredstva, podrazumijeva se Ĺželja kompanije za zadrĹžavanjem takva kadra, objaĹĄnjavaju iz HT-a. Zaklju uju da u odre enim slu ajevima to podrazumijeva i uvjetovanje ostanka u kompaniji nakon zavrĹĄetka edukacijskog programa.

DraĹžen Tomi

drazen.tomic@business.hr

dogaaji 17

business.hr Utorak 5/10/2010

regija/svijet

Spor Japana i Kine zasjenio gospodarstvo SASTANAK NA VRHU Europski izvoz u azijske zemlje ASEM-a prošle je godine iznosio 310 milijardi eura, a uvoz 525 milijardi eura arhiva business.hr

izvoznicima omogućuje bitnu prednost.

Predstavnici EU također bi mogli spomenuti pitanje ljudskih prava u Kini.

Kineski premijer, koji sudjeluje na summitu u okviru europske turneje na kojoj se nalazi, rekao je pred grčkim zastupnicima u Ateni prije odlaska u Bruxelles da smatra kako je "snažna Europa nezamjenjiva".

Europa u deficitu

SUMMIT ASEM-a Ekonomska pitanja trebala bi dominirati summitom ASEM-a, organizacije koja predstavlja 60 posto svjetske populacije i globalne trgovine, a trebao bi biti potpisan i trgovinski sporazum Europske unije s Južnom Korejom

E

uropski i azijski čelnici započeli su u ponedjeljak u Bruxellesu dvodnevni sastanak na vrhu na kojem bi glavne teme trebale biti trgovina i reforma Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

No cijeli je summit pao u sjenu obnovljenog teritorijalnog spora Japana i Kine pa promatrači pomno prate hoće li se u četiri oka sastati japanski premijer Naoto Kan i njegov kineski kolega

Wen Jiabao kako bi ublažili napetosti oko pomorskog incidenta pokraj spornih otoka. Japan i Kina našli su se u najtežoj diplomatskoj krizi u posljednje četiri godine, otkako je 8. rujna japanska obalna straža zaustavila kineski brod pokraj nenastanjenih otočića u Istočnokineskome moru na koje polažu pravo obje zemlje.

Sporazum EU i Koreje

Ekonomska pitanja trebala bi dominirati summi-

tom ASEM-a jer ta organizacija predstavlja 60 posto svjetske populacije i globalne trgovine. Europska unija trebala bi također potpisati trgovinski sporazum s Južnom Korejom u nadi da će to biti samo prvi u nizu sličnih sporazuma s drugim azijskim zemljama. Sastanak EU s Kinom mogao bi se pokazati problematičnijim budući da EU i SAD optužuju Peking da namjerno održava podcijenjeni tečaj svoje valute, yuana, što kineskim

"Kina želi promovirati i ojačati strateške veze s Europskom unijom", rekao je. Dodao je da Kina podupire euro i želi olakšati investicije u svojoj zemlji, ali je zatražio od Europljana da "ograniče protekcionizam".

Trgovinska razmjena između zemalja Europske unije i njihovih 19 partnera iz Azije gotovo se udvostručila između 2000. i 2008., ali se prošle godine 20 posto smanjila, što se pripisuje svjetskoj ekonomskoj krizi. Pritom je Europa u deficitu: europski izvoz prema azijskim zemljama ASEM-a prošle je godine iznosio 310 milijardi eura, a uvoz 525 milijardi eura.

Reforma MMF-a također bi trebala biti visoko na dnevnom redu nakon što je Unija u petak dala signal kako je voljna prepustiti neke ovlasti brzorastućim ekonomijama. Hina, B.hr

EUROPSKA UNIJA

Subvencije škverovima na raspravu Javnom raspravom želi se vidjeti kakve je učinke dosad imao Europski okvir za državnu pomoć brodogradilištima, a nakon toga će se odlučiti je li opravdano njegovo daljnje postojanje Europska komisija pokrenula je javnu raspravu o subvencijama za brodogradnju kako bi se odlučilo žele li ih i dalje zadržati, mijenjati ili ukinuti. Predmet rasprave je Europski okvir za državnu pomoć brodogradilištima koji je stupio na snagi još 2004. godine, a sadrži odredbe o pomoći za inovacije, odredbe o lakšem zatvaranju neprofitabilnih kapaciteta i specifičnu pomoć za brodogradilišta koja se nalaze u slabije razvijenim regijama.

"Brodogradnja je jedan od rijetkih sektora koji još dobiva državnu pomoć, što se ne odnosi i na ostale sektore gospodarstva. Svrha je javne rasprave vidjeti kakve je učinke dosad imao Europski okvir, a nakon toga će se odlučiti je li opravdano da on i dalje postoji", rekao je Joaquín Almunia, dopredsjednik Europske komisije zadužen za tržišno natjecanje.

Okvir inače ostaje na snazi do 2011. godine, dokad će Komisija odlučiti hoće li ga zadržati ili pak mijenjati.

I. M.

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 5/10/2010

JERKOVI PRED MIROVINOM

KulaĹĄ na elu Atlantske

Nadzorni odbor Atlantske plovidbe izabrao je novu petero lanu Upravu koja stupa na duĹžnost 1. sije nja 2011. godine, a za predsjednika Uprave izabran je Pero KulaĹĄ, kaĹže se u obavijesti koju je Atlantska plovidba u ponedjeljak dostavila Hanfi i Zagreba koj burzi. Za lanove Uprave, na prijedlog njezinog novog predsjednika, imenovani su Pavo Ĺ iĹĄevi , Marin

Matana, Duťko Vladovi Relja i Ivica Šurkovi . Dosadaťnji lanovi Uprave Vlaho Lonza i Želimir Uskokovi tako er ostaju u Upravi. Ante Jerkovi nakon 16 godina upravljanja kompanijom odlazi u mirovinu. Novi predsjednik Uprave Atlantske plovidbe Pero Kulať (39) diplomirani je inŞenjer pomorskog prometa i kapetan duge plovidbe.

Karijeru je zapo eo 1992. godine na brodovima Atlantske plovidbe, na kojima je plovio do 2001. godine, kada je preĹĄao u glavni ured tvrtke. N. S.

BROJKA

6,75 posto temeljenog kapitala nakon posljednjeg otpuĹĄtanja dionica pulska Uljanik plovidba drĹži u vlastitom trezoru

TEMELJNI KAPITAL

Kovanica dokapitalizirana sa 30 mil. kn

Banka Kovanica je odlukom mati ne banke Cassa di Risparmio della Repubblica di San Marino S.p.A. dokapitalizirana sa 30,6 milijuna kuna pa joj temeljni kapital sada iznosi 142,96 milijuna kuna. Dokapitalizacija je provedena unosom prava i uplatom u novcu i njome su, isti u, oja ali poziciju na doma em trĹžiĹĄtu financija. B.hr

Jesen velikih preuzim Genzyme, a VimpelC

›

NEPRIJATELJSKA I FER CIJENA Francuski farmaceutski div Sanofi-Aventis krenuo je u neprijateljsko preuzimanje ameri kog konkurenta Genzymea, dok se ruski VimpelCom planiraju i stvaranje petoga najve eg svjetskog telekoma odlu io na suptilniji pristup - pregovara o spajanju s egipatskim Orascomom Po etak tjedna donio je dvije vaĹžne vijesti u podru ju velikih preuzimanja i spajanja - francuski je SanofiAventis u ponedjeljak po-

krenuo 18,5 milijardi dolara vrijedan postupak neprijateljskog preuzimanja Genzymea nakon ĹĄto se predstavnici dviju kompanija

Pr hrv tvr ma na Eu

JUR inve Regi

mjesecima nisu mogli dogovoriti o kupoprodaji ameri ke biotehnoloĹĄke grupe.

Uprava Genzymea odbila je u kolovozu ove godine

TRŽIŠTA U NASTAJANJU

Raste interes za Kinu, pada za Europu Vrijednost preuzimanja i spajanja na trĹžiĹĄtima u nastajanju ove je godine porasla viĹĄe od dvije tre ine, na 575,7 milijardi dolara, a na europskim je trĹžiĹĄtima porasla samo 20-ak posto, na 550,2 milijarde dolara, pokazali su nedavno objavljeni podaci analiti ke ku e Dealogic.

Kako prenosi Financial Times, aktivnosti na trĹžiĹĄtima u nastajanju tako su se popele na razi-

nu od 30 posto ukupnih globalnih preuzimanja i spajanja, a europski je udjel pao na najniĹžu razinu u posljednjih 12 godina i iznosi 29 posto.

U ovoj godini najve i je interes bio za preuzimanje kineskih kompanija, gdje vrijednost ugovorenih poslova iznosi oko 133 milijarde dolara. Slijede Brazil, Indija i Rusija, na koje se odnosi viĹĄe od pola aktivnosti na trĹžiĹĄtima u razvoju.

BROJKA

18,5

milijardi dolara vrijedna je neprijateljska ponuda Sanofi-Aventisa za preuzimanje Genzymea

25

milijardi dolara vrijedit e zajedni ka telekom kompanija ruskog VimpleComa

ponudu francuskog farmaceuta vrijednu 18,5 milijardi dolara smatraju i je nerealnom pa se Sanofi-Aventis odlu io obratiti izravno dioni arima.

SloĹžno grade trĹžiĹĄte

Ponuda od 69 dolara po dionici vrijedi do 10. prosinca, a njezina vrijednost odraĹžava premiju od 38 posto u odnosu na zadnju zabiljeĹženu cijenu Genzymove dionice prije objave prve ponude, koja je 1. srpnja iznosila 49,86 dolara.

BliĹže se kraju i pregovori o spajanju drugog najve eg ruskog mobilnog operate-

SKUPŠTINA 15.11.

U Zlatni rat ulaze vjerovnici?

Zlatni rat u ponedjeljak je na stranicama Zagreba ke burze objavio poziv na Glavnu skupštinu dioni ara koja e se održati 15.11. u Bolu. Na skupštini bi se trebalo odlu iti o pove anju temeljnoga kapitala društva unosom prava potraživanja uz potpuno isklju enje prava prvenstva.

Kapital bi trebao biti pove an za 64 milijuna kuna s osnove dospjelih zajmova. N. S.

KOMERCIJALNI ZAPISI

Tre a tranša Agram brokera

Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) u ponedjeljak je na svojim internetskim stranicama objavilo obavijest o uvrštenju tre e tranše komercijalnih zapisa društva Agram brokeri iz Zagreba. Tre a tranša komercijalnih zapisa te banke vodi se pod oznakom AGRBM-139A, a prvi je dan trgovanja tim vrijednosnim papirom bio ponedjeljak. N. S.

NEKRETNINCI

Vukadin najve i u Jadran kapitalu?

Zvonimir Vukadin obavijestio je u ponedjeljak putem Zagreba ke burze Jadran kapital i Hanfu da je u petak na burzi kupio 130.000 dionica nekretninskog fonda Jadran kapital. Budu i da je Vukadin s novih 16,87 posto dionica znatno prešao prag od 10 posto, koji ga obvezuje na izvješ ivanje izdavatelja i Hanfe o stjecanju vlasništva, ZSE je objavio identi-

tet osobe koja stoji iza transakcije provedene u etvrtak.

"Nakon navedenog stjecanja raspolažem sa 152.540 dionica izdavatelja koje ine 19,27 posto temeljnog kapitala i daju 19,79 posto glasova na glavnoj skupštini izdavatelja", stoji u obavijesti na burzi. Budu i da se u etvrtak Jadran kapitalom trgovalo po cijeni 18,11 kuna, ispada da je za 130.000 dionica Vukadin platio 2,35 milijuna kuna.

Kako je osim te transakcije u etvrtak na burzi kupljeno još 20.000 dionica, a u petak

49.000 dionica, koje su pla ene 20 kuna po dionici, odnosno gotovo milijun kuna, ini se da Vukadin i dalje pove ava svoj udjel.

Vukadin kao ulaga ima raznolik portfelj, a donedavno je bio lan Uprave Dom holdinga. Karijeru je po eo 1997. u protokolu Ureda predsjednika Franje Tu mana. Ve ina ulaga a u Jadran kapitalu skriva se iza skrbni kih ra una, a Vukadin je, ovisno o tome koga je kupio dionice, trenuta no drugi ili prvi najve i dioni ar. D. B.

imanja: Sanofi želi lCom snubi Orascom ››

Preuzimanje hrvatskih tvrtki postat e manje rizi no nakon ulaska u Europsku uniju JURICA PEVEC, direktor investicijske tvrtke Certus Regimen SNIMIO SAŠA ETKOVI

ra VimpelComa s tvrtkama egipatskog milijardera Nagiba Savirisa Windom i Orascomom.

Dvije su strane ugovorile stvaranje 25 milijardi dola-

BROJKA

144

milijarde dolara iznosila su ove godine preuzimanja u EU i pala su 15 posto u odnosu na devet mjeseci 2009. godine

BROJKA

1,67

bilijuna dolara iznosila su ukupna preuzimanja u prvih devet mjeseci ove godine u svijetu

576

milijardi dolara iznosila je ovogodišnja vrijednost preuzimanja i spajanja u SAD-u

ra vrijedne kompanije koja e VimpelComu otvoriti vrata na afri ko i tržište Bliskog istoka. Uspiju li pregovori, ta e kompanija zauzeti peto mjesto na popisu najve ih svjetskih mobilnih operatera.

Te vijesti ne ude uzme li se u obzir posljednja objavljena statistika Thomson Reutersa prema kojoj je vrijednost globalnih preuzimanja i spajanja u prvih devet mjeseci ove godine 21 posto ve a u odnosu na isto razdoblje lani i iznosi 1,67 bilijuna dolara.

U tre em kvartalu ove godine globalna spajanja i preuzimanja iznosila su 599

milijardi dolara, što je 35,6 posto više nego u istom razdoblju lani, a rije je o najboljim kvartalnim rezultatima u posljednje dvije godine.

Jeftine akvizicije

"To je zapravo logi an razvoj doga aja jer je upravo recesija prava prilika za jeftinije preuzimanje tvrtki koje su nekada bile višestruko skuplje i bilo ih je nemogu e kupiti", komentirala je razvoj doga aja Helena Budiša, direktorica Uhy Hb Ekonoma, te dodala da se u recesiji zapravo vidi koja je tvrtka poslovala dobro i stabilno te ostvarila kontinuiran rast bez pretjeranog zaduživanja.

Do kraja godine Budiša o ekuje daljnji rast globalnih preuzimanja i spajanja, a najve i interes o ekuje za spajanja na financijskom tržištu.

"Kriza je zapravo ubrzala procese spajanja i pripajanja zato što tvrtke bez rasta shva aju da im je jedini izlaz iz teške situacije udruživanje s jednom ili nekoliko tvrtki te ostvarivanje što bolje pozicije na tržištu, i prema dobavlja ima, i prema kreditorima koji omogu uju stabilnost i rast tvrtke", tvrdi Budiša.

Biljana Star i

RAST EMO 50 POSTO

Na meti e biti hrvatski supermarketi, obiteljske tvrtke i brodogradnja Što se Hrvatske ti e, porast spajanja tvrtki i o ekuje se tek u bližoj budu nosti, odnosno nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Nakon ulaska osam lanica iz srednje i isto ne Europe 2004. godine u EU, vrijednost spajanja i preuzimanja porasla je ak 76,5 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Kako navodi Helena Budiša, hrvatsko je tržište danas razvijenije nego prije šest godina pa valja pretpostaviti da taj postotak prilikom ulaska Hrvatske u EU ne e biti tako visok. No zasigurno se može o ekivati strelovit rast u jednoj godini, a mogao bi premašiti i 50 posto.

Uz prehrambenu industriju i supermarkete, spajanje i preuzimanje o ekuje se i u drugim rascjepkanim granama, primjerice, na tržištu elektroni ke opreme te u brodogradnji.

"U bližoj budu nosti može se o ekivati porast broja spajanja i preuzimanja te stvaranje nekoliko ve ih tvrtki na hrvatskom tržištu. Iako se o ekuje rast takvog trenda, istodobno e se dogoditi pad njihove

vrijednosti jer su strateške hrvatske tvrtke ve prošle proces akvizicije i sada su na redu obiteljske tvrtke", kaže Budiša.

Da e se aktivnosti na tom podru ju intenzivirati s ulaskom Hrvatske u EU, smatra i direktor investicijske tvrtke Certus Regimen Jurica Pevec.

"Aktivnost je u Hrvatskoj manja u usporedbi s onom u inozemstvu zato što je kapital nedostupniji. No, to bi se trebalo promijeniti s ulaskom u Europsku uniju, kada e se Hrvatska smatrati manje rizi nom nego što je to sada slu aj", tvrdi Pevec. Tada bi najzanimljivije mogle biti banke, naftna industrija te telekomunikacije, a i hrvatskim e kompanijama biti lakše jer e se nalaziti na istom tržištu i lakše dolaziti do kapitala. Do kraja ove godine u Hrvatskoj ne o ekuju ništa posebno što se ti e spajanja i preuzimanja s obzirom na trenuta nu situaciju.

"Kapital je nepristupa niji i skuplji. Tko bi i htio nešto poduzeti, sada ne može", zaklju uje Pevec.

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Powered by HITA-VRIJEDNOSNICE d.d.

www.hita.hr

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica alternativnog pruĹžatelja telekomunikacijskih usluga u ponedjeljak je ponovo stigla na razine iznad 32 kune uz zadovoljavaju i promet od gotovo 50.000 kuna. Ukupno je protrgovano 1547 komada dionica u ĹĄest transakcija ĹĄto je bilo dovoljno da to izdanje u e me u pobjednike dana.

OGLAS

Brokerska kuÊa - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 VaraŞdin: 042 302 700

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Atlantic grupa Adris grupa Privredna banka Zagreb Ericsson Nikola Tesla, Agrome imurje Atlantska plovidba d.d.

Institut gra evinarstva hrvatske Ina-industrija nafte d.d.

HUP - Zagreb AD plastik Exportdrvo Dalekovod Metalska industrija VaraĹždin Viadukt Ledo Podravka prehrambena industrija, d.d.

Tvornica duhana Zagreb KraĹĄ, prehrambena industrija Adris grupa Kon ar - elektroindustrija HG Spot Petrokemija SN holding Jadroplov d.d. uro akovi holding OT-optima telekom d.d.

Croatia lloyd Tehnika Fima validus Badel 1862 Uljanik plovidba Ingra Riviera pore Liburnia riviera hoteli Karlova ka banka Zve evo, prehrambena industrija PIK-Vinkovci Auto Hrvatska Dukat Zagreba ka banka Luka Rijeka Luka plo e Slobodna Dalmacija BeliĹĄ e Kon ar akove ki mlinovi IPK Kandit Industrogradnja d.d Kon ar Hoteli Makarska Mlinar mlinsko-pekarska industrija Plava laguna Tisak Tankerska plovidba Viro tvornica ĹĄe era d.d.

Konzum DIOKI d.d Dom holding Magma d.d.

Jadranska banka Elektrometal Jadranski naftovod Slatinska banka Imperial hoteljerstvo Slavonski zatvoreni investicijski fond Žitnjak Kaťtelanski staklenici Nava banka Belje akovťtina Jadranka Fima proprius d.d.

Elektroprojekt, projekt., konzalt. i inĹženj. d.d.

Varteks, varaĹždinska tekstilna ind. d.d.

Laguna Novigrad Kemika Maistra Proficio Zlatni rat Pounje trikotaĹža Lav evi

+

Vrijednosnica poĹžeĹĄke konditorske industrije u novi je tjedan uĹĄla s povelikim padom ve im od ĹĄest posto.

Promet dionicom Zve eva preĹĄao je 25.000 kuna, ĹĄto je iznadprosje no za dionicu kojom se sporadi no trguje. Bilo je izdanja, poput Diokija, Industrogradnje ili Dukata, koji su u ponedjeljak pali po ve oj stopi, ali uz manji promet.

Redovan promet: 9.886.879,36 kn

CROBEX: -0,57%

NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

272.00 807.00 274.00 485.01 1,332.00 924.19 800.01 1,537.01 1,660.01 1,430.00 94.12 500.00 268.41 2,360.00 216.00 5,500.00 283.21 2,300.00 473.57 300.26 478.20 27.00 153.50 185.00 140.00 28.51 31.70 2,800.00 1,023.51 11.19 72.00 565.00 21.80 176.98 2,401.00 69.50 103.40 229.01 368.35 362.00 238.71 190.00 1,600.00 26.22 422.78 2,000.00 3,399.99 198.00 410.00 2,150.00 85.00 637.00 1,360.20 180.10 1,350.00 306.01 194.99 83.00 36.51 50.00 2,760.00 169.00 2,664.01 102.01 171.16 27.03 107.50 909.00 69.00 64.52 7.60 368.88 21.20 959.00 16.95 9.00 160.00 65.71 11.91 38.06 0.66 250.00

274.24 816.00 275.00 487.05 1,342.99 924.19 813.00 1,580.00 1,684.98 1,478.97 95.00 500.00 273.70 2,360.00 219.00 5,552.02 289.60 2,300.00 475.01 300.27 485.00 27.06 154.50 186.00 140.00 29.02 32.29 2,800.00 1,054.99 11.50 75.02 569.00 22.00 176.98 2,451.20 70.00 103.40 229.01 368.60 362.00 239.98 194.00 1,600.00 26.22 485.00 2,000.00 3,400.00 198.00 410.50 2,150.00 85.00 637.00 1,360.20 180.10 1,350.00 309.99 194.99 85.13 36.52 51.80 2,760.00 169.00 2,664.01 102.01 171.16 27.03 108.00 909.00 69.00 64.52 7.60 368.88 21.20 959.00 16.95 9.00 160.00 65.71 11.91 38.06 0.66 250.00

273.40 816.00 274.00 485.02 1,332.09 924.19 800.01 1,537.01 1,660.01 1,430.00 95.00 500.00 268.41 2,360.00 219.00 5,500.00 283.21 2,300.00 473.67 300.26 485.00 27.00 153.51 185.00 140.00 29.00 32.29 2,800.00 1,040.00 11.33 72.40 565.00 21.90 176.98 2,451.20 69.50 103.40 229.01 368.35 362.00 238.71 194.00 1,600.00 26.22 485.00 2,000.00 3,400.00 198.00 410.18 2,150.00 85.00 637.00 1,360.20 180.10 1,350.00 309.99 194.99 83.00 36.51 51.80 2,760.00 169.00 2,664.01 102.01 171.16 27.03 107.50 909.00 69.00 64.52 7.60 368.88 21.20 959.00 16.95 9.00 160.00 65.71 11.91 38.06 0.66 250.00

-0.22% 0.74% -0.36% -1.02% -0.59% 1.56% -1.36% -1.48% -0.72% 0.00% 0.92% 0.60% -1.85% -6.35% 1.86% -1.61% -3.01% 0.00% 0.09% -0.90% 1.01% -1.82% -3.00% 1.60% -0.71% 0.00% 3.53% 0.00% 0.00% -1.65% -4.74% 0.00% -1.62% 0.16% 0.05% -0.71% -6.76% 15.08% 0.07% -9.53% 0.06% -0.26% 0.06% 4.34% 2.75% 0.00% 0.00% 0.00% -6.78% 0.00% -0.01% 0.00% -2.84% 0.00% 0.00% 0.00% 3.17% -16.05% -1.32% 3.60% -7.69% -3.15% -1.19% 0.00% -2.19% 0.07% 0.00% -4.32% -23.33% -0.74% -5.00% -0.29% -8.70% 1.05% -0.29% -5.36% -27.27% 0.77% -0.75% 0.11% -17.50% 7.99%

11,168 1,962 2,258 1,009 346 439 417 216 180 164 1,500 272 489 55 473 17 288 35 157 225 128 2,226 375 305 402 1,846 1,547 15 38 2,845 428 55 1,427 169 12 399 247 88 50 50 73 86 10 590 32 7 4 67 22 4 100 13 6 45 6 24 30 50 106 66 1 16 1 25 13 80 20 2 24 20 150 3 50 1 35 60 3 5 26 8 400 1

3,049,711.19 1,594,907.68 619,899.00 489,397.33 463,012.52 405,719.41 335,395.42 335,064.64 300,082.50 234,764.90 142,067.40 136,000.00 132,079.40 129,800.00 103,087.85 94,124.03 82,321.45 80,500.00 74,452.87 67,558.60 61,585.38 60,111.00 57,765.08 56,516.67 56,280.00 53,022.06 49,752.03 42,000.00 39,302.20 32,300.69 31,577.21 31,275.00 31,260.35 29,909.62 29,220.60 27,830.50 25,539.80 20,152.88 18,420.44 18,100.00 17,470.58 16,500.26 16,000.00 15,469.80 14,464.48 14,000.00 13,599.99 13,266.00 9,028.40 8,600.00 8,500.00 8,281.00 8,161.20 8,104.50 8,100.00 7,423.84 5,849.70 4,187.45 3,870.94 3,366.00 2,760.00 2,704.00 2,664.01 2,550.25 2,225.08 2,162.40 2,152.50 1,818.00 1,656.00 1,290.40 1,140.00 1,106.64 1,060.00 959.00 593.25 540.00 480.00 328.55 309.66 304.48 264.00 250.00

22,388.33 2,015.52 1,858.84 9,251.64 1,773.88 38.25 1,116.43 243.74 16,600.10 674.07 398.96 72.00 615.68 35.44 100.04 1,210.93 1,535.00 747.06 650.64 2,887.27 1,247.48 8.91 512.89 503.20 229.13 93.87 91.06 406.21 197.04 30.61 54.45 327.70 164.25 646.60 741.83 93.07 31.83 72.65 243.75 1,086.00 15,288.99 1,160.21 356.18 136.90 564.69 61.43 357.00 141.59 185.57 208.75 95.15 124.48 743.10 429.82 845.62 429.85 4,426.83 335.49 272.63 252.48 330.16 14.17 1,978.95 93.74 108.83 90.45 22.11 103.26 29.46 530.06 8.01 122.65 42.47 86.12 32.56 140.37 15.24 719.15 46.60 21.02 1.76 119.55

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 624.15 242.21 461.06 1,231.00 800.00 723.23 1,537.01 1,550.00 1,125.00 62.55 305.00 264.99 2,211.02 204.00 5,220.00 240.00 2,300.00 250.05 271.89 421.00 20.08 105.50 55.95 124.01 22.36 21.28 2,800.00 949.03 10.55 58.00 533.13 19.70 100.00 1,413.01 53.00 87.56 199.00 360.25 240.00 200.00 162.00 1,500.00 20.01 309.10 1,805.00 2,107.10 191.00 292.00 1,900.00 83.00 637.00 1,206.77 174.15 1,200.01 290.00 140.20 70.07 28.70 48.11 2,006.00 169.00 2,332.01 93.60 150.00 15.15 76.10 612.00 50.00 59.00 5.51 368.88 19.19 548.91 12.69 8.99 160.00 61.00 11.50 30.05 0.60 210.00

332.84 816.00 318.99 685.00 1,777.00 1,003.00 1,165.00 4,259.95 1,940.00 1,860.00 109.30 500.00 441.00 3,130.00 473.90 7,679.00 400.00 2,300.00 495.00 373.00 517.00 109.19 192.99 245.00 208.49 54.93 44.99 3,400.00 2,419.96 29.01 144.00 736.00 60.78 200.00 2,890.00 96.00 139.00 310.50 578.99 400.12 298.40 239.97 2,093.00 64.98 580.00 2,198.00 3,799.21 340.00 570.00 2,450.00 109.80 640.00 1,700.00 369.00 1,850.00 493.00 207.51 159.28 51.79 74.95 3,100.00 315.07 3,750.00 135.00 214.95 37.37 164.00 1,300.00 150.00 108.00 44.10 444.00 43.74 990.00 36.50 12.99 220.50 87.82 16.39 59.66 1.19 286.13

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

62,00 295,00 139,00 106,08 248,00 16,00 88,70 12,83 184,10 43,30 0,75 9,53 10,05 15,75 4,79

63,45 305,00 143,00 106,26 250,00 16,00 89,50 12,90 186,00 44,00 0,75 9,55 10,29 16,00 4,88

63,09 300,00 143,00 106,10 248,29 16,00 89,11 12,90 184,10 44,00 0,75 9,53 10,21 15,85 4,83

63,05 300,09 142,87 37,76 249,09 16,00 89,13 12,90 184,34 43,93 0,75 9,53 10,09 15,85 4,85

3,00 30,50 32,80 1,32 0,40 2,34 0,20 32,50 0,15

3,05 30,85 33,00 1,34 0,40 2,34 0,20 32,50 0,15

3,05 30,80 33,00 1,34 0,40 2,34 0,20 32,50 0,15

3,05 0,31 0,33 1,33 0,40 2,34 0,20 0,33 0,15

96,00 88,80 96,00 36,50 140,00 15,00 19,00 63,04 6,10

96,00 88,80 96,00 36,50 140,00 15,48 19,01 63,04 6,10

96,00 88,80 96,00 36,50 140,00 15,48 19,00 63,04 6,10

96,00 88,80 96,00 36,50 140,00 15,39 19,00 63,04 6,09

0,00 % -2,95 % 0,20 % 3,25 % -17,65 % 1,18 % -1,30 % -1,50 % -4,09 %

465,00 1.800,00 11.101,00 400,00 97,71 94,54 82,80 92,00 85,50 88,72 1.000,00 1.940,00 950,00 91,58 1.200,00 2.750,00 300,00 400,00

469,00 1.888,00 13.000,00 400,00 97,82 94,67 82,84 92,00 85,85 88,77 1.000,00 2.006,00 954,00 91,66 1.200,00 2.800,00 300,00 400,00

466,00 1.824,00 12.766,00 400,00 97,75 94,57 82,83 92,00 85,62 88,77 1.000,00 1.952,00 951,00 91,65 1.200,00 2.765,00 300,00 400,00

465,11 1.824,37 12.765,98 400,00 97,75 94,57 82,83 92,00 85,64 88,76 1.000,00 1.951,81 951,27 91,65 1.200,00 2.765,18 300,00 400,00

0,22 % -1,41 % 2,81 % 0,00 % -0,09 % -0,11 % -0,24 % -3,16 % -0,26 % 0,06 % 0,00 % -6,83 % -0,31 % -0,01 % 5,26 % -0,68 % 0,00 % 0,00 %

490,00 2.980,00 3.400,00 3.350,00 81,10 2.000,00 1.600,00 22.500,00 87,00 92,60 2.550,00

500,00 3.000,00 3.450,00 3.400,00 82,00 2.050,00 1.600,00 23.100,00 87,00 92,60 2.600,00

494,80 2.989,62 3.449,18 3.364,05 81,39 2.012,59 1.600,00 22.885,79 87,00 92,60 2.565,62

494,80 2.989,62 3.449,18 3.364,05 50,19 2.012,59 1.600,00 22.885,79 53,66 57,11 2.565,63

LJUBLJANSKA BURZA KRKG HDOG MELR SOS2E PETG POPG TLSG GRVG SAVA KDHR NF1N INDGL KBMR LKPG KDIR

KRKA HELIOS MERCATOR SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA PETROL PLAMA - PUR TELEKOM SLOVENIJE GORENJE SAVA KD GROUP NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD INFOND GLOBAL NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR LUKA KOPER KD ID

ZIF VIB FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA UT LEOTAR AD TREBINJE ZIF BORS INVEST FOND AD BANJA LUKA R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 Medika d.d. - redovne dionice

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B JKP JABLANICA D.D. JABLANICA (K4) BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO

NIS a.d. Novi Sad Imlek a.d. Beograd Jubmes a.d. Beograd Galad a.d. Kikinda Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2016K Dunav Grocka a.d. Grocka Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2014K Agroseme a.d. Kikinda DIN Fabrika duvana a.d. Niš Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Carnex a.d. Vrbas AIK banka a.d. Niš Vig vodovod i grejanje a.d. Novi Sad Impregnacija a.d. Beograd

Garant a.d. Futog KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ZK PELAGONIJA BITOLA Prodor a.d. Novi Sad MAKPETROL SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 05 R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 02 STOPANSKA BANKA BITOLA

547.232,88 247.275,00 125.723,80 112.563,62 110.348,00 81.312,00 54.813,70 26.698,10 26.361,50 25.174,10 22.954,45 22.576,04 22.037,77 19.212,00 11.722,87

Jumbes Beograd Makpetrol Stil kraljevo Stopanska banka Gorenje

+2,81% +2,04% +1,17% +0,82% +0,70%

Garant Futog

Fabrika duhana Sarajevo Imlek Beograd BH Telecom Luka Koper Aik banka Niš

-3,40% -1,41% -1,30% -0,94% -0,68%

Mercator

+4,66 -3,38

0,00 % -0,60 % 1,20 % 0,75 % 0,00 % -8,24 % 0,00 % -0,31 % 0,00 %

10020 60208 51151 10363 11913 1152 10286 3000 1799

30.560,00 18.481,21 16.803,78 13.796,76 4.765,20 2.695,68 2.057,20 975,00 269,85

8080 5639 4369 3599 600 2150 983 50 149

775.680,00 500.743,20 419.424,00 131.363,50 84.000,00 33.098,00 18.677,83 3.152,00 908,90

Rast cijene od gotovo pet posto u ponedjeljak je zabilježila dionica makedonskog proizvo a a dijelova za motore, koja je sa 738.732 denara prometa ujedno bila najtrgovanija na Makedonskoj burzi.

Najviša cijena po kojoj se tom dionicom tijekom dana trgovalo iznosila je 500 denara, no posljednja je zabilježena ipak pala na 494,8 denara. Rasla je i cijena Alkaloida, i to 2,25 posto.

Makedonski indeks MBI 10 bio je jedini regijski koji je tjedan zapo eo u plusu.

Dionica najve eg slovenskog trgova kog lanca Mercatora u ponedjeljak je zabilježila pad cijene 3,38 posto te je tako posljednja zabilježena iznosila 143 eura. Najniža cijena kojom se tijekom dana trgovalo tom dionicom iznosila je 139 eura, a najviša je ujedno bila zadnja zabilježena.

Ukupan promet tom dionicom bio je 125.723 eura što je bilo dovoljno za tre e mjesto na popisu najtrgovanijih na Ljubljanskoj burzi.

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA GRNT KMB ALK TPLF RMDEN09 ZPKO PROD MPT RMDEN05 RMDEN02 SBT

8679 824 880 2981 443 5082 615 2070 143 573 30610 2368 2184 1212 2417

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS IMLK JMBN GALD A2011 A2012 A2016 DNVG A2015 A2014 AGSK DINNPB ENHL A2013 CRNX AIKB VIGV IMPR

-0,25 % 0,00 % -3,38 % -0,15 % -0,33 % 6,67 % -0,77 % 0,70 % -0,49 % 0,46 % -1,32 % -1,04 % -0,39 % -0,94 % -0,82 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKC FBIHKD FBIHKH FBIHK1B JABLRK4 BSNLR BHTSR IKBZRK2 SOSOR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA VIBP-R-A RSRS-O-D RSRS-O-C TLKM-R-A LEOT-R-A BRSP-R-A RTEU-R-A RSRS-O-B MDKA-R-A

+

Oznaka

Utorak 5/10/2010

+

Powered by

business.hr

26293 12.229.237,00 4435 8.091.082,00 152 1.940.429,00 3592 1.436.800,00 13606 1.330.004,61 13692 1.294.853,52 13859 1.147.874,14 8244 758.448,00 8107 694.318,80 5922 525.622,03 490 490.000,00 213 415.736,00 394 374.800,00 4051 371.288,98 308 369.600,00 123 340.117,00 812 243.600,00 398 159.200,00

valuta: MKD - makedonski denar 4,66 % 0,66 % 2,25 % 0,37 % -0,13 % 3,21 % 0,00 % 2,04 % 0,00 % 0,65 % 0,82 %

1493 173 149 131 8078 201 229 14 5425 5000 96

738.732,00 517.204,00 513.928,00 440.690,00 405.473,78 404.530,00 366.400,00 320.401,00 291.084,92 285.549,69 246.300,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP -1,13% BIRS -0,15% 814,67 851,01 LJSEX -0,57% FIRS -0,25% 3.262,22 1.450,48 Belex15 -0,38% MBI10 +1,46% 616,35 2.120,69 Belexline -0,23% MOSTE -1,62% 1.221,84 479,38 SASX10 -0,01% NEX20 +0,15% 896,53 13.965,45 EUROPSKI INDEKSI -0,19% WIG20 -0,15% 2.611,30 BUX -0,83% 23.045,95 -0,83% -0,69% ATX +0,11% 2.565,30 indeksa na zatvaranju u +0,59% Stanje ponedjeljak, 4. listopada 2010.

FTSE100 5.582,09

DAX 6.159,66

CAC40

3.666,65

MICEX 1,464.23

AMERI»KI INDEKSI -0,44% S&P500 +0,44% 10.788,05 1.146,24 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,09% petak, 1. listopada 2010.

2.370,75 DJIA

investor 22 DIONI»KI

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

+

Ime fonda DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Ilirika Azijski tigar

60,3753

19,40

HPB WAV DJE

88,2376

12,80

MP-Bric HR

346,2235

12,31

ZB trend

126,4600

12,20

AC Rusija

41,7413

12,11

ST Global Equity

46,5863

-25,07

FIMA Equity

77,9422

-23,60

C-Zenit

46,4014

-20,11

Erste Total East

30,1800

-18,83

KD Victoria

13,5263

-17,61

+ MJEŠOVITI

NFD BRIC MP-Bric HR KD Energija ZB BRIC+ KD Nova Europa PBZ I-Stock Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni ZB aktiv AC Rusija Aureus US Equity VB CROBEX10 Aureus Equity OTP Europa Plus HPB Titan Prospectus JIE A1 VB High Equity HI-growth HPB WAV DJE FIMA Equity HPB Dynamic AC G Dynamic EM C-Zenit Raiffeisen HR dionice KD Victoria ST Global Equity ZB trend PBZ Equity fond Ilirika JIE

+

142,5100

6,72

Allianz Portfolio

109,7643

6,54

AC G Balanced EM

10,8591

5,44

Raiffeisen Balanced

152,2700

3,51

9,7919

3,01

ICF Balanced

116,1257

-26,06

ST Balanced

171,7973

-22,09

ST Aggressive

63,4617

-19,75

C-Premium

5,3564

-10,90

Agram Trust

68,1999

-9,12

HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Raiffeisen Bonds

173,9800

11,69

Erste Bond

130,4600

11,16

Capital One

159,5100

10,74

ZB bond

159,6900

8,15

PBZ Bond fond

129,3100

7,84

HPB Obvezni ki

125,5065

5,77

HI-conservative

11,3163

5,97

ICF Fixed Income

139,6247

6,03

OTP euro obvezni ki

126,3971

7,49

PBZ Bond fond

129,3100

7,84

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn

kn kn

kn kn

kn kn kn

kn kn kn

kn kn

kn kn kn kn

kn

28,2943 346,2235 9,5975 97,9700 6,3342 62,7600 55,9400 38,3541 98,5200 41,7413 115,4638 91,3066 91,1102 107,5416 67,5022 56,5156 80,9100 48,5207 8,1653 88,2376 77,9422 49,6754 10,8071 46,4014 69,3800 13,5263 46,5863 126,4600 79,2800 159,0813

0,66 0,66 0,66 0,59 0,45 0,38 0,38 0,28 0,27 0,27 0,26 0,21 0,18 0,13 0,10 0,09 0,09 0,07 0,04 0,02 -0,01 -0,03 -0,03 -0,04 -0,04 -0,06 -0,06 -0,07 -0,08 -0,13

2,75 8,51 5,45 3,80 6,30 7,93 2,98 3,69 3,24 6,35 6,12 2,84 0,24 4,98 -1,41 -0,20 3,62 6,48 2,50 3,83 -1,03 0,04 0,14 -6,61 3,61 -7,35 2,00 2,46 2,92 2,45

6mj. % 12 mj. (%)

-2,53 -1,51 -3,78 N/A -5,52 -3,37 -7,18 -8,40 -0,92 -11,31 -10,26 -10,15 -8,41 0,26 -2,32 -13,84 -5,02 -2,81 -5,12 0,25 -10,09 -2,91 -2,26 -19,81 -6,71 -15,35 -9,61 -3,21 -8,32 -7,81

11,22 12,31 N/A N/A 3,36 10,75 7,95 -11,18 2,80 12,11 3,35 N/A -8,99 4,88 4,37 -15,28 -10,43 -7,36 -0,08 12,80 -23,60 -13,31 5,16 -20,11 -8,31 -17,61 -25,07 12,20 -9,45 -9,26

PGP (%) Ove god. (%)

-15,01 -5,49 N/A N/A -14,28 -13,50 -18,85 -29,25 -0,35 -21,74 7,55 N/A -1,91 6,25 -11,58 -14,41 -8,55 -21,41 -2,33 -3,98 -3,86 -15,70 5,05 -25,43 -16,28 2,68 -7,40 3,01 -4,47 8,14

4,50 1,86 -4,02 -2,03 0,41 3,38 -1,17 -2,15 1,35 2,63 3,98 -8,69 -7,13 -0,08 -2,65 -10,72 -3,61 -3,04 -2,22 7,32 -13,84 -9,55 4,96 -17,89 0,07 -11,20 -13,26 3,94 -4,05 -3,10

Imovina

10,087 11,956 5,330 69,416 18,430 201,373 24,811 135,696 505,378 9,663 14,243 7,393 68,856 8,580 10,099 25,029 20,911 13,458 66,242 13,681 23,707 22,029 13,246 5,593 13,661 58,308 13,556 162,669 384,852 97,578

Starost

Datum

3,50 2,56 0,59 0,47 2,96 3,21 2,78 2,76 4,27 3,57 1,98 0,70 4,84 1,20 3,19 3,67 2,37 3,00 8,60 3,08 6,34 4,10 1,58 2,62 2,06 11,40 9,94 7,93 5,07 5,93

01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI Aureus Balanced ZB global ST Balanced Raiffeisen Prestige ICF Balanced AC G Balanced EM OTP uravnoteženi HI-balanced ST Aggressive PBZ Global fond Erste Balanced Ilirika JIE Balanced C-Premium Allianz Portfolio Raiffeisen Balanced HPB Global KD Balanced Agram Trust

kn

kn

kn

kn

kn kn

kn kn

kn kn kn

82,5265 142,5100 171,7973 107,4000 116,1257 10,8591 109,0647 9,7919 63,4617 99,5200 115,8200 143,3874 5,3564 109,7643 152,2700 98,7150 8,0274 68,1999

0,37 0,20 0,14 0,07 0,00 0,00 -0,01 -0,03 -0,05 -0,08 -0,09 -0,09 -0,14 -0,20 -0,22 -0,23 -0,27 -0,27

5,94 1,34 2,09 2,45 1,45 0,32 3,09 1,65 2,60 2,87 1,57 3,16 -1,93 3,36 2,81 -2,32 -0,95 1,42

-1,58 -1,00 -9,03 5,69 -11,08 -2,00 -3,79 -2,08 -9,22 -5,01 -4,43 -3,81 -10,72 0,71 -1,88 -7,36 -4,61 -4,72

-2,85 6,72 -22,09 N/A -26,06 5,44 -5,29 3,01 -19,75 -4,87 -3,90 -2,69 -10,90 6,54 3,51 -8,37 -1,35 -9,12

-4,46 3,90 7,26 N/A 2,12 5,36 1,83 -0,24 -8,64 4,74 -0,66 7,99 -15,67 6,93 5,33 -0,26 -4,56 -2,67

2,59 3,94 -10,72 7,40 -9,51 5,36 -4,45 0,04 -10,69 -0,93 0,29 0,26 -9,21 4,61 3,67 -7,32 -2,73 -2,03

16,201 731,243 10,234 151,997 12,246 13,593 40,263 65,671 2,600 288,214 106,832 44,080 12,467 7,151 326,205 98,385 7,012 11,700

4,21 9,25 7,73 0,57 8,42 1,58 4,80 8,60 5,03 9,05 9,70 4,69 3,67 1,39 8,10 4,99 4,71 2,23

01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010

kn

125,5065 126,3971 139,6247 159,6900 173,9800 129,3100 159,5100 130,4600 11,3163

0,06 0,06 0,04 -0,01 -0,01 -0,02 -0,04 -0,05 -0,09

3,67 1,40 1,64 -0,24 2,80 2,77 3,29 3,57 1,17

2,72 1,23 2,66 2,23 3,55 2,08 4,17 3,58 2,18

5,77 7,49 6,03 8,15 11,69 7,84 10,74 11,16 5,97

4,65 5,00 3,94 5,19 6,85 4,64 8,19 4,55 1,45

5,10 3,32 4,30 5,13 8,14 7,44 7,43 8,95 5,34

48,136 10,326 27,335 213,567 316,820 91,067 11,751 129,813 6,207

4,99 4,80 8,64 9,25 8,35 7,56 5,93 7,33 8,60

01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010

kn kn

kn kn kn $ kn kn kn

kn kn

kn kn kn

131,8300 161,7998 125,2600 143,7000 137,5500 134,3139 124,3200 131,3237 116,2024 11,2609 10,6061 107,7614 101,9096 104,9800 139,3068 140,4420 137,7614 121,7573

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00

0,61 0,56 0,99 0,91 0,92 0,85 0,40 0,84 0,83 0,86 0,87 0,79 0,83 0,94 0,49 0,92 0,70 0,61

1,32 0,98 1,88 1,68 1,84 1,55 1,06 1,61 1,62 1,70 1,65 1,57 1,13 2,02 1,10 1,68 1,09 1,27

3,99 3,43 4,54 4,84 4,20 4,18 2,96 5,02 3,92 4,22 4,00 4,46 1,71 4,84 3,11 10,90 2,61 3,26

6,41 4,83 4,45 4,89 4,44 4,47 4,06 5,61 5,30 6,07 4,53 5,52 1,62 4,86 3,31 4,34 4,67 4,21

2,31 1,71 3,24 2,99 2,80 2,79 2,34 3,15 2,50 2,85 2,75 2,72 0,68 3,43 2,03 2,94 1,84 2,17

1019,987 2241,908 404,023 987,347 786,158 40,203 39,336 161,244 158,348 73,681 38,286 164,332 5,290 681,184 117,805 50,498 106,072 116,665

11,51 10,19 8,19 7,60 7,33 6,75 5,47 4,99 2,91 2,01 1,33 1,39 1,18 1,02 10,19 7,99 7,02 4,78

01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010 01.10.2010

OBVEZNI KI FONDOVI HPB Obvezni ki OTP euro obvezni ki ICF Fixed Income ZB bond Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Capital One Erste Bond HI-conservative

NOV ANI FONDOVI PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash PBZ Dollar fond HPB Nov ani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ZB europlus ICF Money Market HI-cash OTP nov ani fond

+

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Utorak 5/10/2010

OBVEZNICE NA LEDU

Rusi protiv zaduĹživanja

Rusija je proĹĄlog tjedna osnovala grupu za nadzor inozemnog zaduĹživanja svojih velikih kompanija i sistemski vaĹžnih institucija kako bi sprije ila novo stvaranje duga do razine koja je dovela do velikih troĹĄkova spaĹĄavanja ruskih kompanija 2008. godine. Na meti Me uagencijske radne grupe za nadzor uvjeta na trĹžiĹĄtu kapitala bit e tako Gazprom i mono-

pol za proizvodnju dijamanata ZAO Alrosa koji ove godine planiraju velika inozemna zaduĹženja u euroobveznicama. Zamjenik ruskog ministra financija Aleksej Savatjugin proĹĄlog je tjedna izjavio kako bi velika izdanja mogla poremetiti sadaĹĄnje trĹžiĹĄne uvjete. U posljednja tri mjeseca ruske su obveznice zabiljeĹžile najve i rast cijena u ovoj godini zahvaljuju i oporavku cijena nafte, koji je omogu io da Rusija, najve i svjetski izvoznik energije, iza e iz najgore recesije od pada Ĺželjezne zavjese. B.hr

BROJKA

0,08

posto oslabjela je kuna u ponedjeljak u odnosu na euro, na 7,305148 kuna za euro

REKORDNE REZERVE

Irak ima 143 mlrd. barela nafte

Irak ima rezerve sirove nafte u visini oko 143 milijarde barela, ak 24 posto viĹĄe nego ĹĄto su pokazivale prethodne procjene, kazao je u ponedjeljak ira ki ministar za naftu Husein al-Ĺ ahristani. Rezerve se uglavnom nalaze u 66 naftnih polja u juĹžnom Iraku. Time se Irak svrstao na etvrto mjesto po rezervama sirove nafte u svijetu, iza Saudijske Arabije, Venezuele i Kanade. B.hr

Na dionice potroĹĄeno samo devet milijuna kuna

BOŽO PRKA, predsjednik Uprave PBZ-a, ija je dionica pala jedan posto uz pola milijuna kuna prometa SNIMIO SAŠA ETKOVI

NELIKVIDNOST Uslijed totalne nezainteresiranosti doma ih ulaga a Crobex je potonuo pola posto, a s njime je pala i dionica Privredne banke Zagreb

Nakon blagih po etnih dobitaka, indeksi Zagreba ke burze tijekom trgovine u ponedjeljak okrenuli su smjer ponajviĹĄe pod utjecajem negativnih kretanja na europskim burzama, a uz ve uobi ajeno nisku likvidnost po ostvarenom prometu izdvajaju se samo dionice HT-a i Atlantic grupe. Crobex je pao 0,57 posto, na 1910,65 bodova, a Crobex 10 pao je 0,8 posto, na 1005,34 boda. Redovan promet dionicama iznosio je samo 9,8 milijuna kuna.

Indeksi u crvenom

"Doma i burzovni indeksi okrenuli su smjer, ponajviĹĄe pod utjecajem negativnih kretanja na svjetskim burzama. LoĹĄe raspoloĹženje na europskim burzama moglo bi potrajati do kraja dana, jer ni indeks o povjerenju investitora u eurozoni, koji je bolji od o ekivanja, nije uspio odvratiti ulaga e od

dobitonosnih prodaja koje su uslijedile nakon snaĹžne izvedbe dionica u rujnu", kazala je za Hinu Maja BeĹĄevi , portfelj menadĹžerica u Podravskoj banci.

Indeks povjerenja investitora u eurozoni za listopad iznosio je 8,8 bodova, oja avĹĄi s rujanskih 7,6 bodova. Ujedno je premaĹĄio o ekivanja ekonomista iji je konsenzus bio 8 bodova.

HT na 273,4 kuna

Najlikvidnija dionica, ona HT-ova, pala je 0,11 posto, na 273,4 kune, uz promet dionicama od tri milijuna kuna. Na dionice Atlantic grupe potroĹĄeno je 1,6 milijuna kuna, pri emu je dionica porasla 0,74 posto, na 816 kuna, a toliko joj je iznosio i dnevni maksimum.

Gotovo pola milijuna kuna potroĹĄeno je i na dionice PBZ-a, koji je pao jedan posto, na 485 kuna. Jedan posto plusa uhvatila je dionica

REGIJA

U fokusu ulagaÄ?a farmaceutske tvrtke Novi je tjedan donio minuse na svim regijskim burzama osim na Makedonskoj, iji je MBI 10 u ponedjeljak zabiljeĹžio rast vrijednosti 1,46 posto i dan zaklju io na razini od 2120,69 bodova.

Nijedna dionica u Skoplju nije ostvarila milijunski promet, a najtrgovanija je sa 738.732 denara bila ona Garant Futoga. Cijena te dionice rasla je 4,66 posto, na 494,8 denara. Jedine koju su uz nju premaĹĄile promet

od pola milijuna denara bile su dionice skopske Komercijalne banke i farmaceutske kompanije Alkaloida.

Oba su slovenska indeksa u ponedjeljak bila u minusu - SBITOP je pao 1,13 posto, na 814,67 bodova, dok je LJ-

SEX zabiljeĹžio pad 0,57 posto.

Najlikvidnija je tradicionalno bila dionica Krke kojom se trgovalo u vrijednosti 547.232 eura, a dionica Mercatora zabiljeĹžila je 125.723 eura prometa. B. S.

Agrome imurja, na koju je potroĹĄeno oko pola milijuna kuna.

Vrijednosnica poĹžeĹĄke konditorske industrije Zve evo u novi je tjedan uĹĄla s povelikim padom ve im od ĹĄest posto. Promet dionicom Zve eva preĹĄao je 25.000 kuna, ĹĄto je iznadprosje no za dionicu kojom se sporadi no trguje. Bilo je izdanja, poput Diokija, Industrogradnje ili Dukata, koja su u ponedjeljak pala po ve oj stopi, ali uz manji promet.

Dionica alternativnog pruĹžatelja telekomunikacijskih usluga, Optima Telekoma, u ponedjeljak je ponovo stigla na razine iznad 32 kune uz zadovoljavaju i promet od gotovo 50.000 kuna. Ukupno je protrgovano 1547 komada dionica u ĹĄest transakcija ĹĄto je bilo dovoljno da to izdanje u e me u pobjednike dana.

Nikola Su ec

BROJKE

0,38 0,15 posto pao je beogradski Belex 15

posto pao je banjalu ki BIRS

Sve viĹĄe ljudi kupuje jednim klikom miĹĄa

DOBITNICI DANA (ZSE) PIK Vinkovci +15,08 % Slobodna Dalmacija +4,34 % Magma +3,6 % Konzum +3,17 % BeliĹĄ e +2,75 % 25 Raste

EURU PRIJETI SMRT

Kasnih devedesetih, kada je internet doĹživio globalnu slavu, predvi alo se da e cijeli svijet uskoro kupovati iz udobne ku ne ili uredske fotelje.

To je bilo samo dijelom to no jer i dalje izlazimo iz ku e u ĹĄoping, samo ĹĄto to ne

radimo tako esto kao prije.

Sude i prema istraĹživanju koje je proveo ameri ki Pew Research Center, 58 posto Amerikanaca preko interneta istraĹžuje ponudu proizvoda i usluga koje ih zanimaju, ĹĄto je porast 49 posto u odnosu na 2004. godinu.

GUBITNICI DANA (ZSE) Nava banka -23,33 % Pounje trikotaĹža -17,5 % Dioki -16,05 % Dukat -9,53 % Fima proprius -8,7 %

INDEKSI CROX Mirex

17 Nema promjene

43 Pada

Vrijed.

1,137.40 152,03

Prom.

0,57% 0,06%

Sirova nafta 81,58 Prirodni plin 3,67 Zlato 1.318,96 Srebro 22,10 Goveda 96,97

2,01% 4,18% 0,81% 1,61% 0,00%

'Euro će preĹživjeti ako ga odbaci NjemaÄ?ka' Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2001. godine, profesor Joseph Stiglitz, osvrnuo se na trenuta ne probleme s eurom kazavĹĄi kako mu zbog trenutne krize prijeti - smrt.

Kao jedino dugoro no rjeĹĄenje problema Stiglitz predlaĹže da Njema ka, najja a europska ekonomija, odbaci euro i po ne koristiti vlastitu valutu.

Izlaskom Njema ke iz sustava jedinstvene europske valu-

te euru bi pala vrijednost, ĹĄto bi pak potaknulo izvoz iz europskih zemalja iji e proizvodi postati jeftiniji ostatku svijeta.

Osim tog rjeĹĄenja, Stiglitz kao alternativu predlaĹže i da Europa 'osmisli neku vrstu generalnog fonda' iz kojeg bi se pomagalo posrnulim zemljama.

Ako se niĹĄta od ovoga ne dogodi, jedino rjeĹĄenje bit e potpuno ukidanje eura, kaĹže Stiglitz. B. S.

ZBOGOM OPIJANJU NA RADNOME MJESTU

Za pauze radije na Facebook nego na piće Internetska revolucija promijenila je od pamtivijeka njegovane navike me u poslovnim ljudima.

Tako su tradiciju 'zalijevanja' ru ka u poslijepodnevnim pauzama zamijenili 'osvjeĹžavanje' statusa na Facebook profilima, kupnja putem eBaya i prebiranje po novostima na brojnim news stranicama koje ni u kao gljive poslije kiĹĄe.

Bloomberg Businesweek piĹĄe kako vlasnici restorana kaĹžu da su njihovi klijenti prije s 'radnog ru ka' znali odlaziti teturaju i, ali danas se to viĹĄe ne doga a.

Ispijanje Ĺžestokih pi a u vrijeme radnog vremena zamijenili su koja aĹĄica vina i briga o ugledu. Nitko, naime, ne Ĺželi biti izloĹžen prijekornim pogledima kolega koji misle da im je alkohol zamutio pogled - i u inkovitost na poslu. B. S.

Podatke o ABC indeksu povjerenja potroĹĄa a u SAD-u doznajte na...

Podaci pokazuju da sve viĹĄe ljudi prije odlaska u kupnju najprije na internetu provjerava i uspore uje cijene i kvalitetu. IstraĹživanje je pokazalo i da 24 posto Amerikanaca na internetu ostavlja svoje komentare i miĹĄljenje o proizvodima koje su kupili. B.hr

www.business.hr

UKRATKO...

Isplatilo se u iti Britanski fiziolog Robert Edwards, koji je pomogao u lije enju ljudske neplodnosti razvojem "in vitro oplodnje", dobitnik je Nobelove nagrade za medicinu 2010., ĹĄto mu donosi nov anu nagradu od 10 milijuna ĹĄvedskih kruna (1,08 milijuna eura).

Fincherova zlatna koka "DruĹĄtvena mreĹža", film Davida Finchera o osnivanju druĹĄtvene mreĹže Facebook, najgledaniji je film u SAD-u tijekom vikenda, a prema podacima tvrtke Exhibitor Relations objavljenim u nedjelju zaradio je 23 milijuna dolara.

Ne odustaje od stavova elnik nizozemske stranke krajnje desnice Geert Wilders, kojemu se po elo suditi zbog izjava u kojima je islam opisao kao faĹĄisti ku ideologiju, a Kur'an usporedio s Hitlerovim ideoloĹĄkim manifestom "Mein Kampf", odlu io se braniti ĹĄutnjom.

www.business.hr