Business.hr broj 736 by Business.hr

(NE)UMIJE E MOGU EGA 6-7

Marić: Konsolidirali smo proračun, poticaje nismo mogli davati Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Mari kaže kako je Vlada u inila najviše što je mogla - u krizi je štedjela i pove ala poreze kako bi sa uvala stabilnost javnih financija

SRIJEDA 6/10/2010

BROJ 736 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

PREVELIK INTERES 8 ak 1900 zaposlenih izrazilo je do sada interes za poticajni odlazak iz Ine, 400 više nego što je Uprava planirala. Kako nam je kazao sindikalist Ivan Tomac, Ina ne e mo i isplatiti otpremnine svima koji bi željeli oti i

Ini bi za otpremnine trebalo više od

500 mil. kn

Nema ponuda za Kumrovec, na Korčuli se nadaju, ponuda za Modru Spilju upitna... NITKO NE E DRŽAVNE HOTELE 'Hotele nitko ne e kupiti, ak i kad bismo ih poklanjali, jer su prevelika zaduženja tvrtki i porezna optere enja', smatra predsjednik Sindikata turizma Eduard Andri , krive i za to poreznu politiku jer se 'uz ovakav PDV i parafiskalne namete nitko ne e baviti turizmom' 4

info&stav

INDIKATOR

2-3 Stop piratima

business.hr

U sklopu akcije Stop pirati, koju je u suradnji s MUP-om te udrugama glazbenih i filmskih djelatnika pokrenulo Društvo za zaštitu audio-vizualnih djela, ju er je javno uništeno više od 100 tisu a piratskih DVD-a, VHS-a i audiokaseta. Gubici glazbene industrije, ali i državnog prora una, zbog piratstva premašuju 150 milijuna kuna

Pad PMI indeksa u uslugama Rast aktivnosti u uslužnom sektoru eurozone usporio je u rujnu na najnižu razinu u šest mjeseci. Markitov indeks menadžera nabave (PMI) za uslužni sektor eurozone u tom je mjesecu iznosio 54,1 bod, nakon 55,9 bodova u kolovozu. Usporen je i rast aktivnosti u cijelom privatnom sektoru eurozone...

Srijeda 6/10/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenici glavnog urednika: Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

DRUGI KRUG PREGOVORA PODRAVKE I OTP-a

Jur i : Sudski epilog nije izgledan, barem zasad Izaslanstvo Podravke na elu s predsjednikom Uprave Miroslavom Vitkovi em obavilo je ju er u Budimpešti novi krug pregovora s OTP bankom o mogu nosti povrata 10,64 posto dionica koprivni ke tvrtke koje su u vlasništvu Ma ara, no dogovor još nije na vidiku. Ali, ini se, nije ni sudski spor. "Morat emo obaviti još barem dva-tri kruga razgovora, što zna i sigurno još mjesec dana neizvjesnosti. No, najvažnije je da je i OTP-u u interesu da se slu aj riješi mirnim putem. Situacija ni za njih

nije jednostavna jer sporni ugovori podliježu pod nekoliko doma ih i me unarodnih zakona i konvencija te se ne mogu jednostrano preoblikovati. Sudski epilog po mom mišljenju nije izgledan, barem ne u ovoj fazi", kazao je za Business. hr Ljubo Jur i , predsjednik Nadzornog odbora Podravke. Za Podravku bi bilo najbolje kada bi OTP želio ostati suvlasnikom tvrtke i kada bi odustao od svih ugovornih obaveza koje je u ime Podravke potpisala bivša uprava. U Podravki su, me utim, skepti ni

prema takvom scenariju. Postoji i mogu nost da vlasnik dionica postane Mol iz ijeg je depozita plasiran kredit OTP-a, a nije isklju eno ni da Mol u zamjenu zatraži dionice Ine jer ih Podravka i ne zanima odviše. Jur i pak naglašava da je za Podravku najvažnije da šteta proizišla iz "afere Spice" bude što manja. Najve i je problem u tome što se bivši menadžment Podravke, koji je preko tvrtke Fimi Ami s Malte pokušao preuzeti koprivni ku tvrtku, ugovorno obvezao da e

LJUBO JUR»I , predsjednik Nadzornog odbora Podravke SNIMIO H. DOMINI

OTP-u, koji je kreditirao preuzimanje, nadoknaditi razliku izme u tržišne vrijednosti dionica i iznosa kredita. Prema ugovoru o kreditiranju, predvi ena je otkupna cijena dionice od 460 kuna, no danas je njezina tržišna vrijednost

SRE KO ŠIMUNOVI POSTAO ŠEF AVIOKOMPANIJE

Mišetićeva desna ruka na čelu Croatia Airl

SRE KO ŠIMUNOVI , dosadašnji pomo nik glavnog direktora CA zadužen za marketing i nabavu SNIMIO HRVOJE KNEZ

Nadzorni odbor Croatia Airlinesa ju er je novim glavnim direktorom hrvatske nacionalne aviokompanije imenovao Sre ka Šimunovi a, dosadašnjeg pomo nika glavnog direktora CA zaduženog za marketing i nabavu. Dosadašnji glavni direktor CA Ivan Mišeti odlazi u Atlantic grupu na mjesto glavnog tajnika. Šimunovi evim izborom za glavnog direktora CA ništa se ne e promijeniti, smatraju upu eni, u toj posrnuloj tvrtki u ve inskom državnom vlasništvu. On je

dosad bio desna ruka Ivana Mišeti a i odgovoran je kao i njegov prethodnik i dosadašnji nadre eni za teško stanje u tvrtki koja je nagomilala oko 800 milijuna kuna gubitaka. Šimunovi je prije dolaska u CA radio u Ini, a me u zaposlenicima CA nije baš omiljen, kao što to nije bio ni Mišeti . Tako ga u CA neki nazivaju Mišeti evim klonom i spo itavaju mu da ima formu i dobar self marketing, kao i Mišeti , ali bez ikakva sadržaja. Stoga CA ne o ekuju neke

promjene Šimunovi evim dolaskom i odlaskom Mišeti a. Upu eni u stanje smatraju da Šimunovi nije dobar izbor za glavnog direktora kompanije koja bilježi pad broja putnika i prihoda te drasti an rast gubitaka jer smatraju da je još manje kompetentan za izvla enje kompanije iz dubioza i spašavanja od propasti od svojeg prethodnika. I sam odlazak Mišeti a, koji je Croatia Airlines vodio 13 godina, ukazuje na teško stanje u toj tvrtki kojoj ozbiljno prijeti slom.

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

BISER DANA

BROJKA

Moja veli ina je ĹĄto imam savjetnike, ĹĄto ne odlu ujem sama MARINA LOVRI MERZEL, sisa ko-moslava ka Ĺžupanica, na pitanje ĹĄto radi njezinih 14 savjetnika

oko 260 kuna. Podravka je rezervirala 110 milijuna kuna za eventualni otkup, no to je scenarij koji bi svakako voljeli izbje i. OTP-u je Podravka jam ila za kredit Fimi Amiju i s depozitom od 6,2 milijuna eura pa bi mogla ostati i bez tog novca. Predsjednik Uprave Podravke Miroslav Vitkovi izjavio je kako postoji mogu nost da na temelju potpisanih ugovora OTP postane vlasnikom 10,64 posto dionica Podravke, no prema njegovim rije ima postoji joĹĄ niz koraka koje OTP treba poduzeti kako bi se to i ostvarilo. Podravka, naime, sudskim putem osporava ugovore koje je potpisala bivĹĄa uprava pod pokroviteljstvom bivĹĄeg potpredsjednika Vlade Damira Polan eca. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

Airlines Unato upozorenjima sindikata u Croatia Airlinesu, koji su traĹžili sastanak s premijerkom Jadrankom Kosor, NO je imenovao Ĺ imunovi a glavnim direktorom CA. Pritom valja imati na umu da je NO imenovao novoga glavnog direktora iako e njegovi lanovi uskoro biti promijenjeni: novi predstavnici drĹžave u NO-u uskoro e biti izabrani na javnom natje aju. Sad u NO-u CA sjede ljudi poput Miomira Ĺ˝uĹžula, Antuna Vrdoljaka, Ane Lovrin i Biance Matkovi â&#x20AC;Ś Josip Bohutinski

1,18 milijardi funti (1,36 milijardi eura) dosegnula je neto dobit britanskoga maloprodajnoga lanca Tesco u prvoj polovici godine, ĹĄto je rast od 15 posto

UVODNIK

Valutni rat? Kaj god! Josip Jagi josip.jagic@business.hr

nstitut za me unarodne financije (IIF), koji okuplja 420 najve ih svjetskih financijskih institucija, pozvao je u ponedjeljak zemlje skupine G20 na dogovor o ujedna avanju te ajne i fiskalne politike kako bi sprije ili valutni rat, odnosno jednostrana ruĹĄenja te aja vlastitih valuta kako bi se potaknuo izvoz, a s njime i rast tih gospodarstava. IIF predlaĹže da se o temeljnim na elima dogovora najprije dogovore etiri najve e svjetske ekonomije - SAD, Japan, Kina i zajedno zemlje eurozone. IIF smatra kako je nuĹžno da ta etiri aktera prije sastanka G20 sljede eg mjeseca postignu na elni dogovor o koordinaciji te ajne politike, jer su dosadaĹĄnji jednostrani potezi spuĹĄtanja valute tih zemalja rodili rastom izvoza, ali ne i pove anjem doma e potraĹžnje koja bi zauzvrat umanjivala neravnoteĹže platne bilance. No, Hrvatska sve to moĹže samo nijemo promatrati. NaĹĄem je visoko euroiziranom gospodarstvu, u kojem sveti bankarski sustav ovisi o stabilnosti te aja kune u odnosu na euro, sasvim svejedno ima li kuna sidro ili nema. U VALUTNOM RATU ne

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Fiskalna politika usmjerena na odrĹžavanje skupog i korumpiranog drĹžavnog aparata i bankarski sustav u kojem stabilnost te aja kune u odnosu na euro diktira sve odnose ostavili su Hrvatsku bez mogu nosti da deprecijacijom pokuĹĄa pove ati izvoz moĹže sudjelovati, ali ne moĹžemo pomo i ni bilo kako druk ije. Izvozni potencijal gospodarstva je realno nizak. Doma a se potroĹĄnja zbog nesigurnosti smanjuje ili stagnira, ovisno o mjese noj statistici, a usmjerena je ionako najviĹĄe na uvozna dobra. ak i da je te aj pogodan za izvoz, ekonomija je toliko usmjerena na usluge i trgovinu da se kratkoro no ne moĹže o ekivati osjetan i ĹĄirok utjecaj na rast BDP-a, koji bi trebao proiza-

i iz brzog rasta izvoza naĹĄih dobara. U SUSTAVU ne postoji dovoljno novca kako bi se rastom doma e potraĹžnje pove ala potroĹĄnja gra ana, a HNB ga ne misli tiskati, opet zbog stabilnosti te aja. Industrijske politike nema, a ne postoji ni fiskalna politika koja bi stvorila dovoljno alata za provo enje industrijske politike koja bi omogu ila proizvodnju i zapoĹĄljavanje i na taj na in pove ala realan output doma-

e ekonomije. Umjesto toga, fiskalna politika usmjerena je prije svega na odrĹžavanje skupog i korumpiranog drĹžavnog aparata koji HDZu donosi pobjedu na izborima. Monetarna je pak politika usmjerena na odrĹžavanje stabilnosti cijena, odnosno te aja, koji garantira da e novac koji su nam u eurima posudili strani vlasnici naĹĄih banaka biti vra en uz povoljne kamate iznad sedam posto godiĹĄnje. Hrvatska nema kuda.

tema 4-5

NITKO NE E DRŽAVNE HOTELE HTP Kor ula raspisala je tre i natje a ovaj put na i kupca nakon što su propali natje aji za bivšu politi ku školu u K

Nema ponuda za Kum nadaju, ponuda za Mod Hotele nitko ne e kupiti, ak i kad bismo ih poklanjali, jer su zaduženja tvrtki i porezna optere enja prevelika, smatra predsjednik Sindikata turizma Eduard Andri , krive i za to poreznu politiku jer se 'uz ovakav PDV i parafiskalne namete nitko ne e baviti turizmom' Kor ulanska hotelsko-turisti ka tvrtka HTP Kor ula, u ve inskom državnom vlasništvu, tre i je put raspisala natje aj za prodaju turisti kog naselja Bon Repos, ovaj put po dodatno sniženoj cijeni od 95 milijuna kuna u usporedbi s po etnih 124,4 milijuna kuna. Iako Uprava kaže da ima zainteresiranih, upu eni sumnjaju u uspjeh prodaje. Upravo je propao i još jedan pokušaj prodaje bivše politi ke škole u Kumrovcu. Naime, u kolovozu je Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom raspisao drugi natje aj za prodaju Znanstveno-studijskog centra Kumrovec i hotela Zagorje po 20 posto nižoj cijeni od 15,85 odnosno 17,03 milijuna kuna. No valjanih ponuda do isteka roka prošlog mjeseca nije bilo.

Niske ponude

"Opet su se javile samo Terme Tuhelj i ponudile milijun eura za ZSC Kumrovec, što je samo pola od tražene cijene. Ponudili su i svoj plan ulaganja, ali kao i u prvom krugu nisu pružili ban-

kovna jamstva, tako da nema kupca", kazao je op inski na elnik Kumrovca Dragutin Ulama. Po njegovu mišljenju, tražene cijene za zapuštene objekte nekadašnje politi ke škole u Kumrovcu su 'izvan svake pameti'. "To su previsoke cijene za današnje uvjete poslovanja. Vlada je vlasnik svega, a ni o emu se ne brine. Prije dva tjedna najavili su ubrzanu novu procjenu i raspisivanje novog natje aja, ali još nitko nije došao", kaže Ulama. HTP Kor ula duži niz godina posluje s teško ama, a prošlu je godinu završila sa 9,8 milijuna kuna gubitka pa se prodajom Bon Reposa hotelsko-turisti ko poduze e nastoji restrukturirati i financijski konsolidirati. U sklopu tvrtke su i etiri hotela, autokamp, dva restorana i drugi objekti. Predsjednik Sindikata turizma Eduard Andri smatra da e se prodajom Bon Reposa samo sanirati dubioze u HTP Kor uli, ali da to nije kvalitetno i dugoro no rješenje. "Investicije su stale u cijelom turisti kom sektoru.

kturiranje i HTP KOR»ULA - restru elja nas g ko prodaja turisti eljak je po- HTP Kor ula u ponedj aj za prodaju je nat ala pis ras no nov Repos s oko Bon elja turisti kog nas oj cijeni žen sni po to i a, vet kre 0 83 a kun a od 95 milijun godinu zavr- HTP Kor ula prošlu je a gubitka kun a ijun šila sa 9,8 mil r ule je drKo P HT k sni vla ki ins - ve 50,21 posto i drž B DA da žava, s tim to dionica, a HFP 3,36 pos

Potencijalni ulaga i traže profit, a ovo je niskoakumulativna grana u kojoj se na povrat ulaganja eka osam do deset godina. Hotele nitko ne e kupiti, ak i kad bismo ih poklanjali, jer su prevelika zaduženja tvrtki i porezna optere enja. Kriva je porezna politika, uz ovakav PDV i parafiskalne namete nitko se ne e baviti turizmom", smatra Andri .

Nove obveze

On ministarstvo financija krivi i za nedavnu neuspjelu

prodaju Zdravstveno-rekreacijskog centra Lipik. Kaže da je postojao ozbiljan ulaga iz Austrije, ali nije predao ponudu kada se pojavila nova obveza prema državi u iznosu od 500.000 kuna. U prvom je krugu interes za Bon Repos iskazao fond Epica, a u drugom krugu nije bilo zainteresiranih. Iz Uprave tvrtke dolaze informacije da potencijalnih kupaca ipak ima, što bi bio obrat s obzirom na to da se tijekom ove godine nižu samo propali pokušaji pro-

daje turisti kih objekata iz državnog portfelja. Osim nedavnog sedmog neuspješnog natje aja za ZRC Lipik, tijekom ljeta na natje aj za prodaju tvrtki Hoteli Živogoš e i Hoteli Podgora nije stigla ni jedna ponuda, a ini se da je nevaljana i jedina ponuda pristigla za kupnju državnog udjela u hotelskoj ku i Modra špilja iz Komiže na Visu. Naime, u srpnju je varaždinska tvrtka T7 Vis u vlasništvu Davora Patafte ponudila po etno traženih

natje aj za prodaju hotelskog naselja Bon Repos, no pitanje je ho e li olu u Kumrovcu, ZRC Lipik, Hotele Podgora i Ĺ˝ivogoĹĄ e...

business.hr Srijeda 6/10/2010

mrovec, na KorÄ?uli se Modru ĹĄpilju upitna... POTRAGA ZA VLASNIKOM

HOTELI PODGORA I HOTELI Ĺ˝IVOGOĹ E - nema interesa - u kolovozu je propao sedmi pokuĹĄaj prodaje Hotela Ĺ˝ivogoĹĄ e i Hotela Podgora - za 75,21 posto Hotela Ĺ˝ivogoĹĄ e traĹžena je cijena od 4,2 milijuna kuna, a za 55,67 posto dionica Hotela Podgora 3,7 milijuna kuna - ukupne obveze Hotela Ĺ˝ivogoĹĄ e krajem lipnja bile su 139 milijuna kuna, kao i Hotela Podgora

MODRA Ĺ PILJA - kona no jedna ponuda

BIVĹ A POLITIÂťKA Ĺ KOLA U KUMROVCU

- varaĹždinska tvrtka T7 Vis, u vlasniĹĄtvu Davora Patafte, jedina je u srpnju HFP-u dostavila ponudu za kupnju 42,59 posto dionica hotelske ku e Modra ĹĄpilja u KomiĹži, u sklopu koje je i hotel BiĹĄevo - Patafta je za Modru ĹĄpilju ponudio po etnu traĹženu cijenu od 2,36 milijuna kuna i najavio ulaganja 30 milijuna kuna pod uvjetom da se Modroj ĹĄpilji otpiĹĄu drĹžavna potraĹživanja - Povjerenstvo HFP-a utvrdilo je na otvaranju da Visova ponuda sadrĹži sve ĹĄto je natje ajem traĹženo i eka se odobrenje za prodaju hotelske tvrtke, ali navodno su kasnije prona ene nepravilnosti

- nakon ĹĄto je u srpnju propao natje aj za prodaju Znanstveno-studijskog centra Kumrovec i hotela Zagorje, SrediĹĄnji drĹžavni ured za upravljanje drĹžavnom imovinom u kolovozu je raspisao novi natje aj po 20% sniĹženoj cijeni - po etna cijena za ZSC iznosi 15,8 milijuna kuna, a za hotel Zagorje 17 milijuna kuna -

BIZOVAÂťKE TOPLICE - umjesto prodaje, prenamjena u lje iliĹĄte

2,36 milijuna kuna za 42,59 posto drĹžavnih dionica u Modroj ĹĄpilji uz planiranih 30 milijuna kuna ulaganja. Povjerenstvo HFP-a tad je utvrdilo da Visova ponuda sadrĹži sve ĹĄto je traĹženo u natje aju. Me utim, prema nesluĹžbenim informacijama, stru ne sluĹžbe HFP-a naknadno su ipak pronaĹĄle nepravilnosti. O sudbini Modre ĹĄpilje viĹĄe e se znati nakon skore sjednice Upravnog odbora HFP-a. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

ZRC LIPIK - za jednu kunu i 367 mil. kn duga - prije nekoliko dana istekao je sedmi natje aj za prodaju Zdravstveno-rekreacijskog centra Lipik na koji se nije javio ni jedan ponu a . To je bio tre i natje aj na kojem je drĹžava prodavala svojih 90,14 posto za jednu kunu - prodaju Lipika oteĹžavaju visoki dugovi koji su krajem proĹĄle godine dosegnuli 367 milijuna kuna. Centar je stradao u Domovinskom ratu, a kasnije i u poĹžaru

- sedam neuspjeĹĄnih pokuĹĄaja prodaje 99,43 posto Bizova kih toplica iz portfelja HFP-a - nagomilane dubioze tvrtke doseĹžu 75 milijuna kuna - spas traĹže u prenamjeni dijela kapaciteta u lje iliĹĄte, ĹĄto bi im, kad ispune kriterije Ministarstva zdravstva, donijelo 13 milijuna kuna prihoda godiĹĄnje od HZZO-a. Pola od 209 leĹžajeva u hotelu Termia prenamijenit e se za potrebe lje iliĹĄta

Na prvi natje aj, prije dvije godine, javile su se Terme Tuhelj (u vlasniĹĄtvu slovenske Terme Olimia) te Ingra i Oka, ali je poniĹĄten zbog nerijeĹĄenih imovinsko-pravnih odnosa oko zemljiĹĄta. Ingra je odustala, a Slovenci su i dalje zainteresirani. HOTEL MEDENA - u trogirskom hotelu drĹžava ima 58,66 posto vlasni kog udjela - prodaja hotela spominjala se proĹĄlog ljeta kad je HFP planirao prodaju pet velikih hotelskih ku a na Jadranu (Hoteli Podgora, Hoteli Ĺ˝ivogoĹĄ e, HTP Kor ula i Modra ĹĄpilja u KomiĹži) HOTELI MAESTRAL - HFP je u travnju donio odluku i o raspisivanju natje aja za prodaju 70,37 posto Hotela Maestral po nominalnoj cijeni od 72,5 milijuna kuna - kako su DAB, kao ve inski vlasnik i najve i vjerovnik tvrtke, te zaposlenici imali primjedbe na tekst natje aja, zapeo je novi krug prodaje pa se eka o itovanje DAB-a - tvrtka ima obveze u iznosu 99,1 milijun kuna. Privatizacija je pokuĹĄana 2005. i 2006. godine, ali od osam ponuda ni jedna nije prihva ena

tema 6-7

(NE)UMiJEĆE MOGUĆEGA Državni tajnik u Ministarstv učinila najviše što je mogla - u krizi je štedjela i povećala por

Marić: Konsolidira poticaje nismo mo Dok ministar financija Ivan Šuker tvrdi da je proračun za 2009. pao zbog političke trgovine, njegov tajnik Marić kaže da Hrvatska nije mogla voditi politiku fiskalnih poticaja kojom se povela EU kako bi svoja gospodarstva izvela iz recesije jer nije mogla podnijeti teret izdvajanja tri posto BDP-a za poticaje, a proračun se Vlada nije usudila rezati pa se morala zaduživati da bi financirala njegove rashode Za razliku od ministra financija Ivana Šukera, koji je prvoga dana konferencije OGLAS

o upravljanju proračunom i fiskalnoj politici istaknuo da je koncem 2008. godine

političkim trgovanjem srušen prijedlog uravnoteženog proračuna koji je izradi-

lo njegovo ministarstvo, a s njim bi Hrvatska lakše i bezbolnije prebrodila krizu, državni tajnik Zdravko Marić i voditelj Zavoda za makroekonomske analize i planiranje u Ministarstvu financija Stanko Kršlović drugoga konferencijskog dana poručili su da Hrvatska u kriznim uvjetima zapravo i nije mogla voditi puno drukčiju proračunsku i fiskalnu politiku od one koju je provodila.

Znali su što će biti

Zdravko Marić je podsjetio da je i Hrvatsku do 2008. godine karakterizirala konjunktura. U takvim uvjetima, slijedeći europske direktive iz Pakta za stabilnost i rast, Hrvatska je provela sveobuhvatnu fiskalnu konsolidaciju u kojoj je deficit sveden na održivu razinu jer su, među ostalim, pojedini porezni prihodi imali i dvoznamenkaste stope rasta. Marić smatra da su početak krize krajem 2008. godine obilježile dvije ključne mjere za održanje financijskog sustava. Prva je odluka HNB-a o smanjenju obvezne granične pričuve banaka kojom je oslobođena dodatna likvidnost, a druga je odluka Vlade o povećanju iznosa osiguranja štednih depozita. Premda su već tada zna-

li da će u Hrvatskoj najteži krizni udar doživjeti realni sektor, kaže Marić, nisu mogli voditi fiskalnu politiku za kojom je posegnula većina članica Europske unije u čijem su središtu bili fiskalni stimulansi financijskom sektoru i pojedinim gospodarskim granama. U pojedinim članicama EU fiskalni su stimulansi u trogodišnjem razdoblju dosegnuli i 5 posto BDP-a. No, Hrvatska zbog tri ključna razloga nije mogla posegnuti za fiskalnim stimulansima, tvrdi Marić. Osnivanje interventnog fonda "teškog" 10 milijardi kuna nije dolazilo u obzir jer je bilo nemoguće za to izdvojiti 3 posto BDP-a, specifični hrvatski proračunski rashodi nisu dopuštali njihovo radikalnije rezanje, osim u dijelu ušteda u materijalnim troškovima, a kako Hrvatska do tada pet godina nije bila na međunarodnom financijskom tržištu, nije se mogla ni zadužiti kako bi financirala fiskalne stimulanse.

Hrvatska treba brzi rast Zbog tih razloga hrvatska fiskalna politika morala se okrenuti drugim potezima, ponajprije proračunskim uštedama i kriznom povećanju poreza te izdavanjem

arstvu financija Zdravko Mari kaže kako je Vlada la poreze kako bi sa uvala stabilnost javnih financija

business.hr Srijeda 6/10/2010

rali smo proračun, mogli davati TKO IMA PROGRAM, DOBIT E NOVAC

HBOR-ov model B daje iste mogu nosti kao EU fondovi Zahvaljuju i fiskalnoj politici Vlade u 2009. godini, banke i financijske institucije danas stoje više nego dobro što se ti e likvidnosti. Državni tajnik Zdravko Mari tvrdi da realizacija Vladinih modela poticaja A i B upu uje u kojem bi smjeru tu razinu likvidnosti trebalo iskoristiti radi ubrzanja gospodarskog oporavka. Po Mari evu sudu, model A, koji je namijenjen financiranju obrtnih sredstva, možemo karakterizirati kao dobar, dok model B kaska. Mari se, me utim, ne sla-

obveznica kojima je poboljšana likvidnost. Zahvaljuju i svemu tome sa uvana je stabilnost javnih financija, zaklju uje Mari , glasno se retori ki pitaju i što bi se bez toga dogodilo s cijelim gospodarstvom.

››

Mari je na kraju poru io da u 2011. godini o ekuje blagi gospodarski oporavak, no "izuzetno je važno i nužno da se što prije vratimo na stope rasta koje smo imali prije krize", a za pokretanja gospodarstva u tom smjeru

U 2011. o ekujemo rast BDP-a izme u jedan i dva posto ZDRAVKO MARI , državni tajnik u Ministarstvu financija SNIMIO SAŠA ETKOVI

klju na e biti privatna ulaganja. No, dodao je da e nakon krize ostati "velika potreba za jasnom, dobrom i uravnoteženom fiskalnom politikom". Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

že da je model B loš, upravo suprotno, daje iste mogu nosti koje e hrvatskom gospodarstvu dati i EU fondovi. Nedvojbeno je da EU fondovi imaju novca, ali ho emo li ga povu i i koliko, ovisit e o nama i našim potencijalima da kreiramo projekte koji e biti odobreni, kaže Mari . Sli no je i s modelom B, dodaje, i zaklju uje da njegovo kaskanje za modelom A samo pokazuje da još nismo sposobni iskoristiti novac koji nam je na raspolaganju za razvojne projekte.

doga aji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 6/10/2010

MODEL A

HBOR: u 7. aukciji prihva ene ponude 6 banaka Zagreb. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) na sedmoj aukciji za dodjelu kvota za model A, na kojoj je ponudila 60 milijuna kuna, prihvatila je ponude svih ĹĄest banaka koje su se javile s ukupno zatraĹženom kvotom od 36,99 milijuna kuna, a ponderirana kamatna stopa za krajnje korisnike, poduzetnike kre-

tat e se od 4,67 posto do 4,85 posto, objavio je HBOR. Prihva ene su ponude Zabe, Istarske kreditne banke Umag, Raiffeisenbank Austria, Hypo Alpe-Adria-Bank, PBZ-a i Croatia banke. U dosadaĹĄnjih ĹĄest aukcija za model A bila je ponu ena kvota HBOR-a od 990 milijuna kuna,a odobreno je neĹĄto manje, 896,7 milijuna kuna. Po podacima HBOR-a, poduzetnicima je ve ispla en ukupan iznos kredita od 1,6 milijardi kuna (od ega je udio HBOR-a 628,8 milijuna kuna). H

POLUGODIĹ NJI GUBITAK 50 MIL. KUNA

Novi direktori ZG Holdinga smiĹĄljaju uĹĄtede od 10% Poslovni plan Zagreba kog holdinga podbacio je na polugodiĹĄtu za neĹĄto viĹĄe od 50 milijuna kuna, a novi voditelji podruĹžnica koji su ovog tjedna preuzeli svoje duĹžnosti do 15. listopada moraju Upravi predati prijedlog rezanja troĹĄkova poslovanja oko 10 posto Pred novim voditeljima podruĹžnica Zagreba kog holdinga (ZGH), koji su ovog tjedna preuzeli svoje duĹžnosti, prvi je i nimalo lak zadatak - prijedlog rezanja troĹĄkova poslovanja oko 10 posto, a Upravi ZGH-a trebaju ga predati ve do 15. listopada. Za zagrijavanje fotelja prili no nezahvalan posao s obzirom na to da se novi direktori moraju ravnati prema poslovnim rezultatima svojih prethodnika te stanju prihoda i rashoda s posljednjim danima kolovoza, a oni baĹĄ i nisu baj-

ni. Poslovni plan Holdinga podbacio je na polugodiĹĄtu za neĹĄto viĹĄe od 50 milijuna kuna, a Uprava je, na prijedlog troje svojih lanova, 17. rujna donijela odluku da se hitno pokrene postupak rebalansa plana poslovanja za ovu godinu. Voditeljima svih 18 podruĹžnica poslan je zahtjev da dostave stanje prihoda i rashoda s posljednjim danom kolovoza, kao i svoj prijedlog za rezanje troĹĄkova. Procjenjuje se da bi se rashodi Holdinga mogli rezati oko 400 milijuna kuna, ĹĄto je neĹĄto manje od 10 posto. Prema planu poslovanja za ovu godinu, prihodi su planirani na 4,869 milijarda kuna, a troĹĄkovi na 4,857 milijarda kuna.

Sjednica NO-a

PolugodiĹĄnje izvjeĹĄ e o poslovanju Holdinga idu eg e tjedna biti i na dnevnom redu Nadzornog odbora, a neki od lanova NO-a s kojima smo razgovarali takav IVO ÂťOVI , predsjednik Uprave Zagreba kog holdinga SNIMIO HRVOJE DOMINI

poslovni rezultat smatraju poraĹžavaju im. Za usporedbu, u prvih ĹĄest mjeseci 2009. Holding je imao bruto dobit od 10 milijuna kuna. "Ako to nije razlog za ostavku predsjednika Uprave Ive ovi a, onda ne znam ĹĄto jest", kazao nam je lan NO-a Holdinga koji je Ĺželio ostati anoniman.

SINDIKATI PREMIJERKI

â&#x20AC;&#x2DC;Drugi zara uju, Croatia Airlines propadaâ&#x20AC;&#x2122; Zagreb. Koordinacija sindikata Croatia Airlinesa (CA) uputila je otvoreno pismo premijerki Jadranki Kosor u kojem upozorava na loĹĄe poslovanje i financijske gubitke nacionalnog avioprijevoznika. etiri sindikata udruĹžena u koaliciju izrazila su zabrinutost za radna mjesta i zatraĹžila od Ko-

Ini bi za o viĹĄe od p IVAN TOMAC, elnik sindikata Energetike kemije i nemetala (EKN) SNIMIO DARKO MARI

NuĹžan kredit

Ipak, ovi evu ostavku u ovom je trenutku teĹĄko o ekivati, iako e NO sasvim sigurno iskoristiti priliku da joĹĄ malo "natrlja nos" elnom ovjeku Holdinga. Sli no je bilo i na posljednjoj sjednici, kada su nadzornici, umjesto da mu odobre novo zaduĹženje od milijardu kuna, ovi u ĹĄtoĹĄta zamjerili i predloĹžili mu mjere koje bi trebao poduzeti za poboljĹĄanje poslovanja. Stav NO-a prihvatila je i skupĹĄtina Holdinga. U kona nici e ZGHu kredit sigurno biti odobren jer bez njega ne moĹže podmiriti dospjele obaveze i dovrĹĄiti zapo ete investicije, no minus od 50 milijuna kuna u ĹĄest mjeseci poslovanja vodstvu gradske tvrtke nikako ne e i i u prilog. ovi se na posljednjoj sjednici Gradske skupĹĄtine i malo ljutio jer, kako je rekao, mnogi gradski zastupnici o Holdingu govore kao o njegovoj vlastitoj tvrtki, a ne o poduze u u vlasniĹĄtvu Grada. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

sor, kao predstavnice vlasnika, da ih primi na razgovor. â&#x20AC;&#x153;Dok hrvatske zra ne luke biljeĹže rekordan rast prometa, a turisti ku se sezonu ve smatra jednom od najuspjeĹĄnijih, financijski gubici CA rastu. Broj putnika i promet drasti no padaju, avioni ne lete, a linije prepuĹĄtamo drugim kompanijamaâ&#x20AC;?, isti u. Smatraju da rukovodstvo nema znanje potrebno za koriĹĄtenje potencijala tvrtke, pa stranim aviokompanijama posao raste nauĹĄtrb CA i poreznih obveznika koji gubitke Uprave konstantno saniraju. H

PREVELIK INTERES ak 1900 zaposlenih izrazilo je dosad interes za poticajni odlazak iz Ine, 400 viĹĄe nego ĹĄto je Uprava planirala. Kako nam je kazao sindikalist Ivan Tomac, Ina ne e mo i isplatiti otpremnine svima koji bi Ĺželjeli oti i Za poticajan odlazak iz Ine zainteresirano je oko 1900 zaposlenih ili 400 viĹĄe od brojke predvi ene planom zbrinjavanja tehnoloĹĄkog viĹĄka, koji e do Nove go-

dine obuhvatiti devet posto od 16.300 zaposlenih u Ina grupi, doznaje Business.hr iz sindikalnih izvora. Kona nu odluku, naravno, donosi poslodavac.

OGLAS

a otpremnine trebalo pola milijarde kuna NADZOR

‘Nema više Mađara na hodnicima’ Neslužbeno doznajemo da je u cijeloj Ina grupi sada na hodnicima teško naići na mađarske djelatnike iz Mola, što donedavno nije bio slučaj. To je očigledno rezultat nadzora koji je na temelju izjava HDZ-ovca Gorana Marića proveo Državni inspektorat krajem srpnja i početkom kolovoza. Marić, inače član Istražnog povjerenstva za Inu, ustvrdio je da u Ini bez radne i boravišne dozvole radi čak 300 Mađara. Pokaže li se to istinitim, Ina bi mogla platiti i milijun kuna kazne. Državni inspektorat obavio je nadzor, ali ni nakon dva mjeseca nije izvijestio javnost o njegovim rezultatima.

MANJE ADMINISTRACIJE Iz sindikalnih krugova doznajemo da će iz Ine otići 1100 ljudi, uglavnom iz administracije, a iz Ina grupe 400 zaposlenih snimio saša ćetković

"S trenutačnim brojem zainteresiranih otpremnine bi premašile brojku od pola milijarde kuna, a to je za Inu previše. Ne znam kako će na to reagirati Uprava, koja raspolaže ograničenim financijama, ali mislim da će određen broj ljudi u dogovoru s poslodavcima i sindikatima sigurno ispasti s liste", kaže Ivan Tomac, čelnik sindikata Energetike kemije i nemetala (EKN).

Popis za nekoliko dana

Iz sindikalnih krugova doznajemo da će iz Ine d.d.

otići će 1100 ljudi, uglavnom iz administracije, a iz Ina grupe 400 zaposlenih. Do kraja ovog ili početka idućeg tjedna znat će se imena ljudi koji odlaze iz Ine d.d., a tjedan dana kasnije iz povezanih društava pa će tom dinamikom Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) biti dostavljen i program zbrinjavanja. U Ini službeno kažu samo da je priprema programa u tijeku te da će uskoro početi i konzultacije s HZZ-om. Sindikalci potvrđuju velik interes za odlazak iz

kompanije jer ljudi smatraju da će im se ponuđene otpremnine isplatiti i pitaju se što mogu očekivati u idućem krugu. Sindikati procjenjuju da je program zbrinjavanja uglavnom dobro izrađen i da većinom odlaze stariji ljudi koji ne mogu odgovoriti na nove vještine i tehnologije. Neslužbeno doznajemo da su na odlazak pozvani i ljudi koji odgovaraju traženim uvjetima, ali i mlađi ljudi koji nemaju uvjete i koje je poziv da razmisle o odlasku šokirao jer su ga shvatili kao pritisak. Takav je

slučaj, primjerice, s invalidima i s ljudima u održavanju u maloprodaji. Invalidi, naime, mogu računati na teško zapošljavanje i vrlo nisku mirovinu, a mnogi imaju obitelj i po svaku cijenu žele zadržati posao.

Do 280.000 kn

Ina nije objavila koliko novca planira izdvojiti za otpremnine, kao ni iz kojih izvora. Otpremnine će u ovom programu zbrinjavanja biti znatno više nego u prethodnom, provedenom prije tri godine, a iz Ine kažu da bi u pojedinim slučajevima mogle premašiti i 280.000 kuna bruto. "Ina se utapa u Molu, a kada je dogovarano partnerstvo, nije trebalo biti

tako. U svim sektorima posao je doslovce prepolovljen i postoji višak zaposlenih. Kompanija je godinama kadrovski devastirana odlascima stručnih ljudi, a sad će biti još gore. Dolaze mladi ljudi sa znanjem, ali bez iskustva koje je u ovoj branši i državi jedinstveno, a nitko im ga neće moći prenijeti, što će dodatno srušiti Inu", nezadovoljno je problematizirao jedan zaposlenik Ine zapitavši se znači li to da će Ina u budućnosti gasiti i cijele djelatnosti ključne za opstanak kompanije, kakva je Ina bila u sada davnim slavnim vremenima. Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 6/10/2010

ULJARA »EPIN

Uprava najavila rješenje, sindikati prosvjede

Osijek. Uprava IPK Tvornice ulja epin najavila je ju er da se u idu a dva do tri tjedna o ekuje rješenje stanja u tvrtki, kojoj su banke blokirale ra un, zbog ega je u pitanje doveden nastavak poslovanja. Ra un je blokiran zbog nepodmirenih kreditnih obveza od 52 milijuna kuna, a ovrha nad dionicama Uljare, zbog

dugova koje vlasnik poduze a IPK dd ima prema nekadašnjoj tvrtki iz toga sustava IPK Tvornici sto ne hrane, zaustavila je mogu nost privatizacije. Nakon sastanka s osje ko-baranjskim županom direktor Uljare Stjepan Komar kazao je kako su elnici tvrtke na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede dobili obe anje da e se problem riješiti za dva do tri tjedna. Prvi bi korak bila dokapitalizacija IPK dd s ciljem podmirivanja njegovih obveza i uklanjanja ovrhe nad dionicama

Uljare, a drugi deblokada ra una i ubrzana privatizacija, za koju, kako drži, ima zainteresiranih ulaga a. Predstavnici Sindikata PPDIVa, koji su se odvojeno sastali sa Šišljagi em, najavili su da e 7. listopada odlu ivati o održavanju javnih prosvjeda. Ustvrdili su da su za stanje u tvrtki odgovorni isklju ivo država, kao ve inski vlasnik IPK dd, Ministarstvo poljoprivrede te HFP. Prosvjedi e se, ako se donese odluka o njihovu organiziranju, održati u Zagrebu. H

STJEPAN KOMAR, direktor Tvornice ulja epin SNIMIO GORAN FLAUDER

Vlada Pleso daje u konce bez studije opravdanosti KONZULTANTI za izbor koncesionara, prema odluci Vlade, trebaju do 15. listopada pripremiti natje ajnu dokumentaciju za koncesiju, a koncesionara se planira izabrati do kraja ove godine SNIMIO SAŠA ETKOVI

Vlada Jadranke Kosor planira raspisati natje aj za davanje Zra ne luke Zagreb u koncesiju a da prije nije izradila studiju opravdanosti davanja koncesije za taj projekt. U Zakonu o koncesijama studija opravdanosti navodi se kao jedna od pripremnih radnji koja se mora provesti prije raspisivanja natje aja! Ostale pripremne radnje su procjena vrijednosti koncesije, imenovanje stru nog povjerenstva za koncesiju, izrada dokumentacije za nadmetanje te ostale mjere koje prethode postupku davanja koncesije.

Nepoznata vrijednost

IGNORIRANJE ZAKONA Vlada planira uskoro raspisati natje aj za koncesionara najve e hrvatske zra ne luke iako nije izradila studiju opravdanosti davanja koncesije za taj projekt, što nalaže Zakon o koncesijama

Tako Vlada trenuta no nema nikakvu studiju koja bi objasnila i argumentirala razloge zašto bi se novi putni ki terminal na Plesu trebao graditi po koncesijskom modelu. U zakonu se jasno navodi što studija opravdanosti mora sadržavati odnosno mora uzeti u obzir javni interes, utjecaj na okoliš, zaštitu prirode i kulturnih dobara, financijski utjecaj koncesije na državni prora un, odnosno prora un jedinica lokalne i podru ne samouprave, te uskla enost s gospodarskim razvojnim planovima i planovima davatelja koncesije. Sporno je i to što je Vlada

krenula u taj proces bez detaljne i stru ne procjene vrijednosti te koncesije. Zasad se samo paušalno navodi da bi vrijednost gradnje novog terminala, prema idejnom projektu IGH, bila oko 160 do 170 milijuna eura. Koliko se cijeli proces davanja najvažnijeg hrvatskog aerodroma u koncesiju provodi nestru no i mimo zakona, pokazuje i primjer odabira konzultanta za pripremu dokumentacije za provedbu natje aja za koncesiju.

Konzultanti

Naime, natje aj za konzultanta, vrijedan 2,5 milijuna kuna, raspisala je Zra na luka Zagreb iako je prema Zakonu o koncesijama to u nadležnosti davatelja koncesije, dakle Vlade Republike Hrvatske! Konzultanti pak, prema odluci Vlade, trebaju do 15. listopada pripremiti natje ajnu dokumentaciju za koncesiju. To je za samo 10 dana, a ne zna se ni procijenjena vrijednost koncesije niti je izra ena studija opravdanosti pa se uop e ne zna ni zašto bi država davala svoj najve i aerodrom nekoj privatnoj tvrtki u koncesiju! U Ministarstvu prometa, mora i infrastrukture na naša konkretna pitanja o procijenjenoj vrijednosti koncesije za Pleso te je li izra ena studija odnosno za-

ZASLUGE U GOSPODARSTVU

BASLER

Suradnja s OTP bankom

Josipovi odlikovao Nemši a Zagreb. Predsjednik Ivo Josipovi odlikovao je, uz ostale, Borisa Nemši a, bivšeg elnika Vipneta, Telekoma Austrije i ruskog Vimpelcoma, redom Danice Hrvatske s likom Blaža Lorkovi a za osobite zasluge u gospodarstvu. Nemši je osniva i prvi predsjednik Uprave Vipneta, a bio je i BORIS NEMŠI , bivši elnik u vodstvu Hrv.-austrijske gospo- Vipneta, Telekoma Austrije i darske komore. B.hr VimpelComa SNIMIO S. ∆ETKOVI∆

cesiju sti što dosad nije, nisu konkretno odgovorili. Tako u Ministarstvu navode da je osnovano Stru no povjerenstvo za koncesiju novog putni kog terminala Zra ne luke Zagreb u ijem su sastavu predstavnici Ministarstva financija, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva zaštite okoliša i prostornog ure enja, Ministarstva gospodarstva, Grada Zagreba i Zra ne luke Zagreb. "Stru no povjerenstvo je dosad održalo tri sjednice na kojima je dogovoren niz aktivnosti odre enih Zakonom o koncesijama, Zakonom o javno-privatnom partnerstvu, Zakonom o javnoj nabavi i pripadaju im podzakonskim propisima", navode u Ministarstvu, dodaju i da e o svim daljnjim aktivnostima na tom projektu Stru no povjerenstvo redovito izvještavati Vladu RH. Vlada pak planira raspisati natje aj za koncesiju nad Plesom odmah nakon izrade natje ajne dokumentacije, a najkasnije do kraja ove godine o ekuje se izbor koncesionara. No, sve e se to o ito provesti bez konkretnog odgovora na pitanje koji su to opravdani razlozi za davanje zagreba kog aerodroma u koncesiju. Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

OGLAS

Zagreb. Basler osiguranje Zagreb u suradnji s OTP bankom nudi osiguranje imovine, životno osiguranje i osiguranje od nezgode. Ugovor o zastupanju u prodaji polica osiguranja potpisali su Darko Cesar, predsjednik Uprave Basler osiguranja Zagreb, i Damir Odak, predsjednik Uprave OTP banke. Police osiguranja odsad klijenti mogu ostvariti kod osobnog bankara. B.hr

MINUS U 9 MJESECI 17 POSTO

U rujnu prodaja automobila sko ila 8,8%

Zagreb. U rujnu je prodan 3001 novi osobni automobil, što je 338 vozila ili 12,7 posto više nego u kolovozu i 243 automobila odnosno 8,8 posto više nego u lanjskom rujnu, pokazuju podaci agencije Promocija Plus, koji se oslanjaju na evidenciju MUP-a o novim registracijama. Iako podaci za ru-

jan govore o oporavku tržišta, oni za prvih devet mjeseci upozoravaju na i dalje smanjen volumen prodaje, i to 17,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U prvih je devet ovogodišnjih mjeseci u Hrvatskoj prodano 29.065 novih automobila, a u isto vrijeme prošle godine 35.187. Po markama, najprodavaniji u prvih devet mjeseci ove godine bio je Opel (3754 prodana automobila, tržišni udjel 12,95). Slijedi Volkswagen (3302; 11,4%) te Chevrolet (2478; 8,5%). Me u prvih pet su i Renault i Peugeot. H

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 6/10/2010

KARTOGRAFIJA

Geofotu novi poslovi u Rumunjskoj

Zagreb. Predsjednik Uprave Geofoto grupe, dr. sc. Zvonko Biljecki, potpisao je u utorak dva ugovora s rumunjskom DrĹžavnom agencijom za katastar i registraciju nekretnina. Rije je o ugovorima vrijednim etiri milijuna kuna koji pokrivaju realizaciju konzultantskih usluga za projekte pod

zajedni kim nazivom "Uspostava modernog geoinformacijskog sustava za upravljanje prostornim informacijama", priop eno je iz te tvrtke. Cilj je prvog projekta osnivanje rumunjske DrĹžavne agencije za kartografiju, koja e biti zaduĹžena za proizvodnju prostornih informacija u skladu s INSPIRE direktivom Europske komisije. Drugim e se projektom ustrojiti IstraĹživa ki centar u sklopu DrĹžavne agencije. Rok za izvo enje tih pro-

jekata je ĹĄest odnosno etiri mjeseca. Zagreba ka tvrtka Geofoto tim e strateĹĄki vaĹžnim ugovorima postaviti temelj za Nacionalnu infrastrukturu prostornih informacija Rumunjske. Projekt financira Kraljevina NorveĹĄka, a izvo enje e pratiti norveĹĄka Agencija za geoinformatiku Statens kartverk. Potpisanim ugovorima Geofoto otvara mogu nost sklapanja novih poslova vrijednih 200 milijuna kuna, tvrdi se u priop enju. B.hr

BROJKA

45,5 milijuna kuna vrijednost je podzemne garaĹže u VaraĹždinu za koju je kamen temeljac poloĹžen ju er. Investitor je tvrtka Crtorad, a izvo a Zagorje Tehnobeton. Crtorad je dobio koncesiju na 30 godina

Do kolovoza 10,7% viĹĄe kruzera nego lani SVI U DUBROVNIK Sanda orak, znanstvenica s Instituta za turizam, kaĹže da su podaci o rastu broja posjeta na kruzerima ohrabruju i, ali isti e i da TRI ÂťETVRTINE svih kruzera, njih 75,9 posto, dolazi u Dubrovnik bi Hrvatska U prvih osam mjeseci ove zera. Ostalih 9,1 posto stra- li dok su plovili na kruzegodine ostvareno je 548 nih brodova na kruĹžnim pu- ru nerijetko vra aju. Ako su trebala kruĹžnih putovanja stranih tovanjima svoj je prvi ulazak njihovi dojmovi pozitivni i (kruzera) u Hrvat- u teritorijalno more Repu- prenesu ih svojim prijateproĹĄiriti njihov brodova skoj, ĹĄto je 10,7 posto viĹĄe blike Hrvatske evidentira- ljima, to je najbolja preponego u istome razdoblju lo u ostale etiri morske Ĺžu- ruka naĹĄem turizmu", rekla dolazak na lani, objavio je u utorak Dr- panije. je orak. Sanda orak, znanstvePove anje broja kruzeostale morske Ĺžavni zavod za statistiku. nica s Instituta za turizam, ra dobar je znak, ali, smatra Dublji dĹžep Ĺžupanije kaĹže da su podaci ohra- orak, Hrvatska bi trebaNa tim je brodovima bilo bruju i, ali upozorava i na la proĹĄiriti njihov dolazak i gradove 718.824 putnika, ĹĄto je 8,4 nerazmjer u grupiranju i na ostale morske Ĺžupaniposto viĹĄe nego lani, kada kruzera kada je rije o desti- je i gradove umjesto da kao umjesto da ih je bilo 663.418. Najvi- nacijama na koje uplovlja- dosad najviĹĄe dolaze u DuĹĄe stranih brodova bilo je vaju u Hrvatskoj. brovnik. kao dosad u Dubrova ko-neretvan"Putnici na kruzerima Ĺžupaniji - 75,9 posto percipiraju se kao oni viĹĄe GuĹžva na Stradunu najviĹĄe dolaze u skoj te Splitsko-dalmatinskoj - plateĹžne mo i. Tako er je "Kroz turisti ku promidĹž15,0 posto, ĹĄto ukupno ini bitno ĹĄto se mnogi od njih bu trebali bismo viĹĄe afirDubrovnik 90,9 posto svih posjeta kru- koji su Hrvatsku posjeti- mirati i druge gradove koji

BROJKE

548 kruĹžnih putovanja stranih brodova (kruzera) zabiljeĹženo je u Hrvatskoj u prvih osam mjeseci

719

tisu a putnika posjetilo je Hrvatsku na kruĹžnim putovanjima stranih brodova SNIMIO ZVONE PANDĂ&#x2020;A

bi bili zanimljivi turistima na kruzerzima, primjerice Kor ulu, Split", rekla je orak. Ĺ irenje ponude bitno je i zato ĹĄto velik broj gostiju u kratkome vremenu okupira samo jedno odrediĹĄte, odnosno Dubrovnik, ime se smanjuje komfor hotelskih gostiju u tom gradu, rekla je orak. Ina e, najviĹĄe brodova uplovilo je pod zastavama Bahama, Belgije, Bermuda, Finske i Francuske, a me u stranim brodovima bili su i oni pod zastavom Vaunatua, Svetog Vincenta i Grenadina te Paname. Igor Medi

IT i tehnologija

Nagrade ekaju programere za mobilne platforme Microsoft predstavlja Windows Phone 7

Srijeda 6/10/2010

INFRASTRUKTURA INFRASTRUKTURA

80 posto kompanija krenulo je u virtualizaciju servera

> virtualizacija > razvoj aplikacija

14-15 business.hr Srijeda 6/10/2010

Dan integracije

Poslovna inteligencija

U znaku sigurnosti IT sustava

IDC: SAP vodeći u BI-ju

Konferencijom u Osijeku 12. listopada Integra Group, jedno od vodećih hrvatskih IT tvrtki iz područja sistemske integracije, počinje ciklus svoje tradicionalne konferencije - Dana integracije. Uz Osijek, konferencija će se 19. listopada održati u Splitu, 3. studenoga u Zagrebu i 9. studenoga u Rijeci. Ovogodišnji ciklus posvećen je povećanju sigurnosti IT sustava radi očuvanja podataka

Nezavisna analitička kuća IDC proglasila je SAP vodećom tvrtkom na tržištu poslovne inteligencije, osobito na području softverskih licencija i održavanja prihoda. IDC je objavio i kako je SAP rastao brže nego tržište aplikacija za financijsko poslovanje te strateško upravljanje (Financial Performance and Strategy Management - FPSM), i to četvrtu godinu zaredom. Dvije analize IDC-a pod na-

pa će se tako, uz prateći slogan "Priveli ste osumnjičene?" , govoriti o najčešćim uzrocima gubitka podataka - neadekvatnim sustavima za pohranu podataka, hakerskim napadima, problematičnim aplikacijama, prirodnim katastrofama te nefunkcionalnim sigurnosnim kopijama podataka. O tome će govoriti stručnjaci iz Integra Groupa, Microsofta, HP-a i Fortineta. G. K.

zivom "Worldwide Business Intelligence Tools 2009 Vendor Shares1” i "Worldwide Financial Performance and Strategy Management Applications 2007-2009 Vendor Shares2” pokazuju da je SAP vodeći u BI rješenjima s prihodom od 1557,1 milijun dolara, što čini 19,5 posto udjela na tržištu, a prihod od aplikacija FPSM premašio je 535 milijuna dolara i donio 23,7 posto tržišnog udjela. G. K.

Dolazi vrijeme virtua poslužitelja VIRTUALIZACIJA Virtualizacija je danas zrela tehnologija, a sljedeća 'velika stvar' bit će automatizacija stvaranja virtualiziranih resursa i upravljanje njima. Pohrana podataka i mreže već su virtualizirani, a sljedeći je izazov virtualizacija poslužitelja, tvrdi Philip Dawson, potpredsjednik istraživanja u Gartneru

renutačno je u više od 80 posto kompanija u tijeku realizacija projekta virtualizacije ili se on priprema, a do kraja ove godine samo će 25 posto radnog opterećenja, prema Gartnerovim podacima, biti na virtualiziranim

brojka

posto tržišta poslužitelja čine oni x86 arhitekture temeljeni na tradicionalnom modelu jedne aplikacije po serveru pa može biti neiskorišteno i do 90 posto kapaciteta

poslužiteljima. Mnogi IT lideri svjesni su potrebe da virtualiziraju svoje x86 poslužitelje, no Gartner smatra da oni u portfelju moraju planirati dva do tri puta veći rast virtualizacije. "Virtualizacija će u području infrastrukture i dalje biti tema s najvećim utjecajem i izazov do 2015. godine mijenjajući način na koji upravljate, kako i što kupujete, kako to primjenjujete, kako planirate i kako naplaćujete", rekao je Philip Dawson, potpredsjednik istraživanja u Gartneru. "Virtualizacija sada na svaki način pokreće IT učinkovitost, uključujući i dizajniranje podatkovnih centara, ažuriranje platforma, aplikacija i modernizaciju infrastrukture, kao i tradicionalnih i novih

modela isporuke, kao što su infrastrukturni alati i računalstvo u oblaku. Međutim, virtualizacija traži ulaganja, ali donosi i uštede." Mr. Dawson kaže da je virtualizacija danas zrela tehnologija, a sljedeća "velika stvar" bit će automatizacija slaganja virtualiziranih resursa i upravljanje njima. Pohrana podataka već je virtualizirana, ali prije svega u okviru pojedinih dobavljača arhitekture. Mreže su također virtualizirane i sljedeći je izazov virtualizacija poslužitelja.

Promjene i štednja

Gartner procjenjuje da oko 90 posto tržišta poslužitelja čine poslužitelji x86 arhitekture, ali temeljeni na tradicionalnom modelu jedna

IT Infrastruktura Do 215. godine promijenit će se način na koji se njom upravlja, kako se kupuje i kako se plaća

arhiva business.hr

aplikacija po serveru, pa je prema grubim procjenama oko 80 do 90 posto kapaciteta x86 računalstva neiskorišteno u nekom vremenu. Virtualizacija obećava da će učiniti dostupnima mnogo takvih neiskorištenih kapaciteta. Tako se mnoge IT organizacije odlučuju za virtualizaciju poslužitelja kao mjeru štednje i smanjenja troškova. No, organizacije koje imaju zrele implementacije virtualizacije poslužitelja u položaju su da virtu-

alizaciju mogu mnogo više iskoristiti - ubrzati implementacije, smanjiti vrijeme nedostupnosti, imati oporavak od katastrofe, imati varijablu obračunavanja uporabe i korištenja storno troškova, holističko planiranje kapaciteta i još mnogo toga. Iz perspektive desktopa, hosted virtual desktop (HVDs) prenosi thick-client računalni okoliš s osobnog računala na poslužitelj i pritom uklanja suvišno uprav-

OGLAS

Uskoro

iPhone i u Vipu Telecom Austria Group dovest će iPhone 4 u Austriju, Hrvatsku i Bugarsku sljedećih mjeseci. Telekom Austria grupa vodeći je telekomunikacijski operater u srednjoj i istočnoj Europi s oko 21 milijun korisnika, a na Bečku burzu (Vienna Stock Exchange) uvršten je u studenome 2000. godine. Grupa posluje u osam zemalja: Austriji (s novopripojenom A1 Telekom Austrijom), Sloveniji

(Si.mobil), Hrvatskoj (Vipnet), Srbiji (Vip mobile), Makedoniji (Vip operator), Bugarskoj (Mobitel), Bjelorusiji (Velcom) i Lihtenštajnu (mobilkom liechtenstein). Ima 16.000 zaposlenika, a krajem 2009. prihodi su joj iznosili 4,8 milijardi eura. Portfelj proizvoda i usluga Telekom Austria grupe ujedinjuje usluge mobilne telefonije, bežičnog broadbanda, multimedijalnih usluga, podatkovnih i IT rješenja, veleprodaju te m-payment rješenja. G. K.

ualizacije mna je podnijeti eksplozivan rast, a tvrtke od nje mogu očekivati fleksibilnost i druge pogodnosti koje će donijeti ti uređaji. HVD pruža krajnjem korisniku prilagodljivost, učinkovitost, uštedu energije i ostale pogodnosti omogućujući administratorima da upravljaju računalima sa središnjeg mjesta, a krajnjim korisnicima pristup osobnim računalima sa strojeva na bilo kojem mjestu", rekao je Dawson.

Troškovi mogu i rasti

ljanje s desktop lokacije dopuštajući administratorima da centraliziraju svoje aktivnosti. Centralizacija IT-ja omogućuje da se neke od aktivnosti upravljanja presele s osobnog računala na poslužitelja omogućujući administratorima centralizirano upravljaju računalima. To znatno povećava fleksibilnost pri administraciji, a ne zahtijeva više kapaciteta za pohranu na razini podatkovnog centra. "HVD tehnologija spre-

"Međutim, tvrtke trebaju shvatiti pritisak koji se tom tehnologijom može prenijeti na podatkovne centre, infrastrukturu i poslovne procese, pogotovo kada tisuće radnika koriste taj tip platforme." Gartnerovi analitičari kažu da je virtualizirano licenciranje i dalje glavni kamen spoticanja za široko prihvaćanje virtualizacije. Kad isporučitelji promijene cijenu softvera i s njim povezanu proviziju kako bi omogućili virtualno korištenje, pregovarači moraju utrošiti više vremena po ugovoru kako bi razumjeli učinak tih promjena na planirano korištenje softvera. Gartner smatra da će organizacije koje ne kontroliraju dovoljno načine na koje svaki dobavljač reagira na pitanja virtualnog korištenja vjerojatno doživjeti znatno povećanje troškova i nenamjerno umanjenje svojih trenutačnih licencnih prava. Ž. Š.

> virtualizacija > razvoj aplikacija

16 business.hr Srijeda 6/10/2010

BROADBAND

MOBILNE APLIKACIJE

Na B.netu 50.000 korisnika

Microsoft 11. listopada predstavlja Windows Phone 7

Vode i hrvatski poslužitelj usluga kabelske distribucije i tre i telekom operater po broju korisnika na hrvatskom tržištu B.net je objavio kako je premašio brojku od 50.000 korisnika interneta svoje širokopojasne mreže. Udjel B.neta na širokopojasnom tržištu u Hrvatskoj je oko deset posto ime drži tre u poziciju na tržištu. Tijekom proteklih 12 mjeseci, rast broja korisnika

širokopojasnog interneta u B.netu bio je 69 posto. B.net je jedini operator na tržištu koji u svojim triple play paketima nudi brzinu pristupa internetu od ak 8 Mbps (megabita u sekundi) uz neograni enu koli inu prijenosa podataka (flat). Korisnici B.neta mogu koristiti i trenuta no najbrži širokopojasni pristup internetu koji postoji na rezidencijalnom tržištu - 32 Mbps. G. K.

Microsoft e 11. listopada službeno u New Yorku predstaviti novi operativni sustav Windows Phone 7. Nada se da e novi operativni sustav privu i korisnike koji na svojim smartphoneima imaju Android i iPhone. Kako je posljednjih nekoliko kvartala padao Microsoftov udjel na tržištu softvera za pametne telefone u oštroj konkurenciji

s Googleovim Andridom i Appleovim iPhoneom, tvrtka je odlu ila u promicanje svojeg novog operativnog sustava uložiti gotovo pola milijarde ameri kih dolara. Predstavljanje e po eti jutarnjom konferencijom za novinare na kojoj e o novom operativnom sustavu govoriti predsjednik Uprave Microsofta Steve Ballmer. G. K.

Developere za Symbian eka 287.400 kuna nagrada VIP NOKIA SYMBIAN CHALLENGE Nakon uspješnog Android natje aja, održanog od ožujka do lipnja ove godine, Vipnet je u suradnji s Nokijom pokrenuo novi izazov za developere mobilnih aplikacija, ovaj put za Symbian OS

ip je pokrenuo prvi natje aj u Hrvatskoj posve en isklju ivo razvoju Symbian aplikacija, platforme koju u svijetu koristi ak 175 milijuna vlasnika pametnih ure aja. Vip Nokia Symbian Challenge ujedno je natje aj s dosad najve im fondom nagrada za developere, a iznosi 287.400 kuna, od ega su 201.000 kuna nov ane nagrade. Bit e dodijeljeno ukupno šest nagrada u dvije kategorije, po tri nagrade u kategoriji za WRT (Web Runtime) i GT aplikacije. U WRT kategoriji dodijelit e se zlatna (15.000 kn), srebrna (10.000 kn) i bron ana nagrada (5.000 kn), kao i u QT kategoriji - zlatna (91.000 kn),

srebrna (50.000 kn) i bron ana nagrada (30.000 kn). Sudionici natje aja mogu programirati aplikacije u WRT-u ili QT programu za razvoj aplikacija, a Forum Nokia e im tijekom natje aja osigurati edukacije i podršku. Sve aplikacije natjecatelji e mo i poslati na internetske stranice http://nokianatjecaj.vipnet.hr i www.store. ovi.com. O aplikacijama e odlu ivati petero lani žiri, u kojemu e biti i jedan od najuspješnijih hrvatskih developera i autor megapopularne aplikacije "Doodle Jump" Marko Pušenjak. Natje aj je otvoren za pojedince, timove, fakultete i tvrtke. Svaki sudionik natje aja

može prijaviti nekoliko aplikacija, ali sve moraju imati hrvatski i jedan od podržanih jezika. Žiri e uz op i dojam pri izboru najboljih aplikacija u obzir uzeti i stupanj korištenja raspoloživih tehnologija (ekran osjetljiv na dodir, kamera i sli no) te tehni ku izvedivost i upotrebljivost korisni kog su elja, originalnost ideje, inovativnost, lokalnu primjenljivost... lan Uprave i glavni direktor za marketing, prodaju i službu za korisnike Vipneta Reinhard Zuba vjeruje da e Vip Nokia Symbian izazov privu i sve one koji su se ve afirmirali u svijetu razvoja mobilnih aplikacija, ali i one koji žele potvrdu za dosadašnji rad i trud. Nokijin menadžer za Adriatic regiju Attila Der istaknuo je da je Nokiji vrlo važan dobar odnos s developerima u

››

Nokiji je vrlo važan dobar odnos s hrvatskim developerima, živahnom mrežom kompanija i pojedinaca koji pridonose bogatstvu aplikacija na Ovi trgovini

››

Vip Nokia Symbian izazov privu i e sve one koji su se afirmirali u svijetu razvoja mobilnih aplikacija, ali i one koji žele potvrdu za dosadašnji rad i trud

ATTILA DER, REINHARD ZUBA, Nokijin menažder za lan Uprave Vipneta Adriatic regiju ARHIVA BUSINESS.HR ARHIVA BUSINESS.HR

Hrvatskoj. Hrvatske developere nazvao je "živahnom mrežom kompanija i pojedinaca koji pridonose bogatstvu aplikacija koje se mogu na i na Ovi trgovini". Nokia e tijekom natje aja Vip Nokia Symbian Challengea developerima ponuditi pomo i savjete kroz Forum Nokia kako bi jednostavnije dizajnirali i razvijali aplikacije, a zatim e ih putem Ovi

trgovine distribuirati lokalnim i globalnim korisnicima. Natje aj je službeno po eo 1. listopada, a zadnji je rok za prijavu aplikacija 31. prosinca ove godine. Natje aj završava 15. sije nja 2011. godine, kada e žiri proglasiti nagra ene aplikacije. Aplikacijama iz natje aja otvoriti e se tržište za više od 1,3 milijarde Nokijinih mobilnih ure aja. G. K.

dogaaji 17

business.hr Srijeda 6/10/2010

regija/svijet

Bivši broker Société Généralea mora vratiti 5 milijardi eura PRIJEVARA STOLJEĆA Jerome Kerviel osuđen je na petogodišnju zatvorsku kaznu, od čega dvije godine uvjetno, a dužan je vratiti i iznos koji banka potražuje za pretrpljeni gubitak od početka 2008. godine

erome Kerviel, bivši broker u francuskoj banci Société Générale, osuđen je na petogodišnju zatvorsku kaznu, od čega dvije godine uvjetno, za gubitak pet milijardi eura koje je dužan nadoknaditi oštećenoj banci. Sud u Parizu presudio je da je kriv po svim optužbama u jednoj od najvećih prijevara u povijesti bankarskog trgovanja. Riječ je o zloporabi povjerenja, pronevjeri i unosu krivotvorenih podataka u informatički sustav.

Štetne spekulacije

"Kerviel je svjesno djelovao izvan svojih ovlasti

brokera", rekao je u Parizu predsjedavajući sudac Dominique Pauthe, prenosi Reuters. Bivši trader "nadilazio je svoje ovlasti upuštajući se u spekulativne akcije na štetu banke, a sve to u divovskim razmjerima", presudio je sud nakon tri mjeseca vijećanja. Danas je 33-godišnji bivši broker postao simbol zastranjenja u svijetu banaka i financija. Presudom je Kerviel, osim zatvorske kazne, dužan banci vratiti 4,9 milijardi eura obeštećenja i kamata koje banka potražuje za pretrpljeni gubitak od početka 2008. godine. Kerviel i njegov brani-

Jerome Kerviel, bivši broker u banci Société Générale, postao je simbol zastranjenja u svijetu banaka i financija arhiva business.hr

telj obranu su temeljili na tvrdnjama da je mladi bankar izgubio osjećaj za stvarnost, ali da je bankovna hijerarhija i te kako dobro pratila njegov rad i tolerirala riskantne poteze, čak ga i ohrabrivala da ih povlači sve dok je tako banci donosio dobit. "Te tehnike nisam izmislio ja, već drugi", tvrdio je Kerviel i ponavljao: "Uprava je za takvu praksu znala

i odobravala je".

'Žrtveni jarac'

Vodstvo banke odbacuje takve optužbe, a sud je odlučio vjerovati banci. No, čini se da javnost misli drukčije i simpatizira mladog bivšeg bankara te drži da je on samo žrtveni jarac nemoralnog sustava. Već je izišla treća knjiga stripa "Dnevnik Jeromea Kerviela" i nekoliko knjiga o njemu. H/B.hr

MODERNIZACIJA RAFINERIJE

Siemensu posao u Srbiji od 40 mil. kuna Siemens Hrvatska i Siemens Srbija modernizirat će Gazpromovu rafineriju u Pančevu

Siemens Hrvatska i Siemens Srbija modernizirat će pristanište za naftu i naftne derivate Rafinerije nafte Pančevo na Dunavu. Ugovor o tome sklopili su Siemens i Naftna industrija Srbije, a vrijedan je 40 milijuna kuna. Planirano je trajanje radova 18 mjeseci. Siemens će ugraditi najmoderniji sustav kontrole procesa PCS7 kojim će se upravljati transportom nafte i naftnih derivata između pristaništa i rafinerije. Projekt obuhvaća isporuku opreme sustava automatizacije PCS7, mjerne instrumentacije, sustava mjerne instrumentacije na rezervoarima, elektro radove... To je prvi put da je Siemens ugovorio takvu vrstu projektnog rješenja s Gazpromnjeftom, kazao je Denis Voloder, direktor divizije Oil&Gas u Siemensu Hrvatska. Rafinerija nafte u Pančevu u vlasništvu je NIS Naftne Industrije Srbije, koja je u većinskom vlasništvu ruskog naftnog diva Gazpromnjefta. B.hr

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 6/10/2010

TREZORCI

Ulaga i tražili više kuna

Na aukciji trezorskih zapisa održanoj u utorak Ministarstvo financija prodalo je 575 milijuna kuna i 24,65 milijuna eura trezoraca, a planiralo je prodati 260 milijuna kuna i 35 milijuna eura. Nakon aukcije u utorak ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 11,621 milijardu kuna. Od toga je 516 milijuna kuna upisano na rok od 91 dan, a na rok od 182 dana

upisan je 901 milijun na rok od 364 dana upisano je 10,204 milijarde. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa izraženih u eurima s rokom dospije a od 364 dana iznosi 1,245 milijardi eura. Na aukciji su s rokom dospije a od 91 dan prodani zapisi vrijedni 10 milijuna kuna. Jedinstvena je prodajna cijena odre ena na 99,516 kuna, pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 1,95 posto, a sve su kupile banke. Tako er su na aukciji s rokom dospije a od 182 dana na pro-

daju ponu eni zapisi u iznosu od 65 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Jedinstvena prodajna cijena odre ena je na 98,285 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 3,50 posto. Pritom je udjel nebankarskog sektora u emisiji iznosio 7,69 posto. Na aukciji je s rokom dospije a od 364 dana, pak, na prodaju bilo ponu eno zapisa u iznosu od 693 milijuna, a ostvareni iznos emisije iznosio je 500 milijuna kuna. Jedinstvena prodajna cijena odre-

ena je na 95,980 kuna po kamatnoj stopi od 4,20 posto. Udjel bankarskog sustava u ukupnoj emisiji iznosio je 21,2 posto. Na aukciji u eurima upisani su zapisi s rokom dospije a od 364 dana u iznosu od 24,65 milijuna, a ukupan iznos pristiglih ponuda iznosio je 43,65 milijuna eura. Ostvarena je jedinstvena prodajna cijena od 97,048 eura, dok je kamatna stopa bila 3,05 posto. Pritom je udjel nebankarskog sektora u emisiji iznosio 30,83 posto. B.hr

Umjesto valutnog ra bankari traže valutn UZDAJU SE U SE Institut za me unarodne financije, koji okuplja najmo nije svjetske bankare, traži od SAD-a, Kine, Japana i zemalja EU da prestanu intervencijama rušiti te aj svojih valuta kako bi potaknuli izvoz jer njihovi potezi ugrožavaju ravnomjeran globalni oporavak

Svjetske bi vlade trebale ugovoriti neku vrstu te ajnog sporazuma kako bi se uravnotežilo globalno gospodarstvo i sprije io daljnji protekcionizam, poruka je Me unarodnog instituta financija (IIF), ije se posljednje izvješ e nadovezuje na aktualnu temu potencijalnog valutnog rata. Mnoge zemlje naime u svojoj borbi s gospodarskom krizom pribjegavaju intervencijama slabljenja nacionalne valute kako bi poja ale izvoz i tako potaknule oporavak,

no takva je politika dovela do opasnosti od takozvanog valutnog rata, na koju su prošli tjedan upozorili i iz Me unarodnog monetarnog fonda. Šef IIF-a Charles Dallara stoga je uo i sastanka elnika skupine G 20, koji e se održati u studenome, pozvao predstavnike zemalja koje ine samu jezgru Grupe na suradnju koja bi, me u ostalim, trebala rezultirati zajedni kim dogovorom o te ajnoj politici svih zemalja. "Sudionici na tržištima

moraju biti uvjereni u to da vo e najve ih svjetskih ekonomija prepoznaju odgovornosti koje se ti u uravnotežena i održiva globalnog rasta", kazao je Dallara. Kako bi se izbjegle štetne posljedice jednostranih odluka koje zemlje poduzimaju kako bi zaštitile svoja gospodarstva, a koje se odnose na destabilizaciju te aja i trgovinsku protekciju, jezgra G20 hitno se mora usuglasiti o provo enju multilateralnih i uskla enih politi kih mjera,

stoji u Dallarinu izvješ u.

Prijeti nam nestabilnost

Jedna od spomenutih mjera odnosi se na usuglašavanje zajedni ke te ajne i trgovinske politike, koja je, kako se napominje, uvijek bolja od jednostranih poteza kojima pribjegavaju vlade u posljednje vrijeme. Iz Instituta su tako er objavili revidirane prognoze o priljevu neto kapitala na tržišta u nastajanju s prethodno prognoziranih 709 mili-

OGLAS

Doznajte. »itajte. Inspirirajte se. mediji i marketing

Ponedjeljak

etvrtak

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

rata, utni pakt STIPE LUETI , analiti ar Splitske banke kaže da o uvanje i stvaranje novih radnih mjesta priželjkuju sve vladaju e garniture u svijetu i nije izgledno da e ih se olako odre i zbog zahtjeva IIF-a ARHIVA BUSINESS.HR

jardi na 825 milijardi dolara. Kako napominju, olabavljena monetarna politika bogatih zemalja usmjerila je novac na tržišta u nastajanju gdje su prinosi ve i, ali se tako pove ava rizik od destabilizacije. Predvi a se da e pove anje deviznih rezervi tržišta u nastajanju utjecati na zaoštravanje napetosti, a za uspostavljanje globalne ravnoteže preporu uje se ja anje valuta tržišta u nastajanju u odnosu na valute razvijenih zemalja (prije svega dolar i euro).

Puste fraze

O svim tim temama raspravljat e se i na predstoje em summitu skupine G20, koji e se sljede eg mjeseca držati u Južnoj Koreji, no malo je vjerojatno da e se države

lako odre i svojih nacionalnih ciljeva. "Poziv na ve u suradnju samo je jedna od fraza koje se koriste u situacijama kada se malo toga može u initi", komentirao je potez IIF-a analiti ar Splitske banke Stipe Lueti te dodao kako je malo vjerojatno da e ijedna od prozvanih zemalja u initi išta više od kurtoaznih odgovora u diplomatskom stilu. "To zna ilo smanjivanje konkurentnosti izvoza, a posljedica bi moglo biti gubitak radnih mjesta u zemlju. Upravo su o uvanje i stvaranje novih radnih mjesta ono što priželjkuju sve vladaju e garniture u svijetu i nije izgledno da e ih se olako odre i", zaklju uje Lueti . Biljana Star i

Moja lisnica

Mediji i marketing Business plus

INVESTICIJSKI FONDOVI

NFD-ov US Equity ostvario najveći prinos u rujnu Rast cijena dionica na svjetskim burzama omogu io je oporavak vrijednosti investicijskih fondova kojima upravljaju doma a društva, a najbolje su prošli oni koji su novac plasirali u Sjedinjenim Državama i Aziji U rujnu su se oporavile svjetske burze pa su svi važniji indeksi zabilježili porast vrijednosti, što se odrazilo i na rezultate doma ih investicijskih fondova. Kao i mjesec prije, u rujnu su najbolje rezultate ostvarivali fondovi orijentirani na ameri ko ili azijska tržišta. Dioni ki indeks Crobex u rujnu je porastao 3,65 posto, a Crobex 10 rastao je 3,26 posto. Glavni ameri ki indeksi Dow Jones, Nasdaq i S&P 500 zabilježili su mjese ni rast od pet do osam posto. Porasli su i glavni azijski indeksi, i to od etiri do sedam posto.

76 fondova u plusu

U rujnu su fondovi ostvarili mjese ne rezultate u rasponu od +8,46 do -4,02 posto. Svih deset najuspješnijih fondova su dioni ki, a najviše je porastao fond NFD Aureus US Equity sa mjese nim prinosom 8,46 posto, pokazuju podaci koje je objavio hrportfolio.com. Siniša Gjerek, fond menadžer u NFD Aureus Investu, kazao je za Business. hr da su mu na ruku u prošlom mjesecu išli povoljniji

*Najboljih 10 za rujan 2010. dioni ki dioni ki dioni ki dioni ki dioni ki dioni ki dioni ki dioni ki dioni ki dioni ki

Aureus US Equity MP-Bric HR MP-Global HR Ilirika BRIC OTP indeksni VB High Equity ZB euroaktiv Ilirika Azijski tigar VB Crobex10 KD Prvi izbor

+8,46% +6,68% +4,47% +4,06% +3,28% +3,28% +3,25% +3,19% +3,15% +3,09%

* od 31.08.10. do 30.09.10. Izvor: www.hrportfolio.com

tržišni uvjeti. "Važan je i naš kontinuiran rad na poboljšanju algoritamskih sustava, koji je tako er dao rezultata. Sukladno tome, nastavit emo razvoj i optimizaciju postoje ih algoritamskih sustava, a sve radi što boljih rezultata za naše udjelni are", kazao je Gjerek. Sedamdeset i šest fondova ostvarilo je porast vrijednosti udjela. Ukupno je 38 fondova zabilježilo rast ve i od jedan posto, a 11 ih bilježi rast ve i od tri posto. Samo je devet fondova palo više od jedan posto.

ZB Bond izgubio 0,4%

Trideset i dva dioni ka fonda u rujnu su ostvarila porast vrijednosti, a uz spomenuti NFD Aureus US Equity, najuspješniji u ovoj grupi bili su MP-Bric HR (+6,68 posto), MP Global HR (+4,47 posto) te Ilirika BRIC kojem je vrijednost uve ana 4,06 posto. Najve i pad me u dioni kim fondovima zabilježili su HPB Dioni ki (-4,02 posto), ST

Global Equity (-3,26 posto) i Erste Total East kojem je vrijednost smanjena 2,07 posto. Trinaest mješovitih fondova zabilježilo je porast vrijednosti, a najuspješniji u ovoj grupi bili su Agram Trust (+1,72 posto) i PBZ Global (+1,69 posto). Najve i pad zabilježio je fond HPB Global kojem je vrijednost smanjena 3,72 posto, a slijedi ga ST Balanced s padom 3,71 posto. Od obvezni kih fondova samo je ZB Bond zabilježio pad 0,40 posto, dok su se kod ostalih fondova pozitivni rezultati kretali u rasponu od +0,22 do +2,09 posto, koliko je ostvario najuspješniji OTP euroobvezni ki fond. Svi su nov ani fondovi ostvarivali pozitivne rezultate i ni jedan nije zabilježio pad. Ostvarili su prinose u rasponu od 0,10 do 0,29 posto, a najuspješniji su bili Raiffeisen Cash i HPB Nov ani s rastom 0,29 odnosno 0,28 posto. Nikola Su ec

nikola.sucec@business.hr

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

www.hita.hr

Izvor: ZSE

Osim rasta cijene više od dva posto, dionica Metalske industije Varaždin u utorak je ostvarila i solidan promet od 204.850 kuna. Tom se dionicom u utorak trgovalo po nepromijenjenoj cijeni od 2410 kuna, a ukupno je protrgovano 85 dionica.

Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

272.75

273.75

272.75

-0.24%

10,608

2,895,273.38

22,335.01

253.10

Atlantic grupa

810.01

819.98

817.17

0.14%

742

603,353.88

2,018.41

624.15

819.98

Atlantska plovidba d.d.

790.00

804.00

798.01

-0.25%

654

522,774.19

1,113.64

723.23

1,165.00

Ericsson Nikola Tesla,

1,330.00

1,341.19

1,341.00

0.67%

376

502,297.35

1,785.74

1,231.00

1,777.00

Ina-industrija nafte d.d.

1,650.17

1,665.00

0.30%

271

448,956.13

16,650.00

1,550.00

1,940.00

Privredna banka Zagreb

485.00

0.00%

676

327,860.00

9,251.26

461.06

685.00

Podravka prehrambena industrija, d.d.

283.64

290.00

283.64

0.15%

1,017

293,156.44

1,537.33

240.00

400.00

Metalska industrija Varaždin

2,410.00

2.12%

204,850.00

36.19

2,211.02

3,130.00

Institut gra evinarstva hrvatske

332.84

1,514.00

1,539.99

1,520.01

-1.11%

123

186,755.79

241.04

1,514.00

4,259.95

468.00

480.00

1.34%

350

166,586.83

659.34

250.05

495.00

Adris grupa

268.03

272.10

268.03

-2.18%

600

162,290.17

1,818.34

242.21

318.99

Dalekovod

268.41

271.00

0.96%

518

139,981.46

621.62

264.99

441.00

Zagreba ka banka

238.00

240.00

238.00

-0.30%

581

138,428.74

15,243.52

200.00

298.40

93.03

94.12

94.00

-1.05%

1,049

98,359.82

394.76

62.55

109.30

AD plastik Fima validus

11.01

11.58

11.50

1.50%

7,279

82,017.48

31.07

10.55

29.01

Dom holding

36.62

37.00

1.34%

2,111

78,064.82

276.29

28.70

51.79

32.28

32.90

1.89%

2,201

71,396.29

92.78

21.28

44.99

Liburnia riviera hoteli

OT-optima telekom d.d.

2,489.00

2,500.00

1.99%

62,441.99

756.60

1,413.01

2,890.00

Jadranska banka

3,100.00

2,730.01

2,850.00

2,730.01

-1.09%

55,452.24

326.57

2,006.00

Petrokemija

151.53

155.00

0.97%

340

51,995.86

517.87

105.50

192.99

Luka Rijeka

193.99

198.89

196.00

1.03%

264

51,850.23

1,172.17

162.00

239.97

3,350.00

3,400.00

3,350.00

-1.47%

50,800.00

351.75

2,107.10

3,799.21

21.87

22.28

21.89

-0.05%

2,206

48,568.57

164.18

19.70

60.78

722.00

730.01

722.00

-1.10%

39,900.05

308.42

700.05

944.00

akove ki mlinovi Ingra Franck prehrambena industrija,

Kon ar - elektroindustrija Belje Exportdrvo Ledo

24.51

28.00

26.55

1.26%

1,563

39,075.11

138.62

20.01

64.98

1,023.50

1,030.00

-0.96%

38,045.10

195.14

949.03

2,419.96

479.15

485.90

0.19%

36,263.47

1,249.79

421.00

517.00

64.49

64.98

64.49

-0.05%

469

30,311.56

529.82

59.00

108.00

540.00

8.00%

27,000.00

77.76

305.00

540.00 7,679.00

5,450.00

5,500.00

0.00%

21,850.00

1,210.93

5,220.00

Industrogradnja d.d

407.00

420.00

2.39%

21,104.61

190.01

292.00

570.00

Prehrambeno-industrijski kombinat

210.02

-2.54%

100

21,002.00

49.03

120.00

221.00

Uljanik plovidba Transadria

568.00

0.53%

18,176.00

329.44

533.13

736.00

2,086.00

-13.08%

16,688.00

59.98

2,086.00

3,492.99 208.49

Jadroplov d.d.

139.01

140.00

139.01

-0.71%

113

15,755.37

227.51

124.01

Jadroagent

560.00

1.82%

15,120.00

62.07

503.37

620.00

HTP Kor ula

81.69

83.00

81.69

0.84%

173

14,228.86

34.83

72.10

185.00

Žitnjak

100.00

102.21

101.12

-5.93%

133

13,502.95

20.79

76.10

164.00

Slatinska banka

102.00

105.00

2.93%

116

11,880.16

96.49

93.60

135.00

Badel 1862

70.20

72.50

70.20

-3.04%

163

11,776.00

52.80

58.00

144.00

uro akovi holding

28.51

28.98

-0.07%

401

11,478.42

93.81

22.36

54.93

175.99

-0.56%

10,383.41

642.98

100.00

200.00

Riviera pore Valamar grupa

38.00

38.98

7.62%

250

9,692.49

245.40

25.06

45.00

180.10

180.11

180.10

0.00%

6,483.95

429.82

174.15

369.00

Veterina d.d.

61.01

61.23

61.01

0.02%

100

6,120.95

112.55

52.05

88.99

Arenaturis

43.00

2.38%

139

5,977.00

93.85

41.00

70.00

120.12

-11.02%

5,045.04

79.11

120.12

186.00

Tisak

Saponia Tvornica istegnutih metala Luka plo e Magma d.d.

Cijena povlaštene dionice Adrisa u utorak je pala 2,18 posto te je zadnja zabilježena iznosila 268,03 kuna, što je ujedno bila najniža cijena po kojoj se tom dionicom tijekom dana trgovalo. Ukupno je 600 dionica promijenilo vlasnika te je promet iznosio 162.290 kuna.

365 dana Najniža Najviša

Kraš, prehrambena industrija

Slobodna Dalmacija

Brokerska kuÊa - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

CROBEX: -0,21%

Oznaka

Tehnika

OGLAS

Redovan promet: 7.736.710,37 kn

100.00

0.00%

5,000.00

28.54

99.00

100.01

1,592.34

1,593.07

1,592.34

-0.48%

4,777.76

354.48

1,500.00

2,093.00

47.50

51.79

-0.02%

4,632.21

252.43

47.50

74.95

Viadukt

219.00

0.00%

4,380.00

100.04

204.00

473.90

Solaris

200.07

0.00%

4,001.40

123.59

160.00

260.00

63.79

-0.16%

3,572.24

112.60

53.99

73.00

171.16

0.00%

3,080.88

108.83

150.00

214.95

2,300.00

0.00%

2,300.00

747.06

2,300.00

23.90

0.00%

2,151.00

8.75

20.10

45.00

2,045.00

2.25%

2,045.00

62.81

1,805.00

2,198.00

BC institut

180.00

-2.70%

1,800.00

29.97

180.00

300.00

DIOKI d.d

90.98

91.00

9.64%

1,637.78

367.83

70.07

159.28

150.80

-1.31%

1,508.00

94.08

140.01

349.22

Atlas nekretnine

42.25

3.40%

1,267.50

140.94

20.50

46.98

Fima proprius d.d.

23.21

9.48%

1,160.50

46.49

19.19

43.74

Jadranka

367.98

-0.24%

1,103.94

122.35

367.98

444.00

PIK-Vinkovci

310.50

Vaba d.d. banka Varaždin Imperial hoteljerstvo Tvornica duhana Zagreb Hoteli Podgora Kon ar

Hidroelektra niskogradnja

250.00

9.17%

1,000.00

79.31

199.00

Hrvatski duhani

30.00

-4.18%

870.00

25.28

25.00

74.00

Zlatni otok

50.00

-66.67%

50.00

17.88

50.00

150.00

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

61,85 140,00 106,07 9,81 87,45 12,63 242,20 15,00 15,50 0,75 184,50 2,75 9,51 0,67 88,50

63,00 143,00 106,10 10,10 89,80 12,89 245,00 15,00 15,60 0,75 184,90 2,80 9,52 0,67 88,50

61,94 143,00 106,10 10,00 87,97 12,89 243,10 15,00 15,50 0,75 184,90 2,79 9,52 0,67 88,50

62,33 142,32 37,73 9,99 88,45 12,88 243,14 15,00 15,52 0,75 184,57 2,78 9,51 0,67 88,50

30,63 0,82 33,00 0,00 1,30 2,80 32,20 0,60 3,80

32,00 0,82 33,02 0,00 1,32 2,84 32,20 0,60 3,81

30,75 0,82 33,00 0,00 1,32 2,84 32,20 0,60 3,80

0,31 0,82 0,33 0,00 1,31 2,80 0,32 0,60 3,80

96,00 88,80 96,00 36,50 140,00 15,00 19,00 63,04 6,10

96,00 88,80 96,00 36,50 140,00 15,48 19,01 63,04 6,10

96,00 88,80 96,00 36,50 140,00 15,48 19,00 63,04 6,10

96,00 88,80 96,00 36,50 140,00 15,39 19,00 63,04 6,09

0,00 % -2,95 % 0,20 % 3,25 % -17,65 % 1,18 % -1,30 % -1,50 % -4,09 %

468,00 2.749,00 940,00 400,00 91,65 6.150,00 1.824,00 85,62 671,00 88,70 82,83 1.000,00 5.250,00 648,00 8.000,00 97,78 12.900,00 330,00

470,00 2.800,00 950,00 400,00 91,67 6.970,00 1.855,00 85,72 674,00 88,80 82,87 1.000,00 5.250,00 665,00 8.000,00 97,78 12.939,00 330,00

470,00 2.765,00 950,00 400,00 91,65 6.956,00 1.848,00 85,70 674,00 88,78 82,86 1.000,00 5.250,00 658,00 8.000,00 97,78 12.929,00 330,00

468,36 2.789,49 949,52 400,00 91,65 6.834,09 1.847,62 85,69 674,00 88,76 82,85 1.000,00 5.250,00 658,43 8.000,00 97,78 12.928,89 330,00

0,86 % 0,00 % -0,11 % 0,00 % 0,00 % -0,13 % 1,32 % 0,09 % -1,32 % 0,01 % 0,04 % 0,00 % 0,00 % -2,37 % 0,00 % 0,03 % 1,28 % 0,00 %

2.990,00 81,50 490,00 3.350,00 3.450,00 36.605,00 23.000,00 402,00 810,00 3.450,00 97,00

3.000,00 82,00 509,00 3.400,00 3.550,00 36.700,00 23.300,00 409,00 810,00 3.451,00 97,00

2.999,84 81,66 500,23 3.379,57 3.502,32 36.669,35 23.082,35 403,94 810,00 3.450,98 97,00

2.999,84 50,36 500,23 3.379,57 3.502,32 36.669,35 23.082,35 403,94 810,00 3.450,98 59,82

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR SOS2E KBMR TLSG GRVG PETG PILR LKPG NF1N SAVA NF2R INDGL PBGS ZTOG

KRKA MERCATOR SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR TELEKOM SLOVENIJE GORENJE PETROL PIVOVARNA LASKO LUKA KOPER NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD SAVA NFD HOLDING INFOND GLOBAL PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD ZITO

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 NOVA BANKA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne AUTOPREVOZ AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 TP MATEX AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B JKP JABLANICA D.D. JABLANICA (K4) BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO

NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Energoprojekt holding a.d. Beograd Galad a.d. Kikinda Obveznice RS serije A2013K Agrobanka a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Privredna banka Beograd a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2016K Niška Mlekara a.d. Niš Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej HUTP Balkan a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Jubmes a.d. Beograd Chemos a.d. Palic

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 Garant a.d. Futog TOPLIFIKACIJA SKOPJE ALKALOID SKOPJE REPLEK SKOPJE MAKPETROL SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE OSIGURITELNA POLISA SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI

426.657,41 108.166,50 61.274,94 60.884,43 54.218,45 51.305,91 30.392,20 30.135,00 29.988,73 23.319,00 22.702,10 10.276,21 9.913,08 6.368,54 5.841,00

Alkaloid Jumbes Beograd Bosnalijek Makedonski t. Skopje Makpetrol Skopje

+1,54% +1,28% +1,18% +0,94% +0,84%

Fabrika duhana Sarajevo Pivovarna Laško Soja proetin Luka Koper Pozavarovalnica Sava

-3,4% -3,23% -2,37% -2,21% -1,18%

Naftna industrija Srbije

Petrol

Daleko najtrgovanija dionica na Beogradskoj burzi bila je u utorak ona Naftne industrije Srbije s prometom 15,2 milijuna dinara. Osim što je bila najtrgovanija, ta je dionica zabilježila i rast cijene, i to 0,86 posto, te je tako zadnja zabilježena cijena iznosila 470 dinara, što je ujedno bila najviša postignuta tijekom dana. Cijena beogradskog Imleka rasla je pak 1,32 posto, na 1848 dinara, a ve ini ostalih dionica na Beogradskoj burzi cijena je u utorak pala.

125 dionica slovenske naftne kompanije promijenilo je u utorak vlasnika pa je ukupan promet dionicom Petrola na Ljubljanskoj burzi iznosio 30.392 eura, što je bilo dovoljno samo za šesto mjesto na popisu najtrgovanijih. Cijena dionice pala je više od dva posto, na 243,1 eura, a najniža po kojoj se tijekom dana trgovalo bila je i na razini 242,2 eura. Cijena Krke pala je 1,82 posto, a Telekoma Slovenije 1,28 posto. Oba su slovenska indeksa bila u minusu.

+0,86 -2,09

-0,16 % 149488 0,00 % 42000 0,01 % 89300 0,00 % 1958206 -1,49 % 2747 0,00 % 1020 -0,92 % 8000 20,00 % 3967 -2,56 % 615

46.808,83 34.440,00 29.481,12 3.720,59 3.611,10 2.856,80 2.576,00 2.380,20 2.337,52

8080 5639 4369 3599 600 2150 983 50 149

775.680,00 500.743,20 419.424,00 131.363,50 84.000,00 33.098,00 18.677,83 3.152,00 908,90

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB RMDEN09 GRNT TPLF ALK REPL MPT TEL OSPO TNB RM01

6845 760 1624 6092 613 3982 125 2009 1932 31092 123 3695 1042 9477 66

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AIKB ENHL GALD A2013 AGBN IMLK A2015 PRBN A2014 A2016 MLNI CCHS SJPT HBLK A2011 JMBN CHMS

-1,82 % 0,00 % 0,00 % -2,06 % -1,28 % -0,08 % -2,09 % -3,23 % -2,21 % 0,67 % 0,43 % 0,36 % -0,10 % 0,00 % 0,00 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKC FBIHKD FBIHKH FBIHK1B JABLRK4 BSNLR BHTSR IKBZRK2 SOSOR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSRS-O-D NOVB-R-E RSRS-O-C APBL-R-A TLKM-R-A BLBP-R-A RSRS-O-B MATE-R-A ZPTP-R-A

Oznaka

Srijeda 6/10/2010

business.hr

32390 15.170.089,00 1716 4.786.761,00 2539 2.410.830,00 5444 2.177.600,00 16738 1.534.084,38 198 1.353.150,00 613 1.132.591,00 13043 1.117.719,26 1302 877.542,00 8440 749.175,90 7929 656.946,81 618 618.000,00 107 561.750,00 801 527.404,00 36 288.000,00 2629 257.063,62 18 232.720,00 684 225.720,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,34 % 0,33 % 1,10 % 0,46 % 1,54 % 0,46 % 0,86 % 0,94 % -34,15 % 0,01 % 0,07 %

2468 76958 7498 490 371 31 17 837 350 61 2870

7.403.604,00 3.875.431,14 3.750.719,00 1.655.990,00 1.299.362,00 1.136.750,00 392.400,00 338.094,00 283.500,00 210.510,00 171.676,16

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP -1,01% BIRS -0,15% 806,42 849,74 LJSEX -0,69% FIRS -0,56% 3.239,74 1.442,36 Belex15 -0,10% MBI10 +0,95% 615,72 2.140,76 Belexline -0,12% MOSTE -1,10% 1.220,37 474,11 SASX10 0,00% NEX20 +1,44% 896,53 14.166,31 EUROPSKI INDEKSI +0,61% WIG20 +0,87% 2.633,94 BUX +0,72% 23.079,97 +0,15% +1,71% ATX +0,52% 2.578,55 indeksa na zatvaranju u +0,27% Stanje ponedjeljak, 4. listopada 2010.

FTSE100 5.616,16

DAX 6.203,99

CAC40

3.729,33

MICEX 1,469.03

AMERI»KI INDEKSI +0,39% S&P500 -0,80% 10.829,68 1.146,24 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -1,11% ponedjeljak, 4. listopada 2010. 2.344,52 DJIA

investor 22 DIONI»KI

Ime fonda DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Ilirika Azijski tigar

60,8323

21,39

AC Rusija

41,4814

13,72

HPB WAV DJE

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

87,6820

13,20

MP-Bric HR

347,8508

12,99

PBZ I-Stock

62,9200

11,90

ST Global Equity

46,1214

-25,78

FIMA Equity

77,6348

-23,42

C-Zenit

45,9491

-20,61

KD Victoria

13,3948

-17,94

Erste Total East

30,1300

-17,68

+ MJEŠOVITI

NFD Nova Europa MP-Bric HR KD Nova Europa Ilirika Azijski tigar MP-Mena HR Ilirika JIE Ilirika BRIC Prospectus JIE NFD BRIC OTP meridian 20 PBZ I-Stock HPB Dioni ki ZB BRIC+ PBZ Equity fond Raiffeisen C. Europe KD Prvi izbor Poba Ico Equity Capital Two AC G Dynamic EM Erste Total East A1 Raiffeisen HR dionice VB High Equity Raiffeisen Emerging M. HI-growth Erste Adriatic Equity ZB aktiv FIMA Equity Aureus Equity HPB Titan

141,9700

7,27

Allianz Portfolio

109,6826

6,60

AC G Balanced EM

10,8444

5,55

Raiffeisen Balanced

151,8800

3,78

9,7664

3,17

ICF Balanced

113,5180

-27,43

ST Balanced

170,3396

-22,73

ST Aggressive

62,8242

-20,41

C-Premium

5,3420

-10,86

HPB Global

97,3028

-9,75

HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

173,9600

11,69

Erste Bond

130,4400

11,15

Capital One

159,6300

10,68

ZB bond

159,7700

8,22

PBZ Bond fond

129,1500

7,71

HPB Obvezni ki

124,3761

4,76

HI-conservative

11,3161

5,86

ICF Fixed Income

139,6821

6,06

OTP euro obvezni ki

126,0535

7,24

PBZ Bond fond

129,1500

7,71

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

123,1904 347,8508 6,3847 60,8323 451,3483 159,8454 114,5844 56,6553 28,2265 84,3811 62,9200 82,0090 97,9100 79,2100 60,6200 12,0438 5599,6200 68,3100 10,7902 30,1300 80,7300 69,2100 48,3902 55,7900 8,1236 85,0300 98,1600 77,6348 90,2592 67,1379

1,02 0,98 0,80 0,76 0,61 0,48 0,42 0,40 0,40 0,40 0,25 0,24 -0,06 -0,09 -0,10 -0,13 -0,14 -0,15 -0,16 -0,17 -0,22 -0,25 -0,27 -0,27 -0,32 -0,34 -0,37 -0,38 -0,54 -0,54

9,38 11,21 5,59 6,73 6,44 2,41 9,40 -0,04 4,12 6,84 7,28 -5,36 3,70 2,83 2,00 6,25 4,77 0,66 0,84 -1,47 3,55 3,86 6,21 2,61 2,41 0,93 2,66 -1,30 0,58 -1,98

6mj. % 12 mj. (%)

-5,50 -0,50 -4,80 6,53 6,25 -7,37 7,91 -13,66 -2,25 -8,25 -3,24 -10,49 N/A -8,43 -10,21 -3,18 -5,55 -7,80 -2,13 -8,75 -5,28 -6,93 -3,09 -7,33 -5,53 -9,90 -1,23 -10,22 -8,96 -2,75

-2,05 12,99 5,71 21,39 9,95 -7,69 N/A -13,29 10,90 -5,12 11,90 -11,73 N/A -8,18 -12,75 6,62 -4,69 -1,37 5,24 -17,68 -9,78 -7,52 -6,56 8,06 0,09 -13,07 3,35 -23,42 -10,21 3,85

PGP (%) Ove god. (%)

11,51 -5,30 -14,01 -13,71 4,80 8,21 N/A -14,32 -15,03 -6,73 -13,40 -3,89 N/A -4,48 -8,76 2,46 -16,61 -10,40 4,92 -32,86 -8,61 -16,32 -21,42 -18,88 -2,38 -3,20 -0,43 -3,91 -2,09 -11,70

1,57 2,34 1,21 13,17 15,68 -2,63 14,58 -10,50 4,24 -2,57 3,64 -9,42 -2,09 -4,14 -6,71 4,57 -3,06 -3,20 4,80 -11,46 -3,82 -0,17 -3,30 -1,43 -2,71 -6,38 0,98 -14,18 -7,99 -3,18

Imovina

8,916 11,956 18,430 7,053 8,431 97,578 15,724 25,029 10,087 18,024 201,373 20,935 69,416 384,852 223,830 5,228 6,087 6,681 13,246 44,327 20,911 13,661 13,458 24,811 66,242 205,363 505,378 23,610 68,856 9,912

Starost

Datum

1,92 2,57 2,97 3,37 2,58 5,94 0,75 3,68 3,51 2,44 3,22 5,00 0,47 5,08 5,46 7,65 3,19 3,46 1,59 3,01 2,38 2,07 3,01 2,79 8,61 4,98 4,28 6,35 4,85 3,20

04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela % 12 mj. ZB global

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI Raiffeisen Prestige PBZ Global fond HI-balanced AC G Balanced EM Allianz Portfolio Erste Balanced Ilirika JIE Balanced KD Balanced Raiffeisen Balanced Aureus Balanced C-Premium ZB global Agram Trust ST Balanced OTP uravnoteženi ST Aggressive HPB Global ICF Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

107,4400 99,4300 9,7664 10,8444 109,6826 115,6400 143,0918 8,0097 151,8800 82,1215 5,3420 141,9700 67,6635 170,3396 108,0218 62,8242 97,3028 113,5180

0,04 -0,09 -0,14 -0,14 -0,14 -0,16 -0,21 -0,22 -0,26 -0,26 -0,27 -0,38 -0,79 -0,85 -0,96 -1,00 -1,43 -2,25

2,42 2,99 1,66 1,03 3,34 1,80 2,78 -1,31 2,96 5,89 -2,37 0,95 0,70 1,21 2,11 1,80 -3,91 -0,66

5,73 -5,12 -2,28 -1,84 0,61 -4,57 -4,00 -4,91 -2,13 -1,85 -10,99 -1,29 -5,50 -9,81 -4,73 -10,16 -8,71 -13,07

N/A -4,08 3,17 5,55 6,60 -2,84 -2,03 -1,40 3,78 -3,99 -10,86 7,27 -9,48 -22,73 -4,94 -20,41 -9,75 -27,43

N/A 4,72 -0,27 5,24 6,83 -0,68 7,93 -4,60 5,29 -4,56 -15,70 3,86 -3,00 7,13 1,62 -8,81 -0,55 1,84

7,44 -1,02 -0,22 5,22 4,53 0,14 0,05 -2,95 3,40 2,09 -9,46 3,54 -2,80 -11,48 -5,36 -11,58 -8,65 -11,54

151,997 288,214 65,671 13,593 7,151 106,832 44,080 7,012 326,205 16,201 12,467 731,243 11,700 10,234 40,263 2,600 99,832 12,246

0,58 9,06 8,61 1,59 1,40 9,71 4,70 4,72 8,10 4,22 3,67 9,26 2,24 7,74 4,81 5,04 5,00 8,43

04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010

159,6300 159,7700 11,3161 139,6821 173,9600 130,4400 129,1500 126,0535 124,3761

0,08 0,05 0,02 0,01 -0,01 -0,02 -0,12 -0,27 -0,90

3,35 -0,11 1,15 1,67 2,87 3,63 2,64 1,00 2,80

4,22 2,28 2,13 2,67 3,55 3,56 1,95 0,95 1,72

10,68 8,22 5,86 6,06 11,69 11,15 7,71 7,24 4,76

8,19 5,19 1,45 3,94 6,85 4,54 4,62 4,94 4,46

7,51 5,18 5,34 4,34 8,12 8,94 7,31 3,04 4,16

11,760 213,567 6,207 27,335 316,820 129,813 91,067 10,326 14,407

5,94 9,26 8,61 8,64 8,36 7,34 7,57 4,81 5,00

04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

125,3000 143,7400 137,5900 134,3500 131,3675 116,2377 10,6088 131,8600 161,8356 139,3301 121,7791 11,2634 101,9289 105,0000 140,4781 137,7906 107,7894 124,3200

0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,00

1,02 0,93 0,94 0,86 0,87 0,85 0,88 0,63 0,58 0,50 0,62 0,87 0,84 0,94 0,92 0,71 0,80 0,41

1,90 1,70 1,85 1,56 1,63 1,64 1,67 1,33 0,99 1,11 1,28 1,71 1,09 2,03 1,68 1,10 1,57 1,05

4,56 4,83 4,22 4,18 5,03 3,91 4,01 3,99 3,42 3,12 3,24 4,22 1,57 4,84 10,87 2,59 4,42 2,95

4,45 4,88 4,44 4,47 5,61 5,30 4,52 6,41 4,83 3,30 4,21 6,06 1,63 4,84 4,34 4,67 5,51 4,05

3,27 3,02 2,83 2,82 3,18 2,53 2,78 2,34 1,74 2,05 2,19 2,87 0,70 3,45 2,96 1,86 2,75 2,34

404,023 987,347 786,158 40,203 177,996 158,348 38,286 1019,987 2241,908 117,805 116,665 73,681 5,290 681,184 50,498 106,072 164,332 39,336

8,20 7,61 7,34 6,76 5,00 2,92 1,34 11,52 10,20 10,20 4,78 2,02 1,18 1,03 8,00 7,03 1,40 5,48

04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010 04.10.2010

OBVEZNI KI FONDOVI Capital One ZB bond HI-conservative ICF Fixed Income Raiffeisen Bonds Erste Bond PBZ Bond fond OTP euro obvezni ki HPB Obvezni ki

NOV ANI FONDOVI PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash HPB Nov ani VB Cash Agram Euro Cash PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus OTP nov ani fond Agram Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ICF Money Market HI-cash Allianz Cash PBZ Dollar fond

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Srijeda 6/10/2010

NOVA DUŽNOST

Mesi predsjednik NO-a Ingre

Bivši predsjednik RH Stjepan Mesi postao je predsjednik Nadzornog odbora Ingre, objavljeno je ju er, dok je njegov prethodnik Danijel Režek imenovan zamjenikom predsjednika NO-a. Mesi je u NO Ingre ušao u srpnju, a ustvrdio je da e volontirati, odnosno da ne e primati naknadu za lanstvo u NO-u koja iznosi 15.000 kuna bruto mjese no. P. B.

STJEPAN MESI , bivši predsjednik RH SNIMIO HRVOJE DOMINI

Povlašteni Adris pao etvrti dan zaredom NEAKTIVNO Dok su prometi na Zagreba koj burzi niži od deset milijuna kuna po trgovinskom danu, teško je govoriti o burzovnom trendu ili ozbiljnim promjenama cijene dionica Indeksi Zagreba ke burze u utorak ponovno su pali. Crobex je izgubio 0,21 posto vrijednosti i dan je zaklju io na razini od 1906,67 bodova, a Crobex 10 pao je 0,35 posto, na 1001,79 bodova. Redovan promet dionicama ponovno je bio poražavaju e slab. Na dionice je potrošeno samo 7,7 milijuna kuna, a ukupna likvidnost tržišta Zagreba ke burze iznosila je samo 20 milijuna kuna. Jedini je milijunaš bila dionica Hrvatskog Telekoma. "Doma a burza jedva pokazuje znakove života. Do podneva je provedeno samo

235 transakcija. S obzirom na tako nizak obujam trgovanja, ne možemo govoriti o nekom trendu", rekla je za Hinu Ivana Hatvali , direktorica Službe za investicijsko bankarstvo Štedbanke.

Prili no mršav dan

Kako je dodala, dan je bio prili no mršav kada je rije o objavi poslovnih vijesti pa investitori i nemaju poticaja za življu aktivnost. "Burza je ve dulje u letargiji s povremenim sun anim razdobljima kad se pojavi kakva poticajna poslovna vijest", zaklju ila je Ivana Hatvali .

Na HT je potrošeno 2,89 milijuna kuna, a više od 10.000 dionica vlasnika je promijenilo u dnevnom cjenovnom rasponu od 272,75 do 273.57 kuna. Zadnja cijena HT-a pala je 0,24 posto, na 272,75 kuna. Cijena povlaštene dionice Adrisa u utorak je pala 2,18 posto i zadnja zabilježena iznosila je 268,03 kune, što je ujedno bila najniža cijena po kojoj se tom dionicom trgovalo tijekom dana. Ukupno je 600 dionica promijenilo vlasnika i promet je iznosio 162.290 kuna. Drugu najlikvidniju poziciju u Zagrebu

ANTE VLAHOVI , predsjednik Uprave Adris grupe, ija je povlaštena dionica u utorak pala više od dva posto SNIMIO SAŠA ETKOVI

uzela je dionica Atlantic grupe, koja je porasla 0,14 posto, na 817,17 kuna. Na tu je grupu potrošeno nešto više od pola milijuna kuna. Više od pola milijuna kuna potrošeno je i na dionice Atlantske plovidbe te Ericssona Nikole Tesle. Dubrova ki je brodar pao 0,25 posto, na 798 kuna, a Ericsson NT porastao je pola posto, na 1341 kunu. Osim rasta cijene ve eg od

REGIJA

Makedonci se odupiru korekciji Drugi dan zaredom svi su regijski indeksi osim makedonskog MBI 10, koji je rastao 0,95 posto, na 2140,76 bodova, završili u minusu.

Za razliku od prethodnoga dana, kada se nijednom

dionicom u Skoplju nije trgovalo u milijunskom iznosu, u utorak ih se pet našlo u društvu milijunaša. Najviše se trgovalo dionicom skopske Komercijalne banke koja je zabilježila 7,4 milijuna denara prometa, a

Garant Futog je bio drugi s upola manjim prometom. Dionica farmaceutske kompanije Alkaloida ostvarila je 1,3 milijuna denara prometa. Beogradski indeksi Belex 15 i Belexline pali su 0,10 od-

nosno 0,12 posto, a beogradski su brokeri najviše posla imali s dionicom Naftne industrije Srbije kojom se trgovalo u vrijednosti 15,2 milijuna dinara. Još je pet dionica zabilježilo promet ve i od milijun dinara. B. S.

dva posto, dionica Metalske industrije Varaždin u utorak je ostvarila solidan promet od 204.850 kuna. Tom se dionicom trgovalo po cijeni od 2410 kuna, a ukupno je protrgovano 85 dionica. Dionica Ine porasla je 0,3 posto, na 1665 kuna. Na najve u doma u naftnu kompaniju potrošeno je oko pola milijuna kuna.

Nikola Su ec

BROJKE

0,69 0,15 posto pao je ljubljanski indeks LJSEX

posto pao je banjalu ki BIRS

Coca-Cola Rooneyju otkazala suradnju zbog seks skandala Coca-Cola, najve i proizvo a bezalkoholnih pi a na svijetu, odlu ila se zahvaliti na suradnji napada u Manchester Uniteda i klju nom igra u engleske nogometne reprezentacije kojem ni nagrada za nogometaĹĄa godine

u Engleskoj 2010. nije pomogla da se zaboravi seks skandal koji mu je obiljeĹžio privatni Ĺživot. Nakon objave medija da je Rooney s prostitutkom varao svoju suprugu dok je ona ekala njihovo dijete, Coca-Cola je

DOBITNICI DANA (ZSE) Proprius +9,48% Pik Vinkovci +9,17% Dioki +8,66% Exportdrvo +8,00% Valamar +5,12% 29 Raste

objavila kako viĹĄe ne e koristiti fotografiju poznatog nogometaĹĄa za promociju svog pi a Coke Zero. "S obzirom na trenuta nu situaciju, mislimo da nije prikladno nastaviti promociju koja uklju uje Waynea Rooneyja", kratko su objasnili iz kompanije, iji je ugovor s Rooneyjem navodno vrijedio viĹĄe od 792.000 dolara godiĹĄnje. B. S.

GUBITNICI DANA (ZSE) Zlatni Otok -66,67% Transadria -13,34% Saponia -11,02% Ĺ˝itnjak -6,05% Badel 1862 -4,85%

6 Nema promjene

30 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,133.92 151,95

Prom. 0,31% 0,05%

Sirova nafta 81,47 Prirodni plin 3,55 Zlato 1.315,07 Srebro 21,95 Goveda 96,97

0,13% 3,14% 0,29% 0,67% 0,00%

BLJEĹ TAVILO PRIGUĹ ENA SJAJA

LAS VEGAS umjesto kockara preplavili prazni zaplijenjeni apartmani Iako SAD ve polako biljeĹži pozitivne brojke koje upu uju na gospodarski oporavak, Las Vegas polako postaje crna rupa na ekonomskoj karti Amerike te doĹživljava najteĹže dane od 40-ih godina proĹĄlog stolje a. Sude i prema prihodima kasina koji su u drugom kvartalu ove godine pali 5 posto i na razini su 2004. godine, Las Vegas ovaj put ne e iz krize iza i prvi. Iako prihodi od kockanja i turizam vezan uz

kasina joĹĄ ne pokazuju pozitivne brojke, to i nije najgora gospodarska grana u saveznoj drĹžavi Nevadi. U recesijski glib Nevadu i Las Vegas joĹĄ ja e gura gra evinarstvo. Dok je u Nevadi prije to no deset godina bilo 3,8 posto nezaposlenih, danas je nezaposlenost 14,4 posto, a u samom Las Vegasu 14,7 posto. Kolovoz je bio 44. uzastopni mjesec u kojem Nevada vodi na ljestvici saveznih drĹžava Amerike po zapljenama nekretnina. D. B.

BORBA PROTIV DJEÂťJE PRETILOSTI

McDonald'su prijeti zabrana prodaje igraÄ?aka uz nezdrava jela Zakonodavci iz San Francisca dali su preliminarno dopuĹĄtenje zakonu koji bi zabranio fast-food restoranima da stavljaju igra ke u menije za djecu - osim ako ti meniji ne uklju uju vo e i povr e i nemaju previĹĄe nezdravih kalorija. Nekoliko je lije nika svjedo ilo u korist donoĹĄenja takvog zakona. Ako on ipak ugleda svjetlo dana, McDonald's i njemu sli ne franĹĄize mo i e dije-

Podatke o razini BDP-a u drugom kvartalu u EMU-u doznajte na...

liti igra ke samo uz jela koja ne prelaze odre enu granicu zasi enosti ĹĄe erom i mastima. U McDonald'su kaĹžu da e s vlastima raditi na pronalasku 'smislenog rjeĹĄenja' po pitanju vrlo ozbiljnog problema pretilosti me u djecom. Mogu a je zabrana ipak pokrenula pitanje trebaju li roditelji sami odlu iti ĹĄto e njihova djeca jesti ili umjesto njih treba odlu iti zakonodavac. B. S.

www.business.hr

UKRATKO... Ma arska ĹĄkola slavnih Hollywoodska glumica Angelina Jolie, u skladu s ma arskim propisima, upisala je svoju djecu koju odgaja s Bradom Pittom u ĹĄkolu u BudimpeĹĄti dok im majka u tom gradu boravi reĹžiraju i svoj prvi film. Neke brine kriza, a neke... Gradona elnik Londona Boris Johnson, zadovoljan uvo enjem novog programa koriĹĄtenja bicikla po gradu, povukao je paralelu s PariĹžanima koje je nazvao pravim 'lopuĹžama' kada je o biciklima rije , usporedivĹĄi ih s 'puno poĹĄtenijim' Britancima. Sanader puni prora un Plavi 'ĹĄuĹĄkavac', koji je bivĹĄi premijer Ivo Sanader nosio u zadnjoj predizbornoj kampanji s njegovim potpisom, prodaje se na internetu po po etnoj cijeni od 150.000 kuna, a novac od prodaje simboli no e i i drĹžavi.