Business.hr broj 737

SVJETSKI PRVACI 6-7

Hrvatska ima najviše stope poreza na dohodak u svijetu Unato smanjenju najviše marginalne stope poreza na dohodak sa 45 na 40 posto, Hrvatska sa 53,3 posto ima najvišu kombiniranu stopu davanja u svijetu, a slijede nas Ma arska, Papua Nova Gvineja, Gr ka i Austrija

ETVRTAK/PETAK 7 i 8/10/2010

FOTO MATI /CROPIX

BROJ 737 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

ANALIZA STANJA 4-5 Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Olgice Spevec ispituje stanje na tržištu opskrbe prirodnim plinom zbog znatnog pove anja cijene plina te nakon upita nekolicine poduzetnika koji su joj se obratili

E J U Ž A R T AZTN IS

n i l p e j o Zašt o i p u % k 0 s 7 o p

info&stav

INDIKATOR

2-3

Ne vjerujemo mesarima

Brodosplit isporu io tanker

business.hr etvrtak 7/10/2010 Petak 8/10/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenici glavnog urednika: Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Romana DugandĹžija, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktor: Zlatko auťevi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Sve viĹĄe gra ana vjeruje u postojanje malverzacija u mesnoj industriji: prema istraĹživanju GfK, ak 91 posto potroĹĄa a vjeruje da su optuĹžbe u vezi sa ‘starim mesom’ stvarne. Samo 6 posto ih drĹži da je takvo neĹĄto danas nemogu e, a 3 posto ispitanika nije znalo ĹĄto odgovoriti

Brodosplit je isporu io tanker za prijevoz sirove nafte i naftnih prera evina u ledenim podru jima ĹĄvedskom naru itelju tvrtki Cocordia Maritime. Tre i je to brod iz P-MAX programa od etiri koje je, u sadaĹĄnjoj seriji, splitski ĹĄkver ugovorio za tog naru itelja, a deveti tanker koji je od 2005. isporu io toj kompaniji

ALEN GOSPOÂťI , novoimenovani direktor ZG Cesta SNIMIO SAĹ A ETKOVI

KOMUNALNI ZASTOJ U ZAGREBU

ZG Ceste: MoĹžemo odrĹžavati trg i joĹĄ p Dok e direktori ve ine podruĹžnica Zagreba kog holdinga morati svoje troĹĄkove smanjiti 10 posto, elnike Zrinjevca, isto e i Zagreba kih cesta eka i teĹža zada a. Naime, u nekima od njih nisu uop e potpisani ugovori s Gradom za 2010. godinu, a dobili su zahtjev Grada da

moraju prora un za ovu godinu smanjiti 24-25 posto, doznali smo na prvom javnom kolegiju Uprave Zagreba kog holdinga s direktorima podruĹžnica.

"Mi smo u sije nju zimsku sluĹžbu pla ali po cjeniku koji je tada vrijedio i ne znam kako emo sada to smanjiti 25 posto.

TRANSFORMIRANJE U D.O.O.

Direktorima pla e prema prihodima Iako se o ekivalo da e prvi javni kolegij Uprave Zagreba kog holdinga s direktorima njegovih podruĹžnica dati odgovor na pitanje kako svaki od njih planira ostvariti uĹĄtede u poslovanju, kolegij se sveo na predstavljanje novoizabranih direktora.

Tako se od predsjednika Uprave Ive ovi a, koji je jedini govorio tijekom cijelog kolegija, ulo da e svi direktori dobiti u osnovi isti ugovor, koji se razlikuje samo po visini pla e u svakoj od tri kategorije podruĹžnica s obzirom na visinu prihoda.

ovi e direktorima sugerirati i da se, po uzoru na Upravu, odreknu 10 posto pla e, ĹĄto e biti znak dobre volje prema sindikatima s kojima slijede teĹĄki pregovori. Najavio je i transformaciju svih podruĹžnica u d.o.o. ime bi po eo proces decentralizacije Holdinga.

PRAVO PRVOKUPA NIJEMCIMA

Ä?uro Ä?aković prodaje 15,31 posto MontaĹže uro akovi holding raspisao je natje aj za prodaju 15,3 posto dionica uro akovi MontaĹže s po etnom cijenom 23.251.200 kuna.

Nominalna je cijena dionica MontaĹže koje su na prodaju 11,6 milijuna kuna, a pravo prvokupa ima ve inski vlasnik Bifinger Berger, i to po cijeni koju ponudi najpovoljniji ponu a . Rok za podnoĹĄenje ponuda je 3. studenoga

ove godine.

Bifinger Berger u sije nju proĹĄle godine kupio je 50 plus jednu dionicu MontaĹže po cijeni od 500 kuna. Ukupno je ta transakcija iznosila 63,3 milijuna kuna. Nijemci su se pritom obvezali i da tri godine ne e biti otpuĹĄtanja radnika te da se u idu ih pet godina ne e mijenjati osnovna djelatnost tvrtke.

Pri kupnji tih 50 plus jed-

ne dionice Bilfinger je ve drĹžao 24,91 posto dionica MontaĹže, pa trenuta no ima oko 75 posto dionica te tvrtke.

Za MontaĹžu, koja je bila jedna od najuspjeĹĄnijih tvrtki iz akovi holdinga, bile su zainteresirane i doma e tvrtke poput IGH i Dalekovoda, no Nijemci su bili najustrajniji i najozbiljniji ponu a i.

MontaĹža viĹĄe od 50 posto

svojih prihoda ostvaruje u inozemstvu, i to na zapadnoeuropskim trĹžiĹĄtima, a najve i dio prihoda ostvaruje u gradnji energetskih, petrokemijskih i industrijskih postrojenja.

Nadzorni odbor uro akovi holdinga odluku o kupcu 15,31 posto dionica MontaĹže donijet e u roku 30 dana od dana otvaranja ponuda.

Josip Bohutinski

››

BISER DANA

BROJKA

To je ovjek koji Ĺživi za umjetnost i nije mi jasno zbog ega ga stalno vrije ate i poniĹžavate. On Ĺživi u stanu pokraj kazaliĹĄta i stalno je bio u kazaliĹĄtu ZORAN JEREMAZ, lan Kerumove Hrvatske gra anske stranke (HGS), na sjednici splitskoga Gradskog vije a o imenovanju DuĹĄka Mucala v.d. intendantom HNK

100 tisu a dolara vrijedan atlas, izra en u 31 primjerku, predstavio je na sajmu knjiga u Frankfurtu australski nakladnik

UVODNIK

U

emo Rupu na krmi za epili oĹĄ par ulica pramcem Jedini na in da pristanemo na 25 posto manju isplatu jest da nam Grad kaĹže od kojih poslova u toj vrijednosti odustaje", izjavio je za Business.hr novoimenovani direktor Alen Gospo i .

Kazao je i da su Ceste pod tim uvjetima sposobne odrĹžavati Jela i ev trg, Ilicu, nekoliko ulica oko njih i niĹĄta viĹĄe.

Ceste su ove godine tako ure ivale nerazvrstane ceste u Zagrebu na osnovi naloga koji su uredno dolazili iz Grada Zagreba iako nije potpisan ugovor s Gradom koji definira uvjete obavljanja te djelatnosti.

Darko Bani ek

darko.banicek@business.hr

e

ZDRAVKO STIPETI , predsjednik Uprave uro akovi holdinga SNIMIO SAĹ A ETKOVI

IVAN Ĺ UKER, ministar financija, objasnio je da novi kredit ne predstavlja novo zaduĹženje nego ‘podiĹžemo kredit kako bismo vratili kredite iz prijaĹĄnjih godina i njime se ne pove ava zaduĹženje Hrvatske’

Ante Pavi ante.pavic@business.hr

P

rvi je put netko u Vladi skupio hrabrosti i otvoreno priznao da se hrvatska ekonomska politika rukovodi sustavom prelijevanja iz ĹĄupljega u prazno.

Takav hrabri korak treba pozdraviti jer nema viĹĄe razbacivanja ekonomskim rje nikom razumljivim samo malobrojnima. ObjaĹĄnjenje je ovaj put nerazumljivo i onima koji barataju sloĹženim ekonomskim pojmovima, ali kada se pogleda iz kuta sklonom uop avanju, otkriva nam se jedan fantasti ni svijet politi ko-propagandne evolucije.

"Nije u pitanju novo zaduĹženje nego podiĹžemo kredit kako bismo vratili kredite iz prijaĹĄnjih godina i njime se ne pove ava zaduĹženje Hrvatske", kazao je u srijedu Ivan Ĺ uker, ministar financija, koji se ljuti kada ga nazovu ministrom za zaduĹživanje, prilikom sve ane objave da Hrvatska diĹže novi bankarski kredit od 750 milijuna eura.

Takva, na prvi pogled kontradiktorna i besmislena izjava, svjedo i o evolutivnom pomaku razmiĹĄljanja kreatora ekonomske politike i njihovu shva anju teĹĄkog trenutka. Naime,

SNIMIO HRVOJE DOMINI

››

Vladaju i su u obavijesti gra ana Hrvatske da su ih opet zaduĹžili za stotine milijuna eura ovaj put izostavili slavodobitna objaĹĄnjenja kako je novo zaduĹženje znak da svi vjeruju Hrvatskoj vladaju i su u obavijesti gra ana Hrvatske da su ih opet zaduĹžili za stotine milijuna eura ovaj put izostavili slavodobitna objaĹĄnjenja kako je novo zaduĹženje znak da svi vjeruju Hrvatskoj. Ne, dragi gra ani, rupetinu na krmi broda za epili smo pramcem, pa sad voda viĹĄe ne ulazi straga, nego sprijeda.

DOMA E BANKE ve trljaju ruke jer kuda eĹĄ boljeg duĹžnika od drĹžave, a onda e za nekoliko dana te iste ban-

ke okrivljavati tu istu pohlepnu drĹžavu da je jedina odgovorna za to ĹĄto nedostaje novca za poduzetni ke projekte jer, sram je bilo, uzima sav raspoloĹživi novac rezerviran za kreditiranje stanovniĹĄtva i poduze a. I tako iz ĹĄupljega u prazno, vi eno ve bezbroj puta.

A baĹĄ to prezaduĹženo stanovniĹĄtvo zna po svojim osobnim financijama do kojeg je dijela tijela doĹĄla voda kada se uzima novi kredit kako bi se pokrio onaj stari. Kao ĹĄto dobro zna

koji dio tijela boli vladaju u klasu kada potpisuje novi kredit u ime svih njih, i baĹĄ kao ĹĄto je svjesno gdje je svih ovih godina zavrĹĄavao dobar dio drĹžavnog novca. Njegova novca.

OSTAJE NADA da e Ĺ uker ipak pro itati ugovore o novom kreditiranju da se ne bi dogodilo da u nekom sljede em vremenu bankari krenu uzimati namjeĹĄtaj u Kosori inu uredu na temelju ugovornih klauzula. Ho e li se onda ĹĄaliti o nepro itanim ugovorima?

tema 4-5

ANALIZA STANJA Agencija Olgice Spevec od poduzetnika je zatra tvrtke Prirodni plin ove i prošle godine te informaciju o cijenama plin

Olgica Spevec istr je plin poskupio 70 Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ispituje stanje na tržištu opskrbe prirodnim plinom, a pokrenula ga je temeljem saznanja da je na tržištu znatno pove ana cijena plina te upita nekoliko poduzetnika koji su joj se obratili Inina tvrtka Prirodni plin našla se pod pove alom Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) koja istražuje okolnosti na tržištu plina, energenta koji je za industrijske kupce od po etka godine poskupio oko 60-70 posto, doznaje Business.hr.

AZTN ispituje stanje na tržištu opskrbe prirodnim plinom, a pokrenula ga je temeljem saznanja da je na tržištu znatno pove ana cijena plina te upita nekoliko poduzetnika koji su se Agenciji obratili zbog problema u vezi s opskrbom plinom, odnosno zbog velikog porasta cijene, potvrdili su u AZTN-u.

AZTN je, naime, nizu poduzetnika koje je ocijenio bitnim za istraživanje tržišta uputio dopis u kojem traži podatake o dobavi plina. U Agenciji službeno kažu da je cilj takva prikupljanja podataka detaljno istražiti stanje na hrvatskom tržištu plina, kretanje cijena u zemlji i inozemstvu, tržišne udje-

le, odnose me u poduzetnicima, prepreke ulasku na to tržište odnosno propise koji reguliraju problematiku prometa i opskrbe plinom, cijene i sli no.

Vladaju i položaj

Od poduzetnika se primjerice traži o itovanje o mjese nim prodajnim cijenama prostornog metra plina koje je poduzetnik kupio od Prirodnog plina u 2009. i 2010. godini. Isto tako, AZTN traži informaciju o prodajnim cijenama plina koju imaju poduzetnici iz inozemstva povezani s tvrtkama kojima je slan upit, a u istoj su ili sli noj branši i koriste sli ne koli ine plina za industrijsku djelatnost. Agencija je poduzetnike pitala i je li mogu samostalan uvoz plina u državu, te ako jest, o kojim je uvoznicima rije , a ako uvoz nije mogu , postoje li pravne, fakti ne, poslovne, carinske ili druge zapreke takvom uvozu.

"AZTN nije pokrenuo postupak ocjene zloporabe vladaju eg položaja protiv

poduzetnika Prirodni plin d.o.o., a mogu e pokretanje ovisit e o prikupljenim podacima te provedenoj analizi stanja na tržištu“, stoji u odgovoru predsjednice Vije a za zaštitu tržišnog natjecanja Olgice Spevec na naš upit.

Postupanje Agencije ipak se može protuma iti izvjesnim pritiskom na Inu, koja je u plinu monopolist, i po-

kušajem stvaranja prostora za ulazak na tržište drugih veletrgovaca plinom, koji dosad zbog niske cijene nisu ni imali interesa za ulazak na plinsko tržište.

Peti u Europi

Distributerima i kupcima priklju enima na magistralne plinovode plin u Hrvatskoj prodaje samo Ina, odnosno njezina tvrtka k i

Prirodni plin. Još uvijek plin u Hrvatsku uvozi samo Prirodni plin, a uskoro se može o ekivati dolazak konkurencije. Sada svi subjekti na tržištu plin kupuju od Ine i osje aju se ucijenjeni cijenom te traže druge mogu nosti. Ipak, zbog niza razloga pojava novog dobavlja a teško je mogu a u ovoj plinskoj godini, ve najprije krajem 2011., kažu upu eni.

e zatraĹžila o itovanje o cijenama plina koje su kupovali od Inine ma plina koje pla aju njihove sestrinske tvrtke u inozemstvu

traĹžuje zaĹĄto 70 posto OLGICA SPEVEC, predsjednica Vije a Agencije za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja, koja je poduzetnike pitala i je li mogu samostalan uvoz plina u drĹžavu, a ako nije, postoje li pravne, fakti ne, poslovne, carinske ili druge zapreke takvom uvozu SNIMIO SAĹ A ETKOVI

INTERKONEKCIJA

Uvoz iz Ma arske mogu od sije nja Konkurencija se mora dogoditi sama po sebi jer je cijena plina za industriju visoka, a nezadovoljnici tragaju za drugim rjeĹĄenjima jer je plin na trĹžiĹĄtu znatno jeftiniji od onog koji prodaje Ina. Uvoz e biti lakĹĄi ve po etkom idu e godine, kada bude dovrĹĄena plinska interkonekcija s Ma arskom. Me udrĹžavni plinski interkonektor imat e kapacitet 6,5 milijardi prostornih metara godiĹĄnje, ĹĄto je viĹĄe nego dvostruko od sadaĹĄnje godiĹĄnje potroĹĄnje plina u Hrvatskoj.

Prema cijeni plina za manje i srednje industrijske poduzetnike, koji troĹĄe izme u 300.000 i tri milijuna prostornih metara plina godiĹĄnje, Hrvatska se po skupo i plina u prvoj polovini ove godine popela na visoko peto mjesto me u 20 europskih zemalja. Cijena plina za velike korisnike ove godine gotovo se udvostru ila. Po etkom sije nja

i travnja poskupio je po 20 posto, novo je poskupljenje slijedilo 1. srpnja za 15 posto, a najnovije po etkom listopada iznosilo je nekoliko promila.

HEP ve ĹĄalje suptilne signale da e ih cijena plina ubrzo nagnati na poskupljenje struje, a Petrokemija je u gubicima.

Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

ZOLTĂ N Ă LDOTT, predsjednik Uprave Ine, ija je tvrtka Prirodni plin trenuta no jedini dobavlja plina za distributere i kupce priklju ene na magistralne plinovode SNIMIO SAĹ A ETKOVI

business.hr etvrtak 7/10/2010 Petak 8/10/2010

tema 6-7

SVJETSKI PRVACI Prema istraživanju koje je obuhvatilo davanja na prihod od 100.000 dolara u Hrvatskoj je veća od

KPMG: Hrvatska ima na stope poreza na dohod Unatoč smanjenju najviše marginalne stope poreza na dohodak sa 45 posto na 40 posto, Hrvatska sa 53,3 posto ima najvišu kombiniranu stopu davanja u svijetu, a slijede Mađarska, Papua Nova Gvineja, Grčka i Austrija Hrvatska je država s najvišim kombiniranim stopama poreza na dohodak i socijalnim davanjima za zaposlenike s prihodima od 100.000 američkih dolara. Navodi se to u istraživanju "Individual Income Tax and Social Security Rate Survey 2010" za razdoblje od 2005. do 2010. s pregledom trendova stopa poreza na dohodak i socijal-

nih davanja koje je provela revizorska kuća KPMG Intenational.

Hrvatska je tako država s najvišim kombiniranim stopama davanja u svijetu (53,3 posto) a slijede je Mađarska (47,9 posto), Papua Nova Gvineja (47,4 posto), Grčka (44,7 posto) i Austrija (43,5 posto). KPMG također navodi da je Hrvatska na prvome mjestu unatoč tome što

je od 1. srpnja smanjila najvišu marginalnu stopu poreza na dohodak sa 45 posto na 40 posto te uvela još neke promjene oporezivanja dohotka.

Jača siva ekonomija

Istraživanje je uključilo 86 država koncentrirajući se na najviše stope poreza na dohodak. Čini se da je završio globalni pad

najviših stopa poreza na dohodak koji je zabilježen posljednjih sedam godina.

Ovogodišnja je prosječna stopa globalno gledano porasla 0,3%, signalizirajući da smo stigli do novog obrata.

Istraživanje pokazuje da najveći dio porasta stopa u 2010. dolazi iz Europe. Državljani Europske unije i dalje plaćaju najviši porez

na dohodak, gdje su prosječne stope porasle 0,3% u posljednjih godinu dana.

Stagniraju i inicijative nekih vlada u srednjoj i istočnoj Europi u pogledu primjene niskih jedinstvenih poreznih stopa, primjerice u Estoniji i Letoniji. No, zemlje srednje i istočne Europe i dalje imaju najniže stope oporezivanja dohotka.

Branko Grčić, dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu i ekonomski strateg SDP-a, kaže da tako visoka porezna presija ima dvije posljedice - nepravednost i nekonkurentnost.

"Umjesto da se oporezuju kapitalna dobit i imovina,

vatilo 86 država, stopa poreza na dohodak i socijalna ća od 50 posto

business.hr Četvrtak 7/10/2010 Petak 8/10/2010

najviše odak u svijetu sav se teret svaljuje na zaposlene čime postajemo nekonkurentni. Svuda to postoji osim u Hrvatskoj. Na taj se način jača i siva ekonomija jer je porezno opterećenje preveliko", rekao je Grčić. Dodaje i kako bi se teret oporezivanja trebao pomaknuti s rada, koji je najvažniji input u proizvodnji, na output odnosno oporezovati ono što izlazi iz procesa proizvodnje i stvara dobit, a ovako se unaprijed guši zapošljavanje.

Komentirajući pak činjenicu da je riječ o poreznim opterećenjima visokih plaća, Grčić kaže kako to također ima negativan

efekt. "Menadžeri s tako visokim plaćama mogu otvoriti vlastitu tvrtku na koju im poslodavac može isplaćivati plaće, čime se znatno smanjuju iznosi poreza koje ubire država", konstatirao je.

Tjeranje sposobnih

Dodaje da bi trebalo smanjiti porezno opterećenje na cijenu rada rezanjem stope socijalnih doprinosa dva posto godišnje te uvođenjem porezne olakšice za reinvestiranu dobit.

Hrvoje Zgombić, ovlašteni porezni savjetnik i sudski vještak te ovlašteni revizor, kaže kako je to istraživanje

još jedan pokazatelj da je Hrvatska nekonkurentna.

"Upravo sam razgovarao s jednim direktorom kojega je njegova kompanija nedavno premjestila iz Bugarske u Hrvatsku. Rekao je da mu se neto plaća prepolovila dok je bruto ostala ista te da jedva čeka da ga pošalju nekamo izvan Hrvatske", rekao je Zgombić. Dodaje da takva porezna presija tjera sposobne ljude koji donose znanje i investicije. "Netko tko je visoko vješt otići će.

Rad i kapital su, kako znamo, prilično mobilni", zaključuje Zgombić.

Igor Medić

igor.medic@business.hr

Branko Grčić, dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu i ekonomski strateg SDP-a Snimio darko marić

Hrvoje Zgombić, ovlašteni porezni savjetnik i sudski vještak te ovlašteni revizor Snimio saša Ćetković

doga aji

MIKROKREDITIRANJE

HBOR: Ugovor sa 7 banaka za 20 mil. eura

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 7/10/2010 Petak 8/10/2010

ANTON KOVA»EV, predsjednik Uprave HBOR-a SNIMIO HRVOJE DOMINI∆

Zagreb. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) sklopila je ugovore o okvirnom kreditu sa 7 poslovnih banaka koje e sudjelovati u provedbi Programa kreditiranja razvoja malih i srednjih poduzetnika uz potporu EU. To su Banco Popolare Croatia, Centar banka, Hrvatska poštanska banka, Hypo Alpe-

Adria-Bank, Istarska kreditna banka Umag, OTP banka Hrvatska i Partner banka.

Temelj za zaklju ivanje tih ugovora je ugovor o kreditu na iznos od 20 milijuna eura koji je HBOR zaklju io s njema kom razvojnom bankom KfW. Rije je ve o drugoj kreditnoj liniji koju HBOR provodi u suradnji s KfW-om, Europskom komisijom i Razvojnom bankom vije a Europe.

Program je namijenjen financiranju osnovnih i/ili obrtnih sredstava, a u sklopu programa odobravat e se dvije vr-

ste kredita.

Jedna su vrsta mikro krediti u vrijednosti najviše do 30 tisu a eura u kunskoj protuvrijednosti koji se u cijelosti mogu koristiti za ulaganja u osnovna i/ili obrtna sredstva. Po ek je do jedne godine, a rok otplate do 7 godina uklju uju i po ek.

Druga je vrsta investicijski kredit u vrijednosti najviše do 250 tisu a eura, a koristi se za financiranje osnovnih sredstava.

Po ek je kod tog kredita dvije godine, a rok otplate do 10 godina uklju uju i po ek. H

Sljedeće godine proračun 440 milijuna kuna manji SMJERNICE DO 2013. Vlada je na sjednici u utorak donijela Smjernice ekonomske i fiskalne politike od 2011. do 2013. u kojima su prora unski prihodi sljede e godine planirani na 108 milijardi kuna ili 0,3 posto manje nego ove godine, a rashodi e iznositi 121,9 mlrd. kuna

PREMIJERKA Jadranka Kosor i ministar financija Ivan Šuker SNIMIO SA©A ∆ETKOVI∆

"Donošenjem Smjernica ekonomske i fiskalne politike od 2011. do 2013. odre ujemo smjer kojim emo i i u sljede oj godini, ali i cijelom tom razdoblju", poru ila je premijerka Jadranka Kosor na ju erašnjoj sjednici Vlade.

Rast 1,5% u 2011.

Smjernicama je planiran rast BDP-a u sljede oj godini po stopi 1,5 posto, u 2012. godini 2 posto, a u 2013. godini 2,5 posto. U sljede oj godini planiran je prora unski deficit 4,1 posto BDP-a, u 2012. godini 2,8 posto, a u 2013. godini 1,5 posto BDP-a. Prora unski prihodi u sljede oj godini smanjit e se 0,3 posto i iznosit e 108 milijardi kuna, a rashodi e iznositi 121,9 milijardi kuna, što je oko 440 milijuna kuna manje nego ove godine. Anketna stopa nezaposlenosti, koja e ove godine biti 10,4 posto, u sljede oj e godini biti 10,5 posto, u 2012. godini 10 posto, a u 2013. godini 9,5 posto, prognozira Vlada.

Jadranka Kosor kaže da bi gospodarski rast u sljede oj godini mogao biti ve i ako zaživi realizacija investicijskih projekata. Nije propustila podsjetiti da je Vlada u ovoj godini ukupne prihode prora una smanjila za 4,5 milijardi kuna, uštedama od 1,5 milijardi kuna smanjila je i prora unske rashode,

REPROGRAM DUGA

Novi kredit od 750 mil. ¤ Vlada je ju er donijela i odluku o zaduženju deviznim kreditom od 750 milijuna eura u devet doma ih banaka. Ministar Šuker naglasio je da je to kreditno zaduženje isklju ivo za povrat kredita iz prijašnjih godina i njime se ne pove ava zaduženost Republike Hrvatske. Kredit e biti vra en u dvije jednake rate u iznosu po 375 milijuna eura. Prva rata dospijeva u rujnu 2013., a druga u rujnu 2014. godine. Kamata trenuta no iznosi 5,25 posto, a kona no e biti obra unata promjenjiva kamatna stopa u visini šestomjese nog EURIBOR-a uve anog za 4,15 posto.

Prora unski prihodi Prora unski rashodi Rast BDP-a

2008.

2009.

2010.

2011.*

2012.*

2013.*

116,1 118,6 2,4%

110,6 120,2 -5,8%

108,3 122,3 -1,6%

108,0 121,9 1,5%

114,6 124,7 2,0%

121,2 126,8 2,5%

* Vladine prognoze

a "vara se svatko tko misli da je lako za jednu ili dvije milijarde kuna smanjiti državnu potrošnju". Stoga je zaklju ila: "Zaista smo obavili mnogo teškoga posla, a pritom smo imali malo potpore, pogotovo na politi koj razini. Na toj razini nitko nas nije podupro".

Razbijanje depresije

I ministar financija Ivan Šuker tvrdi da se makroekonomske projekcije u smjernicama zasnivaju da realnim ocjenama, ali i da gospodarski rast u sljede oj godini može biti ve i. No, da bi se to dogodilo "moramo razbiti depresiju" i stvoriti uvjete za

privatne investicije jer je "definitivno potrošen model razvoja na temelju državnih investicija". Šuker je istaknuo i da Vlada smjernicama jam i da se za 1,3 milijuna gra ana Hrvatske primanja ne e smanjivati jer se prora unski socijalni transferi ne e smanjivati u tom razdoblju.

I Kosor i Šuker najavili su da e Vlada saborskim zastupnicima uz prijedlog prora una za sljede u godini na usvajanje predložiti i zakon o fiskalnoj odgovornosti. Šuker kaže da e usvajanje tog zakona biti hrabar politi ki in i trebao bi biti donesen konsenzusom.

Zoran Daskalovi

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 7/10/2010 Petak 8/10/2010

MESI UPOZORAVA

'Industrija propada jer banke drĹže stranci' Zagreb. Tvrtke iz prera iva ke industrije ne ulaĹžu dovoljno u tehnologiju jer je ona skupa, a uvjeti financiranja su nepovoljni, re eno je ju er na okruglom stolu o stanju proizvodno-prera iva ke industrije, odrĹžanom u sklopu Me unarodne konferencije procesne tehnologije "Processteq 2010".

ZAĹ TITA MALIH

EU uvodi rok plaćanja od 30 dana NadleŞni odbor Europskog parlamenta usvojio je zakonske izmjene kojima e se rok pla anja ograni iti na 30 dana, osim ako ugovorom nije definiran dulji rok, i to najviťe 60 dana i uz jasno obrazloŞenje Odbor za unutarnje trŞiťte Europskog parlamenta usvojio je odluku o ograni enju roka pla anja na 30 dana, koji bi trebao pomo i "malim tvrtkama koje pre esto podnose ozbiljne financijske probleme zbog kaťnjenja s pla anjem", navodi se u priop enju. Europski parlament viťe od godinu dana pokuťava osigurati stroŞa i jasna pravila o rokovima pla anja, uklju uju i i op i rok od 30 dana, o emu je sredinom rujna postignut sporazum s Vije em EU, priop eno je.

Etika pla anja

"Ova direktiva donijet e novu etiku pla anja u Europi i osigurati bolju likvidnost", kazala je zastupnica Barbara Weiler dodaju i kako je ipak rije o kompromisu jer su morali pristati na ustupke koje je traĹžilo Vije e EU. "Da nije bilo Vije a, ne bi bilo iznimki, a pravila bi bila mnogo stroĹža. No, pregovarali smo sa 27 zemalja lanica i neke su od njih iĹĄle predale-

ko", kazala je Weiler. U slu ajevima pla anja faktura izme u dviju tvrtki vrijedi op i rok od 30 dana, osim ako druga ije nije navedeno u ugovoru. U pravilu se rok pla anja moĹže produljiti na 60 dana, a iznad 60 dana samo ako se vjerovnik "izri ito sloĹži" i ako to nije "vrlo nepravedno prema vjerovniku".

Zatezna kamata

Kod pla anja iz javnih izvora prema tvrtkama tako er vrijedi rok od 30 dana. Zahvaljuju i inzistiranju Europskog parlamenta taj se rok ne moĹže produljiti iznad 60 dana, a za svako produljenje roka pla anja mora biti dano posebno opravdanje. Izuzetak su, me utim, u nekim zemljama rokovi za pla anja u zdravstvu: zemlje lanice mogu dopustiti rok 60 dana zbog toga ĹĄto se bolnice i druge ustanove ve inom financiraju povratima u sustavu zdravstvene zaĹĄtite.

Parlament je tako er ishodio da se prihvati zatezna kanada u visini referentne kamatne stope plus osam posto. Vjerovnik od duĹžnika ima pravo naplatiti najmanje 40 eura kompenzacije zbog troĹĄkova naplate.

Zemlje lanice imat e dvije godine za prilagodbu.

Petra Buli

petra.bulic@business.hr

Godine 1987. udjel proizvoda visoke tehnoloĹĄke sloĹženosti u industrijskom izvozu bio je 67%, a danas je samo 4%, upozorio je direktor Sinitecha Slaven Vuji . BivĹĄi predsjednik RH Stjepan Mesi kao jedan od glavnih razloga negativnih kretanja u industriji nazna io je prodaju banaka stranim vlasnicima. "NaĹĄe su banke u stranim rukama, ĹĄto zna i da one slijede strategiju svojih vlasnika. Preko njih i Hrvatska postaje poligon za provo enje tu ih, umjesto vlastitih razvojnih planova", istaknuo je. H

SINDIKATI

'Neisplata pla a kazneno djelo' Zagreb. U povodu Svjetskog dana dostojanstvenog rada elnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) i Hrvatske udruge sindikata (HUS) upozorili su da u Hrvatskoj gotovo 70.000 radnika ne dobiva pla e, mnogima se ne pruĹža dovoljna zaĹĄtita na radnom mjestu te moraju preĹživjeti s primanji-

ma koja im ne jam e pristojan Ĺživot.

Stoga su uputili 10 zahtjeva Vladi i poslodavcima u kojima se, me u ostalim, isti e da ne smije biti nepla enog rada niti isplate pla e bez pla enih doprinosa, da institucije moraju stroĹže reagirati na nepoĹĄtivanje zakona.

Krajem srpnja, re eno je, poslodavci su za neupla ene poreze i doprinose ostali duĹžni drĹžavi 12,5 milijardi kuna.

Zato sindikati traĹže da se neispla ivanje pla a tretira kao kazneno djelo. H

U SunÄ?anom Hva otkaza uz niĹže ot OPCIJA STEÂťAJA Iako je najavljeno kako e biti 180 otkaza, do kraja godine u Sun anom Hvaru moĹže se o ekivati 60 otkaza, i to uz sporazumni dogovor poslodavca i radnika te uz manju otpremninu od one iz kolektivnog ugovora. U suprotnom, priznaju i sindikati, ste aj je opcija

DIRK BLIEK, predsjednik Uprave Sun anog Hvara ARHIVA BUSINESS.HR

Umjesto najavljenih 180 otkaza u Sun anom Hvaru, do kraja godine u najve oj hvarskoj hotelsko-turisti koj ku i moĹže se o ekivati najviĹĄe 60 otkaza, i to uz sporazumni dogovor poslodavca i radnika te uz manju otpremninu od one koja je propisana vaĹže im kolektivnim ugovorom.

36 za prijevremenu

U medije su ovih dana procurile informacije da Uprava Sun anog Hvara priprema masovne otkaze do kraja godine te da se na 'listi za odstrel' naĹĄlo 180 od ukupno 324 zaposlenih. Za takav je plan potrebna suglasnost sindikata pa su jake snage rukovodstva Sun anog Hvara predvo ene predsjednikom Uprave Dirkom Bliekom ju er stigle u Zagreb na prego-

vore sa sindikatom.

"Opasnost je otklonjena, ali na listi o kojoj se govorilo nisu bili popisani radnici nego pozicije koje bi doĹĄle u pitanje ako ne do e do smanjenja troĹĄkova i restrukturiranja tvrtke. Dogovoreno je da se ide na najviĹĄe 60 otkaza do kraja godine, i to za one ljude koji su spremni oti i dragovoljno", kazao je Eduard Andri , predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske nakon ju eraĹĄnjih gotovo trosatnih pregovora s Upravom Sun anog Hvara.

S obzirom na financijsko stanje Sun anog Hvara (190 milijuna kuna gubitaka i 325 milijuna kuna kreditnih zaduĹženja), dogovoreno je da e se posebnim dodatkom ugovoru privremeno smanjiti visina otpremnine koju je

AKO NE E KOSOR, HO E JOSIPOVI

Sindikati CA kod predsjednika RH Zagreb. Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi vjerojatno e primiti predstavnike sindikata Croatia Airlinesa koji su mu uputili pismo navode i u njemu teško stanje u hrvatskoj nacionalnoj aviokompaniji.

Croatijini sindikati najprije su se obratili premijerki Jadranki Kosor, no kako se ona oglušila na njihov zahtjev za sastan-

kom, odlu ili su isto to pismo poslati i Josipovi u.

Prema informacijama kojim raspolažemo, Ured predsjednika RH sad dogovara sa sindikalcima termin tog sastanka.

Sindikati su nezadovolji izborom Sre ka Šimunovi a za novog glavnog direktora CA jer ga smatraju pripadnikom istog menadžmenta koji je i doveo CA do ruba propasti. I zato traže od premijerke, a sad i od predsjednika, da na elo CA do e stru an i kompetentan mandžment. J. B.

varu 60 otpremnine EDUARD ANDRI , predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

tvrtka dužna isplatiti radniku kojemu daje otkaz.

Umjesto važe e jedne bruto pla e po godini staža, otpremnina bi se trebala smanjiti na tre inu bruto pla e po godini staža. Andri kaže da za to imaju pristanak radnika. Dodatak ugovoru trebao bi se potpisati možda ve ovoga tjedna, a vrijedio bi samo do kraja godine.

O itovanje HFP-a

"Ve sad ima 36 zaposlenih koji bi otišli u prijevremenu mirovinu, a navodno ima još dvadesetak ljudi koji bi pristali na sporazumni otkaz", kazao je Andri . Prema njegovoj procjeni, rije je o zaposlenicima koji su u životnoj dobi izme u 40 i 50 godina, što zna i da imaju oko 20 godina radnog staža.

Po etkom studenoga trebali bi u Sun anom Hvaru zapo eti i pregovori o novom kolektivnom ugovoru, a prvi je sastanak sindikata i poslodavca zakazan za 8. studenoga.

Predsjednik STUH-a smatra da e Uprava tražiti da se sadašnji privremeni dogovor o smanjenju otpremnine usvoji trajno u novom ugovoru, ali na to, kaže, nisu spremni pristati.

"Situacija nije baš ruži asta, ali ako se ništa ne poduzme, druga je opcija ste aj", kaže Andri koji o ekuje da se u etvrtak ujutro o situaciji u hvarskoj hotelskoj ku i o ituje i HFP, kao suvlasnik i partner u upravljanju Sun anim Hvarom.

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

OGLAS

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 7/10/2010 Petak 8/10/2010

INDEKS EPSI

Klijenti najzadovoljniji PBZ-om

Zagreb. Klijenti doma ih banaka najzadovoljniji su Privrednom bankom Zagreb (PBZ), koja je prema indeksu EPSI (European Performance Satisfaction Indeks), na prvom mjestu me u doma im bankama sa 74,7 bodova. IstraĹživanje je provela analiti ka ku a Accent telefonskim ispitivanjem 1802 kli-

jenta, a indeks se prikazuje na ljestvici od 0 do 100. Na drugom je mjestu Raiffeisen banka sa 73,1 bodom. Zagreba ka je banka na petom mjestu sa 69,1 bodom.

Svaka tvrtka koja ima rezultat iznad 75, isti u, ima jaku poziciju me u svojim klijentima, dok se oni ispod 60 suo avaju s opasnoĹĄ u gubitka klijenata.

EPSI indeks zadovoljstva zbirni je pokazatelj zadovoljstva klijenta na osnovi iskustva s bankom, ispunjavanja o ekivanja i usporedbi s idealnom bankom. I. M.

U DOK-INGU

Vipnet predstavio novu uslugu za poslovne korisnike Zagreb. Vipnet je ju er u tvrtki Dok-ing predstavio integriranu ponudu za poslovne korisnike koja uklju uje usluge ADSL interneta, fiksne i mobilne telefonije.

Ponuda je namijenjena malim i srednjim tvrtkama koje time mogu na komunikacijskim uslugama uĹĄtedjeti do 30%, kazao je predsjednik Uprave

Vipneta Mladen Pejkovi .

Dok-ingova sestrinska tvrtka Automotiv prva je koja se odlu ila za Vip ADSL uslugu namijenjenu ponajprije malim i srednjim tvrtkama.

Uz integriranu uslugu fiksne telefonije i interneta, Vipnet je ponudio i nekoliko razli itih paketa ADSL usluge prilago enih potrebama raznih tvrtki.

U ponudi je ĹĄest Vip ADSL paketa koji se razlikuju po brzinama prijenosa podataka, podatkovnom prometu i broju fiksnih linija. D. T.

Pola milijarde eura za Bandićev san NOVI PRIORITET GRADA Projekt obuhva a ure enje prostora od Trga Franje Tu mana preko Zapadnog kolodvora do Doma sportova i izmjeťtanje Şeljezni ke pruge pod zemlju Novi prioritetni projekt Grada Zagreba, vrijedan ak 550 milijuna eura, zove se "Integrirani grad", a obuhva a ure enje prostora od Trga Franje Tu mana preko Zapadnog kolodvora do Trga Kreťimira osi a, odnosno Doma sportova. Urbanisti ko arhitektonska studija koju je izradio i ju er prezentirao Arhitektonski fakultet nudi i neke za Zagreb revolucionarne novosti, kao ťto je izmjeťtanje Şeljezni ke pruge ispod zemlje te gradnju i to najbolje od Podsuseda do Borongaja.

Takvu su ideju na elno podrĹžale i Hrvatske Ĺželjeznice. Na povrĹĄini bi ostala samo glavna zgrada Zapadnog kolodvora, a dobio bi se novi trg koji bi bio

poveznica izme u TreĹĄnjevke i rnomerca.

Ambiciozan projekt za ispraĹžnjenu gradsku kasu i krizna vremena. Me utim, gradona elnik Milan Bandi najavljuje da bi prva faza projekta, ure enje Trga Franje Tu mana, moglo po eti ve na prolje e 2013. godine.

BandiĂŠev san

"Ta pasja livada vapi za ure enjem. Taj je projekt naĹĄ san.

UĹĄtedjeli smo ve ovom studijom jer smo u nju ujedinili nekoliko prostornih cjelina.

S obzirom na recesiju, projekt emo realizirati u etapama. Za pravi projekt uvijek se na e novca", ustvrdio je Bandi .

VELIKI PROJEKT Izmicanjem Ĺželjeznice pod zemlju dobio bi se novi trg koji bi bio poveznica izme u TreĹĄnjevke i rnomerca

Srediπnji dio Trga Franje Tu mana rezerviran je za spomenik prvom hrvatskom predsjedniku, a Bandi nije propustio istaknuti kako mu je osobno predsjednik Tu man jako bitan.

Novi Dom sportova

Sa zapadne strane trga trebala bi biti vodena ploha, sa isto ne, na mjestu gdje je sada Ministarstvo graditeljstva, muzej Domovinskog rata, a sa sjeverne pozornica s paviljonima u kojima bi bili javni sadrĹžaji, kiosci i sl. Na juĹžnoj strani trga predvi en je Zagreb forum, objekt na pet etaĹža u kojem bi bili javni i poslovni sadrĹžaji.

Stru njaci na elu s vodite-

SELIDBA TEKSTILACA

Na Kamenskom poslovnostambeni kompleks Studijom je obuhva en i kompleks Tvornice tekstila Kamensko. Na tu nekretninu navodno pravo polaĹžu tvrtke i osobe povezane s Miroslavom Kutlom i njegovom Globus grupom, a mogli bi profitirati bude li se sluĹĄao glas struke.

Prema miĹĄljenju voditelja projekta Nenada Fabijani a, ta bi lokacija bila najpogodnija za poslovno-stambeni kompleks.

"Tvornicu bi trebalo izmjestiti iz grada jer joj tu nije mjesto. A Kamensko bi moglo u sklopu novog kompleksa imati svoju trgovinu ili showroom", smatra Fabijani .

ljem projekta Nenadom Fabijani em predloĹžili su ruĹĄenje sadaĹĄnjeg Doma sportova te gradnju novog objekta na istome mjestu, ali s multifunkcionalnim sadrĹžajima i

pliva kim centrom.

Na cijelom podru ju triju trgova parkiranje bi bilo rijeĹĄeno ispod zemlje.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

PotroĹĄa ki trendovi kao sveti gral Nova Europa ispred Kine i Indije

mediji/ marketing/ prodaja

VANJA BLUMENĹ AJN jedan je od laureata nezavisnog festivala kreativnih komunikacija Sudnji dan ARHIVA B.HR

etvrtak 7/10/2010, Petak 8/10/2010

Kreativa je luksuz kojeg se (olako) odri emo NAJKREATIVAC GODINE Nadam se da e vremenom u poslovnom svijetu dobri kreativci biti shva eni kao ozbiljni poslovni ljudi o ijem radu ovisi uspjeĹĄnost tvrtke, a ne kao nuĹžno zlo, kaĹže Vanja BlumenĹĄajn, glavni kreativni direktor u reklamnoj agenciji Imago

Vanja BlumenĹĄajn, najkreativac godine, jedan je od preĹživjelih Sudnjeg dana, prvog doma eg nezavisnog festivala kreativnih komunikacija. BlumenĹĄajn je glavni kreativni direktor u reklamnoj agenciji Imago i Head barbecue direktor u kuchica.com. Posjeduje skulpture s gravurama Effie Awardsa, Eurobesta, Davey Awardsa, MIAF-a, Direct Daysa, SEMPL-a,

Golden druma, Festa, Adstara i Outwarda.

Ovaj nerealizirani redatelj i realizirani uzgajiva raj ica na festivalu se okitio nagradama u kategoriji najboljeg tiskanog oglasa i upotrebi novog medija za kampanju "Iznesi problem na svjetlo dana", iji je naru itelj Ženska soba - Centar za Şrtve seksualnog zlostavljanja. Samo za Business.hr otkrio je svoju

kreativnu stranu.

Od kuda crpite inspiraciju?

- Iz loĹĄih viceva, dobrih filmova, svakodnevnih situacija, ljudi oko sebe. Kreativci su vje no zaigrani. Svaki je projekt novi kreativni problem koji treba rijeĹĄiti.

Kada se na eĹĄ o i u o i s novim projektom i praznim papirom, nakon inicijalnog o aja ugledaĹĄ

TV PROGRAMI

Završila digitalizacija > mediji > marketing > prodaja

14-15 business.hr Četvrtak 7/10/2010 Petak 8/10/2010

ideju na kraju tunela. Jednom kada ti mozak počne tako funkcionirati, to je kao ovisnost, ponekad autodestruktivna, ali teško se ‘skinuti’. Što smatrate svojom najvećom prednošću?

- Tvrdoglavost. Ne postoji problem koji nema rješenje. Dokle god uspijevam ograničenja vidjeti kao izazove, ima se smisla baviti ovim poslom.

Kako se hrvatsko društvo odnosi prema kreativcima?

- Dvojako. S jedne ih strane uzdiže i gotovo mistificira, a s druge nema ideju kakva je od njih zapravo korist. Nažalost, u vremenima kada ljudi nemaju riješena osnovna životna pitanja, kreativa je luksuz kojeg se (olako) odričemo. Baš nam sada i trebaju kreativci koji imaju viziju sagledati stvari iz drukčijeg ugla. Mislim da su kreativci pokretačka sila bez koje bi sve ostalo stalo.

Potiču li i koliko hrvatske kompanije kreativnost svojih zaposlenika?

- Teško pitanje. Načelno svi od vas traže kreativnost, a što točno podrazumijevaju pod tim, drugo je pitanje. Kojim se god poslom bavili, postoje različiti načini njegova obavljanja. Pojedinci koji imaju potrebu stalno pronalaziti nove, zabavnije, optimalnije i učinkovitije načine obavljanja svojih zadataka mogli bi se nazvati kreativcima. U agencijskom poslu klijenti, pa i poslodavci, još očekuju funkcioniranje u nerealnim rokovima, od 9

Završio je proces prelaska cjelokupnog područja Republike Hrvatske na digitalno emitiranje televizijskih programa. Program nacionalnih nakladnika emitirat će se isključivo digitalnim putem na kanalima K-25 (MUX A) i K-48 (MUX B). Građanima u digitalnoj regiji D4 (Grad Zagreb, Zagrebačka, Sisačko-moslavačka i Kra-

do 17 sati. Nadam se da će vremenom u poslovnom svijetu dobri kreativci biti shvaćeni kao ozbiljni poslovni ljudi o čijem radu ovisi uspješnost tvrtke, a ne kao nužno zlo.

S kime više surađujete, s domaćim ili s inozemnim poslovnjacima? Tko su vam najčešći naručitelji?

- U posljednjih osam godina, koliko se bavim ovim poslom, imao sam priliku raditi za brojne domaće i

pinsko-zagorska županija) na raspolaganju je Pozivni centar Vlade za pomoć u prelasku na digitalnu televiziju putem besplatnog telefona 0800/11-20-11 radnim danom od 8 do 21 sat. Građani koji ne mogu samostalno spojiti digitalne prijamnike i ugoditi televizijske kanale, mogu se na besplatni telefon prijaviti za sudjelovanje u akciji Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku “DTV za sve”, u kojoj studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva

strane klijente. Često radim i sasvim male projekte s prijateljima i poznanicima ili projekte koje vjerujem da treba podržati. Najvažnije je s ljudima s kojima radite uspostaviti partnerski odnos u kojem svi na svoj način pridonose rješenju. Nevjerojatno je koliko se dobrih stvari može napraviti s ograničenim budžetom uz neograničenu pozitivnu energiju. I obratno.

Sanja Hrvojević Beganović

NAJBOLJI MEĐU NAJBOLJIMA

Unex grupa najuspješnija agencija Žiri od 205 profesionalaca birao je među više od 1000 radova i dodijelio nagrade za najbolje i najoriginalnije ideje u 24 kategorije.

Među njima su i Iva Babaja, kreativna direktorica Euro RSCG-a Zagreb, članica Unex grupe, koja je dobila nagradu kao tvorac ideje televizijskog spota godine za "125 godina s Vama" Croatia osiguranja, za čiju je režiju Kras Gančev nagrađen u kategoriji najbolje režije. Za kreativnost najboljeg viral-

nog video spota "U sladoledu je spas" nagrađena je Lidija Čakanić, kreativna direktorica Euro RSCG-a Zagreb, članica Unex grupe. U kategoriji animacija u oglašavanju nagrada je pripala televizijskom spotu "Jana povijest", čiji kreativni koncept i kompletnu komunikacijsku strategiju također potpisuje kreativni tim Unex grupe. Od ukupno 24 kategorije Unex grupa laureat je u četiri, što je čini ukupno najuspješnijom agencijom.

EMIR HADŽIHAFIZBEGOVIĆ

"Anti" nagrada za nastup u reklami Bosanskohercegovački glumac Emir Hadžihafizbegović postao je prvi glumac kojega je struka nagradila

za glumu u nekoj reklami.

Priznanje je dobio za ulogu napasnoga Ante u Vipovoj reklami za Tomato.

iz Zagreba, Metalurškog fakulteta iz Siska i Veleučilišta u Karlovcu građanima kojima je to potrebno - ponajprije starijim osobama i osobama s invaliditetom -

pružaju besplatnu pomoć pri spajanju opreme potrebne za prijam digitalnog signala.

U digitalnoj regiji D4 akcija će se odvijati od 1. do 10. listopada. S. H. B.

Potrošački sveti gral Trendovi koje treba slijediti Pratiti i primjenjivati trendove u svakodnevnu poslu ključna je zadaća svakog lidera.

Upravo ta posvećenost i predanost poslu razlikuju uspješne od neuspješnih poduzetnika

I

nternetski portal Trendmagazin.com na svojim stranicama predstavlja petnaest točaka koje će poslovnim ljudima olakšati posao i istodobno im ojačati startnu poziciju u tržišnoj utrci.

Prepoznajte hir

Prepoznajte traže li ljudi jedinstvenost ili praktičnost. Prvi su produkt hira, a potonji predstavljaju trendove.

Različitost trendova

Iako se trendovi stalno mijenjaju, čovjekova potreba uglavnom ostaje ista. Stoga je za inovaciju na tržištu dovoljno već postojeći proizvod prezentirati na nov način. Ne zaboravite da svaki posao počinje i završava s potrošačima.

Jedan trend neće svi prihvatiti. Na tržištu postoji mnogo prostora za različite trendove, pa nema smisla tražiti proizvod za sve.

Primjerice, sve popularnija kupnja preko interneta ne znači kraj velikih trgovačkih centara u kojima ljudi i dalje provode sate i sate.

Ne miješajte trendove

Budite znatiželjni

Zašto pratiti trendove?

Pratite makro, potrošačke i industrijske trendove. Te tri razine imaju stalan međusobni utjecaj, no ne preklapaju se.

Odbacite predrasude i stereotipe o tome što je točno, a što nije i pokušajte razumjeti želje i potrebe ljudi oko sebe.

AUDI

PRODAJA ŠAMPONA

Reklamni paneli na mostovima

Jednoj marki vjerno 69% potrošača

Agencija Access, kreativna tvrtka vođena osnivačem The Cool Huntera, došla je na avangardnu ideju reklamiranja pravih Audijevih automobila na mostovima.

Iako je posrijedi tek koncept plana, protiv pozadine spektakularne urbane arhitekture, instalacija odražava Audijevo kontinuirano osporavanje statusa quo, sposobnost inoviranja i izbjegavanja AVANGARDNA IDEJA reklamiranja Audijevih automobila na mostovima svega što je obično. B.hr arhiva business.hr

ki trendovi kao l

ciju, odustanite i pokrenite vlastiti posao.

Bez nepotrebnih pitanja

Poduzetnici sebi često postavljaju pitanja hoće li dobro vremenski tempirati svoju ideju, kako će se ona uklopiti u regionalnu situaciju, kako će na nju reagirati određeni dio tržišta.

Ne postavljate sebi granice i okvire. Učinite sve da vaš proizvod bude kvalitetan, a tržište će to već samo prepoznati.

Četiri razine primjene

Prioritet je vizija na koju se nastavljaju novi poslovni koncepti. Slijede novi proizvodi, usluge ili iskustva te u konačnici sve završava kvalitetnim marketingom i oglašavanjem.

Stvorite točku gledišta

Malen je broj onih koji imaju kvalitetnu predodžbu o tome što donosi budućnost i kako je žele sukreirati. Budite jedni od njih.

Koristite obilje resursa

Ne odbacujte prednosti tehnologije - koristite ih maksimalno.

Imenujte trendove

Opišite trendove rječnikom koji će biti razumljiv potrošačima. Osmislite izvedenicu od dvije-tri riječi koje ga opisuju.

Stvorite okosnicu

Kako bi vaš trend bio snaž-

niji, poduprite ga ostalim podtrendovima i promatrajte kako se oni odnose u međusobnoj interakciji.

Pokrenite grupu

Osim tvrtke, vaša obitelj i prijatelji mogu biti odlična reklama diljem svijeta i izvor korisnih informacija.

Potpora starijih

Budite oprezni u razgovorima s iskusnim čelnim ljudima u poznim godinama koji ne razumiju potpuno trendove i komunikaciju budućnosti. Na jasan im način, jednostavno, predočite svoje prijedloge i zapažanja. Ako ni to kod njih ne izazove reak-

Zabavite se

Stvaranje inovacija i postavljanje novih trendova ne mora nužno biti velik korporacijski projekt koji zahtijeva izdašno financiranje. To često može biti produkt dobre zabave, osobito u vrijeme recesije kada tržište kronično pati od nedostatka novih ideja.

Vjerujte ljudima

Cijeli posao ne možete odraditi sami. Stoga iskoristite mogućnosti koje vam pruža svijet oko vas i prepustite dio posla ljudima ili tehnologiji oko sebe.

Hrvoje Reljanović

hrvoje.reljanovic@business.hr

Prema rezultatima istraživanja magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal, provedenog tijekom rujna na nacionalno reprezentativnom uzorku od 401 ispitanika, 61 posto građana starijih od 15 godina pere kosu na tjednoj bazi (barem jedanput ili dva puta tjedno), a većina ispitanika vjerna je

jednoj marki, njih 69 posto. Čak ih 82 posto rabi poznate marke, a 18 posto trgovačke. Ukupno tržište šampona za kosu, promatrano kroz maloprodajne kanale obuhvaćene Nielsenovim panelom trgovine, u posljednjih je godinu dana vrijedilo 169,7 milijuna kuna (3,45 milijuna litara, 9,45 milijuna komada). S nešto više od 2,1 komada kupljenih šampona po stanovniku godišnje Hrvatska je u rangu potrošnje srednjoeuropskih zemalja. S. H.

DNEVNIK NOVE TV

U pet godina gledanost skočila 20 posto U trećem kvartalu 2010.

Dnevnik Nove TV bio je najgledanija središnja informativna emisija s prosječnom gledanosti 11,2 posto u općoj populaciji "Prije pet godina, kada smo krenuli, imali smo 18 posto udjela u gledanosti, a danas smo vodeći sa 38,8 posto", rekla je Iva Gačić, direktorica Informativnog programa Nove TV, na proslavi pete obljetnice njihova Dnevnika. Ta je televizija ove godine proslavila i deset godina postojanja, a prvi je Dnevnik emitiran 10. listopada 2005. godine.

Samo u trećem kvartalu 2010. Dnevnik Nove TV bio je najgledanija središnja informativna emisija s prosječnom gledanosti 11,2 posto u općoj populaciji, te 14,5 posto gledanosti u rujnu, istaknuto je.

Važno povjerenje

Dnevnik Nove TV radi ekipa od 50 novinara i 50 djelatnika tehnike u informativnom programu, na čelu s urednicima Antunom Maslom, Ivanom Ivančić, Ksenijom Kardum, Tanjom Novak, vanjskopolitičkom urednicom Ivanom Petrović te političkim komentatorom Mislavom Bagom.

Predsjednik Uprave Nove TV Dražen Mavrić rekao je na proslavi kako je cilj - najgledaniji informativni program u državi - mnogima prije pet godina zvučao su-

ludo, no sadašnji uspjeh govori sam za sebe. Gačić je pak istaknula kako je u proizvodnji informativnog programa najvažnije povjerenje gledatelja.

"Najnovije je istraživanje pokazalo da je Dnevnik Nove TV informativna emisija kojoj se uvjerljivo najviše vjeruje - čak 43,9 posto gledatelja. Na to sam iznimno ponosna", rekla je Gačić.

Uveli inovacije

Dnevnik Nove TV uveo je i mnoge inovacije, poput voditeljskih parova, modernih grafičkih rješenja, udarnih vijesti, virtualnih reportaža, istraživanja javnog mnijenja, videozida s touch screen tehnologijom. Imali su prvi AVID sustav u Europi nakon BBC-a (u kojem novinari sami uređuju priloge) i prvi XDCAM u regiji. I. M.

Iva Gačić, direktorica Informativnog programa Nove TV arhiva business.hr

MALOPRODAJA

> mediji > marketing > prodaja

16 business.hr etvrtak 7/10/2010 Petak 8/10/2010

Prvi Super Konzum u VaraĹždinu U sklopu novoga varaĹždinskog trgova kog centra, ija bi gradnja trebala po eti na prolje e idu e godine, najve i doma i trgova ki lanac otvorit e svoj prvi Super Konzum u VaraĹždinu.

Prema ugovoru koji su potpisali predstavnici Konzuma i investitora, od ukupno

33.000 etvornih metara novog trgova kog centra Super Konzum e se prostirati na 3600 kvadrata.

"Novi centar, ije se otvorenje o ekuje u jesen 2012., nalazit e se pokraj postoje ih trgova kih objekata Baumaxa, Lesnine i Lidla, pa e biti dostupan i javnim prijevozom. U novom trgova kom centru fokus e biti na ugodnoj atmosferi i kvalitetnoj ponudi, koju e me u ostalim initi nekoliko restorana i multipleks kino s pet dvorana te idealna kombinacija me unarodnih

SUPER KONZUM u VaraĹždinu u sklopu trgova kog centra ija bi gradnja trebala po eti na prolje e SNIMIO SAĹ A ETKOVI

i doma ih trgovina", kaĹže Denis upi iz F.O. Developmenta, investitora zajedno s Braunsberger holdingom, a glavni je projektant centra arhitekt Otto Bari .

Razvoj projekta povjeren je tvrtkama Braunsberger

holding GmbH i F.O. Development d.o.o. koje imaju jake reference u razvoju projekata u Hrvatskoj, Austriji i regiji.

Za iznajmljivanje trgova kih prostora zaduĹžena je tvrtka Krammer Wagner nekretnine d.o.o. I. K.

Nova Europa ispred Kine i Indije LICENCIRANJE Ja a infrastruktura maloprodajnih lanaca i distribucija prednost je regije Nove Europe pred trĹžiĹĄtima kao ĹĄto su Kina i Indija, kaĹže Charles Riotto, elnik krovne svjetske organizacije za tzv. licensing & merchandising (LIMA), koja je otvorila ured u Zagrebu

H

rvatska je postala svojevrsno srediťte tzv. licensing & merchandising industrije u ovom dijelu svijeta: krovna svjetska organizacija - International Licensing Industry Merchandisers’ Association (LIMA) - otvorila je ured u Zagrebu. Željka Krnjaka iz tvrtke Creata, koja uskoro u Zagrebu organizira konferenciju posve enu industriji licenciranja trgova ke robe, odnosno na inima i metodama koriťtenja intelektualnog vlasniťtva (brendova, likova, dizajna,...) na proizvodima ťiroke potroťnje, proglasila je svojim predstavnikom za regiju Nove Europe, koja obuhva a 35 zemalja. Uz Hrvatsku, tu se ubrajaju drŞave iz isto ne Europe, ali i Cipar, Izrael, Malta, Libanon i Turska.

Charlesa Riotta, predsjednika LIMA-e, asocijacije koja okuplja viĹĄe od 1200 kompanija iz cijelog svijeta, tim smo povodom upitali za planove na novom trĹžiĹĄtu Koji e biti prvi koraci LIMAe u regiji?

- Prije svega izgradnja platforme koja bi mogla pruĹžati relevantne informacije i edukaciju poslovnim ljudima i institucijama. NajvaĹžnije je ljudima pomo i da razumiju kako naĹĄa industrija funkcionira, koje su pogodnosti, na koji na in mogu stvarati profit, kako mogu nastaviti razvijati svoje brendove.

Ako su, primjerice, proizvo a i, kako im licenciranje moĹže pomo i u prodaji i sl.

Pokazuju li velike kompanije interes za nastup na trĹžiĹĄtima Nove Europe? Na kakve bi zapreke mogle nai i?

- Veliki igra i joĹĄ uvijek

velik dio interesa posve uju ameri kom trĹžiĹĄtu, Velikoj Britaniji i Njema koj, ali svi postaju polako svjesni da se veliki potencijal krije upravo na trĹžiĹĄtima u nastajanju (trĹžiĹĄte Nove Europe, JuĹžne Amerike i neki dijelovi Azije) i tamo polako po inju prebacivati fokus.

Prije svega pokuĹĄavaju prona i partnere koji razumiju licenciranje kao biznis, koji imaju adekvatne poslovne kontakte, a istodobno su sposobni razviti neki proizvod (property - intelektualno vlasniĹĄtvo) tako da bude interesantan za licencni program. PronalaĹženje klju nih partnera koji razumiju podru je djelovanja zapravo je najve i izazov za kompanije koje Ĺžele u i regiju.

Kako licenciranje moĹže pomo i kvalitetnim proizvodima koji nisu financijski dovoljno jaki da ulaĹžu u ra-

CHARLES RIOTTO, predsjednik LIMA-e ARHIVA BUSINESS.HR

zvoj brenda, istraĹživanje trĹžiĹĄta...?

- Za proizvo a e je izuzetno vaĹžno da imaju proizvode visoke kvalitete, da su sigurni i da imaju velike proizvodne kapacitete i dobro uhodane kanale distribucije. Licenciranje kao model koriĹĄtenja i primjene intelektualnog vlasniĹĄtva na najrazli itijim vrstama proizvoda moĹže znatno podignuti prodaju, a vaĹžno je da proizvodni kapaciteti i distribucija to mogu podnijeti. Za vlasnika licencije (i proizvo a a) vaĹžno je imati dobre i pouzdane veze s maloprodajnim lancima koji mogu adekvatno plasirati licencne proizvode na svojim policama.

Proizvod treba biti unikatan, ili barem malo druga iji, a vrlo je vaĹžan i dizajn. Mora biti takav da se moĹže prilagoditi raznim proizvodima.

Kako to da je u Europi, una-

to velikom kulturnom naslije u, slabo razvijeno licenciranje umjetnosti?

- Industrija licenciranja relativno je mlada, prije 30-ak godina licenciranje nije bio baĹĄ neki biznis.

To je evolucijski proces ljudi trebaju razumjeti da je licenciranje vrlo snaĹžan marketinĹĄki alat koji znatno moĹže podi i svijest o brendu te i te kako pomo i u procesu stvaranja samog brenda.

Tu se opet vra amo na vaĹžnost edukacije. Ako sve to funkcionira na ameri kom trĹžiĹĄtu, ne znam zaĹĄto ne bi funkcioniralo i na trĹžiĹĄtima Nove Europe. Prednost koju imate pred trĹžiĹĄtima kao ĹĄto su Kina i Indija jesu znatno ja a infrastruktura maloprodajnih lanaca te sama distribucija. Nova Europa sigurno e biti najbrĹže rastu e trĹžiĹĄte za industriju licenciranja. H. R.

doga aji 17

business.hr etvrtak 7/10/2010 Petak 8/10/2010

regija/svijet

Zamrznut štrajk u Sloveniji DOGOVORILI SE Nakon što se u pregovore sa sindikatima javnih službi izravno uklju io premijer Borut Pahor, štrajk je privremeno zamrznut, a pregovori se nastavljaju

S

lovenska vlada i dio sindikata javnih službi, koji štrajkaju od 27. rujna, dogovorili su u utorak privremeno zamrzavanje štrajka i nastavak pregovora u kojima bi u sljede ih tjedan dana trebali prona i rješenje za sporna pitanja vezana uz sustav pla a u javnom sektoru. Dogovor je postignut nakon što se u pregovore izravno uklju io premijer Borut Pahor, koji je sindikatima dao zadnju ponude vlade u kojoj se predlaže isplata tre eg i etvrtog dijela novca za otklanjanje neravnoteža

u platnom sustavu javnog sektora nakon što slovenski BDP poraste 2,5 posto, a ne 3 posto, na emu je Pahorova vlada dosad inzistirala.

Zamrznute isplate

Isplata 100 milijuna eura u listopadu ove godine i dodatnih 100 milijuna eura u sljede oj godini za uspostavljanje ravnoteže u pla ama državnih i javnih službenika, definirana kolektivnim ugovorom koji je vlada potpisala sa sindikatima državnih i javnih službi, postala je najve i kamen spoticanja nakon što je Pahorova vlada predložila za-

GUVERNER UPOZORAVA

Zbog rasta pla a Slovenija kao Gr ka

Pla e u javnom sektoru u Sloveniji su od 2007. do 2009. porasle više od 20 posto, što bi, ako se nastavi, Sloveniju približilo rastu pla a javnog sektora u Gr koj i Irskoj, a udaljilo od prosje nog porasta pla a u Europi, upozorio je guverner slovenske centralne banke Marko Kranjec, prenose slovenski mediji. 'Finance' navode da je za Sloveniju šokantan i navod iz kvartalnog izvješ a EK o stanju u eurozoni, koje navodi da su tvrtke u eurozoni u financijsku krizu ušle ve prezadužene, a slovenske stavlja na prvo mjesto po natprosje noj prezaduženosti u odnosu na europski prosjek, ispred tvrtki u Španjolskoj i Irskoj.

BEZ PROMETNIH GUÆVI barem tjedan dana, koliko traju pregovori s vladom koja je spornih 3% rasta BDP-a kao uvjet za isplatu novca za otklanjanje neravnoteæa spustila na 2,5% FOTO ŠOP/CROPIX

mrzavanje tih isplata dok slovenski BDP ne dosegne 3-postotni rast.

Nakon što sindikati nisu pristali na njezin prijedlog, vlada je najavila podnošenje sudske tužbe kojom e predložiti poništavanje tog lanka kolektivnog ugovora, ali i odustajanje od cijeloga kolektivnog ugovora i pisanje novoga, na što su sindikati odgovorili štrajkom. Pritom su zaigrali na kartu kupovanja vremena do 1. listopada, jer je kolektivnim ugovorom definirano da e tada biti ispla ena tre a rata za rješavanje neravnoteža u pla ama javnog sektora, pa su uvjereni da

vlada više ne može izbje i preuzetu obvezu zato što je njezino neispunjavanje postalo utuživo.

Bez tužbi

Pahorova vlada, me utim, ne odustaje pozivaju i se na krizu i promijenjenu gospodarsku situaciju zbog koje tog novca nema u prora unu pa je isplata nemogu a. Dok traju pregovori sljede ih tjedan dana i dok je štrajk zamrznut, Pahorova vlada obe ala je da ne e prekidati kolektivni ugovor i podnositi tužbe u kojima traži zamrzavanje pojedinih njegovih odredaba.

Zoran Daskalovi

BORUT PAHOR, slovenski premijer FOTO KOVA EV/ CROPIX

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr etvrtak 7/10/2010 Petak 8/10/2010

REVIZIJA NA DOLJE

MMF: 2011. slabija od 2010.

Me unarodni monetarni fond (MMF) u srijedu je pove ao srpanjsku prognozu rasta svjetskoga gospodarstva u 2010. za 0,2 postotna boda, na 4,8 posto, ukazuju i na slabaĹĄan oporavak ve ine razvijenih gospodarstava i snaĹžan rast gospodarstava u nastajanju.

Za 2011. MMF je snizio stope rasta za 0,1 postotni bod, na 4,2 posto, stoji nadalje u srijedu objavljenim redovnim je-

senskim Prognozama za svjetsko gospodarstvo (WEO).

Me u naprednim gospodarstvima znatnije je sniĹžena prognoza za SAD, najve e svjetsko gospodarstvo, koje bi u ovoj godini trebalo porasti 2,6 posto nasuprot u srpnju prognoziranih 3,3 posto. Za cijelu skupinu razvijenih gospodarstava MMF predvi a stopu rasta 2,7 posto u ovoj godini, koja bi u 2011. trebala kliznuti na 2,2 posto.

U skupini razvijenih europskih gospodarstava MMF je pak znatno povisio progno-

zu za njema ko gospodarstvo, za koje sada u ovoj godini prognozira rast 3,3 posto, odnosno ak 1,9 postotnih bodova snaĹžniji nego ĹĄto je objavljeno u srpanjskim prognozama. Za 2011. stopa rasta najve eg europskoga gospodarstva uve ana je za 0,4 postotnog boda, na dva posto. Za 16- lanu eurozonu u MMF-u prognoziraju rast 1,7 posto u 2010., nasuprot u srpnju prognoziranih jedan posto, dok se idu e godine o ekuje rast 1,5 posto, 0,2 postotna boda snaĹžniji u usporedbi sa srpanjskom procjenom. H

DOMINIQUE STRAUSS KAHN, direktor MMF-a, gdje dogodine o ekuju blago usporavanje rasta ARHIVA BUSINESS.HR

U obvezama za preuz viĹĄe od pola milijarde JOSIP GALINEC i Aglaia za Industrogradnju bi trebali platiti 150 mil. kn, a Industrogradnja nekretnine za TOZ joĹĄ oko 42 mil. kn SNIMIO H. DOMINI

BRUNO OREĹ AR, nekadaĹĄnji tenisa i danaĹĄnji kontroverzni poduzetnik, za Jadran kamen treba platiti joĹĄ oko 5 milijuna kuna FOTO LIDER

ANTE PERKOVI , Marijan RuĹždjak, BoĹženko Lozo i Ivan Perkovi za Badel bi trebali dati oko 29 milijuna kuna SNIMIO H. DOMINI

MRTVI KAPITALI Hanfa je u devet slu ajeva, po evĹĄi od Industrogradnje, Jadrankamena, Magme, TOZ-a, Elektroprometa i Badela 1862 do Lagune, utvrdila postojanje obveze za preuzimanje, koje zbog manjkavosti zakona nikad ne moraju biti provedene Oko 549 milijuna kuna vrijedne su ukupne obveze za preuzimanje koje je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga utvrdila u devet kompanija, a unato tome dosad nisu provedene.

Tvrtka Josipa Galinca Negotiator mora osigurati 150 milijuna kuna kako bi preuzela dionice Inudustrogradnje. Negotiator je, naime, prije dvije godine sklopio izjavu

o zajedni kom djelovanju na preuzimanju Industrogradnje s nizozemskom Aglaiaom, s kojim je posjeduje oko 63 posto dionica te kompanije, pa je tako, s obzirom na to da su navedene tvrtke stekle viĹĄe od 25 posto dionica s pravom glasa, nastala obveza objave ponude za preuzimanje.

ZatraĹženo je Hanfino odobrenje, ali nisu bila osigurana

potrebna jamstva i drĹžavni je regulator odbacio zahtjev.

Magma na sudu

Otprilike u isto vrijeme nastala je i oko 42 milijuna kuna vrijedna obveza objave ponude za preuzimanje TOZ Penkale, i to sklapanjem sporazuma o zajedni kom djelovanju Industrogradnja nekretnina, Oportunitas ulaganja i Planidal ulaganja, koje prema po-

MARIJAN PAVLI , Nenad Pavleti i Michael Glazer za Lagunu bi trebali ponuditi oko 26 milijuna kuna SNIMIO S. ETKOVI

dacima SrediĹĄnjeg klirinĹĄkog depozitarnog druĹĄtva posjeduju 86.865 dionica, odnosno 43,43 posto ukupnog broja dionica TOZ Penkale. I taj je zahtjev odba en zbog nepotpune dokumentacije.

Vjerojatno najkompliciraniji slu aj obveze objave ponude za preuzimanjem je onaj Magme. Goranko FiĹžuli je prije tri godine kupio 400 dionica Magme nakon ega je nastala obveza objavljivanja ponude za preuzimanje. S obzirom na to da je FiĹžuli izjavio da je rije o pogreĹĄci, ponuda vrijedna oko 130 milijuna kuna nikada nije objavljena, a slu aj je i danas na sudu. U me uvremenu je, unato obvezi objavljivanja ponude za preuzimanje, obavljena dokapita-

GORANKO FIŽULI i supruga Biserka za Magmu bi trebali ponuditi oko 131 milijun kuna nakon provedene dokapitalizacije SNIMIO H. DOMINI

lizacija Magme.

Zakon je nepotpun

U slu aju Transadrije hrvatski je regulator utvrdio da je za sedam povezanih dioni ara prije dvije godine nastala obveza objavljivanja ponude za preuzimanje. Rije je o lanovima Uprave Transadrije Marijanu i Miranu Klju ari eku, lanovima Nadzornog odbora Damiru Ra i u, Vedranu Petkovi u, Dinku Kameni u i Ivici ParĹĄi u te lanu Uprave tvrtke TIP d.o.o Predragu Bulatu koji drĹže 25,1 posto dionica Transadrije, a potrebno im je oko 120 milijuna kuna za ispunjenje obveze preuzimanja.

Business hr. je ve izvjeťtavao i o slu aju Kamensko, gdje je 2007. godine za Želj-

HYPO BANKA

Gazi i Modrov i na elu Investa

Nikolina Gazi imenovana je predsjednicom Uprave HypoAlpe-Adria-Investa d.d. i bit e zaduĹžena za poslovanje druĹĄtva, Back office, interni nadzor i uskla enje sa zakonskim odredbama, koordinaciju i unapre enje rada prodajne mreĹže. Istodobno je u Upravu Hypo Alpe-Adria Investa d.d. imenovan Matej Modrov i , objavila je Hypo banka u srijedu. B.hr

BROJKA

1,388

dolara za euro iznosio je te aj dolara u srijedu, kad je dosegnuo svoju najniĹžu vrijednost u osam i pol mjeseci

ZA REDOVNO POSLOVANJE

Raiffeisenu sindicirani kredit

Raiffeisen banka sa sjediĹĄtem u Zagrebu potpisala je po etkom mjeseca sindicirani kredit vrijedan 161 milijun eura za op e poslovne potrebe i trgovinsko poslovanje. Kredit je amortiziraju i s obro nom otplatom i dospije em tri godine uz kamatu 1,5 posto godiĹĄnje.

Ugovor su potpisali mandatirani vode i aranĹžeri - Co-

mmerzbank Aktiengesellschaft, Intesa Sanpaolo s.p.a., Raiffeisenlandesbank Niederoesterreich-Wien AG, Raiffeisenlandesbank Oberoesterreich Aktiengesellschaft, Raiffeisen-Landesbank Steiermark Ag, Raiffeisen Zentralbank Ă–sterreich AG i Wells Fargo Bank, vode i aranĹžeri - WGZ Bank Ag (Westdeutsche Genossenschafts-Zentralbank), Landesbank Berlin AG i londonski odjel Banco popolare s.c. te koaranĹžer Oberbank AG. B.hr

BROJKA

161

milijun eura sindiciranog kredita uzela je Raiffeisen banka uz kamatu 1,5 posto godiĹĄnje

uzimanje zarobljeno de kuna kapitala OGLAS

MICHAEL LJUBAS i povezano druĹĄtvo Jadran produkt za Elektropromet trebali bi ponuditi oko 55 milijuna kuna

MARIJAN KLJUÂťARIÂťEK, njegov sin Miran, Damir Ra i i ostali za Transadriju su duĹžni dati 120 milijuna kuna

SNIMIO S. ETKOVI

ARHIVA BUSINESS.HR

ka Vidakovi a, BoĹžu Medi a i Anamariju Crlenjak nastala obveza objave ponude za preuzimanje zagreba ke tvornice tekstila. Ti su dioni ari ukupno stekli 25,07 posto dionica i premaĹĄili kontrolni prag pa moraju ponuditi preuzimanje vrijedno oko 17 milijuna kuna.

NajsvjeĹžiji slu aj odnosi se na Antu Perkovi a, Marijana RuĹždjaka, BoĹženka Lozu i Ivana Perkovi a za koje je, prema Hanfinom rjeĹĄenju, 7. listopada proĹĄle godine na-

stala obveza objavljivanja ponude za preuzimanje Badela.

Oni, utvrdila je Hanfa, djeluju zajedni ki, a ukupno drĹže viĹĄe od 40 posto dionica Badela.

Kazne za neobjavljivanje ponude iznose i do milijun kuna, a na Hanfin prijedlog izri e ih nadleĹžni sud. Unato tome i s obzirom na to da ne postoji rok u kojem se utvr ena obveza mora ispuniti, praksa pokazuje da je dioni ari uspjeĹĄno izbjegavaju.

Biljana Star i biljana.starcic@business.hr

Svi iznosi i izra uni spomenuti u tekstu informativni su. Obveze za preuzimanje i odre ivanje cijene u preuzimanju pod ingerencijom su Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga ili trĹžiĹĄta kapitala pa navede iznose u tekstu treba promatrati okvirno.

Tekst nije poziv na prodaju ili kupnju dionica.

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Powered by HITA-VRIJEDNOSNICE d.d.

www.hita.hr

Izvor: ZSE Oznaka

Titulu dobitnika dana u srijedu je osvojila dionica zagreba kog gra evinara Viadukta. Tom se dionicom trgovalo u dnevnom cjenovnom rasponu od 219 do 230 kuna, a zadnja transakcija provedena je po cijeni 229,99 kuna, ĹĄto toj dionici daje 5,02 posto dnevnog dobitka.

OGLAS

Brokerska kuÊa - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 VaraŞdin: 042 302 700

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Atlantic grupa Dalekovod Ericsson Nikola Tesla, KraĹĄ, prehrambena industrija Atlantska plovidba d.d.

Viadukt Institut gra evinarstva hrvatske Ina-industrija nafte d.d.

Ingra Privredna banka Zagreb Kon ar - elektroindustrija Liburnia riviera hoteli Adris grupa Petrokemija Podravka prehrambena industrija, d.d.

OT-optima telekom d.d.

Tankerska plovidba Luka plo e Riviera pore Konzum Ledo Laguna Novigrad HTP Kor ula Pismorad Viro tvornica ĹĄe era d.d. akove ki mlinovi Imperial hoteljerstvo Nava banka Uljanik plovidba Zagreba ka banka Jadroplov d.d.

Rabac, ugostiteljstvo i turizam Mlinar mlinsko-pekarska industrija Slobodna Dalmacija Tehnika Fima proprius d.d.

Croatia osiguranje d.d.

Hidroelektra niskogradnja Dom holding Luka Rijeka Auto Hrvatska Dukat AD plastik Siemens dioni ko Croatia lloyd Jadranski naftovod uro akovi holding Istraturist Umag d. d.

Zve evo, prehrambena industrija Kon ar LoĹĄinjska plovidba Saponia Belje HG Spot PPK Karlova ka mesna industrija Valamar grupa Kon ar Elektroprojekt, projekt. konzalt. i inĹženj. d.d.

HUP - Zagreb Badel 1862 Jadranka Magma d.d.

Hrvatski duhani Tisak Vupik Žitnjak Kaťtelanski staklenici Zlatni rat Hoteli Podgora Brodomerkur trgovina i usluge Mediteranska Fima validus

+

Jedini gubitnik u druĹĄtvu deset najlikvidnijih dionica i gubitnik dana u srijedu bila je dionica zagreba kog konditora KraĹĄa. KraĹĄ je pao 0,83 posto, na 476,01 kunu. ViĹĄe od 1300 dionica vlasnika je promijenilo u dnevnom cjenovnom rasponu od 472 do 483 kune.

Redovan promet: 9.843.193,33 kn

CROBEX: 0,51%

NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

272.52 814.00 269.39 1,334.00 472.19 801.01 219.00 1,520.00 1,656.00 22.44 495.00 479.01 2,430.05 272.11 154.50 284.04 32.01 1,350.00 1,593.40 175.99 190.00 5,630.00 9.40 80.25 450.01 307.50 3,447.00 179.89 82.00 575.00 238.00 138.27 85.00 637.00 26.13 1,025.05 23.21 4,820.00 143.77 36.63 189.61 362.68 381.12 92.90 600.00 2,800.00 2,665.00 29.15 302.02 103.20 2,010.00 140.00 120.51 64.52 27.50 400.00 36.04 2,095.50 969.00 1,469.00 75.99 367.98 51.70 30.06 188.00 85.00 102.00 909.00 37.97 22.50 252.50 100.00 11.98

273.99 820.00 273.53 1,352.00 483.00 812.00 230.00 1,550.00 1,673.00 23.05 498.05 480.03 2,498.98 277.00 157.95 296.99 33.32 1,350.00 1,601.07 176.00 193.50 5,640.00 9.40 81.72 450.01 307.50 3,447.00 190.00 82.00 575.00 238.30 141.99 85.00 637.00 30.00 1,045.00 23.22 4,820.00 153.79 37.20 198.00 366.90 381.12 94.50 600.00 2,800.00 2,665.10 29.15 318.99 103.23 2,010.00 140.00 120.51 65.80 27.50 400.00 36.50 2,095.50 969.00 1,469.00 75.99 367.98 51.70 30.06 189.00 85.00 102.00 909.00 37.97 22.50 252.50 100.00 11.98

272.99 820.00 272.79 1,349.98 476.01 809.00 229.99 1,540.00 1,673.00 22.80 497.00 479.01 2,497.00 272.11 157.95 290.00 33.32 1,350.00 1,593.40 176.00 193.50 5,640.00 9.40 80.80 450.01 307.50 3,447.00 190.00 82.00 575.00 238.04 140.16 85.00 637.00 27.21 1,045.00 23.22 4,820.00 153.79 37.00 189.61 362.68 381.12 92.90 600.00 2,800.00 2,665.00 29.15 302.02 103.20 2,010.00 140.00 120.51 64.52 27.50 400.00 36.04 2,095.50 969.00 1,469.00 75.99 367.98 51.70 30.06 189.00 85.00 102.00 909.00 37.97 22.50 252.50 100.00 11.98

0.09% 0.35% 0.66% 0.67% -0.83% 1.38% 5.02% 1.32% 0.48% 4.16% 2.47% -1.42% -0.12% 1.52% 1.90% 2.24% 1.28% 0.00% 0.07% 0.01% -0.76% 2.55% 4.44% -1.09% 0.00% -0.80% 2.90% 11.01% 18.84% 1.23% 0.02% 0.83% -7.61% 0.00% 2.49% 1.46% 0.04% 1.45% 1.98% 0.00% -3.26% -1.54% 5.28% -1.17% 5.63% 0.00% 0.04% 0.59% -8.48% -0.19% -1.71% -3.45% 0.32% 0.05% 1.85% 0.00% -7.54% -2.53% 1.04% 2.73% 8.25% 0.00% -0.17% 0.20% 4.94% 2.40% 0.87% 0.00% -0.24% -5.86% -49.80% 0.00% 4.17%

10,062 1,751 3,343 516 1,389 480 1,326 151 134 9,691 352 281 43 383 627 336 2,587 57 40 351 301 10 5,700 581 100 140 12 218 477 64 150 240 360 48 1,099 29 1,279 6 153 628 117 61 50 175 27 5 5 327 30 90 4 57 58 92 170 10 104 1 2 1 15 3 20 34 5 11 9 1 22 30 2 2 1

2,747,498.65 1,435,207.35 908,466.35 692,874.61 669,582.63 387,476.47 299,837.93 231,553.66 222,996.03 220,260.47 174,863.05 134,781.31 107,007.90 105,101.47 98,397.59 97,870.48 84,800.37 76,950.00 63,974.80 61,775.01 57,797.85 56,390.00 53,580.00 46,910.32 45,001.00 43,050.00 41,364.00 41,189.68 39,114.00 36,800.00 35,728.20 33,651.81 30,600.00 30,576.00 30,547.13 30,075.45 29,688.38 28,920.00 23,363.00 23,121.14 22,372.78 22,144.47 19,056.00 16,289.50 16,200.00 14,000.00 13,325.30 9,532.05 9,315.15 9,289.65 8,040.00 7,980.00 6,989.58 5,970.02 4,675.00 4,000.00 3,759.66 2,095.50 1,938.00 1,469.00 1,139.85 1,103.94 1,034.00 1,022.04 942.00 935.00 918.00 909.00 835.34 675.00 505.00 200.00 11.98

22,354.75 2,025.40 625.73 1,797.70 653.86 1,128.98 105.06 244.21 16,730.00 171.00 9,480.16 1,232.07 755.69 1,846.02 527.73 1,571.80 93.96 845.62 354.71 643.02 4,393.00 1,241.76 146.61 34.46 10.48 426.40 361.94 120.81 35.01 333.50 15,246.08 229.40 86.04 124.48 142.07 197.99 46.51 1,482.62 95.95 276.29 1,133.96 240.00 1,143.36 390.14 567.54 406.21 1,979.68 94.36 1,411.94 31.77 61.74 92.74 79.36 530.06 9.08 38.45 226.89 203.46 87.02 692.45 57.15 122.35 251.99 25.33 451.06 127.97 20.98 103.26 20.97 8.24 25.08 15.61 32.36

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 624.15 264.99 1,231.00 250.05 723.23 204.00 1,514.00 1,550.00 19.70 461.06 421.00 1,413.01 242.21 105.50 240.00 21.28 1,200.01 1,500.00 100.00 143.00 5,220.00 8.99 72.10 323.33 290.00 2,107.10 150.00 50.00 533.13 200.00 124.01 65.10 637.00 20.01 949.03 19.19 4,502.00 140.01 28.70 162.00 360.25 240.00 62.55 565.00 2,800.00 2,332.01 22.36 277.00 87.56 1,805.00 121.00 120.12 59.00 20.08 305.00 25.06 1,900.00 548.91 1,125.00 58.00 367.98 47.50 25.00 174.15 54.00 76.10 612.00 30.05 20.10 252.50 100.00 10.55

332.84 820.00 441.00 1,777.00 495.00 1,165.00 473.90 4,259.95 1,940.00 60.78 685.00 517.00 2,890.00 318.99 192.99 400.00 44.99 1,850.00 2,093.00 200.00 207.51 7,679.00 12.99 185.00 450.03 493.00 3,799.21 214.95 150.00 736.00 298.40 208.49 99.94 640.00 64.98 2,419.96 42.00 6,000.00 349.22 51.79 239.97 578.99 400.12 109.30 680.00 3,400.00 3,750.00 54.93 410.00 139.00 2,198.00 173.00 186.00 108.00 109.19 400.00 45.00 2,450.00 990.00 1,860.00 144.00 444.00 74.93 74.00 369.00 230.00 164.00 1,300.00 59.66 45.00 1,000.00 325.00 29.01

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

62,30 106,06 16,63 242,50 184,50 87,10 12,71 15,52 10,01 0,67 0,76 2,76 4,90 23,49 142,00

63,70 106,09 17,01 249,00 188,00 89,00 12,95 16,00 10,20 0,68 0,77 2,80 4,92 23,50 146,50

63,20 106,08 17,00 249,00 184,50 87,42 12,71 15,52 10,02 0,67 0,76 2,77 4,90 23,50 146,50

63,19 37,73 16,95 243,33 186,83 87,54 12,91 15,72 10,03 0,68 0,76 2,78 4,91 23,50 142,44

1,43 30,62 33,02 32,55 0,10 0,20 0,06 0,40 0,43 6,59 2,12

1,46 32,00 33,10 33,00 0,10 0,20 0,06 0,40 0,43 6,59 2,12

1,46 31,00 33,10 33,00 0,10 0,20 0,06 0,40 0,43 6,59 2,12

1,45 0,31 0,33 0,33 0,10 0,20 0,06 0,40 0,43 6,59 2,12

89,03 96,00 84,30 90,00 35,38 95,80 78,69 37,56 32,68 29,80

89,30 96,00 84,30 91,50 35,43 96,00 78,69 37,57 32,92 30,01

89,30 96,00 84,30 91,50 35,40 96,00 78,69 37,57 32,92 30,01

89,21 96,00 84,30 90,59 35,42 95,91 78,69 37,56 32,70 29,82

0,56 % 0,00 % -4,20 % 0,55 % -3,01 % 0,00 % 0,00 % -1,39 % -1,73 % -3,19 %

2.750,00 900,00 469,00 94,99 400,00 91,65 88,78 85,70 1.850,00 940,00 82,86 1.100,00 8.000,00 12.900,00 97,78

2.770,00 900,00 471,00 95,00 400,00 91,74 88,82 85,96 1.870,00 950,00 83,16 1.100,00 8.001,00 12.900,00 97,80

2.770,00 900,00 470,00 95,00 400,00 91,72 88,82 85,95 1.855,00 945,00 83,14 1.100,00 8.000,00 12.900,00 97,80

2.769,95 900,00 469,97 95,00 400,00 91,72 88,82 85,88 1.855,33 944,73 83,14 1.100,00 8.000,03 12.900,00 97,80

0,18 % 0,00 % 0,00 % 0,40 % 0,00 % 0,08 % 0,05 % 0,29 % 0,38 % -0,53 % 0,34 % -11,29 % -0,01 % -0,22 % 0,02 %

2.999,00 3.400,00 509,00 401,00 3.551,00 7.081,00 82,10 23.000,00 165,00 2.550,00 1.600,00

3.000,00 3.400,00 520,00 416,00 3.651,00 7.081,00 83,00 23.400,00 165,00 2.600,00 1.600,00

2.999,97 3.400,00 514,65 412,50 3.620,14 7.081,00 82,69 23.152,63 165,00 2.580,97 1.600,00

2.999,97 3.400,00 514,65 412,50 3.620,14 7.081,00 50,98 23.152,63 165,00 2.580,97 1.600,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SOS2E ZVTG PETG SAVA TLSG GRVG LKPG KBMR PBGS NF1N NF2R KDIR AELG MELR

KRKA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA ZAVAROVALNICA TRIGLAV PETROL SAVA TELEKOM SLOVENIJE GORENJE LUKA KOPER NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD NFD HOLDING KD ID AERODROM LJUBLJANA MERCATOR

TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 STANDARD AD ROGATICA R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK ZELJEZNICE RS AD DOBOJ UT LEOTAR AD TREBINJE ELEKTRODISTRIBUCIJA AD PALE ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA ZIF BORS INVEST FOND AD BANJA LUKA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA K FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E

AIK banka a.d. Niš 7. Juli a.d. Sirig NIS a.d. Novi Sad Obveznice RS serije A2012K Galad a.d. Kikinda Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2015K Imlek a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Putevi a.d. Užice Alfa plam a.d. Vranje Jubmes a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE Garant a.d. Futog MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE ALKALOID SKOPJE SKOPSKI PAZAR SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 MAKPETROL SKOPJE Stil a.d. Kraljevo STOPANSKA BANKA BITOLA Prodor a.d. Novi Sad

692.825,94 117.601,21 116.807,86 113.391,00 100.140,50 63.904,25 56.749,16 52.086,34 36.322,57 12.370,83 11.871,81 11.080,09 10.282,60 8.130,60 7.122,500

0,69 % 0,81 % 0,30 % 2,48 % 0,00 % 0,00 % -9,23 % 0,00 % -6,09 % 11,88 % -9,40 %

65892 76694 49032 18455 55290 8337 17419 1942 1640 100 300

95.473,82 23.851,73 16.199,38 6.029,60 5.529,00 1.667,40 1.027,72 776,80 708,48 659,00 636,00

25197 20616 15413 10736 24270 7963 5146 8380 6424 6452

2.247.873,24 1.979.136,00 1.299.315,90 972.595,50 859.534,69 763.747,60 404.938,74 314.760,85 210.084,40 192.399,80

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB TPLF GRNT TEL ALK SPAZ RMDEN09 MPT STIL SBT PROD

10964 3117 6892 466 536 730 4395 3314 3622 18295 15598 3989 2094 346 50

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB JULS NIIS A2012 GALD A2013 A2014 A2015 IMLK ENHL A2016 PUUE ALFA JMBN A2011

2,03 % -0,02 % -1,45 % 2,43 % -0,22 % -0,63 % -1,40 % 0,13 % 0,20 % 0,30 % 1,33 % -0,72 % 0,82 % 0,00 % 2,45 %

Energoinvest Sarajevo Alkaloid Bambi Banat Stil Kraljevo Tutunska banka Skopje

+5,56% +3,36% +3,35% +2,98% +1,42%

Krka

Putevi Užice -11,29% Privredna banka Beograd -5,49% Zavarovalnica Triglav -1,45% Gorenje -1,4% Energoprojekt h. Beograd -0,53%

BH Telecom Sarajevo

+2,03 -4,68

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKD FBIHKC FBIHKE FBIHKI FBIHK1B FBIHKH FBIHKK FBIHK1A FBIHK1C FBIHK1E

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TRZN-R-A RSRS-O-D RSRS-O-C RSRS-O-B STDR-R-A RTEU-R-A ZERS-R-A LEOT-R-A EDPL-R-A KRIP-R-A BRSP-R-A

+

Oznaka

etvrtak 7/10/2010 Petak 8/10/2010

+

Powered by

business.hr

38009 105.283.038,00 28965 26.068.500,00 22977 10.798.486,00 42361 4.024.282,62 7810 3.124.000,00 31646 2.902.695,90 30495 2.708.506,10 21955 1.885.400,54 917 1.701.337,00 1342 1.267.830,00 12480 1.037.602,80 907 997.700,00 60 480.002,00 33 425.700,00 4165 407.317,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,00 % 0,60 % 2,88 % 2,12 % 3,36 % -3,00 % 1,26 % 0,30 % 2,98 % 1,21 % 0,00 %

699 494 2320 2327 207 100 8828 19 2460 113 165

2.096.980,00 1.679.600,00 1.193.992,00 959.888,00 749.370,00 708.100,00 450.032,52 439.900,00 405.900,00 291.650,00 264.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Osim što se s prometom od gotovo 700.000 eura pozicionirala na prvo mjesto na popisu najtrgovanijih izdanja na Ljubljanskoj burzi, u srijedu je dionica slovenskog farmaceuta Krke zabilježila i rast cijene ve i od dva posto. Najviša postignuta cijena kojom se tijekom dana tom dionicom trgovalo iznosila je 63,7 eura, a zadnja zabilježena bila je na razini 63,2 eura. Rasla je i dionica Petrola, i to 2,43 posto, a Mercator je bio u plusu 2,45 posto.

Jedan od ve ih padova cijene u srijedu je na Sarajevskoj burzi zabilježila dionica BH Telecoma. Zadnja zabilježena cijena po kojoj se tom dionicom trgovalo iznosila je naime 18,11 KM, što je gotovo pet posto manje od posljednje zabilježene prethodnoga dana. Ukupno je 1200 dionica u promijenilo vlasnika te je promet tom dionicom iznosio 21.672 KM, što je bilo dovoljno za drugo mjesto na listi najtrgovanijih. SASX 10 pao je 0,81 posto.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP +0,37% BIRS -0,16% 809,39 848,35 LJSEX +0,04% FIRS +0,07% 3.240,94 1.443,37 Belex15 -0,39% MBI10 +1,52% 613,29 2.173,27 Belexline -0,32% MOSTE -0,15% 1.216,50 473,40 SASX10 -0,81% NEX20 -2,81% 889,28 13.767,73 EUROPSKI INDEKSI +1,10% WIG20 +2,09% 2.664,10 BUX +0,85% 23.385,19 -0,11% +0,75% ATX +0,82% 2.614,58 indeksa na zatvaranju u +0,27% Stanje srijedu, 6. listopada 2010.

FTSE100 5.678,06

DAX 6.256,95

CAC40

3.757,25

MICEX 1,469.03

AMERI»KI INDEKSI +1,80% S&P500 +2,09% 10.944,72 1.160,75 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +2,36% utorak, 5. listopada 2010.

2.399,83 DJIA

investor 22 DIONI»KI

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

+

Ime fonda DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Ilirika Azijski tigar

60,3904

19,15

AC Rusija

41,7561

13,81

HPB WAV DJE

88,7631

13,72

MP-Global HR

292,8111

13,00

MP-Bric HR

351,1417

12,53

ST Global Equity

46,0816

-26,19

FIMA Equity

77,7050

-23,22

C-Zenit

46,3942

-20,41

KD Victoria

13,3889

-17,76

Erste Total East

30,1400

-17,76

+ MJEŠOVITI

Aureus US Equity MP-Global HR OTP Europa Plus Raiffeisen World Platinum JIE ZB BRIC+ ZB euroaktiv KD Nova Europa ZB trend KD Energija Platinum Blue Chip KD Prvi izbor HPB WAV DJE ZB aktiv Ilirika JIE C-Zenit Raiffeisen Emerging M. MP-Bric HR Ilirika BRIC HI-growth AC Rusija NFD Nova Europa Capital Two Prospectus JIE HPB Titan VB High Equity PBZ I-Stock NFD BRIC OTP meridian 20 MP-Mena HR

+

143,1400

7,25

Allianz Portfolio

109,9555

6,83

AC G Balanced EM

10,8443

5,56

Raiffeisen Balanced

151,9200

4,06

9,8045

3,12

ICF Balanced

113,3905

-27,47

ST Balanced

170,1703

-23,14

ST Aggressive

63,0353

-20,15

C-Premium

5,3422

-11,03

HPB Global

97,2009

-9,73

HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Raiffeisen Bonds

173,9700

11,63

Erste Bond

130,4800

11,12

Capital One

159,7000

10,86

ZB bond

159,9200

8,05

PBZ Bond fond

129,1600

7,70

HPB Obvezni ki

124,3890

4,85

HI-conservative

11,3125

5,81

ICF Fixed Income

139,7012

6,12

OTP euro obvezni ki

126,2736

7,37

PBZ Bond fond

129,1600

7,70

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn

kn

kn

kn

kn

kn

kn

kn

kn kn kn

kn kn

kn

117,0926 292,8111 108,2408 98,9100 69,2615 99,7100 101,3400 6,4866 127,1400 9,6822 79,9045 12,1941 88,7631 99,2400 161,5630 46,3942 56,3200 351,1417 115,5642 8,1868 41,7561 124,0016 68,7400 56,9999 67,5212 48,6498 63,1000 28,2873 84,5634 452,2531

3,32 2,23 2,22 2,08 2,03 1,84 1,72 1,60 1,56 1,55 1,48 1,25 1,23 1,10 1,07 0,97 0,95 0,95 0,86 0,78 0,66 0,66 0,63 0,61 0,57 0,54 0,29 0,22 0,22 0,20

10,78 8,80 6,57 7,28 2,67 6,89 7,00 8,31 4,20 7,30 -3,05 8,02 5,26 5,21 3,75 -7,05 4,47 12,49 11,79 3,30 7,46 10,02 1,67 0,82 -0,37 6,97 8,05 4,47 7,08 7,90

6mj. % 12 mj. (%)

-11,02 -1,48 1,04 -4,04 -2,47 N/A -4,67 -3,28 -2,60 -2,93 -4,85 -1,97 0,82 -0,14 -6,38 -19,80 -6,45 -0,11 8,83 -4,90 -11,23 -5,38 -7,22 -13,58 -2,19 -2,57 -2,97 -2,58 -8,05 6,10

3,35 13,00 6,09 6,15 4,84 N/A 6,61 7,41 12,36 N/A 9,52 8,11 13,72 3,95 -7,21 -20,41 8,04 12,53 N/A 0,36 13,81 -1,78 -0,92 -12,82 3,80 -5,89 11,94 9,04 -5,16 10,45

PGP (%) Ove god. (%)

8,27 -12,37 6,76 -0,16 -11,37 N/A 0,21 -13,54 3,07 N/A -7,82 2,63 -3,78 -0,18 8,40 -25,35 -18,59 -4,95 N/A -2,30 -21,67 11,87 -10,23 -14,17 -11,53 -21,27 -13,32 -14,97 -6,64 4,87

5,44 3,81 0,57 2,66 -2,28 -0,29 -0,01 2,82 4,50 -3,17 0,81 5,87 7,96 2,09 -1,59 -17,90 -0,49 3,31 15,56 -1,96 2,67 2,24 -2,59 -9,96 -2,63 -2,78 3,94 4,47 -2,36 15,91

Imovina

14,243 5,052 8,580 39,206 4,994 69,416 221,357 18,430 162,669 5,330 6,287 5,228 10,540 505,378 100,234 5,593 24,811 11,956 15,963 66,242 9,663 8,916 6,723 25,029 9,912 13,458 201,373 10,087 18,024 8,431

Starost

Datum

1,99 2,36 1,21 7,01 3,04 0,48 6,42 2,98 7,94 0,60 2,76 7,65 3,09 4,28 5,95 2,63 2,79 2,57 0,75 8,61 3,58 1,92 3,47 3,68 3,21 3,01 3,22 3,51 2,44 2,58

05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB global

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI Aureus Balanced ZB global Ilirika JIE Balanced KD Balanced HI-balanced ST Aggressive Allianz Portfolio OTP uravnoteženi Raiffeisen Prestige Raiffeisen Balanced C-Premium AC G Balanced EM ST Balanced HPB Global ICF Balanced Erste Balanced PBZ Global fond Agram Trust

kn

kn

kn kn kn

kn

kn kn kn

kn kn

83,1057 143,1400 144,1820 8,0646 9,8045 63,0353 109,9555 108,1977 107,5400 151,9200 5,3422 10,8443 170,1703 97,2009 113,3905 115,5000 99,2700 67,5528

1,20 0,82 0,76 0,69 0,39 0,34 0,25 0,16 0,09 0,03 0,00 0,00 -0,10 -0,10 -0,11 -0,12 -0,16 -0,16

6,20 2,89 3,66 -0,33 2,14 0,65 3,64 2,52 2,50 3,20 -2,34 1,03 -3,76 -5,21 -0,77 1,31 3,35 1,03

-0,95 -0,48 -3,27 -4,26 -1,98 -9,86 0,84 -4,58 5,83 -2,11 -10,99 -1,84 -9,90 -8,81 -13,17 -4,69 -5,28 -5,65

-3,09 7,25 -1,70 -0,52 3,12 -20,15 6,83 -5,05 N/A 4,06 -11,03 5,56 -23,14 -9,73 -27,47 -3,20 -4,16 -9,62

-4,29 3,95 8,10 -4,46 -0,23 -8,75 7,01 1,65 N/A 5,29 -15,69 5,23 7,11 -0,57 1,83 -0,69 4,70 -3,07

3,31 4,40 0,81 -2,28 0,17 -11,29 4,79 -5,21 7,54 3,43 -9,45 5,22 -11,57 -8,74 -11,64 0,02 -1,17 -2,96

16,201 731,243 44,345 7,012 65,671 2,600 7,151 40,263 151,997 326,205 12,467 13,593 10,234 99,832 12,246 106,832 288,214 11,700

4,22 9,26 4,70 4,72 8,61 5,04 1,40 4,81 0,58 8,11 3,68 1,59 7,74 5,01 8,43 9,72 9,07 2,24

05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010

kn

126,2736 159,9200 159,7000 130,4800 139,7012 173,9700 129,1600 124,3890 11,3125

0,17 0,09 0,04 0,03 0,01 0,01 0,01 0,01 -0,03

1,40 0,26 3,38 3,62 1,68 2,89 2,61 2,67 1,12

1,12 2,38 4,27 3,60 2,67 3,55 1,96 1,73 2,09

7,37 8,05 10,86 11,12 6,12 11,63 7,70 4,85 5,81

4,97 5,20 8,19 4,55 3,94 6,84 4,62 4,46 1,44

3,22 5,28 7,56 8,97 4,36 8,13 7,32 4,17 5,30

10,326 213,567 11,765 129,813 27,335 316,820 91,067 14,407 6,207

4,81 9,26 5,95 7,35 8,65 8,36 7,58 5,01 8,61

05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010

kn kn kn

kn kn kn kn $ kn kn kn kn

kn kn

140,5002 131,8700 161,8506 139,3378 125,3100 143,7600 137,6000 137,8022 134,3701 124,3300 131,3810 121,7856 116,2513 11,2646 10,6097 107,8004 101,9366 105,0100

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01

0,93 0,63 0,57 0,49 0,99 0,92 0,93 0,71 0,86 0,40 0,87 0,62 0,84 0,86 0,87 0,80 0,82 0,92

1,69 1,34 1,00 1,12 1,91 1,71 1,86 1,10 1,58 1,06 1,64 1,29 1,65 1,72 1,68 1,57 1,09 2,04

10,87 3,93 3,38 3,10 4,53 4,80 4,20 2,59 4,17 2,95 4,98 3,23 3,88 4,19 3,98 4,41 1,75 4,81

4,34 6,41 4,83 3,30 4,45 4,88 4,44 4,67 4,47 4,05 5,60 4,21 5,30 6,06 4,52 5,50 1,63 4,83

2,98 2,34 1,75 2,06 3,28 3,03 2,84 1,87 2,83 2,35 3,19 2,19 2,54 2,89 2,78 2,76 0,71 3,46

50,498 1019,987 2241,908 117,805 404,023 987,347 786,158 106,072 40,203 39,336 177,996 116,665 158,348 73,681 38,286 164,332 5,290 681,184

8,00 11,52 10,21 10,21 8,21 7,61 7,35 7,03 6,76 5,48 5,01 4,79 2,92 2,02 1,34 1,40 1,19 1,04

05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010 05.10.2010

OBVEZNI KI FONDOVI OTP euro obvezni ki ZB bond Capital One Erste Bond ICF Fixed Income Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond HPB Obvezni ki HI-conservative

NOV ANI FONDOVI ICF Money Market PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

+

OGLAS

Odjek vijesti iz Japana podigao oba Crobexa DVA MILIJUNAŠA Na burzi je u srijedu na dionice potrošeno samo devet milijuna kuna, a milijunski su promet postigli HT i Atlantic grupa Na Zagrebačkoj burzi indeksi su u srijedu snažno porasli na krilima optimizma sa svjetskih burza, no vrlo niski prometi ukazuju da su na tržištu aktivni uglavnom samo fondovi. Crobex je porastao pola posto, na 1916,36 bodova, a Crobex 10 skočio 0,81 posto, na 1010,22 boda. Redovan promet dionicama iznosio je samo 9,8 milijuna kuna, a u društvo milijunaša ušle su dionice HT-a i Atlantic grupe.

"Na domaćem tržištu dan je uobičajeno loš gleda li se promet, a bilježimo samo skok indeksa. Tako nizak obujam trgovanja noćna je mora svakog brokera, a pokazuje da su

na našoj burzi uglavnom preostali samo institucionalni investitori i pokoji mali ulagač", rekao je broker i investicijski savjetnik u investicijskom društvu Finesa Capital Stjepan Laća.

Najlikvidniju poziciju sa 2,7 milijuna kuna zauzela je dionica HT-a koja je porasla simboličnih 0,09 posto, na 272,99 kuna. Milijunski promet ostvaren je i Atlantic grupom, koja je porasla 0,35 posto, na 820 kuna.

Titulu dobitnika dana u srijedu osvojila je dionica zagrebačkog građevinara Viadukta.

Tom se dionicom trgovalo u dnevnom cjenovnom raspo-

nu od 219 do 230 kuna, a zadnja je transakcija provedena po cijeni od 229,99 kuna, što toj dionici daje 5,02 posto dnevnog dobitka.

Kraš izgubio 0,83%

Jedini gubitnik u društvu deset najlikvidnijih dionica i gubitnik dana u srijedu bila je dionica zagrebačkog konditora Kraša. Kraš je pao 0,83 posto, na 476,01 kunu. Više od 1300 dionica vlasnika je promijenilo u dnevnom cjenovnom rasponu od 472 do 483 kune.

Katalizator snažnog rasta cijena dionica na svjetskim burzama bila je neoče-

Joško Mikulić, prvi čovjek Viadukta, čija je dionica u srijedu skočila više od pet posto FOTO NACIONAL

kivana odluka Bank of Japan o smanjenju ključne kamate sa 0,1 na nula do 0,1 posto i najava ubrizgavanja dodatne likvidnosti na financijska tržišta kroz kupnju vrijednosnih papira burzovno utrživih fondova, nekretninskih fondova te obveznica privatnih kompanija.

"Odluka Bank of Japan pokazuje da u svijetu monetarni zakonodavci idu u daljnju operacionalizaciju kvantita-

REGIJA

Jedina koja se u Ljublja-

ni približila milijunskom prometu bila je dionica slovenskog farmaceuta Krke kojom se trgovalo u iznosu od 692.825 eura.

Još su tri dionice zabilježile promet veći od 100.000 eura - Zavarovalnica Tri-

glav, Petrol i Sava. Makedonski MBI 10 nastavio je pozitivan trend i rastao 1,52 posto, na 2173,27 bodova.

Najtrgovanija je, kao i prethodnog dana, bila dionica skopske Komerci-

Nikola Sučec

brojkE

Oporavak slovenskih dionica Nakon što su prethodna dva dana bili u minusu, slovenski su indeksi SBITOP i LJSEX u srijedu skočili 0,37 i 0,04 posto, na 809,39 odnosno 3240 bodova.

tivnog popuštanja monetarne politike. Još je dalekosežnija odluka središnje japanske banke da kupuje obveznice privatnih kompanija budući da su dosad u pravilu središnje banke u svijetu kupovale državni dug ili dug za koji garantira država. Investitori očekuju da bi i Fed na svom idućem zasjedanju u studenome mogao poduzeti slične poteze", naveo je Laća.

jalne banke sa 2,1 milijuna denara prometa.

Toplifikacija Skopje i Garant Futog zabilježili su 1,7 odnosno 1,2 milijuna denara prometa. Obje su dionice zabilježile rast cijene, i to 0,6 i 2,88 posto. B. S.

0,32 0,81 posto pao je Belex 15

posto pao je SASX 10

Vlasnici Boston Red Soxa kupili Liverpool Krizom uzdrmani engleski prvoligaĹĄ Liverpool napokon je naĹĄao novog vlasnika, koji opet dolazi s druge strane Atlantika.

DosadaĹĄnji vlasnici nogometnog velikana Amerikanci Tom Hicks i George Gillett klub su prodali kompaniji New

England Sports Ventures, u ijem je vlasniĹĄtvu i baseball klub Boston Red Sox. Vijest o prodaji Liverpoola prvo je izazvala oduĹĄevljenje me u navija ima trofejnog kluba, no potom je uslijedila zebnja jer umjesto omraĹženoga ameri kog dvojDOBITNICI DANA (ZSE) Nava banka +18,84% Imperial +11,01% Slobodna Dalmacija +8,84% Validus +6,3% Siemens +5,63% 44 Raste

ca na Anfield ponovo dolaze Amerikanci. Novinar Boston Globea Peter Abraham rekao je kako je vlasnik New England Sports Venturesa Johnu W. Henry Red Soxe nakon preuzimanja vratio u vrh te da je siguran kako e to u initi i s Liverpoolom. B.hr

GUBITNICI DANA (ZSE) Brodomerkur -49,8% Istraturist -8,48% Rabac -7,61% Valamr -7,04% Hoteli Podgora -5,86%

9 Nema promjene

20 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed.

1,142.05 152,21

Prom.

0,72% 0,12%

Sirova nafta 82,82 Prirodni plin 3,52 Zlato 1.340,61 Srebro 22,83 Goveda 96,97

+1,66% -0,85% +1,94% +4,00% 0,00%

AZIJA BOLJA OD MILANA

PRADA planira IPO u Hong Kongu Talijanska kompanija Prada razmiĹĄlja o inicijalnoj javnoj ponudi dionica u prvoj polovini 2011. godine, i to na burzi u Hong Kongu.

Prada, koja uz istoimenog proizvo a a visoke mode posjeduje i brendove Miu Miu, Car Shoe i Church's, kona nu odluku o IPO-u vjerojatno e donijeti do kraja godine, nakon ĹĄto dozna rezultate narudĹžbi za proljetno-ljetnu kolekciju 2011., rekle su Bloombergu tri osobe upoznate sa situacijom.

Isti izvori kaĹžu da se Prada na listanje u Hong Kongu, a ne u mati nom Milanu, odlu ila zato ĹĄto su individualni investitori aktivniji u Aziji pa smatra da e tamo prikupiti viĹĄe novca.

Talijanska tvrtka je u posljednjih 10 godina etiri puta odustala od IPO-a, posljednji put 2008., i to zbog neprijateljskih uvjeta na trĹžiĹĄtu. Tada su kao aranĹžeri izdanja unajmljeni Intesa Sanpaolo, UniCredit i ameri ki Goldman Sachs. Nikolina Rivosechi

ZARADA NA NEZAPOSLENIMA

Amerikanac zarađuje prodajući majice s natpisom 'Zaposli me' Nakon ťto je otpuťten, Amerikanac Andrej Bula odlu io je zaraditi na onima kao ťto je i sam - nezaposlenima. Dobivťi otkaz, uselio se ponovno roditeljima i po eo smiťljati kako se do epati novca.

Godine 2008. pokrenuo je tvrtku koja prodaje majice s natpisom 'Zaposli me', a ispod njega stoji praznina za opis radnog mjesta koje priĹželjkuju nezaposleni kli-

jenti. Cijene majica kratkih i dugih rukava iznosi od 22 do 32 dolara.

Vlasnik tog malog biznisa danas zadovoljno trlja ruke govore i kako njegovim klijentima nije Ĺžao izdvojiti novac kako bi na taj ĹĄarmantan na in potraĹžili posao. Iako je 36-godiĹĄnjem Buli posao krenuo, ni dvije godine nakon njegova pokretanja ne uspijeva sam sebi platiti stanarinu. B. S.

Kako se u kolovozu kretala industrijska proizvodnja u Ujedinjenom Kraljevstvu i Njema koj, itajte na...

www.business.hr

UKRATKO...

Pla a manji porez nego ista ice Jedan od najbogaijih ljudi na svijetu Warren Buffett napao je Busheve porezne olakĹĄice i rekao kako "vjerojatno pla a manje poreze od neke ista ice". Buffett smatra da bi bogati trebali pla ati ve e poreze.

Mucalo napokon izabran za intendanta Duťko Mucalo, kandidat splitskoga gradona elnika Željka Keruma, izabran je za v.d. intendanta splitskog HNK. Za Mucala je glasalo 12 od 13 vije nika prisutnih na sjednici splitskog Gradskog vije a.

U Njema koj Zeleni najja a oporbena stranka Njema ka stranka Zelenih, koju predvode JĂźrgen Trittin i Renate KĂźnast, po popularnosti je nadmaĹĄila socijaldemokrate i postala najja a oporbena stranka. Promatra i smatraju da su za to itekako zasluĹžni snaĹžni vo e.

www.business.hr