Business.hr broj 738

ŠAMPION 12

BANKE ODVRNULE SLAVINU 4

Nagrađen za najbolji med na svijetu Ivan Koži , p elar iz Konjš ine pored Zaboka, na me unarodnom ocjenjivanju u Ljubljani osvojio je medalju svjetskog šampiona i apsolutnog pobjednika u konkurenciji za svoj med od bagrema

Traže se samo krediti za preživljavanje

PONEDJELJAK 11/10/2010

BROJ 738 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

ri od Kirgistana go i i bit li og m o m bis e din go do – je jen Analitičari zovu na otrežn

Vlada napuhava prihode od PDV-a i crta nerealne investicije UŠMINKALI BROJKE ZA 2011.

6-7 Iako se ministar Šuker crvenio kada je Svjetska banka po oporavku gospodarstva Hrvatsku usporedila s Kirgistanom, on i premijerka Kosor ne spremaju zaokret - u smjernicama prora una za 2011. ušminkali su prihode kako bi prikrili deficit koji bi mogao biti ve i i od rekordnog ovogodišnjeg

info&stav

INDIKATOR

2-3 Dogovor oko valuta Ministri financija i ĹĄefovi srediĹĄnjih banaka dogovorili su se o zaustavljanju valutnog rata. MMF se zalaĹže za nov mehanizam kontrole kojim bi se kontroliralo upravljanje kapitalom velikih lanica, poput Kine, SAD-a i eurozone. Sljede ih se tjedana o ekuje i dogovor o reformi MMF-a, s ve om zastupljenoĹĄ u zemalja u razvoju.

business.hr

Kobna HE LeĹĄ e Dvije osobe su poginule jer "institucije rade svoj posao".

Naime, nakon puĹĄtanja u rad HE LeĹĄ e, nisu zatvorene prometnice koje su onuda prolazile pa je automobil sa etvoro putnika u no i na nedjelju sletio u akumulacijsko jezero. Sada se institucije loptaju nadleĹžnostima...

Ponedjeljak 11/10/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenici glavnog urednika: Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Romana DugandĹžija, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktor: Zlatko auťevi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

POSAO ZA 1,93 MILIJUNA KUNA

Kana ani savjetuju o koncesiji za P rokovi probijeni Konzultant za davanje Zra ne luke Zagreb u koncesiju bit e kanadska tvrtka Intervistas Consulting Group, rezultat je to javnog natje aja za te usluge. Intervistas je jedini od tri pristigle ponude ispunio uvjete natje aja, a svoje usluge naplatit e 1,93 milijuna kuna. Predvi ena vrijednost te nabave bila je 2,5 milijuna kuna.

Kratak rok

Iza Intervistasa stoji, pak, nizozemska tvrtka Naco - koju je direktor zagreba kog aerodroma Ton i Peovi ve angaĹžirao za pripremu natje ajne dokumentacije za koncesiju, i prije raspisivanja natje aja za konzultante, o emu je Business.hr ve pisao. Naco i Intervistas su naime strateĹĄki partneri.

Kako doznajemo, druga dva ponu a a, britanski Mott MacDonald i francuski Arthur D. Little, nisu ispunili tehni ke i stru ne uvjete natje aja, dok je primjerice Arthur D. Little za svoje usluge traĹžio i viĹĄe od osam milijuna kuna.

Znakovito je da se na natje aj za konzultante za davanje Plesa u koncesiju nije javila ni jedna doma a tvrtka, ĹĄto upu uje na to da su uvjeti i rokovi natje aja bili nedostiĹžni za sve osim za Intervistas odnosno Naco. Naime, natje aj je raspisan 1. rujna, a rok dostave ponuda bio je ve 15. rujna.

Intervistas je kao najpovoljniji i jedini ponuditelj koji je udovoljio uvjetima natje aja odabran krajem rujna.

Me utim, rok za izradu natje ajne dokumentacije

PRVI UGOVOR Na natje aju je pobijedila kanadska tvrtka iji je partner Naco ve bio potpisao ugovor za izbor koncesionara na Plesu, prije nego ĹĄto je odlu eno da se ipak mora raspisati natje aj SNIMIO SAĹ A ETKOVI

je 15. listopada, odnosno za etiri dana!

Izborni kamen temeljac

Naime, prema zaklju ku Vlade od 15. srpnja ove godine, Ministarstvo prometa, mora i infrastrukture, Ministarstvo financija i Ministarstvo gra-

diteljstva u suradnji sa Zra nom lukom Zagreb zaduĹžili su se do 15. listopada ove godine obaviti sve pripreme za raspisivanje natje aja za financiranje gradnje novog putni kog terminala Zra ne luke Zagreb po modelu koncesije. Sukladno tome, u Vla-

Svjetska banka: Hrvatska je joĹĄ u recesiji Ĺ uker: Definitivno izlazimo iz krize Gospodarski rast vratio se u isto nu Europu i srediĹĄnju Aziju i ove bi godine prosje no trebao iznositi etiri posto, no od 30 zemalja regije Hrvatska je me u etiri koje su i dalje u recesiji, objavila je u petak Svjetska banka.

"Predvi anje za regiju u 2010. je oko 3,9 posto rasta, uz velike varijacije rasta od negativnih 4 posto za Kirgi-

stan, i negativnih 2 posto za Hrvatsku i Rumunjsku, do zdravih 4 posto rasta za Poljsku i Ukrajinu te joĹĄ zdravijih 5 posto za Kazahstan i Gruziju, do 7 posto za Tursku i Turkmenistan", rekao je glavni ekonomist Svjetske banke za regiju Indermit Gill.

Kao glavne slabosti Hrvatske Gill je istaknuo "visoku socijalnu potroĹĄnju u odnosu na

BDP", te visoka vanjska zaduĹženja koja su stigla na naplatu, no napomenuo je ipak da je "veliki optimist".

"Hrvatska definitivno izlazi iz krize, stvorili su se preduvjeti, poduzete su mjere.

Mi smo sporije i kasnije od mnogih uĹĄli u krizu i kasnije izlazimo", izjavio je Ĺ uker u Washingtonu kao komentar na ocjenu Banke. Hrvat-

sko izaslanstvo na Godiťnjoj skupťtini MMF-a i Svjetske banke predvo eno potpredsjednikom Vlade Ivanom Šukerom i guvernerom Željkom Rohatinskim je s Philippeom Le Houerouom, potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i srednju Aziju, Peterom Harroldom, direktorom za Hrvatsku i Rudolfom Jan Treffersom,

››

BISER DANA

BROJKA

Ne znam taj podatak, nisam se interesirao tko je predloĹžio da u em u NO Ingre STJEPAN MESI na pitanje HTV-ova Gorana Rotima tko ga je od vlasnika postavio u Nadzorni odbor Ingre da ĹĄtiti njegove interese

za Pleso, di su o ekivali da e natje aj za koncesiju biti raspisan 15. listopada ili barem do kraja ove godine, zatim bi odabrali koncesionara, a kamen temeljac poloĹžili bi upravo u predizbornoj kampanji u jesen sljede e godine. No, same konzultantske usluge za pripremu dokumentacije trajat e do pola godine.

"Konzultantske usluge za izradu dokumentacije, koju izra uje Stru no povjerenstvo za koncesiju Novog putni kog terminala ZLZ, a imenovala ga je Vlada Republike Hrvatske, prema ugovoru trajat e do ĹĄest mjeseci", glasi odgovor iz Zra ne luke Zagreb na naĹĄa pitanje koji je rok za izradu dokumentacije za natje aj.

Podsjetimo, za davanje Plesa u koncesiju nije izra ena ni studija opravdanosti, ĹĄto nalaĹže Zakon o koncesijama.

Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

izvrĹĄnim direktorom Banke razgovaralo o postoje im projektima Banke u Hrvatskoj, pripremi novih te potpori razvoju Hrvatske. Izaslanstvo se sastalo i s Ageom Bakkerom, izvrĹĄnim direktorom MMF-a i voditeljicom misije MMF-a za Hrvatsku Zuzanom Murgasovom, a razgovarali su o provedbi programa gospodarskog oporavka. U Washingtonu su odrĹžali i sastanak s predsjednikom Interameri ke banke (IDB) za razvoj Luisom Albertom Morenom. B.hr

1

bilijun eura procijenjena je vrijednost investicija u energetsku obnovu do 2020. godine u Europi da bi se dostigao cilj smanjenja emisija stakleni kih plinova i sprje avanja energetskih kriza, poput one s prekidom dostave ruskog plina preko Ukrajine u sije nju 2009. godine

UVODNIK

Zahtijevamo sastanak s premijerkom Kosor

››

RADNICE KAMENSKOG od premijerke su dobile obe anje o jednokratnoj socijalnoj pomo i- na koju zapravo nemaju pravo, a lokalni socijalni centri nisu baĹĄ bili spremni ispuniti to obe anje FOTO MEHKEK/CROPIX

Ono ťto doista treba radnicama Kamenskog, Željezare Split, Uljare epin i drugih jesu aŞurnija javna uprava, brŞe reagiranje nadleŞnih inspekcija - porezne, radne, financijske - i brŞe donoťenje odluka u Hrvatskom fondu za privatizaciju

prezentaciji s obzirom na ozljede i slabu terensku minutaĹžu dijela reprezentativaca, ĹĄto dovodi u pitanje rezultat, a time i promociju Hrvatske u inozemstvu, ĹĄto pak ugroĹžava ĹĄanse za brz gospodarski oporavak.

Kao ĹĄto premijerka ne moĹže niĹĄta u initi za Bili a (osim, recimo, obvezati se da e izraditi strategiju razvoja obrazovanja trenera), Kosor doista ne moĹže niĹĄta u initi za radnice Kamenskog. MoĹže, kako smo vi-

brojne drĹžavne tvrtke nemaju novca za ulaganja ili obrtna sredstva pa propadaju, a HFP, odnosno njegov Upravni odbor u kojem sjede ministri, nije u stanju donijeti nikakvu odluku.

BrĹži javni aparat najbolje je ĹĄto bi Jadranka Kosor i njezin nasljednik, tko god to bio, mogli napraviti za sve izmu ene radnike - da se prikrati agonija umiru ima i olakĹĄa posao poduzetnicima kako bi brĹže otvarali nova radna mjesta.

Petra Buli petra.bulic@business.hr

I

splatite nam pla e! NaĹĄ direktor ne zna svoj posao, dajte nam drugog! Prodajte nas! DrĹžava nam je vlasnik i neka nam da kredit! Zahtijevamo sastanak s premijerkom!

Sve su to zahtjevi koje su ovih dana izvikivali o ajni radnici, od zaposlenika Kamenskog, Željezare Split i epinske Uljare do Croatia Airlinesa.

Jedan od zahtjeva ipak ne bi trebao biti na ovom popisu premijerkin posao doista nije po cijele dane obilaziti svaki goru i problem koji se toga dana pojavi na medijsko-politi kom radaru. Me utim, predizborna histerija, koja je ve obuzela politi are i medije, poja ala je percepciju javnosti da je "sastanak s Jadrankom Kosor" najbolji i naju inkovitiji na in za rjeĹĄavanje problema.

Ili, moĹžda, najbolji i naju inkovitiji na in za ispucavanje bijesa i frustracija, jer dio onih koji traĹže sastanak s premijerkom to Ĺžele vjerojatno samo da se mogu izderati nju.

STOGA me uop e ne bi iznenadilo da odvih dana i nogometni izbornik Slaven Bili zatraĹži hitan sastanak s premijerkom zbog nezadovoljavaju eg stanja u nogometnoj re-

djeli, narediti da im se isplati socijalna pomo na koju nemaju pravo, ali i to je mogu e samo ako su voditelji nadleĹžnih centara za socijalnu skrb spremni ignorirati zakon.

ONO Ĺ TO doista treba radnicama Kamenskog jesu aĹžurnija javna uprava, brĹže reagiranje nadleĹžnih inspekcija - porezne, radne, financijske - i brĹže donoĹĄenje odluka u Hrvatskom fondu za privatizaciju.

HFP, naime, i sam stvara situacije sli ne Kamenskom:

tema 4-5

DRŽAVA POTISKUJE GRAĐANE Stalnim zaduživanjem u domać poduzeća jer pokupi sav raspoloživ novac s tržišta i poskupljuje kredit

Krediti se daju za malo tko ih traži z Hrvatske banke do kraja kolovoza ove godine podijelile su ukupno 260,9 milijardi kuna kredita, što je 6,7 milijardi kuna više nego u kolovozu prošle godine, a 100 milijuna kuna više nego mjesec prije Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke foto prkić/cropix

Iako podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da su se krediti u kolovozu ove godine povećali dva posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, njihova struktura pokazuje da poduzećima, baš kao i većini građana, krediti trebaju kako bi preživjeli, a ne za pokretanje novog investicijskog ciklusa.

Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da je ovogodišnji porast plasmana kredita poduzećima posljedica njihovih povećanih potreba za financiranjem redovnog poslovanja, a financiranja novih projekata gotovo i nema.

"Očekuje se da će do kraja godine plasmani kredita tvrtkama nastaviti rasti, a povećat će se i kreditiranje drža-

ve", kaže Šantić.

Hrvatske banke do kraja kolovoza ove godine podijelile su ukupno 260,9 milijardi kuna kredita, što je 6,7 milijardi kuna više nego u kolovozu prošle godine, a 100 milijuna kuna više nego mjesec prije. Rast plasmana i dalje se gotovo isključivo odnosio na poduzeća, a postupno raste još od kraja prošle godine. Premda se kreditiranje u sklopu modela A Vladina programa za poticanje financiranja poduzeća posredovanjem HBOR-a odvija sporije od planiranog, valja istaknuti da se gotovo polovina prirasta plasmana tvrtkama u lipnju i srpnju odnosila upravo na realizaciju kredita iz tog programa.

Zrinka Živković-Matije-

vić, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen banke, kaže da je rast plasmana kredita poduzećima najviše posljedica HBORovih programa A i B za povećanje likvidnosti poduzeća, dakle kredita nužnih za opstanak.

Stagnacija građana

Za razliku od tvrtki, krediti stanovništvu i u promatranom su razdoblju stagnirali, a njihova je godišnja stopa rasta na kraju srpnja iznosila samo 0,2 posto. Kreditiranje stanovništva je gotovo zamrlo, a s obzirom na visoku nezaposlenost, kreditiranje te grupe klijenata stagnirat će i u sljedećoj godini.

Potvrđuje to i Zrinka Živković-Matijević: "Ova godina

domaćim bankama država s izvora kreditiranja gura građane i kredite

business.hr Ponedjeljak 11/10/2010

a preživljavanje, i za nova ulaganja Bruto krediti 7./2010.

8./2010.

31.547.686

33.670.825

33.781.340

0,3

U odnosu na isto razdoblje prošle godine (%) 1,4

98.924.352

105.101.258

105.550.884

0,4

8,1

6,7

122.775.987

122.194.983 123.206.204

124.409.526

1,0

1,3

1,8

52.534.099

52.959.630

55.063.990

56.085.385

1,9

6,8

5,9

3.060.987

3.084.208

3.117.823

3.157.225

1,3

3,1

2,4

8.423.860

7.810.501

6.928.883

6.894.050

-0,5

-18,2

-11,7

5.082.608

5.022.264

4.616.995

4.552.546

-1,4

-10,4

-9,4

(u tisućama kn)

8./2009.

Krediti državi Krediti tvrtkama Krediti stanovništvu Stambeni krediti Hipotekarni krediti Krediti za kupnju auta Kreditne kartice

33.302.208 97.619.617

12./2009.

počela je velikom averzijom stanovništva prema kreditima, a to će se nastaviti i sljedeće godine jer zasad ne vidimo oporavak zaposlenosti u Hrvatskoj."

Iako očekuje da će podaci za treće tromjesečje pokazati određeni rast kredita, povećanje plasmana zabilježit će kratkoročni, nenamjenski krediti jer za rast dugoročnih kredita trebaju postojati određeni pozitivni makroekonomski uvjeti, koji zasad izostaju. Osim toga, banke su

Zrinka ŽivkovićMatijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen banke Snimio saša Ćetković

U odnosu na prethodni mjesec (%)

postale strože kada je u pitanju procjena rizika klijenata i do kredita je kompliciranije doći nego u zlatnim vremenima prije krize. Upravo je strah od nastavka recesije zaustavio građane u podizanju kredita.

Država pokupi sve

Zanimljivo je da banke imaju više nego dovoljno novca raspoloživa za kreditiranje, a dobra situacija na novčanom tržištu vidi se i po tome što repo aukcije HNB-a nisu održane već godinu dana, a kamatne stope na novčanom tržištu prilično su niske.

Kako su prije upozoravali brojni analitičari, država stalnim zaduživanjem u domaćim bankama s izvora kreditiranja gura građane,

Od početka godine (%) 7,1

ali, što je još bitnije, i poduzeća jer pokupi sav raspoloživ novac s tržišta i poskupljuje kredite. Banke će, naime, radije posuditi novac državi, od koje se očekuje da mnogo lakše vrati dugove, nego tvrtkama u prilično zapuštenom gospodarstvu u velikim problemima. Država ima sreće da, prema podacima HNB-a, još traje razdoblje vrlo dobre likvidnosti domaćega financijskog sustava.

"Nepovoljni makroekonomski uvjeti još utječu na izostanak snažnijeg oporavka kreditne aktivnosti, unatoč padu aktivnih kamatnih stopa i visokoj likvidnosti u bankarskom sustavu", zaključuju u HNB-u.

Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

tema 6-7

BEZ VE IH PROMJENA 'U smjernicama ekonomske i fiskalne politi nešto strukturno promijeniti u prora unskoj i fiskalnoj politici', upozor

Smjernice proračuna: preoptimistični PDV, p Premda su Vladine prognoze za sljede e tri godine uglavnom realne, neke važne stavke izazivaju sumnju, uklju uju i i prognozu rasta prihoda od PDV-a ak 5,9 posto, i mogle bi se pokazati preoptimisti ne s obzirom na o ekivani slab rast maloprodaje.

Usto, teško je u oporavku o ekivati veliku pomo EU jer EU jednostavno nema velik utjecaj na hrvatsko gospodarstvo, što pokazuje i ova godina Bude li Vlada Jadranke Kosor doista u poziciji provesti svoje Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2011.-2013., dokument prihva en prošlog tjedna, stagnacija e dugoro no biti hrvatska sudbina. Premijerka Jadranka Kosor i ministar financija me u glavna obilježja smjernica uvrštavaju to što su utemeljene na realnim ocjenama aktualne gospodarske situacije te jednako realnim procjenama skorašnjih ekonomskih i fiskalnih kretanja. Ta bi realnost smjernica Hrvatskoj

valjda trebala jam iti gospodarski oporavak i rast u trogodišnjem razdoblju.

No, itanje smjernica ne poti e optimizam, kao što bi Banski dvori željeli, nego name e zaklju ak da e se Kosori ina vlada prije svega truditi ne pogoršati sadašnju gospodarsku situaciju, ali i da nema namjeru radikalnijim potezima reformirati svoju ekonomsku i fiskalnu politiku.

U sljede oj godini sigurno, a ako joj bira i produže mandat, i u sljede e dvije godine.

Prostor za uštede

Premijerka Jadranka Kosor s gor inom konstatira kako malo tko odaje priznanje njezinoj vladi zbog pro-

PREMIJERKA Jadranka Kosor i ministar financija sljede e e godine samo za pla anje kamata morati izdvojiti 1,1 milijardu kuna ili 19,7 posto više nego ove godine FOTO PONGRA I /CROPIX

e politike, koje je prošli tjedan prihvatila Vlada, ne vidimo da će se upozorava makroekonomistica RBA Zrinka Živković-Matijević

business.hr Ponedjeljak 11/10/2010

na: kamate 20% više, precijenjen utjecaj EU VLADINE PROGNOZE 2009.

brojkA

1,67

milijardi kuna porast će trošak kamata u proračunu između 2009. i 2011.

računskih ušteda koje je u ovoj godini postigla. Odmah, međutim, dodaje da u sljedećoj godini nema prostora za daljnje značajnije smanjenje državnih troškova jer, eto, samo za plaćanje kamata na dospjele dugove 2011. trebat će izdvojiti 1,1 milijardu kuna ili 19,7 posto više nego ove godine.

Kao da su te kamate stari grijehovi nekoga drugoga, a ne uglavnom njezine vlade, koja se, uostalom, istodobno zadužuje za novih 750 milijuna eura kako bi vraćala dospjele dugove. Iz Banskih dvora smjernicama poručuju da je manje-više sve zadano i da nema prostora za promjene u ekonomskoj i fiskalnoj politici.

Stoga ne čudi da je, primjerice, za analitičarku RBA Zrinku Živković-Matijević glavno obilježje smjernica to da u njima ne vidimo da će se nešto strukturno izmijeniti u proračunskoj i fiskalnoj politici. „Zato na-

kon njihova usvajanja i javne prezentacije opet dolazimo na nužnost strukturnih reformi koje će osigurati dugoročno stabilan gospodarski rast“, zaključuje Živković-Matijević.

Premda se u osnovi slaže da su mnoge ocjene i prognoze iz smjernica realne, prije svega projekcije rasta BDP-a u sljedeće tri godine, Zrinka Živković-Matijević ipak upozorava na to da neke, pa i bitnije među njima, nisu sasvim točne, odnosno da sadrže povećanu dozu optimizma. Vlada, naime, očekuje da će na hrvatski gospodarski oporavak pozitivno ponajprije utjecati povoljna gospodarska kretanja u Europskoj uniji, blagi oporavak domaće osobne potrošnje već u sljedećoj godini, njezino ubrzanje u 2012. i 2013. godini te rast investicijske potrošnje privatnog sektora, koji bi, unatoč ovogodišnjem padu 8,4 posto, već u sljedećoj go-

Prognoza 2010.

Prognoza 2011.

Prognoza 2012.

Prognoza 2013.

BDP

-5,8%

-1,6%

1,5%

2%

2,5%

Osobna potrošnja (oko 58% BDP-a)

-8,5%

-2,7%

1,7%

2,6%

2,6%

Državna potrošnja

0,2%

-0,3

-0,4

0

0,6

Investicije (oko 23% BDP-a)

-11,8

-8,4

2,4

3,4

4,7

Izvoz

-16,2

3,4

3,9

4,1

4,8

Uvoz

-20,7

-0,9

4

4,4

5,1

Inflacija

2,4

1,4

2,1

2,5

2,5

Anketna stopa nezaposlenosti

9,1

10,4

10,5

10

9,5

dini trebao donijeti realan rast investicija 2,4 posto, u 2012. godini 3,4 posto, a u 2013. godini 4,7 posto.

Utjecaj škverova

Zrinka Živković-Matijević kaže da se ovogodišnji gospodarski oporavak u EU minimalno pozitivno odrazio na oporavak hrvatskoga gospodarstva i Hrvatska je po tome nakon Albanije najgora na starom kontinentu. To, pak, sugerira da oporavak Europe ne može biti glavna uzdanica hrvatskog oporavka, kako se tvrdi u smjernicama. U ovoj je godini, dodaje, samo turizam pozitivno utjecao na gospodarska kretanja u Hrvatskoj, a oko izvoza postoje dvojbe zbog znatnog jednokratnog utjecaja brodogradnje na njegove rezultate. Zbog toga nije uputno očekivati njegov veći pozitivan učinak na gospodarski rast, pogotovo zato što istodobno domaća proizvodnja

i potrošnja i te kako ovise o uvozu.

Analitičarka RBA smatra i da je prognozirani rast osobne potrošnje preoptimističan, a time i očekivani rast prihoda od PDV-a 5,9 posto. Uostalom, i smjernice prognoziraju pad prihoda od poreza na dohodak i poreza na dobit, što govori da ni Vlada ne očekuje znatnije oživljavanje gospodarskih aktivnosti, a ako nema njih, stagnirat će ili neznatno rasti i prihodi stanovništva, a onda ni osobna potrošnja ne može brže uzletjeti.

U RBA procjenjuju da će i inflacija u Hrvatskoj nakon ulaska u EU dodatno porasti barem jedan postotni poen zbog tržišnog usklađivanja dijela cijena koje su sada pod državnom kontrolom. Živković-Matijević smatra da će inflacija biti ponešto veća od procijenjene u smjernicama. Ako bi se i ostvarile prognoze o 5-po-

stotnom nominalnom rastu osobne potrošnje, zbog 3-postotnog rasta inflacije tog rasta realno gotovo i neće biti.

Zrinka Živković-Matijević suzdržana je i kad je riječ o investicijama. Jasno joj je da će ih u predizbornoj godini biti više, ali je upitno hoće li od njih biti samo jednokratne koristi ili će zaživjeti investicije koje osiguravaju dugoročan stabilan gospodarski rast. A ni takvih domaćih i stranih privatnih investicije, unatoč željama i proklamacijama, bez strukturnih reformi uglavnom neće biti. Kako u Vladinim smjernicama ekonomske i fiskalne politike za sljedeće trogodišnje razdoblje nema ni traga reformskim promjenama, nije teško zaključiti da bi lako mogli podbaciti i gospodarski rezultati koji se u njima najavljuju.

Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 11/10/2010

OPTIMIZAM

Turizam u plusu i u rujnu Zagreb. U hrvatskom turizmu i u rujnu su se nastavili pozitivni trendovi kao i u glavnom dijelu sezone, pa je unato relativno lošim vremenskim prilikama ostvaren porast turisti kih dolazaka od tri posto i no enja od šest posto u odnosu na lanjski rujan, istaknuo je ju er u Zaboku ministar turizma Damir Bajs. U rujnu je u Hrvatskoj boravio 1,1 milijun

turista koji su ostvarili 6,6 milijuna no enja, što ini porast od tri i šest posto u odnosu na lanjski rujan, dok je u prvih devet mjeseci ove godine Hrvatsku posjetilo 9,8 milijuna turista - ili tri posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U prvih devet mjeseci ove godine ostvareno je ukupno 59 milijuna no enja, što je porast od šest posto u odnosu na prvih devet mjeseci 2009. godine. Najbolje rezultate na Jadranu ostvarile su Zadarska, Šibensko-kninska i Splitskodalmatinska županija.

D&B

Propustili priliku za zaokret Zagreb. U najnovijem izdanju publikacije International Risk&Payment Review Dun & Bradstreet (D&B) i dalje dodjeljuje Hrvatskoj rejting DB3d, navodi se u priop enju koje prenosi agencija BonLine.

Analiti ari D&B ocjenjuju da su prognoze za hrvatsko gospodarstvo neizvjesne. Isti u da rebalans nije rezultirao znatnijim smanjenjem potroš-

nje. Vlada je popustila pritisku sindikata te pritiscima glavnog koalicijskog partnera koja se protivi svim mjerama koje bi rezultirale smanjenjem poticaja za poljoprivredu, navodi se u izvješ u. Time je Vlada propustila priliku za zaokret u politici koji bi pridonio uspostavi bolje investicijske klime, ocjenjuju. Ulaganja su u padu zbog nedostatka plana industrijskog razvoja, previsokih troškova rada, administrativnih barijera te drugih prepreka, kao i zbog krhkog oporavka, vide u D&B-u. B.hr

Rast BDP-a 1,5% neće povećati zaposlenost 11,7% VIŠE NEZAPOSLENIH Potkraj rujna bilo je evidentirano 289.503 nezaposlenih, što je ak 30.310 osoba više nego u rujnu 2009. Analiti ari pak upozoravaju da nakon preokreta trenda, odnosno prvog pokazatelja da BDP raste, trebaju pro i barem tri do šest mjeseci prije nego što reagira tržište rada PREDRAG BEJAKOVI , analiti ar tržišta rada s Instituta za javne financije SNIMIO HRVOJE DOMINI

ali i ak 30.310 osoba ili 11,7 posto više nego u rujnu 2009. godine, objavio je HZZ.

Kraj sezone

Kraj ljeta i povratak sezonskih radnika doveo je do pove anja nezaposlenih pa su tako krajem rujna na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bile evidentirane 289.503 nezaposlene osobe.

To je 6173 osobe ili 2,2 posto više nego prethodni mjesec,

"Pove anju nezaposlenosti pridonio je prestanak sezonskoga zapošljavanja jer ve ina novoprijavljenih osoba dolazi nakon isteka ugovora o radu na odre eno vrijeme te iz podru ja djelatnosti i županija sezonskoga karaktera", navodi se u priop enju HZZ-a.

Paralelno s rastom nezaposlenosti pove ao se broj korisnika nov ane naknade

u rujnu u odnosu na isti lanjski mjesec, i to 5,6 posto ili za 3681 osobu. U odnosu na kolovoz bilježi se blagi pad od 0,6 posto ili 386 osoba, a naknadu je primalo 24 posto od ukupnog broja nezaposlenih ili 69.533 osobe.

Najviše je nezaposlenih u dobi izme u 25 i 49 godina (54,1 posto) ili 156.624 osobe, a mlade osobe do 24 godine ine 18,7 posto ukupne registrirane nezaposlenosti.

Izborna godina

Analiti ar tržišta rada s Instituta za javne financije Predrag Bejakovi kaže da su trendovi posve o ekivani.

"Ako smo imali pad BDPa 2,5 posto u drugome tromjese ju, logi no je da tržište rada slijedi te nepovoljne trendove. S druge strane, ako sljede e godine i budemo imali neznatan rast BDP-a od 1,5 posto, to ne e biti dovoljno za znatniji rast zaposlenosti", rekao je Bejakovi . Dodao je kako nakon preokreta trendova, odnosno prvog pokazatelja da BDP raste, trebaju pro i barem tri do šest mjeseci prije nego što reagira tržište rada.

"Ipak, ne o ekujem neki dramati an rast nezaposlenosti koji bi se dogodio u slu-

aju pokretanja velikog vala ste ajeva i restrukturiranja.

Sumnjam da bi se to moglo dogoditi u sljede oj godini koja e biti izborna", smatra Bejakovi .

S druge strane, neki makroekonomski analiti ari vrhunac nezaposlenosti o ekuju tek u drugoj polovini sljede e godine. Posebno zabrinjava injenica da je u prvoj polovini ove godine znatno porasla anketna nezaposlenost - sa 8,9 posto u drugom kvartalu prošle godine na 12,4 posto u istom razdoblju ove godine.

Igor Medi

igor.medic@business.hr

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 11/10/2010

REAGIRANJE

Ina: TroĹĄak otpremnina tek nakon programa

Reagiraju i na lanak objavljen u Businesss.hr-u 6. listopada pod naslovom "Ini bi za otpremnine trebalo viĹĄe od pola milijarde kuna", u Ini napominju kako se u tekstu "nalazi nekoliko formulacija koje mogu navesti na krivi zaklju ak".

"Odlukama Inine uprave utvr en je viĹĄak od 1500 radnika, kategorije radnika na koje e

PRERA IVAÂťKA INDUSTRIJA

U dvije godine izgubljeno 70.000 radnih mjesta Hrvatskoj treba jednostavniji i efikasniji zakonodavni okvir u kojem e svi proizvo a i imati priliku slobodnije poslovati, re eno je na me unarodnoj konferencije o procesnoj tehnologiji u Hrvatskoj i regiji U doma oj prera iva koj industriji izgubljene su brojne uspjeĹĄne pozicije - u odnosu na listopad 2008. u industriji je izgubljeno oko 70.000 radnih mjesta, istaknuto je na Prvoj me unarodnoj konferencije o procesnoj tehnologiji u Hrvatskoj i regiji Processteq, proĹĄloga tjedna odrĹžanoj u Zagrebu. Processteq je okupio stru njake iz podru ja inĹženjeringa, proizvodnje i kupnje svih vrsta procesnih tehnologija i opreme kako bi se produbila svijest o prera iva koj industriji kao vaĹžnom imbeniku gospodarskog oporavka.

Bez politike

Slaven Vuji , predsjednik Uprave tvrtke Sinitech, organizatora konferencije, pozvao je zakonodavce na donoĹĄenje jednostavnijeg i efikasnijeg zakonodavnog okvira u kojem e svi proizvo a i imati priliku slobodnije poslovati.

Kako industrijska proizvodnja u Hrvatskoj ini oko 17% BDP-a i zapoĹĄljava etvrtinu radno aktivnog stanovniĹĄtva,

apelirao je na politi are da skinu politi ke boje s proizvodnih procesa u Hrvatskoj i priliku za pokretanje proizvodnje pruĹže gospodarstvenicima.

BivĹĄi predsjednik Stjepan Mesi kazao je da su onima koji pokuĹĄavaju obnoviti, odnosno pokrenuti proizvodnju u Hrvatskoj, glavna prepreka banke koje ne gledaju na ugovorene poslove i razvojne perspektive ve isklju ivo na institut hipoteka.

"Prodajom banaka strancima Hrvatska je izgubila mogu nost stvaranja i provo enja vlastite razvojne strategije. Strategije obnove proizvodnje i pove anja izvoza Hrvatska ne posjeduje. Znam da sadaĹĄnje stanje odgovara interesima jakih. U borbi za njihovu obranu interes hrvatske proizvodnje ne smije se proglaĹĄavati nelegalnim", istaknuo je Mesi i ponovno predloĹžio prenamjenu neiskoriĹĄtenih vojnih objekata u proizvodne svrhe.

Izdvojiti znanost

Damir JeĹžek, dekan Prirodoslovno-biotehnoloĹĄkog fakulteta, istaknuo je potrebu izdvajanja znanosti iz aktualnog mastodontskog ministarstva u posebno tijelo. Naveo je da je Srbija podignula 300 milijuna eura kredita za potrebe razvoja visokih znanosti. N. Domazet

se primijeniti odluke te iznos otpremnina. Kako e iznos otpremnina ovisiti o kategoriji kojoj radnik pripada, ukupan iznos za provedbu zbrinjavanja 1500 radnika bit e poznat nakon ĹĄto program bude izra en.

Uprava e se u kreiranju programa rukovoditi isklju ivo gospodarskim, tehnoloĹĄkim i organizacijskim razlozima te poslovnim i socijalnim kriterijima, a ne eventualnim pojedina nim Ĺželjama i o ekivanjima radnika", navodi se u dopisu.

HUP SINDIKATIMA

'Mogli ste pred tvornice koje joĹĄ rade'

Zagreb. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u povodu Me unarodnog dana dostojanstvenog rada upozorila je na teĹĄke uvjete poslovanja i skupu drĹžavu kojoj su veliki doprinos dali sindikati iz javnog sektora.

"Umjesto da dijele kikiriki pred kamerama, sindikalni elnici mogli su oti i u tvornice koje

joĹĄ rade. Mogli su se malo raspitati i uti o naĹĄoj konkurentnosti. Mogli su se informirati o neslavnom svjetskom rekorderu po kombiniranim davanjima za zaposlenike, a to bi naĹĄi sindikati joĹĄ pove ali", isti e se u HUP-ovu priop enju.

Kad je rije o pla ama, odnosno o neisplatama pla a, ĹĄto je neprihvatljiva praksa, iz HUPa navode kako se treba upitati tko je ukinuo obrazac koji onemogu uje isplatu bez poreza i doprinosa, odnosno tko sprje ava ste ajeve tvrtki koje su duĹžnici. H

Akcijski Zimm popunio Dubr U DUBROVNIKU se sredinom kolovoza nije mogla na i prazna soba ni kod privatnih iznajmljiva a, ĹĄto prijaĹĄnjih godina nije bio slu aj SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

TURISTIÂťKI REKORD Akcija TZ-a, Grada i iznajmljiva a kojom se nudio sedmodnevni boravak za 1499 kuna pridonijela je premaĹĄivanju dva milijuna no enja od po etka godine i 13-postotnom rastu dolazaka u privatni smjeĹĄtaj Iznose i rekordan rezultat od premaĹĄenih dva milijuna no enja u Dubrovniku od po etka godine do prvih dana listopada iz Turisti ke zajednice (TZ) grada Dubrovnika poru ili su da se sredinom kolovoza u Dubrovniku nije mogla na i prazna soba ni kod privatnih iznajmljiva a, ĹĄto prijaĹĄnjih godina nije bio slu aj. Glasnogovornica TZ-a grada Dubrovnika Maja Milov i smatra da se to moĹže

pripisati i zajedni koj akciji TZ-a, Grada i iznajmljiva a privatnog smjeĹĄtaja koji su prije sezone pokrenuli akciju kojom se gostima nudio sedmodnevni boravak u Dubrovniku za 1499 kuna.

Preokrenut trend

Prema podacima TZ-a, u Dubrovniku je sa 3. listopada ostvareno to no 526.320 dolazaka turista (11 posto viĹĄe u odnosu na isto lanjsko razdo-

blje) i 2.005.975 no enja ili 14 posto viĹĄe nego lani. Time je grad pod Sr em opovrgnuo tezu 'ĹĄto juĹžnije, to tuĹžnije' kojom su mnogi proĹĄle, ali i ove godine opisivali stanje u turizmu na Jadranu.

Najbolje su rezultate ostvarili dubrova ki hoteli, koji biljeĹže pove anje dolazaka 13 posto i pove anje no enja 16 posto. Sude i po rezultatima ankete koju je u kolovozu provela Udruga poslodavaca

OGLAS

Doznajte. »itajte. Inspirirajte se. karijerei, znanje posao

Ponedjeljak

Utorak

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

mmer frei brovnik u hotelijerstvu Hrvatske, to se pove anje ne može pripisati drasti nom rezanju cijena.

Rezultati ankete upu uju na to da su cijene u dubrova kim hotelima u prosjeku rasle jedan posto u odnosu na prošlu godinu.

Privatni smještaj u Dubrovniku ostvario je 13 posto više u dolascima turista i 8 posto u no enjima. Prema podacima TZ-a, u akciji kojom se nudilo sedmodnevno ljetovanje u Dubrovniku za 1499 kuna sudjelovalo je 116 obitelji koje se bave iznajmljivanjem smještaja u Dubrovniku i deset restorana.

"Kroz taj smo projekt ljude koji su dotad teško iznajmljivali sobe prezentirali na internetu i pružili im marketinšku podršku. Ne možemo to no re i koliko je ta akcija utjecala na popunjenost, ali injenica je da je preokrenut negativan trend. U prvih pet mjeseci privatni je smještaj bilježio 27-postotni pad dolazaka i minus od 33 posto u no enjima, da bi u kolovozu bili u znatnom plusu - 5 posto u dolascima i 12 posto u no enjima", kazala je Maja Milov i .

Dobar listopad

Promoviraju i akcijski paket-aranžman, dubrova ki gradona elnik Andro Vlahu-

ši kazao je još u lipnju da njime žele s Dubrovnika skinuti etiketu ekskluzivne i skupe destinacije te da ga žele približiti i ljudima slabije platne mo i. Nakon uspješna rujna u Dubrovniku s pove anjem od 17 posto u dolascima i 18 posto u no enjima, prema informacijama iz hotelskih ku a i agencija, u listopadu se tako er bilježe dobri rezultati i do kraja studenoga najavljeni su razni skupovi i kongresi.

Na prvom mjestu po ostvarenim dolascima i no enjima u Dubrovniku su Britanci, slijede ih Francuzi, Španjolci, Nijemci, doma i gosti pa Rusi i Talijani. Me u organiziranim grupama najviše je bilo Japanaca, Britanaca i Amerikanaca.

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

BROJKA

5

posto više dolazaka i 12 posto više no enja zabilježili su privatni iznajmljiva i u kolovozu, prema minusu 27% u dolascima i 33% u no enjima u prvih pet mjeseci

Moja lisnica

Mediji i marketing Business plus

KAZNENA PRIJAVA PROTIV VINKE CETINSKI

Danko Končar prevaren za 80 milijuna eura?

Danko Kon ar je proteklih godina u kupnju zemljišta u Istri uložio oko 110 milijuna eura, a potom shvatio da je njihova prava vrijednost oko 30 milijuna eura, pa je zbog prijevare prijavio svoju direktoricu i bivšu doministricu turizma Vinku Cetinski Poduzetnik Danko Kon ar podnio je prijavu protiv svoje doju erašnje najbliže suradnice Vinke Cetinski. Iako pojedinosti o prijavi još nisu poznate, a do završetka broja nismo mogli do i do Kon arevih, informacija koju je objavio Jutarnji list nije demantirana, a navodno je podnesena zbog zlouporabe ovlasti i prijevare, a spekulira se da je iznos za koji Kon ar tereti Vinku Cetinski nekoliko desetaka milijuna eura.

Mreæa tvrtki

Sukob je, prema dostupnim informacijama, nastao zbog cijene zemljišta: Kon ar je proteklih godina uložio oko 110 milijuna eura u razna poljoprivredna zemljišta, maslinike i vinograde po Istri. No, zemljišta koja je Kon ar kupovao ispala su bezvrijedna, odnosno vrijede "samo" oko 30 milijuna eura i Kon ar sumnja da ga je partnerica, bivša doministrica turizma, oštetila upravo za razliku tih dvaju iznosa.

Vinka Cetinski lanica je Uprave Kon arove tvrtke

VINKA CETINSKI vodila je Danku Kon aru sve poslove povezane s kupnjom zemljišta u Istri SNIMIO SAŠA ETKOVI

BROJKE

Kermas lani u minusu Prema podacima, Kermas ulaganja su, kao jedna od brojnih Kon arovih tvrtki, prošlu godinu završila s gubitkom od 1,43 milijuna kuna. U bilanci je navedena dugotrajna materijalna imovina koja iznosi 390,1 milijun kuna i izri ito se navodi da je rije o kupnji zemljišta od fizi kih osoba.

Kermas ulaganja i u još dvadesetak tvrtki, što još uvijek potvr uje sudski registar, no na internetskoj stranici tvrtke sada su kao uprava navedeni samo Kon ar i Danica Žagmešter.

Kako sakriti milijune?

Kako je Vinka Cetinski uspjela sakriti milijune eura? Navodno - stoji u prijavi - tako što je prodavatelje nagovarala da osnuju tvrtku, na nju prebace zemlju i potom Kermasu ili povezanim tvrtkama prodaju itav paket. Praksa je sporna utoliko što je - tvrdi se - Vinka Cetinski nagovarala proda-

vatelje da zemlju prodaju po što ve oj cijeni, a to je izravno nanošenje štete tvrtki.

Danko Kon ar posljednje je u Istru uložio 80-ak milijuna eura u projekt Barbariga i Dragonera, s planom da na tom podru ju gradi ekskluzivni resort vrijednosti pola milijarde eura. Kon ar je vlasnik i nekoliko nekretnina, stancija i itavih istarskih sela. Pokrenuo je posao u maslinarstvu i vinogradarstvu, a jedan je i od deset najve ih dioni ara Uljanik plovidbe. Spominjao se kao zainteresiran za kupnju Mirne Rovinj.

Iva Uš umli Greti

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 11/10/2010

TRGOVINA

Planet Obu a otvorila 109. trgovinu Zagreb. Planet Obu a otvorila je u etvrtak 109. trgovinu u Trgova kom centru Dubrava, priop ili su iz toga maloprodajnoga centra obu e. Planet obu a, Svijet obu e i Planika uz obu u nude proizvode od koĹže i ĹĄkolski program, a uz vlastite brendove posrijedi su i artikli svjetskih proizvo a a. Planet Obu a posluje i u BiH i Sloveniji. B.hr

BROJKA

210

izlaga a, ĹĄto je 15 posto viĹĄe nego lani, sudjelovalo je proĹĄloga vikenda na 13. obrtni kome sajmu Istre u Puli. Bilo je 100 izlaga a iz Istarske Ĺžupanije, 94 iz ostalih Ĺžupanija te 16 iz inozemstva

HFP-u ROK 15. 10.

Radnici Uljare Âťepin u Zagreb na prosvjed Osijek. Radnici IPK Tvornice ulja epin prosvjedovat e 18. listopada u Zagrebu, na Markovu trgu, ako HFP do 15. listopada ne donese odluke o rjeĹĄavanju stanja u toj tvrtki, najavili su u etvrtak predstavnici sindikata.

Banke su nedavno blokirale ra un Uljare zbog nepodmirenih 52 milijuna kuna, a ovrha nad

dionicama Uljare, zbog dugova koje vlasnik poduze a IPK dd ima prema nekadaĹĄnjoj tvrtki iz toga sustava IPK Tvornici sto ne hrane, zaustavila je privatizaciju.

Predsjednik Sindikata PPDIV-a Josip Pavi kazao je kako je dogovoreno da ministar obankovi i predstavnici sindikata razgovaraju s mogu im strateĹĄkim partnerima za Tvornicu ulja. Jedan takav razgovor je obavljen, a drugi se o ekuje ovoga tjedna.

Sindikat i dalje traĹži sastanak s premijerkom Jadrankom Kosor. H

Medarski ĹĄampion sa zagorskih brega NAJBOLJI MED NA SVIJETU Najve a mi je konkurencija na Ĺžupanijskim natjecanjima. im se maknem iz svoje regije na me unarodna ocjenjivanja, redom osvajam nagrade, objaĹĄnjava tajnu svog uspjeha Ivan KoĹži KonjĹĄ ina, malo mjesto u Krapinsko-zagorskoj Ĺžupaniji, dobilo je svog svjetskog medarskog ĹĄampiona. Umirovljeni strojarski tehni ar Ivan KoĹži sedam se godina bavi uzgojem p ela i proizvodnjom meda, a zidovi stana krcati su mu raznim priznanjima, diplomama i plaketama koje je osvojio za kvalitetu svog meda.

Kolekciji trofeja prije nekoliko dana dodana je medalja svjetskog ĹĄampiona i apsolutnog pobjednika za med od bagrema.

Osvojio ju je na nedavnom svjetskom ocjenjivanju meda odrĹžanom u Ljubljani u sklopu foruma Apimedica i Apiquality. Forum je, pored udruĹženja slovenskih p elara, organizirala me unarodna federa-

cija p elarskih udruĹženja Apimondia.

Na natjecanju su sudjelovali medari iz 14 zemalja pa je bilo uzoraka meda iz SAD-a, Oceanije, Afrike...

Me u kandidatima za najbolji svjetski med ipak je bilo najviĹĄe p elara iz susjednih drĹžava, tako da ih je 10-ak posto bilo iz Hrvatske.

'Dinga ' za bagreme

KoĹži je lan p elarske udruge Nektar, koja okuplja p elare iz Krapinskozagorske Ĺžupanije, a na razne radionice i predavanja dolaze p elari i iz susjednih Ĺžupanija, isti e naĹĄ sugovornik.

"TroĹĄili smo puno meda u obitelji, ali nikad nisam razmiĹĄljao o tome da bih se bavio p elama. Na po-

IVAN KOŽI , p elar iz Konjť ine pored Zaboka SNIMIO HRVOJE DOMINI

Ĺžupanijskim natjecanjima. im se maknem iz svoje regije na me unarodna ocjenjivanja, redom osvajam nagrade", objaĹĄnjava KoĹži vezanost zagorskih proizvo a a bagremova meda uz svoje brege, a njegova pri a neodoljivo podsje a na obronke peljeĹĄkog Dinga a, koji vinarima daju izuzetno kvalitetno groĹž e sorte plavac mali.

Za ku u i prijatelje

ticaj prijatelja prije sedam godina kupio sam prvo pet, a zatim joĹĄ deset koĹĄnica i sad imam oko 40 p elinjih zajednica. Ve sam prve godine s drugim p elarima iz Nektara sudjelovao na me unarodnom ocjenjivanju meda Zagimed i osvojio medalju. To mi je bilo nevjerojatno, kao i ovo sad. Bio sam u ĹĄoku", kaĹže KoĹži .

Na pitanje u emu je tajna kvalitete njegova meda i ima li neku posebnu recep-

turu, skromno odgovara da je najve a zasluga u izuzetno kvalitetnom bagremu s obronka obliĹžnjih zagorskih brega. Njegove se koĹĄnice nalaze na brijegu Bocek u selu Jertovcu nedaleko od KonjĹĄ ine. Priznaje i da je izuzetno vaĹžna briga o zdravlju p ela, kao i pravodobna preventiva i higijena.

"I ostali p elari iz ovog kraja osvajaju priznanja za med od bagrema pa je najve a konkurencija na

Osim meda od bagrema, u njegovim se staklenkama na e i meda od kestena te livadnog meda. Iako pola toga potroĹĄe u obitelji ili se podijeli ro acima i prijateljima, posljednjih godina neĹĄto meda ostane i za prodaju, ĹĄto dobro do e u podebljanju ku nog budĹžeta.

"Ove godine imamo dobru cijenu bagremova meda. Velika staklenka meda u veleprodaji je 29 do 32 kuna, a na malo se prodaje za 35 dok je prije bila 30 kuna", kaĹže KoĹži i dodaje da se po koĹĄnici moĹže dobiti 40 do 50 kilograma meda.

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

Ponedjeljak 11/10/2010 23/8/2010 Ponedjeljak

Zakon o mirovinskom osiguranju pove ao zanimanje za dokup mirovine

FOTO SAMOBOLEC/CROPIX

moja lisnica

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > mirovine > krediti

14-15

0,19 1,34 posto prošlog je tjedna oslabila kuna u odnosu na euro

posto prošlog je tjedna dolar oslabio u odnosu na kunu

152,195 boda vrijedio je Mirex krajem prošlog tjedna, što je 0,01 posto tjednog pada

0,06

posto prošlog je tjedna porastao obvezni ki indeks ZSEa Crobis

0,95

posto vrijednosti izgubio je referentni dioni ki indeks Zagreba ke burze Crobex

business.hr Ponedjeljak 11/10/2010

DOKUP MIROVINE Poslodavac zaposlenicima koji ispunjavaju uvjete za prijevremenu ili starosnu mirovinu može omogu iti doživotno primanje još jedne mirovine, a iznos te mirovine odgovora razlici izme u mirovine ostvarene u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i mirovine koju bi zaposlenik ostvario da je navršio odre ene godine života odnosno staž Dokup mirovine model je kojim poslodavac svojim zaposlenicima koji ispunjavaju uvjete za prijevremenu ili starosnu mirovinu omogu uje primanje još jedne mirovine, a zbog izmjena Zakona o mirovinskom osi-

U RUJNU

2,3 posto više umirovljenika nego lani Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u rujnu ove godine bilo je 1,19 milijuna umirovljenika, što je 2,3 posto više nego u istom razdoblju lani. Ukupni iznos mirovina rastao je 0,9 posto, na 2,8 milijuna kuna, a prosje na mirovina za kolovoz ispla ena u rujnu iznosila je 2355,21 kunu.

guranju kojima e se strože penalizirati prijevremeni odlazak u mirovinu bilježi se pove an interes za takvo rješenje.

Zakon motivira

Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju posljednjih mjeseci dižu mnogo prašine, ali upravo bi one mogle motivirati neke poslodavce da dokupom mirovine obeštete svoje radnike.

Tako su se u Royal miro-

IVO BULAŠ, direktor Royal mirovinskog osiguranja SNIMIO HRVOJE KNEZ

vinskom osiguranju, ija je osnovna djelatnost upravo provedba dokupa mirovine, zahtjevi za izra un dokupljene mirovine posljednjih mjeseci umnogostru ili. Dokupom mirovine poslodavac zaposlenicima koji ispunjavaju uvjete za prijevremenu ili starosnu mirovinu omogu uje doživotno primanje još jedne mirovine, a iznos te mirovine odgovora razlici izme u mirovine ostvarene u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i mirovine koju bi zaposlenik ostvario da je navršio odre ene godine života odnosno staž.

S obzirom na to da doprinos za dokup mirovine upla uje isklju ivo poslodavac za svog zaposlenika, zaposlenik ne može sam sebi dokupiti mirovinu.

ObroËna uplata

Kako aktualnim izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju na snagu stupaju rigoroznije mjere od dosadašnjih, u Royalu bilježe ve i interes za takvo zbrinjavanje zaposlenika.

Odlaskom u prijevremenu starosnu mirovinu na osnovi novog zakona ona se trajno umanjuje od 0,15 do 0,34 posto za svaki mjesec odlaska prije navršenih go-

dina života za starosnu mirovinu, ovisno o godinama života i stažu. Onima koji u prijevremenu mirovinu odu pet godina prije dobi za starosnu mirovinu, mirovina e se umanjiti od devet do 20,4 posto. Druga bitna promjena odnosi se na pove anje zakonske granice umirovljenja za žene sa 60 na 65 godina.

Bitno je pritom istaknuti da poslodavac taj iznos ne treba uplatiti jednokratno, ve to može u initi obro no, odnosno s odgodom pla anja. Valja napomenuti i da je prema Zakonu o porezu na dohodak uplata za dokup mirovine poslodav-

NOVI REKORD

Zlato na 13649 dolara

foto »ovi∆/cropix

Vrijednost zlata potkraj prošlog tjedna ponovno je skočila na rekordnu razinu, a rast prate i ostali plemeniti metali.

Na azijskom tržištu zlato je skočilo na 1.356,50 dolara jer investitori još nisu sigurni u tempo gospodarskog oporavka, kao ni u stabilnost nacionalnih valuta.

Cijena mu je u New Yorku

STAMBENA ŠTEDNJA

iznosila 1.349,80 dolara.

Zlato već mjesecima ruši rekorde u cijeni zbog nepovoljne globalne financijske situacije. Jedan je od razloga tome i sve slabiji dolar, koji je u odnosu na japanski jen u srijedu pao na najnižu razinu u posljednjih 15 godina, a u odnosu na euro na najgoroj je razini u posljednjih osam mjeseci.

Kad vrijednost dolara pada, ulagači obično sele novac u sirovine, zlato i naftu, koja posljednjih dana također bilježi rast cijena. N. S.

Jeftinije međufi­ nanciranje u HPB-u Kako bi štedišama ponudila povoljnije uvjete međufinanciranja, HPB - Stambena štedionica pokrenula je akciju u kojoj omogućuje realizaciju kredita za međufinanciranje odmah prilikom sklapanja ugovora o stambenoj štednji i na temelju Maxi štednje.

HPB - Stambena štedionica

klijentima nudi i konkurentne fiksne kamatne stope od 5,99 posto godišnje na kredite za međufinanciranje na temelju Maxi i Mini štednje. Nakon isteka kredita za međufinanciranje kamatne stope padaju i iznose godišnje fiksno 3 posto za Mini štednju (EKS od 3,05 posto), odnosno od 4 posto za Maxi štednju (EKS od 4,03 posto).

U akciji, koja traje do 31. prosinca, minimalna uplata putem Maxi štednje iznosi 21 posto ugovorenog iznosa uz rok otplate do 18 godina. N. S.

ŠTEDNJA I DOBROVOLJNI MIROVINSKI FOND

Srebrne kombinirke za konzervativne Raiffeisen banka prošlog je tjedan predstavila "Srebrne kombinirke", kombinaciju ulaganja u nenamjenski oročenu štednju u eurima uz fiksnu kamatnu stopu i ulaganja u Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond, namijenjenu konzervativnim štedišama koji žele sigurna primanja u mirovini.

Banka klijentima odobrava stimulativni fiksni dodatak na redovnu kamatnu stopu na nenamjenski oročenu štednju.

Poticajna sredstva

Pogodnosti koje je moguće ostvariti ugovaranjem dobrovoljne mirovinske štednje su pravo na prinos

fonda, koji se pripisuje na sredstva uplaćena u RDMF te pravo na državna poticajna sredstva, koja iznose 25 posto uplaćenog iznosa u RDMF (najviše 1250 kuna godišnje).

Priznati rashodi

Dodatno, ako poslodavac uplaćuje dobrovoljnu mi-

rovinsku štednje za svog zaposlenika, to mu je porezno priznati rashod i ne smatra se plaćom do iznosa od 500 kuna mjesečno ili 6000 kuna godišnje, iznimno za 2010. godinu do 3000 kuna godišnje, isključivo za uplate nakon 1. srpnja 2010. godine.

B.hr

OGLAS

KAKO IZRADITI POSLOVNI PLAN? specijalistički seminar/radionica Hrvatski institut za financije

cu neoporeziva te da ta odluka ne isključuje mogućnost primanja jednokratne otpremnine.

Ugovori li poslodavac takav način zbrinjavanja zaposlenika, on po umirovljenju počinje primati dvije mirovine - osnovnu iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i dokupljenu koju mu isplaćuje Royal.

Dokupljena mirovina u prosjeku iznosi oko 400 kuna, a dokup mirovine za zaposlenika koji odlazi u mirovinu pet godina prije dobi za starosnu mirovinu prosječno košta oko 100.000 kuna.

Biljana Starčić

biljana.starcic@business.hr

Seminar u organizaciji Hrvatskog instituta za financije (HIF) prezentira suvremenu metodologiju poslovnog i financijskog planiranja. Tijekom ove specijalističke radionice sudionici će se kroz više praktičnih primjera upoznati sa organizacijom procesa poslovnog planiranja, analizom poslovnog okruženja, definiranjem strateških ciljeva, izradom financijskog plana te mjerenjem i izvještavanjem o ostvarenju planskih veličina.

Datum: 24. rujna 2010.

Mjesto: Europski dom, Jurišićeva 1, Zagreb Prezentor: mr.sc. Mladen Meter Pretplatnici Business.hr-a imaju pravo na 10% popusta na kotizaciju.

Sve informacije o seminaru i prijavi na www.hif.hr MEDIJSKI POKROVITELJ

Tjedni pregled

KD Nova Europa NFD Nova Europa Ilirika JIE Prospectus JIE ZB BRIC+

2,48% HT

business.hr Ponedjeljak 11/10/2010

+

NAJBOLJIH 5 FONDOVA

Kraš

16-17

+

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

> mirovine > krediti

Powered by

-1,11%

NAJGORIH 5 FONDOVA 3,05 2,65 1,85 1,52 1,32

Platinum JIE Aureus US Equity ICF Balanced Aureus Equity HPB Dynamic

-3,53 -2,75 -2,33 -2,28 -2,04

Tjedni pregled

Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA ZABA OTP Hypo Alpe-Adria-Bank

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Zeleni kredit

6,09%

479

143.596

5,90%

Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,16%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit uz paket teku eg ra una - Akcija

6,21%

483

144.968

6,00%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,30%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

RBA

FLEXI stambeni kredit - AKCIJA

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

ERSTE PBZ Volksbank

Stambeni EKO krediti - model II

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

PBZ stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,77%

506

151.922

6,50%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit

6,79%

504

151.219

6,45%

Promjenjiva

Banka Kovanica

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Banco Popolare

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA ZABA RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - model II

8,04%

584

70.099

7,14%

Promjenjiva

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka ERSTE RBA ZABA Volksbank Podravska banka

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - model I

8,30%

597

71.692

7,65%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATE Banka Kovanica

ŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA ZARA ENA

VRIJEDNOST

BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATA PO DOSPIJE U

VRSTA

VRIJEDNOST

DOBIT

KAMATE PO DOSPIJE U

Profitni devizni depozit

6,35% Promjenjiva

2.029

12.029

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

6,25%

Promjenjiva

5.138

538

Devizna ĹĄtednja

4,75% Promjenjiva

1.494

11.494

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

471

Partner Banka Karlova ka banka

Bonus ĹĄtednja

4,70% Promjenjiva

1.477

11.477

OTP

Planirana ĹĄtednja

5,20%

Promjenjiva

5.044

444

Oro eni depozit

4,55% Promjenjiva

1.428

11.428

HPB

Dje ja ĹĄtednja

4,95%

Promjenjiva

5.022

422

HPB

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,50% Promjenjiva

1.412

11.412

Volksbank

PBZ

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,45% Promjenjiva

1.395

11.395

ERSTE

Veneto banka

IKB

Bonus ĹĄtednja

4,80%

Promjenjiva

5.010

411

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392 383

Devizna ĹĄtednja

4,30% Promjenjiva

1.346

11.346

Partner Banka

Otvorena ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

4.983

Standardna ĹĄtednja

4,25% Promjenjiva

1.330

11.330

RBA

Rba ĹĄtednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

OTP

Oro ena ĹĄtednja

4,15% Promjenjiva

1.297

11.297

Karlova ka Banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oro ena ĹĄtednja

4,10% Promjenjiva

1.281

11.281

Podravska banka

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

ERSTE

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE RBA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit - Model II (Bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Gotovinski ekspres kredit - PROMOTIVNA PONUDA

10,41%

104

6.270

9,29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10,87%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Splitska banka

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA Volksbank RBA ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Banco Popolare

Za kupnju novog automobila - model II

8,36%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - model II

8,39%

230

19.295

7,45%

Promjenjiva

Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Akcija Autowill

8,55%

225

18.925

6,85%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

PBZ

Auto krediti uz osiguranje potraĹživanja - model B

8,97%

236

19.827

8,30%

fiksna 12 mjeseci

ZABA

Kredit za kupnju novih motornih vozila - model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 11/10/2010

IZVANREDNO

Skupština Badela 25. listopada

Na izvanrednoj glavnoj skupštini Badela 1862, sazvana za 25. listopada, odlu ivat e se o davanju suglasnosti programima Uprave i Nadzornog odbora o restrukturiranju iz svibnja ove godine, integraciji Badela 1862 i Eurobeva, prodaji i davanju u zakup imovine tvrtke te organizacijskom restrukturiranju i planu financijskog restrukturiranja. Kako se navodi u po-

zivu na skupštinu objavljenom na Zagreba koj burzi, skupština treba odobriti plan restrukturiranja te plan održivog razvoja iz svibnja 2010. godine. Tako er treba odobriti integraciju Badela 1862 i Eurobeva, zatim prodaju, davanje u zakup imovine koja nije profitabilna u poslovanju, kao i davanje u zalog imovine društva. Dioni ari bi na skupštini trebali odobriti organizacijsko restrukturiranje tvrtke, kao i plan financijskog restrukturiranja iz rujna ove godine. N. S.

TRŽIŠTE NOVCA

EKSPANZIJA

Na Tržištu novca zabilježen je u etvrtak znatan pad ukupno prijavljene potražnje, ponude, prometa, ali i prosje ne kamatne stope, što je posljedica izostanka ve e trgovine ro nim pozajmicama. Tako je ukupno prijavljena potražnja iznosila 149,9 milijuna kuna. Plasirano je 5 milijuna kuna pozajmica od tjedan dana uz kamatnu stopu 0,8 posto. H

Nakon stagnacije u srpnju, njema ka industrijska proizvodnja u kolovozu je posko ila neo ekivano snažnih 1,7 posto u odnosu na mjesec ranije, objavilo je u etvrtak njema ko ministarstvo gospodarstva i tehnologije.

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u kolovozu porasla 11 posto, objavilo je nadalje ministarstvo.

B.hr

Kamata pala na 0,8 posto

Industrija rasla 1,7 posto

Rasponi na hrvatske obveznice ostaju visoki MRTVI KAPITALI Novo hrvatsko zaduženje u eurima u komercijalnim bankama izazvalo je samo neznatno popuštanje me u ulaga ima - i dalje traže velike prinose kako bi te iste obveznice držali jer Hrvatskoj kao dužniku ne vjeruju dovoljno U srijedu je na me unarodnom obvezni kom tržištu nastavljeno sužavanje raspona na hrvatske obveznice u dolarima kao posljedica razmjerno povoljnih vijesti iz eurozone i špekulacija da e sljede e izdanje hrvatskih obveznica biti u eurima. Uslijed porasta te aja euro - kuna doma e su obveznice oja ale, ali trguju se još uvijek na spreadu ve em od 400 baznih bodova.

Zrinka Živkovi Matijevi , direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga, objasnila je kako su se spreadovi na hrvatske obveznice smanjili zbog o ekivanja tržišta, tj. vjerovanja da e ameri ki dolar oslabiti.

"Osim toga, sudionici tržišta procijenili su da e slje-

de e zaduženje hrvatske na me unarodnom tržištu biti u eurima. Treba napomenuti da su u srijedu smanjeni spreadovi na sve dolarske obveznice, ne samo na hrvatske. Naime, iz Europe su stigle neke relativno povoljne vijesti, a Hrvatska prati tržište eurozone", kazala je Živkovi -Matijevi .

"Hrvatska se od kraja prošlog desetlje a dugo nije zaduživala na ameri kom tržištu kapitala, a u posljednjih godinu dana vrijednost izdanja iznosila je relativno zna ajnih 2,75 milijardi dolara. Ako se Hrvatska ponovno odlu i izdati obveznice na ameri kom tržištu, to bi preusmjerilo pozornost investitora s postoje ih na nova izdanja, a samim tim i smanjilo njihovu cijenu", kazao je Zdeslav Šan-

ti , glavni ekonomist Splitske Banke. Šanti dodaje da je na tržištu dominantan utjecaj trenuta nog razdoblja relativno pove anog optimizma u vezi s gospodarskim oporavkom eurozone, pogotovo u usporedbi s drugim ovogodišnjim tromjese jem.

Investitori zdvojni

"Na financijskim tržištima može se o ekivati nastavak pove ane volatilnosti i ne treba isklju iti mogu nost ponovne promjene raspoloženja investitora", zaklju io je.

Pod utjecajem sve ve ih o ekivanja da e FED poduzeti dodatne kvantitativne mjere radi poticanja bržeg oporavka gospodarstva te lošijih podataka o zaposlenosti od o ekivanja tržišta, prinosi na ameri ke državne obveznice ponovno su pali. Europska središnja banka (ECB) i britanska Bank of England (BoE) zadržale su u etvrtak kamatne stope na rekordno niskoj razini. Kamatne stope ECBa zadržane su tako na 1 posto 18. mjesec zaredom, a odluka je u skladu s o ekivanjima.

Pozornost tržišta usmjere-

na je na redovnu konferenciju za novinare koju e održati predsjednik banke Jean-Clade Trichet, pri emu e u središtu biti jaki euro i njegov utjecaj na eurozonu. U odvojenom izvješ u Bank of England (BoE) tako er je u etvrtak objavila da je zadržala kamatne stope na povijesno niskih 0,5 posto 19. mjesec zaredom. Odbor za monetarnu politiku (MPC) banke donio je tu odluku unato rastu em pritisku u Britaniji da se ponovno pokrenu mjere koje bi stimulirale trom rast gospodarstva. Nikola Su ec

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Powered by HITA-VRIJEDNOSNICE d.d.

www.hita.hr

Izvor: ZSE

Vrijednosnica Liburnia Riviera Hotela u etvrtak je, zadnjeg dana trgovinskog tjedna, snaĹžno uzletjela uz iznadprosje an promet od gotovo 300.000 kuna. Ukupan broj transakcija dosegao je 32, a protrgovano je ukupno 116 dionica. Time je ta dionica zabiljeĹžila rast i na tjednoj razini.

OGLAS

Brokerska kuÊa - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 VaraŞdin: 042 302 700

CROBEX: 0,68%

Oznaka

NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

270.07

273.00

270.99

-0.73%

6,054

1,641,998.66

22,190.97

253.10

332.84

268.00 1,659.14 480.00 800.00 814.00 91.29 2,431.00 32.42 152.12 1,328.00 1,600.00 180.00 2,000.00 1,023.00 22.35 235.00 36.63 189.50 478.11 570.00 303.00 2,699.69 5,599.00 271.68 65.72 485.00 28.92 286.00 1,530.00 184.06 223.00 2,745.00 37.00 1,376.25 3,311.04 360.10 450.00 28.00 210.00 90.00 300.61 80.00 1,460.00 637.00 318.00 4,987.96 61.01 27.01 50.00 909.00 84.99 180.10 30.10 105.00 27.73 139.03 11.18 65.49 248.00 563.00 11.99 23.69 79.75 183.05 365.00 110.00 17.00 22.00 21.99

272.79 1,675.00 485.00 808.00 819.95 94.00 2,687.00 33.60 156.99 1,337.00 1,620.00 189.99 2,010.00 1,040.00 22.74 238.04 37.00 191.20 481.01 579.98 308.00 2,700.00 5,600.00 273.50 70.00 491.00 29.99 296.00 1,533.00 193.00 225.50 2,745.00 37.00 1,376.25 3,311.04 362.68 450.00 29.99 210.00 91.00 305.00 80.80 1,460.00 637.00 318.00 4,987.96 61.10 27.03 50.00 909.00 84.99 180.17 30.10 105.00 27.75 139.03 11.30 65.98 248.00 563.00 11.99 23.69 79.75 183.05 365.00 110.00 17.00 22.00 21.99

268.00 1,660.00 485.00 800.00 819.95 94.00 2,600.00 32.42 156.99 1,328.00 1,600.00 185.00 2,000.00 1,040.00 22.45 235.00 36.63 191.00 481.00 570.00 303.50 2,700.00 5,600.00 271.68 66.00 485.00 29.99 286.00 1,533.00 184.06 224.00 2,745.00 37.00 1,376.25 3,311.04 360.10 450.00 29.99 210.00 91.00 300.61 80.80 1,460.00 637.00 318.00 4,987.96 61.01 27.01 50.00 909.00 84.99 180.10 30.10 105.00 27.73 139.03 11.30 65.98 248.00 563.00 11.99 23.69 79.75 183.05 365.00 110.00 17.00 22.00 21.99

-1.76% -0.78% 1.89% -1.11% -0.01% 1.18% 4.12% -2.70% -0.61% -1.63% 0.41% 0.00% -0.50% -0.48% -1.54% -1.28% -1.00% 0.73% 0.42% -0.87% -1.30% 1.31% -0.71% -0.16% 0.44% -2.41% 2.88% -1.38% -0.45% -4.88% -2.60% -1.96% 2.66% 1.18% -3.94% -0.71% 0.00% -0.03% -0.01% 0.00% 0.12% 0.00% -0.61% 0.00% 5.29% 3.48% 0.00% -0.07% -30.56% 0.00% 3.65% -4.71% 0.13% -26.57% -4.38% -0.81% -5.68% 2.26% -0.80% 0.54% 0.67% 2.02% 4.95% -3.66% -0.81% 7.84% -15.51% -2.22% 9.95%

2,528 365 1,095 575 431 3,563 116 7,045 1,341 146 121 680 58 104 3,486 318 1,953 377 149 123 232 26 12 221 866 89 1,446 135 22 176 146 10 500 13 5 45 24 337 41 93 25 93 5 10 20 1 80 160 80 4 40 18 100 28 100 18 194 32 7 3 100 50 14 6 3 9 57 30 18

681,928.06 606,732.61 529,206.81 461,259.64 352,924.84 332,365.08 293,581.77 230,399.63 205,436.58 194,509.91 194,295.00 124,926.75 116,025.49 107,237.49 78,294.18 75,283.09 72,195.95 71,801.77 71,597.33 71,108.00 71,005.39 70,199.07 67,191.00 60,184.28 58,202.07 43,388.03 42,058.42 38,951.60 33,672.02 33,286.19 32,641.05 27,450.00 18,500.00 17,891.25 16,555.20 16,266.14 10,800.00 9,642.96 8,610.00 8,435.00 7,611.83 7,483.46 7,300.00 6,370.00 6,360.00 4,987.96 4,886.74 4,323.60 4,000.00 3,636.00 3,399.60 3,242.44 3,010.00 2,940.00 2,774.38 2,502.54 2,172.32 2,102.54 1,736.00 1,689.00 1,199.00 1,184.50 1,116.50 1,098.30 1,095.00 990.00 969.00 660.00 395.82

614.74 16,600.00 666.21 1,116.42 2,025.27 394.76 786.87 91.43 524.52 1,768.43 356.18 503.20 61.43 197.04 168.38 15,051.37 273.52 1,142.27 1,237.19 330.60 420.85 2,005.68 1,232.95 1,843.10 722.33 9,251.26 97.08 1,550.12 243.10 4,178.69 102.33 398.23 232.94 751.87 347.66 238.29 10.48 156.58 49.03 367.83 2,890.64 34.46 688.21 124.48 1,486.65 1,534.29 112.55 90.39 25.79 103.26 36.29 429.82 25.37 39.29 202.73 227.55 30.53 542.06 118.59 62.41 46.92 47.46 59.98 116.39 121.36 22.62 75.85 8.06 17.41

264.99 1,550.00 250.05 723.23 624.15 62.55 1,413.01 21.28 105.50 1,231.00 1,500.00 55.95 1,805.00 949.03 19.70 200.00 28.70 162.00 421.00 533.13 290.00 2,332.01 5,220.00 242.21 61.00 461.06 22.36 240.00 1,514.00 143.00 204.00 2,745.00 25.06 1,206.77 2,107.10 360.10 323.33 20.01 120.00 70.07 271.89 72.10 1,125.00 637.00 277.00 4,502.00 52.05 15.15 50.00 612.00 50.00 174.15 25.00 98.00 25.00 124.01 10.55 59.00 210.00 503.37 11.50 19.19 58.00 150.00 365.00 76.10 17.00 20.10 16.00

441.00 1,940.00 495.00 1,165.00 820.00 109.30 2,890.00 44.99 192.99 1,777.00 2,093.00 245.00 2,198.00 2,419.96 60.78 298.40 51.79 239.97 517.00 736.00 493.00 3,750.00 7,679.00 318.99 84.90 685.00 54.93 400.00 4,259.95 207.51 473.90 3,400.00 45.00 1,700.00 3,799.21 578.99 450.03 64.98 221.00 158.18 373.00 185.00 1,860.00 640.00 410.00 6,000.00 88.99 37.37 151.00 1,300.00 150.00 369.00 74.00 265.00 41.00 208.49 29.01 108.00 286.13 620.00 16.39 42.00 144.00 214.95 444.00 164.00 30.62 45.00 21.99

Dalekovod Ina-industrija nafte d.d.

KraĹĄ, prehrambena industrija Atlantska plovidba d.d.

Atlantic grupa AD plastik Liburnia riviera hoteli OT-optima telekom d.d.

Petrokemija Ericsson Nikola Tesla, Luka plo e SN holding Kon ar Tehnika Ingra Zagreba ka banka Dom holding Luka Rijeka Kon ar - elektroindustrija Uljanik plovidba Viro tvornica ĹĄe era d.d.

Jadranski naftovod Ledo Adris grupa Maistra Privredna banka Zagreb uro akovi holding Podravka prehrambena industrija, d.d.

Institut gra evinarstva hrvatske Konzum Viadukt Croatia lloyd Valamar grupa Plava laguna akove ki mlinovi Auto Hrvatska Pismorad Slobodna Dalmacija Prehrambeno-industrijski kombinat DIOKI d.d Adris grupa HTP Kor ula HUP - Zagreb Mlinar mlinsko-pekarska industrija Istraturist Umag d. d.

Croatia osiguranje d.d.

Veterina d.d.

Slavonski zatvoreni investicijski fond Hoteli Maestral KaĹĄtelanski staklenici Nava banka Tisak Hrvatski duhani RIZ-odaĹĄilja i Sun ani Hvar Jadroplov d.d.

Fima validus Belje Lav evi Jadroagent Proficio Fima proprius d.d.

Badel 1862 Imperial hoteljerstvo Jadranka Žitnjak IPK Osijek Hoteli Podgora Jadran kapital d.d. zatvoreni inv. fond

+

Dionica najve eg doma eg maloprodajnog lanca u etvrtak je zabiljeĹžila snaĹžan pad cijene od gotovo pet postotnih bodova. Tim je padom sasvim anulirala stopu rasta dva dana prije, ime nije uspjela ostvariti tjedni rast. Promet je u etvrtak bio ispodprosje an i samo malo ve i od 33.000 kuna.

Redovan promet: 8.654.286,91 kn

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

365 dana NajniĹža NajviĹĄa

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

63,50 98,01 88,00 12,80 185,00 106,07 242,00 15,30 9,81 0,76 16,13 15,00 2,75 432,00 0,67

64,00 98,50 88,10 12,90 186,50 106,20 246,00 15,70 10,10 0,77 16,80 15,00 2,80 432,00 0,68

63,85 98,50 88,10 12,89 185,00 106,10 242,87 15,43 9,89 0,76 16,19 15,00 2,75 432,00 0,67

63,61 20,55 88,07 12,82 186,19 37,74 242,70 15,46 9,99 0,77 16,54 15,00 2,77 432,00 0,67

0,30 6,59 1,45 31,00 0,83 33,10 0,04 0,40 0,31 0,30 2,80

0,30 6,70 1,46 32,00 0,83 33,10 0,04 0,40 0,31 0,30 2,80

0,30 6,70 1,45 32,00 0,83 33,10 0,04 0,40 0,31 0,30 2,80

0,30 6,68 1,45 0,32 0,83 0,33 0,04 0,40 0,31 0,30 2,80

96,00 31,53 37,56 3,75 35,40 96,00 32,98 30,03 0,50 3,00

96,00 32,00 38,00 3,81 35,40 96,00 33,00 30,05 0,50 3,10

96,00 31,53 38,00 3,75 35,40 96,00 33,00 30,05 0,50 3,10

96,00 31,93 37,87 3,75 35,40 96,00 33,00 30,05 0,50 3,00

0,00 % 0,00 % 1,14 % -3,85 % 0,00 % 0,00 % 0,24 % 0,13 % 0,00 % 1,97 %

2.730,00 470,00 88,62 82,85 85,95 91,72 930,00 15.300,00 400,00 8.000,00 611,00 6.800,00 1.000,00 2.070,00 12.900,00

2.750,00 480,00 88,82 83,14 85,95 91,73 950,00 15.440,00 400,00 8.000,00 660,00 6.900,00 1.000,00 2.100,00 13.390,00

2.750,00 472,00 88,82 83,13 85,95 91,72 945,00 15.424,00 400,00 8.000,00 638,00 6.862,00 1.000,00 2.078,00 13.015,00

2.749,97 471,37 88,82 83,14 85,95 91,72 945,18 15.423,64 400,00 8.000,00 638,10 6.862,06 1.000,00 2.077,91 13.015,42

-0,72 % 0,43 % 0,00 % -0,01 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,16 % 0,00 % 0,00 % 0,16 % 0,29 % 0,00 % 1,37 % 0,89 %

500,00 83,50 2.980,00 1.800,00 23.000,00 3.650,00 97,20 3.500,00 1.600,00 414,00 610,00

517,00 85,00 3.000,00 1.800,00 23.498,00 3.700,00 97,30 3.520,00 1.600,00 416,00 610,00

501,69 84,63 2.999,24 1.800,00 23.039,06 3.654,25 97,30 3.518,18 1.600,00 414,83 610,00

501,69 52,18 2.999,24 1.800,00 23.039,06 3.654,25 59,99 3.518,18 1.600,00 414,83 610,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG RS21 TLSG GRVG SAVA SOS2E PETG LKPG KBMR NF1N ZVTG PILR NF2R SALR PBGS

KRKA REPUBLIKA SLOVENIJA 21. IZDAJA TELEKOM SLOVENIJE GORENJE SAVA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA PETROL LUKA KOPER NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD ZAVAROVALNICA TRIGLAV PIVOVARNA LASKO NFD HOLDING SALUS PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD

CAJAVEC FSU AD LAKTASI ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 PROGRES AD BIJELJINA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA UT LEOTAR AD TREBINJE ELEKTROKRAJINA AD BANJA LUKA VELETRGOVINA AD GRADISKA ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A ZIF FORTUNA FOND DD BIHAC FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E COMING D.D. BUGOJNO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO

AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2013K Energoprojekt holding a.d. Beograd Bambi Banat a.d. Beograd Galad a.d. Kikinda Alfa plam a.d. Vranje Privredna banka Beograd a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Agroseme a.d. Kikinda DIN Fabrika duvana a.d. Niš Jubmes a.d. Beograd

Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE RADE KONCAR SKOPJE MAKPETROL SKOPJE ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI TUTUNSKA BANKA SKOPJE Prodor a.d. Novi Sad MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE DIMCE MIRCEV VELES

692.665,88 431.144,91 361.278,41 139.660,27 132.757,50 107.569,40 70.141,40 55.635,86 45.965,69 37.798,55 34.443,40 31.515,00 17.629,99 14.688,00 9.156,21

200,00 % 1477590 1,67 % 3381 -0,68 % 10320 3,22 % 46750 0,00 % 13202 0,00 % 18500 0,00 % 52840 0,00 % 3886 0,00 % 2015 0,00 % 2035 3,70 % 218

443.277,00 22.578,10 15.014,00 14.742,39 10.957,66 6.123,50 2.007,92 1.554,40 624,65 610,50 610,40

8085 23329 14355 50482 3798 1205 3338 3353 66146 8000

776.160,00 744.959,14 543.608,26 189.336,42 134.449,20 115.680,00 110.151,30 100.754,93 33.073,00 24.039,20

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA GRNT RMDEN09 KMB RADE MPT ALK RM01 TNB PROD TEL DIMT

10890 20984 4102 10894 713 2850 289 3599 4600 49236 2083 2101 6354 34 13586

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB NIIS A2014 A2016 A2015 A2013 ENHL BMBI GALD ALFA PRBN AGBN AGSK DINNPB JMBN

1,03 % 0,36 % 0,78 % 1,42 % 0,27 % 0,02 % -2,46 % -0,58 % -1,30 % 0,53 % -4,76 % 0,00 % -0,72 % 0,00 % -0,45 %

Solana Tuzla Gorenje Tutunska banka Nis Novi Sad Agrobanka Beograd

+9,09% +1,42% +0,52% +0,43% +0,29%

Telekom Slovenije

Garant Stopanska banka Bitola Galenika fitofarmacija Rade Kon ar Skopje AIK banka Niš

-2,52% -2,43% -1,86% -1,85% -0,72%

Zavarovalnica Triglav

+0,78 -4,76

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKH FBIHK1D FBIHK1A FRTFRK1 FBIHK1B FBIHKC FBIHK1C FBIHK1E COMNR BIGFRK3

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA CFSU-R-A KRIP-R-A TRZN-R-A RSRS-O-D PROG-R-A RSRS-O-C INVP-R-A LEOT-R-A EKBL-R-A VLTG-R-A BLBP-R-A

+

Oznaka

Ponedjeljak 11/10/2010

+

Powered by

business.hr

56126 95256 186029 192521 186086 103618 2515 110 3521 164 1801 160 847 306 48

154.345.094,00 44.900.699,00 16.522.770,98 16.005.626,09 15.994.091,70 9.503.892,96 2.377.125,00 1.696.600,00 1.408.400,00 1.312.000,00 1.149.221,00 1.097.930,00 847.000,00 635.840,00 624.740,00

valuta: MKD - makedonski denar -2,52 % 14104 2,35 % 110687 -0,02 % 1455 -1,85 % 1080 -0,49 % 64 0,94 % 194 0,31 % 10032 0,52 % 110 0,00 % 200 0,56 % 662 -6,15 % 401

7.075.889,00 5.775.875,15 4.363.900,00 1.944.000,00 1.474.500,00 708.924,00 601.853,08 387.000,00 320.000,00 274.615,00 244.610,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Sa 361.278 eura prometa dionica slovenskog Telekoma bila je druga najlikvidnija na Ljubljanskoj burzi, a osim toga je zabilježila 0,78-postotni rast vrijednosti, na 88,1 euro.

Krka je nastavila pozitivan trend te je tako er zabilježila rast cijene, i to 1,03 posto, uz promet od 692.665 eura. Posljednja zabilježena cijena te dionice iznosila je 63,85 eura. Slovenski su indeksi SBITOP i LJSEX drugi dan zaredom bili u plusu, i to 0,04 posto.

Dionicom slovenskog osiguravatelja u etvrtak se na Ljubljanskoj burzi trgovalo u vrijednosti 34.433 eura, što je bilo dovoljno tek za osmo mjesto na popisu najlikvidnijih. Cijena dionice pala je gotovo pet posto i posljednja zabilježena iznosila je 16,19 eura, a najviša po kojoj se tijekom dana tom dionicom trgovalo bila je na razini 16,8 eura.

Cijena Petrola pala je 2,46 posto, na 242,87 eura, dok je Nova kreditna banka Maribor bila u minusu 1,3 posto.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP +0,04% BIRS +0,15% 809,71 849,60 LJSEX -0,38% FIRS +0,51% 3.228,75 1.450,69 Belex15 -0,15% MBI10 +0,24% 612,35 2.178,45 Belexline +0,01% MOSTE -1,04% 1.216,65 468,47 SASX10 +0,45% NEX20 +0,86% 893,30 13.886,63 EUROPSKI INDEKSI -0,08% WIG20 -0,11% 2.664,10 BUX +0,45% 23.385,19 +0,82% +0,27% ATX +0,75% 2.634,31 indeksa na zatvaranju u -0,49% Stanje etvrtak, 7. listopada 2010.

FTSE100 5.673,48

DAX 6.285,35

CAC40

3.767,22

MICEX 1,467.90

AMERI»KI INDEKSI +1,80% S&P500 -0,07% 10.944,72 1.159,97 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -0,80% srijedu, 6. listopada 2010.

2.380,66 DJIA

investor 22 TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

P

rošlog je tjedna redovni dioni ki promet na Zagreba koj burzi iznosio samo 36,118 milijuna kuna, što je pad 67,32 posto u odnosu na tjedan prije. Indeks Crobex pao je 0,95 posto na 1.903,29 bodova, a Crobex 10 je završio na 1.002,08 bodova, što je pad 1,12 posto. Rezultati fondova prošlog su se tjedna kretali u rasponu od -3,53 posto do +3,05 posto, a 46 od 92 fonda ostvarilo je porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dioni ki fond prošli je tjedna bio KD Nova Europa kojem je vrijednost porasla 3,05 posto, a slijedi ga NFD Nova Europa s 2,65 posto. Najve i gubitnik me u dioni kim fondovima je Platinum JIE kojem je vrijednost smanjena 3,53 posto, a iza njega je Aureus US Equity s padom 2,75 posto.

Od mješovitih fondova najuspješniji je Ilirika JIE Balanced, koji je ostvario rast vrijednosti 0,97 posto, a slijedi ga Aureus Balanced s porastom 0,78 posto. Najve i pad u ovoj grupi zabilježili su ICF Balanced (-2,33 posto) i HPB Global (2,03 posto). Od obvezni kih fondova porasli su samo ICF Fixed Income (+0,20 posto) i ZB bond (+0,13 posto), a najve i je pad zabilježio HPB Obvezni ki - 0,85 posto. Iza njega je OTP euro obvezni ki s padom 0,37 posto. Nov ani su fondovi svi završili u plusu, a vrh ljestvice zauzimaju HPB Nov ani (+0,08 posto) i Raiffeisen Cash (+0,07 posto).

Promatramo li od po etka godine, najuspješniji dioni ki fond je MP-Mena HR kojem je vrijednost u 2010. uve ana 16,27 posto. Od mješovitih fondova vode i je Raiffeisen Prestige s godišnjim prinosom 7,61 posto. Od obvezni kih odnosno nov anih fondova najuspješniji su Erste Bond (+8,98 posto) i Erste EuroMoney (+3,48 posto).

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda DIONI KI

KD Victoria NFD Nova Europa VB CROBEX10 C-Zenit Erste Adriatic Equity Raiffeisen HR dionice OTP indeksni OTP meridian 20 Raiffeisen C. Europe ZB euroaktiv A1 ST Global Equity Poba Ico Equity HPB WAV DJE VB High Equity MP-Mena HR Prospectus JIE HI-growth PBZ Equity fond Raiffeisen World KD Prvi izbor Ilirika JIE FIMA Equity KD Energija ZB trend Platinum Blue Chip Ilirika Azijski tigar AC G Dynamic EM PBZ I-Stock HPB Titan

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn

kn kn

kn kn kn

kn kn kn

kn

kn

kn kn

kn

13,5863 125,3328 91,0023 46,7483 85,3400 69,4500 38,2767 85,0220 60,9500 101,8000 80,9100 46,2637 5621,7300 89,0765 48,8113 453,6617 57,1583 8,2080 79,2800 99,1100 12,2151 161,7677 77,8010 9,6899 127,2100 79,9551 60,4178 10,7901 63,0700 67,4472

1,47 1,07 0,84 0,76 0,64 0,61 0,59 0,54 0,53 0,45 0,42 0,40 0,39 0,35 0,33 0,31 0,28 0,26 0,24 0,20 0,17 0,13 0,12 0,08 0,06 0,06 0,05 -0,02 -0,05 -0,11

-6,84 10,03 3,37 -6,68 1,85 4,36 4,62 6,88 2,85 5,37 3,56 -3,53 5,05 4,22 6,60 7,89 0,22 2,96 3,34 5,44 6,72 3,87 -0,92 5,87 3,48 -3,02 7,01 1,18 6,74 -0,92

6mj. % 12 mj. (%)

-14,89 -4,40 -10,94 -19,73 -9,69 -6,88 -8,92 -7,83 -10,18 -4,52 -5,37 -10,21 -5,27 0,72 -2,71 5,79 -13,45 -4,89 -8,89 -4,35 -2,32 -6,78 -10,42 -2,84 -2,78 -4,93 4,53 -2,96 -4,08 -6,55

-15,83 -3,24 N/A -20,47 -13,88 -7,76 -11,01 -6,93 -13,84 5,18 -10,29 -25,43 -4,36 13,16 -6,61 9,92 -14,04 -0,62 -9,17 4,86 8,28 -8,24 -23,50 N/A 11,55 8,34 17,26 5,08 10,51 2,89

PGP (%) Ove god. (%)

2,72 12,48 N/A -25,11 -3,13 -16,14 -29,18 -6,43 -8,66 0,28 -8,50 -7,45 -16,48 -3,67 -21,16 4,99 -14,09 -2,27 -4,46 -0,13 2,65 8,42 -3,88 N/A 3,08 -7,79 -13,87 4,90 -13,32 -11,55

-10,81 3,34 -9,00 -17,28 -6,03 0,17 -2,34 -1,83 -6,20 0,44 -3,61 -13,86 -2,68 8,34 -2,46 16,27 -9,71 -1,70 -4,05 2,86 6,05 -1,46 -14,00 -3,09 4,55 0,87 12,39 4,80 3,89 -2,73

Imovina

58,308 8,916 7,393 5,593 205,363 13,661 135,696 18,024 223,830 221,357 20,911 13,556 6,111 10,540 13,458 8,431 25,029 66,242 390,573 39,206 5,228 100,234 23,628 5,330 162,669 6,287 8,561 13,246 203,999 9,912

Starost

Datum

11,41 1,92 0,72 2,63 4,99 2,07 2,78 2,44 5,47 6,43 2,38 9,96 3,20 3,09 3,02 2,59 3,68 8,62 5,09 7,01 7,65 5,95 6,35 0,60 7,95 2,76 3,38 1,59 3,22 3,21

06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010

www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI C-Premium Erste Balanced ST Balanced Ilirika JIE Balanced Agram Trust ICF Balanced KD Balanced Raiffeisen Balanced PBZ Global fond HI-balanced ZB global Raiffeisen Prestige ST Aggressive OTP uravnoteženi AC G Balanced EM Allianz Portfolio HPB Global Aureus Balanced

kn

kn

kn kn kn

kn

kn kn

kn kn kn

5,3665 115,9700 170,8266 144,7286 67,7622 113,6734 8,0839 152,2400 99,4700 9,8210 143,3000 107,6100 63,0475 108,1968 10,8446 109,9308 96,9995 82,6720

0,45 0,41 0,39 0,38 0,31 0,25 0,24 0,21 0,20 0,17 0,11 0,07 0,02 0,00 0,00 -0,02 -0,21 -0,52

-1,95 2,00 -3,53 4,21 1,50 -0,20 -0,67 3,51 3,27 1,99 3,03 2,56 -0,58 2,78 1,36 3,50 -5,25 5,15

-10,88 -4,36 -9,58 -3,39 -5,52 -13,03 -4,05 -2,11 -5,33 -1,90 -0,72 5,87 -10,07 -4,57 -2,69 0,82 -9,11 -0,28

-10,89 -3,80 -22,64 -2,37 -10,09 -26,09 -0,58 3,38 -4,80 2,35 6,02 N/A -20,26 -6,37 5,36 6,64 -10,15 -3,22

-15,57 -0,65 7,16 8,18 -2,93 1,86 -4,41 5,32 4,73 -0,21 3,96 N/A -8,74 1,65 5,22 6,98 -0,61 -4,40

-9,04 0,42 -11,23 1,20 -2,66 -11,42 -2,05 3,65 -0,98 0,34 4,51 7,61 -11,27 -5,21 5,22 4,77 -8,93 2,78

12,467 106,832 10,234 44,345 11,700 12,246 7,012 326,205 291,214 65,671 731,243 151,997 2,600 40,263 13,593 7,151 99,832 16,201

3,68 9,72 7,74 4,70 2,24 8,43 4,72 8,11 9,07 8,62 9,26 0,58 5,04 4,81 1,60 1,41 5,01 4,22

06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010

kn

11,3268 160,0500 124,4497 174,0200 129,1900 139,7115 130,4900 159,5900 126,0230

0,13 0,08 0,05 0,03 0,02 0,01 0,01 -0,07 -0,20

1,12 0,39 2,57 2,90 2,46 1,70 3,71 3,36 1,35

2,14 2,47 1,85 3,49 1,93 2,55 3,53 4,20 0,77

5,92 8,07 4,98 11,60 7,69 6,11 11,08 10,76 6,98

1,46 5,21 4,46 6,85 4,62 3,94 4,54 8,18 4,93

5,44 5,37 4,22 8,16 7,35 4,36 8,98 7,48 3,01

6,207 213,567 14,407 316,820 108,454 27,335 129,813 11,757 10,326

8,62 9,26 5,01 8,37 7,58 8,65 7,35 5,95 4,81

06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010

kn kn kn kn kn

kn kn kn

kn kn $ kn kn kn

105,0300 143,7700 137,6200 134,3827 131,3931 11,2657 10,6107 101,9443 131,8700 161,8492 139,3369 125,3100 140,5062 137,8003 124,3300 121,7912 116,2502 107,8045

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

0,93 0,92 0,94 0,86 0,87 0,85 0,87 0,82 0,62 0,57 0,48 0,98 0,92 0,70 0,39 0,62 0,83 0,79

2,00 1,69 1,84 1,56 1,61 1,70 1,65 1,36 1,31 0,99 1,09 1,86 1,68 1,10 1,03 1,27 1,62 1,56

4,82 4,78 4,19 4,16 4,97 4,18 3,97 1,75 3,91 3,36 3,08 4,51 10,85 2,57 2,94 3,23 3,86 4,39

4,84 4,88 4,44 4,47 5,60 6,05 4,51 1,63 6,41 4,83 3,30 4,44 4,34 4,66 4,05 4,20 5,29 5,49

3,48 3,04 2,86 2,84 3,20 2,90 2,79 0,72 2,34 1,75 2,06 3,28 2,98 1,87 2,35 2,20 2,54 2,76

681,184 987,347 786,158 40,203 177,996 73,681 38,286 5,290 979,856 2241,908 117,805 477,104 50,498 106,072 35,974 116,665 158,348 164,332

1,04 7,62 7,35 6,76 5,01 2,03 1,34 1,19 11,52 10,21 10,21 8,21 8,00 7,04 5,48 4,79 2,92 1,41

06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010 06.10.2010

OBVEZNI KI FONDOVI HI-conservative ZB bond HPB Obvezni ki Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond ICF Fixed Income Erste Bond Capital One OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI Erste Euro-Money Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash HPB Nov ani Agram Cash Agram Euro Cash Platinum Cash PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani ICF Money Market HI-cash PBZ Dollar fond OTP nov ani fond VB Cash Allianz Cash

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 11/10/2010

ZSE

20 MLRD. DOLARA

Zagreba ka burza priop ila je u etvrtak da je poništila transakciju broj 657 dionicama Slobodne Dalmacije od 6. listopada jer je provedenim nadzorom uo eno da je transakcija dovela do iskrivljene slike tržišta. U toj je transakciji protrgovano sa 100 dionica po cijeni 27,21 kunu. Na kraju toga dana cijena dionice sko ila je 12,99 posto. A. Pa.

Ovogodišnji je rujan bio najbolji rujan u povijesti za ameri ke dionice: Standard & Poor's 500 porastao je rekordnih 8,8 posto.

Razlog tome bile su rekordna ulaganja investitora koji su novac ulagali u ETF dioni ke fondove: ak dvadeset milijardi dolara ušlo je u fondove u samo jednom mjesecu. Fondovski menadžeri taj su novac uložili u kupnju dionica ameri kih kompanija. J. J.

Poništeno trgovanje SLDM

Rekordni priljevi u ameri ke ETF-ove

Tre ina tjednog prometa otpala na HT NEIZVJESNO NA ZSE-u Skra eni trgovinski tjedan donio je novi pad Crobexa, koji je opet nadomak padu ispod psihološke razine od 1900 bodova U etvrtak su indeksi Zagreba ke burze pali više od 0,5 posto. Redovan promet dionicama iznosio je poražavaju ih osam milijuna kuna, a Crobex je pao 0,68 posto, na 1903,29 bodova. Crobex 10 pao je 0,81 posto, na 1002,08 bodova. Na tjednoj su pak razini indeksi pali oko jedan posto. Crobex se strmoglavio 0,95 posto, dok je Crobex 10 niži 1,12 posto. Zabrinjavaju a je i injenica da je prošlog tjedna na dionice potrošeno samo 36 milijuna kuna.

"Uo i produljenog vikenda na doma em tržištu ionako nizak obujam trgovanja dodatno je splasnuo. Ve uobi ajeno, uo i praznika investi-

torima tržište dionica nije u fokusu", rekla je za Hinu Ivana Hatvali , direktorica Službe za investicijsko bankarstvo Štedbanke.

Neslavno niski promet

Jedina dionica na koju je prošlog tjedna potrošeno više od deset milijuna kuna je HT. Tom se dionicom trgovalo u tjednom rasponu od 270,04 do 274,24 kune, a zadnja je transakcija u etvrtak provedena po cijeni 270,99 kuna, što je 1,1 posto niža cijena od one zabilježene u ponedjeljak. Osim HT-a, prošlog je tjedna zabilježen milijunski promet s još samo sedam dionica. Drugu najlikvidniju po-

ziciju uzela je Atlantic grupa s prometom od gotovo etiri milijuna kuna i cijenom od 819,95 kuna. Slijedi je dionica Dalekovoda koja je pala dva posto te Ericsson Nikola Tesla koji je pao nešto manje od jedan posto uz gotovo dva milijuna kuna prometa. Znatan cjenovni rast od gotovo tri posto ubilježila je dionica zagreba kog konditora Kraša, koja je kraj tjedna do ekala na razini od 485 kuna.

Vrijednosnica Liburnia Riviera hotela u etvrtak je, zadnjeg dana trgovinskog tjedna, snažno uzletjela uz iznadprosje an promet od gotovo 300.000 kuna. Ukupan broj transakcija dose-

IVICA MUDRINI , predsjednik Uprave HT-a, ija je dionica prošlog tjedan pala više od jedan posto SNIMIO SAŠA ETKOVI

gao je 32, a protrgovano je s ukupno 116 dionica. Time je ta dionica zabilježila rast i na tjednoj razini, a u etvrtak je porasla etiri posto, na 2600 kuna.

Dionica najve eg doma eg maloprodajnog lanca Konzuma u etvrtak je zabilje-

žila snažan pad cijene od gotovo pet postotnih bodova.

Tim je padom sasvim anulirala stopu rasta dva dana ranije, ime nije uspjela ostvariti tjedni rast. Promet je u etvrtak bio ispodprosje an i samo malo ve i od 33.000 kuna. Nikola Su ec

REGIJA

Pomama za AIK bankom u Beogradu Svi su regijski indeksi osim beogradskog BELEX-a 15, koji je pao 0,15 posto, na 612,35 bodova, u etvrtak zabilježili rast vrijednosti.

AIK banka Niš bila je da-

leko najlikvidnija dionica na Beogradskoj burzi s prometom od 154,3 milijuna dinara. Cijena joj je pala 0,72 posto te je posljednja zabilježena iznosila 2750 dinara.

Jedina kojom se uz nju trgovalo u iznosu ve em od 10 milijuna bila je dionica Naftne industrije Srbije s prometom od gotovo 45 milijuna dinara, a još se šest dionica našlo u druš-

tvu milijunaša - Energoprojekt holding, Bambi Banat, Galad, Alfa Plam, Privredna banka i Agrobanka.

Oba slovenska indeksa SBITOP i LJSEX zabilje-

žila su isti rast vrijednosti od 0,04 posto.

Najlikvidnija je u Ljubljani tradicionalno bila dionica farmaceuta Krke kojom je ostvareno 692.000 eura prometa. B. S.

Prvo izdanje 'Inteligentnog investitora' s Buffettovim potpisom prodano za 25.250 dolara Prvo izdanje knjige "Inteligentni investitor" Benjamina Grahama, koje je potpisao najslavniji investitor i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu Warren Buffett, prodano je na aukciji za 25.250 dolara. Graham, koji je bio Buffettov mentor - legendarni DOBITNICI DANA (ZSE) Jadran Kapital +9,95 % Žitnjak +7,84 % Istraturist +5,29 % Badel 1862 +4,95 % Nava banka +3,65 % 24 Raste

4 Nema promjene

investitor slušao je njegova predavanja na Sveu ilištu Columbia i pedesetih godina radio za njega u investicijskom fondu Graham-Newman - "Inteligentnog investitora" napisao je još 1949. godine. Zarada od prodaje knjige bit e donirana humanitarnoj

GUBITNICI DANA (ZSE) Hoteli Maestral -30,56 % RIZ - odašilja i -26,57 % IPK Osijek -15,51 % Validus -5,68 % Tisak -4,71 % 39 Pada

INDEKSI CROX Mirex

organizaciji Excellence in Investing for Children’s Causes Foundation, a kupio ju je osniva Canyon Partnersa Mitch Julis, koji je za Bloomberg izjavio da je knjiga nešto opipljivo što se može dati djeci ako ih zanima ulaganje. N. R.

Vrijed.

1,132.88 152,20

Prom.

0,77% 0,01%

Sirova nafta 82,82 Prirodni plin 3,52 Zlato 348,93 Srebro 23,17 Goveda 96,97

+1,66% -0,85% +0,62% +1,49% 0,00%

BOLJE OD PRAVOG POKLONA

Tisuće Amerikanaca za Božić će dobiti - POSAO Približavanjem sezone praznika, koja u SAD-u po inje Danom zahvalnosti, u najve em svjetskom gospodarstvu zahuktalo se privremeno zapošljavanje. Kurirska služba UPS tako je najavila da e na vrhuncu sezone - izme u Dana zahvalnosti i Boži a - privremeno zaposliti 50.000 ljudi, od kojih e "znatnom broju" biti ponu eno i trajno zaposlenje.

Lanac trgovina odje om Kohl’s najavio je pak da e zaposliti 40.000 radnika na odre eno vrijeme, što je 20 posto više nego lani, javlja CNNMoney. Prodaja igra aka u vrijeme Boži a eksplodira, pa ne udi što je lanac trgovina igra kama Toys ‘R’ Us objavio otvaranje 45.000 privremenih radnih mjesta, ime e prakti ki udvostru iti broj zaposlenih.

Maloprodajni lanac Best Buy za blagdana e zaposliti oko 29.000 ljudi, što je isto kao i lani. N. R.

SRE A U NESRE I

Zbog aprecijacije švedske krune nobelovcima 'strancima' veće nagrade Nobelovci poput britanskog poduzetnika i fiziologa Roberta Edwardsa, dobitnika Nobelove nagrade za medicinu 2010. koji je pomogao u lije enju ljudske neplodnosti razvojem izvantjelesne oplodnje, ve gotovo cijelo desetlje e za svoje doprinose primaju nov anu nagradu

u iznosu nižem od svojih prethodnika.

Iako to primarno nije radio radi novca, Edwards e za svoj doprinos medicini primiti nov anu nagradu od 10 milijuna švedskih kruna (1,08 milijuna eura), što je uobi ajena svota koja se dijeli Nobelovim laureatima

Objavu indeksa cijena industrijskih proizvoda pri proizvo a ima pro itajte na...

u podru ju fizike, kemije, medicine, književnosti i mira od 2001. godine.

No da nije sve tako crno, govori podatak da e dobitnici nagrade iz inozemstva zbog aprecijacije švedske krune ipak dobiti ve e nagrade nego njihovi prethodnici deset godina unatrag. B. S.

www.business.hr

UKRATKO...

Ivaniševi eva vila na rasprodaji...

Goran Ivaniševi 'pustio je u promet' svoju luksuznu vilu na splitskim Mejama, sada po sniženoj cijeni od 33,3 milijuna eura. Tu nekretninu Ivaniševi prodaje ve tri godine, a prvo je tražio ak 57 milijuna eura Google testira 'pametni' automobil Google ispituje automobile koji mogu voziti sami, bez uplitanja voza a.

U Googleu kombiniraju videokamere, radarske senzore i lasere koji bi automobilu omogu ili kretanje prometnom gužvom JR Ewing vs. Citigroup Larry Hagman, glumac koji je igrao magnata JR Ewinga u seriji Dallas tužio je Citigroup i dobio odštetu od 1,1 milijun dolara plus oko pola milijuna dolara pravnih troškova. Citigroup mora platiti i 10 milijuna dolara zakladama po Hagmanovu izboru

www.business.hr