Business.hr broj 739

ZAJEDNI»KI POSLOVI 10

Udružuju se i turističke agencije bivše Jugoslavije Turisti ke agencije iz Hrvatske, Srbije i Makedonije pokrenule su novu platformu za suradnju, iji je cilj organizacija zajedni kih kružnih putovanja po zemljama regije za turiste s tre ih tržišta

UTORAK 12/10/2010

BROJ 739 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

NEZADOVOLJNI INVESTITORI 4-5 Nakon što je Vlada predložila produljenje primjene posebnog zakona koji jam i dobivanje dozvola za gradnju u roku 45 dana, poduzetnici upozoravaju da su pravi problemi na drugoj strani

Lako za dozvole, Broj zaprimljenih zahtjeva za izdavanje rješenja za građenje (u razdoblju primjene zakona od 25. lipnja 2009. do 31. kolovoza 2010. godine)

u katastru čekamo po godinu dana

Fischer: Oglašivači će 2011. godine budžete povećati do 10 posto MEDIJSKI SEKTOR PRED OPORAVKOM? Dok Slaven Fisher iz Udruge društava za tržišno komuniciranje predvi a brz oporavak oglašiva kog tržišta, Kamilo Antolovi , sudski vještak, procjenjuje rast do 3 posto. Oba scenarija, me utim, ukazuju na to da e ve sljede e godine rast toga tržišnog segmenta višestruko nadmašiti gospodarski rast 6

info&stav

INDIKATOR

2-3 2 posto viĹĄe turista

business.hr

Hrvatsku je obalu u prvih devet mjeseci ove godine posjetilo 9,3 milijuna turista ostvarivĹĄi 58,2 milijuna no enja, ĹĄto je 2 odnosno 6 posto viĹĄe nego u istom razdoblju proĹĄle godine. Rujanski su rezultati - 1,03 milijuna dolazaka i 6,5 milijuna no enja jednaki kao i lani, objavila je Hrvatska turisti ka zajednica.

U Parizu otkazano do 50% letova Oko 30 posto letova otkazano je za utorak u pariĹĄkoj zra noj luci Roissyju i 50 posto u Orlyju zbog jednodnevnog ĹĄtrajka protiv mirovinske reforme u Francuskoj, objavila je u ponedjeljak Glavna uprava za civilno zrakoplovstvo (DGAC).

Utorak 12/10/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenici glavnog urednika: Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Romana DugandĹžija, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktor: Zlatko auťevi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

NOVA KRITIKA IZ INSTITUTA ZA JAVNE FINANCIJE

'Vlada ne djeluje, ve karte polaĹže na oporavak EU' Oslanjanje na oporavak EU kod o ekivanog rasta hrvatskog BDP-a, kako je to navedeno u "Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2011.2013.", priznanje je da Hrvatska sama ne e baĹĄ nikako utjecati na rast realnog BDP-a. Navodi to u novom osvrtu Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije, na Vladine smjernice od 6. listopada.

U smjernicama su, ocjenjuje Ott, makroekonomske projekcije za razdoblje od 2011. do 2013. vrlo skromne - rast realnog BDP-a 1,5 posto 2011., 2 posto 2012. i 2,5 posto 2013. go-

dine.

Zabrinjavaju e je ĹĄto se kao jedini mogu i razlog i toga skromnog oporavka navode "povoljnija kretanja u gospodarskom okruĹženju, u prvom redu realan rast BDP-a u Europskoj uniji u 2011. godini. Ott isti e kako je pri itanju Vladinih smjernica teĹĄko ne pomisliti na 15 rebalansa koje smo imali u 12 godina, na nerealno planiranje 2009., koje je rezultiralo sa tri rebalansa i porastom prora unskog deficita sa 2,3 na 9,3 mlrd. kuna, na nerealno planiranje 2010., u kojoj je deficit planiran za cijelu godinu realiziran

KATARINA OTT, ravnateljica Instituta za javne financije, komentirala je "Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2011.-2013."

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

ve u prvoj polovini pa e godina zavrĹĄiti s barem 14 milijardi kuna deficita.

Ott se stoga pita moĹže li se hrvatskim vladama vjerovati te ho emo li doĹživje-

NOVE DVOJBE ZBOG HE LEĹ E

Tko je odgovoran ĹĄto cesta zavrĹĄava u jezeru Dvije su se osobe proĹĄle nedjelje utopile u selu Otok pored Dobre sletjevĹĄi automobilom u akumulacijsko jezero hidroelektrane LeĹĄ e, nastalo ovoga ljeta potapanjem kanjona Dobre. Bizarna nesre a dogodila se zbog ne ijeg propusta jer je obitelj Jurkovi vozila lokalnom cestom koja zavrĹĄava u hidroakumulacijskom jezeru. etiri lana obitelji Jurkovi vozila su se u koloni sa joĹĄ etiri automobila, malo su zaostali i na raskriĹžju pogreĹĄno skre-

nuli. Nisu znali da se voze cestom koja vodi direktno u jezero HE LeĹĄ e, a na cesti nije bilo nikakvih oznaka koje bi upozoravale na opasnost.

Zbog guste magle nisu vidjeli kamo vodi cesta i upali su u jezero. Dvije osobe uspjele su se spasiti.

U HEP-u sluĹžbeno kaĹžu da sve nadleĹžne sluĹžbe koje su sudjelovale u gradnji HE ponovno provjeravaju sve postupke koji su se provodili do puĹĄtanja elektrane u probni pogon.

"HEP je dobio sve potrebne dozvole i ispunio sve uvjete iz gra evne dozvole prije po etka punjenja akumulacije. Ne Ĺželimo putem medija polemizirati o odgovornosti, ve ekamo sluĹžbeno izvjeĹĄ e policije i nadleĹžnih inspekcijskih sluĹžbi", kaĹžu u HEP-u.

"Akumulacija je proĹĄla tehni ki pregled, imali smo sve potrebne dozvole za zahvat i lokalna samouprava je znala da smo napunili akumulaciju. Nerazvrstane ce-

ste su u nadleĹžnosti op ina.

HEP nije taj koji bi trebao stavljati prometne znakove, ve je to posao lokalne zajednice i policije", kazao nam je sugovornik iz te tvrtke.

U Ministarstvu prometa, mora i razvitka kaĹžu da su prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu za odrĹžavanje nerazvrstanih cesta nadleĹžne jedinice lokalne samouprave, odnosno pravne i fizi ke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti.

Hidroelektrana LeĹĄ e

››

BISER DANA

BROJKA

Bila je to za mene posebna situacija. Ispitivali su me i lanovi stranke kojoj sam tada još uvijek pripadao, sve su to pratili brojni novinari, a bio je to moj prvi javni nastup otkad sam završio u pritvoru. Stoga se nisam sjetio re i sve što sam planirao. Ali sada sam motiviran otkriti punu istinu o tome

450 izlaga a iz Hrvatske i 22 zemlje sudjelovat e na Ambienti, 37. me unarodnom sajmu namještaja, unutarnjeg ure enja i prate e industrije na Zagreba kom velesajmu od 13. do 17. listopada

DAMIR POLAN»EC, bivši vicepremijer, kazao je za Novi list

ti trenutak da nas se otvoreno suo i s konkretnim i, nažalost, tragi nim injenicama, a one su: krajnje nekonkurentno gospodarstvo i preveliki javni sektor.

Pritom taj preveliki javni sektor onemogu uje popravljanje konkurentnosti gospodarstva.

"Bez vlada koje e imati hrabrosti da i sebe i gra ane ove zemlje suo e s tim injenicama ne možemo se nadati ni spremnosti gra ana da ih podupiru u provo enju Programa gospodarskog oporavka iz travnja ove godine ili bilo kojeg drugog programa. A bez odlu ne provedbe jednog pravog programa, bez temeljitih institucionalnih i strukturnih reformi, ne e nam pomo i ni oporavak gospodarstava zemalja Europske unije, a ni naš ulazak u Uniju", naglasila je Ott. Igor Medi

ru se nakon sve anog puštanja u probni pogon suo ila s tehni kim teško ama i jakim vibracijama zbog ega je po etkom rujna isklju ena. Naš izvor iz HEP-a kaže da su teško e u me uvremenu uklonjene i Leš e ponovo radi, svaki agregat snagom 22 MW. N. Domazet

UVODNIK

I Svjetska se banka pita jesu li oni unutra ozbiljni

››

Ako ste ozbiljni u namjeri da provedete taj program, jer provedba ima svoju cijenu i posljedice, nudimo vam i financijsku potporu, otvoreno je Vladi poru io Peter Harrold iz Svjetske banke

Zoran Daskalovi zoran.daskalovic@business.hr

I

z Banskih dvora ve dulje od pola godine uporno kli u - imamo izvrstan program gospodarskog oporavka koji e zemlju izvu i iz krize i uvesti je u europsku budu nost. No, na njihovo kliktanje kao jeka se u Banske dvore sve eš e vra a - program je dobar, ali valja ga i provesti, do strukturnih reformi, a ne samo do ušteda u materijalnim troškovima javnog sektora i beskona nih papirnatih reformi.

Ju er su Vladi Jadranke Kosor upravo nešto u tom smislu gotovo uglas poru ili direktor Svjetske banke za srednju Europu i balti ke zemlje Peter Harrold i ravnateljica zagreba kog Instituta za javne financije Katarina Ott. Analiziraju i Vladine smjernice ekonomske i fiskalne politike za sljede e trogodišnje razdbolje, Katarina Ott poziva sadašnju ili neku budu u vladu da kona no Hrvatsku glasno i jasno suo e s injenicom da je gospodarstvo nekonkurentno i da ima prevelik javni dug.

POPUT mnogih drugih prije nje, Ott još jednom podsje a Vladu da dok gra anima jasno ne kaže koji su naši

najve i gospodarski problemi i kojim ih i kakvim reformama namjerava mijenjati, ne e imati podršku u provedbi svojih papirnatih programa, a ni Hrvatska ne e imati koristi od ulaska u EU i oporavka njezina gospodarstva, kao što se nadaju i tvrde u Banskim dvorima, stavljaju i sve što imaju na tu jednu jedinu proeuropsku kartu koju drže u rukama.

I Peter Harrold je jasan kao dan kad kaže da Hrvatska sebi ne može "priuštiti luksuz odgode reformi zbog izbora

2011.". Pritom nudi i financijsku potporu Svjetske banke u provedbi Vladina programa gospodarskog oporavka "ako ste ozbiljni u namjeri da provedete taj program jer provedba ima svoju cijenu i posljedice".

Odavno je prošlo vrijeme pohvalnog kliktanja Vladinu programu, a ve dulje traje razdoblje u kojemu se traži realizacija proklamiranih ciljeva. Problem je u tome što se u Banskim dvorima zbog izbora prave gluhi i ne žele uti što se od njih traži, kao što dugo

nisu htjeli uti da i Hrvatsku trese kriza zbog ega su barem godinu dana kasnili s definiranjem smislenog programa oporavka. I kao što se Hrvatska gospodarski urušavala ekaju i da Banski dvori stave na papir mjere za gospodarski oporavak, tako i sada lebdi izme u krize i oporavka ekaju i da zažive i strateške reformske mjere, a ne samo one koje služe kao alibi da Vlada radi na bolnim promjenama, ali tako kao da je mogu e da nikoga ne zabole, a da se reforme iz zraka stvore.

tema 4-5

SVE U 45 DANA Vlada je saborskim zastupnicima predložila prod investitorima da za važnije građevine dobiju sve nužne dokumente za

Sve dozvole za grad nakon godinu dana Spora administracija nije jedini razlog zašto se velike i važne investicije godinama ne realiziraju jer i dio investitora srlja u projekte za koje zbog neispunjavanja propisa ne mogu dobiti potrebnu dokumentaciju, tvrde u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Gospodarski važne građevine trebale bi sve nužne papire za početak gradnje dobivati u roku kraćem od 45 dana do kraja 2012. godine, a ne samo do zadnjeg dana ove godine, kako je propisano posebnim zakonom donesenim u lipnju 2009. godine, radi poticanja ulaganja. Vlada je, naime saborskim zastupnicima predložila produljenje primjene posebnih pravila "sve u 45 dana" za važnije investicije jer je uočeno da i dalje postoje razlozi zbog kojih je donesen interventni zakon. Usto, Vlada je provođenje tog zakona uvrstila u svoj Program gospodarskog oporavka "ojačavši" ga osnivanjem posebnog ureda za koordinaciju, ubrzanje i nadzor izdavanja odobrenja i dozvola za sve važnije investicije na čelu s ministricom Marinom Matulović-Dropulić.

Obrazlažući prijedlog produljenja primjene "sve u 45 dana", ministrica Matulović-Dropulić podsjetila

je na to da je poseban zakon donesen jer se željelo riješiti problem dugotrajnog izdavanja dozvola. No, jednogodišnja primjena zakona pokazala je da spora administracija nije jedini razlog zašto se velike i važne investicije godinama ne realiziraju, jer i dio investitora srlja u projekte za koje zbog neispunjavanja propisa ne mogu dobiti potrebnu dokumentaciju.

'Grijesi' investitora

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva analiziralo je provedbu zakona u 49 upravnih tijela (20 županija, Grad Zagreb, 22 velika grada i 6 istarskih gradova) i konstatiralo da je u razdoblju od 25. lipnja 2009. godine do 31. kolovoza 2010. godine podneseno 811 zahtjeva za izdavanje rješenja za građenje u skraćenom postupku. Naknadno je 45 investitora povuklo zahtjev, a od preostalih 766 zahtjeva izdano je 427 rješenja o gra-

Vicenco Blagajić, potpredsjednik HUP-ove udruge developera: 'Sve što pomaže investitorima dobro je došlo. No pitanje je koliko se skraćeni postupak može primijeniti na druge institucije' Snimio hrvoje dominić

đenju (55,7%), odbijeno ih je 186 (24,3%), a u postupku su još 153 zahtjeva (20%). Četvrtina zahtjeva odbijena je, dakle, zbog "grijeha" investitora. Pritom 55 investitora nije raspolagalo dokazom da ima pravo graditi, tri investitora namjeravala su graditi u zaštićenom području prirode, 16 ih je počelo graditi ili su sagradili građevine bez odgovarajućeg akta nadležnog tijela, 41 investitor (35,5%) je odbijen iz drugih razloga (neusklađenost projekta s prostorno-planskim dokumentima i posebnim uvjetima, neplaćanje komunalnog i vodnog doprinosa, nepoštovanje roka za otklanjanje nedostataka u

projektu), a 71 investitorski zahtjev je odbijen jer su podneseni za građevine na koje se "sve u 45 dana" ne može primijeniti.

S obzirom na strukturu građevina prema namjeni, najviše je rješenja izdano za građevine pretežito infrastrukturne namjene (37,2%), zatim za poslovne i proizvodne građevine (26,2%), stambene i stambeno-poslovne građevine (24,4%), trgovačke (9,1%) i ugostiteljsko-turističke (3,1%). Na izdana rješenja podneseno je 17 žalbi (4%) koje su riješene u propisanom roku. Na temelju tih podataka i analize ministrica Matulović-Dropulić zaključila je da zakon "sve u

45 dana" pozitivno utječe na ubrzanje protoka kapitala i poticanje posustalih izravnih ulaganja u području gradnje, pa je predložila dvogodišnje produljenje njegove primjene.

Uska grla odnose novac

Potpredsjednik HUP-ove udruge developera Vicenco Blagajić slaže se da je dobro što je produljena primjena tog zakona jer je sve što pomaže investitorima dobro došlo. Pitanje je, međutim, koliko se takav interventni skraćeni postupak može primijeniti i na druge institucije o kojima ovisi prikupljanje svih potrebnih dokumenata za realizaciju svih, a pogotovo važnijih

la produljenje primjene posebnog zakona koji bi omogućavao ente za početak gradnje u roku kraćem od 45 dana

business.hr Utorak 12/10/2010

adnju u 45 dana, ali na čekanja katastra

investicija, dodaje Blagajić. Primjerice, kaže kako u splitskom sudu odmahuju rukom kada se od njih traži da ubrzaju proceduru izdavanja vlasničkih listova i drugih potrebnih dokumenata, a u gruntovnici i katastru na izdavanje dokumenata za investicije vrjednije od 60 milijuna eura čeka se između šest mjeseci i godinu dana.

Blagajić zato zaključuje da bi uz provedeno skraćivanje postupka u državnim i upravnim tijelima Vlada trebala inicirati slične mjere kojima bi se otklonile prepreke i u drugim institucijama u kojima se investitori suočavaju s uskim grlima i dugotrajnim procedurama zbog kojih gube vrijeme i novac. Istodobno, Blagajić ne želi komentirati podatak da

Broj zaprimljenih zahtjeva za izdavanje rješenja za građenje (u razdoblju primjene Zakona od 25. lipnja 2009. do 31. kolovoza 2010. godine) je četvrtina zahtjeva investitora odbijena zbog njihovih propusta, jer ne zna detalje o tim projektima i njihovim nedostacima, iako vjeruje da su podaci iz analize ministrice Matulović-Dropulić točni, a slaže se i da investitori nisu bezgrješni i da među njima ima crnih ovaca.

Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

tema 6-7

MEDIJSKI SEKTOR PRED OPORAVKOM? Nakon katastrofalne la oglaĹĄavanje, a stru njaci procjenjuju da e se ve sljede e godine trĹžiĹĄ

Fischer: OglaĹĄivaÄ?i će 2011. budĹžete povećati do 10% Dok Slaven Fisher iz Udruge druĹĄtava za trĹžiĹĄno komuniciranje predvi a brz oporavak oglaĹĄiva kog trĹžiĹĄta, Kamilo Antolovi , sudski vjeĹĄtak, procjenjuje rast do 3 posto. Oba scenarija, me utim, ukazuju na to da e ve sljede e godine rast toga trĹžiĹĄnog segmenta viĹĄestruko nadmaĹĄiti gospodarski rast Doma e trĹžiĹĄte oglaĹĄavanja nakon katastrofalne proĹĄle godine i dalje je u padu deset najve ih oglaĹĄiva a u prvih devet mjeseci ove godine u usporedbi sa istim lanjskim razdobljem ukupno je smanjilo investicije u oglaĹĄavanje 2,4 posto ili gotovo 30 milijuna kuna.

Kako pokazuju podaci agencije za analizu medija i oglaĹĄavanja Medianet, deset najve ih oglaĹĄiva a u prvih je devet mjeseci ove godine u oglaĹĄavanje uloĹžilo

1,098.379.160 kuna, a u istom lanjskome razdoblju to je iznosilo 1,125.477.848 kuna.

Godina 'rezanja'

Pritom treba napomenuti da Medianet mjeri vrijednost oglasnog prostora po sluĹžbenim cjenicima medija u koje nisu uklju eni popusti. Iako ti podaci ne daju to nu vrijednost napla enog oglaĹĄavanja, ipak pokazuju da su trendovi i dalje nepovoljni. Naime, iako su ove godine neke tvrtke pove ale oglaĹĄiva ke budĹžete, doma e trĹžiĹĄte oglaĹĄavanja u globalu se joĹĄ nije po elo oporavljati.

Medianetova lista deset najve ih oglaĹĄiva a uklju uje Vipnet, T-Mobile, Henkel, Tele2, Proctor&Gamble, Johnson Wax, Konzum,

››

Deset n Subjekt Vip net T - Mobile Henkel Tele 2 P&G Johnson Wax Agrokor - Konzum Reckitbenckiser Coca-Cola Unilever Reckitbenckiser, CocaColu i Unilever. Dva vode a telekom operatera, Vipnet i HT, prema podacima Medianeta, pove ali su ove godine investicije u oglaĹĄavanje.

No neki su ih, poput Reckitbenckisera, prepolovili, a me u onima koji su znatno rezali prora un su i CocaCola i Unilever.

Jesen je ina e vrijeme kada se ugovaraju oglaĹĄiva ki budĹžeti za sljede u godinu, ali najve i oglaĹĄiva i nisu Ĺželjeli otkrivati ho e li sljede e godine pove avati budĹžete.

"Tele2 preispituje sve nuĹžne trĹžiĹĄne parametre kako bi i sljede e godine ponovno ostvario najbolji povrat investicije u oglaĹĄavanje. To se odnosi na oglaĹĄavanje u sklopu klasi nih

Vjerujemo da e se europski izlazak iz recesije odraziti i na hrvatsko trĹžiĹĄte oglaĹĄavanja SLAVEN FISCHER, predsjednik Uprave UdruĹženja druĹĄtava za trĹžiĹĄno komuniciranje (HURA) SNIMIO SAĹ A ETKOVI

alne lanjske godine i ove je nastavljen pad investicija u e tržište oglašavanja početi oporavljati

business.hr Utorak 12/10/2010

VRIJEDNOST TRŽIŠTA

Deset najvećih oglašivača u Hrvatskoj i njihovi budžeti siječanj - rujan 2010. u kn 156,965,937

siječanj - rujan 2009. u kn 155,766,555

Pad/rast u 2010. u odnosu na 2009. u kn 1,199,382

135,151,799

120,973,749

14,178,050

120,632,848

125,815,116

-5,182,267

118,360,666

157,193,738

-38,833,072

106,688,228

83,395,869

23,292,359

100,497,345

54,679,958

45,817,387

98,817,733

86,351,505

12,466,228

93,057,957

158,242,642

-65,184,685

85,437,919

92,809,108

-7,371,189

82,768,728

90,249,609

-7,480,881

m

Izvor: Medianet

marketinških kampanja, kao i novo kreiranje budžeta za odnose s javnošću (PR) te BTL (uključuje promocije, degustacije…)", rekla je Valentina Junaci, glasnogovornica Tele2, odgovarajući na upit Business.hr-a planira li taj operater u 2011. povećavati investicije u oglašavanje.

Oglašivači tajnoviti

Iz Vipneta su poručili da ne mogu odgovoriti planiraju li povećanje budžeta jer to, kako kažu, spada u poslovnu tajnu.

Od ostalih oglašivača odgovor do zaključenja broja

nije stigao.

Vodeći predstavnici marketinške industrije, međutim, blago su optimistični, što temelje na očekivanju da će se na Hrvatsku ipak preliti pozitivni gospodarski tokovi iz inozemstva.

"Vjerujemo da će se europski izlazak iz recesije odraziti i na hrvatsko tržište oglašavanja te rezultirati prosječnim porastom budžeta između 5 i 10 posto", procijenio je Slaven Fischer, predsjednik Uprave Udruženja društava za tržišno komuniciranje (HURA), koje okuplja 34 agencije, a one zastupa-

ju oko 55 posto agencijskog budžeta u Hrvatskoj.

Nešto oprezniji u procjenama rasta budžeta za sljedeću godinu bio je Kamilo Antolović, ovlašteni sudski vještak za oglašavanje i Fischerov prethodnik na čelu HURA-e.

"Investicije u oglašavanje vjerojatno neće rasti više od tri posto i to zbog očekivanog rasta BDP-a skromnih 1,5 posto, banke će i dalje biti restriktivne u plasmanu novca građanima, rast će osobna zaduženost građana i nelikvidnosti otplate, a porezi i parafiskalni nameti i dalje će pritiskati ekonomi-

Podjela medijskog kolača (mjereno prema količini objavljenog oglasnog prostora) Medij TV Tisak UKUPNO

Pad/rast u siječanj - rujan siječanj - rujan 2010. u odno2010. u kn 2009. u kn su na 2009. u kn 3,332,016,195 3,608,295,497 -276,279,302 815,216,335 4,147,232,530

706,141,040

Pad/rast u 2010. u odnosu na 2009. u % -7.7%

109,075,295

15.4%

4,314,436,537 -167,204,007

-3.9% Izvor: Medianet

ju", rekao je Antolović.

Podsjetimo, prema službenim podacima HURA-e, neto investicije u oglašavanje su u 2009. u odnosu na 2008. ukupno pale 17 posto odnosno sa 2,2 na 1,8 milijardu kuna. Najteže su pritom stradala tiskana izdanja, koja su prema HURA-i pala 22 posto, sa 785 na 615 milijuna kuna.

Igor Medić

igor.medic@business.hr

Uračunati samopromocija i popusti Prema mjerenju Medianeta, ukupna vrijednost oglasnog prostora na televizijama i u tisku u prvih devet mjeseci ove godine bila je 4,1 milijardu kuna i manja je za 167 milijuna kuna nego u istom razdoblju lani, kada je iznosila 4,3 milijarde kuna.

"To je medijski prostor i vrijeme, a ne novac - nipošto nije riječ o stvarnom novcu koji su ti mediji uprihodili, već samo o minutaži oglasa po službenim cjenicima i količini prostora u tisku, također po službenim cjenicima", objasnio je Antolović.

Dodao je kako gledajući Medianetove brojke treba uzeti u obzir samopromociju, odnosno reklame koje televizije emitiraju reklamirajući vlastite emisije te prostor u tiskovinama kojim mediji reklamiraju sami sebe, što Medianet također broji u oglasni prostor.

"Uzevši u obzir samopromociju i popuste, te brojke treba umanjiti između 35 i 50 posto", rekao je Antolović, što znači da stvarna vrijednost medijskog prostora iznosi između 2,05 i 2,6 milijardi kuna.

››

Investicije u oglašavanje vjerojatno neće rasti više od tri posto KAMILO ANTOLOVIĆ, ovlašteni sudski vještak za oglašavanjej Snimio saša Ćetković

doga aji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 12/10/2010

EUROPSKA KOMISIJA

Hrvatska i Island u krizi, Turska 'spektakularna'

Oporavak gospodarstava zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za pristup EU u prvoj polovini godine bio je obiljeĹžen velikim kontrastima. Tako su Hrvatska i Island i dalje bili pod pritiskom krize, a Turska je biljeĹžila spektakularan oporavak, ocijenila je Europska komisija u najnovijem tromjese nom

izvjeĹĄ u. U drugom je tromjese ju hrvatski BDP ponovno zabiljeĹžio pad, i to 2,5 posto na godiĹĄnjoj razini, ponajprije zbog pada osobne potroĹĄnje. U prvom je tromjese ju zabiljeĹžena ista stopa pada BDP-a, stoji u izvjeĹĄ u Komisije o drugom ovogodiĹĄnjem tromjese ju.

Nasuprot tome, Turska je u drugome tromjese ju ostvarila godiĹĄnji rast aktivnosti 10,3 posto, nakon 11,7-postotnog rasta u prvome tromjese ju, na krilima rasta ulaganja i snaĹžne doma e potroĹĄnje.

Island se pak i dalje suo ava s

posljedicama snaĹžne gospodarske i fiskalne krize, koja ga je pogodila 2008., pa je i u drugom tromjese ju zabiljeĹžio pad BDP-a 8,7 posto. ini se da je u ve ini zemalja zapadnog Balkana zavrĹĄeno razdoblje pada aktivnosti, ocjenjuju u Bruxellesu, napominju i da je glavni motor oporavka neto izvoz. Istodobno se stanje na trĹžiĹĄtima rada u regiji i dalje pogorĹĄava i zasad nema opipljivih dokaza poboljĹĄanja situacije kada je u pitanju nezaposlenost. Tako je u Hrvatskoj stopa nezaposlenosti ak porasla na 12,4 po-

sto u drugom tromjese ju sa 11,2 posto u prva tri mjeseca 2010. Isti trend zabiljeĹžen je i u Bosni i Hercegovini, gdje je stopa nezaposlenosti porasla na 43,1 posto, sa 42,6 posto u prethodnom tromjese ju.

Rast nezaposlenosti poga a i Island, gdje je stopa nezaposlenosti porasla na 8,7 posto. Turska je jedina zemlja koja je u tri mjeseca do kraja lipnja zabiljeĹžila znatno poboljĹĄanje na trĹžiĹĄtu rada, uz klizanje stope nezaposlenosti na 11,0 posto, sa 14,4 posto u prethodnom tromjese ju. H

'U Libiji biste mogli uzeti poslova vrijednih 50 mlrd MEGA TRIPOLI Jedno od brojnih gradiliĹĄta u Tripoliju. U Libiji GRADILIĹ TE se trenuta no, me u ostalim, gradi oko 120.000 novih U Libiji je stambenih zgrada koje bi trebale postati dom za 625.630 trenuta no ljudi aktualno 145 infrastrukturnih projekata, od ega je 26 megaprojekata, kazao je Sam Talje iz ameri ke konzultantske tvrtke Libija je jedno od podru ja gima. U Libiji je trenuta no najve ih razvojnih projekata, aktualan niz infrastrukturAECOM, kaĹžu direktori ugledne ame- nih ulaganja vrijednih oko ri ke konzultantske tvrtke 50 milijardi ameri kih dolapozivaju i za projektni menadĹžment ra, re eno je na seminaru o AECOM koja ondje sura u- poslovanju u Libiji, u organihrvatske je s libijskom Upravom za zaciji HGK. Infrastrukturna gra evinske stambenu izgradnju i infra- ulaganja o kojima je rije strukturu HIB. odnose se prvenstveno na iztvrtke da se gradnju cesta i autocesta, ali i 68 gradova stambenih objekata. "Trenuuklju e U sljede a dva dana predstav- ta no se gradi infrastruktura ARHIVA BUSINESS.HR

nici AECOM-a i HIB-a posjetit e ve inu hrvatskih gra evinara. Najavljene su posjete IGH, Dalekovodu, Tehnici, Viaduktu, M-Profilu i dru-

za 68 gradova", napominje Sam Talje, pomo nik direktora Sektora za stranke i vanjski menadĹžment tvrtke AECOM. Tako se trenuta -

no gradi oko 120.000 novih stambenih zgrada koje bi trebale postati dom za 625.630 ljudi. Osim zgrada, grade se i ĹĄkole, bolnice, dĹžamije. Cilj je tih projekata, kaĹže Talje, transformacija urbanog, ekonomskog i socijalnog Ĺživota Libije koja se joĹĄ bori s naslije em "starog" sustava.

"Aktualno je 145 infrastrukturnih projekata, od ega je 26 megaprojekata", kaĹže Talje. Me u tim infrastrukturnim projektima su i kilometri autocesta, me u ostalim Three-Ring Road

oko Tripolija. "To je autocesta duĹžine 23,8 kilometara, sa ĹĄest traka i 25 razli itih mostova", kaĹže Talje.

Zasad je u Libiji nekoliko takvih projekata koji bi mogli biti zanimljivi i hrvatskim tvrtkama. U toj sjevernoafri koj drĹžavi zasad posluje devet hrvatskih tvrtki koje zapoĹĄljavaju 500-tinjak radnika. To su Viadukt, Geofizika, Adriamar, MontmontaĹža, Crosco i TVD Sistemi iz Zagreba, BCDE Split, Diaput iz Gospi a koja u Tripoliju otvara tvornicu te zra ni pri-

OGLAS

Danas ročište o pokretanju eti dio stečaja u Kamenskom lrd. dolara' NADA U NASTAVAK POSLOVANJA

jevoznik TradeAir iz Velike Gorice.

'Budite strpljivi'

"Trenutačno postoji velik pritisak za zapošljavanjem radnika iz Europe jer su blizu, no europski su radnici skuplji u odnosu na radnike iz južne i jugoistočne Azije ili iz Egipta, kojih je u Libiji najviše angažiranih", ističe Talje. Što se mogućnosti hrvatskih tvrtki u Libiji tiče, one su velike. Naime, čak je i AECOM, čiji su stručnjaci držali predavanje, na relativnom početku svoje ekspanzije.

"Planirani kapacitet našeg ureda s obzirom na mogućnosti tržišta iznosi 800 radnika. Zasad zapošljavamo polovicu te brojke, a traže se kvalificirani inženjeri, voditelji projekata i drugi stručnjaci", kaže Talje.

No, iako je Libija potencijalno lukrativno tržište, problemi su potreba da tvrtke imaju otvoren ured u Libiji, ali i uvjetovanje zapošljavanja barem dijela domaćih radnika. "U Libiji tvrtke moraju znati da su potrebni fleksibilnost i strpljenje", zaključuje Talje.

Iva Ušćumlić Gretić

HRVATSKE TVRTKE U LIBIJI

Ceste, nafta, remont vojnih brodova...

Viaduktov je projekt jedan od projekata hrvatskih tvrtki u Libiji. Ta je tvrtka 2008. potpisala ugovor vrijedan 88 milijuna eura za modernizaciju ceste Nalut – Ghadames, a ove bi godine posao trebao biti dovršen. Geofizika ima tri posade za seizmička istraživanja angažirane u Libiji, na istraživanju naftonosnih polja. Adria-Mar ima ugovor o remontu brodova libijske mornarice i u rujnu je obavljena probna vožnja raketne topovnjače Laheeb.

Montmontaža ima podružnicu u Libiji koja je trenutačno u stečaju, a vodi se i spor s radnicima zbog dugovanja. Crosco u Libiji ima stotinjak radnika koji pružaju usluge naftnih servisa. TVD Sistemi grade 300 stambenih objekata u Tripoliju, a za BCDE Split poznato je samo da sudjeluje u građevinskim projektima u toj državi. Gospićki Diaput bavi se vađenjem i iskapanjem ruda i kamena i u Libiji otvara tvornicu, a odnedavno je ondje prisutna i tvrtka TradeAir koja prevozi radnike iz Tripolija na naftna polja.

Na Trgovačkom sudu u Zagrebu trebalo bi se danas održati ročište na kojem će biti utvrđeno jesu li ispunjeni uvjeti za pokretanje stečajnog postupka, a radnice Kamenskog, koje pet mjeseci nisu dobile plaću, nadaju se stečaju s preustrojem jer vjeruju da Kamensko ima kupce

Danas će se na zagrebačkog Trgovačkom sudu održati ročište za tekstilnu tvornicu Kamensko na kojemu će biti odlučeno jesu li ispunjeni uvjeti za pokretanje stečajnog postupka. Trgovački je sud prošli tjedan donio odluku o pokretanju predstečajnog postupka te imenovao predstečajnog upravitelja Zdravka Mitaka, koji treba utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti za pokretanje stečaja.

Isključena struja

Radnice Kamenskog, koje pet mjeseci nisu dobile plaću, nadaju se stečaju s preustrojem jer vjeruju da Kamensko ima kupce i budućnost.

Očekuju da bi tada mogle nastaviti raditi te naplatiti svoja potraživanja. Štrajk su započele u srijedu, 29. rujna, a boravak u krugu tvornice dodatno im je otežan jer je HEP zbog dugova prošloga tjedna isključio struju.

"Sada nabavljamo peći s plinskim bocama da se barem dežurni radnici na porti ne smrzavaju. Ima problema i u kotlovnici, pumpe koje

RADNICE Kamenskog pet mjeseci nisu dobile plaću

tjeraju vodu kroz cijevi i izbacuju je van ne rade pa se voda počela slijevati po podrumu", kazala je Hini radnica Đurđa Krnjak.

Iako radnice nisu pokrenule zahtjev za stečaj, pa tako nisu ni pozvane stranke, najavile su dolazak svojih predstavnika u svojstvu promatrača.

Kako kaže regionalni sindikalni koordinator Sindikata tekstila Željko Šegina, upitno je koliko će biti novca za podmirenje svih dugova Kamenskog, jer oni se procjenjuju na čak 70 milijuna kuna.

Sporno vlasništvo

Po izračunu radnika, poslodavac im je dužan oko 7,5 milijuna kuna za zaostale plaće i naknade za prijevoz, što iznosi između 14.000 i 15.000 kuna po osobi. Dug državi za doprinose i poreze

foto mehkek/cropix

je oko 25 milijuna kuna, zbog čega je tvrtki račun blokiran od prosinca prošle godine, a Uprava je nakon toga poslovanje prebacila na tvrtku kćer Kamensko trgovina d.o.o. Radnici sumnjaju da se nekad ugledna tekstilna industrija želi namjerno uništiti kako bi vlasnici mogli prodati zgradu Kamenskog na atraktivnoj lokaciji, na Trgu Francuske Republike.

"Dio tvrtki koje su u vlasništvu sadašnjeg direktora i njegovih suradnika upisao se 3. rujna u zemljišne knjige nad nekretninama i zemljištem u ime navodnih sporazuma o posudbi, a sve kako bi na temelju toga mogli steći status razlučnih vjerovnika, tj. onih koji se naplaćuju prvi, prije otvaranje stečajne mase", objašnjava Šegina i dodaje da bi zakonitost te uknjižbe trebao pobijati budući stečajni upravitelj. H

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 12/10/2010

TRGOVINA

SVJETSKA BANKA

Arena Centar dobio uporabnu dozvolu

'Ako ste ozbiljni, financirat emo vas'

Zagreb. Arena Centar, trgova ko-zabavni centar na jugozapadnom ulazu u Zagreb, dobio je uporabnu dozvolu mjesec dana prije otvorenja zakazanog za 5. studenoga, priop eno je iz tvrtke TriGranit. Centar je vrijedan 244 milijuna eura, a izvo a radova je MI grupa koju ine tvrtke Muci & Co., Me imurje graditeljstvo i Tromont. B.hr

ARENA CENTAR otvara se 5. studenoga

ARHIVA BUSINESS.HR

Zagreb. Svjetska banka spremna je financijski i tehni ki pomo i u provedbi programa gospodarskog oporavka Hrvatske, izjavio je u razgovoru za Hinu Peter Harrold, direktor Svjetske banke za srednju Europu i balti ke zemlje, skupine zemalja koja se naziva EU-10+Hrvatska.

Svjetska banka spremna je pružiti "razvojnu financijsku pomo

Udružuju se i turistič agencije bivše Jugos ZAJEDNI»KI POSLOVI Turisti ke agencije iz Hrvatske, Srbije i Makedonije pokrenule su novu platformu za suradnju, iji je cilj organizacija zajedni kih kružnih putovanja po zemljama regije za turiste s tre ih tržišta Nakon zajedni ke željeznice i lutrije, kre e i snažnije povezivanje putni kih turisti kih agencija me u zemljama nekadašnje Jugoslavije. Na Zlatiboru, odmaralištu i skijalištu u zapadnoj Srbiji, proteklog su se vikenda susreli predstavnici krovnih udruženja putni kih agencija iz Hrvatske, Srbije i Makedonije pokrenuvši novu platformu za zajedni ku suradnju i nazvali je ISTA - Internacionalni susreti turisti kih asocijacija.

Balkanske ture

Interes prije svega vide u organiziranju zajedni kih kružnih putovanja po zemljama regije za turiste s tre ih tržišta. Mogu nost daljnje suradnje vide u

uklju ivanju hotelijera i prijevoznika u biznis kako bi se uklonile prepreke za organiziranje 'balkanskih tura'.

Sve je po elo u velja i na beogradskom sajmu turizma pozivom na neformalno druženje i prijateljsku nogometnu utakmicu izme u predstavnika Udruge hrvatskih putni kih agencija (UHPA) i Nacionalne asocijacije turisti kih agencija Srbije (YUTA).

Prvi je susret organiziran u Puli u svibnju, a drugi proteklog vikenda na Zlatiboru, ovaj put i uz makedonske putni ke agencije okupljene u ATAM-u (Asocijacija putni kih agencija Makedonije).

"Nije ideja raditi nove asocijacije i platforme nego

PARTNERI: Ljubomir Cerovi (YUTA), Mile Spirovski (ATAM) i Boris Žgomba iz Udruge hrvatskih putni kih agencija ARHIVA BUSINESS.HR

druženjem povezati zainteresirane gospodarske subjekte u turizmu. Hrvatska je jaka receptivna zemlja s puno kontakata u svijetu, ali turisti s dalekih tržišta ne dolaze samo u jednu zemlju, njima je zanimljiva regija i to je jedno od podru ja suradnje. Za to nam trebaju partneri u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji...", objašnjava Boris Žgomba, predsjednik UHPA-e. Isti e da je inicija-

tiva otvorena i za druge zemlje u okruženju. Sljede i je susret dogovoren za travanj 2011. godine na Ohridu, a na vrata ISTA-e kucaju ve i putni ke agencije iz Bosne i Hercegovine.

Najviše Slovenaca

Žgomba kaže da su nedavno imali susret i s predstavnicima gr kih putni kih agencija te da se pregovara o tome da trajekti koji ljeti

svakodnevno plove izme u Soluna i Venecije pristaju i u Dubrovniku. Martin Paradžikovi iz pulske incoming agencije Uniline kaže da posljednjih godina sura uju s nekoliko srpskih turisti kih agencija u organizaciji kružnih tura po zemljama regije za njema ke turiste.

"Sve je više zainteresiranih. To nisu velike brojke, ali su programi dobro popunjeni i dosta skupi jer traju

kroz prora un, kao i tehni ku i analiti ku potporu" tom programu, dodao je.

"Rekli smo ministru Šukeru da smo spremni dati financijsku potporu, ako ste ozbiljni u namjeri da provedete taj program jer provedba reformi ima svoju cijenu i posljedice", kazao je Harrold. "Usredoto enost je u cijelosti na provedbi programa", dodao je.

Govore i o važnosti pune provedbe reformi prije ulaska u EU, Harrold je ocijenio da Hrvatska sebi ne može priuštiti luksuz odgode reformi zbog izbora

2011. "Dug javnog sektora nije posebno zabrinjavaju i. Puno je ve a brojka ukupni dug. Oni su svjesni veli ine duga, a ono što mogu u initi jest kontrolirati javni dug vlade i javnih poduze a kako bi smanjili deficit i kod toga nemaju puno izbora", rekao je Harrold.

Istaknuo je da u Svjetskoj banci s velikim povjerenjem gledaju ono što radi Hrvatska narodna banka, jer "jako dobro nadzire razvoj bankovnog sustava i prati da su pri uve banaka na odgovaraju oj razini te da banke nisu pretjerano izložene". H

tičke oslavije HRVATSKA PRESKUPA

Grob T. Proeskog privla i više turista od Ohrida Makedonija je za Hrvatsku novo i gotovo nepoznato turisti ko tržište, što potvr uje i podatak Mile Spirovskog, predsjednika Asocijacije putni kih agencija Makedonije, prema kojem turisti iz Hrvatske više posje uju grob Toše Proeskog u Kruševu nego Ohrid. U suprotnom smjeru situacija je još gora.

S obzirom na prosje nu pla u od 250 do 300 eura, rijetko koji turist iz Makedonije može sebi priuštiti ljetovanje na Jadranu. „Interes naših gra ana za Hrvatsku ove je godine bio katastrofalan. Ljudi su najbolja reklama, a kad se prva grupa vratila s Jadrana, svi su govorili kako je nenormalno skupo, pogotovo izvanpansionske usluge, tako da pet naših agencija nije moglo popuniti jedan autobus za Hrvatsku, sve je otišlo za Bugarsku, Tursku, Gr ku, Crnu Goru.

Najviše putuju mladi i kažu da im se tamo nudi puno više zabave za manje novca. U Bugarskoj se može dobiti ležaj u apartmanu u sezoni za 5 eura, a u restoranu dvojica mogu jesti za 10 eura. Kod vas su to dva sladoleda“, prenosi Spirovski.

od 10 do 15 dana. Partnerima je trebalo objasniti da to više nije ratna zona. Osim Hrvatske, programi uklju uju Sloveniju, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju", kaže Paradžikovi .

"Situacija u turizmu nije najsjajnija.

Amerikanci ve prodaju putovanja za ljeto 2012. godine, a mi još nismo prodali ni novogodišnje aranžmane. U Srbiji je s podru ja bivše države

najviše turista iz Slovenije, a iz Hrvatske je najviše Istrijana i Zagrep ana", kazao je Radisav Stankovi , direktor srpske YUTA-e.

Sa sli nom je svrhom prije nekoliko godina u Ateni osnovana BAFTA, asocijacija putni kih agencija Balkana i Turske, ali joj se nisu priklju ile Hrvatska i Slovenija.

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

OGLAS

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 12/10/2010

RASPRODAJA

Infula organizira ' iš enje skladišta'

Split. Splitska tvrtka Infula organizirat e od 17. do 19. prosinca 2010. u sportskom centru Gripe prodaju raznih proizvoda pod nazivom "Totalna, totalna rasprodaja!". Bit e to, kažu, prigoda za tvrtke da isprazne skladišta, a za kupce da profitiraju zbog povoljnih cijena. "Zamisao nam je da uo i Boži a

i Nove godine tvrtke oslobode skladišta za novu robu, a da kupci na prodajnom sajmu na Gripama po povoljnim cijenama do u do željenih artikala. Želimo na taj na in pripomo i lokalnom gospodarstvu, ali i razveseliti kupce'', rekao je direktor Infule Josip Kurbaša.

"Po provedenom istraživanju tržišta o ekujemo da e prodajnim sajmom pro i oko 20.000 kupaca, koji e od izlaga a i prodava a tražiti i cijene prilago ene nazivu doga aja", dodao je. B.hr

ZONE I KOMUNALIJE

ZG županija dijeli poticaje Split. Zagreba ka županija uputila je javni poziv za dodjelu 3,5 milijuna kuna za poticanje osnivanja i razvoja poduzetni kih zona, priop eno je iz te županije, a rok za prijavu je 25. listopada 2010. godine, kaže se u priop enju.

Ujedno se izvještava da e Zagreba ka županija jedinicama lokalne samouprave dodije-

liti 1,9 milijuna kuna potpore za sufinanciranje objekata komunalne infrastrukture, a Turisti koj zajednici županije 541.400 kuna za realizaciju projekata u drugoj polovici 2010. Županija e i ove godine sudjelovati na manifestaciji "Martin je u Zagrebu", koju e podržati sa 150.000 kuna, a na njoj e se predstaviti trideset izlaga a s podru ja županije. Najavljuje se i da e se na tržištu uskoro na i nova, jedanaesta robna marka Zagreba ke županije, i to doma a šunka "Grof". H

Nobel za analizu tržišta rada i nezaposlenosti PREVISOKE NAKNADE Jedan od zaklju aka koji proizlazi iz radova trojca nagra enog Nobelovom nagradom za ekonomiju Amerikanaca Petera Diamonda i Dalea Mortensena te Britanca Christophera Pissaridesa - jest da previsoke naknade pove avaju nezaposlenost

DOBITNICI Nobelove nagrade za ekonomiju, Amerikanci Peter Diamond i Dale Mortensen te Britanac Christopher Pissarides ARHIVA BUSINESS.HR

Nobelova nagrada za ekonomiju za 2010. godinu dodijeljena je u ponedjeljak Amerikancima Peteru A. Diamondu i Daleu T. Mortensenu te Britancu ciparskog podrijetla Christopheru A. Pissaridesu.

Kako je objavila Švedska kraljevska akademija znanosti, nagrada je Diamondu, Mortensenu i Pissaridesu dodijeljena za njihovu metodu analize tržišta.

Barackov kandidat

"Peter Diamond analizirao je osnove istraživanja tržišta. Mortensen i Pissarides proširili su teoriju i primijenili je na tržište rada. Modeli koje su napravili ovogodišnji laureati pomažu nam

da shvatimo na ine na koje propisi i ekonomska politika utje u na nezaposlenost, potražnju za radnim mjestima i pla e", poru ili su iz Švedske kraljevske akademije.

Jedan od zaklju aka koji proizlazi iz radova nagra enog trojca jest da darežljive naknade (povlastice) za nezaposlene vode prema pove anju nezaposlenosti te da se oni koji bi trebali prona i posao i ne trude previše da ga stvarno i na u.

Sedamdesetogodišnji Peter A. Diamond ro eni je Njujor anin, a trenuta no je zaposlen kao profesor na Institutu za tehnologiju u Massachusettsu (MIT).

Predsjednik Barack Oba-

ma, odnosno ameri ki Senat, kako piše Bloomberg, predložio ga je u travnju ove godine za guvernera Središnje banke SAD-a.

Me utim, Bijela ku a tada je povukla Diamondovo imenovanje zbog prigovora nekih neimenovanih senatora. Mnogi ga nazivaju vještim ekonomistom, ali mu kao nedostatak za guvernersku fotelju predbacuju neiskustvo u javnim financijama.

Nagrada 1,5 mil. $

Dale T. Mortensen (71) tako er je profesor ekonomije na Northwestern Universityju, a posebno je orijentiran na ekonomiju rada. Jedan je od pioni-

ra istraživanja tržišta rada i nezaposlenosti. Njegova posljednja objavljena knjiga nosi naziv „Zašto su isti zaposlenici razli ito pla eni?".

Christopher A. Pissarides (62) predava je na London School of Economics and Political Science, a podru je njegova istraživanja je makroekonomija tržišta rada.

Trojica ekonomista podijelit e nagradu u vrijednosti 1,5 milijuna dolara.

Nobelova nagrada za ekonomiju utvr ena je 1968. godine i nije bila dio originalnih nagrada koje je Alfred Nobel naveo u svojoj oporuci 1895. godine.

Nevenka Cuglin

karijere, znanje i posao

Nerazmjer ponude i potražnje na tržištu rada Poduzetništvo i obrazovanje

Utorak 12/10/2010

Pokretanje posla usred recesije KRIZA JE IZAZOV Ostaviti dobro pla en i ugledan posao radi avanture s privatnim poslom koji ve ini ljudi zvu i kao egzotika? I sve to još usred krize koja u Hrvatskoj ne pokazuje znakove posustajanja. Tko bi se odlu io za takav potez? etiri hrabre žene odlu ile su riskirati i pokrenuti razne poslove

J

edna je inženjerka biotehnologije ostavila struku da bi se bavila Feng Shui ure enjem prostora, dvije su dame - marketinš-

ka stru njakinja i stilistica - ostavile svoje korporacije i krenule u privatan biznis s keteringom, a tre a je odlu ila osnovati prvu hrvatsku fair trade trgovinu.

NINA HREN I TAMARA DOMLJANOVI , TETE KUHAJU Nina je završila krajobraznu arhitekturu, a ve i je dio karijere radila kao stilistica. Tamara je završila jezike na Filozofskom fakultetu, a radila je u marketingu. Te dvije prijateljice, kako same kažu, kuhaju od djetinjstva. "Kuhinja je laboratorij“, kažu Tamara i Nina, vlasnice obrta "Tete kuhaju“, jedinstvenog koncepta keteringa koji se zasniva na kamionu kuhinji.

"Zanat smo pekle pomalo i usput, jer je trebalo diplomirati i raditi razne poslove“, objašnjavaju. "A kuhalo se ‘po doma’, za prijatelje i iz gušta. Godinama smo se tako 'samotestirale' i ekale ho e li se naša strast za kuhanjem ugasiti. To se nije dogodilo pa izbora nije bilo: morale smo sa širim krugom ljudi podijeliti ono što smo

osje ale da nam ide od ruke“, kažu Nina i Tamara.

Prvi su klijenti došli iz svijeta filmova i reklama, a potom su po ele raditi i na koncertima, vjen anjima, ku nim zabavama, dje jim ro endanima. "Naziv ‘Tete kuhaju’ nastao je kao hommage svim bakama, mamama i tetama koje uživaju u pripremi jela, šetnji tržnicom, potrazi za dobrim namirnicama, sakupljanju kuharica, dijeljenju recepata... Kuhanje je kao druženje, dijeljenje ne eg lijepog. Time se bavimo“, kažu.

Za sada su jedine koje imaju kamion kuhinju i ve inom rade same. Je li bilo pametno pokrenuti posao usred recesije? "Rizik je dio svakog poslovanja“, kažu.

> karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 12/10/2010

ANDREA JUNG, 5. najmoćnija poslovna žena u SAD-u arhiva business.hr

VJERA TOMAŠ, SAVJETNICA ZA FENG SHUI DIZAJN INTERIJERA "Nakon završenog studija biokemijskog inženjerstva dugo sam radila u struci, u industriji. Iako su poslovi bili zanimljivi i dinamični, jer se u industriji stalno nešto događa, duboko u sebi nisam bila sretna jer sam osjećala da to nije to", prisjeća se Vjera Tomaš.

Feng Shui ju je, kaže, jako privukao i odlučila se školovati jer je dostupna literatura bila loša i puna kontradikcija.

"U tom periodu sve je to bilo samo istraživanje za moju dušu. Tada još nisam razmišljala da se počnem time i baviti", kaže Vjera. Studij je tražio i praktičan rad pa se Vjera posvetila uređivanju stanova prijatelja. Uskoro su počeli zvati prijatelji prijatelja, susjedi...

Ovaj posao ne traži velike početne investicije - osim troškova otvaranja tvrtke tu su bile samo investicije u informatičku opremu, dizajn vizualnog identiteta tvrtke i izrada internetske stranice. Nije bio potreban ni poslovni prostor jer Vjera dolazi u poslovne prostore klijenata, a ti su klijenti vremenom postajali sve veći i ozbiljniji.

"Dosad sam odradila zaista širok raspon poslova, od klasičnih uredskih prostora, dućana, butika, veleprodaja, kafića, restorana, kozmetičkih i frizerskih salona, agencija za promet nekretninama, vrtića, škola, suvenirnica do liječničkih ordinacija, odvjetničkih ureda i knjigovodstvenih servisa, kaže Vjera.

nu “Sedma planeta" koja posluje u Zagrebu. Posao je pokrenula sa sestrom Mirellom Brenke, koja se preselila u Ugandu, gdje je upoznala siromašne žene na rubu egzistencije i pokrenula s njima biznis. Tvrtka Bead by Bead proizvode plasira u prodavaonicu "Sedma planeta“, a dio novca vraća se u Ugandu po načelu fair tradea, što znači da se ženama koje izrađuju predmete plaća poštena cijena za njihov rad. Tvrtka se prilično razvila nakon skromnih početaka, kada je po-

mno, no pokazalo se da u nas ima dosta zainteresiranih za afričku kulturu i proizvode iz Afrike“, objašnjava Marina Pirš. Tako je tvrtka Bead by Bead dosad organizirala nekoliko evenata predstavljanja afričke kulture, a postoje planovi za organizaciju sličnih događaja u budućnosti.

Ambiciozni planovi znače i širenje tvrtke izvan Hrvatske.

"Razmišljamo i o Njemačkoj, ali prvo moramo urediti poslovanje ovdje“, kaže Marina Pirš.

AVON

opatija

Andrea Jung

Prvi međunarodni centar izvrsnosti

Predsjednicu Uprave kompanije Avon Products, Inc., časopis Fortune postavio je na peto mjesto liste 50 najmoćnijih poslovnih žena u SAD-u. Jung je ujedno sudirektorica Upravnog odbora kompanije Apple te članica odbora General Electrica.

Dobitnica je i godišnje nagrade Global Citizen Award koju dodjeljuje zaklada bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona. S. H. B.

Prošlog je tjedna u Opatiji otvoren Međusveučilišni centar izvrsnosti “Jean Monnet”, a bavit će se istraživanjem i dokumentiranjem vezanim uz europske integracije. Po saznanjima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, to je prvi centar izvrsnosti u Hrvatskoj i jedini u jugoistočnoj Europi kojemu

je Europska komisija dodijelila priznanje. Cilj je svih aktivnosti u sklopu programa centra "Jean Monnet" poticanje izvrsnosti u obrazovanju, istraživanju, promišljanju i raspravi u području izučavanja europskih integracija na visokim učilištima diljem svijeta.

Riječko sveučilište jedno je od deset njih u svijetu kojima je Europska komisija ove godine dodijelila to priznanje. Centar će djelovati multidisciplinarno, a okupljat će znanstvenike i istraživače iz Europe i svijeta. S. H. B.

Nerazmjer ponude

REFORMA OBRAZOVANJA Osnovano je Međuresorno radno tijelo za praćenje potreba tržišta rada koje će se uhvatiti u koštac s neusklađenosti MARINA PIRŠ, BEAD BY BEAD, FAIR obrazovnog TRADE TRGOVINA "SEDMA PLANETA" sustava s poMarina Pirš odlučila je ostavi- stojala mogućnost naručiva- trebama tržiti karijeru u telekomunikacij- nja samo putem internetskog skoj tvrtki kako bi u Hrvatsku portala. šta rada dovela prvu fair trade trgovi- "Projekt je počeo dosta skro-

Iva Ušćumlić Gretić

P

osljednjih nekoliko godina najveći interes u visokom obrazovanju bio je usmjeren na otvaranje novih visokih učilišta i pokretanje novih studija, ali bez konkretnih saznanja o stvarnim gospodarskim potrebama i vizionarskih promišljanja o tome što bi moglo pokrenuti gospodarski napredak i u konačnici rezultirati općim dobrom, objašnjava ravnateljica Agencije za znanost i viso-

Jasmina havranek, ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje snimio hrvoje dominić

ko obrazovanje Jasmina Havranek te dodaje kako je Međuresorno radno tijelo osnovano upravo kako bi potaknulo dijalog između gospodarstva i visokog obrazovanja.

Stručnjaci na okupu

Opće zadaće tog tijela su definiranje sustava praćenja i predviđanja obrazovnih potreba na tržištu rada,

praćenje i poticanje razvoja sustava savjetovanja o karijerama na svim razinama obrazovanja te poticanje suradnje sustava obrazovanja i tržišta rada. Ono će pratiti i savjetovati djelatnosti i aktivnosti javne vlasti i obrazovnih institucija u područjima obrazovanja i tržišta rada te predlagati smjernice i davati preporuke za usklađivanje obrazov-

Natječaj za stipendije traje do 28. listopada 2010. godine arhiva business.hr

ZNANOST

Stipendije od 4000 eura Hrvatsko povjerenstvo za Unesco pri Ministarstvu kul-

ture i L'oreal Adria raspisali su natječaj za nacionalni program stipendiranja “Za žene u znanosti” 2011. koji je otvoren do 28. listopada.

Dodijelit će se četiri stipendije od 4000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Na stipendiju programa mogu se prijaviti

polaznice završnog stupnja doktorskog studija iz područja prirodnih znanosti, uključujući interdisciplinarna područja, koje doktorske disertacije rade na znanstvenim institucijama u Hrvatskoj, nisu starije od 35 godina na dan 28. listopada 2010. godine te imaju hrvatsko državljanstvo i prebivalište u Hrvatskoj. Uz informacije o natječaju za stipendiju na internetskoj stranici Ministarstva kulture (www. min-kulture.hr) nalazi se i pravilnik natječaja te obrazac prijave za stipendiju. S. H. B.

nova uprava

Nikolina Gazić nova predsjednica Nikolina Gazić preuzela je vodstvo Uprave Hypo Alpe-Adria-Investa d.d. i bit će zadužena za poslovanje društva, interni nadzor i usklađenje sa zakonskim odredbama, koordinaciju i poboljšanje rada prodajne mreže te odnose s ključnim klijentima. S. H. B.

NIKOLINA GAZIĆ, nova predsjednica Uprave Hypo Alpe-Adria-Investa arhiva business.hr

ude i potražnje na tržištu rada nih i studijskih programa s kriterijima i indikatorima zapošljivosti pojedinih struka. Članovi Međuresornoga radnog tijela imenovani su na dvije godine, a čine ga predstavnici Rektorskog zbora, vijeća veleučilišta i visokih škola, sveučilišta u Splitu i Rijeci, Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za javne financije, Poljoprivrednog instituta iz Osijeka, Ekonomskog instituta iz Zagreba, Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva te Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Svaka institucija uključena u rad tijela redovito će provoditi stručne analize svoga područja rada, a cilj je u budućnosti ujediniti te analize i na temelju njih donositi preporuke i smjernice za dugoročno strateško planiranje. To se, kako ističu iz Agencije, među ostalim može odnositi na upisnu politiku tako da se ukazujući, primjerice, na prevelike upisne kvote u nekim područjima upućuje na nelogičnosti i anomalije, odnosno da se indirektno stimulira upis u struke i zanimanja koja

bi mogla postati pokretač gospodarskog rasta.

Preispitivanje studija

Po podacima Središnjeg prijavnog ureda o upisima na studijske programe za akademsku godinu 2010./2011., za gotovo treOGLAS

ćinu akreditiranih studijskih programa u Hrvatskoj vrlo je mali interes.

"Stoga bi u sljedećem razdoblju težište trebalo staviti na preispitivanje postojećih studija, podizanje kvalitete tih studija te restrukturiranje studijskih

programa upravo u skladu s nalazima analize tržišta rada. Koristan mehanizam za to bit će i reakreditacija postojećih visokih učilišta, što Agencija za znanost i visoko obrazovanje počininje provoditi ove godine", zaključuje Havranek.

No, pitanje na koje tek treba odgovoriti glasi koliko će to realnih šansi za zaposlenje pružiti radnicima pojedinih zanimanja, ali i hrvatskim poslodavcima koji muku muče s pronalaskom idealnih radnika.

Sanja Hrvojević Beganović

HR Konferencija

> karijere > znanje > posao

16

business.hr Utorak 12/10/2010

Upravljanje ljudskim potencijalima

U zagrebačkom hotelu The Regent Esplanade danas će se održati "9th SEE Human Resources Management Arena" - konferencija o upravljanju ljudskim resursima koju tradicionalno organizira Infoarena grupa u suradnji s tvrtkama SELECTIO i Moj Posao.

Sudionike očekuju ugledni

regionalni stručnjaci iz područja upravljanja ljudskim resursima koji će im tijekom dinamičnih panela i primjerima dobre prakse predstaviti najučinkovitije alate i metode za upravljanje ljudskim resursima.

Među ostalim, na konferenciji će biti prezentirani primjeri dobre prakse, kao što su CEMEX iz Splita, Delta Maxi grupa iz Srbije, Philip Morris International, Nestle Adriatic i dr. Naglasak konferencije bit će na optimiziranju ulaganja u

razvoj ljudskih potencijala i sudionici će imati priliku doznati kako održati ciklus razvoja ljudskih resursa u organizaciji i uz trenutačno reducirane budžete.

Neće se zanemariti ni budući trendovi koje će neminovno diktirati primjena novih tehnologija i kanala komunikacije, a i te kako će utjecati na ponašanje novih generacija zaposlenika.

Detaljne informacije o programu konferencije nalaze se na www.infoarena.hr.

S.H.B.

Na konferenciji će sudjelovati stručnjaci s područja upravljanja ljudskim resursima arhiva b.hr

Poduzetništvo i obrazovanje KULTURA RADA Mobilnost i uključenost u europske tokove uvjet su stvaranja nove kulture rada. No, kao društvo, neprestano odgađamo priznati kako dodanu vrijednost možemo stvoriti stvarnim radom. Rješenje tog problema stručnjaci vide u definiranju uloge institucija (ne samo obrazovnih) kako bi se stvorila nova obrazovna kultura

››

Manje od 9 posto stanovništva u Hrvatskoj ima visoku stručnu spremu, što je upola manje od prosjeka nama usporedivih zemalja Goran Radman, dekan Veleučilišta Vern

Snimio saša ćetković

Š

to su nam donijele promjene u obrazovanju, kakva je njegova veza s poduzetništvom te postoji li potreba za definiranjem nove uloge institucija u javnom obrazovanju samo su neka od pitanja na koja su na prošlotjednom javnom predavanju u organizaciji magazina Banka pokušali odgovoriti Goran Radman, dekan Veleučilišta Vern, i Ninoslav Šćukanec, izvršni direktor Instituta za razvoj obrazovanja. Radman smatra da u Hrvatskoj ne postoji kultura rada, posebice zbog činjenice da je godinama golem broj ljudi trošio ono što su drugi stvorili, bez stvaranja dodane vrijednosti, smatrajući pritom da je vrhunac karijere zaposliti

se u državnoj službi i od države izvući neku povlasticu koju drugi nemaju.

Cjeloživotno učenje

Dekan Verna objasnio je pak da kao društvo neprestano odgađamo priznati kako dodanu vrijednost možemo stvoriti stvarnim radom i nastavljamo eksploatirati postojeće resurse koji se temelje na prirodnim ljepotama, kao u turizmu - uz učestali stav koji se može sažeti u rečenici "Pošaljite nam novac, ne morate ni doći" - ili se "privređuje" u sivoj ekonomiji, na temelju ratnog profiterstva ili rentiranjem raznih povlastica.

Za promjenu takvog načina razmišljanja Radman polaznu točku vidi u obrazovanju kojemu je glavna

karakteristika cjeloživotno učenje i stvaranje drukčije kulture odnosa prema radu. Predlaže novo definiranje uloge institucija (ne samo obrazovnih) kako bi se stvorila nova obrazovna kultura, bez dosadašnjih tradicionalnih shvaćanja, zatvorenosti i birokratiziranosti. Napominje i kako je došao kraj razmišljanju da poduzetništvo nema veze s obrazovanjem, da je prosječan poduzetnik neškolovan, a poduzetništvo isto što i obrt.

Porezna presija

Šćukanec je istaknuo kako su istraživanja pokazala da u Hrvatskoj glavni razlog neuspjeha u studiranju leži u socioekonomskim (ne)prilikama, a ne u visini školarine. One jesu bitne pri upisu, no za završavanje fakulteta važniji su ukupni troškovi pa tako studenti lošijeg ekonomskog statusa često odustaju od fakulteta kad postanu svjesni koliko im treba novca za smještaj, prijevoz, hranu, skripte i sl. Šćukanec navodi da ti troškovi za jednu godinu studija iznose između 15 i 30

tisuća kuna te da bi se problem mogao riješiti boljim državnim potporama i stipendiranjem. On se protivi tome da se problem financiranja studija svede na pitanje školarina, što je slučaj u posljednje dvije godine. IRO se izborio za zakonske promjene kojima se smanjuje porezna presija na stipendije, ali još nema podzakonskih akata koji bi potaknuli izdašnije stipendiranje. S druge strane, sve je izraženija potreba za poticanjem mobilnosti i studenata i profesora jer je studiranje u inozemstvu još uvijek marginalna pojava. Šćukanec je upozorio da Hrvatska na tom području zaostaje na nekoliko načina - ne postoje sustavni podaci o mobilnosti, nije moguća razmjena studenata i profesora u zemlji, a zbog manjka programa na stranim jezicima naše obrazovne ustanove nisu atraktivne stranim studentima. Za sljedeću se godinu procjenjuje da će samo 1030 studenata otići u inozemstvo na studij.

Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

dogaaji 17

business.hr Utorak 12/10/2010

regija/svijet

Skraćeni tjedan spasio njemačka radna mjesta NAJNIŽA NEZAPOSLENOST OD 1993. Subvencioniranjem plaća radnicima kojima je poslodavac zbog krize proglasio skraćeni radni tjedan Njemačka je spasila 400.000 radnih mjesta, a broj nezaposlenih uporno pada unatoč gospodarskoj neizvjesnosti. Kod nas je ta mjera propala zbog Vladina kašnjenja

D

ok se kod nas sve do druge polovice sljedeće godine predviđa rast stope nezaposlenosti, koja je, zanemarimo li ekstremnu situaciju u BiH, i tako jedna od najviših u regiji, broj nezaposlenih u Njemačkoj pao je u rujnu na najnižu razinu zabilježenu od 1993. godine. Njemačka savezna agencija za zapošljavanje objavila je broj od 3,03 milijuna nezaposlenih, što je čak 315 tisuća nezaposlenih manje nego lani ili 157 tisuća manje nego mjesec prije.

Dobitnik-uslužni sektor

Najnovija statistika samo je potvrda iznenađujuće otpornosti njemačkog tržišta rada na krizu - posljednjih mjeseci smanjuje se broj nezaposlenih, u uslužnom sektoru zaposlenost je premašila razinu prije krize, a iako se to u proizvodnim djelatnostima

još nije dogodilo, razlika je sve manja. Usto, prvi put od početka krize raste broj zaposlenih na puno radno vrijeme. Pozitivni trendovi rezultat su fleksibilizacije tržišta rada koje je osporavanim reformama započeo bivši kancelar Gerhard Schröder, ali i prokušanom receptu kojem se Njemačka već cijelo stoljeće okreće u trenucima krize.

'Izvozni hit'

Program skraćenog radnog vremena (Kurzarbeit) prema kojem vlada subvencionira razliku plaće za radnike kojima su poslodavci uslijed krize skratili radno vrijeme pokazao se kao priča o uspjehu i, kako je napisao dnevnik Die Welt, "izvoznim hitom" njemačkog gospodarstva. I Organizacija za europsku suradnju i razvoj (OECD) izdvojila je njemački Kurzarbeit kao model učinkovite protukrizne mjere. U sklopu

programa savezna agencija za zapošljavanje poslodavcima isplaćuje 60 posto (67% za radnike koji uzdržavaju djecu) razlike iznosa neto plaće prije i nakon skraćenja radnog tjedna i 50 posto razlike socijalnih doprinosa.

Ako se skraćeni radni tjedan kombinira s obrazovanjem radnika koji su u programu, država pokriva ukupan iznos razlike socijalnih doprinosa i podmiruje sve troškove edukacije.

Iako stručnjaci upozoravaju da je Kurzarbeit učinkovit samo kao privremena mjera, Angela Merkel je u travnju, potaknuta lošim prognozama o nezaposlenosti, odlučila još jednom produljiti program do 2012. No, ako se održe pozitivni trendovi u zapošljavanju, osobito porast broja zaposlenih na puno radno vrijeme, vlada će razmotriti tu odluku.

Julijana Štrbić

ANGELA MERKEL njemačka kancelarka, produžila je subvencioniranje skraćena radnog tjedna do 2012. godine

arhiva business.hr

SVI SU NA DOBITKU

Subvencije su u krizi spasile 400.000 radnih mjesta Programom Kurzarbeit lani je bilo obuhvaćeno 1,5 milijuna radnika, a spašeno je 400.000 radnih mjesta koja bi se bez poticaja ugasila. Procjene pokazuju da je u subvencije njemačka vlada uložila šest milijardi eura, što je prihvatljiv iznos u usporedbi s onim što bi isplatila kao naknadu za nezaposlene. No, tvrtke koje sudjeluju u Kurzarbeit-shemi i same su izdvojile oko pet milijardi eura u obliku plaćenih odmora i drugih ugovornih obveza prema radnicima. Na dobitku su i one, jer bi se milijardama mjerili i troškovi otpuštanja radnika i njihova zapošljavanja nakon oporavka.

Naposljetku, u program su oko tri milijarde eura izgubljenih plaća uložili i sami radnici koji su pristali na smanjenje plaća da sačuvaju radno mjesto.

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 12/10/2010

SRBIJA

Most na Moravi od prodaje Telekoma

Most preko Velike Morave, jedan od deset prioriteta Vlade Srbije, gradit e se novcem dobivenim prodajom Telekoma Srbije, izjavila je Verica Kalanovi , ministrica za nacionalni investicijski plan. Most na Velikoj Moravi povezuje Svilajnac s autocestom Beograd - Niš kod Markovca, a ujedno je jedini most u Srbiji ko-

SKUPLJA ENERGIJA

Cijene industrijskih proizvoda skočile 4,4 posto Zbog rasta proizvo a kih cijena energije 13,8 posto, kao i intermedijarnih proizvoda, cijena hrvatske proizvodnje i dalje raste Cijene industrijskih proizvoda pri proizvo a ima u Hrvatskoj porasle su u rujnu 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, a na godišnjoj su razini, u odnosu na prošlogodišnji rujan, pove ane 4,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku.

U prvih devet mjeseci ove godine prema istom razdoblju lani cijene industrijskih proizvoda pri proizvo a ima bile su više 4,1 posto.

Kapitalni jeftiniji 0,3%

Proizvo a ke cijene ukupno u industriji, isklju uju i energiju, u rujnu su u usporedbi s kolovozom porasle 0,7 posto, a prema rujnu prošle godine ve e su 0,8 posto, dok su u prvih devet mjeseci prema istom razdoblju lani bile manje 0,1

BROJKA

19,7 posto porasle su proizvo a ke cijene u rudarstvu

posto.

Prema glavnim industrijskim grupacijama, proizvo a ke su cijene u rujnu u odnosu na kolovoz kod intermedijarnih proizvoda porasle 1,3 posto, cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju ve e su 0,5 posto, dok su proizvo a ke cijene kapitalnim proizvodima pale 0,3 posto, a u energiji i trajnim proizvodima za široku potrošnju manje su 0,2 posto.

Rudarstvo sve skuplje

Na godišnjoj razini proizvo a ke cijene energije narasle su 13,8 posto, intermendijarnih proizvoda 3,2 posto, kapitalnih proizvoda jedan posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju 0,7 posto. Istodobno su proizvo a ke cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju pale 0,1 posto.

Po podru jima djelatnosti, proizvo a ke cijene industrijskih proizvoda u prera iva koj industriji u rujnu ove godine porasle su u odnosu na prošlogodišnji rujan 3,3 posto.

U rudarstvu i va enju proizvo a ke su cijene na godišnjoj razini porasle 19,7 posto, u opskrbi elektri nom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za šest posto, a u opskrbi vodom 2,1 posto. H

jim voze i vlakovi i kamioni.

Dug je 300 metara i za njegovu gradnju, sa 3,5 kilometara nove prometnice, treba osigurati 12 milijuna eura.

Predrag Milanovi , zamjenik predsjednika op ine Svilajnac, istakao je da su svi podržali njegovu gradnju i zato što to zahtijevaju brojni strani investitori koji grade u toj op ini. Dodao je da ima podršku predsjednika države Borisa Tadi a, predsjednika vlade Mirka Cvetkovi a te brojnih ministara.

B.hr/b92

BROJKA

12

milijuna eura stoji izgradnja mosta na Moravi koju Vlada Srbije planira financirati prodajom dionica Telekoma Srbije

UVRŠTENJA

Lova ki rog u MTP kotaciji

Zagreba ka burza objavila je u ponedjeljak da e dionice Lova kog roga od 18. listopada biti uklju ene u kotaciju Multilateralne trgovinske platforme.

Na temelju potpunog zahtjeva Zagreba ka burza uvrstit e dionice u tu nižu kotaciju. Dionicom Lova kog roga nije se trgovalo u posljednjih pola godine, prema podacima ZSE-a, a posljednja cijena iznosila je 1755 kuna. B.hr

Bez popuštan na braniku sla NAPETOSTI TINJAJU Upozorenja Me unarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke nakon prošlotjednog summita nisu naišla na odobravanje najve ih suparnika u valutnom hladnom ratu SAD-a i Kine koji se za oporavak svojih ekonomija uzdaju u pumpanje izvoza slabim valutama Popuštanje valutnih napetosti nije na vidiku ni nakon ovogodišnjeg zasjedanja Me unarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke na kojemu

››

Euro je suo en s ja anjem zbog najava središnjih banka SAD-a i Japana da e dodatno oslabiti valutu s ciljem poticanja gospodarstva ALEN KOVA», makroekonomist Erste banke ARHIVA B.HR

je taj problem priznat, ali rješenje nije ponu eno.

Odbor guvernera MMF-a u svojem je priop enju naime priznao postojanje nape-

tosti oko valutnih te ajeva, no nikakav dogovor po tom pitanju nije postignut te su sada sve o i uprte na predstoje i summit G20 koji e se idu eg mjeseca održati u Seulu.

U me uvremenu se neprijateljstvo izme u Washingtona i Pekinga poja ava kako SAD upozorava na ugrožavanje globalnog gospodarskog oporavka manipuliranjem te aja, a u Kini se obrušavaju na popustljivu monetarnu politiku razvijenih zemalja.

MMF: Djelujte brzo!

Iako su ministri financija i guverneri centralnih banaka obe ali suradnju, nitko se od njih nije obvezao na neke konkretne promjene, a prema predvi anjima analiti ara, nemogu nost usuglašavanja najve ih svjetskih gospodarstava rezultirat e poja anom volatilnoš u te-

PRAVA OSTAJU ISTA

Adidas izvršio konverziju dionica

Njema ka kompanija za proizvodnju sportske obu e i odje e Adidas pretvorila je u ponedjeljak svoje dionice bez nominalne vrijednosti na donositelja u dionice bez nominalne vrijednosti (registrirane dionice), priop ili su iz te tvrtke. Registriranim dionicama Adidasa od 11. listopada na burzi se trguje pod novim me unarodnim identifikacijskim brojem obveznica

DE000A1EWWW0 (prethodno DE0005003404) ili WKN-om (njema ki identifikacijski obvezni ki kod) A1EWWW (prethodno 500340). Burzovna oznaka ostaje ADS.DE. Konverzija u registrirane dionice besplatna je za dioni are. Konverzija u registrirane dionice ne e utjecati na pravnu poziciju dioni ara koji su upisani u registar dionica. Njihov udjel u kompaniji ostaje nepromijenjen, kao i pravo da neograni eno prodaju ili kupuju dionice. A. Pa.

BROJKA

0,32

posto oslabio je u ponedjeljak švicarski franak u odnosu na kunu te iznosio 5,445719 kn

NOVO POSKUPLJENJE

Nafta u Londonu na 84,11 dolara Cijene nafte porasle su u ponedjeljak na me unarodnim tržištima pod utjecajem nastavljenog slabljenja dolara prema košarici valuta. Cijena nafte za isporuke u studenom porasla je na ameri kom tržištu 12 centi, na 82,78 dolara za barel. Na londonskom tržištu ostala je gotovo nepromijenjena i iznosila je 84,11 dolara za barel. B.hr

REDOVITI ISKUP

Petrokemija otkupila zapise Uprava Petrokemije najavila je da e u utorak, 19. listopada, vlastitim novcem otkupiti 12. tranšu komercijalnih zapisa u iznosu 875.000 eura.

Navedeni komercijalni zapisi kotiraju na Službenom tržištu Zagreba ke burze i dio su programa izdavanja zapisa iz 2009. godine, koje je Petrokemija izdala u suradnji s PBZ-om kao agentom izdanja. N. S.

anja: SAD i Kina slabog dolara i juana KAMATA ECB-a MORA RASTI

Starck za ja anje eura Europska bi središnja banka trebala razmotriti mogu nost podizanja referentne kamatne stope, izjavio je lan odbor ECB-a Jürgen Stark za Emerging Markets te izrazio svoju zabrinutost da bi preniske kamatne stope mogle potaknuti inflaciju. "Svjesni smo da bi zadržavanje popustljive monetarne politike moglo izazvati ozbiljne rizike za naše gospodarstvo, a u kona nici i za stabilnost cijena u srednjoro nom razdoblju", rekao je Stark. Važno je da izvanredne mjere koje je ECB uveo kako bi potaknuo izlazak iz krize ne bi smjele biti uzrok novim neravnotežama. Upravo e zato ECB kamatne stope i ukupnu razinu likvidnosti prilagoditi pravodobno i na odgovaraju i na in.

ajeva u predstoje em razdoblju do sastanka G20.

"Pri anjem ne emo ništa posti i", kazao je elnik MMF-a Dominique Strauss Kahn za Financial Times te naglasio nužnost usvajanja konkretnih koraka.

Sli nu je poruku prošloga tjedna poslao i predsjednik Instituta za me unarodne financije Charles Dallara koji je pozvao na ugovaranje te ajnog sporazuma kako bi se uravnotežilo globalno gospodarstvo.

"Sudionici na tržištima moraju biti uvjereni da vo e najve ih svjetskih ekonomija prepoznaju odgovornosti koje se ti u uravnoteže-

na i održiva globalnog rasta", kazao je Dallara, a analiti ari su tada predvidjeli da e se zemlje teško odlu iti na nešto više od kurtoaznih odgovora jer bi u protivnom ugrozili konkurentnost izvoza u

trenutku kada je važno o uvati svako radno mjesto u zemlji.

"U kontekstu te ajnih nestabilnosti, dio je problema vezan za podcijenjenost te aja kineskog juana u odno-

su na ameri ki dolar i otpor Kine prema slobodnijem, više tržišno orijentiranom te aju juana", komentirao je razvoj doga aja analiti ar Erste banke Alen Kova te dodao da se s druge strane, nakon što je

KUD E DOLAR

Schiff upozorava na preslabu inflaciju Iako je Fedova posljednja objava na tragu dosadašnjih i odnosi se na daljnje održavanje referentnih kamatnih stopa na razinama blizu nule, Peter Shiff iz Euro Pacific Precious Metalsa smatra da bi upozorenje o preniskoj inflaciji trebalo zabri-

nuti Amerikance. Fed je naime u svojoj objavi od 21. rujna ove godine upozorio na inflaciju koja se nalazi ispod razina neophodnih za stabilnost cijena i punu zaposlenost. Shiff u Business Insideru upozorava da taj podatak ne treba shvatiti olako

jer bi on mogao ozna iti novu fazu u globalnoj krizi dolara, a Fedovu objavu smatra nelogi nom. "Ne upozoravaš nekoga kada ga namjeravaš oplja kati jer bi žrtva mogla primijeniti mjere opreza, primjerice okrenuti se zlatu", zaklju io je Shiff.

euro bio pod snažnim deprecijacijskim pritiscima uslijed strahova u pogledu održivosti javnih financija pojedinih lanica, situacija okrenula te je euro suo en s ja anjem uslijed najava središnjih banka SAD-a i Japana, u smjeru dodatne monetarne relaksacije, a s ciljem poticanja ekonomske aktivnosti.

"Trenuta na situacija upu uje na potrebu ve e koordinacije politika kako bi se ublažila naglašena volatilnost globalnih valutnih parova i sprije ilo korištenje deviznog te aja u kontekstu pove anja konkurentnosti izvoza", zaklju uje Kova .

Biljana Star i

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Powered by HITA-VRIJEDNOSNICE d.d.

www.hita.hr

Izvor: ZSE Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

268.07

271.50

269.00

-0.73%

15,891

4,282,891.47

22,028.02

253.10

Petrokemija

156.20

162.00

161.06

2.59%

11,733

1,878,949.84

538.12

105.50

192.99

1,650.00

1,659.50

1,650.00

-0.60%

408

676,003.91

16,500.00

1,550.00

1,940.00

Kraš, prehrambena industrija

497.02

491.00

1.24%

1,268

620,795.10

674.45

250.05

497.02

1,348.97

1,348.97

1.58%

400

535,820.86

1,796.36

1,231.00

1,777.00

Adris grupa

270.50

273.50

270.50

-0.43%

1,494

406,641.24

1,835.01

242.21

318.99

Atlantska plovidba d.d.

798.00

814.99

800.00

0.00%

396

317,582.91

1,116.42

723.23

1,165.00

268.00

270.00

270.00

0.75%

1,092

293,464.45

619.33

264.99

441.00

3,350.00

3,350.00

3,350.00

1.18%

65

217,750.00

351.75

2,107.10

3,799.21

Viadukt

229.78

232.00

230.00

2.68%

943

216,921.47

105.07

204.00

473.90

Podravka prehrambena industrija, d.d.

290.00

293.99

290.00

1.40%

570

165,340.40

1,571.80

240.00

400.00

22.07

22.64

22.64

0.85%

6,580

146,357.36

169.80

19.70

60.78

2,599.99

2,697.00

2,620.00

0.77%

54

143,617.22

792.92

1,413.01

2,890.00

Atlantic grupa

814.10

819.99

815.00

-0.60%

173

141,201.11

2,013.05

624.15

820.00

Viro tvornica še era d.d.

303.50

307.00

307.00

1.15%

450

137,765.68

425.71

290.00

493.00

1,519.00

1,539.89

1,520.00

-0.85%

85

129,637.24

241.04

1,514.00

4,259.95

Jadranka

365.00

365.00

365.00

0.00%

271

98,915.00

121.36

365.00

444.00

Jadroplov d.d.

141.40

142.99

142.00

2.14%

694

98,569.69

232.41

124.01

208.49

Jadranski naftovod

2,700.00

2,700.00

2,700.00

0.00%

36

97,200.00

2,005.68

2,332.01

3,750.00

Tehnika

akove ki mlinovi

Ingra Liburnia riviera hoteli

Institut IGH

1,025.00

1,070.00

1,035.01

-0.48%

79

82,225.36

196.09

949.03

2,419.96

Zagreba ka banka

237.00

239.50

239.29

1.83%

241

57,525.48

15,326.14

200.00

298.40

Istraturist Umag d. d.

300.00

318.98

318.98

0.31%

162

50,240.33

1,491.23

277.00

410.00

23.00

23.00

23.00

-2.91%

2,100

48,300.00

46.07

19.19

42.00

479.03

485.00

479.03

-0.41%

100

48,033.35

1,232.12

421.00

517.00

Fima proprius d.d.

Kon ar - elektroindustrija Slobodna Dalmacija

28.05

33.99

33.99

13.34%

1,579

48,011.98

177.47

20.01

64.98

HUP - Zagreb

1,430.01

1,475.95

1,475.95

1.09%

29

42,103.90

695.73

1,125.00

1,860.00

Kon ar

2,000.00

2,039.99

2,039.99

2.00%

19

38,159.96

62.66

1,805.00

2,198.00

Tankerska plovidba

1,350.00

1,350.00

1,350.00

0.00%

25

33,750.00

845.62

1,200.01

1,850.00

Luka Plo e

1,595.00

1,595.00

1,595.00

-0.31%

21

33,495.00

355.07

1,500.00

2,093.00

Ledo

5,433.00

5,510.00

5,433.00

-2.98%

6

32,983.00

1,196.18

5,220.00

7,679.00

79.00

79.79

79.79

0.05%

300

23,889.45

60.01

58.00

143.50

Privredna banka Zagreb

485.10

495.00

495.00

2.06%

45

22,125.50

9,442.01

461.06

685.00

OT-optima telekom d.d.

32.41

33.03

33.03

1.88%

551

17,861.29

93.15

21.28

44.99

Riviera Pore

177.00

180.00

178.00

1.14%

92

16,360.00

650.33

100.00

200.00

Luka Rijeka

191.00

192.00

191.00

0.00%

82

15,686.00

1,142.27

162.00

239.97

Veterina d.d.

59.41

63.92

63.92

4.77%

246

14,888.71

117.92

52.05

88.99

725.00

725.00

725.00

0.42%

20

14,500.00

309.70

700.05

944.00

Badel 1862

Franck prehrambena industrija

+

DIOKI d.d

84.00

99.00

88.00

-3.30%

160

14,279.00

355.70

70.07

157.96

400.01

410.00

410.00

-2.38%

33

13,371.21

185.48

292.00

570.00

27.00

27.60

27.50

0.00%

472

12,938.85

9.08

20.08

109.19

Auto Hrvatska

368.00

368.00

368.00

2.19%

35

12,880.00

243.52

360.10

565.00

Adris grupa

305.00

305.00

305.00

1.46%

40

12,200.00

2,932.85

271.89

373.00

Mlinar mlinsko-pekarska industrija

637.00

637.00

637.00

0.00%

19

12,103.00

124.48

637.00

640.00

Tisak

180.10

188.00

180.10

0.00%

63

11,361.25

429.82

174.15

369.00

Uljanik plovidba

567.10

567.10

567.10

-0.51%

19

10,774.90

328.92

533.13

736.00

Hidroelektra niskogradnja

150.00

150.00

150.00

-2.46%

71

10,650.00

93.58

140.01

349.22

Slatinska banka

101.00

102.99

102.99

-1.91%

100

10,149.90

94.64

93.60

135.00

Imperial hoteljerstvo

189.98

197.66

197.66

7.98%

50

9,716.05

125.68

150.00

214.95

2,415.00

2,415.00

2,415.00

0.21%

4

9,660.00

36.27

2,211.02

3,130.00

Konzum

192.00

192.00

192.00

4.31%

50

9,600.00

4,358.95

143.00

207.51

Žitnjak

106.10

107.00

107.00

-2.73%

85

9,068.67

22.00

76.10

164.00

Dom holding

36.21

36.90

36.90

0.74%

223

8,075.53

275.54

28.70

51.79

HTP Kor ula

78.50

78.50

78.50

-2.85%

100

7,850.00

33.47

72.10

185.00

Belje

64.50

64.59

64.50

-2.24%

109

7,033.32

529.90

59.00

108.00

uro akovi holding

28.78

29.44

28.90

-3.63%

236

6,834.32

93.55

22.36

54.93

3,375.00

3,425.00

3,425.00

-4.99%

2

6,800.00

343.38

2,851.00

5,898.00

Industrogradnja d.d HG Spot

Metalska industrija Varaždin

Dionica Diokija u ponedjeljak je zabilježila najve i pad me u dionicama s prometom ve im od 10.000 kuna.

Kompanija u vlasništvu Roberta Ježi a na Zagreba koj burzi pada ve tjedan dana, a prije je na dnevnoj razini pala više od 16 posto. No prošli se tjedan po ela lagano oporavljati, da bi ovaj ponedjeljak ponovno zaronila ispod 90 kuna.

332.84

478.50

Dalekovod

Brokerska kuÊa - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

365 dana Najniža Najviša

1,330.00

Ericsson Nikola Tesla

OGLAS

CROBEX: 0,18%

Oznaka

Ina-industrija nafte d.d.

Ulaga i ve neko vrijeme kupuju dionicu Slobodne Dalmacije, a u ponedjeljak je taj trend bio najizraženiji. Vrijednosnica Slobodne Dalmacije u ponedjeljak je uz 48.011 kuna prometa na Zagreba koj burzi poskupila više od 13 posto. To je ujedno bila najve a dnevna stopa rasta na doma em tržištu kapitala.

Redovan promet: 11.469.828,13 kn

Zvijezda Hrvatski duhani Lav evi

30.00

30.00

30.00

-0.33%

220

6,600.00

25.28

25.00

74.00

222.02

222.02

222.02

-10.48%

28

6,216.56

106.17

210.00

286.13

Siemens dioni ko

600.00

600.00

600.00

0.00%

5

3,000.00

567.54

565.00

680.00

Jadranska banka

2,800.01

2,800.01

2,800.01

2.56%

1

2,800.01

334.95

2,006.00

3,100.00

904.50

904.50

904.50

-0.50%

3

2,713.50

102.74

612.00

1,300.00

11.35

11.85

11.85

4.87%

201

2,281.85

32.01

10.55

29.01

181.00

181.00

181.00

0.56%

10

1,810.00

30.14

180.00

300.00

Kaštelanski staklenici Fima validus BC institut Atlas nekretnine

40.08

40.29

40.08

-5.14%

30

1,207.65

133.70

20.50

46.98

Centar banka

219.00

219.00

219.00

-2.67%

5

1,095.00

62.25

216.00

294.99

Zve evo, prehrambena industrija

106.00

106.00

106.00

2.71%

9

954.00

32.63

87.56

139.00

PIK-Vinkovci

179.00

179.00

179.00

-28.40%

1

179.00

56.78

179.00

310.50

12.00

12.00

12.00

0.08%

3

36.00

46.95

11.50

16.39

8.10

8.10

8.10

6.58%

3

24.30

8.53

5.51

44.10

Proficio akovština

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

62,65 185,00 15,70 89,50 9,95 12,85 243,00 106,07 0,75 2,77 16,37 42,62 4,88 432,00 180,00

63,80 185,50 16,11 90,00 10,20 13,10 250,00 106,15 0,76 2,79 16,65 44,00 4,90 432,00 180,00

62,65 185,00 15,76 90,00 10,10 13,10 249,90 106,07 0,76 2,77 16,40 43,80 4,90 432,00 180,00

63,15 185,29 15,89 89,96 10,19 13,02 248,30 37,73 0,76 2,79 16,51 43,65 4,89 432,00 180,00

33,21 31,31 0,11 32,55 0,40 3,61 1,60 0,40 6,70 1,35 2,80

34,05 31,51 0,11 33,00 0,40 3,70 1,60 0,40 6,90 1,35 2,80

34,05 31,50 0,11 33,00 0,40 3,61 1,60 0,40 6,70 1,35 2,80

0,34 0,32 0,11 0,33 0,40 3,70 1,60 0,40 6,81 1,35 2,80

80,00 95,91 30,03 10,00 71,50 14,99 18,01 9,48 6,50 2,80

80,00 96,00 30,03 10,00 72,01 15,00 18,40 9,48 6,50 2,90

80,00 96,00 30,03 10,00 71,98 14,99 18,01 9,48 6,50 2,80

80,00 95,96 30,03 10,00 71,89 15,00 18,10 9,48 6,50 2,85

-1,23 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,67 % -0,07 % -2,65 % -0,21 % -18,75 % -6,67 %

4.500,00 1.855,00 472,00 283,00 6.800,00 8.000,00 26.903,00 435,00 400,00 2.704,00 1.000,00 88,81 91,72 94,57 97,85

4.800,00 2.000,00 476,00 283,00 6.970,00 8.000,00 26.903,00 435,00 400,00 2.750,00 1.000,00 88,90 91,72 94,70 97,85

4.800,00 1.932,00 473,00 283,00 6.917,00 8.000,00 26.903,00 435,00 400,00 2.732,00 1.000,00 88,84 91,72 94,66 97,85

4.799,77 1.931,61 472,24 283,00 6.917,00 8.000,00 26.903,00 435,00 400,00 2.731,94 1.000,00 88,83 91,72 94,64 97,85

0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 %

3.300,00 41.000,00 23.000,00 87,00 3.640,00 2.980,00 84,00 410,00 509,00 7.100,00 165,00

3.400,00 41.000,00 23.000,00 87,00 3.690,00 2.999,00 84,90 415,00 510,00 7.100,00 166,00

3.374,58 41.000,00 23.000,00 87,00 3.661,76 2.988,48 84,84 414,22 509,73 7.100,00 165,38

3.374,58 41.000,00 23.000,00 53,65 3.661,76 2.988,48 52,31 414,22 509,73 7.100,00 165,38

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SAVA LKPG TLSG KBMR GRVG PETG SOS2E NF1N NF2R ZVTG KDHR KDIR SALR TCRG

KRKA SAVA LUKA KOPER TELEKOM SLOVENIJE NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR GORENJE PETROL SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD NFD HOLDING ZAVAROVALNICA TRIGLAV KD GROUP KD ID SALUS TERME CATEZ

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 MLJEKARSKA INDUSTRIJA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA ZITOPROMET DD BRCKO UT LEOTAR AD TREBINJE ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA F FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C SIPOREX D.D. TUZLA PLIN SARAJEVO D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO HERCEGOVINA AUTO D.D. MOSTAR (HRCAR) RUDNIK SOLI TUSANJ DD TUZLA SIPAD KOMERC DD SARAJEVO

Univerzal banka a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad Univerzal - holding a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Alfa plam a.d. Vranje Vetfarm a.d. Beograd Palanka UTP a.d. Smederevska Palanka Galad a.d. Kikinda AIK banka a.d. Niš Niška Mlekara a.d. Niš Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2011K

TOPLIFIKACIJA SKOPJE FERSPED SKOPJE MAKPETROL SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 05 ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Garant a.d. Futog SKOPSKI PAZAR SKOPJE Stil a.d. Kraljevo

758.561,13 178.804,59 85.054,40 66.932,50 35.258,20 35.005,96 30.044,00 19.471,17 18.239,46 14.872,70 13.921,02 9.821,43 7.854,73 5.616,00 4.500,00

0,74 % 71750 -0,63 % 66426 11,00 % 135809 1,50 % 14723 2,56 % 10000 0,28 % 646 0,00 % 1306 0,00 % 4013 1,06 % 225 3,85 % 1128 0,00 % 539

24.042,86 20.927,54 15.074,80 4.799,40 4.010,00 2.388,40 2.089,60 1.605,20 1.532,50 1.522,80 1.509,20

69919 15388 5700 808 104 300 220 287 300 642

5.593.520,00 1.476.590,28 171.171,00 8.080,00 7.477,78 4.499,00 3.982,66 2.720,76 1.950,00 1.829,60

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA TPLF FERS MPT RMDEN05 ALK KMB RMDEN09 TEL GRNT SPAZ STIL

12012 965 5351 744 3460 2688 121 516 24060 5335 843 225 1606 13 25

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA UNBN IMLK NIIS UNVR AGBN ALFA VETF PLNK GALD AIKB MLNI A2014 A2013 A2012 A2011

-2,02 % 0,00 % 0,38 % 0,56 % 1,00 % 1,47 % 1,59 % -0,03 % 0,40 % -0,36 % 1,23 % 0,00 % -0,20 % 0,00 % 0,56 %

Telekom Srpske Mercator Garant Futog Zavarovalnica Triglav Alkaloid

+3,85% +1,69% +1,60% +1,23% +0,21%

Luka Koper

Rudnik soli Tušanj Šipad komerc Krka Tržnica Banja Luka Bosnalijek

-18,75% -6,67% -2,02% -1,34% -0,07%

BH Telecom

+0,38 -2,65

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKF FBIHKC SPRXRK1 PLINRK1 FDSSR BSNLR BHTSR HRCAR RSTTR SPKMR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSRS-O-C RSRS-O-D MLEK-R-A RSRS-O-B HETR-R-A ZPTP-R-A ZTR9-R-A LEOT-R-A KRIP-R-A TLKM-R-A BLBP-R-A

+

Oznaka

Utorak 12/10/2010

+

Powered by

business.hr

21396 102.695.860,00 23002 44.430.827,00 25333 11.963.226,00 7637 2.161.271,00 293 2.026.680,00 200 1.600.000,00 50 1.345.150,00 2815 1.224.525,00 2934 1.173.600,00 366 999.889,00 967 967.000,00 9921 881.316,30 7509 688.725,48 6630 627.487,90 6219 608.529,15

valuta: MKD - makedonski denar -0,72 % -0,88 % -0,17 % 0,00 % 0,21 % -0,36 % 0,25 % -0,15 % 1,60 % 0,00 % -2,03 %

620 35 53 17700 255 210 5718 665 373 19 730

2.092.240,00 1.435.000,00 1.219.000,00 949.542,37 933.750,00 627.580,00 299.117,51 275.458,00 190.130,00 134.900,00 120.730,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Tre a najtrgovanija s 85.054 eura prometa bila je u ponedjeljak na Ljubljanskoj burzi dionica Luke Koper. Tijekom dana se tom dionicom trgovalo po nepromijenjenoj cijeni od 185 eura, a ukupno je 965 dionica promijenilo vlasnika. Rasle su cijene i proizvo a a bijele tehnike Gorenja i naftne kompanije Petrola i to 1,47 i 1,59 posto dok je promet tim dionicama iznosio 35.000, ondnosno 30.000 eura.

Oba su slovenska indeksa LJSEX i SBITOP bila u plusu.

Cijena dionice sarajevskog teleoperatera pala je u ponedjeljak na Sarajevskoj burzi 2,65 posto te je posljednja zabilježena iznosila 18,01 konvertibilnu marku. To je ujedno bil ai najniža cijena zabilježena tijekom dana dok je najviša po kojoj se tom dionicom u ponedjeljak trgovalo iznosila 18,4 KM. Ukupan promet iznosio je tek 3.982 KM. Velike minuse zabilježile su i dionice Energoinvesta i Sarajevo osiguranja ije su cijene pale 4,75 i 4,92 posto.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP +0,90% BIRS +1,14% 818,84 859,26 LJSEX +0,59% FIRS +2,07% 3.249,33 1.440,54 Belex15 -0,94% MBI10 +0,00% 600,86 2.174,03 Belexline -0,16% MOSTE -1,64% 1.210,74 467,98 SASX10 -0,54% NEX20 +0,12% 890,24 13.903,67 EUROPSKI INDEKSI +0,12% WIG20 -1,41% 2.626,43 BUX +0,52% 23.536,46 +0,65% 0,00% ATX +1,63% 2.677,36 indeksa na zatvaranju u +1,19% Stanje ponedjeljak 11. listopada 2010.

FTSE100 5.680,35

DAX 6.317,73

CAC40

3.767,35

MICEX 1,482.11

AMERI»KI INDEKSI +0,21% S&P500 +0,61% 10.967,65 1.165,15 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,77% petak 8. listopada 2010.

2.401,91 DJIA

investor 22 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Ilirika Azijski tigar

60,0173

15,37

HPB WAV DJE

89,0701

13,11

ZB trend

126,9800

11,41

AC Rusija

41,6966

11,27

290,8909

9,56

MP-Global HR

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

ST Global Equity

46,2297

-25,49

FIMA Equity

77,6911

-23,86

C-Zenit

46,3526

-21,34

Erste Total East

29,9800

-19,54

KD Victoria

13,5387

-16,42

+ MJEŠOVITI

Raiffeisen C. Europe HPB Dynamic AC Rusija Capital Two AC G Dynamic EM HPB WAV DJE A1 ST Global Equity ZB euroaktiv NFD Nova Europa Raiffeisen World MP-Global HR FIMA Equity VB High Equity OTP meridian 20 OTP Europa Plus ZB trend HPB Dioni ki Erste Total East Poba Ico Equity KD Nova Europa PBZ Equity fond HPB Titan Platinum Blue Chip KD Prvi izbor MP-Mena HR HI-growth PBZ I-Stock KD Victoria Platinum Global Opportunity

+

110,1743

6,86

ZB global

142,0600

5,24

AC G Balanced EM

10,8455

5,21

Raiffeisen Balanced

152,5800

3,56

9,8004

2,15

ICF Balanced

111,5220

-27,52

ST Balanced

171,0262

-22,67

ST Aggressive

63,0310

-20,37

C-Premium

5,3523

-11,32

Agram Trust

67,6797

-10,50

HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Raiffeisen Bonds

173,9900

11,61

Erste Bond

130,5100

11,12

Capital One

159,7200

10,79

ZB bond

159,9800

7,96

PBZ Bond fond

129,2100

7,68

HPB Obvezni ki

124,4063

4,87

HI-conservative

11,3302

5,95

ICF Fixed Income

139,7293

6,13

OTP euro obvezni ki

126,3368

7,66

PBZ Bond fond

129,2100

7,68

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn

kn

kn kn

kn

kn kn kn

kn

kn kn kn

kn kn

kn kn kn

61,1300 48,8442 41,6966 68,5800 10,7912 89,0701 80,8700 46,2297 101,7200 125,2123 98,9800 290,8909 77,6911 48,7408 84,8943 107,7939 126,9800 81,6447 29,9800 5606,5100 6,4586 79,0500 67,2472 79,7154 12,1770 452,2522 8,1820 62,8700 13,5387 67,4763

0,30 0,21 0,09 0,07 0,01 -0,01 -0,05 -0,07 -0,08 -0,10 -0,13 -0,13 -0,14 -0,14 -0,15 -0,15 -0,18 -0,20 -0,20 -0,27 -0,27 -0,29 -0,30 -0,30 -0,31 -0,31 -0,32 -0,32 -0,35 -0,36

3,79 -2,10 5,97 1,51 1,20 3,55 4,52 -3,56 3,87 10,26 4,07 6,13 -0,78 6,46 6,98 2,87 1,88 -4,18 -1,99 5,35 5,49 3,67 -1,15 -5,00 5,31 7,78 2,31 6,16 -6,69 -0,88

6mj. % 12 mj. (%)

-10,50 -4,66 -12,62 -8,19 -3,60 0,89 -5,66 -10,34 -4,43 -4,18 -4,35 -2,86 -10,63 -2,82 -8,08 0,00 -3,29 -11,60 -10,19 -6,25 -4,98 -9,65 -7,58 -5,79 -2,76 3,73 -5,69 -4,35 -14,37 -6,42

-13,91 -14,42 11,27 -2,36 4,89 13,11 -10,18 -25,49 5,75 -3,26 4,96 9,56 -23,86 -7,10 -7,21 3,79 11,41 -12,55 -19,54 -4,96 4,61 -10,02 2,09 8,94 7,93 9,36 -0,99 8,88 -16,42 0,67

PGP (%) Ove god. (%)

-8,60 -15,99 -21,67 -10,28 4,90 -3,67 -8,51 -7,45 0,27 12,40 -0,15 -12,59 -3,90 -21,18 -6,48 6,37 3,05 -3,97 -32,90 -16,54 -13,64 -4,51 -11,62 -7,89 2,61 4,86 -2,30 -13,39 2,69 -12,11

-5,92 -11,07 2,52 -2,82 4,81 8,33 -3,66 -13,93 0,37 3,24 2,73 3,13 -14,12 -2,60 -1,98 0,15 4,36 -9,82 -11,90 -2,94 2,38 -4,33 -3,02 0,57 5,72 15,91 -2,02 3,56 -11,12 -4,80

Imovina

223,830 21,463 9,663 6,708 13,246 10,540 20,911 13,556 221,357 8,916 39,206 5,052 23,628 13,458 18,024 8,580 162,669 20,935 44,327 6,094 18,430 390,573 9,912 6,287 5,228 8,431 66,242 203,999 58,308 4,994

Starost

Datum

5,47 4,11 3,58 3,47 1,60 3,10 2,39 9,96 6,43 1,93 7,02 2,37 6,35 3,02 2,44 1,22 7,95 5,01 3,02 3,20 2,98 5,09 3,21 2,76 7,65 2,59 8,62 3,23 11,42 3,05

07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Allianz Portfolio

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI Raiffeisen Balanced Allianz Portfolio KD Balanced ST Balanced AC G Balanced EM HPB Global ST Aggressive Raiffeisen Prestige OTP uravnoteženi Agram Trust HI-balanced C-Premium PBZ Global fond Erste Balanced Ilirika JIE Balanced ZB global Aureus Balanced ICF Balanced

kn kn kn

kn kn

kn kn

kn kn

kn kn

152,5800 110,1743 8,0942 171,0262 10,8455 96,9844 63,0310 107,5800 108,1181 67,6797 9,8004 5,3523 99,1100 115,5400 143,8224 142,0600 81,8418 111,5220

0,22 0,22 0,13 0,12 0,01 -0,02 -0,03 -0,03 -0,07 -0,12 -0,21 -0,26 -0,36 -0,37 -0,63 -0,87 -1,00 -1,89

3,67 3,70 -1,18 -3,25 1,39 -4,67 -1,24 2,36 2,73 2,14 1,55 -1,82 3,16 2,30 3,46 1,89 3,13 -1,90

-2,25 0,81 -3,67 -9,61 -3,31 -9,76 -10,05 5,73 -5,20 -5,92 -2,39 -11,21 -5,88 -5,17 -4,23 -1,95 -1,42 -14,89

3,56 6,86 -0,70 -22,67 5,21 -10,33 -20,37 N/A -6,40 -10,50 2,15 -11,32 -5,42 -4,44 -3,09 5,24 -3,73 -27,52

5,35 7,13 -4,38 7,18 5,22 -0,61 -8,74 N/A 1,63 -2,98 -0,23 -15,62 4,68 -0,69 8,03 3,86 -4,63 1,62

3,88 5,00 -1,93 -11,13 5,23 -8,95 -11,29 7,58 -5,28 -2,77 0,13 -9,28 -1,33 0,05 0,56 3,61 1,74 -13,10

326,205 7,151 7,012 10,234 13,593 99,832 2,600 151,997 40,263 11,700 65,671 12,467 291,214 106,832 44,194 731,243 16,201 12,246

8,11 1,41 4,73 7,75 1,60 5,01 5,05 0,58 4,82 2,24 8,62 3,68 9,07 9,72 4,71 9,27 4,23 8,44

07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010

kn

126,3368 159,7200 11,3302 129,2100 130,5100 139,7293 173,9900 124,4063 159,9800

0,25 0,08 0,03 0,02 0,02 0,01 -0,02 -0,03 -0,04

1,41 3,44 1,01 2,35 3,68 1,67 2,84 2,37 0,41

0,92 4,26 2,14 1,93 3,45 2,50 3,40 1,81 2,35

7,66 10,79 5,95 7,68 11,12 6,13 11,61 4,87 7,96

4,98 8,19 1,46 4,62 4,55 3,94 6,84 4,45 5,20

3,27 7,57 5,47 7,36 8,99 4,38 8,14 4,18 5,32

10,326 11,766 6,207 108,454 129,813 27,335 316,820 14,407 213,567

4,82 5,95 8,62 7,58 7,35 8,65 8,37 5,01 9,27

07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010

kn kn kn

kn kn kn kn kn kn kn kn

kn kn

$

125,3300 140,5292 131,8800 161,8630 139,3503 143,7900 137,6300 137,8180 134,4024 131,4047 121,8013 116,2645 11,2664 10,6116 107,8156 101,9518 105,0400 124,3300

0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,99 0,93 0,63 0,57 0,48 0,93 0,94 0,71 0,87 0,87 0,62 0,83 0,85 0,87 0,80 0,82 0,93 0,39

1,87 1,69 1,30 0,99 1,09 1,70 1,83 1,10 1,56 1,61 1,27 1,62 1,70 1,65 1,56 1,09 2,00 1,03

4,52 10,85 3,89 3,35 3,08 4,77 4,18 2,57 4,15 4,96 3,22 3,85 4,17 3,97 4,38 1,73 4,81 2,94

4,44 4,34 6,41 4,83 3,30 4,88 4,44 4,66 4,47 5,60 4,20 5,29 6,05 4,51 5,49 1,64 4,84 4,05

3,30 3,00 2,35 1,75 2,07 3,05 2,86 1,88 2,86 3,21 2,20 2,55 2,90 2,80 2,77 0,72 3,49 2,35

477,104 50,498 979,856 2241,908 117,805 987,347 786,158 106,072 40,203 177,996 116,665 158,348 73,681 38,286 164,332 5,290 681,184 35,974

8,21 8,01 11,53 10,21 10,21 7,62 7,35 7,04 6,77 5,01 4,79 2,93 2,03 1,35 1,41 1,19 1,04 5,49

07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010 07.10.2010

OBVEZNI KI FONDOVI OTP euro obvezni ki Capital One HI-conservative PBZ Bond fond Erste Bond ICF Fixed Income Raiffeisen Bonds HPB Obvezni ki ZB bond

NOV ANI FONDOVI PBZ Euro Nov ani ICF Money Market PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money PBZ Dollar fond

+

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Utorak 12/10/2010

TRŽIŠTE NOVCA

Kamata na pola posto

Ukupan promet na TrĹžiĹĄtu novca u ponedjeljak je iznosio 24 milijuna kuna, a prosje na kamatna stopa porasla je u etvrtak sa zabiljeĹženih 0,43 na 0,5 posto.

Nakon produljenog vikenda, ali i zato ĹĄto je pri kraju razdoblje odrĹžavanja obvezne pri uve, na TrĹžiĹĄtu novca potraĹžnja je bila znatno manja u odnosu na posljednji trgovinski dan proĹĄloga

tjedna.PotraĹžnja je bila viĹĄe nego prepolovljena u odnosu na etvrtak i iznosila je 74 milijuna kuna.

Istodobno, ponuda je porasla za otprilike 24 milijuna kuna, na 174 milijuna.

NajviĹĄe je plasirano prekono nih pozajmica, u visini 22,7 milijuna kuna, i to po kamatnoj stopi 0,4 posto, ĹĄto je 0,01-postotni bod viĹĄe nego u etvrtak.

Odobreno je i 1,3 milijuna kuna pozajmica na rok od tri mjeseca po cijeni od 2,38 posto. B.hr

MIROVINCI

Mirex porastao 0,03 posto

Vrijednost indeksa Mirex, prosje ne vagane vrijednosti etiriju obveznih mirovinskih fondova, radni je tjedan zavrĹĄila u laganom plusu. Naime, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan porasla 0,05 bodova ili 0,03 posto, na 152,2449 bodova. Posljedica je to rasta vrijednosti ve ine obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost AZ fonda porasla 0,08 posto, na 152,9338 bodo-

va, Erste Plavi fonda 0,02 posto, na 155,6252 boda, a Raiffeisen fonda 0,01 posto, na 153,7867 bodova. S druge je pak strane vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja pala 0,02 posto, na 145,1685 bodova. I kod dobrovoljnih mirovinskih fondova ve ina ih je biljeĹžila dobitke. Tako je vrijednost AZ benefit DMF-a viĹĄa 0,22, Erste Plavi Expert DMF-a 0,2, Erste Plavi Protect DMF-a 0,19, AZ profit DMF-a 0,08, a Croatia osiguranje DMF-a 0,05 posto. Vrijednost Raiffeisen DMFa je pak niĹža 0,01 posto. H

Crobex 10 nadomak padu ispod 1000 bodova UVJERLJIVA PETROKEMIJA NeĹĄto ve i interes ulaga i su u ponedjeljak pokazali za dionicu Petrokemije, koja je uz milijunski promet porasla viĹĄe od dva i pol posto Nakon produĹženog vikenda trgovanje je na Zagreba koj burzi bilo prili no uspavano, a za blagi rast indeksa najviĹĄe su zasluĹžni pozitivni signali s europskih trĹžiĹĄta dionica. Crobex je porastao slabaĹĄnih 0,18 posto, na 1906,72 boda, dok je Crobex 10 pao 0,05 posto, na 1001,56 bodova. Redovan promet dionicama bio je tradicionalno slab, samo 11,4 milijuna kuna prometa uz dva milijunaĹĄa - HT i Petrokemiju.

"Nakon produĹženog vikenda na doma oj burzi raspoloĹženje je prili no uspavano. ini se da nakon praznika investitorima treba vremena da

ponovno bace pogled na svoje pozicije i eventualno donesu neke odluke", rekao je za Hinu Marko Erdeljac, voditelj retail deska u investicijskom druĹĄtvu Erste vrijednosni papiri. Kako dodaje, blagi pozitivan trend doma ih burzovnih indeksa uglavnom je pod utjecajem pozitivnih kretanja na svjetskim trĹžiĹĄtima kapitala.

Dioki na rasprodaji

Najve i doma i telekom osvojio je najlikvidniju poziciju sa 4,2 milijuna kuna prometa.

Taj je promet ostvaren u rasponu od 268,07 do 271,5 kuna, pri emu je posljednja tran-

sakcija ostvarena uz cijenu od 269 kuna, ĹĄto je HT-u donijelo 0,7 posto gubitka. Drugu najlikvidniju poziciju osvojila je kutinska Petrokemija, koja je porasla 2,59 posto, na 161,06 kuna. Uprava Petrokemije najavila je da e u utorak vlastitim novcem iskupiti 12. tranĹĄu komercijalnih zapisa u iznosu 875.000 eura.

Navedeni komercijalni zapisi kotiraju na SluĹžbenom trĹžiĹĄtu Zagreba ke burze i dio su programa izdavanja zapisa iz 2009. godine, koje je Petrokemija izdala u suradnji s PBZom kao agentom izdanja.

Dionica Diokija u ponedjeljak je zabiljeĹžila najve i pad

JOSIP JAGUĹ T, predsjednik Uprave Petrokemije, koja je u ponedjeljak oja ala gotovo tri posto SNIMIO MATE PIĹ KOR

me u dionicama s prometom ve im od 10.000 kuna.

Kompanija u vlasniĹĄtvu Roberta JeĹži a na Zagreba koj burzi pada ve tjedan dana, a prije je na dnevnoj razini pala viĹĄe od 16 posto, ali se proĹĄli tjedan po ela lagano oporavljati da bi ovaj ponedjeljak ponovno zaronila ispod 90 kuna ili 3,3 posto.

Ulaga i ve neko vrije-

REGIJA

KonaÄ?no rast indeksa u Ljubljani Ljubljanski i banjalu ki indeksi jedini su u regiji po etak tjedna obiljeĹžili u zelenom.

Slovenski SBITOP rastao je 0,90 posto, na 818,84 boda, dok je LJSEX bio u plusu

0,59 posto i dan zaklju io na 3249,33 boda. Jedina koja se u Ljubljani pribliĹžila prometu od milijun eura bila je dionica Krke, kojom se trgovalo u iznosu od 758.561 eura uz pad cijene ve i od dva posto,

na 62,65 eura. Dionica Save bila je druga s prometom od 178.804 eura, a nijednom drugom dionicom nije se trgovalo u iznosu ve em od 100.000 eura. Oba banjalu ka indeksa tako er su bila u plusu -BIRS

je rastao 1,14 posto, na 859,26 bodova, a FIRS je bio u plusu 2,07 posto. NajviĹĄe se trgovalo dionicom Mljekarske industrije Banja Luka, koja je zabiljeĹžila gotovo 21.000 KM prometa. B. S.

me kupuju dionicu Slobodne Dalmacije, a u ponedjeljak je taj trend bio najizraĹženiji.

Vrijednosnica Slobodne Dalmacije tako je uz 48.011 kuna prometa na Zagreba koj burzi poskupjela viĹĄe od 13 posto. To je ujedno bila najve a dnevna stopa rasta na doma em trĹžiĹĄtu kapitala u ponedjeljak.

Nikola Su ec

BROJKE

0,94 0,54 posto pao je BELEX 15

posto pao je SASX 10

U 2008. bilo je popularno živjeti s roditeljima Najnovije istraživanje Statisti kog ureda Europskih zajednica (Eurostat) pokazalo je da su u 2008. godini u Europskoj uniji jedan od tri muškarca te jedna od pet žena u dobi od 25 do 34 godine živjeli s roditeljima.

U Europskoj uniji 2008.

DOBITNICI DANA (ZSE) JImperial hotelijerstvo +7,98 % Validus +4,87 % Genera +4,77 % Konzum +4,31 % Viadukt +2,68 % 34 Raste

9 Nema promjene

GUBITNICI DANA (ZSE) Lav evi -10,48 % Excelsa nekretnine -5,14 % Zvijezda -4,99 % uro akovi holding -3,63 % Ledo -2,98 % 26 Pada

godine 20 posto žena i 32 posto muškaraca u dobi od 24 do 34 godine živjelo je s najmanje jednim svojim roditeljem. Me u mladim muškarcima i ženama koji su u toj dobi još živjeli s roditeljima 13 posto ih se školovalo.

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed.

1,129.54 152,24

Prom.

0,29% 0,03%

Sirova nafta 82,66 Prirodni plin 3,29 Zlato 1.347,21 Srebro 23,22 Goveda 94,99

0,19% 6,68% 0,13% 0,23% 2,04%

SVIJET JE PUN PREPLA ENIH BROKERA

Wall Street muče bonusi za potpisivanje Nakon što je preživio slom tržišta nekretnina, propast Lehman Brothersa i automobilskih divova te najgoru ekonomsku krizu od Velike depresije, Wall Street muku mu i s golemim bonusima koje su brokeri dobivali za prelazak iz jedne tvrtke u drugu.

Banke i tvrtke koje trguju vrijednosnim papirima u posljednje su dvije godine utrošile goleme svote kako bi privukle brokere koji su radili za konkurenciju.

Ti su iznosi obi no ispla ivani u obliku bonusa za potpisivanje, a kod nekih su brokera premašivali i 10 milijuna dolara.

Mnogi poslodavci koji su velikim isplatama privla ili razvikane brokere sada se kaju uglavnom zato što ti brokeri nisu ostvarili rezultate u skladu sa svojom reputacijom. Zbog toga neki i sudskim putem pokušavaju vratiti bonuse za potpisivanje, piše Wall Street Journal. Nikolina Rivosechi

POMAŽETE SAMO JEDNIM SMS-om

Mobilna filantropija – novi trend koji osvaja svijet Dva sata nakon strašnog potresa koji se dogodio na Haitiju u sije nju 2010. pokrenuta je SMS donatorska kampanja pod nazivom "Text HAITI to 90999". Tri dana nakon toga zahvaljuju i SMS porukama prikupljeno je pet milijuna dolara za Crveni križ.

Devet mjeseci kasnije, prikupljeno je gotovo 40 milijuna dolara zahvaljuju-

i ljudima koji su slali najmanje 5 dolara putem svojih mobitela.

Takve 'mobilne donacije' imaju potencijal promijeniti lice globalne filantropije.

Prva takva ameri ka kampanja pokrenuta je 2008. godine kada je organizacija United Way prikupila 10.000 dolara. Gra ane su pozivali da pošalju SMS u oglasu koji je trajao samo 10 sekun-

di, a vrtio se u vrijeme Super Bowla.

Budu nost SMS darivanja, kažu stru njaci, jest u nestajanju jaza izme u donatora i primatelja pomo i.

Organizatori takvih humanitarnih akcija razmišljaju i o povratnoj reakciji: primjerice pošaljete donatorski SMS, a na mobitel vam bude vra ena fotografija djeteta kojemu ste pomogli. B. S.

Podatke o kretanju potroša kih cijena u Njema koj i Ujedinjenom Kraljevstvu doznajte na...

O ekivano, postotak muškaraca i žena u nešto mla oj dobi, od 18 do 24 godine, koji još uvijek žive s roditeljima puno je ve i. ak 71 posto žena i 82 posto muškaraca u toj dobi živjelo je 2008. godine s roditeljima. B. S.

www.business.hr

UKRATKO...

Poduzetnik osvojio gra ane...

Slovenski poduzetnik Zoran Jankovi uvjerljivo je osvojio svoj drugi mandat gradona elnika Ljubljane na lokalnim izborima, na kojima su najve u potporu dobili neovisni kandidati i oporbeni SDS Janeza Janše.

Victoria Beckham utjecajnija od kraljice...

Victoria Beckham je po anketi provedenoj me u glavnim urednicima britanskih magazina utjecajnija od kraljice Elizabete II. No, Beckham je tek druga najutjecajnija žena u Britaniji - prvo mjesto pripalo je J. K. Rowling.

Ništa od izravnog prijenosa...

Dvosatno današnje svjedo enje bivšeg premijera Ive Sanadera pred Povjerenstvom za Inu ne e biti prenošeno putem televizije. Iako je Nova TV uputila zahtjev za prijenosom, Sabor to nije dozvolio.

www.business.hr