Business.hr broj 740 by Business.hr

STRATEŠKO PARTNERSTVO 8

NOVI CJENIK TRGOVCIMA 10

Stipić grupa partner IGH u projektima od 150 milijuna eura

Institut IGH prodao je Stipi grupi 10 posto temeljnog kapitala društva Centar Bundek, a Stipi grupa je preuzela udjel Konstruktor inženjeringa u tvrtki koja upravlja gradnjom Ban centra

Bandić diže najamnine gotovo 50%

SRIJEDA 13/10/2010

FOTO PONGRA I /CROPIX

BROJ 740 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

SANADEROVO POIGRAVANJE S POVJERENSTVOM 4-7 Svi lanovi Vlade prije glasanja o izmjenama dioni kog ugovora o Ini dobili su sve relevantne informacije

Vlada prodaje plinski biznis

info&stav

INDIKATOR

2-3

Usporen rast u industrijskim zemljama

Malo manje neravnopravni

business.hr

Ekonomski zamah u vode im industrijskim zemljama usporio je u kolovozu, objavio je OECD. Indeks CLI u tom je mjesecu kliznuo za 0,1 bod, bilježe i “zanemariv odnosno negativan rast” etvrti mjesec zaredom. Indeksi CLI za Kanadu, Francusku, Italiju, V. Britaniju, Brazil, Kinu i Indiju snažno ukazuju na pad...

Me u 134 zemlje Island, Norveška, Finska i Švedska vode na ljestvici koja mjeri angažman za ravnopravnost spolova, a Hrvatska je 53., u odnosu na lanjsko 54. mjesto, pokazuje studija Svjetskog gospodarskog foruma (WEF), koja mjeri nejednakost me u spolovima u gospodarstvu, obrazovanju, politici i zdravlju...

Srijeda 13/10/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenici glavnog urednika: Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Portitor d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

ISTRAŽIVANJE DELOITTEA

Hrvatski direktori i dalje najpesimisti niji u regiji Hrvatski direktori i dalje su najpesimisti niji me u poslovnim ljudima u zemljama srednje Europe te njih ak 57 posto smatra da e se ekonomsko stanje u narednih šest mjeseci u Hrvatskoj pogoršati. Istodobno u drugim zemljama optimizam u gospodarski opravak regije kontinuirano raste. To su rezultati etvrtog istraživanja konzultantske tvrtke Deloitte provedenog na uzorku od 200 ispitanika, glavnih ili financijskih direktora u najve im tvrtkama Hrvatske, Poljske, eške, Slova ke, Ma arske i Rumunjske. Treba napomenuti da

je to analiza za drugi kvartal 2010. godine tako da se o ekivanja i procjene poslovnjaka odnose uglavnom na sadašnje stanje tj. drugu polovicu 2010. godine. U cijeloj regiji stav direktora pozitivniji je u vezi s financijskom perspektivom vlastite tvrtke nego zemlje u kojoj posluju, a taj je trend najuo ljiviji upravo u Hrvatskoj, gdje ak 40 posto ispitanih pozitivno gleda na perspektivu svoje tvrtke. "S druge strane, 17 posto vode ih ljudi u hrvatskim tvrtkama vjeruje da e se uvjeti poslovanja u našoj zemlji poboljšati, a prije godinu dana ni jedan ispitanik

nije o ekivao poboljšanje", stoji u analizi.

Oko 73 posto hrvatskih direktora kaže da su im

DUG DVAPUT VE I OD SPOMINJANOGA

Kamensko u stečaju, male šanse za preustroj

ANTUN CRLENJAK, uskoro bivši direktor Kamenskoga SNIMIO HRVOJE DOMINI

Zagreba ka tekstilna tvornica Kamensko ide u ste aj, a s obzirom na dugove od 82 milijuna kuna, teško e se provesti varijanta ste aja s preustrojem, tj. upitni su nastavak proizvodnje i sudbina 430 radnica. Odluka o ste aju donesena je ju er na Trgova kom sudu u Zagrebu na prijedlog predste ajnog upravitelja Zdravka Mitaka, koji je istog dana imenovan i za ste ajnog upravitelja. Regionalni predstavnik

Sindikata turizma Željko Šegin smatra da e procjena stanja u tvornici potrajati do kraja godine. Jedan je od prvih poteza upravitelja otkazivanje ugovora o radu svim radnicama uz otkazni rok od 30 dana. Potom bi se, procjenjuje, dio radnika mogao vratiti na posao uz ugovor na odre eno vrijeme. Radnice se i dalje nadaju nastavku proizvodnje jer tvornica ima dosta narudžbi inozemnih kupaca te su najavile prekid štrajka.

Uz dug od 82 mil. kn, vrijednost imovine poduze a procijenjena je na 127 milijuna kuna, pa to nije bila osnova za pokretanje ste aja nego je on pokrenut zbog blokade ra una tvrtke koji je premašio zakonom dopuštenih 60 dana. Iskazi dani na sudskom ro ištu pokazali su da su dugovi dvostruko ve i od brojki koje je spominjao uskoro bivši direktor Antun Crlenjak. Iako su same radnice priželjkivale ste aj s preustrojem, njihova predstavni-

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

BISER DANA

BROJKA

150

Sjajan je on glumac, vidi se odakle Petri talent

DAMIR KAJIN (IDS) za Dnevnik.hr o svjedo enju bivĹĄega premijera Ive Sanadera pred saborskim istraĹžnim povjerenstvom za Inu

M. G.

ca ur a Krnjak izrazila je ogor enje zbog utvr enog stvarnog stanja u tvornici. Kazala je da to potvr uje njihove sumnje da se tvornica sustavno uniĹĄtavala kako bi se vlasnici domogli atraktivne lokacije. To argumentiraju i injenicom da su tvrtke u vlasniĹĄtvu Crlenjaka i njegovih partnera 3. rujna upisale u zemljiĹĄne knjige vlasniĹĄtvo nad nekretninama i zemljiĹĄtem Kamenskog u ime navodnih sporazuma o posudbi. Po objaĹĄnjenju sindikalnih predstavnika, to su napravili kako bi stekli status razlu nih vjerovnika koji se napla uju prvi. M.G.

UVODNIK

JoĹĄ jedna loĹĄa predstava bez pravih pitanja Darko Bani ek, darko.banicek@business.hr

ĹĄto je drugo uop e mogao re i? Naravno da je ugovor kojim se Molu daje viĹĄe prava u Ini bio dobar potez - najbolji mogu i za drĹžavu. Ĺ to drugo i o ekivati od bivĹĄeg premijera Ive Sanadera ija je Vlada ugovorila taj i takav ugovor. Morao je braniti odluku Vlade jer nije u pitanju ast i poĹĄtenje bivĹĄe vlade, ve njega samoga. Tek kad mu se pruĹžila prilika da umanji svoju odgovornost za ugovor koji istraĹžuje saborsko Povjerenstvo dijele i odgovornost s drugima, Sanader je postao iskren i velikoduĹĄno je podijelio zasluge za veliki poslovni uspjeh Vlade. Zasluge je podijelio i Jadranki Kosor i svim bivĹĄim kolegama iz Vlade, koji ovih dana ina e muku mu e u borbi s akutnom amnezijom kada je u pitanju razdoblje njegove vladavine. Sanader nema tih briga te se prisjetio kako je svoju zamjenicu, svoju desnu ruku Jadranku Kosor osobno uvukao u pri u o novom ugovoru s Ma arima u kojoj je ipak imala vaĹžnu ulogu, a ne sporednu, kako njezina amnezija to Ĺželi sugerirati. DOK SE JAVNOST zabav-

FOTO PONGRA I /CROPIX

krediti relativno dostupni te je njih 40 posto uvjereno u mogu nost naplate svojih potraĹživanja. No, Hrvatska i dalje prednja i po pesimizmu u vezi s prihodima od prodaje. Jedna etvrtina prognozira njihovo daljnje smanjenje, i to u narednih 12 mjeseci. S viĹĄe optimizma gledaju na mogu nost lansiranja novih proizvoda i usluga, u ĹĄto vjeruje 63 posto direktora. Kad je rije o zaposlenicima, njih 60 posto smatra da e njihov broj ostati relativno stabilan, a samo 10 posto kaĹže da e zapoĹĄljavati nove radnike. U usporedbi s prethodnim kvartalima, Hrvatska biljeĹži negativan trend stavova u vezi s kapitalnim investicijama. Udjel optimista pao je s prijaĹĄnjih 47 na samo 23 posto, dok u Poljskoj, primjerice, velika ve ina poslovnjaka o ekuje znatno pove anja ulaganja.

tisu a kuna premaĹĄuje vrijednost stipendije za studij na Sveu iliĹĄtu u Cambridgeu, za koju je natje aj objavljen na www.stipendije.info. Od 2001. tu su stipendiju primila 23 hrvatska studenata

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Koliko e Hrvatsku koĹĄtati Polan ecov potpis na Glavnom ugovoru o plinu kojim se Hrvatska obvezala preuzeti neprofitabilni plinski biznis od Mola i ĹĄto su on i njegov ĹĄef Sanader dobili za preuzimanje takve obveze? To Sanadera nitko nije pitao lja time tko je bio na kojem sastanku i koji je draft kojega ugovora na njemu predo en ili nije predo en, najzanimljivije pitanje ostaje skriveno iza cijele medijske halabuke. Koliko e Hrvatsku koĹĄtati Polan ecov potpis na Glavnom ugovoru o plinu kojim se Hrvatska bezuvjetno obvezala preuzeti neprofitabilni plinski biznis iz ruku Mola te ĹĄto su Polan ec i njegov ĹĄef Sanader tada dobili za preuzimanje takve obveze. Aneks koji je Hrvatskoj vezao

ruke kada je u pitanju plinski biznis i dalje je poslovna tajna, a njegova kona na cijena mogla bi ĹĄokirati ne samo ministra financija Ĺ ukera, koji u prora unu nema ni lipe predvi ene za kupnju, ve posredno i svaku hrvatsku tvrtku koja ve kupuje peti najskuplji plin u Europi. I DOK RA UN za mali potpis na veliku obvezu tek treba obznaniti javnosti, ve znamo da emo Inin odnosno Molov plin, koji se crpi iz naĹĄeg Ja-

dranskog mora, pla ati po cijeni uvoznog iz dalekog Sibira, i to sljede ih 25 godina. To je samo dio cijene koju emo platiti. ZaĹĄto? Jer su neki menadĹžeri u Koprivnici morali pokriti dubiozu nastalu pokuĹĄajem preuzimanja Podravke Podravkinim novcem? Nakon ĹĄto dobijemo puni ra un, sazrjet e vrijeme za novo povjerenstvo koje e istraĹžiti zaĹĄto imamo najskuplji plin te ĹĄto je uop e radilo ono prethodno povjerenstvo za Inu.

tema 4-5

DUGO OČEKIVANO SVJEDOČENJE Bivši premijer Ivo Sanader čvrs dioničarskog ugovora s Molom, ali se i jasno ogradio od Damira Polanče

'Oko Ine je sve čisto, a jamstvo Podravki nisam "Nisam znao, niti nas je itko o tome informirao", odgovorio je decidirano Ivo Sanader na pitanje je li znao da je bivši vicepremijer Damir Polančec dok je pregovarao o izmjeni dioničkog ugovora o Ini istodobno od Mola tražio pomoć za sanaciju Podravke i tako od suučestništva u Polančecovoj 'zločinačkoj organizaciji' oslobodio druge članove Vlade Odgovarajući na pitanje HDZ-ove članice saborskog povjerenstva o Ini Ane Lovrin je li znao da je bivši vicepremijer Damir Polančec dok je pregovarao o izmjeni dioničkog ugovora o Ini istodobno od Mola tražio pomoć za sanaciju Podravke, zbog čega ga Uskok optužuje kao vođu zločinačke organizacije koja je pokušala nezakonito preuzeti Podravku i pritom je oštetila za nekoliko stotina milijuna kuna, bivši premijer Ivo Sanader kratko je odgovorio: „Nisam znao, niti nas je itko o tome informirao“. Sanader je odgovorio na to pitanje, iako ga je predsjednica povjerenstva Dragica Zgrebec upozorila da ne mora na njega odgovoriti. No, očito se želio javno izjasniti da nema ništa s nezakonitim radnjama za koje Uskok optužuje Damira Polančeca i bivše menadžere Podravke, Fime i SMS-a. Ujedno je sve druge članove Vlade „oslobodio“ suučestništva u navodnoj Polančecovoj trgovini s Molom u kojoj je mađarska kompanija dobila povoljniji dionički ugovor o Ini,

a Podravka kredit od OTP banke koji je Polančecovoj „zločinačkoj organizaciji“ trebao poslužiti za preuzimanje Podravke.

Crvenilo brzo prošlo

Sanader se pred saborskim povjerenstvom pojavio naizgled smireno, ali nakon uvodnih pojašnjenja Dragice Zgrebec i prvih postavljenih pitanja vidno se zacrvenio u licu, vjerojatno zbog tlaka koji mu je skočio zato što je morao kao pučkoškolac odgovarati na postavljena mu pitanja. Međutim, ubrzo mu se vratila „normalna“ boja lica, a kako je vrijeme odmicalo, bio je sve opušteniji, počeo se i dosjetkama nadmetati s pojedinim članovima povjerenstva, ali se i otvoreno narugao nekima HDZ-ovim članovima, pogotovo nakon što su ponavljajući se tražili da nekoliko puta odgovori na pitanje jesu li članovi Vlade prije glasanja o izmjenama dioničkog ugovora o Ini dobili tekst ugovora sa svim aneksima ili su se izjašnjavali na temelju Polančecove prezentacije.

Sanader je uporno ponavljao da su svi članovi Vlade prije glasanja o izmjenama dioničkog ugovora o Ini dobili sve relevantne informacije, jer se o pregovorima s Molom i sadržaju sporazuma više puta raspravljalo na Predsjedništvu HDZ-a, ali i u Vladi, na međuresorskoj koordinaciji i užem kabinetu, pa je kao predsjednik Vlade podrazumijevao da se svi njezini članovi pri donošenju svih odluka, pa i o Ini, izjašnjavaju nakon što su se upoznali s njihovim sadržajem i konzekvencama. Dopušta i mogućnost da su se jedni potrudili doznati više, a drugi manje, ali smatra da ministri zbog svojega digniteta ne mogu sebi dopustiti da glasaju za odluku, pogotovo ove ključne, a da nisu s njima upoznati. I na dodatni upit Ana Lovrin mogu li članovi Vlade biti odgovorni i za odluke za koje im je uskraćena puna informacija, kojim je aludirala na tvrdnje ministra Šukera da prije glasanja na sjednici Vlade nije dobio sve anekse ugovora, Sanader je ustrajao na tvrdnji

da su o izmjenama dioničkog ugovora o Ini svi dobili sve relevantne informacije te da Vlada „nije dječji vrtić“ pa da njezini članovi donose odluke i ne znajući

o čemu odlučuju. Sanader je naveo i četiri razloga zbog kojih je njegova Vlada krenula u izmjene dioničkog ugovora. Prvi je razlog bio istjecanje peto-

er vrsto je pred saborskim povjerenstvom za Inu branio izmjene olan eca i njegova lobiranja da Mol spasi Podravkine dionice

business.hr Srijeda 13/10/2010

a za sam znao' ››

Svi lanovi Vlade prije glasanja dobili su sve relevantne informacije. Vlada nije dje ji vrti IVO SANADER obrukao je potpredsjednika Vlade Ivana Šukera, koji je u svjedo enju tvrdio da nije vidio ugovore prije glasanja FOTO PONGRA»I∆/CROPIX SVI SU ZNALI, A NITKO NIJE KRIV Ivo Sanader nije dopustio izvla enje lanova Vlade na neznanje o pregovorima s Molom, no smatra da je sve odra eno u najboljem interesu za Hrvatsku FOTO KONJEVI /CROPIX

bila i pravo veta na prodaju imovine Ine iznad odre ene vrijednosti.

Zadržali smo osigura e

godišnjeg roka u kojemu Mol nije mogao slobodno raspolagati svojim paketom dionica Ine. Drugi je razlog bio što je Mol kupnjom dodatnog paketa dionica na

burzi od branitelja, bivših i sadašnjih radnika Ine te gra ana postao najve i pojedina ni vlasnik Ine. Tre i je razlog bio što je Vlada, odnosno RH, nakon što je

u njezinu vlasništvu ostalo manje od 50 posto dionica Ine izgubila pravo da u njezinu nadzornom odboru i upravi ima po etiri lana, a etvrti što je izgu-

Sanader je uvjeren da je njegova Vlada u pregovorima s Molom postigla „sjajan rezultat“ jer je uspjela na još pet godina produljiti rok u kojem bez njezine suglasnosti Mol ne može raspolagati svojim dionicama Ine, osigurala je pravo prvokupa Ininih dionica u slu aju neprijateljskog preuzimanja Mola, a osigurala je i pravo veta u svim strateškim pitanjima. „Prakti no smo uspjeli zadržati sve osigura e“ koje je u dioni ki ugovor o Ini ugradila Ra anova vlada u prvom krugu Inini privatizacije, zaklju io je Sanader. Zato je i na pitanje SDP-ova lana povjerenstva Josipa Leke je li možda zbog izmjena dioni kog ugovora o Ini naprasno podnio ostavku, odlu no odgovorio da njegova ostavka nema „nikakve veze s Inom“, nego je ponovio da ju je podnio

zbog slovenske blokade pristupnih pregovora s EU. Nekoliko puta je naglasio i da je kupnja plinskog skladišta Okoli više nego dobar posao, te da je i preuzimanje Ininog plinskog poslovanja dobra odluka koja je, što se njega ti e, bila ponajprije motivirana plinskom krizom koja je izbila zbog sukoba Rusije i Ukrajine, pa Hrvatska zbog takvih i sli nih situacija mora osigurati svoju energetsku suverenost. Ukratko, Sanader tvrdi da su sve odluke njegove Vlade o izmjenama dioni kog ugovora o Ini, bile optimalne, donošene su organizirano i nakon prethodnih detaljnih analiza i rasprava, a zašto se od njih ogra uju pojedini lanovi njegove i Kosori ine vlade nije želio previše komentirati jer je to „dio folklora“, a on smatra da se i on i saborsko povjerenstvo o Ini trebaju baviti injenicama a ne komentiranjem pojedinih izjava i tvrdnji. Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

tema 6-7

NOVA PLINSKA KRIZA Najspornija stvar u odnosu Vlade i Mola, izdv i Damir Polančec i Ivan Šuker i Jadranka Kosor, prijeti napregnutom pro

Vlada izlaz iz lošeg vidi u prodaji plinsk Mol nije sklon produljivati ugovor s Gazpromom o dobavi plina koji istječe do kraja godine jer na toj stavci reda gubitke, a Vlada koja se obvezala do kraja godine cijeli plinski biznis otkupiti od Mola traži izlaz iz nepovoljnog ugovora. No proda li plinski biznis, neće moći utjecati na cijenu plina ALEKSEJ MILLER, predsjednik Uprave ruskog Gazproma, očekuje novi dogovor s Inom o dugoročnoj dobavi plina te upozorava da bi u suprotnom Hrvatska bila na gubitku ARhiva business.hr

Obvezavši se na preuzimanje plinskog poslovanja od Ine država je zabrljala do kraja, a tu istinu nipošto ne smije priznati. Dva mjeseca prije isteka strateškog ugovora o dugoročnom uvozu milijun prostornih metara plina godišnje od ruskog Gazprom exporta

Inina tvrtka Prirodni plin još nije blizu potpisivanja novog ugovora. Umjesto toga, Mol razmatra mogućnost da u dogovoru s

RUSI O EVENTUALNOM NEUSPJEHU PREGOVORA S INom:

'Bez dugoročnog ugovora imat ćete još skuplji plin' Varijanta koja se spominje kao alternativa ugovoru s Gazprom exportom je dobava plina na otvorenom tržištu jer su trenutačne cijene na spot tržištu i 30 posto niže od cijene koju nude Rusi. Iako je to tako, ni jedna država nije odustala od ugovora s Rusima, pa i E.on plin kupuje od Rusa. U Gazpromu nisu odgovorili na naš upit o eventualnom neproduljenju ugovora s Inom, ali komentirali su dobavu plina na otvorenom tržištu. "Burzovno tržište plina ima sekundarnu ulogu balansiranja, a dugoročni ugovori služe kao kralježnica sustava. Prelazak na cijene na spotu značio bi neizbje-

žan rast cijene i nepostojanost dobave, što potrošaču ne jamči sigurnost. Dapače, kontinentalno europsko tržište plina nije toliko razvijeno da omogući solidnu bazu za formiranje cijena. Na njemu trguje nekoliko prodavatelja i kupaca, slabo je likvidno, a volumen trgovine je malen odnosno samo se 20 posto protrgovanog plina 'provrti' na spotu u Europi. Burzovna trgovina plinom ne pruža ni sigurnost ni fleksibilnost, niti može garantirati podršku dugoročnim investicijama u plinsku infrastrukturu kojima teže države koje se žele uključiti u Južni tok", kažu u Gazpromu.

a, izdvajanje plinskog biznisa, u kojoj svoje prste imaju i Ivo Sanader om proračunu pa Vlada traži kome će 'uvaliti' tvrtku Prirodni plin

business.hr Srijeda 13/10/2010

eg ugovora s Molom skog biznisa E.on-u Vladom u plinski biznis putem natječaja uključi novog igrača, najvjerojatnije mađarsku podružnicu njemačke kompanije E.on kojoj je Mol svojedobno prodao svoje plinsko poslovanje.

Nema se novca

Upućeni kažu da se poskupljenja plina propisana u dodatku Glavnom ugovoru o plinu, koji je potpisala Jadranka Kosor, ali su glavninu pregovora odradili Damir Polančec pod vodstvom Ive Sanadera i Ivan Šuker, koji se kasnije ubacio u priču, ne primjenjuju željenom dinamikom te da mađarska strana odbija prodavati plin kutinskoj Petrokemiji i HEP-u. Zbog toga Mol nije sklon produljivati ugovore s Gazprom exportom jer na toj stavci još bilježi gubitke. Realizira li se ideja o prestanku suradnje s Rusima, država će ostati bez ključnog energetskog ugovora koji Hrvatsku spaja s glavnim proizvođačem plina na svijetu i otvorit će se novi prostor za rast cijene plina, koja već ruši rekorde. Država bi, naime, do

kraja godine od Ine trebala otkupiti tvrtku Prirodni plin, što je transakcija koja se mjeri stotinama milijuna kuna, a država nema taj novac. Prema informacijama koje se već neko vrijeme mogu čuti u kuloarima. E.on je voljan preuzeti Prirodni plin umjesto Vlade te nudi da hrvatsko tržište kratkoročno opskrbi većim količinama plina po cijenama koje su samo nekoliko postotaka niže od ruskih. Prema Glavnom plinskom ugovoru i njegovom dodatku, koji su potpisali Polančec i Kosor, država se obvezala od Ine 25 godina otkupljivati sav domaći plin, što joj je iznimno nepovoljno, koliko god taj deal javno branili Kosor, Polančec i Šuker. Naime, potpisana otkupna cijena prirodnog plina iz domaće proizvodnje dogovorena je na 15-godišnji rok i mnogo je viša od trenutačnih prodajnih cijena plina na tržištima u regiji. Kad i ako otkupi tvrtku Prirodni plin, država bi Ini morala „keširati“ velik novac za domaće rudno blago, a po aktualnim prodajnim cije-

nama trpjela bi gubitke jer u Hrvatskoj skup plin plaća gospodarstvo, a jeftin se prodaje građanima, umjesto obrnuto. S druge strane, ni jedna tvrtka ne može preživjeti na tržištu ako 25 godina mora raditi po zadanim cijenama, što je najveća mana Vladinih pregovora s Molom. Ako bi se i primijenio predviđeni rast cijena iz potpisanih ugovora, opstanak tvrtke Prirodni plin kratkoročno je upitan zbog dolaska konkurencije koja će joj srušiti profitabilnost i otjerati je u bankrot. Opstanak Prirodnog plina u državnim rukama moguć je samo ako se pregovorima dogovori nova otkupna cijena plina iz domaće proizvodnje, na što Mađari, naravno, ne pristaju.

Tko će platiti ceh?

Upravo se u prodaji cijelog plinskog poslovanja E.onu ili nekom drugom zainteresiranom krije elegantno rješenje za izvlačenje Vlade iz škripca. Tada bi novi vlasnik preuzeo sve negativnosti katastrofalnog pregovaranja s Mo-

ZSOLT HERNADI, predsjednik Uprave Mola, potpuno je bezbrižan - plinski ugovor koji je potpisao najpovoljniji je upravo za Mol Snimio darko marić

PLINSKI PREGOVORI U TIJEKU

Ina šuti, Gazprom se nada dogovoru U Ini službeno kažu da, budući da pregovaraju s Gazprom exportom, ne mogu komentirati situaciju. Na pitanja Business.hra bili su rječitiji u Moskvi. "Tekući plinski ugovor s Hrvatskom vrijedi do kraja godine. Gazprom export raduje se produljenju tog ugovora, o čemu tre-

nutačno traje diskusija s Inom. Stranke su izmijenile pregovaračke pozicije i sada proučavaju prijedloge. Imamo dobre odnose s hrvatskim kolegama i gotovo smo sigurni da ćemo u zadanom roku postići obostrano prihvatljiv dogovor", kažu u Gazpromu.

lom. Pitanje je samo hoće li novi vlasnik samo tako pristati od Ine kupovati plin po cijenama višim od onih u okruženju jer to bi bila jako loša poslovna odluka. Proda li se Prirodni plin novom vlasniku, morat će se omogućiti sustavno podizanje cijena plina građanima, a cijene za gospodarstvo sigurno neće padati, iako su već pete najviše u Europskoj uniji. Posve je apsurdno što je

država pregovore o ključnom energetskom sporazumu za sigurnost opskrbe plinom sada prepustila privatnoj tvrtki, čiji se većinski vlasnik Mol vodi interesima suprotnim interesima države da nabavi plin po što povoljnijoj cijeni. Sve je to cijena lošeg pregovaranja Sanadera, Polančeca i Kosor, a sve će, kao i uvijek, platiti gospodarstvo i građani. Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 13/10/2010

BRODOSPLIT

Sindikati traĹže sastanak s premijerkom

Split. Predstavnici sindikata koji djeluju u Brodosplitu zatraĹžili su ju er hitan sastanak s premijerkom Jadrankom Kosor i ministrom gospodarstva urom Popija em na kojem bi joĹĄ jednom razmotrili ponudu samoborske tvrtke DIV kojom sindikati nisu zadovoljni. TraĹže sastanak najkasnije do kraja tjedna ina e e razmotri-

ti organiziranje "radikalnih akcija izraĹžavanja nezadovoljstva stanjem u tom poduze u". "Od premijerke emo traĹžiti da se s EK ispregovara dobivanje joĹĄ malo vremena u kojem bismo mogli djelovati. Prema napisu objavljenom u Nacionalu, jedan ruski ponuditelj spreman je u privatizaciju Brodosplita investirati 300 milijuna dolara, ĹĄto je puno viĹĄe od ponude samoborskog DIV-a, pa i o tome Ĺželimo razgovarati", izjavio je povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske u Brodosplitu JoĹĄko Frani . H

ZDRAVSTVO

Lije nici traĹžili smjenu direktora HZZO-a Zagreb. Desetak lije nika iz Ceha primarne zdravstvene zaĹĄtite zatraĹžilo je ju er smjenu direktora HZZO-a Tihomira Strizrepa koji bi, tvrde, trebao odstupiti zbog zlouporabe poloĹžaja i ovlasti. Predstavnik lije nika dr. Galibedin GalijaĹĄevi kazao je da je nezakonito postupanje HZZO-a kulminiralo prije ne-

koliko tjedana kada je 120 lije nika dobilo obavijest da ostaju bez 30 posto glavarina. Dio lije nika tako je kaĹžnjen zbog nastavka koriĹĄtenja informati kog programa Lord Primus tvrtke Aba informatika, koja je u GalijaĹĄevi evu vlasniĹĄtvu. On pak tvrdi da je tvrtka izgubila licenciju zbog njegova angaĹžmana u borbi za prava lije nika obiteljske medicine. U Ministarstvu kaĹžu da je neovisni sudski vjeĹĄtak utvrdio da je ABA informatika oĹĄtetila Ministarstvo za viĹĄe od milijun kuna. H

StipiÄ&#x2021; grupa partner IGH u projektima od 150 mil. Nakon viĹĄemjese nih pregovora predstavnici Instituta IGH i Stipi grupe s predstavnicima Reinvesta i Zagreba ke banke dogovorili su nove vlasni ke udjele u stambeno-trgova koposlovnim projektima Ban centar i Centar Bundek vrijednim ukupno 150 milijuna eura. Nakon ĹĄto je najvaĹžniji partner u projektima IGH - splitski Konstruktor inĹženjering - zapao u probleme, IGH je odlu io zaustaviti dva velika zagreba ka projekta i potraĹžiti novog partnera.

Zajedni ka uprava

SVEN MĂ&#x153;LLER I TOMISLAV ALPEZA, lan Uprave Stipi grupe i direktor investicija i razvoja projekata IGH SNIMIO HRVOJE DOMINIâ&#x2C6;&#x2020;

STRATEĹ KO PARTNERSTVO Institut IGH prodao je Stipi grupi 10 posto temeljnog kapitala druĹĄtva Centar Bundek, a Stipi grupa je preuzela udjel Konstruktor inĹženjeringa u tvrtki koja upravlja gradnjom Ban centra

IGH je Stipi grupi prodao 10 posto temeljnog kapitala druĹĄtva Centar Bundek, koje vodi gradnju stambenog bloka pored zagreba kog jezera Bundek, a Stipi grupa je ugovorom s Konstruktor inĹženjeringom preuzela njegov udjel u tvrtki Centar gradski podrum, koja upravlja gradnjom stambeno-poslovnog kompleksa Ban centar u srediĹĄtu Zagreba. U projekt Ban centar Stipi grupa uĹĄla je sa 42,49 posto udjela. Tako su u vlasni koj strukturi centra vrijednoga 70 milijuna eura, uz Stipi grupu, IGH sa 37,5 posto udjela, Zagreba ka banka sa 15,01 posto i tvrtka Reinvest sa pet posto udjela. Projektom e upravljati zajedni ka uprava koju ine predstavnik Stipi grupe i

predstavnik IGH. Stipi grupa preuzet e ulogu glavnog izvo a a radova, a u nadleĹžnosti IGH ostat e projektiranje i nadzor. Vlasni ku strukturu Centra Bundek, vrijednoga 80 milijuna eura, ine IGH i Konstruktor inĹženjering sa po 40 posto te Stipi grupa sa 20 posto udjela.

Injekcija gra evini

Direktor investicija i razvoja projekata Instituta IGH Tomislav Alpeza rekao je na konferenciji za novinare da e rezultat dogovora IGH i Stipi grupe biti sinergijski i za sljede e projekte koje planiraju, a vrijednost e im biti od 350 do 360 milijuna eura. Istaknuo je da e se u gra evinski sektor kroz dva projekta investirati viĹĄe od milijardu kuna, ĹĄto je velika injekcija toj industriji u krizi. lan Uprave Stipi grupe Sven MĂźller rekao je da e stanovi u Ban centru biti namijenjeni srednjoj klasi te da ne kane graditi stanove, kako se tvrdilo, vrijednosti 10.000 eura po kvadratu. Izvijestio je da u Ban centru zasad nije prodan nijedan stan, a u Centru Bundek prodan je 31. Gra evinski radovi na oba gradiliĹĄta trebali bi biti nastavljeni najkasnije sredinom studenoga. Gorden Knezovi

gorden.knezovic@business.hr

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

BROJKA

tisuĂ&#x160;a ljudi u sektoru energetike, kemije i nemetala ostalo je bez posla u proteklih 20 mjeseci, procjenjuje Samostalni sindikat energetike, kemije i nemetala

business.hr Srijeda 13/10/2010

UDRUGA POSLODAVACA

ThĂźr iz Ine novi Ä?lan IzvrĹĄnog odbora HUP-a Tomislava ThĂźra, izvrĹĄnoga direktora za korporativne procese Ine, Vije e lanova Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) imenovalo je novim lanom IzvrĹĄnog odbora kao zamjenu za dosadaĹĄnjeg lana Davora Zidari a iz tvrtke Centrometal, priop ili su iz HUP-a. ThĂźr je karijeru je po eo u Ministarstvu vanjskih poslova. U Inu je doĹĄao s pozicije generalnog tajnika Atlantic grupe i preuzeo duĹžnost direktora poslovne funkcije Korporativnih procesa. Od 1992. do 2001. u sklopu Ministarstva vanjskih poslova ThĂźr je radio u Veleposlanstvu RH u Bernu i Washingtonu te Misiji RH pri UN-u u Ĺ˝enevi. Bio je voditelj Ureda nacionalnog

koordinatora za Pakt o stabilnosti. Diplomirao je 1991. godine na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a magistrirao pravo 1998. na Harvard Law School. Specijalisti ka znanja u menadĹžmentu stjecao je u London Business School, Harvard Business School i INSEAD-u. "ThĂźr ima bogato profesionalno iskustvo u vode im doma im kompanijama te me unarodnom okruĹženju. Stoga je prava osoba koja e sudjelovanjem u aktivnostima HUPa u pitanjima energetike pridonijeti nastojanjima Hrvatske udruge poslodavaca za gospodarskim rastom i razvojem naĹĄe zemlje", istaknuo je Damir KuĹĄtrak, predsjednik HUPa. B.hr TOMISLAV THĂ&#x153;R, izvrĹĄni direktor Ine za korporativne procese

DOGOVORILI SE

Kemoplast u proizvodnju sa 30 radnika

Zadar. Dogovorom Uprave i sindikata rijeĹĄeni su problemi zadarskog Kemoplasta zbog kojih je prijetio i op i ĹĄtrajk ispla ene su tri zaostale pla e 49-orici radnika, dijelu radnika kojima je istekao otkazni rok ispla ene su i otpremnine, a u ponedjeljak je nakon tromjese ne stanke ponovno pokrenuta proizvodnja, re-

BROJKA

posto iznosila je lani u Hrvatskoj stopa rizika od siromaĹĄtva, prema definiciji dohotka koja uklju uje nov ana i naturalna primanja. U 2008. i 2007. bila je 17,4 posto, pokazuju najnoviji podaci DrĹžavnog zavoda za statistiku

BandiÄ&#x2021; trgovcim najamnine goto NOVI CJENIK Zakupnine za ve inu gradskih poslovnih prostora i ove e godine poskupjeti u skladu s rastom indeksa potroĹĄa kih cijena (3,4%), ali manevrom smanjenja kategorija djelatnosti ugostiteljima i trgovcima u gradskim prostorima drasti no rastu najamnine VISINA ZAKUPNINE GRADSKIH POSLOVNIH PROSTORA R.br.

DJELATNOST

II.

III.

IV.

ZONA

kuna

SMJEĹ TAJ I UGOSTITELJSTVO 1

za svaki m2 do 50 m2

139,59

111,67

89,34

69,80

za svaki m2 od 50,01 do 200 m2

55,84

44,67

36,29

27,92

za svaki m2 od 200,01 m2 i viĹĄe

27,92

22,33

18,15

13,96

za svaki m2 do 50 m2

111,67

89,34

72,59

55,84

za svaki m2 od 50,01 do 200 m2

44,67

36,29

27,92

22,33

za svaki m2 od 200,01 m2 i viĹĄe

22,33

18,15

13,96

11,17

za svaki m2 do 50 m2

83,75

67,00

53,04

41,88

za svaki m2 od 50,01 do 200 m2

33,50

27,92

22,33

16,75

za svaki m2 od 200,01 m2 i viĹĄe

16,75

13,96

11,17

8,38

TRGOVINA I MEHANI ARI 2

AGENCIJE I UREDI 3

PROIZVODNJA I PRERADA

ARHIVA BUSINESS.HR

eno je na ju eraĹĄnjoj presici predstavnika Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala i Uprave Kemoplasta. Zbog krize je smanjen opseg posla, pa e u Kemoplastu ostati zaposleno 30 radnika, dok je njih 19 pristalo na sporazumni otkaz uz otpremnine. Time je nakon najave op eg ĹĄtrajka i viĹĄemjese nih pregovora Uprave i sindikata uspjeĹĄno rijeĹĄena kriza u Kemoplastu. Prije privatizacije 1996. Kemoplast je imao tristotinjak radnika. H

za svaki m2 do 50 m2

69,80

55,84

44,67

36,29

za svaki m2 od 50,01 do 200 m2

27,92

22,33

18,15

13,96

za svaki m2 od 200,01 m2 i viĹĄe

13,96

11,17

8,38

6,98

za svaki m2 do 50 m2

27,92

22,33

18,15

13,96

za svaki m2 od 50,01 i viĹĄe

13,96

8,38

6,98

5,58

GARAĹ˝E 5

SIMPOZIJ SORTA

'Nije vrijeme za prodaju brodogradilišta'

Zagreb. Hrvatska nema djelatnosti koja može nadomjestiti brodogra evnu djelatnost, nije vrijeme za prodaju brodogradilišta ve je vrijeme za ulaganje u proizvodnju i pove anje intelektualnog kapitala u pripremi za sljede i val konjunkture, isti e se uz ostalo u Deklaraciji Skupštine XIX. simpozija "Teorija i prak-

sa brodogradnje - SORTA 2010." Simpoziji je od 7. do 9. listopada održan u Lumbardi, okupio je 150 sudionika iz sedam zemalja. Kao kona an dokument XIX. simpozija donesena je Deklaracija Skupštine simpozija 2010., izvijestio je predsjednik organizacijskog odbora skupa Roko Markovina (sa splitskog FESB-a). Deklaracija ima devet to aka, a u prvoj se isti e da Hrvatska nema djelatnosti koja može nadomjestiti brodogra evnu djelatnost. H

cima diže otovo 50% Zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu Grada Zagreba trebale bi poskupjeti od idu eg mjeseca, a najviše e se na udaru na i ugostitelji i trgovci, od kojih e mnogi morati pla ati i do 50 posto više po etvornom metru. Naravno, ako Gradska skupština usvoji takav, novi, prijedlog o kriterijima za odre ivanje zakupnine koji je u proceduru uputio gradona elnik Milan Bandi . Visina zakupnina dijelom se mijenja zbog uskla ivanja s indeksom potroša kih cijena u Hrvatskoj te je u skladu s tim od 1. srpnja 2009. došlo do prosje nog pove anja 3,4 posto. No, do drasti nih promjena u visini zakupnina do i e zbog toga jer su dosad zakupnine odre ivane za devet djelatnosti, a ubudu e bi ih trebalo biti samo pet. Za primjere uzmimo prostore do 50 kvadrata u centru grada, dakle prvoj od etiri ukupno zone. Tako e ugostitelji (kafi i, restorani, hoteli) koji su dosad bili podijeljeni u tri kategorije i pla ali 135, 94,5 ili 114,75 kuna za kvadrat gradskog prostora po novom pla ati jedinstvenu cijenu od 139,59 kuna po kvadratu. Dakle, vlasnik restorana koji je do sada za svojih 50 kvadrata mjese no izdvajao za zakupninu 4700 kuna od idu eg bi mjeseca mogao pla ati 6950 kuna.

MILAN BANDI odlu io Gradskoj skupštini uputiti prijedlog pove anja cijena zakupnina za poslovne prostore u vlasništvu Grada Zagreba SNIMIO SAŠA ETKOVI

Sli no e se poskupljenje dogoditi i trgovcima, koji su dosad bili podijeljeni u dvije kategorije: oni koji prodaju svoje proizvode pla ali su 67,5 kuna po etvornom metru, a svi ostali 108 kuna. Ubudu e bi svi trgovci, i na veliko i na malo, koji imaju prostore do 50 kvadrata, trebali pla ati jedinstvenu cijenu od 111,67 kuna po kvadratu. Proizvodne i prera iva ke djelatnosti, u koje se ubrajaju i prijevoz i skladištenje, po novom bi trebale imati zakupninu od 69,8 kuna po kvadratu što je 3,4 posto više nego do sada, a za toliko e se pove ati i cijene zakupnina za sve koji imaju posredni ke usluge, agencije i uredske djelatnosti. Do sada su pla ali 81 kunu po kvadratu, a ubudu e bi trebali 83,75 kuna. Nevenka Cuglin

OGLAS

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 13/10/2010

TURIZAM

U rujnu u Zagrebu 10% više turista

Zagreb. Zagreb je u rujnu posjetilo 10 posto više turista nego u istom mjesecu prošle godine, dok je no enja bilo 13 posto više, što je pridonijelo tome da Zagreb i na godišnjoj odnosno razini devet mjeseci prvi put ove godine 'upiše' poraste i dolazaka i no enja, i to od 3 i 1 posto, pokazuju prvi podaci Hrvatske turisti ke za-

jednice. Takve poraste Zagreb je u rujnu ostvario sa 71,1 tisu om turisti kih dolazaka i 122 tisu e no enja, a u devet mjeseci sa 467,1 tisu om dolazaka i 807,6 tisu a no enja. Strani su turisti pritom bili u ve ini. U rujnu ih je u Zagrebu boravilo 58 tisu a, ostvarivši 97,5 tisu a no enja, što su porasti od 11 i 14 posto. U devet mjeseci pak bilo ih je pet posto više nego u istim lanjskim mjesecima, a isti je postotak rasta ostvaren u njihovim no enjima. H

HR ARENA

Angažirani radnici 38% produktivniji

Zagreb. Human resource menadžeri (menadžeri upravljanja ljudskim resursima) transformiraju se u human talent lidere (lidere ljudskih talenata) koji imaju sposobnosti i razumijevanje organizacije u širem socijalnom kontekstu te posjeduju vještine upravljanja promjenama. Istaknula je to dr. Nadya Zhexembayeva iz IEDC

- bledske škole menadžmenta na "9th Human Resource Management Areni", konferenciji o upravljanju ljudskim resursima, koja je u organizaciji Infoarene u Zagrebu okupila više od 200 sudionika iz regije. Istaknula je da je za konkurentnost bitno njegovati visok angažman zaposlenika. Naime, organizacije koje poti u angažiranost zaposlenika imat e do 50% manju fluktuaciju zaposlenika, 56% ve u lojalnost korisnika, 38% ve u produktivnost te 27% ve u profitabilnost. B.hr

Zagrebački taksisti nude upola niže cijene »EKAJU ODGOVOR GRADA Jedinstvenu cijenu od 130 kuna od Zra ne luke do bilo kojeg zagreba kog odredišta, 30 kn za 6 km linijske vožnje i 65% popusta na linijsku vožnju više osoba ponudili su taksisti okupljeni u udruzi Radio Taksi Zagreba ki taksisti okupljeni u udruzi Radio Taksi predstavili su svoj prijedlog povoljnije vožnje taksijem. Prema tom bi se modelu, za koji glasnogovornik udruge Mirsad Huki tvrdi da se može provesti u roku 48 sati od odobrenja koje moraju dati Grad Zagreb i gradska skupština, taksi vožnja napla ivala bi se 50 do 65 posto jeftinije nego dosad. Taksisti su zamislili nekoliko modela koji bi trebali odgovarati razli itim platnim mogu nostima gra ana. Osnovni je model nazvan "Taksi A Plus", a ozna ava klasi nu taksi uslugu odnosno poziv dispe eru i prijevoz do željenog odredišta s dodatkom prijevoza od Zra ne luke Zagreb do odredišta. "Uvodi se jedinstvena cijena od Zra ne luke do bilo kojeg zagreba kog odredišta, neovisno o koli ini prtljage, dobu dana ili no i...", kaže Huki . Ta bi "flat rate" cijena trebala biti jednaka današnjoj prosje noj cijeni od Zra ne luke Zagreb do Hotela Espla-

nade i vjerojatno ne e premašivati 130 kuna, koliko danas stoji ta relacija. "Ciljat emo da cijena bude što niža", kaže Huki .

Linijski prijevoz

No, ve a je novost model "Taksi B Plus", odnosno linijske vožnje taksijima. Prema tom modelu vožnja do najviše šest kilometara u budu nosti e se mo i organizirati "linijski". To zna i da taksi kre e sa stajališta i ostali se putnici mogu priklju ivati na toj liniji, bilo da sami zaustave vozilo na ulici ili da ih dispe er uputi na autobusno ili tramvajsko stajalište gdje e ih taksi pokupiti. Za tih šest kilometara putnici bi trebali pla ati 30 kuna, neovisno o tome voze li se cijelu rutu sami ili dijele vozilo s drugima. Tre i model, "Taksi C Plus", obuhva a najavljeni linijski prijevoz više osoba istom ili približno sli nom linijom u duljem razdoblju, a najmanje triput tjedno. Da ne bude zabune, taj je model na-

mijenjen onima koji bi taksi koristili za putovanje na posao, s uštedom 65 posto. "Taj se model može koristiti i za prijevoz djece do škole ako nekoliko roditelja dogovori prijevoz", kaže Huki .

'Bez konkurencije'

Što se ti e najavljenog dolaska konkurencije - prvi put u 110 godina dugoj povijesti Radio Taksija - ona nije prijetnja. "Još nismo vidjeli ozbiljan projekt koji bi objasnio kako je mogu a vožnja za 20 kuna. Tek kada se to dogodi, mo i emo i mi prilagoditi svoje cijene", kaže Huki , ali dodaje da samo Radio Taksi može biti u bilo kojem dijelu Zagreba, od Sesveta do vrha Sljemena, za samo nekoliko minuta. "Gra anima treba ponuditi jeftiniju uslugu, a mislimo da to omogu uje naš projekt", kaže Huki . Još se eka odobrenje Grada. Iva Uš umli Greti iva.gretic@business.hr

TAKSI LINIJE 1. Pothodnik - Dugave (okretište autobusa) 5,6 km dosad 60 kn / sada 30 kn 2. Gl. kolodvor - Dubrava (okretište tramvaja) 5,9 km dosad 65 kn / sada 30 kn 3. Gl. kolodvor - Jarun (okretište) 5,6 km dosad 60 kn / sada 30 kn 4. Gl. kolodvor - Šestine (okretište autobusa) 7 km dosad 70 kn / sada 30 kn 5. Zra na luka Zagreb - bilo koji dio Zagreba - 130 kuna (dosad je to bila cijena relacije do Hotela Esplanade) 6. Dubec - centar (3 stanice - Dubec - Vila Velebita - Oporove ka) ukupni trošak 96 kuna / 32 kune po korisniku

IT i tehnologija Srijeda 13/10/2010

PROCESNE TEHNOLOGIJE

Tehnologije mogu obnoviti proizvodnju, ali ne bez novca

ZAŠTITA PODATAKA

Anonimizacija štiti podatke > procesna tehnologija > IBM forum

14-15 business.hr Srijeda 13/10/2010

Hrvatska IT tvrtka Ekobit, u čijem prihodu čak 80 posto čini izvoz, predstavila je rješenje EkoSDM (Ekobit Sensitive Data Management), a riječ je o softverskom alatu za sigurno upravljanje povjerljivim poslovnim i korisničkim podacima koji radi na načelu anonimizacije osjetljivih podataka u sustavima koji trebaju koristiti produkcijske baze podataka, a nemaju pravo uvida u povjer-

ljive podatke koji se nalaze u njima. Direktor tvrtke Vedran Brničević ističe kako zbog ovisnosti o stranim tržištima već ove godine izlaze iz "mini recesije" i očekuju prihod veći od 10 milijuna kuna, čak i veći od dosad rekordne 2008. godine. Naime, praksa je pokazala da u procesu izrade softvera ili u sustavima izvještavanja i poslovne inteligencije često nastaje situacija da se prilikom

testiranja, razvoja ili izrade izvještaja koriste stvarni produkcijski podaci. Korištenjem EkoSDM-a ti se podaci prije dostave odgovarajućem odjelu ili vanjskoj tvrtki mijenjaju, odnosno anonimiziraju. Time neovlaštene osobe ne stječu stvarne podatke, ali i dalje imaju mogućnost korištenja forme informacija, što je nužno prilikom testiranja, razvoja softvera ili izrade izvještaja. Ekobit je najavio i svoju DevArena konferenciju 14. listopada, a na noj će biti riječi o razvoju softvera i softverskoj arhitekturi. D. T.

brojka

posto prometa tvrtke Ekobit čini izvoz

Činovnici usporavaju tehnologije i proizvod PROCESSTEQ Potreba za optimizacijom procesa i resursa u proizvodnji nikada prije nije bila toliko izražena, zahtjevi za povećanjem proizvodnih kapaciteta s jedne i smanjenjem resursa s druge strane novi su izazov stručnjacima iz raznih područja

organizaciji zagrebačke start up tvrtke Sinitech, a pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske te pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore, u zagrebačkom hotelu Antunović 6. i 7. listopada održana je Prva međunarodna konferencija o procesnoj tehnologiji u Hrvatskoj i regiji Processteq. Teme konferencija bile su stanje u proizvodno-prerađivačkoj industriji u Hrvatskoj i rješenja u procesnoj industriji. Međunarodni poslovni događaj Processteq okupio je stručnjake iz područja inženjeringa, proizvodnje i kupnje svih vrsta procesnih tehnologija i opreme kako bi se produbila svijest o važnosti prerađivačke industrije kao bitnog čimbenika gospodarskog oporavka. O kretanju proizvodno-prerađivačke industrije u Hrvatskoj na okruglom stolu govorili su bivši predsjednik Stjepan Mesić, dekan Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta Zagrebu Damir Ježek, predsjednik Uprave tvrtke Sinitech Slaven Vujić te predsjednik

Uprave tvrtke Maraska d.o.o. Vandri Montabelo. Panel raspravu moderirao je Miodrag Šajatović. U sklopu konferencije održano je 11 tematskih radionica. Prvoga dana održane su radionice: Primjena visokih tlakova u prehrambenoj tehnologiji i biotehnologiji, Primjena ultrazvuka u prehrambenoj tehnologiji i biotehnologiji, Outsourcing - održavanje proizvodnih sustava, Anaerobna obrada otpadnih voda kao izvor energije i Sunce kao izvor energije. Drugoga dana teme radionica bile su: CIP dijagnoza, Utjecaj trendova u prehrani populacije na prehrambenu industriju, Automatizacija šaržnih procesa, Postrojenja pod tlakom - stanje regulative i primjena u RH, mogućnosti proizvodnje, Filtracija i separacija te SKF - sustavi za centralno podmazivanje. "Onima koji pokušavaju obnoviti, odnosno pokrenuti proizvodnju u Hrvatskoj, glavna su prepreka banke koje ne gledaju na ugovorene poslove i razvojne perspektive već isključivo na institut hipoteka. Prodajom banaka strancima Hrvatska je izgubila mogućnost stvaranja i provođenja vlastite

OGLAS

Doznajte. »itajte. Inspirirajte se. mediji i marketing

Ponedjeljak

etvrtak

Moja lisnica

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

Mediji i marketing Business plus

u odnju INDUSTRIJSKA proizvodnja u Hrvatskoj zauzima oko 17 posto BDP-a i zapošljava etvrtinu radno aktivnog stanovništva PREDSJEDNIK uprave tvrtke Sinitech Slaven Vuji

razvojne strategije. Hrvatska nema strategiju obnove proizvodnje i pove anja izvoza. Posjeduje samo svu silu inovnika koji posljednja dva desetlje a provode u sporom pisanju jednog dokumenta. Bilo bi bolje da je ovu konferenciju umjesto gospodarskog subjekta organizirala Vlada i time u javnosti potaknula nov, snažan poticaj gospodarstvu u cjelini. Naše proizvodno gospodarstvo treba novu razvojnu paradigmu. Znam da sadašnje stanje odgovara interesima jakih. U borbi za njihovu obranu, interes hrvatske proizvodnje ne smije se proglašavati nelegalnim", rekao je na konferenciji bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi i ponovo predložio prenamjenu

SNIMIO SAŠA ETKOVI

neiskorištenih vojnih objekata u proizvodne svrhe.

Izgubljena mjesta

Slaven Vuji , predsjednik Uprave tvrtke Sinitech, organizatora konferencije, naglasio je da su u doma oj prera iva koj industriji izgubljene brojne uspješne pozicije. Pozvao je zakonodavce na donošenje jednostavnijeg i efikasnijeg zakonodavnog okvira u kojem e svi proizvo a i imati priliku raširiti svoja krila. Pozvao je politi are da skinu politi ke boje s proizvodnih procesa u Hrvatskoj i priliku za pokretanje proizvodnje pruže gospodarstvenicima. Na industrijsku proizvodnju u Hrvatskoj odnosi se oko 17 posto BDP-a i zapošljava etvrtinu radno aktivnog

stanovništva. Zaklju io je kako je u odnosu na listopad 2008. godine u industriji izgubljeno oko 70 tisu a radnih mjesta. Profesor zagreba kog Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Damir Ježek radi isticanja bolje suradnje znanosti i industrije u ja anju hrvatske proizvodnje naglasio je na konferenciji potrebu izdvajanja znanosti iz aktualnog mastodontskog ministarstva u posebno tijelo. Za dobar primjer koji bi trebala u initi i Hrvatska naveo je nove poteze Republike Srbije, koja je podignula kredit od 300 milijuna eura za potrebe razvoja visokih znanosti. Prvog dana konferencije održano je pet predavanja o temi procesnim tehnologi-

jama te EXPO, dio posve en rješenjima u procesnoj industriji i s njom povezanim industrijama, s naglaskom na spajanje korisnika tehnologija s ponu a ima rješenja i opreme iz prehrambene, kemijske, farmaceutske, naftne i petrokemijske te duhanske industrije i srodnih djelatnosti.

Optimizacija procesa

Drugog dana konferencije iznimno su bili zadovoljni izlaga i rješenja u procesnoj industriji. Prema rije ima Igora Baoti a, koji je na EXPO dijelu predstavljao tvrtku Veolia Water, vode u svjetsku tvrtku u obradi voda i otpadnih voda, konferencija je ponudila više sadržaja od sli nih drugih doga aja u našem podneblju.

O suradnji nekoliko privrednih subjekata na konkretnim projektima govorio je i Kruno Huskanovi , diplomirani inženjer strojarstva i predstavnik tvrtke SKF Croatia d.o.o. Rekao je kako potreba za optimizacijom procesa i resursa u proizvodnji nikada prije nije bila toliko izražena, zahtjevi za pove anjem proizvodnih kapaciteta s jedne i smanjenjem resursa s druge strane novi su izazov stru njacima iz raznih podru ja. Huskanovi je izlaganje zaklju io rije ima kako se nastavlja uspješan rad tvrtke SKF Croatia u Coca-Cola punionici te je pozvao organizatore da konferenciju, uz EXPO dio, održe i dogodine. Gorden Knezovi

gorden.knezovic@business.hr

FUJITSU

Zero Client na USB sticku > procesna tehnologija > IBM forum

16 business.hr Srijeda 13/10/2010

Fujitsu je proširio popularni Zero Client koncept prijenosnim Zero Clientom omogućujući tako svim korisnicima pristup njihovim virtualnim desktopima s bilo kojeg mjesta i bilo kojeg računala s mrežnom vezom. Razvijen kako bi zadovoljio rastuće potrebe mobilnosti, prijenosni Zero Client MZ900 plug-and-play uređaj pruža neusporedivu sigurnost, fleksibilnost i praktič-

nost u odnosu na alternativne metode daljinskog pristupa. Globalni trendovi utječu na rad i od ljudi se očekuje da rade s bilo koje lokacije i bilo kojeg uređaja, pa se tvrtke susreću s novim izazovom - kako osigurati siguran daljinski pristup korporativnim računalima. Fujitsu je razvio prijenosni Zero Client kako bi riješio taj problem pod nazivom “tech populism”, kako ga je nazvala

neovisna istraživačka tvrtka Forrester, pružajući uistinu prijenosni uređaj koji podržava sve konvencionalne sigurne endto-end veze i osiguravajući da svi osjetljivi podaci budu uvijek zaštićeni. Prijenosni Zero Client MZ900 uređaj temelji se na USB memory sticku. Softver na read-only particiji omogućuje mehanizam pristupa bez instalacije koji osigurava siguran pristup kojim se korisnik može prijaviti na svoj Zero Client desktop image. Zero Client ne ostavlja nikakve izdajničke tragove na host računalu. B.hr

Vipnet

ADSL u poslovnoj ponudi Vipnet je prošli tjedan svojim poslovnim korisnicima ponudio Vip ADSL tehnologiju, integriranu uslugu koja se sastoji od brzog ADSL interneta, postojeće fiksne telefonije te novih timskih tarifa, i to po prosječno 30 posto povoljnijoj cijeni od konkurencije. Vipnet je ponudio i nekoliko paketa ADSL usluge prilagođenih potrebama raznih tvrtki. B.hr

Kreativnost je ključ uspjeha u vrijeme promjena Krešo Perica, direktor IBM Hrvatska arhiva business.hr

IBM FORUM Direktori su suočeni s golemim promjenama - novim zakonodavnim okvirima u zemljama u kojima posluju, novim središtima globalne ekonomske moći, sve bržim promjenama u pojedinim industrijskim granama, sve većom količinom podataka, novim navikama korisnika...

vogodišnji osmi IBM Forum pod sloganom "Otkrijte pametnija rješenja za kreativni svijet" pokazao je kako je došlo vrijeme za djelovanje. Istaknuo je to i direktor IBMa Hrvatska Krešo Perica, rekavši kako pametniji planet manifest IBM-ovih temeljnih uvjerenja - primjenom inteligencije, promišljanja

i znanstveno-tehnoloških dostignuća - može unaprijediti poslovanje tvrtki i cijelog društva. Predstavljeno je i istraživanje BM Global CEO STUDY 2010, koje je IBM proveo anketirajući više od 1500 izvršnih direktora u 60 zemalja i 33 industrije iz cijeloga svijeta. Ragna Bell iz IBMova odjela Usluge poslovnog savjetovanja iz New Yorka

istaknula je kako direktori smatraju da je kreativnost najvažniji čimbenik poslovnog uspjeha u svijetu.

Suočeni s promjenama

Manje od pola direktora u svijetu vjeruje da su njihove tvrtke adekvatno pripremljene za rad u vrlo nesigurnom, sve složenijem globalnom poslovnom okružju. Direktori su suočeni s gole-

mim promjenama - novim zakonodavnim okvirima u zemljama u kojima posluju, novim središtima globalne ekonomske moći, sve bržim promjenama koje zahvaćaju pojedine industrijske grane, sve većom količinom podataka, brzim izmjenama u navikama korisnika. Sve to, prema studiji, može biti riješeno uvođenjem "kreativnosti" u sve dijelove organizacije. Više od 60 posto direktora vjeruje da je transformacija industrije najvažniji čimbenik koji pridonosi neizvjesnosti današnjeg poslovanja. Taj nalaz upućuje na potrebu otkrivanja inovativnih načina upravljanja strukturama tvrtke, njezinim financijama, ljudima i strategijom. Zanimljivost ovogodišnjeg foruma bilo je predstavljanje implementacije self-scanning rješenja u prodavaonici Super Konzuma u Zagrebu realizirao u suradnji s IBMom. Konzum je uveo self-scanning rješenje u sklopu pilotprojekta koji je počeo tijekom 2009. godine. Blagajničko osoblje u svakom je trenutku na raspolaganju korisnicima self-scanning usluge, a sustavi su dizajnirani tako da omogućuju brzu naplatu, bez obzira na broj artikala. Kupnja uz self-scanning čitač nudi više privatnosti, potpunu kontrolu artikala i brži izlazak s blagajne, što rezultira bržom kupnjom i povećava

zadovoljstvo kupaca. Korisnici MultiPlusCard kartice nagrađivanja vjernosti odsad će pri ulasku u trgovinu imati mogućnost uzimanja ručnog skenera kojim će skenirati proizvode koje žele kupiti i tako imati direktan uvid u svoju kupnju.

Brzina i ušteda

Nakon što kupac označi/skenira proizvod, na zaslonu skenera pojavit će se natpis da je proizvod dodan, njegova cijena i zbroj potrošnje do tada odabranih proizvoda. Svakim dodatnim odabirom proizvoda povećavat će se zbroj ukupne potrošnje, a odluči li se kupac neki od proizvoda vratiti, to može učiniti poništenjem tog proizvoda na skeneru i njegovim vraćanjem na policu. Nakon odabira proizvoda, kupac svoju kupnju završava na posebnoj MultiPlusCard express blagajni, gdje se predajom skenera Konzumovom zaposleniku na blagajni automatski očitava kupnja i obavlja plaćanje. Korištenjem nove tehnologije kupcima je omogućena brža kupnja i ušteda vremena, zaključuju u IBM-u. "Sustav je osmišljen kao dodatna povlastica za kupce korisnike MultiPlusCard kartice nagrađivanja vjernosti", ističe Ante Tandara, Konzumov voditelj projekta self-scanninga. Dražen Tomić

dogaaji 17

business.hr Srijeda 13/10/2010

regija/svijet

Želite motivirati zaposlenike? Tajite im plaće kolega BOLJE JE ZNATI MANJE Iako dio stručnjaka zagovara transparentnost plaća, navodeći da to potiče motivaciju zaposlenika, nova američka studija pokazala je suprotno - u tvrtkama gdje je poznato koliko tko zarađuje nije zadovoljan nitko, a motivacija je još slabija

io stručnjaka za ljudske potencijale već godinama zagovara veću transparentnost u politici plaća i sustava nagrađivanja u privatnom sektoru navodeći da bi točno pozicioniranje među kolegama motiviralo slabije plaćene na veći angažman u nadi da će sustići one koji bolje zarađuju. Pretpostavka za to je, naravno, da tvrtka ima sposobne menadžere koji će točno procijeniti vrijednost doprinosa svakog zaposlenog i čvrsto stajati iza svoje odluke.

Plaća motivira radnika

U takvoj situaciji, uvjereni su zagovornici te ideje, na dobitku su i poslodavac, koji dosljednom politikom plaća motivira radnike na bolji radni učinak, i sami

zaposlenik, koji većim angažmanom mogu utjecati na visinu primanja.

Bolje je znati manje

Dodatna prednost bila bi zaštita od diskriminacije, posebno za žene koje su još uvijek posebno osjetljiva skupina na tržištu rada i često su za isti posao slabije plaćene od svojih muških kolega. Iako zvuči logično, nije sasvim izvjesno da bi ‘otvaranje plaća’ pozitivno utjecalo na produktivnost i ukupno zadovoljstvo radnim mjestom. Studija koju su nedavno objavili istraživači s renomiranih sveučilišta Princeton i Berkley pokazala je na primjeru američkih državnih službenika, gdje je struktura plaća silom prilika javna, da je bolje znati - manje. Ispostavilo se, naime, da oni koji zarađuju ispod prosje-

ka tvrtke, očekivano, nisu nimalo zadovoljni tim otkrićem i većina ih je u ispitivanju najavila da će vjerojatno uskoro potražiti novi posao. Za one koji pak zarađuju iznad prosjeka tvrtke to otkriće ne dovodi do većeg zadovoljstva na radnome

mjestu. Činjenicu da zarađuju više od polovine svojih kolega oni su doživjeli više kao potvrdu vlastite vrijednosti i angažmana, a ne posebnu povlasticu pa je učinak na njihovu motivaciju i produktivnost bio ravan nuli. Julijana Štrbić

PLAĆE SU JAVNA TAJNA?

Razlike u praksi između SAD-a i Europe Povici za većom transparentnošću učestaliji su s druge strane Atlantika, gdje se i inače otvorenije razgovara o politici plaća, sustavu nagrađivanja i pojedinačnim plaćama. Iako se i u Europi u posljednje vrijeme inzistira na javnosti plaća i bonusa top menadžera i u javnim i u privatnim tvrtkama, obični zaposlenici nisu spremni javno iznijeti koliko na kraju mjeseca odnesu kući, za razliku od većine Amerikanaca koji bez zadrške otkrivaju koliko zarade godišnje. Iako je, kao i u Europi, klauzula o tajnosti plaća ugrađena u dobar dio ugovora o radu, u sve većem broju saveznih država poslodavcima je zakonom zabranjeno sankcionirati zaposlenike koji su prekršili odredbu o tajnosti.

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 13/10/2010

STROGA ŠTEDNJA

POTRAŽUJU 55 MIL.

Ponovno su enje za SL Invest

JAKT pokriva dio gubitka

Gr ka je u devet mjeseci ove godine napravila prora unski minus u visini 16,23 milijardi eura, 31,1 posto manji od istog prošlogodišnjeg razdoblja, ime su uspjeli premašiti planirane uštede za taj period. No, podbacili su na pove anju prora unskih prihoda koji su rasli 3,7 posto, a plan je bio pove ati ih 13,7 posto. Prošlogodišnji gr ki deficit iznosio je 15,1 posto BDP-a. A. Pa.

SL Invest obavijestio je Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga i Zagreba ku burzu da je ukinuta presuda u sporu Slavonskog zatvorenog investicijskog fonda kojim upravlja SL Invest i Republike Hrvatske po rješenjima iz 2008. i 2010. godine. Cijeli se spor, u kojom SL Invest potražuje 55,87 milijuna kuna od Republike Hrvatske, vra a na ponovno su enje. J. J.

Uprava Jadran kapitala predložila je Glavnoj skupštini da se dio gubitka iz 2009. godine u iznosu 1,4 mil. kuna pokrije s dobiti iz prethodnih godina. Ostatak gubitka od 2 mil. kuna pokrit e s dobiti iz sljede ih godina. Predloženo je i da se dio realizirane dobiti od 35,3 milijuna kuna s rezervi za dionice usmjeri u zadržanu dobit. A. Pa.

Grci smanjili deficit za tre inu

SKUPŠTINA

BROJKA

milijuna kuna gubitka Jadran kapital planira pokriti budu om dobiti

Crni labud usmjerava ulaga e na tržišta u razvoju NASSIM TALEB

Što je Crni labud?

OPTIMISTI Menadžeri velikih investicijskih fondova kladit e se na daljnji stabilan rast cijena dionica na brzorastu im tržištima poput zemalja BRIC-a zbog predvidive ameri ke te ajne politike Najve i ekonomski rast i najmanja volatilnost na tržištu kapitala u posljednje tri godine uvjerili su globalne ulaga e da se okrenu brzorastu im tržištima zbog sigurnosti koju razvijena tržišta ne e nuditi još neko vrijeme. Prema Bloombergovim podacima, indeks volatilnosti MSCI Emerging Markets indeksa u prošlom je mjesecu pao 12,1 posto, što je njegova

najniža i ujedno najbolja razina od srpnja 2007. godine. Ameri ka je recesija u 2008. godini uzrokovala najdulje razdoblje pada na brzorastustu im tržištima u kojem su indeksi pali oko 66 posto. Analiti ari Goldman Sachsa, jedne od najve ih ameri kih investicijskih banaka, sa sigurnoš u tvrde da e niske kamatne stope u Sjedinjenim Ameri kim Drža-

vama i dalje poticati rast vrijednosti dionica u zemljama poput Kine, Indije, Brazila, Rusije i Indonezije.

Niska volatilnost

"Ulazimo u razdoblje niske volatilnosti na brzorastu im tržištima", kazao je za Bloomberg News Christopher Palmer, šef šest milijardi dolara vrijednog Gartmore Investment Managmenta.

Palmer kaže da bi svijet trebalo promatrati o ima "Crnog labuda", tj. da u obzir treba uzeti pozitivne stvari koje je teško objasniti. Zanimanje za brzorastu a tržišta posljedica je pozitivnih valuacija dionica i velika priljeva novca u lokalne fondove. Naime, fondovi u tim zemljama u ovoj su godini ubilježili neto priljev nevjerojatnih 53,8 milijardi dolara, a fondovi u SAD-u odljev ak 65 milijardi dolara. Rastu e valuacije ine dionice u razvijenom svijetu ranjivima na loše vijesti o rastu u SAD-u pa ulaga i i dalje kupuju niskovaluirane vrijednosne papire kako bi se zaštitili od gubitaka. Nikola Su ec

Knjiga "Crni labud" Nassima Nicholasa Taleba, burzovnog tradera s ambicijom da postane filozof, govori o nepredvi enim doga ajima koji su naknadno svima posve jasni. Za Taleba je crni labud sve što je nepredvidivo, što ima ozbiljne posljedice i nešto emu nakon što se dogodi obi no možemo smisliti objašnjenje koje ga ini predvidljivijim i manje nasumi nim. Kao crne labudove Taleb navodi rušenje Berlinskog zida, teroristi ke napada 11. rujna i krizu koja je buknula kao financijska. Kriza koja je buknula kao financijska, a zatim se pretvorila u gospodarsku, svakako je varijanta nepredvi enog, Crnog labuda. Taleb kaže da se na kraju za svakog crnog labuda, za svaki rat i kolaps, za svaki društveni ili tehnološki skok (jer ima i pozitivnih crnih labudova) na u objašnjenja. Sve nam naknadno bude jasno, a Taleba zanima zašto ih ne vidimo dok dolaze i zašto nas najve i doga aji uvijek najviše iznenade.

TE»AJ

SMIRUJU NAPETOST

Kuna je u utorak oslabjela prema euru 0,03 posto pa je srednji te aj eura iznosio 7,315986 kuna. Te aj ameri kog dolara pove an je 1,05 posto, švicarskog franka 0,55 posto te britanske funte 0,33 posto. Srednji te aj dolara na te ajnoj listi HNB-a iznosio je 5,298751 kunu, franka 5,476037 kuna i funte 8,387968 kuna. H

Na pomolu je globalni trgovinski rat, izjavio je u utorak njema ki ministar gospodarstva Rainer Brüderle prilikom posjeta Kini, upozorivši na velike razlike u trgovinskim politikama vode ih igra a svijeta. "Na obzoru se pojavila opasnost trgovinskog rata", kazao je Brüderle u razgovoru s novinarima koji ga prate na dvodnevnom proputovanju Kinom, koje e obuhvatiti posjet Pe-

Euro na 7,315 kuna

Nijemci se boje trgovinskog rata

RAINER BRÜDERLE, njema ki ministar gospodarstva ARHIVA BUSINESS.HR

kingu i Šangaju. "Pritužbe o namjernom podcjenjivanju valuta mogle bi rezultirati protumjerama, iz ega bi se u kona nici mogao izroditi trgovinski rat", kazao je on, ne navode i konkretne primjere. Peking je izložen poja anom pritisku trgovinskih partnera u SAD-u i Europi da dopusti brži rast vrijednosti juana koji je prema nekim procjenama podcijenjen ak 40 posto. Donji dom ameri kog Kongresa prošlog je mjeseca dao zeleno svjetlo prijedlogu zakona kojim se proširuju ovlasti ameri kog ministar-

stva trgovine za uvo enje carina na kineski uvoz zbog pekinškog manipuliranja valutom. Da bi postao zakon, taj prijedlog još mora dobiti odobrenje ameri kog Senata, kao i potpis predsjednika Baracka Obame. Sablast globalnog valutnog rata dominirala je godišnjim sastankom Me unarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu protekloga vikenda, no bez konkretnih rezultata. "Ne smijemo dopustiti da situacija izmakne našoj kontroli, niti smijemo okrenuti le a slobodnoj trgovini", upozorio je Brüderle. H

Zbog poreza iz Ma arske bježe tri velike banke? PRKOSE VLADI Me u bankarima koji ne žele da im ma arski porez uzme 77 posto lanjske dobiti i spremni su oti i, prema naga anjima medija, su Intesa Sanpaolo, Raiffeisen, UniCredit i Erste ANDREAS TREICHL, predsjednik Uprave Erste grupe, ve je prije upozorio ma arske vlasti da e bankari na uvo enje novih nameta odgovoriti manjim plasmanom kredita i seljenjem na druga tržišta ARHIVA BUSINESS.HR

Tri velike banke razmišljaju o povla enju iz Ma arske jer ne mogu podnijeti teret oporezivanja koji je tamošnja vlada nametnula financijskim institucijama, prenosi ma arski dnevni list Nepszava i navodi da je rije o velikim bankama ija ukupna imovina ne zaostaje mnogo za onom OTP-a. Prema pisanju lista, te banke smatraju porez uveden 1. srpnja pretjeranim s obzirom na to da teško posluju i bez dodatnih optere enja. Porez u prosjeku nije velik teret pa je ne-

mogu e zaklju iti s im se svaka banka pojedina no mora nositi.

Odlaze u Poljsku

ak 12 banaka u Ma arskoj nema dovoljno novca za pla anje poreza, a me u zapadnim bankama koje posluju u Ma arskoj navode se Erste, Intesa Saopaolo, Raiffeisen, UniCredit i KBC. elnik austrijske Erste banke Andreas Treichl nedavno je oštro kritizirao ma arski porez na banke nazivaju i ga nepotrebnim i pretjeranim.

Treichl je tada poru io ma arskoj vladi kako postoji granica koju ne e mo i prije i bez posljedica. Iako nije mogao precizirati pod kojim bi se okolnostima banka povukla iz zemlje, Treichl je zaprijetio da postoje na ini kojima bi se vlastima dalo do znanja da ne mogu raditi što im padne na pamet. "Postoje druge zemlje u kojima možemo više investirati", rekao je Treichl te kao zemlju u kojoj bi Erste banka mogla oja ati svoju poziciju naveo Poljsku.

Puno novca od poreza

Pitanje bankarskih poreza diglo je mnogo prašine u Ma arskoj i Velikoj Britaniji s obzirom na to da se istodobno od banaka traži da pove aju kapital i posu uju više novca, a bankari

se žale kako su ta dva cilja nespojiva. Kako podsje a Financial Times, Velika Britanija, Francuska, Njema ka, Južna Koreja i Austrija zemlje su koje su se odlu ile uvesti neku vrstu bankarskog poreza, no onaj u Ma arskoj je najekstremniji primjer. Tamošnje su vlasti, naime, odlu ile tim porezom prikupiti 200 milijardi ma arskih forinti odnosno 0,7 posto BDP-a godišnje. Prema procjeni analiti ara, porez e Erste banku koštati 44 milijuna eura godišnje odnosno 75 posto lani ostvarenog profita u Ma arskoj. Stopa poreza na banke u Ma arskoj, koja e prema planovima vlade na snazi ostati i idu e, a vjerojatno i 2012. godine, etiri je puta ve a po udjelu

u gospodarstvu od onih u drugim zemljama, iako bi se porezom u Velikoj Britaniji ove godine trebalo prikupiti najviše novca, odnosno oko dvije milijarde funti. Biljana Star i

Top 10 ma arskih banaka Ukupna imovina

Banka

(mlrd. , prosinac 2009.)

OTP

36,2

MKB

11,5

K&H

11,3

Erste Bank

10,7

CIB

10,2

Raiffeisen

8,8

Unicredit Bank

4,2

Budapest Bank

3,4

FHB Mortgage Bank

3,0

Citibank

NA Izvor: Izvještaji banaka

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

www.hita.hr

Izvor: ZSE Oznaka

Ve dulje nije vi en takav rast vrijednosti neke gra evinske dionice kao ĹĄto je to bio slu aj s Viaduktom u utorak, kada je njegova cijena sko ila 6,5 posto. Promet od 172.000 kuna moĹže se nazvati zadovoljavaju im u uvjetima malog ukupnog prometa na Zagreba koj burzi.

OGLAS

Brokerska kuĂ&#x160;a - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 â&#x20AC;˘ Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 â&#x20AC;˘ Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 â&#x20AC;˘ Rijeka: 051 332 200 VaraĹždin: 042 302 700

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Adris grupa Ina-industrija nafte d.d. Podravka prehrambena industrija, d.d. Atlantska plovidba d.d. Institut gra evinarstva hrvatske Dalekovod Atlantic grupa Jadranski naftovod Petrokemija Zagreba ka banka Ericsson Nikola Tesla Viadukt Tehnika Luka plo e KraĹĄ, prehrambena industrija Croatia osiguranje d.d. Ingra Viro tvornica ĹĄe era d.d. MontmontaĹža BeliĹĄ e Jadroplov d.d. AD plastik Istraturist Umag d. d. Uljanik plovidba SN holding Tvornica sto ne hrane Tankerska plovidba Riviera pore Franck prehrambena industrija Kon ar - elektroindustrija Kon ar Luka Rijeka Tisak Ledo Belje Plava laguna Lav evi Dom holding akove ki mlinovi Vaba d.d. banka VaraĹždin Atlas nekretnine Adriatic Croatia International Club d. d. OT-optima telekom d.d. IPK Kandit Industrogradnja d.d Slobodna Dalmacija Hidroelektra niskogradnja HG Spot HTP Kor ula Liburnia riviera hoteli Croatia lloyd Hrvatski duhani Privredna banka Zagreb Slatinska banka Transadria Konzum Fima validus uro akovi holding DIOKI d.d Jadranska banka Prehrambeno-industrijski kombinat Ĺ˝itnjak Centar banka Magma d.d. akovĹĄtina Slavonski zatvoreni investicijski fond Valamar grupa KaĹĄtelanski staklenici Proficio LoĹĄinjska plovidba RIZ-odaĹĄilja i Zlatni rat Jadroagent IPK Osijek PIK-Vinkovci

Dionica Dom holdinga zabiljeĹžila je u utorak velik pad vrijednosti zavrĹĄivĹĄi burzovni dan na cijeni ispod 35 kuna. Dom holding je ispod te razine zadnji put bio u srpnju ove godine. Ukupno je tom dionicom trgovano u vrijednosti od 41.660 kuna u 8 transakcija u kojima je vlasnika izmijenilo 1200 dionica.

Redovan promet: 18.232.301,71 kn

CROBEX: -0,92%

NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

269.00 270.00 1,630.00 283.01 795.00 1,490.01 267.20 814.00 2,700.00 155.71 230.01 1,330.10 238.00 1,041.00 1,555.25 480.15 5,300.00 22.31 305.00 10,511.06 425.00 139.14 90.70 299.00 560.01 175.59 7,200.00 1,350.00 170.19 706.00 478.10 1,980.25 188.83 178.00 5,401.00 64.01 1,370.50 222.08 34.23 3,350.00 62.97 39.00 2,530.01 32.63 192.02 399.00 29.01 148.25 26.99 77.35 2,600.01 2,734.50 30.01 486.00 100.00 2,589.00 193.20 11.35 28.90 90.01 2,800.00 210.00 103.10 218.94 48.00 7.34 27.03 36.02 900.00 12.00 135.01 105.00 36.99 550.00 17.00 220.00

271.65 273.50 1,650.00 289.00 804.00 1,544.91 271.97 818.50 2,708.01 164.50 238.00 1,345.00 244.95 1,069.69 1,590.55 491.00 5,300.00 22.64 305.00 10,511.06 479.00 143.00 93.50 318.96 565.10 177.00 7,200.00 1,350.00 180.10 720.00 483.99 1,981.15 192.00 180.10 5,432.13 65.45 1,370.50 230.00 36.21 3,350.00 63.00 40.36 2,531.01 32.64 192.20 410.00 39.00 155.50 27.02 77.70 2,669.98 2,734.50 30.01 486.00 100.28 2,589.00 193.20 11.35 28.90 97.50 2,800.00 210.00 103.23 218.94 51.40 7.40 27.03 36.02 900.00 12.00 137.65 105.00 36.99 550.00 17.00 220.00

269.01 272.00 1,630.00 283.01 795.00 1,490.01 268.00 814.00 2,705.00 155.71 230.01 1,339.00 244.95 1,050.00 1,555.25 481.08 5,300.00 22.40 305.00 10,511.06 479.00 140.00 90.70 301.00 560.01 176.00 7,200.00 1,350.00 170.19 706.00 483.99 1,980.25 188.85 178.00 5,401.00 64.01 1,370.50 230.00 34.23 3,350.00 62.99 39.00 2,530.01 32.64 192.02 410.00 36.00 148.50 26.99 77.70 2,600.01 2,734.50 30.01 486.00 100.00 2,589.00 193.20 11.35 28.90 97.50 2,800.00 210.00 103.10 218.94 51.40 7.34 27.03 36.02 900.00 12.00 135.01 105.00 36.99 550.00 17.00 220.00

0.00% 0.55% -1.21% -2.41% -0.63% -1.97% -0.74% -0.12% 0.19% -3.32% -3.88% -0.74% 6.50% 1.45% -2.49% -2.02% 4.95% -1.06% -0.65% -17.24% -1.24% -1.41% -3.51% -5.64% -1.25% -4.86% 0.00% 0.00% -4.39% -2.62% 1.04% -2.93% -1.13% -1.17% -0.59% -0.76% -0.42% 3.59% -7.24% 0.00% -1.25% -2.69% 0.00% -1.18% -3.02% 0.00% 5.91% -1.00% -1.85% -1.02% -0.76% -0.38% 0.03% -1.82% -2.90% 24.11% 0.63% -4.22% 0.00% 10.80% 0.00% 0.00% -3.64% -0.03% -0.58% -9.38% 0.07% -2.65% -0.50% 0.00% -3.56% 0.00% -2.58% -2.31% 0.00% 22.91%

38,301 7,290 379 1,674 474 218 1,042 323 91 1,416 972 146 717 163 104 312 20 4,478 300 8 185 587 849 253 135 414 10 50 384 89 130 30 302 315 10 735 32 191 1,200 10 480 712 11 826 128 60 743 131 671 204 6 5 417 25 85 3 40 680 240 67 2 24 48 21 90 600 160 104 3 191 16 15 37 1 20 1

10,350,895.33 1,969,449.41 620,542.05 479,078.79 378,215.45 329,286.53 279,323.32 263,291.39 245,849.45 227,437.57 227,120.05 195,546.66 172,689.50 172,016.62 163,236.54 150,842.11 106,000.00 100,300.22 91,500.00 84,088.48 83,494.76 82,925.72 77,798.44 76,161.07 75,798.79 72,840.03 72,000.00 67,500.00 66,582.65 63,505.36 62,182.89 59,414.35 57,292.56 56,565.75 54,041.13 47,473.43 43,856.00 43,803.28 41,660.34 33,500.00 30,233.99 28,537.00 27,833.09 26,957.38 24,581.06 24,180.00 24,104.49 19,699.41 18,121.85 15,816.50 15,740.00 13,672.50 12,514.17 12,150.00 8,514.78 7,767.00 7,728.00 7,718.00 6,936.00 6,047.21 5,600.00 5,040.00 4,953.40 4,597.74 4,443.61 4,416.00 4,324.80 3,746.08 2,700.00 2,292.00 2,176.00 1,575.00 1,368.63 550.00 340.00 220.00

22,028.83 1,845.28 16,300.00 1,533.92 1,109.44 236.29 614.74 2,010.58 2,009.40 520.25 14,731.77 1,783.08 111.90 198.93 346.22 660.82 46.38 168.00 422.93 84.38 557.71 229.13 380.90 1,407.17 324.81 478.72 97.57 845.62 621.79 301.58 1,244.88 60.82 1,129.41 424.81 1,189.14 525.87 748.73 109.99 255.60 351.75 111.19 130.01 280.98 92.05 137.31 185.48 187.96 92.65 8.91 33.13 786.87 396.71 25.29 9,270.34 91.90 74.45 4,386.19 30.66 93.55 394.10 334.94 49.03 21.20 62.23 250.53 7.73 90.45 226.77 102.23 46.95 89.43 39.29 20.43 60.96 75.85 69.79

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 242.21 1,550.00 240.00 723.23 1,490.01 264.99 624.15 2,332.01 105.50 200.00 1,231.00 204.00 949.03 1,500.00 250.05 4,500.00 19.70 290.00 9,301.00 309.10 124.01 66.22 277.00 533.13 55.95 7,000.00 1,200.01 100.00 700.05 421.00 1,805.00 162.00 174.15 5,220.00 59.00 1,206.77 210.00 28.70 2,107.10 53.99 20.50 2,200.00 21.28 191.00 292.00 20.01 140.01 20.08 72.10 1,413.01 2,734.50 25.00 461.06 93.60 2,086.00 143.00 10.55 22.36 70.07 2,006.00 120.00 76.10 216.00 47.50 5.51 15.15 25.06 612.00 11.50 121.00 98.00 30.05 503.37 17.00 179.00

332.84 318.99 1,940.00 400.00 1,165.00 4,259.95 441.00 820.00 3,750.00 192.99 298.40 1,777.00 473.90 2,419.96 2,093.00 497.02 6,000.00 60.78 493.00 15,000.00 580.00 208.49 109.30 410.00 736.00 245.00 8,000.00 1,850.00 200.00 944.00 517.00 2,198.00 239.97 369.00 7,679.00 108.00 1,700.00 286.13 51.79 3,799.21 73.00 46.98 3,300.00 44.99 340.00 570.00 64.98 349.22 109.19 185.00 2,890.00 3,400.00 74.00 685.00 135.00 3,492.99 207.51 29.01 54.93 157.96 3,100.00 221.00 164.00 294.99 74.90 44.10 37.37 45.00 1,300.00 16.39 173.00 265.00 59.66 620.00 30.62 310.50

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

62,50 181,00 106,06 89,90 16,50 15,70 9,50 246,00 143,00 10,10 0,75 12,95 103,50 2,75 4,90

63,00 183,90 106,09 91,00 16,65 16,00 9,51 250,00 147,00 10,25 0,76 13,20 103,50 2,80 4,91

62,67 181,00 106,06 90,50 16,60 15,98 9,51 249,32 145,50 10,10 0,75 13,15 103,50 2,78 4,90

62,92 183,46 37,73 90,68 16,55 15,88 9,50 249,39 145,75 10,20 0,75 13,11 103,50 2,78 4,90

34,00 31,51 1,35 0,10 0,66 33,01 3,60 3,30 0,44

34,10 32,00 1,35 0,10 0,66 33,01 3,60 3,30 0,44

34,00 31,70 1,35 0,10 0,66 33,01 3,60 3,30 0,44

0,34 0,32 1,35 0,10 0,66 0,33 3,60 3,30 0,42

91,00 96,00 96,00 91,50 36,50 35,45 33,01 31,54 30,31 10,00 30,03 4,97

91,00 96,00 96,00 91,50 37,80 35,46 33,01 31,54 30,32 10,00 30,03 4,98

91,00 96,00 96,00 91,50 36,50 35,46 33,01 31,54 30,31 10,00 30,03 4,98

91,00 96,00 96,00 91,50 36,76 35,46 33,01 31,54 30,31 10,00 30,03 4,98

-0,03 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % -3,62 % 0,17 % 0,03 % 0,03 % 0,03 % 0,00 % 0,00 % 0,61 %

2.700,00 476,00 1.880,00 82,50 650,00 85,20 88,50 94,54 91,50 97,70 4.000,00 12.995,00 940,00 5.400,00 6.700,00

2.770,00 480,00 2.010,00 83,30 650,00 86,22 88,84 94,63 91,66 97,86 4.000,00 13.350,00 950,00 5.600,00 7.050,00

2.770,00 479,00 2.000,00 83,14 650,00 85,62 88,67 94,60 91,58 97,81 4.000,00 13.257,00 942,00 5.558,00 6.821,00

2.769,78 477,01 1.996,61 83,14 650,00 85,62 88,65 94,60 91,58 97,81 4.000,00 13.257,02 942,24 5.558,43 6.821,27

3,17 % 1,05 % 6,38 % 0,23 % 6,21 % -0,08 % -0,11 % -0,03 % -0,09 % -0,05 % 0,00 % -0,85 % -0,42 % 2,57 % -0,96 %

83,00 3.555,00 500,00 22.800,00 86,00 84,90 3.146,00 410,00 97,30 41.000,00 3.500,00

85,00 3.602,00 511,00 23.000,00 86,00 85,00 3.146,00 414,00 97,30 41.000,00 3.500,00

84,82 3.599,66 509,73 22.980,00 86,00 84,97 3.146,00 410,80 97,30 41.000,00 3.500,00

52,29 3.599,66 509,73 22.980,00 53,01 52,38 3.146,00 410,80 59,98 41.000,00 3.500,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SAVA SOS2E TLSG ZVTG LKPG INDGL PETG MELR KBMR NF1N GRVG RS32 NF2R KDIR

KRKA SAVA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA TELEKOM SLOVENIJE ZAVAROVALNICA TRIGLAV LUKA KOPER INFOND GLOBAL PETROL MERCATOR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD GORENJE REPUBLIKA SLOVENIJA 32. IZDAJA NFD HOLDING KD ID

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA RAFINERIJA ULJA AD MODRICA PROGRES AD BIJELJINA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA ZIF VB FOND AD BANJA LUKA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E PLIN SARAJEVO D.D. SARAJEVO SIPOREX D.D. TUZLA ZIF CROBIH FOND DD MOSTAR

AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Kazimir VG 4 a.d. Kragujevac Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2011K Napred GP a.d. N. Beograd Jubmes a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Agrobanka a.d. Beograd

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE Garant a.d. Futog MAKPETROL SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 06 R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 07 ALAJANS UAN MAKEDONIJA AD KAVADARCI MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI FERSPED SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE

588.322,38 214.836,91 111.566,05 110.807,50 89.040,01 73.527,95 69.639,81 60.602,00 57.425,70 46.664,40 40.171,25 38.674,94 37.881,00 13.938,84 13.647,60

-0,15 % 0,64 % 0,00 % 0,00 % -20,00 % 0,03 % -0,28 % 0,00 % 8,98 %

98966 65687 6235 29406 3933 5060 105 20 66

33.661,21 20.752,68 8.417,25 2.822,98 2.611,51 1.670,31 378,00 66,00 28,84

16458 8080 6075 4236 7177 6260 5502 5502 5526 1452 289 1254

1.497.678,00 775.680,00 583.200,00 387.594,00 263.819,50 221.967,13 181.621,02 173.533,08 167.501,06 14.520,00 8.678,67 6.242,99

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 ALK GRNT MPT RMDEN06 RMDEN07 DAJM TEL RM01 FERS TNB

9351 1171 2957 1222 5380 4629 7330 243 394 4574 53392 2949 366 5017 2784

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB NIIS IMLK A2016 KZMR A2015 A2014 A2012 A2013 A2011 NPRD JMBN ENHL FITO AGBN

-0,40 % -2,16 % -0,01 % 0,56 % 1,22 % 1,40 % -0,63 % -0,23 % 0,81 % 0,00 % -1,58 % 0,54 % 2,48 % 0,36 % 0,00 %

Hidroelek. na Trebišnjici Univerzal banka AIK banka NIS BH Telecom

+8,98% +5,49% +3,17% +1,05% +0,61%

Imlek Beograd

Bambi Banat Stopanska banka Makedonski telekom Alkaloid Skopje Agrobanka

-3,03% -1,92% -1,83% -1,70% -0,96%

Fabrika duhana Sarajevo

+6,38 -1,31

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKD FBIHKC FBIHKH FBIHKI FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1C FBIHK1D FBIHK1E PLINRK1 SPRXRK1 CRBFRK1

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSRS-O-C RSRS-O-D TLKM-R-A RFUM-R-A PROG-R-A RSRS-O-B ZPTP-R-A VBIP-R-A HETR-R-A

Oznaka

Srijeda 13/10/2010

business.hr

8571 23.739.780,00 34668 16.536.921,00 6446 12.870.140,00 71833 5.972.237,40 4348 2.826.200,00 32836 2.811.359,23 25742 2.281.915,61 17626 1.667.433,10 15232 1.394.974,28 14216 1.390.533,27 150 600.000,00 42 556.795,00 583 549.325,00 89 494.700,00 59 402.455,00

valuta: MKD - makedonski denar -0,02 % 100991 -1,70 % 775 0,00 % 2114 -0,09 % 30 0,94 % 5862 0,56 % 4287 0,00 % 45 -0,83 % 305 0,00 % 1644 0,00 % 2 0,00 % 23

5.280.806,24 2.789.734,00 1.077.574,00 689.400,00 310.770,15 224.537,93 141.570,00 125.294,00 98.607,45 82.000,00 80.500,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Najve i rast cijene, ve i od šest posto, u utorak je na Beogradskoj burzi zabilježila dionica Imleka, koja se sa 12,9 milijuna dinara prometa pozicionirala na tre e mjesto popisa najlikvidnijih. Cijena dionice tijekom dana kretala se od 1880 do 2010 dinara, a posljednja zabilježena iznosila je 2000 dinara. Najtrgovanija je bila niška AIK banka sa 23,8 milijuna dinara prometa, a slijedila ju je dionica NIS-a kojom se trgovalo u iznosu 16,5 milijuna dinara.

Samo je 40 dionica sarajevske Fabrike duhana u utorak promijenilo vlasnika pa je ukupan promet tom dionicom iznosio 2840,5 konvertibilnih maraka. Osim toga, cijena dionice pala je 1,31 posto i posljednja zabilježena iznosila je 71,04 konvertibilne marke. Tijekom dana tom se dionicom trgovalo u cjenovnom rasponu od 71 do 71,1 KM. Sarajevski indeks SASX 10 i makedonski MBI 10 jedini su u regiji dan zaklju ili u minusu.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP +0,39% BIRS +0,50% 822,07 863,56 LJSEX +0,52% FIRS -0,72% 3.266,37 1.430,20 Belex15 +1,18% MBI10 -0,80% 607,95 2.156,66 Belexline +0,69% MOSTE +0,03% 1.219,05 468,12 SASX10 -0,64% NEX20 -0,19% 884,55 13.877,08 EUROPSKI INDEKSI -0,53% WIG20 -1,41% 2.626,43 BUX -0,51% 23.536,46 +0,65% -0,53% ATX -1,15% 2.646,57 indeksa na zatvaranju u -0,29% Stanje ponedjeljak 11. listopada 2010.

FTSE100 5.650,32

DAX 6.285,50

CAC40

3.747,39

MICEX 1,477.74

AMERI»KI INDEKSI +0,21% S&P500 +0,61% 10.967,65 1.165,30 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,02% ponedjeljak 11. listopada 2010. 2.402,33 DJIA

investor 22 DIONI»KI

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

Ime fonda DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Ilirika Azijski tigar

60,3432

14,93

HPB WAV DJE

89,7998

13,20

ZB trend

127,0300

10,28

MP-Bric HR

348,1820

9,79

MP-Mena HR

454,3938

8,92

ST Global Equity

46,2100

-25,51

FIMA Equity

77,7377

-23,87

C-Zenit

46,7515

-20,96

Erste Total East

29,8200

-19,97

KD Victoria

13,6198

-16,13

+ MJEŠOVITI

NFD Nova Europa Aureus US Equity Ilirika JIE MP-Bric HR Ilirika BRIC Prospectus JIE NFD BRIC C-Zenit OTP Europa Plus ZB BRIC+ HPB WAV DJE KD Nova Europa PBZ I-Stock HPB Titan KD Energija MP-Mena HR KD Victoria KD Prvi izbor Ilirika Azijski tigar Aureus Equity OTP meridian 20 Capital Two PBZ Equity fond HPB Dynamic Platinum Blue Chip Platinum Global Opportunity VB High Equity OTP indeksni Raiffeisen HR dionice HI-growth

110,3506

7,03

10,8311

4,44

ZB global

142,0600

4,24

Raiffeisen Balanced

152,5400

3,97

9,8018

2,49

ICF Balanced

111,5277

-27,51

ST Balanced

170,9801

-22,69

ST Aggressive

63,1607

-20,19

C-Premium

5,3569

-11,35

HPB Global

97,0298

-10,90

AC G Balanced EM

HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

174,0200

11,60

Erste Bond

130,5000

11,06

Capital One

159,9200

11,02

OTP euro obvezni ki

127,0772

8,21

ZB bond

160,0300

8,02

HPB Obvezni ki

124,3888

4,94

HI-conservative

11,3241

5,76

ICF Fixed Income

139,8078

6,14

PBZ Bond fond

129,2695

7,70

ZB bond

160,0300

8,02

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn

127,5016 114,8726 162,2760 348,1820 115,1704 57,4059 28,2063 46,7515 108,6901 98,9200 89,7998 6,5103 63,3548 67,7590 9,6858 454,3938 13,6198 12,2493 60,3432 89,5631 85,1778 68,7800 79,2625 48,9600 79,8825 12,8370 48,8201 38,0577 69,2600 8,1925

1,61 1,27 1,06 0,96 0,96 0,89 0,89 0,86 0,83 0,83 0,82 0,80 0,77 0,76 0,66 0,63 0,60 0,59 0,54 0,34 0,33 0,29 0,27 0,24 0,21 0,17 0,16 0,16 0,13 0,12

10,90 1,22 4,06 8,28 9,69 1,54 0,75 -6,27 2,15 2,62 3,42 6,38 6,89 -0,29 3,08 8,17 -5,92 4,20 5,03 -2,86 5,94 1,73 4,13 -1,89 -5,34 6,86 5,47 3,89 4,65 1,56

6mj. % 12 mj. (%)

-3,22 -16,75 -6,99 -3,30 5,89 -12,90 -4,42 -20,44 0,10 N/A 0,95 -4,68 -4,08 -7,45 -2,75 2,74 -14,01 -2,72 1,40 -11,64 -8,22 -8,12 -9,93 -4,50 -6,17 -2,87 -3,69 -10,28 -8,17 -5,86

-2,06 -0,32 -8,87 9,79 N/A -14,87 5,88 -20,96 3,39 N/A 13,20 3,56 8,61 1,65 N/A 8,92 -16,13 8,63 14,93 -10,96 -7,53 -3,09 -9,96 -14,15 7,31 -6,42 -6,67 -11,20 -8,39 -1,54

PGP (%) Ove god. (%)

13,38 7,17 8,46 -5,23 N/A -13,94 -14,98 -24,99 7,03 N/A -3,40 -13,36 -13,15 -11,38 N/A 5,03 2,74 2,68 -13,85 -2,24 -6,32 -10,17 -4,45 -15,90 -7,79 -12,31 -21,07 -29,21 -16,15 -2,28

5,13 3,44 -1,15 2,44 15,17 -9,32 4,17 -17,27 0,99 -1,08 9,22 3,20 4,36 -2,28 -3,14 16,46 -10,59 6,35 12,26 -8,70 -1,65 -2,54 -4,08 -10,86 0,78 -7,83 -2,44 -2,90 -0,10 -1,89

Imovina

8,916 14,243 100,778 11,956 16,159 25,029 10,087 5,593 8,580 69,416 10,540 18,430 203,999 9,912 5,330 8,431 58,308 5,228 8,560 68,856 18,024 6,727 390,573 21,463 6,287 4,994 13,458 135,696 13,661 66,242

Starost

Datum

1,94 2,00 5,96 2,59 0,77 3,70 3,53 2,65 1,23 0,49 3,11 2,99 3,24 3,22 0,61 2,60 11,43 7,67 3,39 4,87 2,45 3,48 5,10 4,12 2,77 3,06 3,03 2,79 2,08 8,63

11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Allianz Portfolio

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI Ilirika JIE Balanced OTP uravnoteženi ST Aggressive Agram Trust KD Balanced Erste Balanced PBZ Global fond C-Premium Raiffeisen Prestige HI-balanced HPB Global Allianz Portfolio ZB global ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced Aureus Balanced AC G Balanced EM

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

144,7706 108,7016 63,1607 67,8188 8,1095 115,6600 99,2001 5,3569 107,6700 9,8018 97,0298 110,3506 142,0600 111,5277 152,5400 170,9801 82,1583 10,8311

0,66 0,54 0,42 0,21 0,19 0,10 0,09 0,09 0,08 0,07 0,05 0,02 0,00 -0,01 -0,03 -0,03 -0,10 -0,13

3,90 2,37 -1,62 2,31 -1,43 1,93 3,02 -2,06 2,10 1,00 -4,18 3,68 1,28 -2,13 3,00 -3,34 2,43 0,93

-3,80 -4,76 -9,83 -5,98 -3,82 -5,51 -6,12 -11,66 5,35 -2,54 -9,82 0,83 -2,69 -13,79 -2,75 -9,86 -1,84 -3,38

-3,11 -6,38 -20,19 -10,65 -0,86 -4,67 -5,30 -11,35 N/A 2,49 -10,90 7,03 4,24 -27,51 3,97 -22,69 -2,32 4,44

8,16 1,74 -8,68 -2,87 -4,33 -0,67 4,69 -15,56 N/A -0,23 -0,60 7,19 3,86 1,62 5,34 7,16 -4,53 5,09

1,22 -4,77 -11,11 -2,58 -1,74 0,16 -1,24 -9,21 7,67 0,14 -8,90 5,17 3,61 -13,10 3,85 -11,15 2,14 5,09

44,567 40,263 2,600 11,700 7,012 106,832 291,214 12,467 151,997 65,671 99,832 7,151 731,243 12,246 326,205 10,234 16,201 13,593

4,72 4,83 5,06 2,25 4,74 9,73 9,08 3,69 0,59 8,63 5,02 1,42 9,28 8,45 8,12 7,76 4,24 1,61

11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010

127,0772 159,9200 129,2695 160,0300 174,0200 139,8078 11,3241 130,5000 124,3888

0,59 0,13 0,05 0,03 0,02 0,01 0,01 -0,01 -0,01

1,80 3,55 2,36 0,51 2,78 1,67 0,87 3,61 2,39

1,44 4,29 1,95 2,37 3,38 2,48 2,03 3,34 1,80

8,21 11,02 7,70 8,02 11,60 6,14 5,76 11,06 4,94

5,09 8,19 4,62 5,20 6,83 3,94 1,45 4,54 4,44

3,87 7,70 7,41 5,35 8,16 4,43 5,41 8,99 4,17

10,326 11,781 108,454 213,567 316,820 27,335 6,207 129,813 14,407

4,83 5,96 7,59 9,28 8,38 8,66 8,63 7,36 5,02

11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn

143,8500 137,6800 134,4619 131,4538 116,3138 101,9878 131,9171 161,9161 11,2701 10,6152 139,3819 125,3579 121,8314 105,0600 140,5835 137,8630 124,3457 107,8557

0,04 0,04 0,04 0,04 0,04 0,04 0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01

0,95 0,96 0,90 0,90 0,86 0,83 0,65 0,60 0,87 0,88 0,49 1,00 0,64 0,92 0,93 0,72 0,39 0,81

1,72 1,85 1,58 1,63 1,64 0,90 1,31 1,01 1,71 1,66 1,09 1,88 1,28 1,99 1,70 1,11 1,00 1,56

4,70 4,18 4,17 4,95 3,86 1,83 3,88 3,34 4,17 3,97 3,09 4,52 3,23 4,80 10,83 2,56 2,94 4,34

4,88 4,44 4,47 5,60 5,29 1,65 6,40 4,83 6,03 4,50 3,30 4,44 4,20 4,80 4,34 4,66 4,04 5,48

3,10 2,90 2,90 3,25 2,60 0,76 2,38 1,79 2,94 2,84 2,09 3,32 2,23 3,51 3,04 1,92 2,36 2,81

987,347 786,158 40,203 177,996 158,348 5,290 979,856 2241,908 72,500 36,000 117,805 477,104 116,665 681,184 50,498 106,072 35,974 164,332

7,63 7,36 6,78 5,02 2,94 1,20 11,54 10,22 2,04 1,36 10,22 8,22 4,80 1,05 8,02 7,05 5,50 1,42

11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010 11.10.2010

OBVEZNI KI FONDOVI OTP euro obvezni ki Capital One PBZ Bond fond ZB bond Raiffeisen Bonds ICF Fixed Income HI-conservative Erste Bond HPB Obvezni ki

NOV ANI FONDOVI Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash HPB Nov ani VB Cash Platinum Cash PBZ Nov ani fond ZB plus Agram Cash Agram Euro Cash ZB europlus PBZ Euro Nov ani OTP nov ani fond Erste Euro-Money ICF Money Market HI-cash PBZ Dollar fond Allianz Cash

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Srijeda 13/10/2010

TRŽIŠTE NOVCA

Ponuda sko ila 30 posto Posljednjeg dana razdoblja održavanja obvezne pri uve na Tržištu novca ponuda je porasla 30 posto, no ponovo je potražnja ostala nepodmirena, i to zbog iskorištenosti limita potencijalnih kreditora prema tražiocima pozajmica. Ukupni je promet iznosio 27,1 milijun kuna, a prosje na kamata 0,65 posto, od ega je 13,1 milijun otpao na prekono ne kredite. B.hr

BROJKA

0,16

posto porastao je indeks mirovinskih fondova Mirex u ponedjeljak

NOVE PROGNOZE

Švedska e rasti 4,8 posto

Švedska je u utorak revidirala naviše prognozu gospodarskog rasta u 2010., na 4,8 posto, jer se pokazalo da ta skandinavska zemlja brže izlazi iz recesije nego što je o ekivala vlada u Stockholmu. U prethodnoj je prognozi Stockholm o ekivao rast BDP-a u visini 4,5 posto. Stopa nezaposlenosti trebala bi u ovoj godini iznositi 8,4 posto, a u idu oj kliznuti na 8,0 posto. B.hr

BROJKA

8,4

posto iznosi stopa nezaposlenosti koja se o ekuje u Švedskoj ove godine na godišnjoj razini

Oba Crobexa pala ispod psihološkog minimuma IZ LOŠEG U GORE Nove loše vijesti koje su tijekom dana pristizale iz svijeta srušile su dioni ke indekse ZSE-a ispod 1900 odnosno 1000 bodova Pod utjecajem klizanja cijena dionica na svjetskim burzama na Zagreba koj burzi prevladalo je negativno raspoloženje me u ulaga ima, pri emu su indeksi pali ispod psihološki važnih granica od 1900 i 1000 bodova prvi put od 23. rujna. Crobex je pao 0,92 posto, na 1889,22 boda, dok je Crobex 10 pao 0,47 posto, na 996,89 bodova. Redovan promet dionicama bio je nešto viši nego ina e, 18 milijuna kuna, što se ipak ne može nazvati impresivnim obrtajem.

HT bez promjene

Na dionicu HT-a potrošeno je ak 10,35 milijuna kuna. Najve i doma i telekom vla-

snike je mijenjao u rasponu od 269 do 271,65 kuna, no na kraju dana cijena nije doživjela cjenovnu promjenu te je ostala na razini od 269,01 kune. "Uz slab obujam trgovanja, pod utjecajem negativnih signala sa svjetskih burza Crobex se spustio ispod psihološki važne granice od 1900 bodova. Fokus ionako malobrojnih doma ih investitora usmjeren je ponajviše na dionicu HT-a, kojom je ostvareno otprilike 60 posto redovnog prometa", rekla je za Hinu Danijela Sporiš, brokerica i investicijska savjetnica u investicijskom društvu Credos. Drugu najlikvidniju pozi-

ciju osvojila je povlaštena dionica Adris grupe, koja je porasla pola posto, na 272 kune. Najviša dnevna cijena te dionice iznosila je 273,5 kuna.

Ina na 1630 kuna

Više od pola milijuna kuna potrošeno je i na dionice Ine, koje su pale više od jedan posto, na 1630 kuna, koliko im je iznosio dnevni minimum, dok im je najviša dnevna cijena iznosila 1650 kuna. Nešto ve i promet nego ina e ostvaren je i dionicom Podravke. Ulaga i su na nju potrošili 480.000 kuna, a ona je pala 2,4 posto, na 283 kune. Ve dulje nije vi en takav rast vrijednosti neke gra evinske dionice kao što je bio

JOŠKO MIKULI , predsjednik Uprave Viadukta, ija je dionica u utorak porasla impresivnih sedam posto SNIMIO HRVOJE KNEZ

slu aj s Viaduktom u utorak, kada je njegova cijena sko ila 6,5 posto. Promet od 172.000 kuna može se nazvati zadovoljavaju im u uvjetima malog ukupnog prometa na Zagreba koj burzi. Zadnja je cijena iznosila 244,95 kuna. Dionica Dom holdinga zabilježila je u utorak velik pad

REGIJA

Novi gubici u Makedoniji i Sarajevu Dva su indeksa od pet regijskih u utorak bila u minusu - vrijednost je pala sarajevskom SASX 10 indeksu 0,64 posto, na 884,55 bodova, a makedonski je MBI 10 pao

0,80 posto te dan zaklju io na razini 2156,66 bodova.

Najve i je promet na Sarajevskoj burzi u utorak ostvaren dionicom Plina Sarajevo kojom se po cijeni od 10 KM trgovalo u iznosu 14.520 kon-

vertibilnih maraka. Prva na popisu najlikvidnijih Makedonske burze bila je dionica skopske farmaceutske kompanije Alkaloida s prometom od 2,8 milijuna denara, a slijedio je Garant Futog kojim

se trgovalo u iznosu 1,07 milijuna denara. Vrijednost dionice Alkaloida pala je 1,7 posto, na 84,82 posto, dok se cijena dionice Garanta nije mijenjala te je zadnja zabilježena iznosila 3599,66 denara. B. S.

vrijednosti, završivši burzovni dan na cijeni ispod 35 kuna. Dom holding je ispod te razine zadnji put bio u srpnju ove godine. Ukupno je tom dionicom trgovano u vrijednosti 41.660 kuna u osam transakcija u kojima je vlasnika izmijenilo 1200 dionica. Nikola Su ec

BROJKE

0,39 0,50 posto rastao je SBITOP

posto rastao je BIRS

Manchester United poslovao sa 80 mil. ÂŁ gubitka

DOBITNICI DANA (ZSE) Transadria +24,11 % Dioki +10,8 % Slobodna Dalmacija +5,91 % Croatia osiguranje +4,95 % Lav evi +3,59 % 14 Raste

Nogometni klub Manchester United u proĹĄloj je financijskoj godini, koja je zavrĹĄila 30. lipnja, poslovao s bruto gubitkom od gotovo 80 milijuna funti. Manchester United je zbog jednokratnih naplata od 67 milijuna funti, uglavnom

povezanih s izdavanjem obveznica u sije nju, i pada prihoda od prodaje igra a financijsku godinu zavrĹĄio s gubitkom od 79,6 milijuna funti, javlja BBC News. Godinu prije toga engleski je klub zavrĹĄio s dobiti od 48 milijuna funti, na koju je snaĹž-

GUBITNICI DANA (ZSE) akovĹĄtina -9,38 % Istraturist -5,64 % Riviera Pore -4,39 % Validus -4,22 % Zagreba ka banka -3,88 %

INDEKSI CROX Mirex

12 Nema promjene

50 Pada

Vrijed. 1,180.52 152,49

Prom. 0,19% 0,16%

Sirova nafta 82,21 Prirodni plin 3,46 Zlato 1.353,77 Srebro 23,28 Goveda 95,00

0,54% 5,18% 0,49% 0,25% 0,01%

NAKNADE RASTU BRĹ˝E OD PRIHODA

Zaposlene na Wall Streetu Ä?ekaju rekordne isplate Financijske tvrtke s Wall Streeta ove e godine zaposlenicima isplatiti pla e i bonuse u rekordnom iznosu od 144 milijarde dolara. Anketa Wall Street Journala provedena me u 35 kompanija, me u kojima su i investicijske banke i hedge fondovi, pokazala je da te tvrtke zaposlenicima ukupno planiraju isplatiti etiri posto viĹĄe od lanjskih 139 milijardi dolara, a ve e naknade najavilo je 26 od 35 anketiranih tvrtki. Anketirane kompanije o ekuju da e im prihodi porsati tri posto, na 448 milijardi dolara, te da e im dobit dosegnuti 61,3 milijarde dolara. ViĹĄi prihodi obi no zna e i ve e naknade zaposlenicima, no to nije slu aj u Citigroupu, koji o ekuje rast prihoda od etiri posto, ali i osam posto manje naknade, kao ni u Goldman Sachsu, koji najavljuje pad prihoda 13,5 posto, ali i 3,7 posto ve e isplate zaposlenima. Nikolina Rivosechi

ZA KOJU BISTE SLAVNU OSOBU VOLJELI RADITI?

Obama meÄ&#x2018;u najpoĹželjnijim poslodavcima Ameri ki predsjednik Barack Obama moĹžda je pokupio nekoliko negativnih bodova zbog slabe ekonomije i visoke nezaposlenosti, ali to ne zna i da ljudi ne bi Ĺželjeli raditi za njega. Ameri ka agencija Adecco provela je telefonsko istraĹživanje u kojem je sudjelovalo 700 zaposlenika i 300 ĹĄefova, a 35 posto ih se izjasnilo kako bi voljeli da im je Obama ĹĄef. Ispitanici su imali zadatak izabrati tri poznata ĹĄefa najpoĹželjnija, a brojem glasova

Obamu je pretekla samo kraljica ekrana Oprah Winfrey, koja je osvojila 37 posto glasova. Samo 19 posto ispitanika radilo bi za bivĹĄeg predsjednika Georgea W. Busha. BivĹĄa guvernerka Aljaske Sarah Palin osvojila je samo 15 posto glasova. Me u onima koji su osvojili najmanje glasova su bivĹĄi ĹĄef BP-a Tony Hayward, bivĹĄi sudac iz showa "Ameri ki idol" Simon Cowell i direktor Facebooka Mark Zuckerberg. B. S.

Kako su se u prvom polugodiĹĄtu kretale cijene stanova u Hrvatskoj, provjerite na...

no utjecala prodaja Cristiana Ronalda za 80 milijuna funti. No, direktor kluba David Gill tvrdi kako imaju dovoljno novca u banci te da nema nikakva pritiska na prodaju igra a poput Waynea Rooneyja. Nikolina Rivosechi

www.business.hr

UKRATKO... Najbogatije Ĺžene na svijetu Kineskinje Prema popisu kineskog asopisa Huruna, tri najbogatije Ĺžene na svijetu dolaze iz Kine, a najbogatija je "kraljica recikliranog papira" Zhang Yin, ije se bogatstvo procjenjuje na 5,6 milijardi dolara. Hillary u Sarajevu Ameri ka drĹžavna tajnica Hillary Clinton u Sarajevu je po ela niz susreta s bosanskohercegova kim politi arima te predstavnicima nevladinog sektora, kao i sa studentima s kojima je razgovarala o stanju u njihovoj zemlji, problemima koje imaju i njihovim o ekivanjima. PrestiĹžna nagrada genijalcu Oscarom nagra eni glumac Morgan Freeman dobit e nagradu za Ĺživotno djelo Ameri kog filmskog instituta (AFI), priop ila je ta organizacija, nazvavĹĄi glumca "ameri kim blagom".