Business.hr broj 741 by Business.hr

RASPLET NA TRŽIŠTU NEKRETNINA 10

Stanovi u Zagrebu u samo pola godine pojeftinili 12 posto, a to nije kraj Iako stru njaci tvrde da banke pokušavaju zadržati cijene od daljnjeg pada, na doma em tržištu nekretnina zapo eo je ubrzan pad cijena

ETVRTAK 14/10/2010

BROJ 741 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

Mađarski članovi Uprave i NO-a u Ini UPRAVA BOR NADZORNI OD

YI GYORGY MOSON

ABEL GALACZ

JOZSEF MOLNAR

JOZSEF SIMOLA

OSZKAR VILAGI

ZOLTAN ALDOTT

LAJOS ALACS

ATTILA HOLODA

ULOV DRŽAVNOG INSPEKTORATA 4-5 Inspektori su u radu na crno uhvatili lanove Uprave Zoltana Aldotta, Lajosa Alacsa i Attilu Holoda te Györgyja Mosonyija, Ábela Galácza, Józsefa Molnára, Józsefa Simola i Oszkára Világija iz Nadzornog odbora te naplatili ukupno 1,85 milijuna kuna PRVI INTERVJU NOVOG GLAVNOG DIREKTORA HUP-a

Vladine su mjere dobre, ali gubimo utrku s vremenom DAVOR MAJETI 'U krizi u kakvoj danas poslujemo trebalo bi tražiti rješenja za olakšavanje poslovanja, a zbog stvari poput novog ZOR-a stje e se upravo suprotan dojam' 6

info&stav

INDIKATOR

2-3

Živimo iznad svojih mogu nosti

Po etak sporog oporavka

business.hr

Potrebe ovje anstva za prirodnim resursima su oko 50 posto ve e nego što Zemlja može podnijeti, a jedna od zemalja koje žive iznad svojih prirodnih mogu nosti je i Hrvatska, pokazalo je istraživanje svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF. Srbija i BiH u usporedbi s Hrvatskom imaju niži ekološki otisak, iako je on i dalje prevelik

Premda je u 2 kvartalu u Hrvatskoj nastavljen pad ekon. aktivnosti, 2,5% na me ugodišnjoj razini, podaci upu uju na zaklju ak da je pad pri kraju, ocjenjuje Grupa UniCredit. "Ostajemo pri prognozi pada od 1,5% u 2010., a idu e godine o ekujemo blagi oporavak i rast od 1,6 posto", rekao je glavni ekonomist Zabe Goran Šaravanja

etvrtak 14/10/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenici glavnog urednika: Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Portitor d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

RUPETINE U SVJEDO»ENJU

Utapanje Polan eca kratkotrajan trijumf Damir Polan ec najve i je gubitnik Sanaderova svjedo enja pred saborskim povjerenstvom o Ini. Njegov koncept obrane "svi su znali sve" Sanader je potkopao tvrdnjom kako nije znao da Polan ec s Molom dogovara pomo za saniranje štete koja je u Podravki nastala pokušajem nezakonita menadžerskog preuzimanja, za što Uskok kao kolovo u tereti bivšeg vicepremijera. Je li Sanader pritom govorio istinu, najbolje zna Polan ec, ali i tadašnji vrh Mola koji su s njim dogovorili OTP-ov kredit Podravki. Gotovo nevjerojatno zvu i da je Polan ec mogao na svoju ruku kao jamstvo za kredit Podravki dati dionice Ine. Sanader nije ni trepnuo kad je odgovarao da nije znao za navodno Polan ecovo paralelno soliranje u pregovorima s Molom, iako se nekoliko puta gotovo cini no sprdao s onim lanovima svoje Vlade koji danas tvrde da nisu znali sve o izmjenama dioni kog ugovora o Ini. Uostalom, on je predvodio vladu jedne suverene države, a ne dje ji vrti , ironizirao je. Nije bio predsjednik vrti a, ali ipak tvrdi da nije znao i da ga nitko nije informirao o tome da su Polan ec i Mol dogovorili kredit kojem Êe jamstvo biti dionice Ine iz državnog portfelja. Polan ecov odvjetnik Anto Nobilo tvrdi da je Sa-

nader pred povjerenstvom u svim bitnim detaljima potvrdio tvrdnje njegova klijenta, ali ostaje injenica da je bivši premijer oprao ruke od "Polan ecove zlo ina ke organizacije". Ho e li ih doista oprati do kraja, ovisit e o dokazima je li Polan ec uistinu mogao bez i ijeg znanja i suglasnosti založiti Inine dionice.

Rekonstrukcija

Nije to jedina "rupetina" u Sanaderovu svjedo enju pred povjerenstvom. Unato medijskoj prašini kojom se uglavnom "pozla uje" njegov navodni trijumfalan povratak i briljantan istup, i Sanader e u dogledno vrijeme biti gubitnik u cijeloj pri i. Osim što e morati dokazivati da doista nije znao za Polan ecovo soliranje, zajedno s njim e morati objašnjavati i zašto su od lanova Vlade krili pojedine bitne dijelove ugovora o Ini sve do izglasavanja. A da su to uradili, Sanader je morao priznati jer su ga na to prisilili HDZ-ovi lanovi povjerenstva, upornim ponavljanjem pitanja. Nisu krili da mu više ne vjeruju i ne pristaju na njegov pitijski odgovor da su svi znali sve relevantne informacije. Htjeli su od njega uti da su svi lanovi Vlade kompletan ugovor dobili tek na sjednici na kojoj je izglasan. Ne udi stoga da je osobno Jadranka Kosor objavila

da u Vladi traje rekonstrukcija cijelog procesa odlu ivanja o izmjenama dioni kog ugovora o Ini. Rekonstrukciju e napraviti ne samo zbog Sanaderove i Polan ecove tvrdnje da su svi sve znali, nego i zbog oporbe koja se za nju uhvatila kao pijan plota.

Tko to laže

Gotovo jedino što su oporbenjaci u povjerenstvu htjeli uti od Sanadera bilo je da javno posvjedo i kako Kosor i Ivan Šuker lažu da nisu sve znali o ugovoru o Ini. Još jednom manje-više uspješnom Sanaderovu prodavanju magle pripomogli su i HDZ-ovi lanovi povjerenstva nastojanjem da svu krivnju za loše aspekte Molova preuzimanja Ine svale na Ra anovu vladu. I njima je Sanader donekle išao na ruku. Istodobno je, me utim, i HDZ-ovce i oporbu savjetovao da se poput njega izdignu iznad uskih strana kih interesa i bave se injenicama, a ne politi kim folklorom. Prodavao se Ivo Sanader kao "Grosse Spiele" politi ar, ali su i njegovi donedavni sljedbenici po eli pažljivo iš itavati i provjeravati deklaraciju na njegovu politi kom proizvodu. Pitanje je samo ho e

li to uskoro u initi i Damir Polan ec i svi drugi polan eci koji su se vrtjeli u njegovoj politi koj orbiti. Zoran Daskalovi

››

Osim što e morati dokazivati da nije znao za Polan ecovo soliranje u pregovorima s Molom, bivši e premijer s njim morati objašnjavati i zašto su od lanova Vlade krili pojedine bitne dijelove ugovora o Ini sve do izglasavanja

››

BISER DANA

BROJKA

148

Ako se ta poslovica treba tuma iti kao kopanje rupe, u smislu u vrš ivanja pravne države, i dalje e inzistirati da se pravna država u vrsti

poslova i više od 70 edukativnih programa u 47 tvrtki i edukativnih ustanova u Hrvatskoj, BiH i Srbiji nudi ju er otvoreni Prvi regionalni Virtualni dan karijera i znanja u organizaciji portala MojPosao.hr

PREMIJERKA JADRANKA KOSOR o svjedo enju o Ini bivšega premijera Ive Sanadera, koji je izgovorio poslovicu "Tko pod drugim jamu kopa, sam pada u nju"

UVODNIK

Zanimaju vas devetomjese ni rezultati? Valjda ste jedini Nikola Su ec nikola.sucec@business.hr

IVO SANADER oprao je ruke od "Polan ecove zlo ina ke organizacije" koju goni Uskok FOTO TADI /CROPIX

arem što se ti e objava financijskih rezultata najve ih doma ih kompanija, tre i ovogodišnji kvartal ne e nam donijeti nikakva iznena enja. Uglavnom možemo o ekivati lošije rezultate, osim kod nekoliko kompanija koje su se na vrijeme okrenule stranim tržištima. Burza, tj. burzovni ulaga i, ne e ni pozdraviti ni osuditi objavu pojedinih rezultata jer ih je ve ina otišla trgovati na kvalitetna tržišta poput ameri kog i njema kog. Oni mudriji na vrijeme su zaklju ili da u Hrvatskoj nema perspektive - od poslovanja do trgovanja dionicama. Oslonivši se na doma u potražnju, ve ina hrvatskih kompanija osudila se na preživljavanje. Možda e ova kriza hrvatske poduzetnike kona no nau iti koliko je opasno biti ovisan o malom tržištu u kojem interesi nekoliko pojedinaca formiraju tržište, ali i cijelu ekonomsku politiku. BLAGI OPORAVAK, koji svi priželjkuju krajem godine, a posljednji su ga, upravo ju er, potvrdili analiti ari velikog UniCredita, vlasnika

››

Što se ti e doma ih kompanija, uglavnom možemo o ekivati lošije rezultate, osim kod nekoliko njih koje su se na vrijeme okrenule stranim tržištima. Doma a burza ne e ni pozdraviti ni osuditi objave jer je ve ina ulaga a odustala od trgovanja i sre u potražila na ameri koj i njema koj burzi Zagreba ke banke, zapravo i ne e biti neka fantasti na vijest. Zbog golemog duga, koji svi zajedno moramo servisirati, potreban nam je i golemi gospodarski rast, koji možemo samo sanjati. Umjesto pravodobnog rada na poticanju gospodarstva, aktualna i bivša vlada Ive Sanadera bi-

le su previše zabavljene punjenjem strana kih i osobnih blagajni na ra un poreznih obveznika koji e još dugo ispaštati za njihove grijehe. No, sva sre a za nas bira e i porezne obveznike da sve parlamentarne stranke imaju program za izlazak iz krize. Politi ari su ak zabora-

vili na razlike kada su u pitanju programi - svi oni gotovo identi ni. Teži se manjoj nezaposlenosti i ve oj zaposlenosti, manjem uvozu i ve em izvozu te nizu drugih bezbroj puta izre enih osnovnih ekonomskih pojmova - ali nitko od njih ne zna nam re i kako to posti i u stvarnosti.

tema 4-5

ULOV DRŽAVNOG INSPEKTORATA Inspektori su u radu na crno u Attilu Holoda te Györgyja Mosonyija, Ábela Galácza, Józsefa Molnára

Mađarski članovi Upra i NO-a u Ini ilegalci Zbog nepostoje ih radnih dozvola Ini i svakom od ma arskih menadžera pojedina no izdani su prekršajni nalozi i izre ene su zakonom propisane nov ane kazne, i to za kompaniju 1.060.200 kuna, a za menadžere ukupno 104.200 kuna. Ina je krajem rujna svoju kaznu uplatila, a prora un još eka ostatak kazne

NADZORNI ODBOR

GYORGY MOSONYI

ABEL GALACZ

JOZSEF MOLNAR

JOZSEF SIMOLA

UPRAVA

ZOLTAN ALDOTT

Državni inspektorat konstatirao je da svi ma arski lanovi Uprave i Nadzornog odbora Ine iz Mola u Hrvatskoj rade na crno, bez radne dozvole, zbog ega je Ina potkraj rujna platila milijun kuna kazne, stoji u priop enju Državnog inspektorata. U ma arskoj kvoti Uprave Ine sjede Zoltan Aldott, Lajos Alacs i Attila Holoda, a u NO-u su György Mosonyi, kao predsjednik, Ábel Galácz, József Mol-

nár, József Simola i Oszkár Világi.

Pobjeda Mari a

Ukupna kazna za rad na crno penje se na 1,85 milijuna kuna, izvještavaju iz inspektorata. Zbog utvr enih prekršaja poslodavcu i odgovornoj osobi, kao i svakom strancu pojedina no, izdani su prekršajni nalozi i izre ene su zakonom propisane nov ane kazne, i to za poslodavca 1.060.200 kuna,

LAJOS ALACS

a za strance ukupno 104.200 kuna, što još nije pla eno. Inspektorat je nadzor u Ini obavio na temelju izjava HDZ-ovca Gorana Mari a izre enih na istražnom povjerenstvu za Inu, koji je ustvrdio da velik broj Ma ara u Ini radi bez dozvole. Inspektori su tijekom nazora, koji je trajao od 29. srpnja do 23. rujna, utvrdili da je u Ini od po etka godine do po etka inspekcijskog nadzora radio 61 stranac.

ATTILA HOLODA

Za njih 38 Ina je imala radne dozvole, od ega su tri osobe u radnom odnosu u Ini, a svi drugi su zaposlenici Mola na radu u Ini.

Izbjegli zabranu rada

U inspektoratu kažu da Ina za 15 stranaca nije dostavila na uvid radne dozvole, odnosno potvrde nadležne Policijske prave o prijavi rada stranaca bez radne dozvole. Inspektori su Ini izdali privremenu mjeru zabrane

crno uhvatili lanove Uprave Zoltana Aldotta, Lajosa Alacsa i olnĂĄra, JĂłzsefa Simola i OszkĂĄra VilĂĄgija iz Nadzornog odbora

prave

OSZKAR VILAGI

BEZ IZGOVORA Iako je izdavanje radnih dozvola za Ma are iznimno komplicirano i dugotrajno pa moĹže trajati i nekoliko mjeseci, ma arski menadĹžeri nemaju izgovora za krĹĄenje hrvatskih propisa

obavljanja djelatnosti u trajanju od 30 dana, ĹĄto je ukinuto jer je Ina uplatila ukupno 690.000 kuna odnosno 30.000 kuna po svakom zate enom strancu. Upu eni kaĹžu da je izdavanje radnih dozvola za Ma are iznimno komplicirano i dugotrajno, dakle moĹže trajati i nekoliko mjeseci, te da bi drĹžava trebala pojednostaviti tu proceduru za strane investitore. N. Domazet

business.hr etvrtak 14/10/2010

PREMIJERKA POÂťINJE REVIZIJU UGOVORA S MOLOM

Kosorova Ĺželi pove ati upravlja ka prava u Ini Premijerka Kosor objavila je da s ma arskim premijerom Viktorom Orbanom pregovara o izmjenama nepovoljnog dioni arskog ugovora Ine i Mola ijom su primjenom hrvatska prava u Ini postala manja nego ĹĄto su bila prava Ma ara sa 25%+1 dionicom. Vlada bi mogla posegnuti za revizijom financijskog poslovanja kako bi se utvrdio razlog kontinuiranoga gubitka Ine jer injenica da je Ina u minusu - iz kojeg se nije izvukla od 2008. godine do danas - zna i i manji doprinos prora unu i manju vrijednost kompanije. S obzirom na prava koja je Mol dobio joĹĄ 2003. (dobivĹĄi lana Uprave za financije bez kojeg nije mogla pro i ni jedna odluka), moĹže se re i da su poslovni rezultati kompanije od tada ovisni i o poslovnoj politici Mola. Cilj izmjena koje Vlada nastoji posti i, doznajemo nesluĹžbeno, jest pove anje upravlja kih prava kako bi se sve aktivnosti vezane uz istraĹživanje i proizvodnju nafte i plina donosile na svim upravlja kim razinama. Sada se prakti ki sve odluke o investicijama u istraĹživanje i proizvodnju donose u BudimpeĹĄti, jer se sve odluke nakon Odbora izvrĹĄnih direktora Ine ĹĄalju na istovjetan odbor Mola pa tek onda proslje uju Upravi Ine, koja je puka formalnost. Dakle, projekti koji Molu nisu u interesu ne mogu dobiti zeleno svjetlo, ĹĄto je prava katastrofa za kompaniju koja se tradicionalno ponosila ĹĄirokom bazom u upstreamu (istraĹživanje i proizvodnja). Svojevrstan ĹĄah-mat u cijeloj situaciji oko investicija u upstream napravili su Jadranka Kosor i Ivan Ĺ uker davĹĄi u Prvom dodatku glavnog ugovora u plinskom poslovanju Molu pravo da kupi 50 posto udjela u bloku Hayan u Siriji kao "osigura odrĹživosti poslovanja Ine". Rije je o najlukrativnijoj Ininoj koncesiji u koju je uloĹžila silan novac i koja je u travnju ove godine po ela mjese no prihodovati 16 milijuna dolara. Ugovor bi valjalo redefinirati u skladu s vlasni kim udjelom u kompaniji jer je postalo evidentno da Mol sa 47 posto ima apsolutnu kontrolu donoĹĄenja svih poslovnih odluka, ĹĄto se najbolje o ituje u dijelu ugovora koji nosi naznaku zadrĹžanih pitanja. Vladina prava do te su mjere umanjena ĹĄtetnim izmjenama koje su dogovorili Polan ec i Sanader da proizlazi da Mol ima pravo veta na sve poslovne aktivnosti Ina grupe ve e od 10 milijuna dolara. Dapa e, dioni arski ugovor daje pravo Molu da bez suglasnosti Nadzornog odbora odlu uje o prodaji, zakupu i bilo kakvom raspolaganju imovinom grupe

za koju se prosudi da nije bitna za poslovanje ili je manja od 5 odnosno 10 posto konsolidirane vrijednosti dugoro ne imovine Ina grupe, koja je na kraju 2009. iznosila 22 milijarde kuna. Kako u Ini ima vrlo malo imovine koja prelazi te astronomske svote, ta je klauzula prakti ki dala Molu bianco pravo da poZAĹ TO malo rasproda cijelu Inu, ĹĄto su INE I M JE LOĹ DION uostalom ve pokuĹĄali zaustavOLA? I ARS KI UGO ljenom prodajom tvrtke k eri VOR Prakti ITR-a, o emu je Business.hr ki sve o u dluke o istraĹž jedini pisao. Ma ar ivanje i proizv investicijam Iz tih tzv. zadrĹžanih pitai a odnju d onose nja vidljivo je da Mol moĹže M samostalno raskinuti svaki ol im aktivnoa pravo veta n ugovor koji se smatra uodolara sti Ina grupe a sve poslovn bi ajenim poslovanjem, ve e od e a suglasnost NO-a traĹžit 10 milij una e se samo za ugovore Mol be z sugla izvan redovnog poslovasnosti N moĹže p nja, ĹĄto je krajnje nejaIne za k rodati ili dati u adzornog od b sno i postavlja se pitaposlova oju prosudi da zakup imovin ora u nje ili je nije bit nje koja je uop e svrha na za vrijedn a nadzornika kad ne oddo milij Mol mo ardu ku lu uju o redovnom pona ugovor Ĺže samostaln o koji se slovanju. raskin p s

oslova njem

ut matra u obi aje i svaki nim

KLIMAVA PRAVNA OSNOVA

Ugovor se ne moĹže poniĹĄtiti zbog krĹĄenja Vladine procedure Vlada priprema rekonstrukciju sastanaka tijela Vlade koji su prethodili izglasavanju izmjena ugovora, a u javnosti se pojavila i informacija da ugovor nije proĹĄao me uresorsku koordinaciju, niti je dostavljen na uvid Uredu za zakonodavstvo, ĹĄto je redovna procedura prilikom donoĹĄenja odluka Vlade. Iako se naoko ini da bi to mogla biti pravna osnova za raskid ugovora, to nije tako. Ingrid Anti evi Marinovi , saborska zastupnica SDP-a i bivĹĄa ministrica pravosu a, kaĹže da krĹĄenje poslovnika ne moĹže pravno ruĹĄiti ugovor kad je izglasan na Vladi. "U slu aju donoĹĄenja izmjena dioni arskog ugovora Ine i Mola klju na je odluka Vlade, koja nije sporna, a ne procedura kako je ta odluka donesena. Ako je krĹĄena procedura iz poslovnika, to je prije svega pitanje politi ke odgovornosti, a ne pravne valjanosti prihva enog dokumenta. Ako je krĹĄen poslovnik, to bi zna ilo da je drĹžava

gra ane kojima je odgovorna stavila u loĹĄiju poziciju", kaĹže Anti evi Marinovi za Business.hr. To nam je potvrdio i jedan pravnik specijaliziran za trgova ko pravo govore i op enito o ugovorima kao ĹĄto je ovaj Vlade i Mola. On je ustvrdio da Kosor u reviziji moĹže ra unati na teĹĄke, mukotrpne i dugotrajne pregovore koje se s obje strane vode uz pomo ve eg broja odvjetnika, revizora i poslovnih savjetnika. "Ugovor se uvijek moĹže promijeniti ako postoje volja obiju strana i valjani argumenti. No, ruĹĄiti ga sasvim ili ga proglasiti niĹĄtavnim ili dijelom probojnim, vrlo je teĹĄko. Revizija ili poniĹĄtenje ugovora mogu e je ako je sklopljen po anglosaksonskom pravu, ali ako se dokaĹže da je u suprotnosti s odre enim prisilnim propisima drĹžave, ĹĄto treba i dokazati", kazao nam taj pravnik. Nina Domazet nina.domazet@business.hr

tema 6-7

DAVOR MAJETIĆ, GLAVNI DIREKTOR HUP-a 'U krizi u kakvoj d poslovanja, a zbog stvari poput novog ZOR-a stječe se upravo suprot

Vladine mjere dobre, ali gubimo utrku s vremenom Još nisu zaživjele mjere koje se odnose na rješavanje parafiskalnih nameta, kao ni krediti po A,B,C modelu, upozorava prvi čovjek HUP-a Davor Majetić. Tražimo da se donese odluka koja će investitorima omogućiti da znaju je li neka investicija provediva ili nije

Nakon godina provedenih u IT svijetu, na mjesto prvog čovjeka Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) prije mjesec dana zasjeo je Davor Majetić, negdašnji direktor Microsofta Hrvatska, koji u razgovoru za Business. hr ističe da Hrvatska više nema vremena za reforme i da se neke Vladine mjere provode presporo ili se uopće ne provode. Strogo se, poručuje, trebaju kažnjavati svi poslodavci koji ne isplaćuju plaće ili doprinose, ali pritom valja voditi računa o prirodi posla, vrsti nenaplaćenih potraživanja jer nije svejedno je li netko upao u "glib" krivnjom neplaćanja npr. države, a sad nije u mogućnosti državi platiti poreze i doprinose. Kakvim ocjenjujete stanje u hrvatskom gospodarstvu, što zamjerate Vladi u programu oporavka? Čak nas je i MMF svrstao s Kirgi-

stanom po poziciji izlaska iz krize… - Hrvatska je još uvijek vrlo daleko od izlaska iz recesije i u usporedbi sa zemljama u okruženju te nama najvažnijim trgovačkim partnerima u nepovoljnoj poziciji. Potvrđuje to i izvješće Vijeća za konkurentnost, po kojem je Hrvatska na 77. mjestu, no po mnogim smo važnim mjerama čak ispod 100. mjesta, i to zabrinjava. Makroekonomski pokazatelji također otkrivaju kako je drugi kvartal u padu 2,5 posto, što znači da smo u odnosu na 2008. jako pali. HUP smatra da je Vlada donijela vrlo važne i korisne mjere za izlazak iz krize, no zamjerka je da se one ne provode dovoljno brzo ili se u nekim elementima uopće ne provode. Vrijeme je nešto što nemamo, što kasnije krenemo u reforme, bit će nam teže. Put je jasan i dugačak i pitanje je

kada ćemo ga prijeći i kojom brzinom. Koje su to ključne mjere koje su problematične? - Poslodavcima su i dalje problem različiti parafiskalni nameti koji još nisu riješeni kao što je bilo najavljeno, mjere pomoći gospodarstvu kroz kredite po A,B,C modelu nisu zaživjele. Mnoge su investicije zaustavljene zbog formalnih zakonskih razloga da se dade jasan odgovor što s njima, mogu li se ili ne odraditi u Hrvatskoj. Potrebno je rješavati reformu lokalne i javne vlasti. Problem je i Zakon o radu (ZOR). Prema izvješću Svjetskog foruma za gospodarstvo, na 136. smo mjestu po suradnji radnika i poslodavaca. Iako se o Zakonu o radu govori kao o sredstvu za lakše davanje otkaza, zakon bi trebao omogućiti lakše zapošljavanje i ubrzati dina-

miku tržišta rada. U tom zakonu problem je i evidencija radnog vremena, koja je prilično zakomplicirala poslovanje, što u konačnici koči produktivnost. U krizi u kakvoj danas poslujemo u našoj zemlji trebalo bi tražiti rješenja kako olakšavati poslovanje, a stječe se upravo suprotan dojam. Sindikati su stali ponajprije na stranu javnog sektora, realni sektor ne nudi takvu zaštitu radnicima. Što će HUP učiniti da se to promijeni? - U krizi je jasno da zaposlenici u javnom sektoru ne žele da se pregovora o njihovim pravima iz kolektivnoga ugovora. No, što kada se krene naprijed i izađe iz krize, kada se stvori prilika da se uvjeti poboljšaju, neće biti prilike za to. Ono što se željelo postići promjenama ZOR-a jest omogućiti kontinuiranost pregovora o ko-

lektivnom ugovoru prema tržišnim uvjetima. Na inicijativu nekih sindikata iz realnog sektora želimo da se naprave razlike, a HUP će na tome inzistirati jer su njihovi problemi i stavovi drukčiji. U realnom je sektoru bez posla ostalo više od 70 tisuća ljudi, a u javnom je riječ o broju radnika koji bi mogli stati u omanji autobus. Usto, poslodavci iz realnoga sektora imaju vrlo dobre odnose sa svojim sindikatima koji su svjesni težine situacije u kojima trenutačno posluju njihova poduzeća. Velik je problem u realnom sektoru neisplata plaća, odnosno neuplaćivanje doprinosa. Što HUP tu može poduzeti? - Kad je riječ o neisplatama plaća, što je neprihvatljiva praksa, treba se upitati tko je ukinuo obrazac koji onemogućuje isplatu bez

akvoj danas poslujemo trebalo bi tražiti rješenja za olakšavanje uprotan dojam'

DANAK NEREFORMIRANOJ JAVNOJ UPRAVI Zaustavljeno je 170 investicija teških oko 20 milijardi eura, upozorava Davor Majetić Snimio saša Ćetković

INFORMATIZACIJA ZDRAVSTVA

Kroz sustav curi nekoliko milijardi kuna Mnogo se govori o informatizaciji, u tijeku je opsežna informatizacija zdravstva... U kojem se smjeru kreće taj proces, što je s informatizacijom državne uprave? - Kroz sustav "curi" nekoliko milijardi kuna, a problem je i zaustavljanje projekata nakon promjena vlasti, što nije slučaj samo ovdje nego i na drugim državnim investicijama. Što se zdravstva tiče, samo uvođenje digi-

poreza i doprinosa. Mora se otkriti i tko je odgovoran za neprihvatljivu praksu prema kojoj neka kompanija mjesecima ne plaća poreze i doprinose, odnosno tko je to sprječavao stečajeve tvrtki koje su takvi dužnici. Iako smo udruga građana, možemo upozoravati na te probleme i tražiti njihovo rješavanje jer imamo 6650 članica koje zapošljavaju pola milijuna radnika i ostvaruju čak 75 posto hr-

talnog kartona moglo bi mnogo toga riješiti. Tu je i horizontalna integracija javne vlasti uz informatičku podršku, onda se uz pomoć OIB-a može doći do svih dokumenata i nema potrebe za obijanjem šaltera različitih institucija. Korištenjem digitalnog potpisa taj se proces još više ubrzava, a na kraju bi se vidjelo tko radi a tko ne u državnoj i javnoj upravi.

vatskog BDP-a. Reforma javne uprave nameće se kao jedan od gorućih problema. Što učiniti? - Reforma mora početi što prije, treba napraviti dobru analizu stvarnog stanja u javnom sektoru, i to cijelom. Imamo velik broj institucija i ne zna se tko bi trebao dati koju dozvolu, što je investitorima velik problem. Naš sustav ostavlja mogućnost "diskretnog prava", tako da

sve ovisi o nečijem mišljenju. Ne zna se tko je nadležan, pa se stvara dojam da odluku mora donijeti Vlada ili premijerka iako je treba donijeti lokalna zajednica. Uopće se ne zna ima li viška ili manjka ljudi. Važno je da vlast postane efikasna u službi građana i poslodavaca. Koliko to smeta potencijalnim investitorima? - Sam podatak o 170 zau-

stavljenih investicija, što je otprilike 20 milijardi eura, te tko zna koliko onih koji su i prije prvih pokušaja odustali dovoljno je alarmantan. Tražimo da se donese odluka koja će investitorima omogućiti da znaju može li se neka investicija provesti ili ne. Pomoći ćemo Vladi našim znanjima. Da riješimo samo 20 posto zaostalih projekata, to je već mnogo. Koje su to zaustavljene investicije? - Najbolji je promjer tvornica kamene vune Rockwoll koja ima sve dozvole, poštuje sve zakonske propise, no zbog nepostojeće pristupne ceste ne može početi raditi. Takve se stvari ne mogu događati, prepucavanje tko je odgovoran za neizgradnju te ceste šalje vrlo lošu sliku svim investitorima. Problem je i izgradnja alternativnih izvora energije: tim se investitorima one-

business.hr Četvrtak 14/10/2010

mogućuje gradnja jer moraju potpisati 28 ugovora, odnosno višestruko više nego u okolnim zemljama, da bi proizvodili struju. Sličan je problem i u telekom sektoru koji želi nastaviti gradnju mreža jer ne postoje urbanistički planovi. Imamo primjer i jedne velike investicije koja se mjeri u desecima milijuna eura, ali je zapela jer nadležno ministarstvo nema odgovor na pitanje kako poljoprivredno zemljište unutar građevinske zone prenamijeniti u građevinsko. Druga tvrtka ima problem jer toranj ne može biti 30 metara od glavnog magistralnog vodovodnog pravca, dok je recimo u Njemačkoj ta propisana udaljenost samo 8 metara. A da apsurd bude veći, taj naš propis koji koči investiciju potječe iz 1985. Sva je sila apsurda prisutna i u izgradnji igrališta za golf. Muči nas prekratka turistička sezona, a izlaz jest proširenje ponude golfom. A kad se krene u realizaciju ideje, na vidjelo dolazi sva silina nepodudarnosti između proklamiranog i stvarnog. Stalne su razmirice o tome koje gospodarske grane razvijati… - Ono što je očito svima, imamo prirodne resurse kao što je poljoprivreda, samo 30 posto zemljišta je obrađeno i tu imamo potencijal biti zemlja zdrave i skuplje hrane. Tu je i turizam, a i energetika. Treba stvoriti okruženje u kojem će investitori moći funkcionirati s pravnom i tržišnom zaštitom, motivirana radna snaga, onda će se situacija promijeniti. Dolazim iz IT svijeta gdje se nitko ne usudi prognozirati što će se dogoditi, poslovanje se brzo mijenja i moramo biti fleksibilni. Ne možemo biti radnoekstenzivno konkurentni, moramo se fokusirati na proizvode visoke dodane vrijednosti i tehnološki čistu i naprednu proizvodnju. Dražen Tomić drazen.tomic@business.hr

doga aji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 14/10/2010

ULTIMATUM

Isplata zaostataka ili opet blokade Retkovci. Koordinacija selja kih udruga pet slavonskih županija ju er je u Retkovcima kod Vinkovaca najavila selja ke prosvjede i blokadu prometnica ako do 20. listopada Vlada i Ministarstvo poljoprivrede ne isplate zaostala potraživanja seljaka. Ako se do tog datuma ne ispune selja ki zahtjevi, selja ke udruge najavljuju

masovne prosvjede u kojima e tražiti i pomo radnika splitske Željezare i radnica Kamenskog. "Nisu ispunjene obveze ni iz tzv. zagreba kog sporazuma, pa ni pojedine obveze iz akova kog sporazuma", rekao je predsjednik Hrvatskog selja kog saveza Vukovarsko-srijemske županije Tomislav Pokrovac, navode i da se selja ka potraživanja penju na oko 900 milijuna kuna, od ega se 300 milijuna kuna odnosi na štete od poplava, a ostalo na neispla ene poticaje. Ta su potraživanja trebala biti ispla ena do 30.

SELJA»KI PROSVJEDI ako do 20. listopada Vlada i Ministarstvo poljoprivrede ne isplate zaostala potraživanja SNIMIO SAŠA ETKOVI

rujna. Predstavnik seljaka Viroviti ko-podravske županije Zvonko upozorio je da je tržište osiguralo traženu cijenu pšenice od 1,20 kn/kg, no da se još ne primjenjuje pravilnik po kojem su seljaci trebali dobiti dodatnih 15 lipa po kilogramu, a

nisu, te se po toj osnovi zakinuti za 50 milijuna kuna. Pipi je upozorio da iz Ministarstva poljoprivrede stižu glasine da im na ime poticaja za jesensku sjetvu žele dati 40% u gotovini i 60% u vau erima, a dogovoreno je obrnuto. H

Kriza gurnula domać namještaj prema diz DIZAJN U PRVOM PLANU Doma i proizvo a i namještaja približili su se ponudi slovenskih i talijanskih proizvo a a, svjedo e trgovci, a o ve em ulaganju u dizajn svjedo i i suradnja klastera Hrvatski interijeri sa zagreba kim Studijem dizajna Ovogodišnja 37. Ambienta bilježi pad izlaga a u odnosu na prethodne godine, ali on nije tako drasti an kao lani pa je broj doma ih izlaga a porastao 10 posto. Me unarodni sajam namještaja, unutarnjeg ure enja i prate e industrije održava se na Zagreba kom velesajmu od 13. do 17. listopada i okuplja 456 izlaga a iz Hrvatske i 22 zemlje, a od toga broja 182 su iz inozemstva. Prošle je godine bilo 521 izlaga iz 24 zemlje, a godinu prije 744 iz 31 zemlje. Situacija na sajmu odražava ovogodišnje trendove u prodaji namještaja - i dalje se bilježi lagani pad, ali se situacija polako normalizira. Robna razmjena u prvih osam mjeseci bilježi suficit od 178 milijuna dolara,

DAMIR HALUŽAN, suvlasnik tvrtke Brunohal za veleprodaju i maloprodaju namještaja: 'Pad uvoza do 30 posto nadomjestili smo ve om zastupljenoš u doma ih proizvo a a' SNIMIO HRVOJE DOMINI

pri emu je izvoz drvne industrije i namještaja rastao više od 10 posto, a uvoz je pao 20 posto.

Prilika u Lesnini

Me u ve im izlaga ima na Ambienti je tvrtka Brunohal, koja se bavi veleprodajom i maloprodajom doma eg i uvoznog namještaja. Suvlasnik Damir Halužan kažu da su pad uvoza do 30 posto nadomjestili ve om zastupljenoš u doma ih proizvo a a. "Neki prodava i ak bilježe rast prodaja doma eg namještaja. Naši su se proizvo a i po eli okretati trgovcima i slušati što govorimo, prije svega uložili su u dizajn, ime su se približili ponudi slovenskih i talijanskih proizvo a a", objaš-

DARKO ŠPILJARI , direktor Inkee, koja na Ambienti promovira web shop

TATJANA KOS, direktorica klastera Hrvatski interijeri SNIMIO HRVOJE DOMINI

SNIMIO HRVOJE DOMINI

njava Halužan, koji veliku priliku za doma e proizvo a e vidi u prelasku slovenske Lesnine u vlasništvo austrijskog maloprodajnog lanca namještajem Lutz. Iako su pojedini hrvatski proizvo a i ve našli svoje mjesto u Lesnini, poput Hespoa, Lesnina je favorizirala slovenske proizvo a e, kaže Halužan, pa se promjenom vlasništva ukidaju prepreke za doma e proizvo a-

e namještaja. Halužan najavljuje skoro osnivanje udruženja trgovaca namještajem, što bi im olakšalo nastup na sajmovima. O famoznom projektu Cro shopa, ku e doma eg namještaja i drvnih proizvoda, kaže da su se oko te ideje sukobili razni interesi. Projekt su isprva gurali sami proizvo a i i bilo je pokušaja da se ostvari preko ZV-a i Peveca, ali za njezino

ostvarenje, smatra Halužan, treba financijske snage, a sama inicijativa treba krenuti iz trgovine.

On-line prodaja

Možda se za etak zasad virtualnog Cro shopa krije u novom projektu tvrtke Inkea, web shopu dizzdizz. com, koji promovira na Ambienti. Cilj on-line trgovine namještaja je da se na jednome mjestu prezentira što više doma ih proizvo a a koji mogu ponuditi namještaj ‘s potpisom’. "Web shop otvoren je za sve iz Hrvatske i regije, ali proizvod mora ispunjavati minimalne standarde suvremenoga oblikovanja, tj.

KOSOR NA ZV-u

U izradi 5-godiĹĄnji plan za drvnu industriju Zagreb. Vlada je spremna sluĹĄati ĹĄto drvna industrija govori i ĹĄto Ĺželi poru iti, istaknula je ju er premijerka Jadranka Kosor na otvaranju 37. Ambiente na ZVu. Drvna industrija, rekla je, poprima pozitivna obiljeĹžja, o emu svjedo e podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni. U prvih osam mjeseci ove

godine zabiljeĹženi su pozitivni trendovi, izvoz drvne industrije porastao viĹĄe od 10% u odnosu na isto razdoblje lani, a uvoz je smanjen 20%. Izvoz namjeĹĄtaja pove an je 12 posto, a uvoz smanjen 20 posto. Kosor je podsjetila i na financijsku pomo drvnoj industriji kojoj je od 2006. do 2010. dodijeljeno viĹĄe od 222 milijuna kuna za 713 investicijskih ulaganja. Istaknula je i kako je u izradi novi petogodiĹĄnji operativni program za drvnu industriju. H

aÄ&#x2021;i izajnu

uvjet je da je nastao u suradnji s dizajnerom", objaĹĄnjava direktor Inkee Darko Ĺ piljari . Proizvo a i namjeĹĄtaja zasad su, kaĹže, suzdrĹžani iako troĹĄkovi naknade za uklju ivanje u web shop, prema njegovu miĹĄljenju, nisu veliki. Prednost on-line prodaje je u niĹžim marĹžama pa je i kona na cijena proizvoda povoljnija.

â&#x20AC;&#x2DC;Hrvatski interijeriâ&#x20AC;&#x2122;

Da se doma i proizvo a i sve viĹĄe okre u dizajnu, svjedo i i suradnja klastera Hrvatski interijeri sa Studijem dizajna Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu. "Klaster okuplja de-

set tvrtki razli itog asortimana proizvoda. lanice su dale projektne zadatke i sa studentima smo razvili nove proizvode namijenjene opremanju doma, iji se prototipovi prvi put prezentiraju na Ambienti", kaĹže Tatjana Kos, vlasnica Lapibusa i direktorica klastera. Osim doma eg, novim proizvodima namjeravaju osvajati i inozemna trĹžiĹĄta, primjerice, Njema ku i Oman. Kao sljede i korak najavljuje izradu hrvatske hotelske sobe prilago ene pojedinim hrvatskim regijama. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

IGNORIRA IH GRAD

Zagreba ki taksisti danas e u ĹĄtrajk Zagreb. Zagreba ki e taksisti danas u ĹĄtrajk, najavila je udruga Radio taksi Zagreb. Naime, nakon ĹĄto su po etkom tjedna javnosti predstavili svoje modele jeftinije taksi voĹžnje, izostala je ikakva reakcija Grada i nadleĹžnih sluĹžbi. "To je dokaz da pojedincima u gradskim sluĹžbama nije u interesu da gra ani zaista dobiju

povoljniji taksi prijevoz", stoji u priop enju. "Tim projektom maksimalno smo iziĹĄli u susret naĹĄim sugra anima, ali ponavljam da je odluka o po etku njegove primjene u domeni gradskih vlasti. Ispri avamo se svim naĹĄim sugra anima koji e zbog ovog ĹĄtrajka teĹže obavljati svoje obaveze", isti e pedsjednik udruge Juraj Ĺ nidari . U prvoj fazi ĹĄtrajka taksisti ostaju na svojim stajaliĹĄtima, ali ne e prevoziti putnike, izuzev trudnica, bolesnika i transporta krvi. I. U. G.

BROJKA

31,9 milijardi kuna iznosile su krajem kolovoza nepodmirene obveze pravnih osoba i obrtnika u Hrvatskoj, ĹĄto je za 613 milijuna kuna viĹĄe nego u mjesecu prije, dok su na godiĹĄnjoj razini ve e 37,1 posto, pokazuju Finini podaci

HNB OBJAVIO PORAZNE BROJKE

Strana ulaganja kopne, u pola godine samo 645 milijuna eura U prva dva tromjese ja izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku iznosila su slabaĹĄnih 645,8 milijuna eura, ĹĄto zna i da moĹžemo ra unati da emo kraj godine do ekati s jedva neĹĄto viĹĄe od milijardu eura stranih ulaganja. Za usporedbu, u 2009. stranih je ulaganja bilo 2,129 milijardi eura, a u 2008. godini ta je brojka iznosila rekordnih 4,209 milijardi eura. Ĺ to se strukture ulaganja ti e, vlasni ke su obaveze neĹĄto pove ane i iznose 782,3 milijuna eura za prvo polugodiĹĄte ove godine, u usporedbi sa 747,5 milijuna eura za 2009. godinu. U segmentu zadrĹžanih zarada do kraja godine ne bi trebalo biti velikih promjena u odnosu na 2009. godinu. Naime, polugodiĹĄte je zavrĹĄeno sa 195 milijuna eura, a lanjska je godina sa 321 milijunom eura zadrĹžanih zarada. "Takve su brojke apsolutno o ekivane", smatra glavni analiti ar Splitske banke Zdeslav Ĺ anti . "Naime, taj je trend bio vidljiv ve na teku em ra unu platne bilance", kaĹže on. Razloga je viĹĄe: usporavanje gospodarskog rasta u okruĹženju i usporavanje me unarodnih tokova kapitala doveli su

do smanjenja broja izravnih inozemnih ulaganja. PoboljĹĄanje stanja teĹĄko je o ekivati i sljede e godine. "PoboljĹĄanje e ovisiti o dinamici privatizacije, primjerice Croatia osiguranja ili HEP-a", pojaĹĄnjava Ĺ anti . Dodatni je uzrok pada investicija i nepovoljna struktura ulaga kih mogu nosti. "Ulaganja su usmjerena na maloprodaju i veleprodaju, nekretnine i sli no. Nedostatak investicija u prera iva ki sektor pokazuje da nismo konkurentni kao zemlja s izvozno orijentiranom prera iva kom industrijom", kaĹže Ĺ anti i dodaje da je zbog toga posebno problema-

Inozemna izravna ulaganja u RH Godina 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 1. i 2. tr. â&#x20AC;&#x2DC;10.

Izravna ulaganja (mil. ) 949.6 1,467.9 2,768.3 3,679.0 4,209.0 2,128.6 645.8

ti no nedavno ukidanje Agencije za poticanje izvoza i ulaganja. "Kada se pogledaju rezultati eĹĄke i Poljske koje su napravile mnogo na poticanju ulaganja, vidi se da su u tome veliku ulogu odigrale njihove agencije", zaklju uje Ĺ anti . Iva UĹĄ umli Greti

NAJVE I ULAGAÂťI

Iz Nizozemske stigla 263 milijuna eura U prvom je polugodiĹĄtu najviĹĄe ulaganja doĹĄlo iz Nizozemske, 263 milijuna eura. Druga je po redu Austrija sa 141 milijuna eura, a tre a Ma arska sa 78 milijuna eura. Ĺ to se djelatnosti ti e, najviĹĄe se ponovo ulagalo u financijsko posredovanje (s izuzetkom osiguravaju ih i mirovinskih fondova) u iznosu 206,3 milijuna eura, a slijede ostale poslovne djelatnosti (143,4 milijuna), proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (104,9 milijuna) te poslovanje nekretninama (99,2 milijuna).

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 14/10/2010

AMC ASISTENCIJA

Zubakovu HAKu dobro i triput manje lanova

Zagreb. AMC Asistencija priop ila je da je sredinom listopada u lanila 10.000 lanova. "Ovu emo godinu vjerojatno završiti s otprilike 20.000 lanova, što je daleko od 60.000 lanova koliko smo najavljivali pri pokretanju projekta, no uzevši sve okolnosti u obzir, moramo biti i jesmo zadovoljni", izjavio je potpredsjednik

Uprave AMC-a Ivan Zubak, najavivši rast u 2011. koji e biti znatno manji od o ekivanog. Podsjetimo, Zubak je u travnju ove godine, prilikom ulaska u posao, istaknuo da o ekuje više od 100 tisu a lanova na kraju 2011. "U ovakvim tržišnim uvjetima moramo biti zadovoljni razvojem usluge i rastom broja lanova te da je u samo pet mjeseci aktivnog poslovanja povjerenje 10.000 korisnika za AMC velik uspjeh", dodao je Zubak. H. R.

KARIJERE

Škunca iz HT-a na Novu TV

NIKICA ŠKUNCA imenovan je direktorom odjela interneta Nove TV ARHIVA BUSINESS.HR

Zagreb. Nikica Škunca, dosadašnji operativni direktor za marketing za poslovne korisnike u Hrvatskom telekomu, imenovan je direktorom odjela interneta Nove TV. U HT-u je Škunca obavljao menadžerske funkcije u marketingu, ICT-u, tehnici i razvoju. Diplomirao je na Fakultetu za elektrotehniku i ra unarstvo u Zagrebu.

Stanovi u Zagrebu u samo godine pojeftinili 12%, a to CIJENE PRODANIH STANOVA Iako stru njaci tvrde da banke pokušavaju zadržati cijene od daljnjeg pada, na doma em tržištu nekretnina zapo eo je rasplet i ubrzan pad cijena - u godinu dana cijene novih stanova u Zagrebu pale su gotovo 20 posto, a samo u prvoj polovici ove godine 12 posto Prosje na cijena kvadrata novih prodanih stanova u Hrvatskoj (bez stanova iz POS-a, programa poticane stanogradnje) u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 11.614 kuna, što je 12,6 posto niža cijena u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuje novo izvješ e Državnog zavoda za statistiku. Najve i pad cijena nekretnina bio je i na najve em tržištu - u Zagrebu, pa je u godinu dana iznosio 15,2 posto. No, koliko je zapravo neugodan rasplet situacije na tržištu nekretnina gdje 'caruju' nedostatak potražnje i prevelika ponuda stanova u Zagrebu, pokazuje ak 11,8-postotni pad cijena novih zagreba kih stanova u samo šest mjeseci ove godine. Koliko je jaka kriza udarila tržište nekretnina vidi se u usporedbi prosje nih cije-

na iz prvih šest mjeseci ove godine s istim razdobljem iz 2008. godine, prije dolaska prave recesije.

Pesimizam

Tada je naime prosje na cijena prodanoga novog stana u Zagrebu iznosila 14.860 kuna, dok je u prvom ovogodišnjem polugodištu bila 12.124 kune, što je pad 18 posto. "Glavni razlozi pada cijena, što je u uskoj vezi s padom prodaje, nisu toliko banke koje ne žele odobravati kredite gra anima - one naime jesu postrožile uvjete za odobravanje kredita, ali ih ipak izdaju - ve je rije o tome da je kod gra ana zavladao pesimizam glede budu nosti, zbog ega su odgodili odluku o kupnji nekretnine", rekao je za Business.hr Irhad Mehelji , stalni sudski vještak za

graditeljstvo i lan Uprave Grawe nekretnina. Osim pesimizma odnosno straha za radna mjesta, gra ani tako er ekaju da cijene stanova padnu još više prije nego što se odlu e na kupnju. "Kada pogledamo 2007. godinu, cijene su bile na vrhuncu, a stanovi su se ipak prodavali znatno više nego danas. Broj nezaposlenih nije toliko drasti no porastao, no gra ani su sada znatno pesimisti niji", ocjenjuje Mehelji . Klju nu ulogu u cijeni i prodaji stanova odigrat e banke, a ne investitori, smatra Mehelji . Naime, banke ko e daljnje snižavanje cijena, ime bi pove ale prodaju jer su dale hipotekarne kredite iznad vrijednosti nekretnine pa se postavlja pitanje kako bi namirile razliku. Može se o ekivati dalj-

››

Gra ani ekaju da cijene stanova padnu još više prije nego što se odlu e na kupnju IRHAD MEHELJI , stalni sudski vještak za graditeljstvo i lan Uprave Grawe nekretnina SNIMIO SAŠA ETKOVI

nji pad cijena nekretnina i u 2011. godini, a op oj nesigurnosti osim kontinuiranog pogoršavanja gospodarskih uvjeta pridonosi i politi ka nestabilnost, od ostavke Ive Sanadera do otvaranja novih afera, zbog ega su kupci sve nesigurniji u pogledu budu nosti i odga aju odluku o tako krupnoj investiciji kao što

je kupnja stana.

Neprodane zalihe

S tim se slaže i Vedrana Likan, direktorica Colliers Internationala. "Politi ka situacija strahovito utje e na odluke krajnjih kupaca. Silne afere i istrage stvaraju atmosferu nesigurnosti koja se jako reflektira na tržište nekretnina", rekla je Likan.

ZG ŽUPANIJA PODUZETNICIMA

Subvencije za 105 mil. kuna kredita

Zagreb. Zagreba ka županija nastavlja s Ministarstvom gospodarstva subvencionirati kamate poduzetni kih kredita kroz Lokalne projekte razvoja malog gospodarstva, iji kreditni potencijal iznosi 100 mil. kuna, i Lokalne projekte razvoja - mikrokreditiranje, 5 milijuna kuna.

Za prvi projekt najniži iznos kredita je 200 tisu a kuna, a najviši 5 milijuna kuna. Rok otplate kredita je do deset godina uz po ek od dvije godine, a kamata e za korisnika sa subvencijom iznositi najviše 6%. Za Lokalne projektie razvoja - mikrokreditiranje najniži iznos kredita je 35 tisu a kuna, a najviši 100 tisu a kuna. Rok otplate je do pet godina uz po ek od jedne godine, a kamata za korisnika kredita iznosit e najviše sedam posto. H

mo pola to nije kraj

››

Politi ka situacija stvara atmosferu nesigurnosti koja se jako reflektira na tržište nekretnina VEDRANA LIKAN, direktorica Colliers Internationala SNIMIO SAŠA ETKOVI

Razloge pada cijena treba tražiti i u injenici da je samo u Zagrebu u ovom trenutku više od 10.000 novih neprodanih stanova. "Situacija u kojoj imate pad potražnje i veliku ponudu neizbježno dovodi do pada cijena. Velik dio sadašnjeg radno aktivnog stanovništva u ovom trenutku živi u velikoj neizvjesnosti glede

sigurnosti radnoga mjesta i eka rasplet situacije", dodala je Likan. Budu nost treba gledati s "konzervativnim optimizmom", u nadi da e približavanje EU pozitivno utjecati i na hrvatsko gospodarstvo, pove ati interes stranih investitora i dati nov zamašnjak ekonomiji. Igor Medi

OGLAS

mediji/ marketing/ prodaja etvrtak 14/10/2010

MARKETINĹ KA REVIZIJA

Kako kontrolirati u inkovitost marketinĹĄkog odjela?

NOVI MEDIJI

Unatoč krizi medijski prostor obogaćen novim poslovnim portalom > mediji > marketing > prodaja

14-15

business.hr Četvrtak 14/10/2010

"Portal www.poslovni-savjetnik.com Business Media Groupa objavljuje 70-ak aktualnih dnevnih vijesti iz Hrvatske, regije i svijeta, vijesti iz više od 120 mjesta i gradova, sastoji se od 40 rubrika te surađuje s oko 50 autora i novinara. Među ostalim, objavljuje i više od 20 blogova uglednih imena hrvatske poslovne scene, a sadržavat

će i arhivu više od 3000 poslovnih članaka te popis više od 1000 knjiga uz mogućnost on-line narudžbe, video i audio live streaming s događanja", objašnjava glavni urednik Igor Milinović. Portal je rađen na Drupal platformi koja u svijetu već godinama osvaja prva mjesta najboljih i najstabilnijih sustava na kojem su, osim news portala

AMBIENTA - međunarodni sajam namještaja

Izvoz namještaja porastao 13 posto u odnosu na lani Na Zagrebačkom velesajmu održava se 37. međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije Ambienta na kojem sudjeluje više od 450 izlagača iz Hrvatske i 22 zemlje. "Od 456 izlagača koji će se ove godine predstaviti na Ambienti 182 su iz inozemstva, a ostalo su domaći izlagači, čiji je broj u odnosu na prošlu godinu porastao 10 posto", istaknula je voditeljica projekta za sajmove Nada Banek. Prema anketi provedenoj na lanjskoj Ambienti, taj je sajam poslovni događaj za većinu hrvatskih proizvođača i trgovaca u drvnoj industriji. Kako je istaknula Banek, 87 posto izlagača

POSJEĆENOST Na ovogodišnjoj Ambienti sudjeluje više od 450 domaćih i stranih izlagača SNIMIO HRVOJE DOMINIĆ

izlagalo je nove proizvode, a 72 posto bilo ih je zadovoljno ostvarenim rezultatima. Banek je podsjetila da je drvna industrija izvozno orijentirana te kako je lani suficit u toj industrijskoj grani iznosio 100 milijuna američkih dolara, a u prvih osam mjeseci ove godine 176 milijuna dolara. Izvoz te grane u prvih osam mjeseci ove godine porastao je 11 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a uvoz je pao 20 posto.

Brendiranje domaćih

"Ove godine izvoz namještaja raste više od prosjeka ukupne drvne industrije. Točnije, porastao je 13 posto", zaključila je Banek. U sklopu Ambiente

održat će se niz skupova i okruglih stolova, a najvažniji među njima je Poslovni klub, tradicionalni susret gospodarstvenika iz drvoprerađivačkog sektora s predstavnicima Vlade. Tema ovogodišnjeg Poslovnog kluba je "Potencijal sektora drvne industrije i šumarstva u oporavku i rastu gospodarstva RH". Na programu su i okrugli stol o temi hrvatske ponude kroz brendiranje domaćih proizvoda te o certificiranju domaćih proizvoda i korištenju novca iz EU fondova. Najboljim proizvođačima bit će dodijeljena i nagrada "Mobil optimum" za kvalitetan proizvod te priznanja kvalitete za visoko ocijenjene pojedinačne proizvode. S. H. B.

Igor Milinović, glavni urednik portala SNIMIO HRVOJE DOMINIĆ

Poslovni savjetnik, rađeni i drugi poznati portali kao što su WarnerBross Records, The Economist, MTV, Grammy i White House Washin-

gton DC. Direktorica portala je Sandra Mihelčić, vlasnica Business Media Groupa i aktualna Cromina menadžerica godine. S. H. B.

Marketinška u kontroli uči MARKETINŠKI ALATI Nezadovoljni ste radom marketinškog odjela, ni sami ne znate gdje zapinju, a isprobali ste sve načine povećanja njihove učinkovitosti? Jeste li probali implementirati marketinšku reviziju?

amo marketinška revizija može osigurati kontrolu i učinkovitost marketinškog odjela, kao što je to financijska revizija odavno napravila u financijskom odjelu. Marketinška revizija postavlja standarde kvalitete u radu odjela marketinga, a to su strateški i operativni marketinški plan, koji se sastoji od svih marketinških projekata, strategija robne marke i novih proizvoda te kreativna strategija, objašnjava Orhan Lujinović, certificirani guerrilla marketing konzultant. U procesnom smislu, kaže Lujinović, revizija podrazumijeva propisivanje svih potrebnih koraka za izradu marketinških produkata, kao i njihovu redovitu evaluacija i prihvaćanje korektiv-

nih radnji (tj. novih projekata pokaže li se da su se promijenile tržišne okolnosti). Marketinška revizija znači procjenu svih vanjskih i internih okolnosti koje utječu na rad marketinškog odjela kako bi se osiguralo da marketinški produkti imaju određenu kvalitetu analitike i izvedbenih projekata.

Prednosti i nedostaci

Mnogostruke su prednosti tog postupka - marketinška revizija daje metodologiju poslovanja i izrade marketinškog plana pa se ne može dogoditi da nešto zaboravite, jednostavno vas prisiljava da uzmete u obzir sve važne parametre. Ona ujedno standardizira marketinške planove i kadar u odjelima marketinga. Nadalje, ističe Lujinović, povećava učinkovitost mar-

INOVACIJE

Jedinstvena aplikacija

Priznanje za Ketchum

Tvrtka Mag informatika iz Razvojne agencije Zagreb - TPZ d.o.o. osvojila je srebrnu medalju na sajmu inovacija ARCA za novi softverski proizvod MAG-ERA. Time su uz brončanu medalju s Inove 2009. postali nositelji inovacija na području izrade softvera i na državnoj razini. Softver MAG-ERA koristi se u više od 130 tvrtki diljem Hrvatske i Federacije BiH. Tu aplikaciju trenutačno koristi novih 150 za-

Ketchum, jedna od najvećih svjetskih agencija za odnose s javnošću, koju u Hrvatskoj zastupa Pleon Partner, proglašena je najboljom agencijom u kategoriji velikih agencija u 2010. godini po izboru magazinu PR News. Ketchum je ujedno proglašen jednom od najboljih agencija u kategoriji "Najbolje mjesto za rad u PR industriji". Priznanja magazina PR News dodjeljuju se svake

interesiranih tvrtki koje pomažu u razvoju sa svojim specifičnim zahtjevima. Aplikacija je besplatno dostupna za evidenciju dva radnika, a za više njih može se koristiti već od 100 kuna mjesečno. MAG-ERA je prva i jedinstvena aplikacija koja je u potpunosti on-line i zadovoljava zakonsku obvezu vođenja evidencije na mjestu rada radnika, bez 'papirologije' i nepotrebne razmjene podataka. S. H. B.

godine za najbolje komunikacijske inicijative i programe na vrlo kompetitivnoj i dinamičnoj PR sceni. Nagrade postavljaju ljestvice za izvrsnost u svim kategorijama odnosa s javnošću. Komunikacijski inovator Ketchum jedna je od najvećih globalnih konzultantskih kuća, koja predvodi komunikacijsku industriju u Velikoj Britaniji i Europi pod imenom Ketchum KETCHUM, najbolja Pleon. S. H. B. globalna PR kompanija

ka revizija - pomoć Goran Milić: Nisu me zvali za posao učinkovitosti na Al-Jazeeri AL-JAZEERA BALKAN

ketinšog odjela jer zahtijeva postanalizu marketinških aktivnosti te osigurava kontinuitet pregleda svih aktivnosti odjela marketinga jer ima arhivu s postanalizom aktivnosti. Nedostaci su joj sveobuhvatnost i dugo planiranje standarda marketinške revizije za pojedinu kompaniju, što zahtijeva potpunu posvećenost zaposlenika odjela marketinga kojima često za to nedostaje vremena, precizan je Lujinović.

Katarska televizijska kuća Al-Jazeera za Balkan zakupit će 800 četvornih metara na pet godina u sarajevskom BBI centru i početi emitirati program od siječnja iduće godine, pišu sarajevski mediji i navode kako se spekulira da će njezin generalni direktor biti novinar Hrvatske televizije Goran Milić

Kontrola

Kako onda kontrolirati učinkovitost marketinškog odjela odnosno kojim alatima? "MBO ili Management by objectives jedini je alat. U procesu marketinške revizije definiramo što je cilj svakog projekta i tko je odgovoran za njegovo ostvarivanje. To znači da u svakom trenutku svatko zna što treba raditi i koje rezultate treba ostvariti. Nakon što je projekt gotov, radi se analiza planiranog i realiziranog te se daju preporuke za buduće poslove: koji su elementi pridonijeli uspjehu i kako ih poboljšati, odnosno koji su elementi bili nepotrebni i nisu pridonijeli uspjehu", zaključuje Lujinović. Na taj način postižemo pozitivnu liniju učenja, što

››

Mali i srednji poduzetnici najčešće pojam marketinga poistovjećuju s oglašavanjem odnosno ne znaju osnovnu marketinšu terminologiju, a kamoli naprednu Orhan Lujinović, guerrilla marketing konzultant

smanjuje potencijalne pogreške u planiranju. Kod nas je taj pojam relativno nov, a kako objašnjava naš sugovornik, neke strane kompanije odavno primjenjuju takvu metodologiju rada, dok domaći mali i srednji poduzetnici pojam marketinga najčešće poistovjećuju s oglašavanjem.

"Tu je posrijedi nepoznavanje osnovne marketinše terminologije, a kamoli ove napredne. Veliki domaći poduzetnici najčešće u ISO standardu imaju definirane neke procedure, ali one su često šture i neprecizne", zaključuje Lujinović. Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

Prije nekoliko dana završen je natječaj za radno mjesto generalnog direktora balkanske Al-Jazeere, a u kuloarima se priča da će se na toj poziciji naći Goran Milić, HTV-ov novinar s dugogodišnjim iskustvom, piše Blic. No, Milić je za Business. hr opovrgnuo te napise i rekao da mu se nitko s te televizije nije javio niti se on prijavio na raspisano radno mjesto.

U siječnju mirovina

Trenutačno je, kaže, zauzet radom na novom projektu, koji će svjetlo dana ugledati u studenome ove godine, a priprema se i za odlazak u mirovinu u siječnju. "Zakonski moram u mirovinu pa ću vidjeti hoću li s matičnom kućom nastaviti suradnju kao vanjski suradnik ili je pokrenu-

ti s nekom novom televizijom. Sve je moguće", zaključuje Milić.

Lov na zvijezde

Otkako je stigla prva vijest o dolasku Al-Jazeere, nagađa se o imenima mogućih novinarskih zvijezda koje su navodno već pozvane na razgovor, ali zasad nema službenih informacija o tome tko će raditi za poznatu katarsku TV kuću. Mediji tako pišu da će jedna od glavnih perjanica redakcije biti HTV-ov Denis Latin, autor emisije "Latinica". Balkanska Al-Jazeera imat će 100 zaposlenih, a među njima 40-ak novinara iz BiH, Srbije i Hrvatske. Ukupna investicija iznosi 20 milijuna konvertibilnih maraka. S. H. B

ISTRAŽIVANJA

> mediji > marketing > prodaja

business.hr etvrtak 14/10/2010

Kinezi i Saudijci najaktivniji na internetu Ljudi u Kini i na Bliskom istoku najaktivniji su i najve i entuzijasti me u korisnicima interneta, pokazala je studija koja se bavila on-line navikama u svijetu, piše Financial Times. Kineze tako er odlikuje veliko zanimanje za vijesti o markama i oglašiva ima, što govori o velikoj

šansi za on-line marketing u Aziji. Istraživanje je pokazalo i kako tržišta u nastajanju pretje u zapadnu Europu i Sjevernu Ameriku kad je rije o društvenom umrežavanju, a otkrilo je i znatne regionalne razlike u obrascima ponašanja. TNS, istraživa tržišta, intervjuirao je gotovo 50.000 ljudi u 46 zemalja za svoju studiju "Digitalni život". Rangirao je on-line populaciju na one koji su vrlo angažirani na internetu, one koji su prisutni odre eno vrijeme, do onih koji imaju odre ene stavove prema

TNS, istraživa tržišta, intervjuirao je oko 50.000 ljudi u 46 zemalja ARHIVA BUSINESS.HR

tehnologiji. Egipat, Saudijska Arabija i Kina na vrhu su liste, s oko 55 posto onih koji su vrlo angažirani na internetu. Turska, tre a po veli ini nacija zastupljena na Facebooku, jedina je europska zemlja koja se pojavila na TNS-ovoj listi 10 najangažiranijih. Ljudi provode

više vremena na stranicama za društveno umrežavanje nego na e-mailu u Latinskoj Americi, Bliskom istoku i Kini, gdje je sve prisutniji mobilni pristup internetu. Za ljude u tim dijelovima svijeta vjerojatnije je da e postavljati blogove, fotografije ili video on-line. S. H. B.

20th Century Fox dolazi u Zagreb LICENCING NEW EUROPE 2010 Jedan od najboljih na ina za pove anje vrijednosti proizvoda je licenciranje, odnosno pridruživanje poznatog lika ili brenda odre enom proizvodu. Upravo e to biti jedna od glavnih tema konferencije Licensing New Europe 2010, koja e se održati u Zagrebu od 11. do 13. studenoga

vrtka 20th Century Fox na konferenciji Licensing New Europe 2010, koja e se održati u Zagrebu od 11. do 13. studenoga, radit e screaning prezentaciju s isje cima filmova, trailera i licensing programom koji e biti prikazani u sljede e dvije godine. Više o tome za Business. hr rekao je Carl Lumbardi, stariji potpredsjednik i direktor tvrtke Fox Consumer Products za Europsku regiju. Što je razlog vašeg dolaska u Zagreb? - Mi smo dio Fox TV grupe odgovoran za prodaju i marketing licencirane robe iz naših filmova i televizijskih emisija u svim

segmentima, od odje e, igra a do elektroni ke robe. Iz filmske franšize izdvajamo pet najvažnijih marki: Avatar, Rio, Ledeno doba, Simpsoni i Glee. Na zagreba koj konferenciji predstavit emo neke od tih projekata. Osim središnjeg ureda u Londonu, vaša tvrtka posao obavlja u suradnji s mrežom agenata iz razli itih zemalja? - Smatramo da je to najbolji model za uspješno poslovanje. Iako mnogo putujemo, prijeko nam je potrebna lokalna prisutnost agenata kako bismo pravodobno dobili informacije o dobrim tržišnim prilikama.

nju licenciranja izme u naše regije i zapadnih dijelova svijeta? - Prije nekoliko godina razlike su bile velike, ali sada su se stvari bitno promijenile. Razvoj zapadnoeuropskih zemalja stagnira, pa je to prava prilika za rast na isto nim tržištima. Smatram da su potroša i jednaki u cijelom svijetu te da postoje samo sitnice koje mogu utjecati na tržišni rezultat. Iako su trgova ki lanci na istoku druk iji od onih na zapadu, imaju jednak utjecaj na lokalnoj razini. Najve u sam razliku primijetio u ovdašnjem izraženom tržišnom natjecateljskom naboju, koji je esto uvjetovan povijesnim okolnostima.

Postoje li razlike u poima-

Kako biste ocijenili odnos

CARL LUMBARDI, stariji potpredsjednik i direktor tvrtke Fox Consumer Products za Europsku regiju ARHIVA BUSINESS.HR

broja prodajnih lanaca u Hrvatskoj i onih koja isporu uju vaše proizvode? - Kao i u cijeloj regiji, broj je manji nego na zapadu. Osnovni je razlog što nemamo toliko brendova na TV-u, odnosno neke TV emisije još nisu potpuno zaživjele. Ipak, proizvodi koji su se na tržište probili zahvaljuju i filmovima ostvarili su dobar uspjeh. Smatrate da je pojavljivanje na TV-u klju no za uspjeh? - U svakom trenutku morate imati medijsku potporu jer ste bez nje tržišno nemo ni. No televizija nije jedini medij na kojem baziramo uspjeh. Uz spomenuto kino, veliku snagu imaju i tiskovine.

Što ete predstaviti na konferenciji u Zagrebu? - U suradnji s Kids Entartainmentom usredoto it emo se na brendove za koje vjerujemo da su relevantni za tržište. Primjeri su Ledeno doba 4, Alvin 3, Rio, Glee i Simpsoni kao središnji brend. Što o ekujete s obzirom na to da nastupate s gotovo svim klju nim markama koje krasi velika razli itost? - Nemamo unaprijed zacrtana o ekivanja, ali vjerujemo da e biti jako zanimljivo s puno iznena enja. Primarno nam je ostvariti kontakt s ljudima i pružiti priliku trgovcima da vide ime raspolažemo. Možda se nakon toga netko odlu i sura ivati s nama. Hrvoje Reljanovi

dogaaji 17

business.hr Četvrtak 14/10/2010

regija/svijet

KRITIKA FED-a i ECB-a

'Monetarna politika izaziva kaos' Poplava likvidnosti na tržištima valuta koju uzrokuju američka i europska središnja banka donosi nestabilnost i zemlje poput Brazila i Japana prisiljava da rušenjem vlastitih valuta pokušaju obraniti izvoznike Poznati ekonomist i nobelovac Joseph Stiglitz upozorio je da labava monetarna politika koju provode američki Fed i Europska središnja banka vode svijet u kaos umjesto da pridonesu oporavku globalne ekonomije. Stiglitz je prošloga tjedna na konferenciji na newyorškom sveučilištu Columbia izjavio kako poplava likvidnosti na tržišti-

ma valuta donosi nestabilnost i zemlje poput Brazila i Japana prisiljava da rušenjem vlastitih valuta pokušaju obraniti izvoznike. Kako piše Reuters, nobelovac kao ironiju situacije ističe činjenicu da Fed likvidnost na tržišta upumpava s nadom da će oživjeti američko gospodarstvo, ali zapravo u tome ne samo da ne uspijeva, već i uzrokuje kaos u ostatku svijeta. Stiglitz je rekao da bi situaciju djelomično moglo popraviti snižavanje kamatnih stopa, ali i naglasio kako je to preslabo za rješavanje problema s kojima se suočavaju SAD i Europa te istaknuo kako je zapravo potreban fiskalni stimulans. H

JOSEPH STIGLITZ, ekonomist i nobelovac

arhiva business.hr

Slovenski NLB ide u rasprodaju imovine SPLASNULE AMBICIJE Slovenska će vlada iznijeti novu strategiju za NLB, najveću lokalnu banku, u kojoj će zahtijevati smanjenje inozemne bankarske mreže i odustajanje od osvajanja regije

lovenska bi vlada uskoro trebala odlučivati o strategiji razvoja Nove Ljubljanske banke (NLB) te o tome koliko je novca spremna uložiti u njezinu dokapitalizaciju, a prevladava stajalište da treba smanjiti mrežu banke u inozemstvu te u iduće tri godine racionalizirati poslovanje, navelo je u srijedu ljubljansko Delo. Prema najavama, dopunjena strategija predviđa da bi skupina NLB za tri godine poslovala bez podružnice LHB Frankfurt, koja bilježi najveće gubitke u skupini, zatim prodaju Adria Banka sa sjedištem u Beču, prodao bi se dio mreže NLB-a u jugoistočnoj Europi te vlasnički udjel u Banci Celje, piše vodeći slovenski list u svom gospodarskom dodatku. Najveća slovenska banka prošlu je godinu prvi put završila s gubitkom, a gubici na polugodištu ove godine iznosili su 41 mi-

BORUT PAHOR, slovenski premijer, treba prelomiti odluku o NLB-u, a vjerojatno će poslušati prijedlog suvlasnika, belgijske KBC banke foto finance

lijun eura na razini NLB skupine. Zbog neslaganja vodećih dioničara, Slovenije i belgijskog KBC-a, još nije riješeno pitanje dokapitalizacije banke, otvoreno prije više od godinu dana, a spominje se da bi dokapitalizacija trebala iznositi oko 400 milijuna eura. Radikalno smanjivanje mreže NLB-a u inozem-

stvu zahtijeva belgijska skupina KBC, koja raspolaže sa 30 posto dionica NLB-a i najveći je suvlasnik uz Sloveniju i njezine fondove. Delo navodi da bi nova strategija NLB-a zapravo značila odustajanje od dosadašnje ambiciozne strategije NLB-a kao vodeće bankovne skupine u jugoistočnoj Europi. H

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr etvrtak 14/10/2010

POZIV DIONIÂťARIMA NAKON PRODAJE

TRE INU NIĹ˝E

Uprava druĹĄtva Atlantic grupa d.d. donijela je odluku o sazivanju glavne skupĹĄtine za 22. studenoga 2010. godine s po etkom u 12:00 sati u hotelu The Regent Esplanade Zagreb. Dnevni red imat e samo dvije to ke, a jedna je od njih odluka o izboru novog lana Nadzornog odbora, za ĹĄto je predloĹžena Vedrana JeluĹĄi KaĹĄi . B.hr

MarĹže koje talijanski UniCredit zara uje na projektnom financiranju u srediĹĄnjoj i isto noj Europi pale su za jednu tre inu zbog sve ja e konkurencije, izjavio je u Be u u srijedu Massimo Pecorari, direktor projektnog financiranja u odjelu Unicredita za financiranje i savjetovanje. Banke u srednjoj i isto noj Europi iznimno su kompetitivne i marĹže su pod pritiskom koji e se

SkupĹĄtina Atlantica 22. 11.

HFP-u 7,99 posto Belja

HFP je 30. kolovoza 2010. sklopio s radnicima Belja Ugovore o prodaji i prijenosu dionica temeljem kojih je otpuĹĄteno 1.195.129 dionica Belja nominalne vrijednosti 100 kuna, odnosno 14,55 posto ukupnog broja glasa kih prava te kompanije. Nakon otpuĹĄtanja dionica HFP ima ukupno 656.858 dionica Belja, odnosno 7,99 posto ukupnog broja glasa kih prava. B. S.

UniCredit: Pad projektnih marĹži

nastaviti i u 2011. godini. Pecorari tvrdi kako su banke dobro poslovale u projektnom financiranju unato krizi, a "to je i dalje jako dobar biznis, jer su finalne naknade visoke", kaĹže. U projektnom financiranju privatna tvrtka osnuje novu tvrtku koja financira i gradi imovinu od javne koristi uz ugovor s vladom, a takav na in financiranja, tvrde u UniCreditu, sve je popularniji jer se vlade srednje i isto ne Europe sve viĹĄe usmjeravaju na rezanje deficita, pa ĹĄtede na infrastrukturi. J. J.

Analiti ari i HGK o pogorĹĄanje rezultata Slabe bazne djelatnosti ne mogu Hrvatsku izvuĂ&#x160;i iz recesije Prehrana

Telekomunikacije

Graďż˝evina

Maloprodaja

Turizam

Izvor: Business.hr

POSLOVANJE U DEVET MJESECI Hrvatske e kompanije u izvjeĹĄ ima o poslovanju u devet mjeseci ove godine biljeĹžiti nove minuse, upozoravaju iz brokerskih ku a i Hrvatske gospodarske komore, a dobri e izvoznici biti i turisti ke tvrtke

Poslovni rezultati hrvatskih kompanija u tre em ovogodiĹĄnjem kvartalu bit e preteĹžno loĹĄiji od rezultata ostvarenih proĹĄle godine. Naime, ve smo u drugoj godini usporavanja gospodarstva pa e bolje rezultate nego lani moĹžda ostvariti samo tvrtke koje posluju u inozemstvu i turisti ki sektor. Ostatak kompanija, ujedno velika ve ina, i dalje e biti osu eni na puko preĹživljavanje. U Hrvatskoj gospodarskoj komori nema dvojbi o tome ho e li rezultati u tre em kvartalu, ali i u cijeloj 2010. godini,

biti loĹĄiji nego lani. Direktorica Centra za makroekonomske analize HGK-a Jasna BeloĹĄevi Mati napomenula je kako uz srameĹžljiv oporavak inozemne potraĹžnje doma a ne daje naznake o pozitivnim promjenama.

Bez izvoza - niĹĄta!

"U skladu s tim kre e i poslovna aktivnost kompanija, osobito onih koje se oslanjaju na doma e trĹžiĹĄte. Potkrepljuje to i statistika poslovanja u prvom polugodiĹĄtu: pad prihoda 7,3 posto, bruto dobiti 54 posto, investicija 34,3 po-

sto, broja zaposlenih 3 posto i neto pla a 2,1 posto. Uz to, pogorĹĄava se likvidnost kompanija pa je 30-ak posto viĹĄe onih s blokiranim ra unima (viĹĄe od 30.000) nego proĹĄle godine", kaĹže BeloĹĄevi Mati te dodaje da pove ano kreditiranje poslovnih banaka ne bi trebalo nikoga zavarati jer je ve ina tih kredita vezana uz Vladin model A, koji se odnosi na kreditiranje obrtnih sredstava, dakle, preĹživljavanje. Davor Majeti , glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, neĹĄto je optimisti niji i o ekuje blagi oporavak rezul-

OGLAS

Doznajte. Âťitajte. Inspirirajte se. business plus

Ponedjeljak

Petak

Moja lisnica

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

Mediji i marketing Business plus

o ekuju joĹĄ jedno ta hrvatskih tvrtki â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Na ruku im nisu iĹĄli ni vrijeme ni klijenti

JASNA BELOĹ EVI MATI , direktorica Centra za makroekonomske analize HGK

Pad prihoda na doma em trĹžiĹĄtu, odgode investicija klju nih klijenata i nepovoljne vremenske prilike negativno e utjecati na poslovne rezultate Ericssona Nikole Tesle i Vira. Financijska analiti arka Raiffeisen Consultiga Ana Franin kazala je kako su poplave na po etku godine utjecale na smanjenje prinosa repe, a obilne kiĹĄe u rujnu usporavale su va enje repe, ĹĄto e vjerojatno utjecati na koli inu ĹĄe era u repi

i posljedi no negativno utjecati na rezultate Vira. "Ĺ to se ti e devetomjese nih rezultata, o ekujemo prihode na razini proĹĄlogodiĹĄnjih, ali uz ve u profitabilnost poslovanja zbog visokih marĹži u prvom dijelu godine. Razlog je dijelom odgoda Ĺžute kampanje za tre e tromjese je. U skladu s tim u tre em tromjese ju o ekujemo pove anje materijalnih troĹĄkova u odnosu na isto lanjsko razdoblje te ipak neĹĄto niĹže marĹže", kaĹže

Franin. "Ĺ to se ti e Ericssona NT o ekujemo loĹĄije rezultate u odnosu na prethodnu godinu zbog smanjenja prihoda na doma em trĹžiĹĄtu uzrokovanog odgodom investicija nekih klju nih klijenata, primjerice HT-a. S druge strane, kompanija je u tre em tromjese ju ugovorila nekoliko novih poslova na regionalnom trĹžiĹĄtu, ĹĄto bi trebalo dovesti do blagog oporavka prihoda s tog trĹžiĹĄta."

rezultatima ili neznatno loĹĄije brojke o ekuje Davor Ĺ poljar, analiti ar Erste banke. Prema Ĺ poljaru, ne moĹže se o ekivati veliko pogorĹĄanje u izvjeĹĄtajima jer je ve ina kompanija u tre em kvar-

talu 2009. godine ve bila u krizi pa je pad poslovne aktivnosti ve ugra en u poslovne rezultate.

Stipe La a, broker i investicijski savjetnik u Finesa Capitalu, potvr uje teoriju o uspjeĹĄnosti kompanija koje rade u inozemstvu. "Njihovi e rezultati biti bolji zbog snaĹžnijeg oporavka na stranim trĹžiĹĄtima. S druge strane, tvrtke koje glavninu prihoda ostvaruju u Hrvatskoj vjerojatno e biljeĹžiti loĹĄije rezultate nego u jednakom lanjskom razdoblju, a tu treba izuzeti tvrtke koje se bave proizvodnjom i trgovinom dobara nuĹžnih stanovniĹĄtvu", zaklju uje La a.

Pove ano kreditiranje ne bi trebalo nikoga zavarati jer je ve ina tih kredita vezana uz Vladin model A

ERICSSON I VIRO

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

tata. Razloge za optimizam Majeti nalazi u dobrim fizi kim pokazateljima turisti ke sezone, uz koje je vezan oporavak prometa u trgovini na malo 4,1 posto, te postupnom porastu izvoza dijela tvrtki u

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

prera iva koj industriji u zemlje OECD-a. Za razliku od Jasne BeloĹĄevi , Majeti u je iznos od 2,24 milijardi kuna plasiranih kroz model A razlog za optimizam. Veliko pogorĹĄanje u samim

Pesimisti na o ekivanja devetomjese nih rezultata potvr uju i ĹĄestomjese ne statistike HGK: pad prihoda hrvatskih tvrtki 7,3 post, bruto dobiti 54 posto, investicija 34,3 posto, broja zaposlenih 3 posto i neto pla a od 2,1 posto

Utjeha u prehrani

"Neke izvozno orijentirane kompanije mogle bi pokazati i neĹĄto bolje rezultate na kvartalnoj razini. NeĹĄto ve i pad o ekuje se samo kod kompanija koje su ve inu proĹĄle godine odra ivale ugovore zaostale iz prijaĹĄnjih razdoblja, ija je realizacija proĹĄle ili u prvoj polovini ove godine viĹĄe-manje materijaliziranaâ&#x20AC;?, rekao je Ĺ poljar.

Nikola Su ec

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

www.hita.hr

Izvor: ZSE Oznaka

Institut IGH u srijedu je svojim rastom predvodio gra evinski sektor na Zagreba koj burzi. Ulaga i su kupovinom prekinuli trodnevni negativni niz izdanja te kompanije koja je dan prije na Stipi grupu prenijela 10 posto udjela u temeljnom kapitalu Centra Bundek, ĹĄto su investitori na burzi znali honorirati. OGLAS

Brokerska kuĂ&#x160;a - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 â&#x20AC;˘ Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 â&#x20AC;˘ Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 â&#x20AC;˘ Rijeka: 051 332 200 VaraĹždin: 042 302 700

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantic grupa Adris grupa Ingra Petrokemija Dalekovod Institut gra evinarstva hrvatske Atlantska plovidba d.d. Konzum Ina-industrija nafte d.d. Zagreba ka banka Jadroplov d.d. KraĹĄ, prehrambena industrija Viadukt Podravka prehrambena industrija, d.d. Liburnia riviera hoteli Rabac, ugostiteljstvo i turizam Ericsson Nikola Tesla, Valamar grupa Riviera pore Kon ar - elektroindustrija Belje akove ki mlinovi Jadranski naftovod Jamnica Uljanik plovidba Dubrovnik - Babin kuk HTP Kor ula Ledo Sun ani Hvar Tehnika Transadria Istraturist Umag d. d. Luka plo e Fima proprius d.d. SN holding Luka Rijeka Maistra Banka Brod Turisthotel Fima validus Medika AD plastik Slobodna Dalmacija Koka Chromos agro DIOKI d.d Arenaturis Hidroelektra niskogradnja uro akovi holding Magma d.d. Viro tvornica ĹĄe era d.d. Siemens dioni ko akovĹĄtina Jadranska banka Slatinska banka Tankerska plovidba Dom holding Atlas, turisti ka agencija Veterina d.d. BeliĹĄ e Vjesnik Tvornica duhana Zagreb Ĺ˝itnjak IPK Kandit KaĹĄtelanski staklenici HUP - Zagreb Plava laguna Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge Hoteli Podgora Hotel Medena Prehrambeno-industrijski kombinat Tisak

Dionica rije ke Transadrije u srijedu je doĹživjela velik pad cijene uz iznadprosje an promet. DoduĹĄe, dan prije njezina je cijena rasla po stopi od gotovo 25 posto pa takav pad dionice nije sasvim neuobi ajen. Transadrijom, tvrtkom uz koju se veĹžu brojne afere i iji radnici od srpnja nisu dobili pla u, na Zagreba koj burzi rijetko se trguje.

Redovan promet: 13.178.741,91 kn

CROBEX: 0,47%

NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

268.52 814.00 270.00 22.45 158.30 266.21 1,490.00 792.53 190.00 1,630.05 231.51 138.90 481.09 245.00 281.15 2,515.00 80.00 1,328.73 35.99 175.00 478.11 64.00 3,349.00 2,664.00 39,000.00 560.00 52.00 74.59 5,363.01 27.85 1,050.00 2,050.00 287.01 1,537.07 23.00 175.20 188.83 65.21 2,550.00 721.00 11.17 6,210.00 90.75 29.12 220.00 299.00 90.15 42.99 148.00 28.90 51.45 305.00 600.01 7.34 2,795.00 100.02 1,345.00 34.20 17.85 58.05 479.98 20.00 2,300.00 100.27 183.00 900.00 1,430.01 1,372.00 30.17 22.10 40.00 207.00 184.99

270.00 819.90 274.00 22.88 164.45 271.94 1,559.00 808.86 192.50 1,648.00 237.90 143.30 488.99 250.00 286.87 2,688.00 80.00 1,338.90 36.15 175.10 483.98 65.44 3,433.99 2,700.00 39,000.00 560.00 52.00 76.66 5,363.01 30.00 1,051.00 2,050.00 304.87 1,575.00 23.00 177.00 189.00 67.50 2,550.00 721.00 11.45 6,210.01 91.00 35.50 220.00 299.00 90.15 43.00 148.03 28.90 51.75 305.00 600.01 7.99 2,800.00 100.21 1,345.00 34.70 17.85 60.00 479.98 20.00 2,300.00 101.70 185.00 900.00 1,430.01 1,372.00 30.17 22.10 40.00 207.00 184.99

269.00 814.00 271.00 22.83 158.30 271.94 1,525.00 800.00 192.50 1,648.00 232.90 143.30 482.66 245.00 286.87 2,515.00 80.00 1,338.90 36.00 175.00 483.40 64.00 3,433.99 2,700.00 39,000.00 560.00 52.00 76.02 5,363.01 30.00 1,051.00 2,050.00 304.87 1,575.00 23.00 175.20 189.00 65.21 2,550.00 721.00 11.17 6,210.00 91.00 35.50 220.00 299.00 90.15 43.00 148.00 28.90 51.69 305.00 600.01 7.34 2,800.00 100.21 1,345.00 34.20 17.85 60.00 479.98 20.00 2,300.00 100.27 183.00 900.00 1,430.01 1,372.00 30.17 22.10 40.00 207.00 184.99

0.00% 0.00% -0.37% 1.92% 1.66% 1.47% 2.35% 0.63% -0.36% 1.10% 1.26% 2.36% 0.33% 0.02% 1.36% -3.27% -5.88% -0.01% -0.06% 2.83% -0.12% -0.02% 2.51% -0.18% 1.29% 0.00% -68.48% -2.16% -0.70% 8.19% 0.10% -20.82% 1.29% 1.27% 0.00% -0.45% 0.08% -1.20% -8.93% -15.18% -1.59% -8.68% 0.33% -1.39% 8.91% -0.33% -7.54% 0.00% -0.34% 0.00% 0.56% 0.00% 0.00% 0.00% 0.00% 0.21% -0.37% -0.09% -15.00% -6.13% 0.20% 0.00% 0.00% -2.74% -4.70% 0.00% -3.11% 0.11% -24.58% 0.45% -38.46% -1.43% 3.93%

12,664 3,468 4,411 33,824 3,766 2,049 356 495 2,000 204 1,327 1,922 386 518 377 38 1,158 60 1,715 350 105 738 12 15 1 65 695 464 6 934 24 12 81 15 1,000 130 110 315 6 20 1,195 2 130 352 46 32 106 202 58 276 134 20 10 799 2 55 4 150 261 77 8 162 1 21 11 2 1 1 34 44 23 1 1

3,408,283.53 2,831,624.07 1,191,318.81 763,902.05 604,107.88 549,046.52 539,415.02 395,879.37 384,115.00 333,615.79 307,468.42 274,158.24 186,718.12 128,702.99 106,236.14 98,002.06 92,640.00 79,785.20 61,752.75 61,255.00 50,675.38 47,391.17 40,282.99 40,068.00 39,000.00 36,400.00 36,140.00 35,204.93 32,178.06 27,971.07 25,213.00 24,600.00 24,342.38 23,451.35 23,000.00 22,856.00 20,778.71 20,732.02 15,300.00 14,420.00 13,373.55 12,420.01 11,805.00 11,360.74 10,120.00 9,568.00 9,555.90 8,685.48 8,585.06 7,976.40 6,920.24 6,100.00 6,000.10 5,914.17 5,595.00 5,505.86 5,380.00 5,177.80 4,658.85 4,590.75 3,839.84 3,240.00 2,300.00 2,109.96 2,015.00 1,800.00 1,430.01 1,372.00 1,025.78 972.40 920.00 207.00 184.99

22,028.02 2,010.58 1,838.49 171.22 528.90 623.78 241.83 1,116.42 4,370.30 16,480.00 14,916.87 234.54 662.99 111.92 1,554.84 761.14 80.98 1,782.95 226.64 639.37 1,243.36 525.79 360.57 2,005.68 862.91 324.80 91.78 32.42 1,180.77 219.33 199.12 58.95 1,425.27 350.62 46.07 476.54 1,130.31 713.68 6.49 284.62 30.18 187.50 382.16 185.35 198.71 36.03 364.39 93.85 92.33 93.55 251.95 422.93 567.55 7.73 334.94 92.09 842.49 255.38 33.99 110.69 558.85 21.23 747.06 20.62 130.86 102.23 674.07 749.55 10.10 8.09 15.75 48.33 441.49

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 624.15 242.21 19.70 105.50 264.99 1,490.00 723.23 143.00 1,550.00 200.00 124.01 250.05 204.00 240.00 1,413.01 65.10 1,231.00 25.06 100.00 421.00 59.00 2,107.10 2,332.01 31,101.00 533.13 50.00 72.10 5,220.00 25.00 949.03 2,050.00 277.00 1,500.00 19.19 55.95 162.00 61.00 2,498.50 543.15 10.55 6,200.00 66.22 20.01 183.12 259.00 70.07 41.00 140.01 22.36 47.50 290.00 565.00 5.51 2,006.00 93.60 1,200.01 28.70 17.85 52.05 309.10 20.00 2,300.00 76.10 183.00 612.00 1,125.00 1,206.77 15.17 20.10 40.00 120.00 174.15

332.84 820.00 318.99 60.78 192.99 441.00 4,259.95 1,160.00 207.51 1,940.00 298.40 206.92 497.02 473.90 400.00 2,890.00 99.94 1,777.00 45.00 200.00 517.00 108.00 3,799.21 3,750.00 44,494.00 736.00 165.00 185.00 7,679.00 41.00 2,419.96 3,492.99 410.00 2,093.00 42.00 245.00 239.97 84.90 4,800.00 850.00 29.01 8,500.00 109.30 64.98 300.00 441.50 156.99 70.00 349.22 54.93 74.90 493.00 680.00 44.10 3,100.00 135.00 1,850.00 51.79 28.00 88.99 580.00 40.00 2,300.00 164.00 340.00 1,300.00 1,860.00 1,700.00 79.89 45.00 40.00 221.00 369.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

62,50 181,00 106,06 89,90 16,50 15,70 9,50 246,00 143,00 10,10 0,75 12,95 103,50 2,75 4,90

63,00 183,90 106,09 91,00 16,65 16,00 9,51 250,00 147,00 10,25 0,76 13,20 103,50 2,80 4,91

62,67 181,00 106,06 90,50 16,60 15,98 9,51 249,32 145,50 10,10 0,75 13,15 103,50 2,78 4,90

62,92 183,46 37,73 90,68 16,55 15,88 9,50 249,39 145,75 10,20 0,75 13,11 103,50 2,78 4,90

1,45 31,82 34,00 33,02 1,35 6,70 0,66 5,87 3,65

1,46 32,87 34,10 33,02 1,35 6,90 0,66 5,88 3,65

1,45 32,87 34,00 33,02 1,35 6,70 0,66 5,87 3,65

1,45 0,32 0,34 0,33 1,35 6,86 0,66 5,87 3,65

95,90 90,00 91,50 37,51 35,52 33,01 31,54 30,32 10,00 70,43 4,35 18,51

95,91 90,00 91,50 37,51 35,52 33,01 31,54 30,32 10,00 71,00 4,35 18,61

95,90 90,00 91,50 37,51 35,52 33,01 31,54 30,32 10,00 71,00 4,35 18,52

95,91 90,00 91,50 37,51 35,52 33,01 31,54 30,32 10,00 70,81 4,35 18,52

2.700,00 82,21 478,00 4.700,00 85,00 88,25 6.900,00 400,00 16.000,00 97,70 94,55 2.000,00 925,00 650,00 91,25

2.750,00 83,50 484,00 4.700,00 86,30 89,20 7.100,00 400,00 17.000,00 97,86 94,60 2.025,00 940,00 650,00 91,50

2.725,00 83,45 481,00 4.700,00 86,17 89,08 7.082,00 400,00 16.956,00 97,73 94,55 2.011,00 937,00 650,00 91,33

2.725,06 83,45 479,47 4.700,00 86,16 89,08 7.081,86 400,00 16.956,14 97,73 94,58 2.010,84 937,23 650,00 91,33

84,90 495,00 2.950,00 3.598,00 410,00 3.500,00 180,00 1.600,00 15.500,00 655,00 160,00

85,00 500,00 3.000,00 3.650,00 410,00 3.501,00 180,00 1.600,00 15.500,00 655,00 160,00

84,99 499,95 2.986,29 3.603,99 410,00 3.500,25 180,00 1.600,00 15.500,00 655,00 160,00

52,37 499,95 2.986,29 3.603,99 410,00 3.500,25 180,00 1.600,00 15.500,00 655,00 160,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SAVA SOS2E TLSG ZVTG LKPG INDGL PETG MELR KBMR NF1N GRVG RS32 NF2R KDIR

KRKA SAVA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA TELEKOM SLOVENIJE ZAVAROVALNICA TRIGLAV LUKA KOPER INFOND GLOBAL PETROL MERCATOR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD GORENJE REPUBLIKA SLOVENIJA 32. IZDAJA NFD HOLDING KD ID

TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA PROGRES AD BIJELJINA ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E PLIN SARAJEVO D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO KHK D.D. LUKAVAC BH TELECOM D.D. SARAJEVO

AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2016K NIS a.d. Novi Sad Beogradelektro a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2014K Agrobanka a.d. Beograd Galad a.d. Kikinda Bambi Banat a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2012K Imlek a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Privredna banka Beograd a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 Garant a.d. Futog KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE TRIKOTAZA PELISTER BITOLA Prodor a.d. Novi Sad CEMENTARNICA USJE SKOPJE FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO Stil a.d. Kraljevo

588.322,38 214.836,91 111.566,05 110.807,50 89.040,01 73.527,95 69.639,81 60.602,00 57.425,70 46.664,40 40.171,25 38.674,94 37.881,00 13.938,84 13.647,60

-1,36 % 31398 3,69 % 110056 0,00 % 50000 0,03 % 24745 0,00 % 5034 0,00 % 847 0,00 % 4500 0,00 % 212 1,39 % 202

45.627,10 35.442,07 17.039,92 8.171,05 6.795,90 5.814,90 2.988,00 1.245,44 737,30

-0,10 % -1,10 % 0,00 % 2,77 % 0,17 % 0,00 % 0,00 % 0,03 % 0,00 % -0,06 % 50,00 % 2,21 %

8923 8639 4220 885 772 679 679 682 1881 214 3200 534

855.796,50 777.510,00 386.130,00 33.196,35 27.421,44 22.413,79 21.415,66 20.678,24 18.810,00 15.154,25 13.920,00 9.889,10

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 GRNT KMB ALK TEL TNB PELI PROD USJE CEVI STIL

9351 1171 2957 1222 5380 4629 7330 243 394 4574 53392 2949 366 5017 2784

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB A2016 NIIS BGEL A2015 A2014 AGBN GALD BMBI A2011 A2012 IMLK ENHL PRBN A2013

-0,40 % -2,16 % -0,01 % 0,56 % 1,22 % 1,40 % -0,63 % -0,23 % 0,81 % 0,00 % -1,58 % 0,54 % 2,48 % 0,36 % 0,00 %

Bambi Banat Energoinvest Sarajevo BH Telecom Sarajevo Krka Telekom Slovenije

+9,39% +4,99% +2,21% +0,83% +0,32%

Mercator

Stil Kraljevo Aik banka Niš Tržnica Banja Luka Zavarovalnica Triglav Gorenje

-2,59% -1,62% -1,36% -0,48% -0,38%

Toplifikacija Skopje

+4,47 -2,97

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKC FBIHKD FBIHKI FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1C FBIHK1D FBIHK1E PLINRK1 FDSSR KHKLRK1 BHTSR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TRZN-R-A RSRS-O-D RSRS-O-C RSRS-O-B TLKM-R-A KRIP-R-A PROG-R-A EINP-R-A ZPTP-R-A

Oznaka

etvrtak 14/10/2010

business.hr

-1,62 % 45617 124.309.025,00 0,37 % 197668 16.495.425,59 0,42 % 31300 15.007.261,00 0,00 % 2202 10.349.400,00 0,64 % 66830 5.758.029,27 0,46 % 51857 4.619.180,80 3,83 % 414 2.931.890,00 0,00 % 6346 2.538.400,00 9,39 % 114 1.933.000,00 -0,08 % 16014 1.565.122,74 -0,05 % 14147 1.337.998,85 0,55 % 525 1.055.690,00 -0,53 % 1097 1.028.140,00 0,00 % 1000 650.000,00 -0,27 % 6761 617.477,95

valuta: MKD - makedonski denar 0,20 % -1,92 % 0,21 % 0,12 % -0,19 % 0,01 % -10,00 % 0,00 % 2,65 % -0,15 % -2,59 %

83371 2194 310 205 950 67 1000 100 10 175 653

4.366.315,90 1.096.900,00 925.750,00 738.817,00 389.500,00 234.517,00 180.000,00 160.000,00 155.000,00 114.625,00 104.480,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Dionica najve eg slovenskog trgova kog lanca Mercatora rasla je u srijedu na Ljubljanskoj burzi gotovo pet posto, a s ukupnim je prometom od 138.646 eura ta dionica bila etvrta na popisu najlikvidnijih, iza Krke, Gorenja i Save. Raspon cijene kojom se tijekom dana trgovalo tom dionicom iznosio je od 145,1 do 152 eura, a najviša je cijena bila i zadnja zabilježena. Oba su slovenska indeksa bila u plusu - SBITOP je rastao 0,72 posto, a LJSEX 0,24 posto.

Samo je 10 dionica skopske Toplifikacije u srijedu na Makedonskoj burzi promijenilo vlasnika te je ukupan promet tom dionicom iznosio nešto više od 32.000 denara. Osim toga je cijena Toplifikacije pala gotovo tri posto te je zadnja zabilježena iznosila 3202 denara, što je ujedno jedina cijena po kojoj se tijekom dana tom dionicom trgovalo. Pala je i vrijednost Garant Futoga, i to 1,92 posto, dok je cijena Alkaloida rasla 0,12 posto.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP +0,72% BIRS -0,16% 827,96 862,22 LJSEX +0,24% FIRS +0,53% 3.274,27 1.437,82 Belex15 -0,19% MBI10 -0,64% 606,78 2.142,95 Belexline +0,17% MOSTE -0,57% 1.221,08 465,45 SASX10 +0,58% NEX20 +0,80% 889,68 13.987,73 EUROPSKI INDEKSI +1,57% WIG20 -1,41% 2.626,43 BUX +2,25% 23.536,46 +0,65% +2,02% ATX +1,48% 2.685,66 indeksa na zatvaranju u +1,04% Stanje srijedu 13. listopada 2010.

FTSE100 5.738,94

DAX 6.426,73

CAC40

3.823,20

MICEX 1,493.21

AMERI»KI INDEKSI +0,21% S&P500 +0,38% 10.967,65 1.169,77 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,65% utorak 12. listopada 2010. 2.417,92 DJIA

investor 22 DIONI»KI

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

Ime fonda DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Ilirika Azijski tigar

59,8519

14,77

HPB WAV DJE

89,4673

12,15

ZB trend

126,9400

9,93

MP-Mena HR

454,8816

9,44

KD Prvi izbor

12,2325

8,40

ST Global Equity

46,1121

-25,69

FIMA Equity

77,4671

-24,14

C-Zenit

46,5644

-21,51

Erste Total East

29,9400

-19,67

KD Victoria

13,5932

-16,91

+ MJEŠOVITI

Erste Total East Aureus US Equity MP-Global HR AC G Dynamic EM MP-Mena HR Platinum Global Opportunity HPB Titan ZB aktiv HPB Dioni ki NFD Nova Europa AC Rusija ZB trend OTP Europa Plus HPB Dynamic KD Prvi izbor Capital Two ZB euroaktiv Ilirika JIE KD Victoria ST Global Equity PBZ Equity fond VB High Equity ZB BRIC+ Prospectus JIE PBZ I-Stock Platinum Blue Chip MP-Bric HR NFD BRIC Poba Ico Equity OTP meridian 20

110,1513

6,71

10,8415

4,20

ZB global

142,0900

3,77

Raiffeisen Balanced

152,2300

3,35

9,7798

1,66

ICF Balanced

111,5277

-27,51

ST Balanced

170,9474

-22,79

ST Aggressive

63,2698

-20,28

C-Premium

5,3557

-11,57

Agram Trust

67,6948

-11,44

AC G Balanced EM

HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

174,0800

11,60

Erste Bond

130,5600

11,11

Capital One

159,9400

10,95

OTP euro obvezni ki

127,4887

8,38

ZB bond

160,1900

8,05

HPB Obvezni ki

124,4228

4,87

HI-conservative

11,3342

5,86

ICF Fixed Income

139,8078

6,14

PBZ Bond fond

129,2711

7,72

ZB bond

160,1900

8,05

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn $ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

29,9400 115,2565 291,5190 10,7925 454,8816 12,8444 67,7908 98,3000 81,4940 127,4525 41,6522 126,9400 108,6027 48,9084 12,2325 68,6800 101,3100 162,0217 13,5932 46,1121 79,0957 48,7187 98,6800 57,2602 63,1869 79,6478 347,1850 28,1226 5595,0300 84,9143

0,40 0,33 0,26 0,16 0,11 0,06 0,05 0,04 -0,04 -0,04 -0,05 -0,07 -0,08 -0,11 -0,14 -0,15 -0,16 -0,16 -0,20 -0,21 -0,21 -0,21 -0,24 -0,25 -0,27 -0,29 -0,29 -0,30 -0,30 -0,31

-3,92 3,60 4,96 0,24 6,93 7,21 -0,28 3,82 -3,91 10,34 4,63 0,71 2,00 -2,03 4,10 2,04 1,88 3,93 -5,85 -4,21 4,11 5,40 2,52 0,90 6,59 -5,54 7,07 0,69 5,39 5,54

6mj. % 12 mj. (%)

-11,29 -17,05 -3,40 -3,73 2,09 -2,87 -7,37 -2,63 -12,04 -3,66 -14,41 -4,02 0,40 -4,47 -2,62 -8,22 -6,08 -6,95 -14,02 -10,73 -10,03 -3,65 N/A -14,15 -4,09 -6,02 -3,17 -4,46 -6,45 -9,03

-19,67 -0,22 6,77 3,98 9,44 -6,98 1,16 0,14 -13,51 -3,23 2,51 9,93 2,52 -14,28 8,40 -3,58 3,57 -9,88 -16,91 -25,69 -10,40 -7,54 N/A -15,78 7,66 6,39 7,65 4,63 -5,90 -8,49

PGP (%) Ove god. (%)

-32,81 7,34 -12,44 4,86 5,07 -12,28 -11,36 -0,40 -3,99 13,34 -21,62 3,04 6,94 -15,92 2,66 -10,20 0,20 8,43 2,72 -7,47 -4,49 -21,11 N/A -13,99 -13,21 -7,88 -5,33 -15,04 -16,53 -6,44

-12,02 3,79 3,36 4,82 16,58 -7,77 -2,24 1,12 -9,99 5,09 2,41 4,33 0,91 -10,95 6,21 -2,68 -0,04 -1,31 -10,76 -14,15 -4,28 -2,64 -1,32 -9,55 4,08 0,49 2,14 3,86 -3,14 -1,96

Imovina

44,327 14,700 5,052 13,246 8,431 5,869 9,912 505,378 20,935 8,916 9,663 162,669 8,580 21,463 5,228 6,717 221,357 100,778 58,308 13,556 390,573 13,458 69,416 25,029 203,999 7,219 11,956 10,087 6,082 18,024

Starost

Datum

3,03 2,01 2,38 1,61 2,60 3,06 3,22 4,30 5,02 1,94 3,60 7,96 1,23 4,13 7,67 3,48 6,44 5,96 11,43 9,97 5,10 3,03 0,50 3,70 3,24 2,78 2,59 3,53 3,21 2,46

12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Allianz Portfolio

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI Ilirika JIE Balanced ST Aggressive AC G Balanced EM ZB global HPB Global ICF Balanced Aureus Balanced Raiffeisen Prestige ST Balanced C-Premium OTP uravnoteženi Agram Trust Allianz Portfolio Raiffeisen Balanced PBZ Global fond HI-balanced KD Balanced Erste Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

145,3059 63,2698 10,8415 142,0900 97,0328 111,5277 82,1480 107,6600 170,9474 5,3557 108,5186 67,6948 110,1513 152,2300 98,9920 9,7798 8,0855 115,0900

0,37 0,17 0,10 0,02 0,00 -0,01 -0,01 -0,01 -0,02 -0,02 -0,17 -0,18 -0,18 -0,20 -0,21 -0,22 -0,30 -0,49

4,45 -1,56 0,42 1,45 -4,05 -2,13 2,86 2,12 -3,47 -2,15 2,48 2,01 3,63 3,12 2,81 0,95 -1,67 1,54

-3,49 -9,86 -3,47 -2,27 -9,80 -13,79 -1,73 5,31 -10,04 -11,60 -4,99 -6,36 0,72 -2,75 -6,44 -2,70 -4,09 -5,82

-3,55 -20,28 4,20 3,77 -10,81 -27,51 -2,35 N/A -22,79 -11,57 -7,52 -11,44 6,71 3,35 -5,62 1,66 -1,35 -5,52

8,24 -8,65 5,15 3,86 -0,60 1,62 -4,53 N/A 7,16 -15,56 1,71 -2,95 7,04 5,31 4,66 -0,26 -4,39 -0,72

1,60 -10,96 5,19 3,63 -8,90 -13,10 2,12 7,66 -11,17 -9,23 -4,93 -2,75 4,98 3,64 -1,45 -0,08 -2,03 -0,34

44,567 2,600 13,593 731,243 99,832 12,246 16,152 151,997 10,234 12,467 40,263 11,700 7,151 326,205 291,214 65,671 7,012 106,832

4,72 5,06 1,61 9,28 5,02 8,45 4,24 0,60 7,76 3,70 4,83 2,26 1,42 8,13 9,08 8,63 4,74 9,73

12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 11.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010

127,4887 160,1900 11,3342 130,5600 174,0800 124,4228 139,8078 159,9400 129,2711

0,32 0,10 0,09 0,05 0,03 0,03 0,01 0,01 0,00

2,01 0,57 0,95 3,64 2,80 2,56 1,67 3,75 2,28

1,88 2,40 2,14 3,37 3,40 1,83 2,48 4,26 1,91

8,38 8,05 5,86 11,11 11,60 4,87 6,14 10,95 7,72

5,16 5,21 1,46 4,54 6,84 4,44 3,94 8,19 4,62

4,21 5,46 5,51 9,04 8,20 4,20 4,43 7,72 7,41

10,326 213,567 6,207 129,813 316,820 14,407 27,335 11,782 108,454

4,83 9,28 8,63 7,36 8,38 5,02 8,66 5,96 7,59

12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 11.10.2010 12.10.2010 12.10.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn

137,8861 131,9262 161,9261 139,3896 125,3660 140,5835 143,8600 137,6900 134,4749 131,4661 116,3234 11,2712 10,6161 107,8652 101,9968 105,0700 124,3516 121,8371

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,73 0,64 0,59 0,47 0,96 0,93 0,93 0,95 0,89 0,89 0,85 0,85 0,87 0,81 0,81 0,90 0,39 0,63

1,12 1,29 1,00 1,08 1,85 1,70 1,70 1,83 1,57 1,62 1,62 1,69 1,65 1,56 1,48 1,96 1,00 1,26

2,57 3,82 3,28 3,06 4,48 10,83 4,67 4,14 4,13 4,90 3,81 4,14 3,93 4,33 1,79 4,77 2,93 3,19

4,66 6,40 4,83 3,30 4,44 4,34 4,88 4,44 4,47 5,60 5,28 6,03 4,50 5,47 1,65 4,80 4,04 4,20

1,93 2,39 1,79 2,09 3,33 3,04 3,10 2,91 2,91 3,26 2,61 2,95 2,85 2,82 0,77 3,52 2,36 2,23

106,072 979,856 2241,908 117,805 477,104 50,498 987,347 786,158 40,203 177,996 158,348 72,500 36,000 164,332 7,297 681,184 35,974 116,665

7,05 11,54 10,22 10,22 8,22 8,02 7,63 7,36 6,78 5,02 2,94 2,04 1,36 1,42 1,21 1,05 5,50 4,81

12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 11.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010 12.10.2010

OBVEZNI KI FONDOVI OTP euro obvezni ki ZB bond HI-conservative Erste Bond Raiffeisen Bonds HPB Obvezni ki ICF Fixed Income Capital One PBZ Bond fond

NOV ANI FONDOVI HI-cash PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash HPB Nov ani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money PBZ Dollar fond OTP nov ani fond

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr etvrtak 14/10/2010

U LONDONU

Sastanak HT-a i ulaga a 2. 11.

Hrvatski je Telekom na internetskim stranicama Zagreba ke burze najavio sastanak s analiti arima i ulaga ima, koji e se 2. studenoga ove godine održati u Londonu. Osim Ivice Mudrini a, u prezentaciji poslovanja Grupe i najnovijih kretanja na tržištu sudjelovat e lanovi Uprave Jürgen Czapran, Johan Buse, Irena Joli Šimovi i Božidar Poldruga . B. S.

BROJKA

4,4

milijarde dolara neto dobiti zaradila je ameri ka banka JPMorgan u tre em tromjese ju ove godine

NAKON BANAKA

Ma ari uvode i poreze na trgova ke lance

Ma arska vlada nije se ograni ila na oporezivanje banaka, ve je odlu ila sli an porez uvesti i na velike maloprodajne lance. Kako je izvijestila televizijska postaja TV2, taj bi korak u pokušaju krpanja prora unske rupe ma arski premijer Viktor Orban trebao objaviti u sklopu predstavljanja novoga gospodarskog plana svo-

ga kabineta. Kada je Orban u srpnju najavio oporezivanje cjelokupnog bankarskog kapitala, na sebe je navukao bankarski bijes iz zemlje i inozemstva. Novi plan, koji bi trebao biti objavljen u trenutku zaklju ivanja ovog teksta, trebao bi sadržavati novi porezni udar na telekomunikacijske i energetske kompanije, a sigurno je da e zbog toga slijediti novi verbalni udar na Orbana. Ma arska vlada nada se tim potezima smanjiti deficit na 3 posto BDP-a. A. Pa.

Rast indeksa potaknut optimizmom u Europi SAMO TRI MILIJUNAŠA Dionice HT-a, Atlantic grupe i Adris grupe jedine su u srijedu zabilježile promet ve i od milijun kuna, a samo se tre ina ukupnog prometa na Zagreba koj burzi u srijedu odnosila na dioni ki promet Indeksi Zagreba ke burze u srijedu su zabilježili rast vrijednosti, a analiti ari tvrde da je optimizam na doma em tržištu rezultat rasta cijena dionica na svjetskim tržištima, posebice europskim. Crobex je sko io 0,47 posto, dok je Crobexu 10 vrijednost narasla 0,47 postotna boda presko ivši ponovo 1000 bodova. Iako je ukupan promet iznosio 37 milijuna kuna, samo se nešto više od tre ine odnosilo na redovit dioni ki promet. Najviše se trgovalo dionicama HT-a iji je promet dosegnuo 3,4 milijuna kuna. Prema kri-

teriju prometa, tu je dionicu slijedila Atlantic grupa kojom se trgovalo u vrijednosti 2,8 milijuna kuna. Obje najlikvidnije dionice u srijedu nisu promijenile cijenu te su ostale na razinama iz utorka.

Adris na 271 kunu

S povlaštenom dionicom Adrisa zaklju en je tercet izdanja koja su u srijedu osigurala promet ve i od milijuna. Ta je dionica, me utim, zabilježila pad cijene 0,37 posto, potonuvši na 271 kunu. Gra evinske dionice držale su gornji dio tablice po veli ini

prometa. Tako je Ingra zabilježila najve i sektorski promet, uz rast cijene 1,92 posto. Dalekovod je rastao po stopi 1,47 posto, a Institut IGH, koji je dan prije Stipi grupi prenio 10-postotni udjel u Centru Bundek, sko io je ak 2,35 posto. Inina dionica po ela se oporavljati nakon svjedo enja razli itih politi ara pred saborskim povjerenstvom pa je u srijedu njezina vrijednost pove ana 1,1 posto. Dok je na Zagreba koj burzi apetit za ulaganjem sve manji, neka izdanja imaju

EMIL TEDESCHI, predsjednik Uprave Atlantic grupe, ija je dionica u srijedu bila druga najlikvidnija dionica na doma em tržištu kapitala SNIMIO HRVOJE DOMINI

sve manje želje za ostankom na doma em tržištu. Tako je u srijedu na internetskim stranicama Zagreba ke burze objavljeno izlistavanje dionica Inkera, odnosno da se ukida uvrštenje dionica tog proizvo a a keramike u redovitom tržištu, na kojemu te dionice više ne e biti od etvrtka. Ulaga i sve više poglede usmjeravaju prema svjetskim burzama, na kojima je

REGIJA

Najlikvidnija je na Sarajevskoj burzi bila dionica Plina Sarajevo s prometom 18.810 konvertibilnih maraka, a slijedila je dionica Fabrike duhana s prometom 15.154 KM. Najviša cijena po kojoj se tom

dionicom u srijedu trgovalo iznosila je 71 KM. Na susjednoj Banjalu koj burzi najve i je promet zabilježila dionica Tržnice Banja Luka kojom se trgovalo u iznosu 45.627 KM, no toj je dionici cijena pala

Ante Pavi

BROJKE

Rekordno niski prometi u BiH Oba su sarajevska indeksa u srijedu ostvarila rast vrijednosti - SASX-10 rastao je naime 0,58 posto, na 889,68 bodova, dok je SASX-30 bio u plusu 0,23 posto.

zabilježen rast cijena, pa su tako europski indeksi snažno rasli potaknuti dobicima u Aziji. Frankfurtski DAX u jednom je trenutku ak dosegnuo najvišu ovogodišnju razinu. Stoga analiti ari o ekuju da e s burzom u danima koji slijede biti kao s gospodarstvom - i dalje e osluškivati i ovisiti o rastu u zemljama Europske unije.

1,36 posto, na 1,45 KM. Nijedna druga dionica nije premašila 10.000 KM prometa. Banjalu ki indeks BIRS bio je u srijedu u minusu 0,16 posto te je dan zaklju io na razini 862,22 boda. B. S.

0,24 0,64 posto rastao je LJSEX

posto pao je MBI 10

Gap odustao od promjene loga nakon bijesne reakcije kupaca na Facebooku Samo tjedan dana nakon predstavljanja novog loga kompanije na svojim internetskim stranicama ameri ki tekstilni div Gap povukao je odluku o promjeni te zadrĹžava plavi kvadrat po kojem ga kupci prepoznaju posljednjih 20 godina. Iako je u studenome trebala poDOBITNICI DANA (ZSE) Koka +8,91 % Sun ani Hvar +8,19 % Riviera Pore +2,83 % akove ki mlinovi +2,51 % Jadroplov +2,36 % 27 Raste

eti marketinĹĄka kampanja pod novim znakom, nekoliko tisu a negativnih komentara koji su zasuli Gapov Facebook profil zaustavilo je sve planove o promjeni identiteta. Iako je vodstvo Gapa vjerovalo, kako su tvrdili dizajneri, da su pronaĹĄli nov i moderan logo koji je tre-

GUBITNICI DANA (ZSE) Turisthotel -15,18 % Atlas -15 % Medika -8,68 % Dioki -7,54 % Genera -6,13 %

13 Nema promjene

33 Pada

INDEKSI CROX Mirex

bao privu i kupce u dvadesetim i ranim tridesetim godinama, komentari na internetu, me u kojima dominiraju oni da logo izgleda jeftino, uvjerili su ih da je novi logo potpuni promaĹĄaj. Odustajanje od loga doĹĄlo je uz ispriku tvrtke kupcima. D. B.

Vrijed. 1,185.48 152,39

Prom. 0,54% 0,06%

Sirova nafta 81,67 Prirodni plin 3,45 Zlato 1.350,54 Srebro 23,34 Goveda 95,00

0,66% 0,29% 0,24% 0,25% 0,00%

TRAĹ˝ILICA KONKURIRA SREDIĹ NJOJ BANCI

Google precizniji od Feda Svemo ni Google uvidio je da raspolaĹže golemom koli inom podataka, koja mu omogu uje da bude precizniji od Feda u analizi makroekonomskih podataka, i odlu io je to iskoristiti, otkriva CNBC. Googleov glavni ekonomist Hal Varian otkrio je da Google razvija vlastiti indeks cijena robe kojom se trguje preko interneta te da podaci Googleova indeksa cijena (GPI) dolaze znatno brĹže i lakĹĄe se obra uje nego sluĹžbeni Fedov CPI pa e mu jednog dana moĹžda postati konkurencija. Prema GPI-u, koji je joĹĄ relativno nedora en i ovisi o sezonskim kretanjima, SAD od BoĹži a biljeĹži deflacijski trend, a sluĹžbeni podatak upu uje na umjerenu inflaciju od 0,9 posto. Google se ne namjerava ograni iti na inflaciju, ve na sve pokazatelje koji mogu dati sliku o gospodarstvu prije nego ĹĄto se prikupe sluĹžbeni podaci. D. B.

HVALITE ME, USTA MOJA

MenadĹžeri s Wall Streeta nisu Ä?uli za samokritiku Nedavno istraĹživanje internetskog portala eFinancialCareersa obuhvatilo je gotovo 6000 profesionalaca s Wall Streeta i pokazalo da im samokritika nije ja a strana. Ve ina ih, naime, smatra da su zasluĹžili goleme bonuse, ali poslodavce krive ĹĄto su ti bonusi ipak premali. udan je njihov stav o premalim bonusima, osobito nakon ĹĄto je Wall Street Journal objavio tekst o rekordnom iznosu

bonusa koji e financijske tvrtke s Wall Streeta ove godine isplatiti svojim menadĹžerima, a rije je o 144 milijarde dolara. U istraĹživanju je anketiranima postavljeno pitanje zaĹĄto smatraju da bi ove godine trebali dobiti ve i bonus nego lani, a 34 posto ih je odgovorilo da to zasluĹžuju zbog â&#x20AC;&#x2DC;osobne izvedbeâ&#x20AC;&#x2122;. S druge strane, naj eĹĄ i odgovor (52 posto) na pitanje tko e biti kriv za manje bonuse glasio je - tvrtka. B. S.

Koliko je Amerikanaca proĹĄloga tjedna prvi put podnijelo zahtjev za pomo za nezaposlene, itajte na...

www.business.hr

UKRATKO... Ministar u sapunici Tajlandski ministar financija Korn Chatikavanij nastupio je u specijalnoj epizodi popularne sapunice Wainda, i to kako bi promovirao vladin plan pomo i pojedincima u reprogramiranju dugova. Slovenski direktori kazneno odgovorni za loĹĄe odluke? Slovenski drĹžavni revizor Igor Ĺ oltes najavio je da e lanovi uprava i nadzornih odbora tamoĹĄnjih tvrtki postati kazneno odgovorni za loĹĄe poslovne odluke, ali samo ako su njima naĹĄtetili javnim financijama. BivĹĄi premijeri BiH oslobo eni optuĹžbi za zloporabu poloĹžaja BivĹĄi premijeri Federacije Bosne i Hercegovine Edhem Bi ak i i NedĹžad Brankovi oslobo eni su optuĹžbi za protuzakonitu kupnju Brankovi eva stana novcem iz drĹžavnog prora una.