Business.hr broj 742 by Business.hr

ZG HOLDING 10

Polugodišnji gubitak od 51 mil. kn do kraja godine raste na 200 milijuna kn IVO OVI , predsjednik Uprave Zagreba kog holdinga, u prvih šest mjeseci smanjio je troškove 7 posto, a sad traži prostor za dodatan rez od 10 posto

RADNE DOZVOLE 2

Ina: Krivi smo i žao nam je

PETAK/SUBOTA 15 i 16/10/2010

BROJ 742 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

KONA»NI OBRA»UN U HDZ-u 4-5 Informacija da je bivši premijer Ivo Sanader zatražio aktiviranje saborskog mandata raspirila je strasti na politi koj sceni, a najve i udarac primila je premijerka Jadranka Kosor

Sanader

ruši

Vladu EUROPLJANI U HRVATSKIM STOLCIMA

Na hrvatskom namještaju najviše zarade strani trgovci U izvozu namještaja u prvih je šest mjeseci 2010. prvi put ostvaren suficit, no doma i proizvo a i gube zbog nepostojanja brenda i dobre izvozne trgova ke mreže, koja je neko postojala kroz Exportdrvo

info&stav

INDIKATOR

2-3 Vinska promocija u Londonu

business.hr Petak 15/10/2010 Subota 16/10/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenici glavnog urednika: Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Više od dvjesto distributera, vinskih kupaca, sommeliera i predstavnika medija u Londonu je ovog tjedna kušalo hrvatska vina na doga anju "Wines of Croatia", izvijestili su iz Udruga vinogradara i vinara Istre-Vinistre. Prvo je to u nizu me unarodnih vinskih doga anja otkad je u rujnu osnovana Koordinacija vinskih udruga i obiteljskih vinarija Hrvatske

Potvr ena globa DT-u Deutsche Telekom vjerojatno e ipak morati platiti nov anu kaznu prema odluci EK iz 2003. zbog kršenja propisa o zaštiti tržišnog natjecanja jer je Europski sud pravde ju er odbacio njegovu žalbu. Rije je o 12,6 milijuna eura globe zbog kršenja propisa o slobodnoj tržišnoj utakmici zara unavanjem prekomjernih naknadi konkurenciji za upotrebu mreže za fiksnu telefoniju

SLU»AJ LJUBLJANSKA BANKA

Kosor i Pahor: Dogovor emo se u Baselu Hrvatska i Slovenija pronašle su nakon dva desetlje a rješenje za štediše Ljubljanske banke, prvo je ju er novinarima objavio slovenski premijer Borut Pahor, a nešto kasnije potvrdila i Jadranka Kosor. Me u zaklju cima Vlade našao se i onaj kojim se ministra financija ovlaš uje da Banci za me unarodna poravnanja u Baselu iskaže spremnost Hrvatske za nastavak pregovora u skladu s lankom 7. aneksa C, Ugovora o pitanjima sukcesije. Kosor je istaknula da nema govora o bilo kakvoj prodaji teritorija, odnosno da je rije o dobru poslu za Hrvatsku. Taj je potez na tragu pregovora izme u Kosor i Pa-

hora s Bohinja, podsjetila je Kosor i naglasila da je i tom prigodom re eno da dogovori dviju država ne ograni avaju prava pojedinaca. Pahor je pak, prenose Finance, kazao da je obe ao rješenje problema za 90 dana, a od bohinjskog je sastanka prošlo tek 75 dana. Kosor je ponovila i da je hrvatski stav usuglašen s guvernerom HNB-a Željkom Rohatinskim te da je HNB suglasan s ju erašnjom odlukom Vlade. "Slovenija e poduprijeti zatvaranje preostalih poglavlja", kazala je Kosor i istaknula da je ju er telefonski razgovarala s Pahorom te da je optimisti na glede me uvladine kon-

JADRANKA KOSOR I BORUT PAHOR najavili su rješenje problema starog dva desetlje a FOTO VLADA.HR

ferencije po etkom studenog, kada o ekuje zatvaranje poglavlja o slobodi kretanja kapitala. Vlade obiju zemalja, tvrdi Kosor, pokaza-

le su odlu nost, znanje i umješnost u savladavanju prepreka kada su prošle godine dogovorile kako e rješavati spor oko grani nog pitanja te odvajanjem

POGRIJEŠILI U PROCESU DOBIVANJA RADNIH DOZVOLA

Ina: Krivi smo i žao nam je Ina je i javno priznala krivnju za nalaz Državnog inspektorata, koji je pokazao da su od po etka godine do trenutka nadzora svi ma arski lanovi Uprave i Nadzornog odbora Ine iz Mola u Hrvatskoj radili na crno, bez radnih dozvola, zbog ega je Ina krajem rujna ve plati-

la milijun kuna kazne. U Ini isti u da trenuta no nema stranih državljana bez radnih dozvola u Ini, uklju ivši i lanove Uprave i Nadzornog odbora. Hrvatska, kažu u Ini, ne e biti ošte ena jer su za navedene osobe porezne obveze podmirene od prvog dana njihova obavljan-

ja funkcije u Ini, a ne od dana kada su dobili radnu dozvolu. "U procesu dobivanja potrebnih radnih dozvola korištene su savjetodavne usluge ugledne me unarodne konzultantske ku e. No, mi u potpunosti priznajemo da je napravljena pogreška u procesu.

U skladu s tim prihvatili smo nov anu kaznu koja je podmirena na vrijeme, i u ime kompanije i pojedina no, pa to pitanje smatramo zaklju enim", kažu u Ini. Isti i i kako injenica da se radilo bez radnih dozvola nije utjecala na odluke koje su donosili stra-

››

BISER DANA

BROJKA

Sve ovo me podsje a na sapunicu "1001 no ", gdje je Sanader Onur, a zna se tko je Šeherezada

posto hrvatskih poslovnjaka koji su sudjelovali u istraživanju Poslovnoga savjetnika i Proaga smatra se radoholi arima

DARINKO KOSOR, predsjednik HSLS-a, o Sanaderovu aktiviranju zastupni kog mandata

vorit tih problema od hrvatskih pregovora o ulasku u EU, što su, naglasila je, podržali svi hrvatski prijatelji i saveznici. "O ito je da i danas neke na to treba podsje ati i neki ne žele i ne e razumjeti, a to je zaista samo njihov problem, da smo mi odvojili hrvatske pregovore od tog problema, omogu ili da Hrvatska nastavi svojim europskim putem, trasirali rješenja problema koji punih 18 godina nisu bili riješeni i nije se nazirao put njihova rješenja", naglasila je premijerka. Što se ti e spekulacija o tome da e europski arbitri biti skloniji nekoj drugoj strani, Kosor ih je nazvala besmislenim. I. U. G. ni lanovi menadžmenta jer su ih donosili legalno imenovani predstavnici s važe im ovlaštenjima. U Ini je od po etka godine do po etka inspekcijskog nadzora radio 61 stranac. Za njih 38 Ina je imala radne dozvole, od ega su tri osobe u radnom odnosu u Ini, a svi drugi su zaposlenici Mola na radu u Ini. U inspektoratu su izvijestili da Ina za 15 stranaca nije na uvid dostavila radne dozvole. N. D.

UVODNIK

Sanader kao Glavaš KAD 'UGLEDNIK' POSTANE CIRKUSANT Sanader najbolje zna sve što je Glavaš pokušao i što mu nije pomoglo da izbjegne zatvorske rešetke, a ipak se upušta u istu bitku s vjetrenja ama

Zoran Daskalovi zoran.daskalovic@business.hr

ktiviranjem zastupni kog mandata Ivo Sanader do nagosti razotkriva paniku koja ga je obuzela. U bijegu od zakona krenuo je Glavaševim stopama. Glavašu nije uspjelo pobje i od presude i zatvora. Nije mu pomogao ni pokušaj rušenja parlamentarne ve ine izvla enjem svojih sljedbenika iz Sanaderova HDZ-a. Ni zastupni ki imunitet nije ga spasio od su enja i presude, a ni bijegom u Bosnu i Hercegovinu nije izbjegao zatvor.

SANADER NAJBOLJE ZNA sve što je Glavaš pokušao i što mu nije pomoglo da izbjegne zatvorske rešetke, a ipak se upušta u istu bitku s vjetrenja ama. Previše je njegovih poslušnika završilo u istražnim zatvorima ekaju i podizanje optužnica i presude da bi Sanader mogao ra unati kako e njega zaobi i sve te pravosudne istrage i procesi. O ito se plaši suo avanja s pravosudnim tijelima i poput Glavaša pokušava od pravosu a ute i pod skute politike. Od sve izvjesnijeg pravosudnog progona ne može ga zaštititi zastupni ki imunitet, može tek ponešto odgoditi njegovo suo avanje s istražiteljima, tužiteljima i sucima. Iz sabornice može glasnije prijetiti i svojim

FOTO MEHKEK/CROPIX

››

U bijegu od zakona Sanader je krenuo Glavaševim stopama. Glavašu nije uspjelo pobje i od presude i zatvora. Nije mu pomogao ni pokušaj rušenja parlamentarne ve ine izvla enjem svojih sljedbenika iz Sanaderova HDZ-a bivšim strana kim kolegama da e mnoge me u njima povu i sa sobom, ali i da e srušiti njihovu parlamentarnu ve inu i izazvati ranije izbore. Može se nadati i da e ga pravosu e "zaboraviti" u toj izbornoj gužvi i prijenosu vlasti s aktualne koalicije na neku koja bi mu eventualno bila zahvalnija i sklonija. DA HRVATSKA NIJE u završnici pregovora o svojemu lanstvu u Europskoj uniji, takvi bi Sanaderovi snovi i imali kakvihtakvih šansi da postanu stvarnost. No aktualno pravosud-

no procesuiranje korupcije i kriminala u vrhu države i njezinim poduze ima nisu samo hrvatska nego su i europska pri a. Nema Hrvatske u Uniji ako ne uradi doma u zada u i sankcionira kriminal i korupciju za koje su optuženi sada ve brojni bivši visokorangirani državni dužnosnici. Ako se me u njima, zahvaljuju i i Uskokovim oprosnicama, uskoro na e i Sanader, tim bolje po Hrvatsku i njezinu europsku budu nost. On bi bio krunski dokaz da se u Hrvatskoj ne e ponoviti pri a iz Bugarske i Rumunjske u kojima

su korupcija i kriminal nastavili cvjetati u vrhovima vlasti i nakon ulaska u Uniju. Zato, neka Sanadera u saborskim klupama, jer e, poput Glavaša, politizacijom svojih eventualnih nezakonitih nedjela dodatno ubrzati svoj politi ki i pravosudni pad. Ni Hrvatskoj ne bi škodilo da sa sobom povu e što je mogu e više sli nih sebi. A i eventualno ranije održavanje izbora moglo bi joj više koristiti nego štetiti, jer bi izbori barem donekle razbistrili sadašnje premutne politi ke vode.

tema 4-5

KONAČNI OBRAČUN U HDZ-u Informacija da je bivši prem raspirila je strasti na političkoj sceni, a najveći udarac primila je

'Ozbiljna prijetnja Sanader uzeo im Na dan kada je premijerka ustvrdila da je 'Sanaderova prijetnja ozbiljna' Ivo Sanader odlučio se na veliki povratak u politiku. Iako to ne znači automatski da Vlada nema većinu, činjenica je da očajni Sanader pod prijetnjom otvaranja istrage, uz sebi bliske zastupnike, odsad odlučuje o sudbini Vlade

NIJE MOGAO BEZ DRAME Ivo Sanader uhvatio je posljednju priliku za spas pred kaznenim progonom foto tadić/cropix

Bivši premijer Ivo Sanader pismeno je od predsjednika Sabora Luke Bebića zatražio aktiviranje mandata u Saboru. Komentirajući Sanaderov potez, premijerka i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor izjavila je da ga je "očekivala i predvidjela". Uvjerena je i da

je Sanaderov povratak među zastupnike dio plana "na tragu rušenja Vlade, koalicije i urušavanja HDZ-a".

Koliko ima prijatelja?

Pisani zahtjev Ive Sanadera za aktiviranje zastupničkog mandata u Hrvatskom sabo-

ru primljen je 13. listopada 2010. godine, priopćeno je iz Hrvatskog sabora. Zahtjev je proslijeđen Mandatno-imunitetnom povjerenstvu, kaže se u priopćenju. To znači da je Sanader odluku o povratku u Sabor, gdje ima obvezujući mandat, koji

reakcije ZORAN MILANOVIĆ, SDP

Zemlja je, smatra Milanović, talac unutarnjih sukoba u HDZ-u i takvo stanje mora prestati. H DARKO MILINOVIĆ, HDZ

Razmišljamo o glasanju o nepovjerenju Vladi "Ne znam zašto se Sanader vraća u Sabor. To je formalno njegovo pravo, ali nisam siguran da tamo ima nekog posla", komentirao je Zoran Milanović, predsjednik SDP-a, te naglasio da SDP ne želi imati posla ni sa Sanaderom ni sa HDZ-om. Istaknuo je da SDP ozbiljno razmatra mogućnost da zatraži glasanje o nepovjerenju Vladi jer smatra da se na ovako dalje više ne može.

se godinu dana ne pojavi u Saboru. Milinović ne očekuje da će Sanader u Saboru privući dio HDZ-ovih zastupnika jer, ocijenio je, "rijetko tko ide za gubitnikom". H MILORAD PUPOVAC, SDSS

Rijetko tko ide za gubitnikom "Mi smo to i očekivali i to neće uzdrmati vladajuću koaliciju. I dalje ćemo imati većinu u Saboru", izjavio je Darko Milinović, potpredsjednik Vlade. "Smatram da imamo čvrstu koaliciju, ali što se iza brda valja, sačekajmo tjedan-dva pa ćemo vidjeti", rekao je potpredsjednik Vlade, koji smatra mogućim i da Sanader aktivira saborski mandat, a da

Sanaderov povratak homogenizirat će HDZ "Sanaderova najava da se vraća u Sabor samo će dodatno homogenizirati ljude u HDZ-u, koje su možda dehomogenizirali neki događaji posljednjih tjedana, a nadam se da ta homogenizacija neće zaustaviti zapo-

i premijer Ivo Sanader zatražio aktiviranje saborskog mandata mila je premijerka Jadranka Kosor

business.hr Petak 15/10/2010 Subota 16/10/2010

nja' se ostvarila: munitet i ruši Vladu mu nitko ne može osporiti, donio na dan kada je premijerka ustvrdila da je "Sanaderova prijetnja ozbiljna". S obzirom na to da mandat u Saboru drže i neki Sanaderovi bliski prijatelji, poput Marija Zubovića i Jerka Rošina, čini se da Kosor više nema stabilnu većinu na koju može bezuvjetno računati. Sanaderov povratak ne znači automatski da Vlada nema većinu, ali činjenica je da Sanader, uz sebi bliske zastupnike, odsad odlučuje o sudbini Vlade. Također, moguće je da Sanadera samo zanima imunitet koji mu pruža funkcija saborskog zastupnika s obzirom

na to da Uskok navodno provodi istragu nad njim.

čete procese u borbi protiv korupcije", rekao je Milorad Pupovac, potpredsjednik SDSS-a. Pupovac se pita i nije li riječ o istoj vrsti reakcije kakvu je Sanader pokazao kada je u siječnju pokušao napraviti svojevrstan puč u HDZ-u.

klub zastupnika, u kojem bi bio i on, Bebić je naglasio da podržava program HDZ-a, premijerku Jadranku Kosor i koalicijsku Vladu. "Sada i uvijek podržavao sam program HDZ-a. Podržavam koaliciju koja je na osnovi koalicijskog sporazuma ostvarila većinu u ovom sazivu Sabora. U tom smislu podržavam predsjednicu stranke Jadranku Kosor i vodstvo stranke", rekao je Bebić.

LUKA BEBIĆ, HDZ

'SDP mu dræi lojtru'

Jadranka Kosor, međutim, poručuje da kada se pogleda što je tko pitao na saborskom povjerenstvu o Ini, postaje jasno da je to bilo "SDP-ovo držanje lojtre Sanaderu". Dodala je kako je to "definitivno pokušaj zaustavljanja provedbe Programa gospodarskog oporavka", jer sve što je Vlada do sada poduzela u realizaciji pokazuje da će biti i proveden, a to se sprječava. Također, rušenje Vlade i provociranje izbora, uvjerena je Kosor, dovelo bi do

DAVOR GJENERO, ANALITIČAR Podržavam program HDZ-a "Odlučio se sada. Malo sam iznenađen, ne previše, ali ipak sam iznenađen", rekao je Luka Bebić, član Predsjedništva HDZ-a. Na odgovor novinara kako postoje spekulacije da bi Sanader mogao u Saboru stvoriti svoj

Kosor je preslaba da zaustavi istrage

prekida pregovora s Europskom unijom, pa se planovi njezine Vlade o njihovu okončanju do lipnja sljedeće godine ne bi ostvarili, a i to bi željeli i Sanader i SDP. Sanaderov potez je "svakako i na tragu zaustavljanja borbe protiv korupcije", kaže Jadranka Kosor. I u tom dijelu preporučuje: "Pogledajte tko nije glasao za produljenje mandata glavnog državnog odvjetnika i tko gotovo svakodnevno napada ministra policije Tomislava Karamarka", sugerirajući da SDP i u sprječavanju borbe protiv korupcije "daje ruku" Sanaderu. Unatoč svemu,

"Postoje tri moguća razloga zašto je Ivo Sanader aktivirao mandat u Saboru. Želi imunitet da uspori istrage, od Jadranke Kosor sada može tražiti 'ograničenje štete', koja je već napravljena djelovanjem DORH-a, te na kraju može pokušati zaustaviti Kosor", analizirao je politički analitičar Davor Gjenero. "Borba s korupcijom ide dok je Kosor na vlasti jer je ona

Jadranka Kosor je uvjerena da "Hrvatska nema alternativu, jer svi koji žele zaustaviti ove procese, žele da Hrvatska ode na sporedni kolosijek. To nećemo dopustiti. Želimo da Hrvatska i gospodarski snažna uđe u Europsku uniju". Darko Baniček Zoran Daskalović

PREMIJERKA Jadranka Kosor morat Êe brzo izbrojati koliko joj je HDZ-ovih zastupnika joπ uvijek vjerno foto lučić/cropix

preslaba da je više zaustavi, a dolazak Zorana Milanovića na vlast stvara drugi tip političkih odnosa. SDP vjerojatno smatra da im Sanader na slobodi odgovara i istodobno smeta HDZ-u jer im je uteg", smatra Gjenero.

tema 6-7

EUROPLJANI U HRVATSKIM STOLCIMA Iako je ukupni izvoz u prv znakovi oporavka i promjene strukture izvoza: namještaj danas ini 40

Na hrvatskom namješ najviše zarade strani U izvozu namještaja u prvih je šest mjeseci 2010. prvi put ostvaren suficit, no doma i proizvo a i gube zbog nepostojanja brenda i dobre izvozne trgova ke mreže koja je neko postojala kroz Exportdrvo Izvoz hrvatskog namještaja u posljednjih je desetak godina porastao za etiri puta, ali kako Hrvatska nema dobru izvoznu trgova ku mrežu, drugi na njemu zara uju višestruko. Direktor Drvnog klastera iz Delnica Marijan Kavran navodi kako su maloprodajne cijene hrvatskih proizvoda u Europi ponekad tri do etiri puta više nego izvozne cijene hrvatskih proizvo a a namještaja. "To je posljedica nedostatka brenda i snažnije komercijalne organiziranosti", smatra Kavran. Njegove rije i potvr uje Mirko Jakop i , direktor tvrtke Javor, pokraj Križevaca, koja više od 90 posto prihoda ostvaruje na tržištu EU. "Na naših sto, oni stave cijenu od tristo eura, jer njihovi veletrgovci imaju monopol. To bismo mogli izbje i da se me usobno organiziramo preko jakog drvnog klastera ili naših veleposlanstava, ali nisam naišao na njihov odziv i angažman. Neko je tu ulogu imalo Exportdrvo", kaže Jakop i .

Loša strana bilance

EU je glavno tržište za hrvatski namještaj, u Njema koj, Francuskoj i Italiji završava 58 posto ukupna izvoza doma e drvne industrije. "U izvozu namještaja Hrvatska je u prvih šest mjeseci ove godine prvi put ostvarila suficit. Kad je rije o cjelokupnoj razmjeni drvnih proizvoda

i namještaja, ostvaren je suficit od 140 milijuna dolara, a do kraja godine mogao bi premašiti 250 milijuna, dok je rekordne 2008. iznosio 70 milijuna dolara", predvi anja su Drvnog klastera. Me utim, bilanca ima i svoju lošu stranu, a to je godišnji manjak od 400 milijuna kuna koje drvoprera iva i izgube na te ajnim razlikama i monetarnim me uodnosima. Iako je ukupni izvoz u prvih šest mjeseci još uvijek 15 posto slabiji od rekordne 2008. godine, vidljivi su znakovi oporavka i promjene strukture izvoza, tako da namještaj danas ini 40 posto izvoza. Unato smanjenju uvoza namještaja od 19 posto, iz inozemstva stiže glavnina namještaja kojom se oprema 64 posto novih stanova. Najviše se uvozi iz Italije, Slovenije, Poljske, Njema ke, BiH i Kine. Rezultati istraživanja koje je potkraj prošle godine proveo GfK pokazuju da Hrvati doma i namještaj percipiraju kao kvalitetan, ali mu zamjeraju što je skup i lošeg dizajna. Zbog toga najve i dio od 700 milijuna dolara, koliko se u Hrvatskoj godišnje potroši na namještaj, odlazi u džepove stranih proizvo a a i njihovih zastupnika. Dok je 1997. godine udjel doma eg namještaja na hrvatskom tržištu bio 60 posto, prošle je godine iznosio 34 posto. Prema izra unu

z u prvih šest mjeseci 15% slabiji od rekordne 2008., vidljivi su ni 40 posto izvoza, glavna su tržišta Njemačka, Francuska i Italija

business.hr Petak 15/10/2010 Subota 16/10/2010

ještaju ni trgovci

Vodeći hrvatski proizvođači drva i drvnih proizvoda po prihodu u 2009.

1. SPAČVA d.d., Vinkovci / spacva@spacva.hr / www.spacva.hr 2. IVERICA d.o.o., Bjelovar / iverica@iverica.hr / www.iverica.hr 3. ŠERIF EXPORT-IMPORT d.o.o., Zagreb / sherif@sherif.hr / www.sherif.hr 4. DRVODJELAC d.o.o., Ivanec / drvodjelac@drvodjelac.hr / www.drvodjelac.hr 5. SLAVONIJA DI d.o.o., Slavonski Brod / slavonija-di@slavonija-di.hr / www.slavonija-di.hr 6. VIŠEVICA-KOMP d.o.o, Perušić. / viševica@zg.t-com.hr / www.visevicakomp.hr Izvor: DZS

Vodeći hrvatski proizvođači namještaja po prihodu u 2009.

››

Prema pojedinim grupama namještaja, u Hrvatsku se najviše uvoze kuhinje, a domaći proizvođači u najvećim količinama izvoze stolce Šumarskog fakulteta u Zagrebu, financijski gubitak zbog pada udjela prodaje domaćeg namještaja iznosi 155 milijuna dolara. "Kupac često želi kupiti domaći namještaj, ali ne zna gdje i kako ga naći. Postoji veliki broj malih prodajnih mjesta koja ne nude potrebnu širinu asortimana proizvoda i popratne usluge. Zato prosječan kupac namještaja odlazi u velike trgovačke centre, gdje više ne pita za proizvođača", kaže Kavran.

Sivo tržište

Iako je na domaćem tržištu oštra konkurencija uvoznog namještaja iz raznih krajeva svijeta, podaci Eurostata pokazuju da je on u Hrvatskoj najskuplji u usporedbi

s drugim tranzicijskim zemljama, dok je onih u EU jeftiniji samo 18 posto. Visoke cijene i krizna vremena doveli su do nagla porasta sivog tržišta, na što upozorava Damir Halužan, direktor Bruno-hala, koji prodaje domaći i uvozni namještaj. "Nama problem nije konkurencija poput Kike ili Lesnine, jer oni podmiruju sva davanja kao i mi. Problem su majstori koji u velikim distributivnim centrima režu ivericu i na crno izrađuju namještaj, prije svega kuhinje. Na sivom tržištu izradi se 50 posto kuhinja, pa njihova prodaja u trgovinama drastično pada", kaže Halužan. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

1. PRIMA COMMERCE d.o.o., Bjelovar/ prima.fin@prima.t-com.hr / www.prima.commerce.hr 2. FINVEST-CORP d.d., Čabar/ info@finvest.hr / www.finvestcorp.hr 3. TVIN d.o.o., Virovitica/ tvin1@vt.t-com.hr / www.tvin.hr 4. HESPO d.o.o., Prelog/ info@hespo.hr / www.hespo.hr 5. LPT d.o.o., Prelog/ info@lpt.hr / www.lpt.hr 6. DI KLANA d.d., Klana/ diklana@vip.hr /www.klana.com Izvor: DZS

Neki od vodećih hrvatskih izvoznika namještaja u 2009.

Ukupni prihod mil. KN

Ukupni prihod mil. USD

Izvoz mil. KN

Izvoz Zaposleni mil. USD

1 Tvin, Virovitica

224.60

43.19

152.64

29.35

1.118

4 LPT Prelog

154.80

29.70

125.92

24.21

226

DI Klana, Klana

108.00

20.70

100.36

19.30

342

2 Finvest Corp, Čabar

243.00

47.70

70.35

13.52

613

51.80

9.90

36.36

6.99

129

5 Ciprijanović, Orahovica

Izvor: DZS

Ikea se širi zbog namještaja ili zarade na zemljištu? Švedska Ikea, najveći svjetski maloprodajni lanac namještaja, početkom listopada objavila je kompletno financijsko izvješće otkrivši kako je profit u prošloj fiskalnoj godini iznosio 3,6 milijardi dolara s rastom od 11 posto. Prihodi su porasli 7,7 posto, na 31,7 milijardi dolara. Za takav uspjeh najviše je, kažu, zaslužno dobro poslovanje u Aziji, ali gotovo 80 posto prihoda i dalje ostvaruju u Europi. Zaradu će uložiti u daljnje širenje poslovanja, među ostalim, na području Južne Koreje i Indije. Veletrgovac namještajem Damir Halužan smatra da u širenju jugoistokom Europe Ikea interes ne pronalazi samo u proda-

ji namještaja nego i u zaradi na preprodaji zemljišta. "Prvo su uzeli 200 tisuća kvadrata zemljišta uz autocestu u Sv. Nedjelji. Čekali su njegovu prenamjenu u građevinsko zemljište i nakon deset godina dobro zaradili na prodaji. Sad to isto rade u Rugvici. Od države traže da im pomaknu naplatne kućice na autocesti, a lokalna će uprava tu proglasiti industrijsku zonu. Kako bi opravdali svoj dolazak, otvorit će neku malu robnu kuću, a ostalo će zemljište prodati", sumnjičav je Halužan. Dodaje kako je slične namjere Ikea imala i u Beogradu, ali su naišli na prepreke kod lokalnih vlasti.

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 15/10/2010 Subota 16/10/2010

BRODOSPLIT I SKLADGRADNJA

Uhi en Slaven Ĺ˝uĹžul Zagreb. Slaven Ĺ˝uĹžul, suvlasnik Skladgradnje, priveden je ju er po nalogu Ĺžupanijskoga drĹžavnog odvjetniĹĄtva u Splitu u splitsku policiju, a uz njega su privedeni i savjetnik u Brodosplitu Goran Vukasovi , lan Uprave Brodosplita Domagoj Klari , te financijski direktor Skladgradnje Josip Poljak. Ĺ˝uĹžula se navodno tereti za

â&#x20AC;&#x17E;napuhaneâ&#x20AC;&#x153; fiktivne putne naloge i terenske dodatke koje je Skladgradnja izvodila u BrodogradiliĹĄtu Split. NesluĹžbeno, etvorka se sumnji i da je 2005. i 2006. po inila materijalnu ĹĄtetu u iznosu od 10 milijuna kuna od ega se dio odnosio na ĹĄkver, a drugi dio na nepla ena porezna davanja Skladgradnje koja je ve godinama kooperant u Brodosplitu, gdje obavlja poslove antikorozivne zaĹĄtite. Ĺ˝uĹžul je krajem proĹĄle godine bio u pritvoru zbog afere oko bojenja tunela. H. R.

BROJKA

milijuna kuna potpora u sklopu Operativnoga programa potpora za odrĹžavanje konkurentnosti i inovativnosti odobrio je ju er AZTN maloj brodogradnji SLAVEN Ĺ˝UĹ˝UL, suvlasnik Skladgradnje SNIMIO SAĹ A ETKOVI

HorvatinÄ?iÄ&#x2021; predstavio novu zagrebaÄ?ku ĹĄetnicu PROJEKT CVJETNI Investitor Tomo Horvatin i smatra da se cijela armiranobetonska konstrukcija dobro uklopila u prostor te o ekuje dovrĹĄenje pro elja i instalaterskih radova do 21. prosinca Cijena etvornog metra stambenog prostora u samostoje im ku ama i 50ak luksuznih stanova u projektu Cvjetni bit e izme u 5000 i 8500 eura i njihova e prodaja po eti uskoro, rekao je na ju eraĹĄnjoj konferenciji za novinare investitor Tomo Horvatin i . Dodao je da je gotovo 90 posto poslovnog prostora ve iznajmljeno te da e uskoro potraĹžiti partnera za uprav-

TOMO HORVATINÂťI I FILIP FILIPEC predstavljaju i projekt najavili su zavrĹĄetak cijelog projekta u 180 dana FOTO OVI /CROPIX

ljanje dvoranama.

ZavrĹĄetak za 6 mjeseci

Hoto grupa sazvala je konferenciju u povodu dovrĹĄetka armiranobetonske konstrukcije, a predstavljena je i nova ĹĄetnica namijenjena gra anima Zagreba. Horvatin i je pojasnio da su dovrĹĄeni armiranobetonski radovi na nadzemnim etaĹžama i podzemnoj garaĹži te dodao kako o eku-

je da e projekt u potpunosti biti dovrĹĄen u roku od 180 dana. "Tada e i najnevjerniji Tome shvatiti da je dobiven jedan kvalitetan sadrĹžaj", drĹži Horvatin i .

Druga i tre a faza

On smatra da se armiranobetonska konstrukcija dobro uklopila u prostor te napomenuo kako do 21. prosinca ove godine o ekuje i dovrĹĄenje pro elja i in-

stalaterskih radova. Prolaz prema Gunduli evoj ulici bit e otvoren u drugoj fazi nakon ĹĄto se iseli StomatoloĹĄki fakultet, a u tre oj fazi planirano je otvoriti i izlaz prema Ilici kod sadaĹĄnjeg restorana Split koji ne radi. Kada se projekt Cvjetni dovrĹĄi, u njemu e biti otvoreno oko tisu u radnih mjesta, naglasio je Horvatin i . Govore i o novoj ĹĄetni-

ci povrĹĄine 2500 etvornih metara, Horvatin i je rekao da su je svjesno pove ali, iako su time izgubili oko 1000 kvadrata poslovnog prostora, no da su htjeli pove ati prostor namijenjen gra anima koji e biti otvoren 24 sata. Horvatin i je, odgovaraju i na novinarski upit, rekao da su dobivene sve potrebne suglasnosti i dozvole za projekt. H, B.hr

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 15/10/2010 Subota 16/10/2010

ZAVRŠILI RADOVE

Avenue Mall u Osijeku po etkom 2011. Osijek. Na gradilištu osje kog trgova kog centra Avenue Mall ju er je obilježen završetak radova na konstrukciji objekta. Trgova ki centar prostire se na 62.000 etvornih metara, od ega je 26.700 etvornih metara maloprodajnog prostora. Investitor, tvrtka GTC nekretnine istok, planira ondje otvo-

riti više od 80 trgovina u kojima se predvi a zaposliti oko 600 djelatnika. Glavni menadžer tvrtke GTC za Hrvatsku Siniša Slijep evi kazao je kako se otvorenje centra, u koji e biti uloženo oko 60 milijuna eura, o ekuje po etkom idu e godine. Zsuzsanna Hargitai, direktorica hrvatskog ureda EBRDa koji sudjeluje u financiranju projekta, istaknula je da je izgradnja osje kog Avenue Malla je prvo zna ajnije ulaganje koje EBRD financira na podru ju Slavonije i Baranje. H

SKUPLJE BRAŠNO

Žitozajednica poskupljuje kruh, trgovci drže cijenu Zagreb. Dio asortimana pekarskih proizvoda poskupjet e od 3 do 6 posto, a cijena polubijelog kruha ne e se mijenjati, kazala je direktorica udruženja mlinsko-pekarske industrije Žitozajednice Nada Bariši . Pekari poskupljenje opravdavaju visokim cijenama brašna i plina. Cijena brašna u kolovo-

zu je u odnosu na srpanj porasla gotovo 40%, kazala je Bariši napominju i kako e rast cijena uslijediti ovisno o isteku ugovora koji svaki pekar ima s nekim trgova kim lancem. Iz Mercatora-H priop ili su da ne e poskupljivati socijalne kategorije kruha, a da ne e dizati cijene kruha do kraja godine potvrdili su i iz Spara. Hrvatska udruga sindikata i Nezavisni hrvatski sindikati najavu poskupljenja ocijenili su udarom na životni standard za koji nema logi na opravdanja. H

Polugodišnji gubitak o do kraja godine raste n ZG HOLDING Prihodi ZG holdinga podbacili su u prvih šest mjeseci 10 posto i iznosili su 1,98 milijardi kuna, a rezanje troškova zastalo je i zbog novog vala zapošljavanja ak 161 novog ovjeka. Najproblemati niji je ZET, iji bi gubitak do kraja godine mogao dosegnuti nevjerojatnih 300 milijuna kuna Zagreba ki holding (ZGH) prvi put u svojoj etverogodišnjoj povijesti bilježi minus u poslovanju, koji je za prvih šest mjeseci 2010. iznosio 51 milijun kuna. Lani je, primjerice, u istom periodu bio 10 milijuna kuna u plusu. No, mnogi se s pravom boje kraja poslovne godine jer bi kona ni gubitak, uz smanjenje svota koje neke podružnice dobivaju iz gradskog prora una, bez problema mogao dosegnuti i 200 milijuna kuna.

A sanjali su plus...

Naime, u Holdingu se plaše rebalansa koji je ve u srpnju predložio gradona elnik Milan Bandi , a njime bi se prihodi koje ZGH dobiva iz prora una za razli ite programe smanjili za ak 182 milijuna kuna. U svakom slu aju, optimisti an plan poslovanja prema kojem je Holding go-

dinu trebao završiti u plusu od 12,1 milijuna kuna ostaje samo san. O poslovanju Holdinga na današnjoj e sjednici raspravljati i Nadzorni odbor tvrtke, koji je ve imao dosta zamjerki na rad Uprave zbog kašnjenja s restrukturiranjem i racionalizacijom poslovanja koji bi doveli do toliko potrebnih ušteda. Naime, prihodi Holdinga u prvih šest mjeseci iznosili su 1,98 milijardi kuna i podbacili su gotovo 10 posto u odnosu na plan, kao i prema istom periodu lani. Istodobno su rashodi iznosili 2,03 milijarde kuna i smanjeni su 7 posto u odnosu na prvo polugodište 2009., ali nedovoljno. Sada se traži prostor za uštedu dodatnih 10 posto, odnosno oko 400 milijuna kuna. "Da je Holding ve poduzeo mjere koje smo im predložili,

rezultat poslovanja sigurno bi bio pozitivniji. Holding se nikako ne može pohvaliti poslovnim rezultatom od 51 milijun kuna minusa. Stoga je potrebno što brže napraviti zaokret u poslovanju kako bi na kraju godine rezultat ipak bio nešto bolji", ocjenjuje Dragan Kova evi , lan Nadzornog odbora iz HNS-a. Prihodi od prodaje usluga na doma em tržištu manji su 12 posto, a argumenti Uprave su kako je ZET imao manje korisnika, Zagreba ki velesajam manje sajmova, a gra ani i gospodarstvo kupovali su manje vode. Od gra ana i gospodarstva Holding je, u odnosu na prvih šest mjeseci 2009., zaradio 53,8 odnosno 27,2 milijuna kuna manje. Me utim, ono što stvara (po)najviše problema ZGHu jest smanjenje od ak 87,7 milijuna kuna za redovne i

IVO »OVI , predsjednik Uprave Zagreba kog holdinga, u prvih šest mjeseci smanjio je troškove 7 posto, a sad traži prostor za dodatan rez od 10 posto SNIMIO SAŠA ETKOVI

OGLAS

k od 51 milijun kuna e na 200 milijuna kuna ostale programe koji su plaćani iz proračuna Grada Zagreba.

Podbacile investicije

Gradonačelnik Bandić zbog političkih tenzija, ali i propagirane politike štednje, smanjuje dotacije Holdingu, i to između 20 i 25 posto. Na svojoj su koži to posebno osjetile Zagrebačke ceste, koje su prošle godine do lipnja za redovne programe dobile 140 milijuna kuna, a ove godine u istom periodu samo 96,5 milijuna kuna. Bandić je ZGH-u smanjio opseg radova, a izostale su i male komunalne akcije. U posebnoj je "gabuli" po običaju ZET, koji već na polugodištu broji 109 milijuna kuna minusa. Projicirani minus za cijelu godinu bio je 163 milijuna kuna. Ako Bandić još ispuni obećanje i zbog svojeg mu rebalansa uskrati 95 milijuna kuna, ZET će dosegnuti rekordan gubitak od gotovo 300 milijuna kuna. Od 1,82 milijarde kuna poslovnih rashoda Holdinga čak 45 posto ili 820 milijuna kuna otišlo je na troškove osoblja. A broj zaposlenih konstantno raste pa je već na polugodištu premašen plan za cijelu godinu, i to za 46 zaposlenika. U prosincu prošle godine ZGH je imao 12.041 zaposlenog, a u lipnju ih je bilo čak 12.202,

što znači da je zaposlena 161 osoba, od čega njih 159 na neodređeno vrijeme. Zbog problema s likvidnošću i nedostatka svježeg kapitala podbacile su investicije Holdinga pa je od godišnjeg plana od 1,2 milijarde kuna za šest mjeseci financirano samo 351,4 milijuna kuna. Holding se do kraja godine planira zadužiti za novih milijardu kuna kako bi platio zaostale dugove (tramvaji, autobusi, Sopnica) i reprogramirao kredite. U prvom polugodištu ZGH je imao 7,5 milijardi kuna dugoročnih obaveza ili 292 milijuna kuna manje nego na kraju 2009. godine. Istodobno su kratkoročne obaveze povećane za 93,4 milijuna kuna i iznosile su 1,95 milijardi kuna. Nevenka Cuglin

Kako su poslovale podružnice? Dobit (gubitak) I. - VI. ‘10.

Podružnica Čistoća Zagrebački digitalni grad Gradska groblja Tržnice Zagreb VIO Zagrebačke ceste ZGOS Zrinjevac ZET Zagrebparking AGM Športski objekti Vladimir Nazor Zagrebački velesajam Autobusni kolodvor GSKG Robni terminali Stanogradnja

31.200.747 2.233.737 -1.738.958 352.372 643.384 211.672 28.756.237 -1.483.768 -109.355.006 19.252.265 285.222 -17.968.614 -2.854.388 -18.544.501 -2.665.743 761.259 23.415.405 345.950 Izvor: Zagrebački holding

nevenka.cuglin@business.hr

Rezultat Zagrebačkog holdinga Indeksi

Opis

I. - VI. ‘09.

Plan I. - XII. ‘10.

I. - VI. ‘10.

Ostvarenje X. ‘09.

kune 2

kune 3

kune 4

% udio 5=4/2

% udio 6=4/3

Ukupni prihodi

2.192.511.776

4.869.864.215

2.101.977.692

95,87%

43,16%

Ukupni rashodi

2.182.470.019

4.857.696.463

2.153.293.460

98,66%

44,33%

10.041.757

12.167.752

-51.315.768

-511,02%

Dobit/gubitak prije oporezivanja

Ostvarenje/ plan ‘10.

-421,74% Izvor: Zagrebački holding

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 15/10/2010 Subota 16/10/2010

KREDITNO RJEĹ ENJE

KOLEKTIVNI UGOVOR

Prekinut ĹĄtrajk u Vrtlaru

Po eli pregovori za Grupu Podravka

Dubrovnik. Nakon 11 dana radnici dubrova koga komunalnog poduze a Vrtlar ju er su prekinuli ĹĄtrajk. Priop ili su da im je upla en novac za isplatu pla a za kolovoz. Na skupĹĄtini 12. listopada prihva ena je odluka o realizaciji kredita od 12 mil. kn, koja bi trebala dobiti suglasnost Gradskog vije a najkasnije do 20. listopada. H

Zagreb. Na inicijativu sindikata koji djeluju u Grupi Podravka po eo je novi ciklus pregovora o kolektivnom ugovoru, priop ili su iz Podravke. Pregovara ki tim sindikata, predvo en Marinkom Vrsaljkom, predloĹžio je protokol o kolektivnom pregovaranju koji je predsjednik Uprave Podrav-

ke Miroslav Vitkovi u ime pregovara kog tima poslodavca ju er i prihvatio. Protokolom se utvr uje na in rada pregovara kih timova tijekom kolektivnog pregovaranja o izmjenama i dopunama kolektivnog ugovora. Predsjednik Uprave Podravke Miroslav Vitkovi istaknuo je kako vjeruje u usuglaĹĄavanje realnih o ekivanja jer svi trebaju biti svjesni trenuta nog stanja i mogu nosti. Zapo eti pregovori nastavit e se idu ih dana, a sudionici pregovora nadaju se da e zavrĹĄiti u razumnom roku. H

BROJKA

milijuna kuna vrijedan ugovor o gradnji bioplinskog kod Ivani Grada potpisat e investitor, tvrtka EKOEL iz Virovitice, i slovenska tvrtka Keter Organica u sklopu sajma Agro zemlja, koji danas po inje u Bizovcu

Do kraja godine 15.000 novih nezaposlenih SANJA CRNKOVI POZAI , analiti arka trĹžiĹĄta rada: Nije izgledno da e Vlada u izbornoj godini po eti veliko restrukturiranje koje bi neizbjeĹžno dovela do pove anja broja nezaposlenih SNIMIO HRVOJE KNEZ

poslenih u listopadu biti 296.495, u studenome e opet prije i psiholoĹĄku granicu od 300.000 i iznosit e 300.371, a koncem prosinca dosegnut e 304.050 osoba", kaĹže Zrinka Ĺ˝ivkovi Matijevi , direktorica Direkcije za ekonomska istraĹživanja Raiffeisen Consultinga.

Pomak s Unijom

PSIHOLOĹ KA GRANICA Izostanak reformi i zna ajnijih investicija te pad BDP-a nastavljaju pogorĹĄavati situaciju na trĹžiĹĄtu rada: broj nezaposlenih krajem godine opet e prije i 300.000 Konac godine Hrvatska e do ekati s oko 305.000 nezaposlenih osoba, ĹĄto je oko 15.000 viĹĄe od posljednjih podataka za rujan, kada ih

je bilo 289.503. To su procjene makroekonomskih analiti ara koji su suglasni da izostanak reformi i zna ajnijih investicija te pad

BDP-a nastavljaju pogorĹĄavati situaciju na trĹžiĹĄtu rada. "NaĹĄe okvirne procjene govore da e broj neza-

Ne samo da nije doĹĄlo do pomaka u realnome sektoru, ocjenjuje Ĺ˝ivkovi Matijevi , ve tvrtke i dalje provode restrukturiranja sa smanjivanjem broja zaposlenih. "Prera iva ka industrija, na koju se odnosi oko 80 posto industrije, poput brodogradnje, tekstila, metalne industrije i ostaloga, radno je intenzivna i nekonkurentna te se teĹĄko prilago ava, a sve to pogorĹĄava situaciju na trĹžiĹĄtu rada, ĹĄto kao posljedicu ima i pad potroĹĄnje", zaklju ila je Ĺ˝ivkovi . Makroekonomski analiti ar Splitske banke Zdeslav Ĺ anti suglasan je u procjeni da e nezaposlenost krajem godine opet prije i 300.000, ĹĄto se posljednji put dogodilo u sije nju ove godine. "Koncem prosinca imat emo oko 305.000 nezaposlenih, a vrhunac od oko 320.000 nezaposlenih dosegnut emo u prvom

kvartalu 2011. godine", kaĹže Ĺ anti . Preokret trendova moglo bi donijeti zaklju ivanje pristupnih pregovora sa EU, ĹĄto bi trebalo poja ati interes stranih investitora, ali, dodaje Ĺ anti , Vlada mora odlu no krenuti u reformu javne uprave i brodogradnje. "Osim pristupanja EU teĹĄko je vidjeti druge imbenike koji e dovesti do pozitivnih pomaka na trĹžiĹĄtu rada", isti e Ĺ anti . O ekivani rast BDP-a od 1,4 do 1,6 posto u sljede oj godini bit e premali da bi znatnije pove ao zaposlenost.

Bez reformi

BivĹĄa ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapoĹĄljavanje i analiti arka trĹžiĹĄta rada Sanja Crnkovi Pozai procjenjuje kako nije izgledno da e Vlada u izbornoj godini krenuti u velika restrukturiranja koja bi neizbjeĹžno dovela do pove anja broja nezaposlenih. Izborna godina stoga je dvosjekli ma , slaĹžu se analiti ari, jer se s jedne strane ne e i i u raĹĄ iĹĄ avanje koje bi dovelo do pove anja broja nezaposlenih, ali zbog toga e s druge strane izostati reforme koje bi dugoro no pove ale zaposlenost. Igor Medi

igor.medic@business.hr

TRŽIŠTE RADA Od 1. svibnja 2011.

business plus

u Europskoj uniji ukidaju se ograni enja za kretanje radne snage uvedena 2004. godine. Za razliku od ve ine zemalja koje su prethodno doma e radnike minimalcem barem donekle zaštitile od dampinških cijena rada, Njema ka strahuje od potpuna otvaranja svoga tržišta rada

Petak 15/10/2010 Subota 16/10/2010

Nijemci nepripremljeni do ekuju oko milijun Poljaka

RASPON OD 123 DO 1683 EURA

> EU zakoni

14-15 business.hr

Najniži minimalac u Bugarskoj, najviši u Luksemburgu Zakon o minimalnoj plaći ima 20 od 27 članica Unije, a njima valja pribrojiti i dvije zemlje kandidatkinje, Hrvatsku i Tursku. Prema podacima Eurostata iz lipnja, visina minimalca varira ne samo unutar Unije nego i unutar eurozone i kreće se od 123 (Bugarska) do 1683 eura (Luksemburg). U grupu zemalja s najnižim minimalcem - od 100 do 400 eura mjesečno - ubrajaju se Bugarska, Rumunjska, Litva, Letonija, Mađarska, Estonija, Češka, Slovačka, Poljska, Turska i Hrvatska (385

eura). Drugu skupinu, u kojoj je iznos minimalne plaće od 550 do 900 eura, čini pet država: Portugal, Slovenija, Malta, Španjolska i Grčka. Minimalna plaća viša od tisuću eura zakonom je propisana u šest država koje čine treću skupinu: Velika Britanija, Francuska, Belgija, Nizozemska, Irska i Luksemburg, koji je na čelu liste sa 1683 mjesečno. Usporedbe radi, minimalna plaća u SAD-u vrijedila je tadašnjih 872 eura.

Petak 15/10/2010 Subota 16/10/2010

Avet poljskog vodoinstalatera opet kruži zapadnom Europom: 1. svibnja 2011. ukidaju se ograničenja za kretanje radne snage unutar Europske unije (EU) uvedena 2004. zbog straha da će tadašnjim širenjem Unije na osam istočnoeuropskih država tržište zapadne Europe preplaviti jeftina radna snaga s istoka. Poljski vodoinstalater tada je postao sinonim za loše plaćenog migranta koji otima radna mjesta boljestojećim Europljanima, a strah od socijalnog dampinga pothranjivali su tada i svi euroskeptici, obilato se koristeći tom metaforom i uoči (neuspješnoga) francuskoga referenduma o europskome ustavu. Ulaskom novih zemalja u Uniju samo su tri stare članice potpuno otvorile svoje tržište rada istočnoeuropskim migrantima - Švedska, Irska i Velika Britanija. Sve su ostale u većoj ili manjoj mjeri zaštitile svoje tržište rada, s tim da su se neke odlučile ublažiti ili potpuno ukinuti restrikcije 2006. odnosno 2009. Cijelo sedmogodišnje prijelazno razdoblje odlučile su iskoristiti samo Njemačka i Austrija obrazlažući to činjenicom da su - za razliku od skandi-

navskih zemalja ili Britanskog otočja - geografski blizu emitivnim zemljama i da su zbog jaka gospodarstva i povijesnih veza znatno poželjnije destinacije istočnoeuropskim migrantima od, primjerice, Portugala ili Finske. Dodatno ih je u toj odluci vjerojatno učvrstilo iskustvo Velike Britanije i Irske koje su nakon velikog priljeva istočnoeuropskih radnika Bugarima i Rumunjima ipak odlučili uvesti ograničenja.

Meksikanci u Poljskoj

Unatoč izvještajima EK koja je utvrdila da omogućavanje slobode zapošljavanja nema negativna utjecaja na tržište rada i pozivala njemačku i austrijsku vladu da ukinu ograničenja i prije isteka prijelaznog razdoblja, Njemačka kao najveće gospodarstvo Unije i dalje strahuje od potpuna otvaranja svoga tržišta rada. Prije svega zbog blizine Poljske, koja je ulaskom u EU postala najveća europska izvoznica radne snage, često i na štetu vlastitoga gospodarstva: tijekom građevinskog booma 2006. i 2007., primjerice, građevinske su tvrtke razmišljale i o regrutiranju radne snage iz Meksika jer su njihovi građevinarci otišli

››

na bolje plaće britanskih i irskih gradilišta. Njemačka je umjesto potpunog otvaranja tržišta sustavom radnih dozvola dopustila dolazak kvalificiranim stručnjacima kojih je manjkalo na njihovu tržištu rada ili nekvalificiranim radnicima koji su preuzimali poslove neatraktivne Nijemcima. Takvim kontroliranim zapošljavanjem Njemačka je istočnoeuropskim migrantima izdala go-

Dogovor o najnižoj cijeni rada poslodavcima je prihvatljiv u pojedinim sektorima, a u proljeće 2011. broj takvih sektora vjerojatno će se povećati

Dieter Hundt, predsjednik njemačkoga Udruženja poslodavaca arhiva business.hr

VARŠAVA Poljaci već pakiraju kofere: otvaranje njemačkoga tržišta rada velika je šansa za medicinske sestre, njegovatelje, inženjere i kvalificirane građevinarce koji u domovini ne mogu naći posao

tovo 500.000 radnih dozvola, bez potresa na svome tržištu rada.

Velikodušna socijala

Krystyna Iglicka iz varšavskog think-tanka Centar za međunarodne odnose procijenila je za Financial Times da će od svibnja 2011. do kraja 2012. čak milijun Poljaka otići u Njemačku u potrazi za poslom, što je više nego što je u prvom valu emigracije 2004. otišlo u Veliku Britaniju i Irsku. "Otvaranje njemačkog tržišta rada imat će golem utjecaj na migraciju radne snage", smatra Iglicka. I, doista, Poljaci praktički već pakiraju kofere: "Nijemci nas očekuju raširenih ruku", objavio je nedavno dnevni list Gazeta Wyborcza navodeći da je otvaranje njemačkog tržišta rada velika šansa za poljske medicinske sestre, njegovate-

lje, inženjere i kvalificirane građevinarce koji u domovini ne mogu naći posao. Iako je istina da svih tih profila kronično nedostaje, Nijemci ipak susjede ne dočekuju raširenih ruku. Naime, za razliku od većine zapadnoeuropskih zemalja koje su prije potpunog otvaranja svoga tržišta rada domaće radnike zakonom propisanom minimalnom plaćom (barem donekle) zaštitile od dampinških cijena rada, Njemačka nema zakonski minimalac. Cijena rada se, kao u primjerice Švedskoj i Danskoj, utvrđuje od sektora do sektora, u pregovorima sindikata i poslodavaca. U tim je zemljama tradicionalno velikodušan socijalni sustav nudio zaštitu od bezobzirne eksploatacije poslodavaca koju u drugim zemljama nudi minimalna plaća. No, rezanjem socijalnih povlastica i

ARHIVA BUSINESS.hr

Kontroliranim zapošljavanjem Njemačka je istočnoeuropskim migrantima izdala gotovo 500.000 radnih dozvola, bez potresa na svome tržištu rada slabljenjem utjecaja sindikata dobar je dio zaposlenih ostao bez te zaštite.

Poslodavci popuštaju

Pripremajući se za priljev jeftinijih radnika, njemački su sindikati u posljednje vrijeme kolektivnim pregovorima s poslodavcima isposlovali dogovor o najnižim cijenama rada u nizu sektora. No, njihovo uporno zagovaranje uvođenja zakona o minimalcu nije uspjelo, prije svega zbog protivljenja

poslodavaca koji nisu bili ni spremni razgovarati o donjoj granici koja bi bila obvezujuća za sve sektore. No, približavanje roka za otvaranje tržišta rada omekšalo je i dosad po tom pitanju tvrde poslodavce. Čelnik udruge poslodavaca Dieter Hundt izjavio je nedavno u njemačkim medijima da je dogovor o najnižoj cijeni rada poslodavcima prihvatljiv u pojedinim sektorima i najavio da će se u proljeće 2011. broj takvih sektora

vjerojatno povećati. Za zakonski određen minimalac izjasnili su se i predstavnici srednjeg poduzetništva zabrinuti da će ih konkurencija nižom cijenom rada istisnuti s tržišta. Vlada konzervativnih demokršćana (CDU) i biznisu sklonih liberala (FDP) dosad se odupirala zahtjevima za uvođenjem općeg minimalca, uz obrazloženje da bi takav pritisak na poslodavce i doveo do gubitka radnih mjesta. Julijana Štrbić

dogaaji 17

business.hr Petak 15/10/2010 Subota 16/10/2010

regija/svijet

Rastrošna Mariborska nadbiskupija pred ovrhom GRIJEH CRKVENE STRUKTURE Slovenskim crkvenjacima upravljanje imovinom ipak nije jača strana - uspjeli su nagomilati pola milijarde eura duga zbog kojeg su prisiljeni rasprodavati imovinu svojih tvrtki, telekom i društvo za upravljanje imovinom

atolička crkva ipak ne uspijeva svugdje postaviti najbolje financijaše da upravljaju njezinom golemom imovinom, dokazuje Mariborska nadbiskupija u Sloveniji. Preko svoje dvije tvrtke holdinga Zvon Ena (Zvono jedan), koji je u njihovoj posrednoj većinskoj vlasti, kao i Gospodarstva Rast, koje izravno posjeduju, uspjeli su u posljednje dvije godine nagomilati čak pola milijarde eura duga, pišu slovenske Finance. Čak 230 milijuna eura dužni su većinskoj državnoj Novoj ljubljanskoj banci, a zbog nemogućnosti da kon-

solidiraju svoje poslovanje i izbjegnu propast u nadzor su im prošlog tjedna došli izaslanici izravno iz Vatikana. Petočlana delegacija, tvrde u Financama, ima pune ovlasti pape Benedikta XVI. da spasi financije same nadbiskupije, a tvrtke u vlasništvu nadbiskupije, tvrde slovenski izvori, ne planiraju spašavati. Franc Kramberger, mariborski nadbiskup, dogodine se sprema u mirovinu, a prije toga mora pregrmjeti financijski skandal u kojem se nadbiskupija našla, ali o njemu ne želi javno govoriti arhiva business.hr

Kako bi spasili što se spasiti da, crkvenjaci kojima zapovijeda nadbiskup Franc Kramberger planiraju prodati alternativni telekom T-2, a kroz sljedećih nekoliko dana trebalo bi biti poznato jesu li našli kupca. Iako su dosad slovenski mediji kalkulirali hoće li to biti Telekom Austria ili belgijski Amisco, koji je vlasnik Amis Telekoma u Sloveniji i Hrvatskoj, cijena koju glavni ekonom nadbiskupije Mirko Krašovec traži navodno je 120 milijuna eura, koliko je Zvon Ena uložio u T-2. No kako bi za taj novac kupac dobio samo polovicu telekoma, prodaja je daleko. Zvon Ena trebao bi prodati i društvo za upravljanje Krekova DZU, i to Raiffeisen banci, koja je u Sloveniju došla upravo kupnjom Krekove banke od nadbiskupije. Dok u Raiffeisen banci potvrđuju da im se nadbiskupija obratila i da će razmisliti o ponudi, crkvenjaci trebaju dobiti i suglasnost suvlasnika Abanke i cijelog odbora vjerovnika. Naime Zvon Ena ne može više samostalno raspolagati imovinom, a založno pravo upisala je Abanka, koja je tako osigurala svoje potraživanje za kredit koji je dospio početkom lipnja. J. Jagić

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 15/10/2010 Subota 16/10/2010

BIJEG

NLB se povla i iz Srbije i Italije

Nadzorni odbor Nove Ljubljanske banke donio je u etvrtak odluku o postupnom povla enju s trĹžiĹĄta Srbije i Italije. U priop enju se isti e i da je predvi en niĹži volumen dokapitalizacije od 250 do 400 milijuna eura te da se planira prodaja udjela u Banci Celje. U Sloveniji traje rasprava o dokapitalizaciji drĹžave ili traĹženju drugog strateĹĄkog partnera. A. Pa.

BROJKA

9,5

posto iznosi nova klju na kamatna stopa Narodne banke Srbije, najviĹĄa u Europi, nakon ĹĄto je NBS zbog prijetnje inflacije i rastu ih cijena povisio kamatu pola posto

RASPAD CARSTVA

Forticap uĹĄao u Savu

Engleska tvrtka Forticap uĹĄla je u vlasni ku strukturu slovenske Save, piĹĄe slovenski Dnevnik. Forticap je od grupacije GBD kupio 1,97 posto dionica Save mimo burze. TrĹžiĹĄna vrijednost cijelog posla procjenjuje se na oko 8 milijardi eura. Kako piĹĄe Dnevnik, ta bi kupnja mogla dovesti do ve ih vlasni kih promjena u Savi i ulaska nekolicine ino-

zemnih fondova. Forticap e vjerojatno traĹžiti investitore za Savu, a ve je prisutan na slovenskom trĹžiĹĄtu kao savjetnik Viator&Vektora, tvrtke specijalizirane za traĹženje primjerenih ulaga a me u financijskim fondovima i savjetovanje pri strateĹĄkim transakcijama. Vodstvo Save po etkom godine kontaktiralo je financijske fondove preko kojih bi temeljem dokapitalizacije uĹĄli u vlasni ku strukturu Gorenjske banke. B.hr

Zadnji je as da do 30 SEKUNDI DO 12 SadaĹĄnji hrvatski vlastodrĹĄci iz HDZ-a nisu dovoljno disciplinirani u javnoj potroĹĄnji i nemaju ekonomsku politiku koja e omogu iti rast. Stoga je nuĹžno da Me unarodni monetarni fond svojim nadzorom omogu i konsolidaciju i smanjenje uloge drĹžave

ZDESLAV Ĺ ANTI , glavni ekonomist Splitske banke

VELIMIR Ĺ ONJE, makroekonomist Arhivanalitike

SNIMIO HRVOJE DOMINI

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Da smo pozvali Me unarodni monetarni fond prije dvije godine, ve bismo iziĹĄli iz krize, skra eni je zaklju ak ankete koju je Business.hr proveo me u doma im politi arima, ekonomistima i financijaĹĄima. Kao ĹĄto je poznato, u posljednje dvije godine vlade su viĹĄe napora ulagale u sprje avanje MMF-ova dolaska nego u rad na gospodarskom oporavku. Guverner Hrvatske narodne banke Ĺ˝eljko Rohatinski iznio je u intervjuu za slovenski Ban ni vestnik procjenu kako e pad hrvatskog BDP-a u ovoj godini iznositi oko dva posto, klju nim je ocijenio predstoje e rezultate u konsolidaciji javnih financija, a ne uspije li Vlada u svojim naporima, kaĹže, traĹženje novog stand-by aranĹžmana s MMF-om moĹžda ne e imati alternativu.

"Guvernerova je izjava na mjestu, ali zakaĹĄnjela. Moje je miĹĄljenje da su se najbolji efekti mogli polu iti da smo aranĹžman s MMF-om sklopili na po etku krize, dakle krajem 2008. ili po etkom 2009.", rekao je ekonomist Velimir Ĺ onje. Iz danaĹĄnje je perspektive jasno da se namjerno izbjegavalo MMF ne bi li se odgodile nuĹžne reforme ekonomske politike, a rezovi u prora unu, privatizacija i druge mjere koje bi podrĹžali i MMF i Svjetska

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

OZREN MATIJAĹ EVI , predsjednik Hrvatske udruge sindikata SNIMIO SAĹ A ETKOVI

LJUBO JURÂťI , profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu SNIMIO HRVOJE DOMINI

banka do danas bi ve po eli davati i pozitivne rezultate da su poduzeti prije godinu i pol dana.

lizma. Strane bi se banke trebale ponaĹĄati onako kao ĹĄto se ponaĹĄaju u zemljama maticama, a ne plja kaĹĄki", rije i su profesora Slavka Kuli a s Ekonomskog instituta. Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren MatijaĹĄevi kazao je kako s obzirom na stanje u kojem jesmo, u kojem se ne provode donesene gospodarske mjere, u kojem nelikvidnost buja puno brĹže nego prije donoĹĄenja mjera, u kojem se i dalje pogoduje uvoznom lobiju, nema sumnje u to da moramo zvati MMF. "DeĹžurni policajac MMF od nas e traĹžiti bolne rezove, ali e uvesti reda u gospodarstvo i pospjeĹĄiti kreditiranje", rekao je. Glavni ekonomist Societe Generale Splitske Banke Zdeslav Ĺ anti smatra da bi nam angaĹžman MMF-a mo-

DeĹžurni policajci

"Samozvani guverner HNB-a Ĺ˝eljko Rohatinski preko slovenskih novina poru uje ĹĄto Hrvatska treba raditi, ĹĄto govori koliko je udaljen od hrvatske stvarnosti. Hrvatskoj ne treba MMF, jer je on prisutan u Hrvatskoj od 1949. godine, kao i u ostalim zemljama duĹžni kog industrija-

Hrvatskoj treba srediĹĄnja banka i guverner koji e stranim bankama re i kako se trebaju ponaĹĄati u Hrvatskoj

SLAVKO KULI , profesor na Ekonomskom institutu u Zagrebu

VITOL TVRDI

Nafta stagnira na 85 dolara

Cijena nafte idu e e godine zabiljeĹžiti samo umjeren rast, na 85 dolara po barelu, unato o ekivanjima da bi se ponovo mogla popeti na razine iznad 100 dolara, prognoza je ĹĄvicarskog trgovca naftom Vitola. "Raspon cijene izme u 70 i 85 dolara po barelu zadovoljava potrebe i proizvo a a i potroĹĄa a", kazao je za Financial Times izvrĹĄni direktor Vi-

tola Ian Taylor te dodao da je taj raspon relativno uzak zbog viĹĄkova u proizvodnji i rafinerijskim kapacitetima. "DanaĹĄnja situacija ne moĹže se usporediti s onom iz sredine 2008., kada su cijene iznosile i 150 dolara po barelu", naglasio je Taylor. Sli nu prognozu iznosi i vlasnik Oil and Gas Consultinga Jasminko Umi evi , koji kao gornju granicu cijene barela nafte u idu oj godini navodi 90 dolara. "Ako se gospodarski oporavak nastavi tim tempom, cije-

na barela nafte kretat e se u 2011. u rasponu od 85 do 90 dolara", prognozira Umi evi , no dodaje da bi u slu aju usporavanja oporavka cijena mogla pasti na niĹže razine. "Cijene na spomenutim razinama daju proizvo a ima dovoljno daha za daljnje investicije, a i potroĹĄa ima su prihvatljive", zaklju io je Umi evi . Ministri Organizacije zemalja izvoznica nafte zadovoljni su sadaĹĄnjim cijenama te su na sastanku odrĹžanom u etvrtak u Be u odlu ili zadrĹžati

do e MMF! DAMIR KAJIN, saborski zastupnik IDS-a SNIMIO SAĹ A ETKOVI

gao pomo i i da smo ga trebali iskoristiti prije dvije godine. Ĺ anti je naglasio da reformi nema, javna potroĹĄnja i dug nisu niĹĄta manji, ĹĄto je smanjilo izglede za oporavak. Zbog nadolaze ih izbora misli da bez MMF-a ne e biti ni ĹĄtednje ni reformi, a siguran je da zahtjevi MMFa ne e biti pretjerani. MMF sigurno ne e traĹžiti promjenu te ajne politike jer znaju da smo euroizirana zemlja, a njihova prisutnost donijela bi nam ve u sigurnost.

Pet godina do oporavka

Ekonomist Ljubo Jur i kaĹže da bi bilo dobro pozvati MMF, ali samo ako on poĹĄtuje hrvatsku strategiju razvoja. Jur i objaĹĄnjava kako bi se MMF orijentirao samo na rezanje potroĹĄnje, a ne na razvoj gospodarstva, tj. podiza-

SLAVKO KULI , profesor na Ekonomskom institutu u Zagrebu SNIMIO HRVOJE DOMINI

BRANKO GRÂťI , makroekonomski strateg SDP-a

nje industrijske proizvodnje. "Uz pomo MMF-a mogli bismo iza i na zelenu granu za etiri do pet godina", kazao je Jur i . IDS-ovac Damir Kajin smatra da bez pomo i MMFa nemamo puno ĹĄanse za boljitak. Kajin tvrdi da e hrvatska udariti u ekonomsko dno tek oko Uskrsa sljede e godine. Prema njemu, dok gra ani Vladu Jadranke Kosor ne bace u opoziciju, u Remetinec ili u politi ku mirovinu, nemamo se emu nadati. "Zbog nagomilanog duga i oporba bi trebala biti opreznija s obe anjima da ne e biti rezanja pla a i mirovina jer to ne e biti mogu e", objaĹĄnjava Kajin. SDP-ov ekonomski strateg Branko Gr i rekao je kako je Vlada u prora unu za 2011. godinu trebala ura unati po etak reformi i deficit usmje-

riti ka proaktivnim mjerama za pomo privredi. MiĹĄljenja je da budemo li ekali izbore i formiranje nove Vlade, moĹžemo izgubiti dragocjeno vrijeme, a takav nas propust moĹže odvesti u dugotrajnu stagnaciju. "TrogodiĹĄnje projekcije ne obe avaju. U sljede oj godini do i e do novog pove anja neto inozemnog duga i zbog toga e nam biti potrebna pomo me unarodnih institucija, pa moĹžda i MMF-a", zaklju io je.

SNIMIO HRVOJE KNEZ

Nikola Su ec

Ĺ˝ELJKO ROHATINSKI, guverner Hrvatske narodne banke SNIMIO HRVOJE KNEZ

vaĹže e proizvodne kvote, iako su se neke zemlje poput Venezuele i Libije zalagale za cijenu od 100 dolara za barel kako bi se poniĹĄtili negativni u inci slabljenja dolara bez utjecaja na oporavak globalnog gospodarstva. Organizacija zemalja izvoznica nafte ovog je tjedna neznatno povisila svoju prognozu rasta potraĹžnje za naftom u idu oj godini sa 86,58 na 86,64 milijuna barela dnevno. Cijena OPEC-ove referentne koĹĄarice barela nafte u srijedu je iznosila 80,90 dolara. B. S.

JASMINKO UMI EVI , vlasnik Oil and Gas Consultinga, procjenjuje da e vrh cijene nafte dogodine iznositi 90 dolara SNIMIO SAĹ A ETKOVI

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

www.hita.hr

Izvor: ZSE NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

Koli ina

Promet

Exportdrvo

594.84

10.16%

35,000

20,819,400.00

85.66

305.00

594.84

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

268.15

270.00

269.03

0.01%

22,799

6,132,156.71

22,030.47

253.10

332.84

20.00

21.98

-0.05%

48,052

961,075.64

17.40

16.00

21.99

Adris grupa

270.00

271.30

270.01

-0.37%

2,909

785,730.89

1,831.77

242.21

318.99

Zagreba ka banka

234.00

237.85

237.65

2.04%

3,055

721,988.86

15,221.10

200.00

298.40

Atlantska plovidba d.d.

783.15

795.15

788.90

-1.39%

554

436,893.41

1,100.93

723.23

1,160.00

Kon ar - elektroindustrija

481.90

483.00

482.50

-0.19%

757

365,089.10

1,241.05

421.00

517.00

Petrokemija

158.70

161.00

158.70

0.25%

2,038

325,362.00

530.24

105.50

192.99

Institut IGH

1,507.07

1,560.00

2.30%

201

308,961.33

247.38

1,490.00

4,259.95

Adris grupa

304.00

-0.33%

900

273,600.00

2,923.23

271.89

373.00

22.51

22.98

22.51

-1.40%

9,015

205,238.97

168.82

19.70

60.78

266.90

269.00

267.00

-1.82%

682

182,609.03

612.45

264.99

441.00

Jadranski naftovod

2,700.00

0.00%

156,600.00

2,005.68

2,332.01

3,750.00

Ina-industrija nafte d.d.

1,636.11

1,640.01

1,637.70

-0.63%

139,290.83

16,377.00

1,550.00

1,940.00

Privredna banka Zagreb

472.10

492.95

472.10

-2.86%

255

123,138.70

9,005.20

461.06

685.00

Luka Rijeka

188.33

193.95

190.00

0.53%

606

116,115.94

1,136.29

162.00

239.97

Dom holding

34.20

35.21

35.02

2.40%

3,060

107,449.12

261.50

28.70

51.79

811.00

818.00

811.00

-0.37%

118

95,959.25

2,003.17

624.15

820.00

Ingra Dalekovod

OGLAS

Brokerska kuĂ&#x160;a - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 â&#x20AC;˘ Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 â&#x20AC;˘ Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 â&#x20AC;˘ Rijeka: 051 332 200 VaraĹždin: 042 302 700

Atlantic grupa Ericsson Nikola Tesla

TrĹž. kap. (mil kn)

365 dana NajniĹža NajviĹĄa

1,328.72

1,333.00

1,328.72

-0.76%

91,713.50

1,769.39

1,231.00

1,777.00

KraĹĄ, prehrambena industrija

482.67

485.01

482.70

0.01%

184

89,085.53

663.05

250.05

497.02

Uljanik plovidba

556.17

560.00

556.17

-0.68%

143

79,703.55

322.58

533.13

736.00

Liburnia riviera hoteli

2,600.00

2,664.00

5.92%

75,592.00

806.24

1,413.01

2,890.00

Transadria

2,150.00

4.88%

70,950.00

61.82

2,050.00

3,492.99

AD plastik

89.40

92.50

91.00

0.00%

721

65,617.16

382.16

66.22

109.30

Viadukt

241.13

249.00

241.13

-1.58%

262

64,244.95

110.15

204.00

473.90

Maistra

61.88

65.24

65.00

-0.32%

911

59,004.08

711.38

61.00

84.90

OT-optima telekom d.d.

32.00

32.40

32.00

-1.96%

1,726

55,316.40

90.24

21.28

44.99

1,415.00

1,460.00

2.10%

53,495.00

688.21

1,125.00

1,860.00

HUP - Zagreb Podravka prehrambena industrija, d.d. Ledo Chromos agro Slobodna Dalmacija Jadroplov d.d. Viro tvornica ĹĄe era d.d. akove ki mlinovi

Slatinska banka

282.01

284.00

282.01

-1.69%

188

53,216.88

1,528.50

240.00

400.00

5,385.00

5,405.00

5,400.00

0.69%

48,526.03

1,188.92

5,220.00

7,679.00

300.00

0.33%

161

48,300.00

36.15

259.00

441.50

33.05

40.00

12.68%

1,173

43,821.65

208.84

20.01

64.98

139.26

140.50

139.26

-2.82%

312

43,664.12

227.92

124.01

206.92

305.00

305.05

305.00

0.00%

135

41,175.74

422.93

290.00

493.00

3,350.00

-2.45%

40,200.00

351.75

2,107.10

3,799.21 135.00

102.00

1.79%

337

34,374.00

93.74

93.60

Fima validus

10.96

11.20

11.01

-1.43%

2,845

31,546.08

29.74

10.55

29.01

Belje

63.26

64.00

63.26

-1.16%

437

27,680.04

519.71

59.00

108.00

Turisthotel

700.01

-2.91%

25,900.37

276.33

543.15

850.00

Riviera Pore

165.86

170.00

-2.86%

116

19,282.15

621.01

100.00

200.00

IPK Kandit

171.10

182.00

171.10

-6.50%

106

18,936.06

122.35

171.10

340.00

27.50

29.90

10.62%

658

18,721.37

100.06

15.15

37.00

101.35

116.00

15.69%

167

18,524.19

23.85

76.10

164.00

Slavonski zatvoreni investicijski fond Ĺ˝itnjak Badel 1862

77.01

79.63

77.69

-2.63%

165

13,071.66

58.43

58.00

141.00

RIZ-odaĹĄilja i

105.00

0.00%

107

11,235.00

39.29

98.00

265.00

Valamar grupa

35.00

35.43

35.00

-2.78%

299

10,502.21

220.35

25.06

45.00

470.00

479.97

0.00%

9,499.70

558.83

309.10

580.00

BeliĹĄ e DIOKI d.d Mlinar mlinsko-pekarska industrija Zlatni rat Plava laguna

Izdanje osje kog Kandita zabiljeĹžilo je u etvrtak najve i pad cijene na Zagreba koj burzi. Rije je o dionici kojom se ne trguje esto, ali je zanimljivo da se njome trguje ve tri dana zaredom. I sva tri dana ta je dionica zabiljeĹžila prili an pad dnevne cijene, uz prosje an promet oko 18.000 kuna.

CROBEX: -0,34%

Oznaka

Jadran kapital d.d. zatvoreni inv. fond

Ĺ˝itnjak je u etvrtak bio pobjednik dana na Zagreba koj burzi rastom cijene 15,69 posto. Ve i dnevni rast od njega zabiljeĹžili susamo Hoteli Maestral, ali uz daleko manji promet. Ĺ˝itnjakov promet bio je neĹĄto ve i od 18.000 kuna, a istodobno je vlasnika promijenilo 167 dionica.

Redovan promet: 33.604.155,00 kn

85.20

94.50

4.83%

108

9,294.34

381.97

70.07

156.99

637.00

0.00%

8,918.00

124.48

637.00

640.00

42.00

13.54%

210

8,820.00

23.20

30.05

59.66

1,375.00

0.22%

8,250.00

751.19

1,206.77

1,700.00

Karlova ka banka

69.00

-0.72%

110

7,590.00

92.40

53.00

96.00

LoĹĄinjska plovidba

135.00

136.11

135.00

-0.01%

6,794.40

89.43

121.00

173.00

Rabac, ugostiteljstvo i turizam

80.01

0.01%

6,000.75

80.99

65.10

99.94

uro akovi holding

28.80

-0.35%

160

4,608.00

93.23

22.36

54.93

HTP Kor ula

76.02

76.03

76.02

0.00%

3,725.38

32.42

72.10

185.00

SN holding Tehnika Istraturist Umag d. d.

185.00

5.59%

3,700.00

503.20

55.95

245.00

1,060.00

0.86%

3,180.00

200.83

949.03

2,419.96

304.80

-0.02%

3,048.00

1,424.94

277.00

410.00

Hoteli Maestral

60.00

20.00%

3,000.00

30.94

50.00

151.00

Magma d.d.

51.74

0.10%

2,587.00

252.19

47.50

72.00

1,999.93

0.00%

1,999.93

1,189.63

1,355.00

1,999.97

KaĹĄtelanski staklenici

900.00

0.00%

1,800.00

102.23

612.00

1,300.00

Kemika

160.00

0.00%

1,280.00

15.24

160.00

220.50

Hrvatska poĹĄtanska banka

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

63,05 105,25 248,10 0,74 16,21 10,10 89,10 182,00 4,91 12,90 150,50 0,68 2,75 6,45 59,00

63,95 105,25 250,10 0,76 16,46 10,48 91,00 183,00 4,96 13,03 151,00 0,68 2,80 6,48 59,00

63,71 105,25 250,00 0,76 16,21 10,42 90,00 182,11 4,96 12,90 151,00 0,68 2,80 6,48 59,00

63,68 105,25 249,87 0,75 16,38 10,31 90,46 182,13 4,92 12,98 150,99 0,68 2,78 6,48 5,90

32,02 34,00 1,47 100,02 33,20 7,00 0,40 0,20 0,00

33,00 34,10 1,47 100,02 33,41 7,00 0,40 0,20 0,00

32,04 34,10 1,47 100,02 33,41 7,00 0,40 0,20 0,00

0,33 0,34 1,47 100,00 0,33 7,00 0,40 0,20 0,00

31,71 96,00 91,50 2,90 30,51 37,51 35,52 33,04 26,00 0,95 150,00 2,91

34,00 96,00 91,50 3,00 30,71 37,51 35,52 33,04 27,00 0,95 150,00 2,95

31,71 96,00 91,50 2,92 30,71 37,51 35,52 33,04 27,00 0,95 150,00 2,91

33,92 96,00 91,50 2,91 30,60 37,51 35,52 33,04 26,86 0,95 150,00 2,95

0,54 % 0,10 % 0,00 % 0,69 % 1,29 % 0,00 % 0,00 % 0,09 % 3,85 % -31,65 % 7,14 % 0,00 %

2.700,00 481,00 17.000,00 4.740,00 1.850,00 2.000,00 930,00 400,00 13.449,00 91,33 97,73 94,55 4.000,00 7.000,00 82,90

2.725,00 484,00 17.301,00 4.800,00 1.900,00 2.011,00 930,00 400,00 13.500,00 91,35 97,77 94,56 4.000,00 7.000,00 82,95

2.725,00 484,00 17.000,00 4.741,00 1.900,00 2.008,00 930,00 400,00 13.475,00 91,33 97,77 94,55 4.000,00 7.000,00 82,90

2.724,75 483,85 17.000,48 4.740,70 1.899,52 2.009,00 930,00 400,00 13.474,50 91,33 97,75 94,55 4.000,00 7.000,00 82,90

0,00 % 0,62 % 0,26 % 0,85 % 0,00 % -0,15 % -0,75 % 0,00 % 0,19 % 0,00 % 0,04 % 0,00 % 0,00 % -1,16 % -0,66 %

2.920,00 491,00 84,50 410,00 22.400,00 89,00 3.600,00 3.450,00 3.201,00 158,00 2.550,00

2.960,00 501,00 84,90 410,00 22.800,00 89,00 3.602,00 3.450,00 3.201,00 160,00 2.550,00

2.942,85 498,53 84,79 410,00 22.559,18 89,00 3.601,07 3.450,00 3.201,00 159,54 2.550,00

2.942,85 498,53 52,25 410,00 22.559,18 54,85 3.601,07 3.450,00 3.201,00 159,54 2.550,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG RS50 PETG NF1N ZVTG KBMR TLSG SAVA KDIR GRVG MELR PBGS NF2R ZVIR DPR1

KRKA REPUBLIKA SLOVENIJA 50. IZDAJA PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD ZAVAROVALNICA TRIGLAV NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR TELEKOM SLOVENIJE SAVA KD ID GORENJE MERCATOR PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD NFD HOLDING ZVON ENA ID DELO PRODAJA 1. IZDAJA

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TRZNICA AD BANJA LUKA DUNAV OSIGURANJE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA UT LEOTAR AD TREBINJE R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK AUTOPREVOZ AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO ENERGOINVEST TAT D.D. SARAJEVO JKP JABLANICA D.D. JABLANICA (K4) ZIF BONUS DD SARAJEVO

AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Bambi Banat a.d. Beograd Tehnogas a.d. Beograd Metalac a.d. Gornji Milanovac Imlek a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Galad a.d. Kikinda Jubmes a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2012K Napred GP a.d. N. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKPETROL SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 ALKALOID SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE Stil a.d. Kraljevo STOPANSKA BANKA BITOLA

-2,53 % 132689 0,29 % 66766 1,38 % 3807 -1,84 % 41 1,18 % 9129 4,48 % 301 0,00 % 4782 0,00 % 5880 0,00 % 268755

43.447,84 22.719,58 5.596,29 4.100,82 3.033,01 2.107,00 1.912,80 1.176,00 510,63

61725 5360 4220 63554 1396 844 736 647 724 16000 100 4429

2.093.925,87 514.560,00 386.130,00 184.704,76 42.721,76 31.658,44 26.142,72 21.376,88 19.446,00 15.200,00 15.000,00 13.052,39

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB GRNT RMDEN09 TEL MPT RMDEN04 ALK TNB TPLF STIL SBT

547.249,38 471.730,50 107.945,60 105.432,61 86.393,64 80.811,94 71.015,30 69.027,60 43.928,29 38.304,04 24.158,50 20.334,32 15.490,93 15.227,16 11.800,00

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB NIIS BMBI TGAS MTLC IMLK ENHL GALD JMBN A2013 A2011 A2012 NPRD AGBN A2016

1,09 % 8594 5,34 % 4482 0,00 % 432 1,60 % 140874 -1,88 % 5274 1,36 % 7841 -0,87 % 785 0,61 % 379 0,20 % 8921 -1,53 % 2951 -0,66 % 160 -0,15 % 29918 1,45 % 5574 0,00 % 2350 0,00 % 2000

Rade Kon ar Skopje Tržnica Banja Luka Krka Soja protein Bambi Banat

+3% +1,38% +1,09% +0,47% +0,26%

Energopetrol Sarajevo -3,87% Zavarovalnica Triglav -1,88% Gorenje -1,53% Komercijalna banka Skopje -1,45% Mercator -0,66%

Elektroprivreda Sarajevo

Agrobanka Beograd

Osim što je zabilježila rast cijene od 3,85 posto, na 27 KM, dionica sarajevske Elektroprivrede bila je u etvrtak i najlikvidnija sa 19.446 konvertibilnih maraka prometa. Ukupno su 724 dionice promijenile vlasnika, dok se cijena tijekom dana kretala u rasponu od 26 do 27 KM, a najviša je ujedno bila posljednja zabilježena. Cijena Bosnalijeka rasla je 3,27 posto, na 15,49 KM, a sarajevski je indeks SASX-10 bio u plusu 0,66 posto.

Samo je 46 dionica beogradske banke u etvrtak promijenilo vlasnika te je tako ukupan promet tom dionicom na Beogradskoj burzi iznosio 322.000 dinara. Cijena dionice pala je na 7000 dinara, odnosno 1,16 posto u odnosu na zadnju zabilježenu prethodnoga dana. Šest je dionica ostvarilo milijunski promet, a najtrgovanija je uvjerljivo bila dionica AIK banke sa 104,7 milijuna dinara prometa. BELEX 15 pao je 0,17 posto, na 605,76 bodova.

+3,85 -1,16

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1D FBIHKC FBIHKI BIGFRK3 FBIHK1E FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1C JPESR ETATRK1 JABLRK4 BNSFRK2

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSRS-O-D RSRS-O-C TRZN-R-A KDVO-R-A RSRS-O-B KRIP-R-A LEOT-R-A RTEU-R-A APBL-R-A

Oznaka

Petak 15/10/2010 Subota 16/10/2010

business.hr

38443 104.747.476,00 76142 36.841.277,00 1201 20.417.571,00 1001 4.745.440,00 1010 1.918.511,00 688 1.382.194,00 1006 935.580,00 1749 699.600,00 50 673.725,00 6904 630.574,32 6418 627.378,62 6370 602.303,50 132 528.000,00 46 322.000,00 3500 290.162,50

valuta: MKD - makedonski denar -1,45 % -0,28 % -0,24 % 0,00 % -1,06 % 0,00 % -0,08 % -1,44 % -0,03 % -0,29 % 0,00 %

319 886 7909 985 17 5000 69 50 50 975 44

938.770,00 441.700,00 413.271,55 403.850,00 383.506,00 274.253,50 248.474,00 172.500,00 160.050,00 155.550,00 112.200,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP +0,43% BIRS +0,14% 831,52 863,41 LJSEX +0,22% FIRS +0,05% 3.281,39 1.438,47 Belex15 -0,17% MBI10 -0,72% 605,76 2.127,44 Belexline -0,08% MOSTE -0,22% 1.220,09 464,43 SASX10 +0,66% NEX20 -0,06% 895,59 13.979,84 EUROPSKI INDEKSI -0,29% WIG20 +2,54% 2.693,08 BUX +0,44% 23.648,58 +0,48% +0,04% ATX -0,04% 2.684,59 indeksa na zatvaranju u -0,27% Stanje etvrtak 14. listopada 2010.

FTSE100 5.722,47

DAX 6.454,73

CAC40

3.824,92

MICEX 1,489.21

AMERI»KI INDEKSI +0,69% S&P500 +0,71% 11.096,08 1.178,10 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,96% srijedu 13. listopada 2010. 2.441,23 DJIA

investor 22 DIONI»KI

Ime fonda DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Ilirika Azijski tigar

60,3574

15,19

HPB WAV DJE

90,5647

14,07

MP-Mena HR

459,0281

11,99

ZB trend

128,3700

11,66

12,4259

10,04

KD Prvi izbor

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

ST Global Equity

46,1942

-24,90

FIMA Equity

77,6366

-24,09

C-Zenit

47,4423

-20,03

Erste Total East

29,8600

-19,88

KD Victoria

13,5728

-17,04

+ MJEŠOVITI

NFD BRIC Aureus US Equity OTP Europa Plus ZB BRIC+ KD Energija MP-Bric HR KD Nova Europa C-Zenit Raiffeisen World ZB euroaktiv KD Prvi izbor Raiffeisen Emerging M. Ilirika BRIC PBZ I-Stock AC Rusija Platinum Blue Chip ZB aktiv HPB WAV DJE MP-Global HR ZB trend Capital Two HPB Titan NFD Nova Europa Prospectus JIE MP-Mena HR Ilirika JIE Ilirika Azijski tigar HI-growth VB High Equity Raiffeisen C. Europe

110,4571

6,99

ZB global

143,4500

4,79

AC G Balanced EM

10,8623

4,51

Raiffeisen Balanced

152,6000

3,32

9,8213

1,83

HPB Obvezni ki

124,4073

4,77

HI-conservative

11,3169

5,69

ICF Fixed Income

139,8463

6,23

PBZ Bond fond

129,2791

7,62

ZB bond

160,3100

8,06

HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

174,2400

11,68

Erste Bond

130,7300

11,21

Capital One

159,9800

10,93

OTP euro obvezni ki

128,0610

8,82

ZB bond

160,3100

8,06

HPB Obvezni ki

124,4073

4,77

HI-conservative

11,3169

5,69

ICF Fixed Income

139,8463

6,23

PBZ Bond fond

129,2791

7,62

ZB bond

160,3100

8,06

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

28,8770 118,0588 111,1959 100,7900 9,8381 354,0217 6,6067 47,4423 100,0700 103,0900 12,4259 56,2400 115,4752 64,1113 42,2490 80,7214 99,5600 90,5647 294,9959 128,3700 69,4400 68,5173 128,6701 57,7945 459,0281 163,3966 60,3574 8,2338 49,1233 61,0400

2,68 2,43 2,39 2,14 1,98 1,97 1,93 1,89 1,81 1,76 1,58 1,53 1,47 1,46 1,43 1,35 1,28 1,23 1,19 1,13 1,11 1,07 0,96 0,93 0,91 0,85 0,84 0,83 0,83 0,46

2,48 0,86 3,00 3,54 3,61 8,34 4,85 -4,87 1,16 2,02 4,40 0,92 8,90 7,52 4,83 -5,83 4,34 3,15 3,58 0,38 2,18 -0,06 10,35 0,69 7,52 4,73 4,42 1,79 5,46 2,35

6mj. % 12 mj. (%)

-0,31 -13,29 3,62 N/A -0,99 0,92 -1,49 -18,66 -3,15 -3,72 -0,47 -6,86 7,77 -2,48 -11,78 -3,28 -0,55 2,41 -1,11 -1,90 -6,19 -5,10 -1,34 -11,93 4,65 -5,64 4,48 -4,85 -2,63 -10,79

7,48 2,32 5,48 N/A N/A 9,24 4,15 -20,03 5,10 6,67 10,04 4,93 N/A 8,85 4,02 7,70 1,43 14,07 7,27 11,66 -2,43 2,47 -1,57 -15,31 11,99 -9,08 15,19 -1,98 -6,64 -15,02

PGP (%) Ove god. (%)

-14,39 8,62 8,99 N/A N/A -4,61 -12,92 -24,53 0,01 0,47 2,87 -18,50 N/A -12,81 -21,30 -7,42 -0,10 -3,13 -11,99 3,19 -9,91 -11,05 13,88 -13,77 5,43 8,58 -13,82 -2,23 -20,88 -8,60

6,65 6,31 3,32 0,79 -1,61 4,15 4,73 -16,05 3,86 1,72 7,88 -0,64 15,48 5,60 3,88 1,84 2,42 10,15 4,59 5,51 -1,60 -1,19 6,09 -8,70 17,65 -0,47 12,28 -1,40 -1,83 -6,06

Imovina

10,087 15,525 8,580 69,416 5,330 11,956 18,430 5,593 39,206 221,357 5,228 24,811 16,698 203,999 9,663 7,219 505,378 10,540 5,052 162,669 6,791 9,912 8,916 25,029 8,431 101,480 8,542 66,242 13,458 223,830

Starost

Datum

3,53 2,01 1,23 0,50 0,62 2,59 3,00 2,65 7,03 6,45 7,67 2,82 0,77 3,24 3,60 2,78 4,30 3,11 2,38 7,96 3,49 3,23 1,94 3,70 2,61 5,97 3,39 8,64 3,04 5,49

13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Allianz Portfolio

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI Aureus Balanced ZB global KD Balanced Ilirika JIE Balanced C-Premium HI-balanced ST Aggressive Allianz Portfolio Raiffeisen Balanced AC G Balanced EM Raiffeisen Prestige PBZ Global fond HPB Global ST Balanced ICF Balanced Agram Trust OTP uravnoteženi Erste Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

82,4543 143,4500 8,1456 146,1529 5,3835 9,8213 63,4566 110,4571 152,6000 10,8623 107,8400 99,0370 97,0139 170,7615 111,0002 67,5595 108,2708 114,7100

1,61 0,96 0,74 0,58 0,52 0,42 0,30 0,28 0,24 0,19 0,17 0,05 -0,02 -0,11 -0,16 -0,20 -0,23 -0,33

2,83 1,78 -1,59 4,93 -1,57 1,07 -1,86 3,42 2,91 0,37 2,19 2,91 -4,29 -3,60 -2,04 1,79 1,77 1,17

-0,95 -0,72 -2,93 -2,83 -10,91 -2,06 -9,64 1,17 -2,10 -2,46 5,53 -6,59 -9,47 -10,17 -13,85 -6,36 -4,91 -6,10

-1,87 4,79 -0,59 -2,93 -11,12 1,83 -19,36 6,99 3,32 4,51 N/A -5,51 -11,53 -22,16 -28,20 -12,11 -7,79 -5,88

-4,44 3,96 -4,24 8,37 -15,43 -0,21 -8,59 7,24 5,34 5,26 N/A 4,67 -0,60 7,14 1,57 -3,03 1,66 -0,76

2,51 4,62 -1,30 2,19 -8,75 0,34 -10,69 5,27 3,89 5,39 7,84 -1,41 -8,92 -11,26 -13,51 -2,95 -5,15 -0,67

19,841 731,243 7,012 44,829 12,467 65,671 2,600 7,151 326,205 13,593 151,997 291,214 99,832 10,234 12,246 11,700 40,263 106,832

4,24 9,28 4,74 4,72 3,70 8,64 5,06 1,42 8,13 1,62 0,60 9,09 5,03 7,76 8,45 2,26 4,83 9,74

13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010

128,0610 130,7300 174,2400 160,3100 159,9800 139,8463 129,2791 124,4073 11,3169

0,45 0,13 0,09 0,07 0,03 0,01 0,01 -0,01 -0,15

2,12 3,61 2,80 0,47 3,61 1,61 2,34 2,66 0,91

2,50 3,49 3,48 2,45 4,34 2,56 1,89 1,78 1,94

8,82 11,21 11,68 8,06 10,93 6,23 7,62 4,77 5,69

5,25 4,56 6,85 5,22 8,19 3,94 4,62 4,44 1,44

4,68 9,18 8,30 5,54 7,75 4,46 7,42 4,18 5,34

10,326 129,813 316,820 213,567 11,735 27,335 108,454 14,407 6,207

4,83 7,37 8,39 9,28 5,97 8,67 7,60 5,03 8,64

13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

131,9348 161,9378 139,3980 125,3735 140,6120 143,8800 137,7000 134,4888 131,4765 121,8444 116,3347 11,2722 10,6170 107,8751 102,0058 105,0800 137,8854 124,3534

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,64 0,59 0,48 0,92 0,96 0,93 0,95 0,88 0,90 0,63 0,84 0,85 0,87 0,81 0,81 0,90 0,73 0,39

1,29 1,01 1,08 1,84 1,71 1,70 1,83 1,58 1,61 1,27 1,62 1,69 1,65 1,56 1,49 1,96 1,12 0,99

3,80 3,27 3,05 4,47 10,81 4,66 4,12 4,12 4,89 3,18 3,80 4,13 3,93 4,32 1,79 4,77 2,55 2,92

6,40 4,83 3,30 4,44 4,34 4,88 4,44 4,47 5,59 4,20 5,28 6,03 4,50 5,47 1,66 4,80 4,66 4,04

2,39 1,80 2,10 3,33 3,06 3,12 2,91 2,92 3,27 2,24 2,62 2,95 2,85 2,83 0,78 3,53 1,93 2,37

979,856 2241,908 117,805 477,104 50,498 987,347 786,158 40,203 177,996 116,665 158,348 72,500 36,000 164,332 7,297 681,184 106,072 35,974

11,54 10,23 10,23 8,23 8,02 7,64 7,37 6,78 5,03 4,81 2,94 2,05 1,36 1,42 1,21 1,06 7,05 5,50

13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010 13.10.2010

OBVEZNI KI FONDOVI OTP euro obvezni ki Erste Bond Raiffeisen Bonds ZB bond Capital One ICF Fixed Income PBZ Bond fond HPB Obvezni ki HI-conservative

NOV ANI FONDOVI PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money HI-cash PBZ Dollar fond

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Petak 15/10/2010 Subota 16/10/2010

IPAD EFEKT

Dionica Applea preko 300 USD

Dionice Applea u srijedu su prvi put premašile granicu od 300 dolara nakon što su ulaga i izrazili zadovoljstvo odli nom perspektivom novog tablet ra unala iPad i planiranim širenjem kompanije u Kini. Div potroša ke elektronike iz Silicijske doline sada vrijedi više do 275 milijardi dolara, pri emu mu je samo u ovoj godini vrijednost porasla 43 posto. Vri-

jednost dionica porasla je uo i objave tromjese nog poslovnog izvješ a, što je zakazano za ponedjeljak i reflektirat e skok prodaje iPada i novog modela iPhonea. Samo u prvom tromjese ju Apple je prodao tri milijuna ure aja, što su u tvrtki proglasili najboljom reakcijom kupaca na novi elektroni ki ure aj u povijesti. Apple navodno planira otvoriti 25 novih trgovina u Kini, ime e vjerojatno oja ati svoju poziciju na potencijalno najve em svjetskom tržištu. B.hr

Exportdrvo inilo dvije tre ine ukupnog prometa PUNJENJE TREZORA Exportdrvo je obavijestilo da je u etvrtak kupilo 35.000 komada vlastitih dionica koje ine 24,3 posto temeljnog kapitala pa je tom dionicom trgovano u vrijednosti 20,8 mil. kuna Dioni ki indeksi Zagreba ke burze ponovo su padali. U etvrtak je Crobex pao 0,34 postotna boda, dok je Crobex 10 pao po dvostruko ve oj stopi. Sasvim druga ija slika od ju erašnje na doma oj burzi, a ulaga i na Zagreba koj burzi u etvrtak su se ponašali suprotno i od ulaga a na svjetskim burzama na kojima su dioni ki indeksi nastavili rasti.

Otkup dionica

Doma i analiti ari smatraju da tržište jednostavno nema snage za pra enje svjetskih trendova. Redovan promet od 33 milijuna kuna bio je dvostruko ve i nego dan pri-

je. Takvo pove anje prometa posljedica je otkupa dionica Exportdrva. Naime, iz te je kompanije stigla obavijest kako je Exportdrvo u etvrtak kupilo 35.000 komada vlastitih dionica koje ine 24,3 posto temeljnog kapitala. Ukupan promet tom dionicom stoga je u etvrtak premašio 20 milijuna kuna. Nakon navedenog stjecanja Exportdrvo posjeduje 45.790 komada vlastitih dionica koje ine 31,7 posto temeljnog kapitala. Exportdrvo još od kraja rujna otkupljuje vlastite dionice. Glavna je skupština Exportdrva u srpnju ove godine donijela odluku o dividen-

di u iznosu do 1,6 milijuna kuna, što odgovara iznosu od 12,5 kuna po dionici, a tako er je odlu eno da e se udjel u dobiti lanovima Uprave, menadžmentu i radnicima u iznosu 1,9 milijuna kuna isplatiti dodjelom vlastitih dionica.

Samo HT iznad milijuna

Osim Exportdrva, koje je veliki promet zabilježilo zahvaljuju i punjenju vlastitog trezora, još je samo dionica HT-a u etvrtak zabilježila promet ve i od milijun kuna. To nije, HT-om je trgovano u vrijednosti od 6,1 milijun kuna, a njegova se cijena minimalno pomaknula

IVICA MUDRINI , predsjednik Uprave HT-a, ija je dionica jedina uz Exportdrvo zabilježila promet ve i od milijun kuna SNIMIO SAŠA ETKOVI

za 0,01 postotni bod. Dionici Jadran kapitala nedostajalo je još samo 39 tisu a kuna prometa za upis u klub milijunaša. Njezina je cijena pala 0,05 posto. Po veli ini prometa slijedi je povlaštena dionica Adrisa, ija je cijena tako er pala, a nešto manji promet zabilježila je dioni-

ca Zagreba ke banke, koja je sko ila nešto više od 2 posto. Institut IGH nastavio je pove i rast te je predvodio gotovo zamrli gra evinski sektor na Zagreba koj burzi. Ina je, s druge strane, prekinula trend rasta te je u etvrtak pala 0,63 posto.

sto, na 863,41 bodova, a najlikvidnija je bila dionica Tržnice Banja Luka sa 5.569 KM prometa. Cijena te dionice rasla je 1,38 posto, na 1,47 KM. Ljubljanski su brokeri naj-

više posla tradicionalno imali s dionicom Krke kojom se trgovalo u iznosu od 547.249 eura. Promet ve i od 100.000 eura uz nju je zabilježila samo dionica Petrola. B. S.

Ante Pavi

REGIJA

SASX-10 skočio 0,66 posto Tri su indeksa od pet regijskih u etvrtak bila u plusu, a najve i rast od 0,66 posto zabilježio je sarajevski SASX 10, koji je dan zaklju io na razini od 895,59 bodova.

Dionica Elektroprivrede bila je najtrgovanija u Sarajevu sa 19.446 KM prometa, a cijena joj je sko ila skoro etiri posto, na 27 KM. Nešto manji rast cijene

od 3,27 posto bilježi i dionica farmaceuta Bosnalijeka, koja je bila zaslužna za 11.247 KM prometa. Indeks susjedne Banjalu ke burze BIRS tako er je bio u plusu - rastao je 0,14 po-

I singapurski milijarder želi Liverpool Singapurski milijarder Peter Lim odlu io se uklju iti u borbu za preuzimanje engleskog nogometnog kluba Liverpool. Lim je za Liverpool ponudio 320 milijuna funti, što je 20 milijuna više od ponude ameri kog New England Sports

Venturesa.Predsjednik Liverpoola Martin Broughton prošloga je tjedna prihvatio ponudu ameri ke tvrtke, koja je ve vlasnik bejzbolskog kluba Boston Res Soxa. Kako piše BBC News, Lim, koji se obogatio posluju i u modi, logistici i poljoprivre-

di, a bogatstvo mu se procjenjuje na 1,6 milijardi dolara odnosno milijardu funti, izjavio je kako želi ponovo izgraditi klub te da je za kupnju igra a u zimskom prijelaznom roku spreman izdvojiti 40 milijuna funti. Nikolina Rivosechi

DOBITNICI DANA (ZSE) Hoteli Maestral +20 % Zlatni rat +13,54 % Slobodna Dalmacija +12,68 % Slavonski ZIF +10,62 % Exportdrvo +10,16 %

GUBITNICI DANA (ZSE) Turisthotel -2,91 % Riviera Pore -2,86 % Privredna banka Zagreb -2,86 % Jadroplov -2,82 % Badel 1862 -2,63 %

25 Raste

10 Nema promjene

29 Pada

PETER LIM za Liverpool nudi 20 milijuna funti više od New England Sports Venturesa ARHIVA BUSINESS.HR INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,124.80 152,71

Prom. 0,50% 0,21%

Sirova nafta 83,01 Prirodni plin 3,63 Zlato 1.372,12 Srebro 24,00 Goveda 95,00

1,64% 5,22% 1,60% 2,83% 0,00%

POHLEPA PRESUDILA ULAGA»IMA

Mnogi će poslovni neboderi u Dubaiju zauvijek ostati prazni Neke poslovne zgrade u Dubaiju zauvijek e ostati prazne, a druge e iznajmljivanjem uspjeti pokriti samo troškove održavanja, smatra agencija CB Richard Ellis. Direktor CB Richard Ellisa za Bliski istok Nicholas Maclean je u intervjuu za Bloomberg istaknuo da su zgrade koje e ostati prazne na krivim lokacijama, loše kvalitete ili imaju problemati nu pravnu strukturu, odnosno mnogo vlasnika. Za etak problema loše gradnje je još u 2002., kada je strancima dozvoljena kupovina nekretnina u nekim dijelovima tog emirata zbog ega su na tržište nagrnuli kupci bez iskustva u nekretninskom biznisu i kupovali katove u zgradama koje se još nisu ni po ele graditi. ak 40 posto nekretnina komercijalne namjene u Dubaiju trenuta no je prazno, zbog ega su i cijene niske, ali Maclean isti e da sada tržište napokon funkcionira kako treba. Nikolina Rivosechi

DVOSTRUKA PRAVILA

Zaposlenici Kongresa masno zarađuju na insajderskom trgovanju na Wall Streetu Najmanje 72 zaposlenika u uredima kongresmena i senatora ameri kog Kongresa trgovalo je 2008. i 2009. dionicama tvrtki koje neposredno nadgledaju njihovi šefovi, otkrio je Wall Street Journal analiziraju i 3000 prijava o transakcijama službenika Kongresa. Najo itija zlouporaba informacija dobivenih na poslu otkrivena je kada je savjetnik jednog republikanskog senatora kupio dionice Bank of Americe samo dan prije objave rezultata testa na stres kojim je ispitivano zdravlje

bankarskog sektora. Glavni savjetnik predsjednika Predstavni kog doma kupio je pak 2008. dionice Freddieja Maca i Fannie Mae dva dana prije nego što je država odobrila novac za njihov spas. Dok je korištenje povlaštenih informacija na Wall Streetu strogo zabranjeno i ameri ki regulator Sec kazneno goni sve koji to ine, zaposlenici Kongresa mogu trgovati temeljem povlaštenih informacija jer Kongres nikada nije donio zakon koji to zabranjuje. D. B.

Kako e burza reagirati na povratak Sanadera pratite na...

www.business.hr

UKRATKO... Špijunka postala bankarica Anna Chapman, ruska špijunka ljetos razotkrivena u SAD-u i nakon toga prognana u Rusiju, dobila je posao savjetnice predsjednika FondServisBanka. U banci e biti zadužena za inovacije u IT sektoru. Elizabeta II. otkazala boži ni domjenak Britanska kraljica Elizabeta II. otkazala je ovogodišnji boži ni domjenak za osoblje jer smatra da treba "pokazati izvjesnu suzdržanost". Domjenak je financirala sama, a procjenjuje se da stoji 50.000 funti. Demi Moore prodaje slike vrijedne 2 milijuna dolara Glumica Demi Moore odlu ila je na aukciji prodati dvije slike iz svoje privatne kolekcije. Rije je o djelima europskih slikara iz 19. stolje a, a procjenjuje se da vrijede gotovo dva milijuna dolara.