Business.hr broj 743

NAKON 100 DANA 8

Otišao HSLS-ov član Uprave ZG Holdinga Damir Novini podnio je ostavku uz obrazloženje da još nije potpisao ugovor o pravima i obvezama i ugovor o radu, a u inio je to samo dan prije sjednice Nadzornog odbora na kojoj se trebalo odlu iti o tome

PROMET 12

Strana tržišta polako bude industriju

PONEDJELJAK 18/10/ 18 18/10/2010 2010

BROJ 743 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

NUŽNO USKLA IVANJE S EU 4-5 Do ožujka idu e godine zbog uskla ivanja s tzv. Tre im energetskim paketom Vlada mora odlu iti kako e regulirati odvajanje prijenosnog sustava iz HEP-a, a konzultanti joj sugeriraju potpuno izdvajanje u posebnu tvrtku izvan HEP grupe

Izdvajanje prijenosa struje HEP-u

izbija 1,2 mlrd. kuna prihoda Samo u ovoj godini Magma zatvorila 10.000 kvadrata prodajnog prostora Magmin Mexx du an u zagreba kom Avenue Mallu zatvoren je prošlog ponedjeljka bez ikakve najave, nedavno su vrata zatvorili i Turbo sport i Turbo lima u Importanne centru. Upitan je i opstanak modne ku e koju Magma Goranka Fižuli a ima u Ilici 6

info&stav

INDIKATOR

2-3 Prekinut ĹĄtrajk taksista

business.hr

UdruĹženje Radio taksi Zagreb prekinulo je u petak dvodnevni ĹĄtrajk jer su pregovori s Gradskim uredom za promet zavrĹĄili prijedlogom povoljnim za obje strane, a gra anima omogu uje povoljniji taksi prijevoz. O prijedlogu joĹĄ ne Ĺžele govoriti jer je, navodi se u priop enju, "sada na redu SkupĹĄtina Grada Zagreba koja mora potvrditi novi prijedlog odluke".

Neuspjeh liberalizacije Ĺželjeznica Iako je trĹžiĹĄte putni kog Ĺželjezni kog prometa u EU liberalizirano u prosincu 2009., liberalizacija u praksi nije zaĹživjela, ĹĄto pokazuje i primjer Deutsche Bahna, koji neuspjeĹĄno pokuĹĄava uspostaviti redovnu liniju tunelom ispod La Manchea. Deutsche Bahn se proĹĄloga tjedna pobunio protiv toga i u petak su sjeli za stol s francuskim de facto monopolistom SNCF-om.

Ponedjeljak 18/10/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenici glavnog urednika: Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktor: Zlatko auťevi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

POPIJAÂť NEIZRAVNO POTVRDIO TEZE BUSINESS.HR-a

Vlada prodaje plinski bi skuplji plin ku anstvima Iako to nije izrijekom potvrdio, ali ni demantirao, ministar gospodarstva uro Popija u petak je na obiljeĹžavanju Dana plina nagovijestio kako su to ne teze koje je nedavno iznio Business.hr: Vlada od Ine ipak ne e otkupljivati plinsko poslovanje. Uz to, potvrdila se i druga Business.hr-ova informacija: Vlada i Mol ne namjeravaju produljivati ugovor o dugoro noj nabavi plina od Gazproma, ĹĄto e dugoro no naruĹĄiti sigurnost dobave i vjerojatno pove ati cijene.

Spekulira se, naime, da bi Vladi otkup plinskog po-

slovanja uz aktualne cijene prema potroĹĄa ima i otkupne cijene od Ine, garantirane ugovorima s Molom, mogao donijeti 1 do 2 milijarde kuna gubitaka. Ministar je neizravno potvrdio da e plin za ku anstva poskupjeti jer je poru io kako e se cijena tog energenta po kategorijama potroĹĄa a morati uskladiti s cijenom konkurentnih energenata.

"Mogu a su razli ita rjeĹĄenja jer je gradnja interkonekcije izme u Hrvatske i Ma arske pri kraju, a to je pretpostavka za liberalizaciju trĹžiĹĄta plina i dovo enje drugih isporu-

URO POPIJAÂť, ministar gospodarstva, nije demantirao tezu da Vlada od Ine ne e otkupljivati plinski biznis

itelja", kazao je Popija .

Prirodni plin time bi mogao dobiti konkurenciju, ĹĄto je joĹĄ jedan od razloga zaĹĄto drĹžava ne bi trebala

otkupiti taj posao od Ine. Davorka Tancer, direktorica Prirodnog plina, Inine tvrtke k eri u koju je preba en plinski biznis,

POVJERENSTVO ZA INU

SDP traĹži od Vlade izmjenu dioniÄ?arskog u Nakon 6 mjeseci rada saborsko istraĹžno povjerenstvo za privatizaciju Ine u petak je zavrĹĄilo svoj posao, ali bez ijedne usuglaĹĄene to ke, pa pred Sabor ne e iza i s jedinstvenim izvjeĹĄ em. Izglasani su zaklju ci koje su predloĹžili lanovi iz vladaju e ve ine, a oporbeni e svoje zaklju ke izvjeĹĄ u priloĹžiti kao izdvojeno miĹĄljenje.

Potpredsjednik povjerenstva Boris Kunst (HDZ) naglasio je da lanovi iz HDZ-a i HSS-a ne mogu prihvatiti stav oporbe da je prvi privatizacijski ugovor izme u Ine i Mola 2003. bio zakonit i koristan za Inu i Hrvatsku te da nije uvjetovao daljnji proces privatizacije. Vladaju i su ustrajali i u stavu da je prvom privatizacijom Ine po-

godovano Molu.

Oporbeni lanovi povjerenstva u svojim su zaklju cima naveli da ugovorom iz 2009. nije zaĹĄti en nacionalni interes, kako zbog upravlja kih prava, tako i zbog, kako su tvrdili, injenice da je Molu dopuĹĄteno da godiĹĄnje proda 10 % imovine Ine bez suglasnosti hrvatske strane. "Svi bjeĹže od tog ugovora kao vrag od ta-

mjana", poru io je Gordan Maras (SDP), upitavĹĄi HDZ-ovce kako mogu taj ugovor smatrati dobrim poslom kada se od njega ogra uju i ministar Ĺ uker i bivĹĄa potpredsjednica Vlade J. Kosor. PredloĹžio je stoga da Sabor izglasa zaklju ak po kojemu bi se Vladu zaduĹžilo da pokrene postupak nove izmjene tog me udioni arskog ugovora.

››

BISER DANA

BROJKA

A što obankovi uop e zna o spinu? Neka se drži kuhinje

ANTO NOBILO, odvjetnik Damira Polan eca, kazao je za portal Indeks komentiraju i izjavu ministra Petra obankovi a da su Polan ecove optužbe kako je presuda protiv njega donesena ranije samo još jedan spin iz Nobilove kuhinje

3

milijuna Francuza prosvjedovalo je u subotu, prema procjenama francuskih sindikata, protiv mirovinske reforme, a policija broj prosvjednika procjenjuje na 850.000

UVODNIK

biznis, Nakon kriznog, trebat e nam i porez za rušenje Vlade ma naglasila je kako se prvi put javnim nadmetanjem bira dobavlja plina jer Inin ugovor s Gazpromom istje e krajem godine. To zna i da ugovor s Gazpromom vjerojatno ne e biti produljen, što je prvorazredni ekonomski i politi ki skandal koji bi ovaj put mogao trajno narušiti odnose Hrvatske i Rusije.

Tancer je rekla da se priželjkuju bolja cijena plina i sigurnost isporuke. Nijedna država u EU nije odustala od dobave plina iz Rusije, pa i E.on, koji Ini nudi jeftiniji plin, taj energent nabavlja u Rusiji.

N. Domazet

og ugovora Maras je uzvratio i na prozivke iz HDZ-a da SDP sura uje sa Sanaderom: "Smiješno je da takva optužba dolazi od premijerke Kosor koja 7 godina nije samo držala lojtre Sanaderu, nego se po tim lojtrama i penjala". HDZ-ova ve ina odbacila je i prijedlog da se izvješ e povjerenstva s iskazima svjedoka uputi Državnom odvjetništvu. H

Petra Buli petra.bulic@business.hr

N

emojte (još) rušiti Vladu, mole hrvatski poduzetnici koji su sudjelovali u našoj anketi smatraju i da Vladi, bez obzira na sve, treba omogu iti da dovrši zapo eto: pregovore s EU, antikorupcijske akcije, protukrizne mjere...

Apel protiv pokušaja rušenja Vlade trebali bi zapravo kolektivno uputiti i svi porezni obveznici, jer bi nas takav politi ki rizik u ovom osjetljivom trenutku - Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja na kontinentu koja je još uvijek u recesiji - mogao skupo stajati.

Naime, pad Vlade bi, u to nema nikakve sumnje, na radaru rejting agencija i analiti ara signalizirao pove ani politi ki rizik, a pove ani politi ki rizik neizbježno bi pove ao kamatne stope po kojima se zadužujemo u inozemstvu. To, naravno, zna i još dublji jaz izme u javnih prihoda i rashoda.

DA TAKAV politi ki rizik nije bezazlen, pokazuje i primjer Belgije, iji troškovi zaduživanja trenuta no rastu najbržom stopom u eurozoni. Belgija, naime, ve mjesecima ne

››

Pad Vlade bi, u to nema nikakve sumnje, na radaru rejting agencija i analiti ara signalizirao pove ani politi ki rizik, što bi pak pove alo kamatne stope po kojima se zadužujemo u inozemstvu. A trošak zaduživanja nam ionako ve strelovito raste

može formirati vladu - pa tako izostaje i provedba nužno potrebnih prora unskih ušteda. Kako je nedavno izvijestio Bloomberg, rast troškova zaduživanja intenzivniji je nego u klimavim PIIGS zemljama (Portugalu, Italiji, Irskoj, Gr koj i Španjolskoj). Prilikom posljednje emisije belgijskih državnih obveznica krajem rujna, spread je prema njema -

kim desetogodišnjim obveznicama iznosio 90 baznih poena, 41 posto više nego po etkom tog mjeseca.

AK i da si rejting ne spustimo rušenjem Vlade, naši se troškovi zaduživanja strelovito pove avaju. Prema Vladinim Smjernicama ekonomske i fiskalne politike prihva enim prije desetak dana, kamate i drugi financijski rasho-

di s lanjskih 5,8 milijardi kuna i ovogodišnjih 6,3 milijarde kuna, sljede e e godine porasti na 7,5 milijardi kuna te ak 7,9 milijardi kuna 2013. godine. Ako Vlada doista padne, možda e nam trebati neki novi porez ije bi puno ime moglo recimo glasiti "Posebni porez za solidaran doprinos gra ana RH promjeni vlasti".

tema 4-5

USKLA IVANJE S EU Do ožujka 2011. zbog uskla ivanja s tzv. T e regulirati odvajanje prijenosnog sustava iz HEP-a, a konzultanti

Izdvajanje prijenosa s izbija 1,2 milijarde kun Status tvrtke HEP Operator prijenosnog sustava, koja je dio HEP grupe, zbog zahtjeva EU mora se posebno regulirati, a opcija koju Vlada trenuta no razmatra jest potpuno izdvajanje te tvrtke ime bi HEP izgubio oko 1,2 mlrd. kn prihoda, ali i imovinu vrijednu i do 4 mlrd. kn, u što ulaze svi dalekovodi i dio trafostanica Ekonerg je prošlog petka predstavnicima Ministarstva gospodarstva prezentirao studiju o prilagodbi hrvatske energetske zakonske regulative tzv. Tre em energetskom paketu. U tom e segmentu možda najve a novost biti izbor izme u tri modela restrukturiranja HEP Operatora prijenosnog sustava (OPS), društva k eri u HEP grupi. Razlog je restrukturiranja HEP OPS-a u stvaranju preduvjeta za jednak pristup mreži odnosno tranzitu elektri ne energije u ovoj regiji, na emu inzistira EU.

U Ekonergovoj studiji se navodno predlaže potpuno izdvajanje HEP OPS-a iz HEP-a d.d. Time se mijenja organizacija HEP-a, a u manjem opsegu smanjuje mu se i prihodovna strana, ak možda djelomi no utje e i na kreditni bonitet. Naime, prihodi OPS-a garantirani su kroz tarife za prijenos koje odre uje Hrvatska energetska regulatorna agencija, iz ega HEP godišnje zaradi oko 1,2 milijarde kuna, odnosno OPS donosi HEP grupi dvanaestinu ukupnih prihoda. Ukupna imovina HEP grupe pro-

ZAŠTITA NAJSIROMAŠNIJIH

Osjetljivim kupcima e se jam iti energetski minimum

U Tre em energetskom paketu, koji valja transponirati u hrvatski zakonski i regulatorni okvir do ožujka 2011., uvodi se status osjetljivog kupca. Rije je o zaštiti siromašnih, a ideja je da se svakome može osigurati neki energetski minimum. Država e tražiti definiciju osjetljivog kupca prema nacionalnoj granici siromaštva, a takvom e se kupcu morati osigurati energija, prije svega elektri na energija, a ne e ga se mo i lako ni isklju iti iz opskrbne mreže.

Subvencionirana potrošnja do granice od 3000 kilovatsati godišnje mogla bi ostati jer je subvencija namijenjena siromašnim kupcima, a ne HEP-u. U Europi nema jedinstvenih modela za zaštitu siromašnih. Jedan od njih su takozvani blokovi, kao što je HEP-ova subvencija.

cjenjuje se na 25 milijardi kuna, a imovina HEP OPSa po nekim grubim procjenama mogla bi iznositi oko 10 posto tog iznosa, otprilike tri milijarde kuna.

Lak zalogaj

"Studija je dovršena, a u narednim tjednima bavit emo se detaljima. U zakonodavnoj proceduri bit e provedena javna rasprava pa sada nema smisla govoriti o ikakvom favoriziranju ijednog od tri mogu a modela restrukturiranja HEP OPS-a", rekla je Nataša Vujec, državna tajnica za energetiku.

Uskla ivanje s tim velikim paketom zakona bit e velik posao jer e se do ožujka idu e godine mijenjati niz zakona i provedbenih propisa. Vlada e me u ostalim trebati odabrati izme u tri modela restrukturiranja HEP Operatora prijenosnog sustava. Sada operater može biti unutar HEP-a, ali mora biti ra unovodstveno, pravno i upravlja ki odvojen.

Sada je sva imovina HEP OPS-a na HEP-u d.d., no prema EU regulativi uvest e se i opcija prema kojoj se u HEP OPS mora izdvojiti i imovina, dakle kompletan elektroenergetski prijenosni sustav, a rije je o 400kV, 220kV i 110 kV dalekovodi-

ma te pripadaju im trafostanicama, kao i centrima daljinskog upravljanja.

Druga je varijanta da imovina i ljudi ostanu u HEP OPS-u, a formira se nešto nalik Hrvatskom operatoru tržišta energije (HROTE), zaseban operater sustava koji bi radio planove i vodio poslove te upravljao HEP OPS-om. Postoji i tre a opcija prema kojoj bi HEP OPS, ako ostane unutar HEP grupe, morao poštovati vrlo stroga pravila tko može biti u upravlja koj strukturi odnosno upravlja ka i nadzorna struktura bila bi posve nezavisna i u njoj ne bi smjeli sjediti ljudi koji su radili u HEP-u.

Nezavisni konzultant dr. sc. Milan Puhari , bivši lan Upravnog vije a HERA-e, smatra da bi HEP OPS trebao ostati unutar HEP-a uz posve nezavisnu upravlja ku i nadzornu strukturu te ja anje uloge HERA-e kao regulatora.

"Jedinu preostalu nacionalnu energetsku kompaniju treba osnažiti, a ne dodatno oslabljivati. Mislim da prijenos treba ostati unutar HEP-a kako bi se pokušalo spasiti tu tvrtku jer, do e li do razbijanja HEP grupe na manje dijelove, kompanija postaje lakši zalogaj u privatizaciji. Isku-

MODELI RE PRIJENO 1.

Potpuno izdvajanje HEP Operatora prijenosnog sustava iz HEP grupe i formiranje tog dijela kao posebne tvrtke smanjit e se prihodi i imovina HEP-a stvo tranzicijskih zemalja poput Bugarske, Slova ke i Rumunjske pokazuje da nakon izdvajanja prijenosa slijedi privatizacija nacionalnih elektroprivreda.

Sve takve države imale su znatna poskupljenja cijena enelktri ne energije.

Trebalo bi slijediti primjer francuske elektroprivrede EDF-a, koja je u ovim promjenama ostala cjelovita", misli Puhari .

Raš iš avanje odnosa

Željko Tomši , redovni profesor na FER-u i bivši lan Uprave HEP-a, koji je svojedobno vodio državne pregovore s Europskom komisijom u poglavlju Energetika, ne misli da e organizacijske promjene bitno oslabiti HEP ili biti uvod u privatizaciju.

"Namjera je Tre eg energetskog paketa stvaranje integralnog tržišta energije u Uniji. Prvobitna ideja Europske komisije bila je samo varijanta potpunog izdvajanja prijenosa, no kompromisno su se uvela još dva modela na ra un zaštite kupaca.

Gledaju i aktualnu europsku energetsku politiku,

tzv. Tre im energetskim paketom Vlada mora odlu iti kako ultanti sugeriraju izdvajanje u tvrtku izvan HEP grupe

business.hr Ponedjeljak 18/10/2010

a struje HEP-u una prihoda

LI RESTRUKTURIRANJA ENOSA ELEKTRIČNE ENERGIJE 2.

Formira se nešto poput Hrvatskog operatera tržišta energije, zasebnog operatera sustava koji bi radio planove i vodio poslove te upravljao HEP OPS-om, pa bi imovina i ljudi mogli ostati unutar HEP-a

neminovno je da se na koncu u svim zemljama Unije prijenos posve osamostali. Kad bi se to dogodilo, to ne bi uništilo HEP, možda bi to ak bilo poželjno da se raš iste odnosi u samoj tvrtki. Promjene su nužne jer se pokazalo da ovakvo stanje stvari nije dobro. Jednostavno, trebamo se odlu iti želimo li nešto mijenjati i je li pravi trenutak za to, a to je ve druga pri a", kaže Tomši .

U stru nim i politi kim krugovima postoji snažan lobi koji zagovara privatizaciju HEP-a pa se strahuje da bi izdvajanje HEP OPS-a mogao biti prvi korak u tom smjeru. Zakon o privatizaciji HEP-a je poništen, nije donesen novi, a druga stru na struja drži da Hrvatska nipošto ne smije dopustiti da se državi s HEP-om ponovi "slu aj Ina", tako da je neizvjesno ho e li se u tu privatizaciju uop e i i. Prije osam godina po sli nom principu izdvojeni su plinovodi iz Ine i preneseni u Plinacro i u me uvremenu nisu privatizirani, iako je bilo i takvih pritisaka.

Nina Domazet nina.domazet@business.hr

3.

HEP Operator prijenosnog sustava prijenosa ostaje unutar HEP-a, ali upravlja ka i nadzorna struktura bila bi posve neovisni o HEP-u i u njoj ne bi smjeli sjediti ljudi koji su radili u HEP-u

HEP grupa (2009.)

HEP OPS

Prihodi

12,7 mlrd. kn

~1,2 mlrd. kn

Imovina

~25 mlrd. kn

~3 - 4 mlrd. kn

za

››

Gledaju i aktualnu europsku energetsku politiku, neminovno je da se u svim zemljama Unije prijenos posve osamostali. To ne bi uništilo HEP, možda bi ak bilo poželjno da se raš iste odnosi u samoj tvrtki ŽELJKO TOMŠI , redovni profesor na FER-u i bivši lan Uprave HEP-a SNIMIO HRVOJE DOMINI

protiv

››

Prijenos treba ostati unutar HEP-a kako bi se pokušalo spasiti tu tvrtku, jer do e li do razbijanja HEP grupe na manje dijelove, kompanija postaje lakši zalogaj u privatizaciji

MILAN PUHARI , nezavisni konzultant i bivši lan Upravnog vije a HERA-e SNIMIO SAŠA ETKOVI

tema 6-7

URUŠAVANJE CARSTVA TURBO LIMA»A Magmin Mexx du an u A najave, nedavno su vrata zatvorili i Turbo sport i Turbo lima u Importan

Samo u ovoj godini 10.000 kvadrata pr Do konca godine otvorit emo trgovine u Arena centru na zagreba kom Laništu, Supernova centru u Zadru te City centru u Splitu, navodi Tamara Leboš, Magmina glasnogovornica, razloge napuštanja nekih od dosadašnjih prostora

Sve je više Magminih prodavaonica u Zagrebu koje ovih dana, pogotovo za svoje redovite kupce, izgledaju sablasno, gotovo neprepoznatljivo. Na policama

Top Shopa i Miss Selfridgea malo je novih odjevnih predmeta iz kolekcije jesenzima, a prodava ice neuspješno pokušavaju prodati robu koja je ostala iza

ljetnih sniženja. U Avenue Mallu doznajemo da je nova kolekcija trebala sti i prije dva tjedna, pa onda prošlog tjedna, da bi prodava ice na kraju slegnule ramenima i kazale: "Ma tko zna što e biti s nama". Primjerice, Magmin Mexx du an koji je u Avenue Mallu najnormalnije radio prošle nedjelje, u ponedjeljak je bez ikakve najave zatvoren. Razlog, preseljenje u Trigranitov Arena centar na Laništu koji se treba otvoriti po etkom studenoga. Vrlo je upitan i opstanak Magmine modne ku e u Ilici, pogotovo zato što se uskoro, odmah vrata do, otvara prva Zara u centru grada koja je cje-

an u Avenue Mallu prošlog je ponedjeljka zatvoren bez ikakve portanne centru, a upitan je i opstanak Magmine modne ku e u Ilici

business.hr Ponedjeljak 18/10/2010

FOTO BELOŠEVI /CROPIXAA

ni Magma zatvorila prodajnog prostora Sve nepovoljniji pokazatelji Podaci o solventnosti i likvidnosti Magme iz godine u godinu sve su nepovoljniji, a prema sadašnjim pokazateljima tvrtka je zrela za ste aj.

Predikator solventnosti Magme u 2009. godini bio je 0,81, što pokazuje vrlo visoku insolventnost. Primjerice, 2007. predikator je

novno konkurentnija od ve ine Magminih brendova.

Nedavno su vrata zatvorili i Turbo sport i Turbo lima u Importanne centru.

Selidba u nove prostore

U Magmi ne žele govoriti o sudbini svoje modne ku e u Ilici. Isti u kako su u posljednje dvije godine otvarali i zatvarali trgovine prema uspješnosti trgova kih centara o kojima u kona nici ovisi i njihov poslovni rezultat.

"Budu i da su u vrijeme pada kupovne mo i i pada potrošnje otvarani novi trgova ki centri u kojima je Magma otvorila svoje trgovine, odre ene centre bili smo prisiljeni i napuštati.

Tako emo do konca godine otvoriti trgovine u Arena centru na zagreba kom Laništu, Supernova centru u Zadru te City centru u Splitu", navodi Tamara Leboš, Magmina glasnogovornica.

Magma danas raspolaže s oko 50.000 etvornih metara prodajnog prostora, što

iznosio 2,31, što je bilo na granici "sive zone".

Ukupan dug Magme, koji je lani iznosio 513,8 milijuna kuna, 4,35 puta je ve i od 118,1 milijuna kuna njezina vlastitog kapitala. Magma lani nije zaradila ni kako bi pokrila kamate za kredite u iznosu od 38,5 milijuna kuna.

je ipak za oko 6000 kvadrata manje nego u lipnju ove godine i 10.000 manje nego krajem 2009. godine. Kriza i pad potrošnje utjecali su u posljednjih godinu i pol i na konstantno smanjenje prodajnih površina. Grupa je u lipnju ove godine imala 114 prodajnih lokacija, što je za 13 manje u usporedbi s prosincem prošle godine, u kojoj je Magma ukupno zatvorila 25 prodavaonica.

Centar u Jastrebarskom

Goranko Fižuli , vlasnik Magme, nedavno je otvoreno priznao kako mu nedostaje 40 do 50 milijuna kuna obrtnih sredstava zbog ega u trgovine kasni nova roba, ali kasne i pla e. Kao izlaz iz situacije sve se više spominje i informacija o prodaji logisti kog centra u Jastrebarskom. Leboš, me utim, isti e kako Magma nema namjeru prodavati Jasku, ali priznaje da su pla e za srpanj bile ispla ene sa zakašnjenjem od 10 do 15 dana.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

GORANKO FIŽULI i supruga Biserka Preininger Fižuli najve i su vlasnici Magme, koja još uvijek raspolaže s oko 50.000 etvornih metara prodajnog prostora FOTO BELOŠEVI /CROPIX

Najveći dioničari šute Me u deset najve ih Magminih dioni ara nalaze se: na tre em mjestu Raiffeisen obvezni mirovinski fond sa 7,28 posto dionica, na sedmom Erste plavi OMF sa 2,68 posto i na desetom mjestu Raiffeisen DMF sa 1,53 posto. Znakovito, o stanju u tvrtki, prošlogodišnjim gubicima i problemima s financiranjem nisu željeli govoriti ni u jednoj banci vlasnici bilo kojeg od društava za upravljanje fondovima.

U prvih šest mjeseci gubitak tvrtke bio je gotovo 64 milijuna kuna, 60 posto ve i nego u istom periodu lani. Kako bi se rije-

šio problem likvidnosti, Fižuli je najavio mogu nost dokapitalizacije, i to samo etiri mjeseca nakon što je u svibnju pove an temeljni kapital za 108,3 milijuna kuna.

Za njega je izdano gotovo dva milijuna Magminih dionica koje je pokupovalo osam dioni ara, a najve i su vlasnici i nakon dokapitalizacije ostali Goranko Fižuli i supruga Biserka Preininger Fižuli . U srpnju je pak izdano 4,4 milijuna eura komercijalnih zapisa.

Dionica Magme ovih se dana kre e oko 52 kune.

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 18/10/2010

AZTN

Najava poskupljenja kruha nezakonita Zagreb. Predsjednica Vije a za zaťtitu trŞiťnog natjecanja Olgica Spevec rekla je u petak da je najava udruge mlinara i pekara o poskupljenju kruha nezakonita. Na upit ho e li AZTN pokrenuti postupak protiv Žitozajednice, rekla je da je ponajprije htjela upozoriti udrugu pekara i mlinara, ali da e pokrenuti postupak

nastavi li se takvo ponaĹĄanje.

Najavila da e AZTN obaviti prethodno trŞiťno istraŞivanje u vezi s najavom Žitozajednice. S takvom praksom, rekla je, treba prestati. U suprotnom, AZTN moŞe poduzetnike, koji sudjeluju u dogovoru kazniti nov ano u visini do 10% godiťnjeg prometa.

Upitana kako to da AZTN moŞe kazniti miťljenje Žitozajednice, kazala je da nije sigurna je li rije o miťljenju te da se lanice Žitozajednice dogovaraju, a dokazi su ve i najave i istupi u javnosti. H

ŽITOZAJEDNICA

'Nema nikakva dogovora'

OLGICA SPEVEC, predsjednica Vije a za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja SNIMIO HRVOJE DOMINI

Zagreb. "Nema nikakvog dogovora o zajedni kom dizanju cijena, jer e svaka tvrtka odluku o tome donijeti zasebno, a neke cijene ne e ni mijenjati", izjavila je direktorica Žitozajednice Nada Bariťi komentaraju i izjave predsjednice Vije a AZTN-a o najavama poskupljenju kruha. Korekcija cijena, ponovila je, opravdana je zbog visokih cijena braťna i plina. H

OtiĹĄao HSLS-ov Ä?lan Uprave ZG Holdinga NAKON 100 DANA Damir Novini podnio je ostavku uz obrazloĹženje da joĹĄ nije potpisao ugovor o pravima i obvezama i ugovor o radu, a u inio je to samo dan prije sjednice Nadzornoga odbora na kojoj se trebalo odlu iti o tome Prije tri mjeseca imenovani lan Uprave Zagreba kog holdinga Damir Novini podnio je ostavku na tu duĹžnost i odlazi iz zagreba koga komunalnog diva, a HSLS, stranka koja ga je postavila u Upravu, viĹĄe nije zainteresiran za to mjesto.

Nereguliran odnos

"PoĹĄtovani, danas je isteklo 100 dana od mog imenovanja lanom Uprave Zagreba kog holdinga. Kako u tih 100 dana nije doĹĄlo do potpisivanja ugovora o mojim pravima i obvezama

i ugovora o radu, kojima bi se regulirao moj status, ovime podnosim ostavku", stoji u pismu koje je 14. rujna Damir Novini poslao predsjedniku skupĹĄtine Holdinga Davoru Bernardi u, predsjedniku Nadzornoga odbora Ivi DruĹži u i predsjedniku Uprave Ivi ovi u.

S obzirom na to da je ostavka podnesena samo dan prije sjednice Nadzornoga odbora na kojoj se trebalo odlu iti o ugovoru za Novini a, ali i drugu lanicu, Alenku KoĹĄiĹĄa i in-

Ĺ ain, imenovanu prije 100 dana, teĹĄko je povjerovati da je samo nereguliranje radnog odnosa razlog ostavke.

'Bez zaduĹženja'

Da se neĹĄto viĹĄe krije iza ostavke, svjedo i prva reakcija na ostavku predsjednika HSLS-a Darinka Kosora, koji tvrdi da Novini odlazi zato ĹĄto nije mogao raditi jer nije dobio nikakvo zaduĹženje.

Kosor tvrdi da se Holding ponio potpuno neprofesionalno te da je Novini eva

DAMIR NOVINI bio je lan Uprave Holdinga do 100 dana FOTO MATI /CROPIX

odluka osobna, ali razumljiva. Iako je HSLS bio "pokrovitelj" Novini eva ulasku u Upravu Holdinga, Kosor danas tvrdi da ne Ĺžele predlagati drugu stru nu osobu u Upravu, ve to prepuĹĄtaju SDP-u ili bilo kome drugome zbog loĹĄeg iskustva s Novini em.

Ugovorne privilegije

Business.hr, me utim, nesluĹžbeno doznaje da je za Novini evu ostavku ponajprije zasluĹžan otpor koji je Nadzorni odbor pruĹžio privilegijama zatraĹženim

u prijedlogu ugovora. Nadzorni je odbor imao "zna ajne" primjedbe na razinu privilegija koje je Novini o ekivao. " ovjek je nau io na privilegije na koje ovdje ne moĹže ra unati", navodi naĹĄ sugovornik blizak Nadzornom odboru glavni razlog Novini eva odlaska.

Istodobno dodaje kako ne bi trebalo o ekivati da zbog toga HSLS prekine suradnju s vladaju ima u Zagreba koj gradskoj skupĹĄtini.

Darko Bani ek

darko.banicek@business.hr

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 18/10/2010

NEPRAVOMO NO

Polan ecu za studiju 15 mjeseci zatvora

Zagreb. Bivši potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polan ec u petak je na zagreba kom Županijskom sudu nepravomo no osu en na godinu i tri mjeseca zatvora jer je vukovarskom odvjetniku Petru Mileti u isplatio pola milijuna kuna za nepotrebnu stru nu studiju. Mileti je, pak, dobio godinu dana zatvora, a

zajedno s Polan ecom državi mora vratiti novac za koji je ošte en državni prora un. Izlaze i sa suda Polan ec je samo kratko komentirao da je presuda o ekivana jer je ve prije donesena na drugom mjestu.

Tvrdio je da nije radio u osobnom interesu Mileti a kojemu je isplatio pola milijuna kuna kako bi ga obeštetio za honorare koje je izgubio odustajanjem radnika Borova srpske nacionalnosti od tužbi podignutih jer im nisu ispla ene otpremnine, niti im se ra unao staž u vrijeme okupacije Vukovara. H

SVATKO IMA SVOJU ISTINU

Polan ec i HDZ u otvorenu ratu

DAMIR POLAN»EC, bivši potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva SNIMIO HRVOJE DOMINI

Nakon izricanja presude bivšem potpredsjedniku Vlade Damiru Polan ecu za pla anje nezakonite studije, u javnosti su se pojavili detalji izjave koju je Damir Polan ec 27. rujna ovjerio kod javnog bilježnika. U toj je izjavi Damir Polan ec ustvrdio kako mu je potpredsjednik Sabora i HDZ-a Vladimir Šeks rekao, me u

S politikom u fokusu sig nastavak ekonomske sta BIZNIS I (PRIJEVREMENI) IZBORI Poslodavci i poduzetnici upozoravaju na to da su im nužni stabilnost i nastavak borbe protiv korupcije te da je naš klju ni problem stanje ekonomije Politi ki povratak Ive Sanadera, u kojemu je predsjednica Vlade Jadranka Kosor odmah prepoznala pokušaj rušenja njezine vlade i provociranja ranijeg održavanja parlamentarnih izbora, nije ostavio ravnodušnima ni poslodavce i ni poduzetnike.

Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Damir Kuštrak za Business. hr kaže da je poslodavcima sadašnja situacija neprihvatljiva jer u fokusu nije gospodarstvo nego neke druge stvari. Dodaje i da su dodatno nezadovoljni jer im je po definiciji nužna stabilnost. Što se pak ti e ranijeg održavanja izbora, Kuštrak smatra da je situacija iznimno kompleksna jer s jedne smo strane pri kraju puta kojim se definira naša bu-

du nost, odnosno pri kraju pristupnih pregovora s Europskom unijom, a s druge je strane Vladin odgovor na krizu neadekvatan. Zbog toga bi se Kuštrak priklonio onima koji zagovaraju da Vlada odredi razuman rok za održavanje izbora pa neka na njima narod odlu i. "Trenutak je za donošenje odgovornih odluka koje e voditi ra una o op im, a ne samo o pojedina nim interesima", zaklju uje Kuštrak.

'Bez priše'

Vlasnik Orbica Branko Rogli tako er poru uje da ne bi trebalo ništa raditi pod "prišom". Smatra i da treba Vladu ostaviti da isti ono što je po ela istiti. Unato tome što procjenjuje da su Vladine odluke koje bi trebale potaknuti gospodarski oporavak puka kozmetika,

››

Iako su Vladine odluke koje bi trebale potaknuti gospodarski oporavak puka kozmetika, Kosori inu vladu treba ostaviti da uspostavi pravnu državu BRANKO ROGLI , vlasnik Orbica SNIMIO HRVOJE KNEZ

ipak kaže da Kosori inu vladu treba ostaviti da uspostavi pravnu državu jer je to sada najvažnije.

"Poduzetnici dosad nisu mogli ništa dugoro no planirati. Nismo znali koje emo poreze pla ati, po kojim emo uvjetima poslovati, što smijemo, a što ne smijemo raditi, ho emo li uop e mo i naplatiti svoje poslove i zato bi trebalo pustiti da se borba protiv korupcije i kri-

minala odvije do kraja kako bi kona no profunkcionirala pravna država", isti e Rogli .

Po Rogli evu sudu, izbori bi prekinuli borbu protiv korupcije "koja je kona no po ela i koja ima euroatlantsku podršku i zato nisam za to da se izbori sada održe nego sam za njihovo održavanje u razumnom roku". Uvjeren je i da promjena vlasti ne bi, barem ne u kra em roku,

ništa donijela gospodarstvu, pa i zbog toga ne vidi problem ako se izbori održe u redovnom roku, za nešto više od godinu dana.

No, Rogli je za održavanje izbora u redovnom roku pod uvjetom da se dotad po isti što se treba po istiti, kako bi se uspostavila pravna država i stvorili uvjeti za gospodarski razvoj. "Tada emo i mi mo i lakše glasati i odlu iti se kome povjeriti

ostalim, da je "protiv njega ve donesena presuda". Tako er je ustvrdio kako mu je premijerka Jadranka Kosor rekla da je "strašno to što mu se doga a i da je bio krivi ovjek, na krivome mjestu u krivo vrijeme".

Polan ec se obra unava i s cijelim HDZ-om smatraju i kako mu pakiraju sva kaznena djela, a u stranici su svi sve znali jer su se klju ne odluke donosile na Predsjedništvu stranke.

Naravno, HDZ-ovci predvo eni Vladimirom Šeksom i Andrijom Hebrangom, potpredsjednikom stranke i predsjednikom

Kluba zastupnika, nisu mu ostali dužni. Tako je Šeks Polan eca optužio da laže i da iza svega stoji kuhinja bivšeg premijera Ive Sanadera. Hebrang ga je prozvao da laže o Šeksu, koji "sigurno nije toliko naivan" i "preiskusan je da razgovara o pritiscima na pravosu e".

Premijerka Jadranka Kosor je pak poru ila kako je rije o "još jednom pokušaju koji ne e nikoga omesti, zbuniti i poniziti", te da je posrijedi pamflet iji je jedini cilj diskreditirati rad pravosu a i natjerati Vladu da ne radi svoj posao. D. T.

siguran stagnacije ››

››

Neka Vlada odredi razuman rok za održavanje izbora pa neka na njima narod odlu i

Hitan je zaokret u ekonomskoj politici, a ne kalkuliranje kad e izbori

DAMIR KUŠTRAK, predsjednik HUP-a

IVICA MUDRINI , predsjednik Uprave HT-a

SNIMIO HRVOJE DOMINI

SNIMIO SAŠA ETKOVI

sljede i mandat", rekao je Rogli .

Moramo razmisliti kako ljude koji su tijekom krize izgubili poslove vratiti na posao i zaposliti one koji tek ulaze na tržište rada. Zato Mudrini zaklju no poru uje: "To su klju ni problemi, a ne kada e biti izbori.

Moramo napraviti hitan zaokret u ekonomskoj politici, a ne kalkulirati kada e biti izbori".

Hitan zaokret

Predsjednik Uprave Hrvatskog telekoma (HT) Ivica Mudrini isti e da je naš klju ni problem stanje ekonomije, koje je sve teže, zadužujemo se za podmirivanje dugova, destimulativna su ulaganja u Hrvatsku, stagniramo u svemu osim u rastu broja nezaposlenih.

Zoran Daskalovi Igor Medi

OGLAS

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 18/10/2010

O NAJAVI PROSVJEDA

Âťobankovi : Nema kaĹĄnjenja u isplati poticaja Bizovac. U ovoj proizvodnoj godini postignute su zavidne cijene ratarskih proizvoda, osim u vinogradarstvu, gdje drĹžava sufinancira otkup groĹž a, ali je stanje, u tome segmentu, loĹĄije u sto arstvu, posebice u svinjogojstvu, istaknuo je u petak ministar pooljoprivrede Petar obankovi na otvaranju 16. sajma poljo-

privrede "Agro zemlja". Rekao je da se razmiĹĄlja o modelu pomo i svinjogojstvu.

U vezi s najavama novih selja kih prosvjeda kazao je da nema kaĹĄnjenja u isplati poticaja, a da onima koji ne mogu ostvarivati pozitivne rezultate u ratarstvu poru uje neka promjene zanimanje.

Nakon otvorenja potpisan je ugovor o gradnji prvog biloplinskog postrojenja u Hrvatskoj, vrijednog 50 mil. kn, izme u investitora viroviti ke tvrtke Eko-el te slovenskog poduze a Keter Organica. H

PLODINE

HGK

Hipermarket u Zagrebu 55. objekt

VidoĹĄevi u UO-u Eurochambresa

Zagreb. Trgova ki lanac Plodine u petak je u zagreba kom naselju Resnik otvorio hipermarket, investiciju od 15 mil. eura. Rije je o 55. trgova kom objektu Plodina u kojem je posao dobilo 100 zaposlenika. Iz Plodina navode da e u 2010. u ĹĄirenje uloĹžiti 30 milijuna eura, a o ekuju i 10 posto ve e prihode u odnosu na 2009. H

Zagreb. Na SkupĹĄtini Eurochambresa u petak u Bruxellessu predsjednik HGK Nadan VidoĹĄevi izabran je za lana njihova Upravnog odbora. Eurochambres je udruĹženje europskih komora koje okuplja 46 lanica, 19 milijuna tvrtki. UO Eurochambresa bira se na jednu godinu i ine ga predsjednici komora 32 europske zemlje. H

Strana trĹžiĹĄta polako bude hrvatsku industriju INDUSTRIJA Na godiĹĄnjoj razini promet industrije na stranim trĹžiĹĄtima rastao je u kolovozu 13 posto, a na doma em pao 3,4 posto. NarudĹžbe industriji sa stranih trĹžiĹĄta u kolovozu su, u odnosu na srpanj, rasle 38,2 posto, a na doma em pale 19,8 posto Promet industrije u kolovozu pokazuje znakove blagog bu enja, pokazuje objavljeno izvjeĹĄ e DrĹžavnog zavoda za statistiku.

To se bu enje dogodilo neĹĄto kasnije nego ĹĄto je o ekivano, smatra analiti ar Zagreba ke banke Goran Ĺ aravanja, ali trend djeluje pozitivno. "Sami podaci o prometu i narudĹžbama industrije ne govore mnogo o budu im predvi anjima,

BROJKA

13,4

posto na godiĹĄnjoj su razini porasle narudĹžbe i na doma em i na stranom trĹžiĹĄtu

ali drugi makroekonomski pokazatelji govore da sljede e godine moĹžemo o ekivati blagi rast BDP-a od 1,5 posto", smatra Ĺ aravanja.

OvogodiĹĄnji bi pad BDP-a, smatra Ĺ aravanja, trebao ostati oko 1,5 posto, s time da o ekuje pozitivan tre i i vjerojatno negativan etvrti kvartal.

Rast narudĹžbi

Prema podacima DZS-a, u kolovozu je promet industrije u odnosu na srpanj porastao 3,8 posto, s time da je rast na doma em trĹžiĹĄtu 1,3 posto, a na stranom 0,5 posto. Na godiĹĄnjoj razini, ovogodiĹĄnji je kolovoz bolji od lanjskog 1,7 posto, s time da je u odnosu na kolovoz 2009. godine na doma em trĹžiĹĄtu zabiljeĹžen pad 3,4

GORAN Ĺ ARAVANJA, analiti ar Zagreba ke banke: Makroekonomski pokazatelji govore da sljede e godine moĹžemo o ekivati blagi rast BDP-a od 1,5 posto SNIMIO HRVOJE DOMINI

posto, a na stranom rast 13 posto. Rasle su i narudĹžbe, i to 12,7 posto u odnosu na srpanj. Za glavninu rasta zasluĹžna su strana trĹžiĹĄta na kojima su narudĹžbe prema industriji rasle 38,2 posto, dok na doma em trĹžiĹĄtu u odnosu na srpanj i dalje traje pad, i to 19,8 posto. Na godiĹĄnjoj razini narudĹžbe biljeĹže rast 13,8 posto, podjednako na doma em i na stranom trĹžiĹĄtu: u usporedbi s kolovozom 2009. godine narudĹžbe su na doma em trĹžiĹĄtu rasle 13,6 posto, a na stranom 17,4 posto.

Ĺ to se proizvoda ti e, na mjese noj razini pad biljeĹže kapitalni proizvodi (15,5 posto), a pad su biljeĹžili i netrajni proizvodi za ĹĄiroku potroĹĄnju (-1,2 posto), dok na suprotnoj strani sektor energetike biljeĹži rast prometa 16,8 posto. Na godiĹĄnjoj razini, najve i pad biljeĹže intermedijarni proizvodi (-12,1 posto), a rastao je promet iz sektora energetike (14 posto). Ĺ to se prvih osam mjeseci ove godine ti e, na najve em je dobitku po prometu energetika, koja je rasla 14,7

posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Kapitalni proizvodi

Rasli su i kapitalni proizvodi 0,4 posto, a najve i pad biljeĹži promet intermedijarnim proizvodima (10,6 posto), trajnim proizvodima za ĹĄiroku potroĹĄnju (5,4 posto) te netrajni proizvodi za ĹĄiroku potroĹĄnju (4,5 posto).

Industrijski je promet u prvih osam mjeseci u odnosu na isto proĹĄlogodiĹĄnje razdoblje pao 3,4 posto.

Iva UĹĄ umli Greti

moja lisnica Ponedjeljak 18/10/2010 23/8/2010 Ponedjeljak

Popusti i jeftini first minute aranžmani mame na skijališta

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > zimski turizam > krediti

14-15

7,33 5,2 kune za euro zaklju na je te ajnica HNB-a u petak, što zna i da je prošli tjedan kuna u odnosu na euro oslabila 0,27 posto

kune za dolar bio je srednji te aj HNB-a u petak pa je kuna u odnosu na dolar u tjedan dana oja la 0,71 posto

1905,67 bodava završio je Crobex i tako u tjedan dana porastao 0,13 posto

96,12 152,6 bodova u petak je imao Crobis i prošli tjedan je oslabio 0,1 posto

obra unskih jedinica prošlotjedna je vrijednost Mirexa ime je oja ao 0,26 posto

business.hr Ponedjeljak 18/10/2010

NO, VRIJEDI LI PRI»EKATI? Hrvati su i ove zime, prema podacima turisti kih agencija, odlu ili zanemariti svakodnevicu i priuštiti sebi tjedan odmora na skijama - u odluci su im pomogle i agencije koje na rane uplate daju i 20 posto popusta. No, najbolje e pro i najstrpljiviji koje u drugom tjednu sije nja ekaju popusti i do 40 posto Hrvatski gra ani u punom su jeku rezerviranja skijaških aranžmana. Ako je suditi po brojkama turisti kih agencija, ove e godine inozemna skijališta pohoditi u ve em broju nego lani.

Kako kaže Kristijan Gržeti , glasnogovornik Adriatica.neta, prodaja skijaških aranžmana ove se godine vratila na razinu iz 2008. godine, pa ta agencija bilježi gotovo 14-postotni rast aranžmana u odnosu na 2009. godinu.

Druk ijeg je mišljenja Ivan Pukšar, generalni menadžer Kompasa, koji tvrdi da je nerealno govoriti o rekordima.

Rekordan interes

"Trenuta no se kre emo u prošlogodišnjim brojkama, oko 5 posto smo bolji nego lani, ali slabiji nego 2008. godine, koja se ne e ponoviti tako skoro", kaže Pukšar.

Prošle su godine, primjerice, Slovenci zabilježili prvi pad dolazaka hrvatskih gra ana od 2000. godine, a bilo ih je oko 15 posto manje nego godinu prije.

No, da je ova godina bolja, odgovorio nam je i TUI Generalturist, koji bilježi znatno ve i interes za skijanje u odnosu na prošlu godinu.

Kako bi dosko ile konkurenciji i ponavljanju prošle, izuzetno loše godine, turisti ke su agencije zapo ele borbu popustima, a najve u zaslugu za dobar buking imaju tzv. first minute ponude, odnosno jeftiniji aranžmani ako se rezerviraju dovoljno rano.

Velik raspon cijena

Raspon cijena za jednu osobu iznosi od 2000 do više od 10.000 kuna, ovisno o kvaliteti i destinaciji. Hrvatski gra ani najviše vole Austriju, Italiju i Sloveniju, ali se bilježi i ve i rast interesa za skijališta u BiH, koja zbog manjih kapaciteta od nabrojanih zemalja imaju i manji broj odlazaka.

Kompas je u first minute ponudi dao popuste od 10 do 15 posto na rane uplate te popuste na pla anje gotovinom do tri do pet posto. Kako je najviše uplata kreditnim karticama, na takav na in pla anja na 12

rata ponudili su beskamatno financiranje.

"Tijekom zime organizirat emo jednodnevne odlaske autobusom na Roglu i Krvavec kako bismo omogu ili ljudima da okuse snijeg, pa i onima koje ne zanima sedam dana skijanja iz financijskih ili drugih razloga, a ipak bi željeli malo skijati", objašnjava Pukšar.

Skup πkolski tjedan

U Generalturistu kažu da su odli ni rezultati prodaje tako er ostvareni u akciji first minute, gdje su, kao i prijašnjih godina, popusti iznosili i 20 posto.

Cijene su ove godine više u tzv. školskom tjednu jer on zahva a blagdane te time ulazi u visoku sezonu, ali zato u drugom tjednu sije nja padaju i 40 posto.

Osim kupnje smještaja na rate, nudi se i mogu nost kupnje skijaških karata na rate, ostvarivanje 20-postotnog popusta na odje u i skijašku opremu u Intersportu, popusti na najam skijaške opreme na destinacijama.

Ante PaviÊ

ante.pavic@business.hr

Izdvojeno iz ponuda: TUI GENERALTURIST 2. 1. - 9. 1.

Marilleva, Italija od 4293 kn 22. 1. - 29. 1.

Bohinj, Slovenija od 3640 kn 9. 1. - 11. 1.

Maribor, Slovenija od 590,75 kn KOMPAS 2. 1.- 9. 1.

Nassfeld, Austrija od 4223 kn 2. 1. - 9. 1.

Kranjska Gora, Slovenija od 2606 kn 2. 1. - 8. 1.

Sillian, Austrija od 5195 kn po osobi ADRIATICA.NET 2. 1. - 9. 1.

St. Oswald - App. Feriendorf, Austrija od 6235 kn F. am See - Dorf Schönleitn, Austrija 2. 1. - 9. 1. od 3960 kn 2. 1. - 9. 1.

Sonnleitn - Alpenh. Marcius, Austrija od 8366 kn

OGLAS

Doznajte. »itajte. Inspirirajte se. karijerei, znanje posao Utorak

Ponedjeljak

Moja lisnica

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

Mediji i marketing Business plus

DOKUP MIROVINE

Royal mirovinsko posluje u 'sivoj' zoni Royal mirovinsko osiguranje posluje u okviru prvog mirovinskog stupa ime je zaobišlo Hanfu, a Hanfinu licenciju za dokup mirovine ima samo Raiffeisen mirovinsko osiguravaju e društvo lanak "Zakon o mirovinskom osiguranju pove ao zanimanje za dokup mirovine", objavljen u prošlom broju priloga Moja lisnica, a govorio je o dokupu mirovine Royal mirovinskog osiguranja, izazvao je niz reakcija. Najglasnije je bilo Raiffeisen mirovinsko osiguravaju e društvo koje nas je odmah upozorilo da je ono jedino koje ispla uje doživotne mirovine na temelju izravnih jednokratnih uplata poslodavca, a da Royal posluje bez Hanfine licencije i izvan je nadzora.

Bez adekvatnog kapitala

"Raiffeisen mirovinsko osiguravaju e društvo jedino je u Hrvatskoj koje s licencijom i pod nadzorom Hanfe te u skladu sa Zakonom o mirovinskim i osiguravaju im društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje u okviru dobrovoljnog mirovinskog programa ispla uje doživotne mirovine na temelju izravnih jednokratnih uplata poslodavca", upozorili su nas u Raiffeisen mirovinskom.

"Sklapaju i ugovor s Royal mirovinskim osiguranjem d.d., potroša i i poslovni partneri posluju na vlastiti rizik

jer tvrtka nema adekvatan kapital, pravilno uložene i dostatne tehni ke pri uve kao i aktuarske izra une koji bi garantirali ispunjenje preuzetih obveza radi isplate mirovina, posebno u duljem razdoblju", stoji u službenom priop enju na Hanfinim internetskim stranicama još od 2006. godine.

Popis uglednih klijenata

No, kako je mogu e da s tim istim Royal osiguranjem sklopljene ugovore o dokupu mirovine ima više od 250 tvrtki i državnih institucija, od ega gotovo sve velike državne tvrtke poput Hrvatskih šuma, Hrvatske pošte, Hrvatske lutrije, HEP-a, Fine, zatim državne bolnice, gradske uprave, ali i privatne tvrtke koje kotiraju na Zagreba koj burzi poput Ine, HT-a, Siemensa, Kon ara, Podravke, Varteksa i sl.

Kako su nam objasnili iz Royal mirovinskog osiguranja, oni i njihovi klijenti ne krše zakon jer se poslovanje oslanja na javni mirovinski sustav, odnosno na prvi mirovinski stup, što zna i da posluju izvan zakona utemeljenih na individualnoj kapitaliziranoj štednji koji spadaju u drugi i tre i stup, a za koje je nadležna Hanfa. Pritom napominju da ve punih dvadeset godina redovito, bez dana kašnjenja i bez jednog sudskog spora, ispunjavaju dogovore poslodavaca i radnika u trenutku odlaska u mirovinu. B.hr

Tjedni pregled

NAJBOLJIH 5 FONDOVA

Slobodna Dalmacija

KD Nova Europa NFD Nova Europa Ilirika JIE Prospectus JIE ZB BRIC+

33,38%

16-17

SN holding

business.hr Ponedjeljak 18/10/2010

+

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

+

> zimski turizam > krediti

Powered by

-6,91%

NAJGORIH 5 FONDOVA 3,05 2,65 1,85 1,52 1,32

Platinum JIE Aureus US Equity ICF Balanced Aureus Equity HPB Dynamic

-3,53 -2,75 -2,33 -2,28 -2,04

Tjedni pregled

Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA ZABA OTP Hypo Alpe-Adria-Bank

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Zeleni kredit

6,09%

479

143.596

5,90%

Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,16%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit uz paket teku eg ra una - Akcija

6,21%

483

144.968

6,00%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,30%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

RBA

FLEXI stambeni kredit - AKCIJA

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

ERSTE PBZ Volksbank

Stambeni EKO krediti - model II

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

PBZ stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,77%

506

151.922

6,50%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit

6,79%

504

151.219

6,45%

Promjenjiva

Banka Kovanica

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Banco Popolare

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA ZABA RBA Partner Banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - model II

8,04%

584

70.099

7,14%

Promjenjiva

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka ERSTE RBA ZABA Volksbank Podravska banka

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - model I

8,30%

597

71.692

7,65%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATE Banka Kovanica

ŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA ZARA ENA

VRIJEDNOST

BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATA PO DOSPIJE U

VRSTA

VRIJEDNOST

DOBIT

KAMATE PO DOSPIJE U

Profitni devizni depozit

6,35% Promjenjiva

2.029

12.029

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

6,25%

Promjenjiva

5.138

538

Devizna ĹĄtednja

4,75% Promjenjiva

1.494

11.494

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

471

Bonus ĹĄtednja

4,70% Promjenjiva

1.477

11.477

OTP

Planirana ĹĄtednja

5,20%

Promjenjiva

5.044

444

Oro eni depozit

4,55% Promjenjiva

1.428

11.428

HPB

Dje ja ĹĄtednja

4,95%

Promjenjiva

5.022

422

HPB

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,50% Promjenjiva

1.412

11.412

Volksbank

PBZ

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,45% Promjenjiva

1.395

11.395

ERSTE

Partner banka Karlova ka banka Veneto banka

IKB

Bonus ĹĄtednja

4,80%

Promjenjiva

5.010

411

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392 383

Devizna ĹĄtednja

4,30% Promjenjiva

1.346

11.346

Partner banka

Otvorena ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

4.983

Standardna ĹĄtednja

4,25% Promjenjiva

1.330

11.330

RBA

Rba ĹĄtednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

OTP

Oro ena ĹĄtednja

4,15% Promjenjiva

1.297

11.297

Karlova ka banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oro ena ĹĄtednja

4,10% Promjenjiva

1.281

11.281

Podravska banka

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

ERSTE

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE RBA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit - model II (Bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Gotovinski ekspres kredit - PROMOTIVNA PONUDA

10,41%

104

6.270

9,29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10,87%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Splitska banka

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA Volksbank RBA ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Banco Popolare PBZ

Za kupnju novog automobila - model II

8,36%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - model II

8,39%

230

19.295

7,45%

Promjenjiva

Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Akcija Autowill

8,55%

225

18.925

6,85%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Auto krediti uz osiguranje potraĹživanja - model B

8,97%

236

19.827

8,30%

fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

ZABA Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 18/10/2010

77 MILIJUNA KUNA

Velebit pove ao kapital

Velebit osiguranje pove alo je temeljni kapital sa 66 na 77 milijuna kuna izdavanjem 110.000 novih dionica pojedina nog nominalnog iznosa 100 kuna, prenijela je Zagreba ka burza u petak.

Sadašnji temeljni kapital Velebit osiguranja u iznosu 77 milijuna kuna podijeljen je na 770.000 dionica pojedina nog nominalnog iznosa 100 kuna. B. S.

BROJKA

0,22

posto oslabjela je kuna u odnosu na euro prošlog tjedna, pa je tako srednji te aj eura u petak iznosio 7,330163 kune

PRIJENOS UDJELA

Belje je vlasnik Mlinarstva

Belje je 13. listopada s Mlinarom iz Križevaca sklopilo ugovor kojim je stopostotni udjel u Milnar Mlinarstvu prenesen s Mlinara na Belje.

Nominalna vrijednost Mlinarstva iznosi 42,795 milijuna kuna, kao i vrijednost poslovnog udjela prenesenog u Belje. Dionicama Belja posljednji se put trgovalo u etvrtak po cijeni od 63,26 kuna uz mali promet. B.hr

PRIJEDLOG SKUPŠTINI

Vran i želi u NO Badela

Uprava Badela objavila je u petak na stranicama Zagreba ke burze dopunu dnevnog reda izvanredne skupštine kompanije koja se odnosi na prijedlog opoziva lana Nadzornog odbora Ivana Brdara i imenovanje novog lana Ante Vran i a. Odluka o opozivu predlaže se jer sastav NOa nije odraz vlasni kih prava nad dionicama Badela. B. S.

Enel skuplja 10,5 milijardi e za stabilnost Green powera ZELENA ENERGIJA Najviše zadužena europska energetska kompanija na Milanskoj i Madridskoj burzi skuplja novac kako bi smanjila dugove i zaštitila kreditni rejting Talijanska energetska kompanija Enel odredila je raspon cijene za inicijalnu javnu ponudu (IPO) svoje jedinice za obnovljivu energiju Green Power (EGP) na 1,8 eura do 2,1 eura po dionici. To e ujedno biti dosad najve a ovogodišnja javna ponuda dionica u Europi.

Kona ni raspon vrijednosti Enelove jedinice za obnovljivu energiju bit e izme u devet i 10,5 milijardi eura, objavio je Enel u svojoj obavijesti u petak.

Enel, kako piše londonski Financial Times, najzaduženija je europska komunalna tvrtka pa se nada od prodaje dionica uprihoditi najmanje tri milijarde eura kako bi smanjila dugove i zaštitila kreditni rejting. Tvrtka dosad nije objavila koliki dio energetske jedinice planira ponu-

diti na prodaju, ali iz Uprave je re eno da e to biti do tre ine EGP-a.

Kompanija je u srijedu dobila zeleno svjetlo od tržišnog regulatora za izlistanje Green Power jedinice, a po etak IPO roadshowa planiran je za ponedjeljak. O ekuje se da e se kona na cijena znati do kraja listopada, a dionica e na Milanskoj i Madridskoj burzi debitirati po etkom studenoga. EGP raspolaže sa 5700 megavati elektri ne energije, a oko 50 posto tog kapaciteta proizvodi se preko minihidro i geotermalnih elektrana.

Amerikanci na ekanju

Ostale europske energetske kompanije oja ale su svoje "zelene" segmente poslovanja kako bi profitirale na rastu im cijena-

OPET U PLUSU

Sony Ericsson zaradio 49. mil.

Proizvo a mobitela Sony Ericcson objavio je u petak kako je u tre em ovogodišnjem kvartalu ostvario 49 milijuna eura dobiti, a u istom razdoblju prošle godine gubitak je iznosio 164 milijuna eura. No, ipak su razo arali analiti are koji su o ekivali 64 milijuna eura zarade. Ukupna prodaja dosegnula je 1,6 milijardi eura, a prosje na prodajna cijena mobitela iznosila je 154 eura. J. J.

BROJKA

26

posto pala je prodaja mobitela koje proizvodi Sony Ericsson zbog smanjenja broja modela na tržištu

UVOZ BUJA

Ameri ki deficit 46,3 milijardi USD

Podaci o ameri kom vanjskotrgovinskom deficitu ponovo su zabrinuli ameri ke analiti are i ekonomiste. Podaci koje je objavio ameri ki državni ured za statistiku pokazuju da je mjese ni deficit, razlika izme u vrijednosti uvoza i izvoza, u kolovozu ove godine porastao na 46,3 milijardi dolara. Analiti ari su o ekivali 44,5 milijardi dolara. J. J.

di eura Hidroelektra jedva iznad vode era ZADRŽALI SE U PLUSU

ma dionica i brzom rastu tih tehnologija poput vjetroelektrana. S druge strane, kako piše Bloomberg Business, ameri ke "zelene" kompanije našle su se u dolini smrti. Naime, takve su tvrtke u Sjedinjenim Ameri kim Državama strašno pogo ene recesijom, nezainteresiranoš u ulaga a i administracijom u Washingtonu koja nedovoljno poti e njihov razvoj. Tamošnje tržište "zelenih" IPO-a je zamrznuto, a privatni kapital zbog ve e sigurnosti odlazi u druge sektore.

Prema Bloombergu, privatni ulaga i i venture capital fondovi su od 2000. godine u ameri ke alternativne energetske tvrtke ubacili oko 49,3 milijardi dolara. I dok su se prijašnjih godina zeleni IPO-i brojili u stotinama, u SAD-u su se ove godine na javnu ponudu odlu ile samo tri takve tvrtke Tesla Motors, koji je prikupio 226 milijuna dolara, te Codexis i Amryis. Nakon uvrštenja dionica Tesle na burzu, cijena im je pala 23 posto u odnosu na onu iz javne ponude, a Codexis i Amryis pali su po 15 posto.

Nikola Su ec

nikola.sucec@business.hr

Hidroelektra niskogradnja ostvarila je u prvih devet mjeseci ove godine neto dobit u visini 1,73 milijuna kuna, odnosno 62 posto nižu od ostvarene u istom razdoblju lani OGLAS

Ukupni prihodi iznose 394,663 milijuna kuna i 56 posto su manji nego u istom razdoblju prošle godine.

Prihodi od prodaje pali su 56,6 posto, na 379 milijuna kuna. Pad aktivnosti

tvrtke, u skladu s problemima gra evinskog sektora, potvr uje i stavka ukupnih rashoda, koji su zabilježili pad 55,57 posto, na 385,83 milijuna kuna.

Kratkotrajna je imovina na kraju razdoblja iznosila

304,33 milijuna kuna, od ega se 209,653 tisu a kuna odnosi na kratkotrajna potraživanja od kupaca, a 29,146 milijuna kuna na depozite bankama i pozajmice.

Josip Jagi

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Powered by HITA-VRIJEDNOSNICE d.d.

www.hita.hr

Izvor: ZSE Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

270.00

272.00

272.00

1.10%

28,443

7,702,137.49

22,273.68

253.10

332.84

Atlantska plovidba d.d.

783.51

800.00

790.00

0.14%

2,579

2,029,008.73

1,102.46

723.23

1,157.87

Adris grupa

271.00

273.98

273.97

1.47%

4,390

1,198,236.18

1,858.64

242.21

318.99

Dalekovod

267.03

269.50

269.50

0.94%

3,307

889,628.14

618.18

264.99

440.00

Petrokemija

162.40

168.00

165.00

3.97%

5,269

867,612.14

551.28

105.50

192.99

Viadukt

230.00

244.00

230.00

-4.62%

3,573

823,731.60

105.07

204.00

473.90

23.00

24.00

23.00

4.64%

35,630

822,266.70

18.21

16.00

24.00

1,649.00

1,669.00

1,667.86

1.84%

428

709,491.34

16,678.60

1,550.00

1,940.00

Ina-industrija nafte d.d.

Brokerska kuÊa - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

Atlantic grupa

810.00

814.00

810.00

-0.12%

684

554,625.25

2,000.70

624.15

820.00

235.76

238.00

237.50

-0.06%

1,835

435,864.05

15,211.49

200.00

298.40

Podravka prehrambena industrija, d.d.

280.00

286.98

286.98

1.76%

1,011

283,421.43

1,555.43

240.00

400.00

Kon ar - elektroindustrija

481.21

485.00

485.00

0.52%

583

281,278.78

1,247.48

421.00

517.00

Jadroplov d.d.

139.12

143.00

140.58

0.95%

1,953

277,045.16

230.08

124.01

206.09

Viro tvornica še era d.d.

300.85

310.00

302.00

-0.98%

792

244,839.40

418.77

290.00

489.00

1,328.55

1,330.11

1,330.00

0.10%

167

221,959.43

1,771.09

1,231.00

1,777.00

Ericsson Nikola Tesla, Kraš, prehrambena industrija HUP - Zagreb Slavonski zatvoreni investicijski fond Ledo Ingra

482.70

488.28

482.70

0.00%

349

169,386.40

663.05

250.05

497.02

1,430.00

1,475.91

1,475.91

1.09%

118

168,877.75

695.71

1,125.00

1,860.00

29.90

32.60

32.60

9.03%

4,500

139,616.06

109.09

15.15

37.00

5,363.01

5,500.00

5,500.00

1.85%

20

109,489.03

1,210.93

5,220.00

7,679.00

22.37

22.77

22.75

1.07%

4,398

99,440.66

170.62

19.70

60.28

190.69

193.93

193.18

1.67%

504

96,744.69

1,155.31

162.00

239.97

Liburnia riviera hoteli

2,550.00

2,600.00

2,580.00

-3.15%

34

87,615.42

780.81

1,413.01

2,890.00

Transadria

2,450.00

2,450.00

2,450.00

13.95%

30

73,500.00

70.45

2,050.00

3,492.99

Institut gra evinarstva hrvatske

1,520.00

1,574.05

1,574.05

0.90%

46

71,279.01

249.61

1,490.00

4,259.95

Riviera pore

179.99

180.00

180.00

5.88%

296

53,278.02

657.63

100.00

200.00

Fima validus

11.00

11.01

11.01

0.00%

4,000

44,010.01

29.74

10.55

29.01

AD plastik

90.14

91.11

91.10

0.11%

472

42,743.98

382.58

66.22

109.30

Luka Rijeka

555.11

556.11

555.70

-0.08%

65

36,126.63

322.31

533.13

736.00

Luka plo e

1,540.45

1,570.00

1,570.00

-0.32%

21

32,733.67

349.50

1,500.00

2,093.00

Tankerska plovidba

1,300.13

1,330.01

1,300.13

-3.34%

24

31,529.69

814.38

1,200.01

1,823.93

26.53

28.20

28.18

4.41%

1,006

27,787.74

9.30

20.08

109.19

172.01

173.34

172.21

-6.91%

131

22,668.93

468.41

55.95

245.00

Slobodna Dalmacija

38.00

40.02

40.00

0.00%

550

21,634.18

208.84

20.01

64.98

OT-optima telekom d.d.

31.51

32.01

32.01

0.03%

653

20,896.02

90.27

21.28

44.99

135.05

145.00

145.00

7.41%

140

20,081.87

96.05

121.00

173.00

HG Spot SN holding

Lošinjska plovidba

+

Croatia osiguranje d.d.

4,801.01

4,802.00

4,802.00

-3.73%

4

19,205.03

1,477.09

4,502.00

6,000.00

Privredna banka Zagreb

477.00

489.00

477.00

1.04%

38

18,487.50

9,098.66

461.06

684.90

Tisak

176.33

184.00

184.00

-0.54%

103

18,323.95

439.13

174.15

369.00

Hidroelektra niskogradnja

148.00

150.00

150.00

1.35%

98

14,618.34

93.58

140.01

349.22

Belje

63.00

63.40

63.00

-0.41%

230

14,504.06

517.58

59.00

108.00

Badel 1862

79.63

79.63

79.63

2.50%

178

14,174.14

59.89

58.00

141.00

3,350.00

3,350.00

3,350.00

0.00%

4

13,400.00

351.75

2,107.10

3,799.21

184.69

185.00

184.69

-4.06%

60

11,088.22

4,192.99

143.00

207.51

9.50

9.50

9.50

1.06%

1,000

9,500.00

148.17

8.99

12.99

57.01

63.00

57.68

-3.87%

132

7,708.94

106.41

52.05

88.99

2,530.01

2,530.01

2,530.01

0.00%

3

7,590.03

280.98

2,200.00

3,300.00

akove ki mlinovi Konzum Laguna Novigrad Veterina d.d.

Adriatic Croatia International Club d. d.

Mlinar mlinsko-pekarska industrija Jadranska banka Dom holding

637.00

637.00

637.00

0.00%

10

6,370.00

124.48

637.00

640.00

2,795.00

2,849.00

2,849.00

1.75%

2

5,644.00

340.81

2,006.00

3,100.00

34.51

34.70

34.51

-1.46%

111

3,842.34

257.69

28.70

51.05

107.00

110.08

110.08

-5.10%

31

3,344.72

22.64

76.10

164.00

uro akovi holding

28.80

28.81

28.80

0.00%

113

3,255.30

93.23

22.36

54.93

Hoteli Maestral

64.98

64.98

64.98

8.30%

50

3,249.00

33.51

50.00

151.00 410.00

Žitnjak

Nakon snažnog rasta tijekom tjedna, dionica Viadutka u petak se našla na meti prodaje. Dionica te gra evinske kompanije pala je 4,62 posto, na 230 kuna. Ina e, Viadukt je vlasnike mijenjao u rasponu od 230 do 244 kune, uz nešto više od 800.000 kuna prometa.

365 dana Najniža Najviša

Zagreba ka banka

Uljanik plovidba

OGLAS

CROBEX: -0,34%

Oznaka

Jadran kapital d.d. zatvoreni inv. fond

Jedan od najve ih dobitnika u petak bila je dionica kutinske Petrokemije.

Tvornica umjetnih gnojiva poskupjela je 3,97 posto, na 165 kuna. Tom se dionicom trgovalo u uskom dnevnom cjenovnom rasponu od 162,4 do 168 kuna, pri emu je ostvaren promet od 867.000 kuna.

Redovan promet: 33.604.155,00 kn

303.96

303.96

303.96

-0.28%

10

3,039.60

1,421.01

277.00

Zatvoreni investicijski fond Breza d.d.

Istraturist Umag d. d.

21.95

21.95

21.95

-0.18%

116

2,546.20

11.11

20.00

27.99

HTP Kor ula

77.00

77.00

77.00

1.29%

28

2,156.00

32.83

72.10

185.00

Magma d.d.

48.55

51.00

48.55

-6.17%

40

2,025.30

236.64

47.50

72.00

Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge

39.98

39.98

39.98

32.52%

35

1,399.30

13.39

15.17

79.89

Vupik

85.00

85.00

85.00

0.00%

7

595.00

127.97

54.00

230.00 156.99

DIOKI d.d

93.00

93.00

93.00

-1.59%

4

372.00

375.91

70.07

Hrvatski duhani

30.05

30.05

30.05

0.13%

6

180.30

25.33

25.00

74.00

180.00

180.00

180.00

-18.18%

1

180.00

57.10

179.00

310.50

PIK-Vinkovci Maistra

61.86

61.86

61.86

-4.83%

2

123.72

677.02

61.00

82.00

Zve evo, prehrambena industrija

101.51

101.51

101.51

-4.24%

1

101.51

31.25

87.56

139.00

Tvornica istegnutih metala

100.00

100.00

100.00

0.00%

1

100.00

28.54

99.00

100.01

23.80

23.80

23.80

0.00%

3

71.40

136.29

23.11

45.00

Kutjevo

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

63,05 105,25 248,10 0,74 16,21 10,10 89,10 182,00 4,91 12,90 150,50 0,68 2,75 6,45 59,00

63,95 105,25 250,10 0,76 16,46 10,48 91,00 183,00 4,96 13,03 151,00 0,68 2,80 6,48 59,00

63,71 105,25 250,00 0,76 16,21 10,42 90,00 182,11 4,96 12,90 151,00 0,68 2,80 6,48 59,00

63,68 105,25 249,87 0,75 16,38 10,31 90,46 182,13 4,92 12,98 150,99 0,68 2,78 6,48 5,90

34,30 32,50 1,34 34,02 0,57 0,60 0,31 1,47 0,40

36,00 33,50 1,35 35,00 0,57 0,60 0,31 1,47 0,40

35,10 33,50 1,35 35,00 0,57 0,60 0,31 1,47 0,40

0,35 0,33 1,35 0,35 0,57 0,60 0,31 1,47 0,40

90,00 95,91 95,90 3,69 15,00 26,00 18,30 27,00 10,00 3,90 4,20 3,99

90,06 96,00 95,90 3,69 15,20 26,00 18,50 27,00 10,00 3,90 4,20 4,00

90,06 96,00 95,90 3,69 15,00 26,00 18,30 27,00 10,00 3,90 4,20 4,00

90,01 95,92 95,90 3,69 15,02 26,00 18,44 27,00 10,00 3,90 4,20 4,00

0,07 % 0,00 % -0,10 % -1,60 % -3,16 % -1,89 % -1,19 % 0,00 % 11,11 % 95,00 % 40,00 % 0,00 %

4.700,00 2.725,00 470,00 700,00 85,10 82,20 94,54 7.000,00 643,00 3.200,00 456,00 17.000,00 1.999,00 97,77 922,00

4.700,00 2.940,00 484,00 700,00 86,30 83,30 94,60 7.250,00 675,00 3.450,00 480,00 18.500,00 2.000,00 97,77 930,00

4.700,00 2.732,00 482,00 700,00 86,08 83,02 94,59 7.007,00 658,00 3.211,00 469,00 17.332,00 2.000,00 97,77 925,00

4.700,00 2.732,37 481,37 700,00 86,08 83,02 94,59 7.006,63 657,03 3.210,76 469,02 17.307,70 1.999,98 97,77 925,47

0,00 % 0,26 % -0,41 % 0,00 % -0,10 % 0,14 % 0,04 % 0,10 % 1,70 % 1,94 % 1,08 % 1,95 % -0,40 % 0,00 % -0,54 %

1.800,00 3.501,00 484,00 412,00 22.200,00 84,00 2.950,00 2.380,00 9.180,00 480,00 221,00

1.800,00 3.601,00 490,00 415,00 22.201,00 84,10 2.950,00 2.380,00 9.180,00 480,00 221,00

1.800,00 3.589,56 484,43 414,49 22.200,24 84,02 2.950,00 2.380,00 9.180,00 480,00 221,00

1.800,00 3.589,56 484,43 414,49 22.200,24 51,76 2.950,00 2.380,00 9.180,00 480,00 221,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG RS50 PETG NF1N ZVTG KBMR TLSG SAVA KDIR GRVG MELR PBGS NF2R ZVIR DPR1

KRKA REPUBLIKA SLOVENIJA 50. IZDAJA PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD ZAVAROVALNICA TRIGLAV NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR TELEKOM SLOVENIJE SAVA KD ID GORENJE MERCATOR PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD NFD HOLDING ZVON ENA ID DELO PRODAJA 1. IZDAJA

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ELEKTRO DOBOJ AD DOBOJ TP MATEX AD BANJA LUKA ELEKTRO-BIJELJINA AD BIJELJINA TRZNICA AD BANJA LUKA UT LEOTAR AD TREBINJE

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H ZIF FORTUNA FOND DD BIHAC BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ BH TELECOM D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO BIHACKA PIVOVARA D.D. BIHAC AUTOTRANS DD VARES CENTROPROM D.D. KISELJAK ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO

Beogradelektro a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Planum GP a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2012K Agrobanka a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Metals banka a.d. Novi Sad Veterinarski zavod Subotica a.d. Subotica Bambi Banat a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Energoprojekt holding a.d. Beograd

RADE KONCAR SKOPJE ALKALOID SKOPJE Garant a.d. Futog MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKPETROL SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKEDONIJATURIST SKOPJE PRILEPSKA PIVARNICA PRILEP UNIVERZALNA INVESTICIONA BANKA SKOPJE MAKOSPED SKOPJE

2,93 % 250903 4,56 % 189563 0,00 % 26227 4,76 % 50110 0,00 % 10828 0,00 % 3683 0,00 % 6000 0,00 % 1000 0,00 % 2969

87.901,30 62.784,23 35.303,76 17.512,77 6.204,45 2.209,80 1.860,00 1.470,00 1.187,60

19922 17660 2601 35000 2320 885 718 419 1000 2335 1513 808

1.793.156,58 1.693.905,60 249.435,90 129.150,00 34.852,62 23.010,00 13.243,00 11.313,00 10.000,00 9.102,60 6.354,60 3.229,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RADE ALK GRNT TEL MPT RMDEN09 KMB MTUR PPIV UNI MKSD

547.249,38 471.730,50 107.945,60 105.432,61 86.393,64 80.811,94 71.015,30 69.027,60 43.928,29 38.304,04 24.158,50 20.334,32 15.490,93 15.227,16 11.800,00

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA BGEL AIKB NIIS PLNM A2015 A2016 A2012 AGBN SJPT MTBN VZAS BMBI IMLK A2011 ENHL

1,09 % 8594 5,34 % 4482 0,00 % 432 1,60 % 140874 -1,88 % 5274 1,36 % 7841 -0,87 % 785 0,61 % 379 0,20 % 8921 -1,53 % 2951 -0,66 % 160 -0,15 % 29918 1,45 % 5574 0,00 % 2350 0,00 % 2000

Soja protein Telekom Slovenije Petrol Mercator Makedonski telekom

+1,7% +1,64% +1,5% +1,14% +1,1%

Krka

Rade Kon ar Skopje -2,91% Garant Futog -2,83% Tvornica cementa Kakanj -1,89% IK banka Zenica -1,47% Nis Novi Sad -0,47%

Bosnalijek

+0,46 -3,16

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKD FBIHKC FBIHKH FRTFRK1 BSNLR TCMKR BHTSR JPESR BIPVR ATTVRK2 CPRMR ENISR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSRS-O-C RSRS-O-D TLKM-R-A RSRS-O-B ELDO-R-A MATE-R-A ELBJ-R-A TRZN-R-A LEOT-R-A

+

Oznaka

Ponedjeljak 18/10/2010

+

Powered by

business.hr

56358 64000 52574 17680 66152 39197 33336 435 4486 837 5519 135 1137 15357 1545

264.882.600,00 174.871.512,00 25.307.736,00 12.376.000,00 5.694.401,41 3.254.233,30 3.153.265,44 3.047.885,00 2.947.447,00 2.687.410,00 2.588.548,00 2.336.540,00 2.273.977,00 1.501.453,89 1.429.845,00

valuta: MKD - makedonski denar -2,91 % -0,32 % -2,83 % 1,10 % -1,59 % -0,91 % 0,24 % -0,08 % -0,97 % 0,00 % -19,93 %

1070 353 1401 1445 21 8638 100 100 23 357 550

1.926.000,00 1.267.113,00 678.684,00 598.940,00 466.205,00 447.133,02 295.000,00 238.000,00 211.140,00 171.360,00 121.550,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Dionica Krke u petak je na Ljubljanskoj burzi bila najtrgovanija sa 1,5 milijuna eura prometa, a zabilježila je i rast cijene 0,46 posto, na 64 eura. Posljednja zabilježena cijena bila je ujedno najviša po kojoj se tijekom dana trgovalo tom dionicom, a najniža je iznosila 62,6 eura. Nijedna druga dionica nije se ni približila prometu od milijun eura. Druga najtrgovanija bila je Sava sa 273.872 eura prometa. Slovenski indeks SBITOP u petak je oja ao 0,29 posto.

Titulu gubitnika dana posljednjeg dana u tjednu ponijela je dionica sarajevske farmaceutske kompanije Bosnalijeka, ija je cijena pala 3,16 posto i posljednja zabilježena iznosila je 15 konvertibilnih maraka. To je ujedno bila najniža cijena po kojoj se tom dionicom trgovalo tijekom dana, a najviša je iznosila 15,2 KM. Pala je i cijena BH Telecoma, i to 1,19 posto, na 18,3 KM, a ukupan promet tom dionicom iznosio je 13.243 KM.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP +0,29% BIRS -0,60% 858,27 833,89 LJSEX +0,22% FIRS -0,03% 1.438,02 3.281,39 Belex15 +0,37% MBI10 -0,77% 2.111,04 608,02 Belexline +0,27% MOSTE +0,93% 468,75 1.223,33 SASX10 -0,14% NEX20 -1,20% 13.811,78 894,34 EUROPSKI INDEKSI -0,29% WIG20 +2,54% 2.693,08 BUX +0,44% 23.648,58 +0,48% +0,04% ATX -0,04% 2.684,59 indeksa na zatvaranju u -0,27% Stanje etvrtak 14. listopada 2010.

FTSE100 5.722,47

DAX 6.454,73

CAC40

3.824,92

MICEX 1,489.21

AMERI»KI INDEKSI +0,69% S&P500 +0,71% 11.096,08 1.178,10 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,96% srijedu 13. listopada 2010.

2.441,23 DJIA

investor 22-23 TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

P

rošlog je tjedna redovni dioni ki promet na Zagreba koj burzi iznosio 99,201 milijun kuna. Indeks Crobex porastao je 0,13 posto i posljednja mu je vrijednost bila 1905,67 bodova, a Crobex 10 tjedan je završio na 1006,11 bodova, što je porast 0,40 posto. Rezultati fondova prošlog su se tjedna kretali od -2,36 posto do +2,91 posto, a 70 od ukupno 92 fonda ostvarilo je porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dioni ki fond bio je OTP Europa Plus kojem je vrijednost porasla 2,91 posto, a slijedi ga Aureus US Equity s porastom 2,80 posto. Najve i je gubitnik me u dioni kim fondovima Aureus Equity, kojemu je vrijednost smanjena 2,36 posto, a iza njega je Alternative A1 s padom 1,31 posto. Od mješovitih najuspješniji je Ilirika JIE Balanced, koji je ostvario porast vrijednosti 0,95 posto, a slijedi ga KD Balanced s porastom 0,86 posto. Najve i pad u ovoj grupi zabilježili su Erste Balanced (-0,78 posto) i HPB Global (-0,18 posto).

Od obvezni kih fondova najuspješniji su bili OTP euro obvezni ki (+1,34 posto) i Erste bond (+0,20 posto), najve i je pad zabilježio HI-conservative kojem je vrijednost smanjena 0,13 posto, a iza njega je HPB Obvezni ki s padom 0,01 posto. Nov ani su fondovi po obi aju svi tjedan završili u plusu, a vrh zauzimaju ICF Money Market (+0,11 posto) i Raiffeisen Cash (+0,08 posto). Od po etka godine najuspješniji je dioni ki fond MPMena HR kojem je vrijednost u 2010. uve ana 16,37 posto.

Od mješovitih fondova vode i je Raiffeisen Prestige s prinosom 7,72 posto. Od obvezni kih i nov anih fonova najuspješniji su Erste Bond (+9,21 posto) i Erste Euro-Money (+3,53 posto).

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda DIONI KI

Platinum Global Opportunity Ilirika Azijski tigar Poba Ico Equity A1 ST Global Equity KD Victoria OTP meridian 20 AC G Dynamic EM VB High Equity Raiffeisen HR dionice HPB Dynamic Erste Adriatic Equity HPB WAV DJE Erste Total East FIMA Equity PBZ Equity fond KD Prvi izbor PBZ I-Stock OTP Europa Plus HI-growth Raiffeisen C. Europe OTP indeksni Platinum Blue Chip HPB Dioni ki MP-Global HR ZB aktiv Ilirika BRIC Ilirika JIE C-Zenit VB CROBEX10

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

$

kn kn kn kn

kn kn kn

kn kn kn kn

kn

kn kn kn

kn kn

12,9010 60,5508 5590,3200 79,8100 46,2872 13,5868 85,3328 10,8169 49,1271 68,7500 48,7863 84,0200 90,5239 29,8300 77,5300 79,3087 12,4020 63,9634 110,9256 8,2130 60,8800 37,7680 80,4416 80,8851 293,4768 99,0300 114,8255 162,4190 47,1481 89,6266

0,56 0,32 0,30 0,23 0,20 0,10 0,04 0,04 0,01 0,01 -0,03 -0,05 -0,05 -0,10 -0,14 -0,17 -0,19 -0,23 -0,24 -0,25 -0,26 -0,35 -0,35 -0,45 -0,51 -0,53 -0,56 -0,60 -0,62 -0,62

6,97 4,31 3,98 2,50 -4,46 -6,28 4,75 0,18 5,00 3,96 -2,48 0,12 3,14 -4,11 -1,91 3,88 3,90 7,25 2,03 1,49 2,06 3,61 -6,09 -5,13 2,05 3,25 7,91 4,05 -5,78 2,33

6mj. % 12 mj. (%)

-2,94 4,44 -6,46 -7,92 -10,85 -14,16 -8,83 -2,76 -3,05 -8,71 -5,47 -12,48 1,40 -13,06 -13,61 -10,27 -1,29 -3,74 3,52 -5,73 -11,41 -11,40 -4,02 -12,72 -3,28 -2,41 5,77 -6,74 -20,08 -13,74

-8,37 14,69 -7,22 -14,00 -25,10 -17,57 -9,37 3,98 -7,78 -11,85 -14,58 -17,13 12,77 -20,11 -23,93 -11,16 9,85 6,87 3,44 -3,40 -16,43 -15,72 5,70 -15,90 7,08 -0,84 N/A -10,82 -21,03 N/A

PGP (%) Ove god. (%)

-12,13 -13,73 -16,53 -8,95 -7,43 2,72 -6,23 4,99 -20,86 -16,39 -15,95 -3,42 -3,15 -32,84 -3,92 -4,44 2,85 -12,86 8,76 -2,25 -8,64 -29,33 -7,53 -4,13 -12,17 -0,23 N/A 8,46 -24,69 N/A

-7,37 12,64 -3,22 -4,92 -13,82 -10,80 -1,47 5,06 -1,83 -0,84 -11,17 -7,49 10,10 -12,34 -14,30 -4,02 7,68 5,36 3,06 -1,64 -6,31 -3,64 1,49 -10,66 4,05 1,87 14,83 -1,07 -16,57 -10,37

Imovina

5,869 8,542 6,077 20,911 13,556 58,308 18,024 13,246 13,458 13,661 21,463 205,363 10,540 44,327 22,734 390,573 5,228 203,999 8,580 66,242 223,830 135,696 7,219 20,935 5,052 505,378 16,698 101,480 5,593 7,393

Starost

Datum

3,07 3,40 3,22 2,41 9,98 11,44 2,46 1,62 3,04 2,09 4,13 5,01 3,12 3,04 6,37 5,11 7,67 3,25 1,24 8,64 5,49 2,80 2,78 5,03 2,39 4,30 0,78 5,97 2,65 0,74

14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010

www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI

ICF Balanced KD Balanced Agram Trust C-Premium AC G Balanced EM PBZ Global fond ST Balanced Allianz Portfolio Erste Balanced Raiffeisen Balanced Raiffeisen Prestige HI-balanced HPB Global OTP uravnoteženi ST Aggressive ZB global Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced

kn kn kn kn

kn kn kn

kn kn kn

kn

111,9150 8,1637 67,6583 5,3905 10,8670 99,0555 170,7648 110,4604 114,6400 152,4600 107,7200 9,8026 96,8069 107,9864 63,0886 142,5500 145,1859 81,8188

0,82 0,22 0,15 0,13 0,04 0,02 0,00 0,00 -0,06 -0,09 -0,11 -0,19 -0,21 -0,26 -0,58 -0,63 -0,66 -0,77

-1,54 -1,70 1,41 -1,82 0,36 2,52 -3,73 3,23 0,98 2,45 1,27 0,72 -4,64 1,32 -2,63 1,06 4,12 1,82

-13,43 -2,98 -6,19 -11,20 -2,51 -7,02 -10,38 0,86 -6,43 -2,06 5,42 -2,58 -9,72 -5,22 -10,88 -2,27 -3,91 -2,34

-27,85 -0,65 -13,10 -11,28 4,20 -6,34 -22,65 6,80 -7,08 1,98 N/A 0,65 -12,50 -9,26 -20,56 2,36 -4,59 -3,69

1,66 -4,19 -2,97 -15,39 5,28 4,67 7,14 7,22 -0,76 5,32 N/A -0,23 -0,64 1,60 -8,69 3,89 8,21 -4,62

-12,79 -1,08 -2,81 -8,64 5,44 -1,39 -11,26 5,28 -0,73 3,80 7,72 0,15 -9,11 -5,39 -11,21 3,97 1,52 1,72

12,246 7,012 11,700 12,467 13,593 291,214 10,234 7,151 106,832 326,205 151,997 65,671 99,832 40,263 2,600 731,243 44,829 19,841

8,45 4,75 2,26 3,70 1,62 9,09 7,76 1,43 9,74 8,13 0,60 8,64 5,03 4,84 5,07 9,28 4,73 4,25

14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010

kn

130,7700 160,0300 139,8627 129,2783 11,3153 174,2300 124,3877 128,0243 160,1600

0,03 0,03 0,01 0,00 -0,01 -0,01 -0,02 -0,03 -0,09

3,71 3,59 1,49 1,90 0,81 2,56 0,47 2,45 0,45

3,45 4,25 2,58 1,80 1,98 3,41 1,72 2,31 2,28

11,22 10,95 6,08 7,65 5,63 11,29 4,86 7,82 7,98

4,56 8,19 3,94 4,62 1,44 6,84 4,43 5,24 5,20

9,21 7,78 4,48 7,42 5,33 8,29 4,17 4,65 5,44

129,813 13,189 27,335 108,454 6,207 316,820 14,407 10,326 213,567

7,37 5,97 8,67 7,60 8,64 8,39 5,03 4,84 9,28

14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010

kn kn kn

kn kn kn kn kn kn kn kn

kn kn $

140,6863 131,9432 161,9553 139,4069 125,3806 143,9000 137,7100 137,8967 134,5049 131,4869 121,8517 116,3471 11,2731 10,6181 107,8854 102,0149 124,3556 105,0800

0,05 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

1,00 0,64 0,59 0,48 0,69 0,93 0,93 0,66 0,86 0,89 0,60 0,83 0,82 0,82 0,80 0,81 0,37 0,88

1,75 1,28 1,01 1,08 1,84 1,70 1,82 1,12 1,57 1,61 1,26 1,62 1,69 1,65 1,55 1,50 1,00 1,95

10,85 3,79 3,26 3,04 4,47 4,65 4,11 2,55 4,12 4,88 3,17 3,79 4,12 3,92 4,31 1,81 2,91 4,74

4,35 6,40 4,83 3,30 4,44 4,88 4,44 4,66 4,47 5,59 4,20 5,28 6,02 4,49 5,46 1,66 4,04 4,78

3,12 2,40 1,81 2,11 3,34 3,13 2,92 1,94 2,93 3,28 2,25 2,63 2,96 2,87 2,84 0,78 2,37 3,53

50,498 979,856 2241,908 117,805 477,104 987,347 786,158 106,072 40,203 177,996 116,665 158,348 72,500 36,000 164,332 7,297 35,974 681,184

8,02 11,55 10,23 10,23 8,23 7,64 7,37 7,06 6,79 5,03 4,81 2,95 2,05 1,36 1,43 1,21 5,51 1,06

14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010 14.10.2010

OBVEZNI KI FONDOVI Erste Bond Capital One ICF Fixed Income PBZ Bond fond HI-conservative Raiffeisen Bonds HPB Obvezni ki OTP euro obvezni ki ZB bond

NOV ANI FONDOVI ICF Money Market PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash PBZ Dollar fond Erste Euro-Money

OGLAS

Ulagači povukli Crobex preko 1900 bodova trŽiŠte BeZ koMPAsA Proteklih pet trgovinskih dana bilo je obilježeno slabom trgovinom i osciliranjem oko ključnih razina potpore za dioničke indekse ZSE-a Trgovanje na Zagrebačkoj burzi u petak odvijalo se u stagnacijskom tonu, bez naznaka održivijeg trenda, a najveća je pozornost investitora bila na dionicama HTa i Atlantske plovidbe. Crobex je porastao 0,74 posto, na 1905,66 bodova, dok je Crobex 10 porastao 1,1 posto, na 1006,10 bodova. Na tjednoj je razini Crobex pak porastao samo 0,13 posto, dok je Crobex 10 ojačao 0,4 posto, čime su se oba dionička indeksa vratila iznad psiholoških razina od 1900 odnosno 1000 bodova.

Redovan promet u petak

iznosio je 22 milijuna kuna, a na tjednoj je razini na dionice potrošeno samo 99 milijuna kuna. Trećina tog iznosa potrošena je pak na dionice HTa. Na najveći domaći telekom otišlo je gotovo 32 milijuna kuna, a ta je dionica na tjednoj razini porasla sramežljivih 0,37 posto, na 272 kune.

Drugu najlikvidniju poziciju osvojilo je Exportdrvo s prometom od 20 milijuna kuna i rastom od 10 posto.

stagniramo bez trenda

"Domaće tržište kapitala i dalje je u stagnacijskom tonu, pri čemu se održivi-

ka u petak bila je dionica kutinske Petrokemije. Tvornica umjetnih gnojiva poskupjela je 3,97 posto, na 165 kuna.

Tom se dionicom trgovalo u uskom dnevnom cjenovnom rasponu od 162,4 do 168 kuna, pri čemu je ostvaren promet od 867.000 kuna.

viadukt pao 4,62%

MArijAn kLjUČAriČek, direktor Transadrije, čija je dionica u petak skočila više od 17 posto ArhivA buSineSS.hr

ji trend, bilo pozitivan ili negativan, još ne nazire", rekao je za Hinu analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke Dalibor Balgač. Kako dodaje, pad Crobexa ispod psihološki važne razine od 1900 bodova

mogao bi potaknuti njegovu oštriju korekciju naniže.

"No, sve će na kraju ovisiti o signalima sa svjetskih burza, koje će odrediti smjer kretanja i na domaćoj burzi", zaključuje Balgač.

Jedan od najvećih dobitni-

Nakon snažnog rasta tijekom tjedna, dionica Viadukta u petak se našla na meti prodaje. Dionica te građevinske kompanije pala je 4,62 posto, na 230 kuna. Viadukt je vlasnike mijenjao u rasponu od 230 do 244 kune, uz nešto više od 800.000 kuna prometa.

Znatniji rast cijene u petak zabilježila je dionica riječkog špeditera Transadrije. Transadria je porasla čak 17,45 posto, na 2450 kuna. Tom je dionicom ostvaren promet od oko 200.000 kuna.

Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

reGijA

Odličan tjedan za ljubljanske indekse Ljubljanski indeks sBitoP prošlog je tjedna ostvario najveći regijski rast od 2,75 posto te tjedan zaključio na razini od 833,89 bodova.

Uvjerljivo najtrgovanija na Ljubljanskoj burzi u petak je bila dionica farmaceutske kompanije Krke sa 1,5 milijuna eura prometa, a cijena te dionice rasla je 0,45 posto, na 64 eura. Di-

onica Save zaslužna je za 273.800 eura prometa, što je bilo dovoljno za drugo mjesto na popisu najtrgovanijih.

Rastao je i banjalučki indeks BIRS, koji je tjedan

završio na razini od 858,27 bodova, što je rast 0,21 posto.

Telekom Srpske posljednjeg je dana u tjednu bio najtrgovaniji na Banjalučkoj burzi sa 35.303 konver-

tibilnih maraka prometa, a zadnja zabilježena cijena iznosila je 1,35 KM. Nijednom se drugom dionicom u Banjaluci u petak nije trgovalo u iznosu većem od 10.000 KM. B. S.

TinejdĹžerima mobiteli najmanje trebaju za pozive

DOBITNICI DANA (ZSE) Transadria Slavonski ZIF Hoteli Maestral LoĹĄinjska plovidba Riviera Pore 32 Raste

13,95 % 9,03 % 8,3 % 7,41 % 5,88 %

IstraĹživanje Nielsen Companyja pokazalo je da ameri ki tinejdĹžeri u prosjeku mjese no prime i poĹĄalju ak 3339 SMSova, odnosno ĹĄest svaki sat kad ne spavaju. Promatrano po spolu, tinejdĹžerice se viĹĄe dopi-

suju od tinejdĹžera pa tako one prime i poĹĄalju 4050 SMS-ova, a de ki u dobi od 13 do 17 godina 2539, ĹĄto je najviĹĄe me u muĹĄkarcima svih promatranih skupina. IstraĹživanje provedeno u drugom tromjese -

GUBITNICI DANA (ZSE) Magma 6,17 % Žitnjak 5,1 % Zve evo 4,24 % Konzum 4,06 % Genera 3,87 %

INDEKSI CROX Mirex

10 Nema promjene

23 Pada

Vrijed.

1,136.32 152,71

Prom.

1,02% 0,21%

Sirova nafta 82,69 Prirodni plin 3,57 Zlato 1.381,01 Srebro 24,65 Goveda 95,00

-0,39% -1,66% +0,65% +2,71% 0,00%

SAD JE PRILIKA

Zbog krize je sve lakĹĄe upisati se na najuglednije MBA studije Gospodarska kriza, koja je naruĹĄila reputaciju ekonomske struke i stru njaka kojima su promaknuli svi znaci nailaze eg kraha, natjerala je vode e svjetske poslovne ĹĄkole na promjenu upisne politike zbog ega se na nekad najuglednije MBA studije sve lakĹĄe upisati, piĹĄe Businessweek.

Tre ina od 30 najboljih ameri kih poslovnih ĹĄkola postala je manje izbirljiva pri odabiru kandidata za svoje redovne MBA programe, a samo su tri ĹĄkole - Booth School of Business, Harvard Business School i Kellogg School of Management - postale selektivnije pri upisu.

Glavni je razlog olakĹĄavanja upisa pad broja kandidata za upis, koji je neke natjerao da budu manje izbirljivi.

Zbog toga mnogi poput Anderson School of Management i Smith School of Business upisuju znatno ve i postotak prijavljenih nego ĹĄto je to bilo na vrhuncu 2008. godine. ak 47 posto ĹĄkola biljeĹži pad broja prijavljenih, a kod 9 posto ĹĄkola pad prijava ve i je od 20 posto. D. B.

HARVARD Business School ARHIVA BUSINESS.HR

HEJ, STANI MALO

DioniÄ?ari News Corpa kritiziraju Murdochov dar ameriÄ?kim republikancima Potez News Corpa i njegova ve inskog vlasnika Ruperta Murdocha u SAD-u, gdje se najve a svjetska medijska kompanija velikim donacijama direktno svrstala na stranu Republikanske stranke pred predstoje e parlamentarne izbore, nije najbolje do ekan me u investitorima u srediĹĄtu kompanije u Londonu.

DruĹĄtvo za upravljanje imovinom F&C na glavnoj skupĹĄtini News corpa usprotivilo se Murdochovu potezu glasaju i, iz principi-

jelnih razloga, protiv izbora Roda Eddingtona za predsjednika kompanije te protiv izbora predloĹženog revizora.

Murdoch, ije novine redovito u Velikoj Britaniji podrĹžavaju jednu ili drugu politi ku opciju, nije me u manjinskim dioni arima naiĹĄao na podrĹĄku za odluku News Corpa da u SAD-u donacijama od po milijun dolara republikancima i Ameri koj komori potpomogne poraz vladaju e stranke Baracka Obame.

ju pokazalo je da su tinejdĹžeri razgovarali 14 posto manje nego lani. Manje od njih razgovaraju samo stariji od 55 godina. Istodobno je koriĹĄtenje podataka me u tinejdĹžerima poraslo viĹĄe nego u bilo kojoj drugoj dobnoj skupini - viĹĄe se nego u etverostru ilo, a tinejdĹžeri su mjese no u prosjeku potroĹĄili 62 megabajta.

Nikolina Rivosechi

www.business.hr

UKRATKO...

Propao koncept multikulturalnog druĹĄtva Njema ka kancelarka Angela Merkel izjavila je da je pokuĹĄaj stvaranja multikulturalnog druĹĄtva u Njema koj u potpunosti propao. Time je dolila ulje na vatru u raspravi o imigrantima i islamu.

Za prijevaru kaĹžnjen sa 67,5 milijuna dolara Angelo Mozilo, bivĹĄi direktor tvrtke Countrywide Financial, nekada najve eg hipotekarnog kreditora u SAD-u, mora platiti 67,5 milijuna dolara kazne za prijevaru vrijednosnim papirima i nezakonito trgovanje dionicama na temelju povlaĹĄtenih informacija.

Besplatna reklama Hrvatskoj Glumica Eva Longoria je za gostovanja u talk showu Ellen DeGeneres joĹĄ jednom nahvalila Hrvatsku.

Longoria je kazala kako joj je bilo prekrasno te kako je u Hrvatskoj jela ‘ udnu hranu’.

D. B.

Kako e signali sa svjetskih burzi utjecati na daljnje kretanje Crobexa, doznajte na...

www.business.hr