Business.hr broj 745 by Business.hr

INTERVJU: IVAN KOVALKOVI» 4

Na čak pola prodajnih mjesta u Hrvatskoj nemamo fer tretman

Predsjednik Uprave podružnice Philip Morrisa za regiju srednja Europa - jug govori o stanju na duhanskom tržištu i promjenama koje je donijelo pove anje trošarina, uklju uju i rast krijum arenja

SRIJEDA 20/10/2010

BROJ 745 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

STRANKE U GOLF NADMETANJU 6-7 Nakon što je SDP-ov Ante Vlahuši lobirao za projekt gradnje golfskih terena na dubrova kom Sr u, SDP-ova Mirela Holy okomila se na golf teren pokraj Vranskog jezera u koji je investitor uložio milijune kuna i dobio zeleno svjetlo lokalne uprave

SDP: Srđ može, a Vransko jezero ne

GLOBALIZACIJSKI FOND

Slovenija dobila 2,25 milijuna eura pomoći za radnike Mure Europska komisija odobrila je Sloveniji isplatu pomo i iz Europskog globalizacijskog fonda, a ona bi trebala omogu iti ponovno zapošljavanje 2554 radnika Mure koji su dobili otkaz kao tehnološki višak 17

info&stav

INDIKATOR

2-3 Njema ki izvozni rekord

business.hr

Njema ki e izvoz dogodine prvi put u povijesti prekora iti tisu u milijardi eura, potpomognut snažnom potražnjom iz azijskih zemalja i Brazila, prognozirala je udruga njema kih izvoznika BGA. Ove e godine dosegnuti 937 milijardi eura (1,3 milijardi dolara), što podrazumijeva rast u odnosu na prošlu godinu po stopi od 16 posto, najvišoj u posljednjih deset godina

Lije ni ki kriminal Policija je ju er u Varaždinu uhitila sedam lije nika specijalista za koje sumnja da su po inili ak 101 kazneno djelo. Obavljali su prekide urednih, a neželjenih trudno a te su za takve zahvate napla ivali izme u 1000 i 2500 kuna, a novac zadržavali za sebe. U lije ni koj su dokumentaciji lažno prikazivali obavljene zahvate fakturiraju i ih i napla uju i od HZZO-a

Srijeda 20/10/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenici glavnog urednika: Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

SLU»AJ STUDIJA

Presuda Polan ecu iznim koja potvr uje pravilo Izri u i presudu kojom je nepravomo no osudio bivšeg vicepremijera i ministra gospodarstva Damira Polan eca na 15 mjeseci zatvora, sudac Ivan Turudi naglasio je da je njegova odluka iznimno važna jer pokazuje da se nikakvo protupravno ponašanje ne može opravdati politi kom odlukom. Turudi je upozorio i na to kako Polan ecova odluka da vukovarskom odvjetniku Petru Mileti u isplati 500.000 kuna za nepotrebnu i bezvrijednu studiju, kako bi udovoljio zahtjevu premijera Ive Sanadera da riješi problem obešte enja bivših zaposlenika Borova srpske nacionalnosti, svjedo i o tome kako se u Hrvatskoj donose odluke: dva se politi ara sastanu i dogovore, a pravo i procedura pritom su potpuno zanemareni. S pravom je sudac Turudi iskoristio izricanje presude Polan ecu kako bi odaslao i društveno važne poruke, a ne samo golu injenicu da Polan eca šalje u zatvor na 15 mjeseci jer je zloupotrijebio položaj i ovlasti oštetivši državni prora un za pola milijuna kuna. Sudac Turudi i Sudsko vije e presudili su na temelju Uskokove optužnice,

Polan ecove obrane i iskaza svjedoka.

Pravo i procedura No, tragom Turudi eve presude name e se pitanje zašto Uskok nije na optuženi ku klupu posjeo i sve druge koji su provode i Sanaderov zahtjev zajedno s Polan ecom sudjelovali u

››

nezakonitoj isplati 500.000 kuna odvjetniku Mileti u. Po svjedo enju Polan ecova šefa kabineta, nepotrebna i bezvrijedna Mileti eva studija nije ni stigla do Polan ecova ureda, ali ju je netko u Ministar-

Ako je sudac Turudi u pravu kad tvrdi da se presudom Polan ecu poru uje da i premijerski i ministarski nalozi podliježu zakonima, onda bi svi koji su omogu ili i sudjelovali u isplati lažne studije morali biti kažnjeni

stvu gospodarstva morao dobiti, vidjeti i prihvatiti kao pokri e za isplatu 500.000 kuna honorara. Netko je iz ra unovodstva Ministarstva morao Mileti u i isplatiti tih pola milijuna kuna. Doduše, po Polan ecovu nalogu, ali logikom Turudi eve presude, državni službenici u Ministarstvu koji su prihvatili i isplatili Mileti evu nepotrebnu studiju morali su voditi ra una o pravu i proceduri i nisu smjeli protupravno postupati, bez obzira na to što su dobili nalog od svojega šefa Polan eca, kao što je on dobio nalog od Sanadera. I administraciji Ministarstva gospodarstva fu kalo se za zakone i poslušno je ispunila nalog svojega šefa, kao što je on udovoljio zahtjevu svojega šefa kako bi, po tvrdnji suca Turudi a, skupio politi ke bodove. Pravnici i financijaši u Ministarstvu gospodarstva vjerojatno nisu skupljali politi ke bodove nego su uvali svoja radna mjesta, ali su

››

BISER DANA

BROJKA

Ljudi moji, pa to su samo Bosanci. Ne možemo njihove dopise smatrati vjerodostojnima poput onih iz uljudnih i ure enih država DUBRAVKO »UNKO, karlova ki odvjetnik, u obrani optuženog carinika osvr u i se na dopise Interpola i Carinarnice BiH

100

tisu a kuna dala je Osje ka županija osje kome Poljoprivrednom fakultetu za dvije studije vezane uz analizu tla. Cilj je pomo i gospodarskom razvoju, posebno malih obiteljskih gospodarstava

UVODNIK

nimka Napad na gradnju terena za golf politi ki je zicer

istodobno sudjelovali u po injenju kaznenog djela. Ako je za to djelo kažnjen Polan ec, valjda i oni zaslužuju svoj dio kazne. Kao što svoj dio kazne zaslužuju i svi oni koji su ovlašteni nadzirati zakonitost poslovanja Ministarstva gospodarstva, jer i oni nisu reagirali na Polan ecovu protupravnu isplatu. Kao što ni bivšeg premijera Sanadera i njegove pravne i financijske savjetnike nije zanimalo kako je Polan ec proveo njegov nalog i je li pritom postupao zakonito.

Primjer drugima

Ako je sudac Turudi doista u pravu kad tvrdi da se presudom Polan ecu poru uje da i premijerski i ministarski nalozi podliježu zakonima, onda bi svi koji su omogu ili i sudjelovali u isplati lažne studije morali biti kažnjeni. Ako ne baš svi zatvorskim kaznama, onda barem radno-pravnim i politi kim kaznama. Ovako se stje e dojam da je Polan ec izdvojen za primjer drugima iz preventivno-pedagoških razloga, ali drži vodu i njegova tvrdnja da ga se presudom pritiš e da Uskoku izru i Sanadera. Zato je presuda Polan ecu i dalje iznimka koja potvr uje pravilo, a ne po etak iskorjenjivanja nezakonitog provo enja politi kih odluka, kao što u obrazloženju presude tvrdi sudac Turudi . Zoran Daskalovi

Iva Uš umli Greti iva.gretic@business.hr

ako je, zapravo, opaliti u smjeru velikih investicija, posebno kada te investicije ni u u opasnoj blizini parka prirode i ornitološkog rezervata. Još je lakše napasti investitore kada se spomenu arobne rije i: Zakon o golfu, izvlaštenje, besramno male naknade. Posljednji je u nizu takvih slu ajeva Baštijunski brig, podru je u neposrednoj blizini Vranskog jezera. Gradnja golfskoga terena pokraj zašti enog parka prirode? Navodnjavanje velikih površina u kraju koji tijekom sezone, i bez velikog guta a vode u obliku golfskoga terena (jer uistinu traže mnogo vode), ima problema s opkrbom vodom? Napasti Baštijunski brig kao ideju jednostavno je zicer. No, onda se odmaknemo od politi ke retorike, lokalnih strana kih prepucavanja i op ih mjesta koja se mogu, ali i ne moraju, primijeniti na konkretan slu aj. Tako doznajemo da se prostor na kojem bi se golfski tereni gradili dosad koristio za plemenite svrhe divljeg odlaganja svakojakog, pa tako i opasnog otpada. Otpadne vode tog tek nedavno saniranog deponija godinama su

››

Možda su kriti ari u pravu i možda je projekt Baštijunski brig stvarno sporan, no s druge je strane 50-ak studija, elaborata i ispitivanja, kao i godine u kojima nitko nije imao pametniju ideju o tome što tamo raditi se slijevale u procjedni krš i putovale... pa, sigurno do Vranskog jezera i okolnih poljoprivrednih zemljišta koja se sada žestoko borimo sa uvati. Svako ljeto deponij bi se, održavan kakav je ve bio, zapalio. I sve to lokalne vlasti godinama nije smetalo. Golf je, s druge strane, brzo i lako rasplamsao strasti.

MOŽDA su kriti ari u pravu

i možda je projekt Baštijunski brig stvarno sporan. Ima i razloga: zabrinjava blizina Vranskog jezera, zabrinjavaju problemi s navodnjavanjem terena za golf, zabrinjava mogu nost da itav kompleks nekako djeluje na slano jezero u blizini. No, na drugoj strani stoji 50-ak studija, elaborata i ispiti-

vanja, kao i godine u kojima nitko nije imao pametniju ideju o tome što tamo raditi. Dapa e, ve devet godina lokalne vlasti imaju u planu da na tom mjestu jednog dana zaigraju golf. Može se pretpostaviti da su politi ari ispitali sve za i sve protiv prije donošenja takve odluke naposljetku, takvi se planovi ne donose napre ac.

tema 4-5

INTERVJU: IVAN KOVALKOVIČ Predsjednik Uprave podružnice Phi duhanskom tržištu i promjenama koje je donijelo povećanje trošarina, uk

Na čak pola proda Hrvatskoj nemam U Philip Morrisu se nadaju da će im novi Zakon o tržišnom natjecanju, koji je na snagu stupio 1. listopada, osigurati bolji pristup maloprodajnom tržištu jer je trenutačno, kako tvrdi direktor regionalne podružnice Ivan Kovalkovič, oko polovica maloprodajnih mjesta zatvorena za dio njihovih proizvoda. Drugi je veliki problem porast šverca

Izravna je posljedica povećanja trošarina porast nelegalne trgovine cigareta, upozorava Ivan Kovalkovič, predsjednik Uprave Philip Morrisa Zagreb. Stoga bi povećanje trošarina, neizbježno zbog pristupanja EU, valjalo provesti postupno, ali i uz pojačane mjere suzbijanja nelegalne trgovine, upozorava prvi čovjek Philip Morrisa za šest zemalja regije (Hrvatska, Albanija, BiH, Kosovo, Makedonija i Slovenija). On smatra da bi uspješnije suzbijanje ilegalne trgovine više pridonijelo povećanju proračunskih prihoda nego povećanje trošarina na cigarete. Govoreći o konkurenciji na tržištu, Kovalkovič ponavlja kako ne postoji fer utakmica i tvrdi kako cjelokupna ponuda Philip Morrisa trenutačno nije dostupna na otprilike 50 posto tržišta maloprodaje u Hrvatskoj. Ukupno duhansko tržište lani je palo osam posto, a cijena cigareta rasla je od 20 do 30 posto. Kakva je situacija sada i kako u tim okolnostima posluje Philip Morris Zagreb? - Globalna ekonomska kriza, u kombinaciji s nedavnim povećanjem trošarina, utjecala je na tržište cigareta u Hrvatskoj. Pri-

mijetili smo i da su se odrasli pušači okrenuli jeftinijim cigaretama, ali i onima koje dolaze s tržišta susjednih zemalja gdje imaju niže poreze, pa time i cijene. Premda državni prihodi od trošarina u 2010. rastu u usporedbi sa 2009., smanjenje nelegalne trgovine donijelo bi još veće prihode. Nije nikakva tajna da su potrošači osjetljivi na povećanje cijena do kojeg dolazi zbog čestog rasta trošarina. Vjerujemo da je, uz postupno povećanje poreza i predvidive porezne politike, ključno provođenje mjera za borbu protiv nelegalne trgovine. PMZ podržava napore Vlade za smanjivanje nelegalne trgovine i smatramo da im možemo biti važan savjetnik i partner u nastojanju da se dugoročno smanji utjecaj šverca cigareta. Unatoč teškom tržišnom okruženju i nepredvidivim fiskalnim kretanjima, Philip Morris Zagreb bilježi dobre poslovne rezultate. Naš uspjeh leži u snazi naših međunarodnih marki, kvaliteti proizvoda, kao i u odličnim odnosima koje smo izgradili s distributerima i mrežom trgovaca u maloprodaji. Još jedan ključni oslonac u našem uspjehu je i snažna lokalna organizacija koju stal-

no jačamo. Philip Morris je nekoliko puta upozoravao na izravno ili neizravno zatvaranje maloprodajnog tržišta stranim igračima. Što očekujete od novog Zakona o tržišnom natjecanju? - Podržavamo zdravo tržišno natjecanje i jednaka prava za sve sudionike na tržištu, kako za one međunarodne, tako i za domaće, što je dobro za približavanje hrvatske regulative vezane uz tržišno natjecanje onoj Europske unije. Cjelokupna ponuda Philip Morrisa trenutačno nije dostupna na otprilike 50 posto tržišta maloprodaje u Hrvatskoj, odnosno odrasli pušači ne mogu kupovati sve proizvode koje Philip Morris nudi u gotovo pola trgovina. Smatramo da su danas u Hrvatskoj prava odraslih pušača da slobodno biraju među ponuđenim markama ograničena i zato je teško govoriti o fer tržišnom natjecanju. Očekujemo da će novi Zakon o tržišnom natjecanju, uz ulaganje potrebnih napora da se uspješno primjenjuje, riješiti otvorena pitanja vezana uz pristup tržištu te tako pridonijeti boljem poslovnom okruženju u Hrvatskoj. Trošarine na cigarete ne-

davno su povećane pa su porasle cijene nekih duhanskih proizvoda. Kakva je vaša cjenovna politika? - Upravo o tome obavještavamo trgovačke partnere. Morali smo podići cijene zato što su nedavno porasle trošarine. Međutim, odlučili smo da nećemo podići cijene našem glavnom brendu - Marlboru, kao i drugom važnom brendu Philip Morrisu. Ne želimo komentirati buduće strategije vezane uz cijene zbog naše konkurencije. Međutim, možemo reći kako razumijemo potrebu Vlade da uskladi trošarine s onima Europske unije, iako smatramo da bi se te promjene trebale uvoditi postupno i na predvidiv način tijekom određenog vremena. Posljednjim povećanjem trošarina njihov ukupni udjel u maloprodajnim cijenama iznosi 50 posto i približio se minimalnom iznosu od 57 posto koji propisuje EU zakonodavstvo. No, nastavit će se trend povećanja poreza na cigarete u EU, što znači da će ga i Hrvatska morati slijediti. Što će to značiti za vas? - Jasna nam je namjera Vlade da uskladi trošarine s trenutačnim propisima u EU. To je neizbježan korak

u pristupanju Uniji. Međutim, dok se odvija taj zahtjevan proces prilagođavanja, može se zadržati stabilnost tržišta cigareta, s tim da povećanje trošarina koje se na njega primjenjuju bude postupno i predvidivo. Stalni dijalog između Vlade i industrije omogućio bi bolje planiranje za obje strane te pomogao da se umanje negativni učinci zbog predstojećih promjena.

ce Philip Morrisa za regiju srednja Europa - jug govori o stanju na ina, uključujući rast krijumčarenja

business.hr Srijeda 20/10/2010

dajnih mjesta u mo fer tretman ››

Odrasli pušači okrenuli su se jeftinijim cigaretama, ali i cigaretama koje dolaze s tržišta susjednih zemalja koje imaju niže poreze, a time i cijene IVAN KOVALKOVIČ, predsjednik Uprave podružnice Philip Morrisa za regiju srednja Europa - jug Snimio saša Ćetković

Jednostavno rečeno, u Europskoj uniji postoje dva najvažnija obvezujuća elementa vezana uz oporezivanje cigareta - minimalni trošarinski prinos i minimalni trošarinski postotak. Tijekom 2010. godine EU je prihvatio novu trošarinsku direktivu koja pred zemlje članice stavlja nove i više zahtjeve. Minimalna je trošarina 90 eura na tisuću ciga-

reta, što se odnosi na sve vrste cigareta, te postotak trošarina od 60 posto ponderirane prosječne cijene (60 posto udjela trošarine u ponderiranoj prosječnoj cijeni cigareta). Taj novi minimalni prinos i postotak trošarina stupit će na snagu u Europskoj uniji 2014. godine, od čega će biti izuzeto nekoliko zemalja članica kojima je dozvoljeno da se

novim propisima prilagode do 2018. godine. Trenutačno je minimalan iznos trošarina u Hrvatskoj 375 kuna na tisuću cigareta, što iznosi oko 52 eura. Vjerujemo da će taj iznos trebati postupno prilagođavati sljedećih godina kako bi se dostigao europski minimum od 90 eura. Kakvo poslovanje očekujete za ovu godinu, a što vas

čeka u 2011.? - Zadovoljni smo dosadašnjim rezultatima u Hrvatskoj. Uspjeli smo ostvariti solidan tržišni porast udjela i odraslim pušačima ponuditi cijeli niz naših proizvoda - šest marki cigareta i 17 varijanti unatoč ograničavajućem gospodarskom okruženju gdje se suočavamo sa snažnom konkurencijom i ograničenim pristupom tržištu.

Naša glavna marka Marlboro - stalno jača položaj kao jedna od najprodavanijih tržišnih marki cigareta u Hrvatskoj. Plan nam je tijekom 2011. godine dalje jačati tržišni položaj kroz ponudu novih proizvoda, što je naš odgovor na sofisticirane potrebe i očekivanja odraslih pušača u Hrvatskoj. Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

tema 6-7

NOVI ŠAMAR INVESTITORIMA Nedugo nakon što je HDZ-ov župan pod dubrova kom Sr u, SDP-ovci su se okomili na golf teren pokraj Vranskog jeze

SDP: Golferi nisu dobrod Mikec: Imam sve papire, 'Gdje je problem: proveo sam 50-ak studija, elaborata i idejnih projekata. Koristio sam sve stru njake, agencije i institucije. Dobio sam zeleno svjetlo lokalne uprave', reagirao je na prozivke SDP-ovaca Antun Mikec, suvlasnik VMD Prometa, koji u prvu fazu gradnje terena pokraj Vranskog jezera planira uložiti 200 milijuna kuna Na papiru sve izgleda idealno: 1,4 milijuna etvornih metara neiskorištene površine u blizini Vranskog jezera, u ijem je dijelu dosad bio deponij, trebalo bi se pretvoriti u golfski teren sa 123 objekta, me u kojima je 112 luksuznih vila te 10 apartmanskih gra evina i hotela. Zahvaljuju i tom projektu pod nazivom Baštijunski brig, zaposlilo bi se 70 do 100 ljudi, uz još oko 250 koji bi bili angažirani u gradnji, a država bi u razdoblju gradnje zaradila 120 milijuna kuna na ime poreza i doprinosa. Za podru je izme u Zadra i Biograda koje ponajviše živi od turizma u sadašnjem stanju to dakle zna i samo nekoliko mjeseci u godini - projekt Baštijunski brig, koji uz golfske terene obuhva a i gradnju turisti kog kompleksa, mogao bi se initi kao naru en. "Nismo protiv golfa, ali takvim se projektom beskrupulozno pogoduje privatnom investitoru", kaže SDP-ovka Mirela Holy, predsjednica strana kog Savjeta za zaštitu okoliša i pot-

MIRELA HOLY, predsjednica Savjeta za zaštitu okoliša SDP-a i potpredsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša smatra da se projektom pogoduje privatnom investitoru FOTO MEHKEK/CROPIX

predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša. Sporan je niz to aka, tvrdi Holy s kojom se slažu zadarski SDP-ovci Renata SabljarDrag evac i Nikola Tur inov. Me u ostalim, sporna je blizina Vranskog jezera koje je zašti eni park prirode i ornitološki rezervat, sporan je utjecaj projekta (prije svega golfskog terena) na vodne sustave tog kraja, ali i pomicanje granica parka prirode, za koje u SDP-u tvrde da e se dogoditi. Sporno je i izvlaštenje privatnog zemljišta. "Zakon o golfu omogu uje privatnom investitoru da izvlasti vlasnike parcela uz bezna ajne naknade te da na tom podru ju podigne turisti ki kompleks", kaže Holy

i dodaje da bi cijena gra evinskog zemljišta bila mnogo ve a, a samim time i trošak projekta.

Apartmanizacija

"Gradnja golfskog terena nije u javnom interesu, posebno ne kada je taj teren samo izlika za jeftinu apartmanizaciju", ocijenila je Mirela Holy i usporedila Baštijunski brig sa sli nim projektom Sr koji je zaustavljen. "Poseban je problem ovog projekta voda", kaže Tur inov, potpredsjednik zadarskog SDP-a. "Naime, u studiji utjecaja na okoliš obavljena su bušenja da bi se utvrdilo stanje s vodom, ali to je u injeno krajem go-

dine, kada je situacija s vodom povoljna. Trebalo bi to u initi tijekom ljetne sezone, kada je pitka voda veliki problem ovog kraja", kaže Tur inov. Dodatno bi golfski tereni mogli uzrokovati - jer se cijeli kompleks nalazi u blizini mora - probleme sa salinizacijom tla jer bi more moglo prodrijeti duboko u tlo. "Ako se to dogodi, plodna je zemlja izgubljena za generacije", kaže Renata Sabljar-Drag evac. No, sve opovrgava investitor Antun Mikec, suvlasnik zagreba ke tvrtke VMD Promet. "Nema govora o uništavanju plodnog tla", tvrdi Mikec i to potkrepljuje studijama utjecaja na

ANTUN MIKEC, suvlasnik tvrtke VMD Promet, koja na prostoru današnjeg deponija - službenog i divljeg - na Baštijunskom brigu priprema projekt golfskog resorta na 140 hektara

okoliš prema kojima je sedam do 10 hektara prostora na kojem se planira projekt zauzimao deponij. "To je službeni deponij za op ine Biograd, Pakoštane, Sv. Filip i Jakov i Pašman, a preoBROJKA stalih 130 hektara koristi se kao divlji deponij", tvrdi Mikec i dodaje da na cijelom objekta planira investitor na prostoru koji golfskom kompleksu Baštiobuhva a projunski brig jekt nema plodnih polja. "Tu desetlje ima nitko ništa nije sadio, ako je ikada", tvrdi Mikec. "To je deponij na kojem je, prema procjenama, do danas odloženo milijun tona otpada. Na ilegalnom dijelu depo-

123

business.hr

an pod pritiskom javnosti blokirao projekt gradnje golfskih terena na kog jezera za koji je investitor ve dobio zeleno svjetlo lokalne uprave

Srijeda 20/10/2010

odošli na Vransko jezero e, uložio sam milijune

nija nalazi se još 20-ak tisu a tona otpada, me u kojim ima i opasnih tvari", odlu an je Mikec.

Otkupio 220.000 m 2

Što se ti e opasnosti od salinizacije tla, citira pedološki elaborat: "Iz priložene tablice vidljivo je da na prostoru sportsko-rekreacijskog centra Baštijunski brig nema zemljišta koje bi mogli obra ivati, a time i zaštititi. (...) Sva tla su uvrštena u nepovoljna tla za poljoprivrednu proizvodnju". Mikec je, tvrdi, u projekt ušao prije tri i pol godine. Nije, kaže, ekao izvlaštenje koje bi mu omogu ilo da nekadašnjim vlasnicima plati nisku naknadu: po eo je otkupljivati parcele. "Otkupljeno je 50-ak parcela, što

INVESTICIJA U FAZAMA

Što se zapravo gradi na Baštijunskom brigu? Antun Mikec kao glavni investitor putem tvrtke Golf centar Biograd planira gradnju golfskog terena (18 plus 9 rupa) na 140 hektara zemljišta. Gradit e se i pripadaju a infrastruktura, prometnice, parkiralište, klupska ku a i servisna zgrada, vile i hoteli visoke kategorije. Prema planu, sve gra evine ine 2,5 posto ukupne površine za-

je 220.000 etvornih metara zemljišta sa 150 vlasnika", kaže taj investitor i dodaje da je pla ao pravednu naknadu, dva do tri puta ve u od vrijednosti koju su procijenili vještaci. Dosad je u Baštijunski brig uloženo oko 9,5 mili-

hvata, s time da gra evna zona ini 10 posto površine, a izgra enost unutar gra evne zone je 10 posto. Procjenjuje se da su za dovršetak projekta potrebne tri godine od trenutka dobivanja dozvole. U prvoj fazi projekta gradio bi se teren sa 18 rupa i 30 posto objekata. Mikec je kupio dio zemlje na drugom di-

juna kuna. U prvu fazu projekta, odnosno u 30-postotni dovršetak, Mikec bi uložio ukupno 200 milijuna kuna, a za što je ve riješeno financiranje. "Ne razumijem gdje je problem: proveo sam 50-ak razli itih studija, elaborata, idejnih projekata

jelu Vranskog jezera, gdje je tako er prostornim planom predvi en golfski teren, no privremeno je odustao od tog projekta, koji ga, kako kaže, tako er zanima. 'Ako sam suo en s tolikim problemima kada je rije o gradnji golfskog terena na deponiju, kakve bih probleme tek tamo imao?', kaže Mikec.

i planova. Koristio sam sve stru njake, agencije i institucije do kojih sam mogao do i. Dobio sam zeleno svjetlo lokalne uprave. Vjerujem da imam dobar projekt koji ne e nikoga ugroziti. Dapa e, riješit e problem odlaganja sme a", smatra Mi-

kec. "Osim toga, lokalna je uprava sama odredila desetak lokacija za golfski teren, a jedna od njih je Baštijunski brig. Ako ta lokacija nije pogodna, zašto se nitko nije bunio kada je ucrtana u prostorne planove?" Iva Uš uli Greti

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 20/10/2010

ISPLATA POTICAJA

Pokrovac: Izigrani smo, prosvjed ostaje

Zagreb. Pošto je u petak zapo ela isplata dijela poticaja za prošlogodišnju jesensku sjetvu, ju er su na adrese poljoprivrednika odaslane odluke temeljem kojih mogu nabaviti repromaterijal, kazao je glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede Mladen Pavi . Rije je o 40% iznosa u gotovini, te vau erima temeljem ko-

jih mogu ostvariti 60% iznosa u repromaterijalu. Svi oni koji ne žele vau ere moraju ih vratiti u Agenciju za pla anje i bit e im ispla en iznos u novcu do kraja svibnja 2011. Predsjednik Sindikata hrvatskih seljaka Tomislav Pokrovac izjavio je ju er kako seljaci ne odustaju od prosvjeda. Kaže da su izigrani jer je dogovor bio da se na ime poticaja za jesensku sjetvu isplati 60% u gotovini i 40% vau erom, a ne obrnuto. Selja ka potraživanja penju se na 900 mil. kn. H

SLU»AJ REFLEKTORI

Polan ecu godinu dana uvjetno Zagreb. Bivši potpredsjednik Vlade Damir Polan ec ju er je priznao krivnju u slu aju "reflektori" i nagodio se s Uskokom pa je uvjetno osu en na godinu dana zatvora. To zna i da ne e u zatvor ako u idu e etiri godine ne napravi novo kazneno djelo. Izlaze i sa suda Polan ec je kazao da je spreman preuzeti odgovornost

za sve što je osobno napravio, ali da ne želi biti "Pedro" i "preuzimati grijehe cijele vlade i predsjedništva HDZa". Nagodbu s Uskokom postigao je na pripremnom ro ištu nakon kojega je trebao biti odre en datum po etka su enja. Nagodbu su prije postigli Željko Draži i Tomislav Andabak. Oni su uvjetno osu eni na godinu i pol dana zatvora. Uskok je Polan eca teretio da je nezakonito utrošio 230 tisu a kuna za rasvjetu na nogometnom igralištu u svom rodnom mjestu. H

Diokiju treba 100 milijuna eura za talijanski Vinyls (NE)MOGU A MISIJA Financijski iscrpljena Dioki grupa teško može osigurati financiranje preuzimanja kompletnog poslovanja talijanskog Vinylsa, koje analiti ari procjenjuju na 100 milijuna eura, i može konkurirati samo za preuzimanje nekog od pogona koji se prodaju zasebno Vrijednost tvrtke Vinyls Italia, za iju je kupnju zainteresiranost na Zagreba koj burzi potvrdila Dioki grupa, stru njaci uglednog portala Chemical Week procijenili su na 100 milijuna eura. Upitno je, me utim, može li Dioki, s obzirom na loše poslovanje, velika zaduženja i gubitak od 159 milijuna kuna lani i novih 90 milijuna kuna u prvom polugodištu ove godine, realizirati tu akviziciju. To više što posljednje izvješ e Dioki grupe za prvih šest mjeseci ove godine pokazuje da su se kratkoro ne i dugoro ne obveze približile iznosu od 1,7 milijardi kuna, a kapital i rezerve smanjeni su na 300 milijuna kuna.

Kako su nam potvrdili financijski stru njaci s kojima smo razgovarali, a nisu htjeli biti imenovani, Dioki s takvom bilancom teško može dobiti kredit za preuzimanje Vinylsa. No nisu isklju ili mogu nost dobivanja vanjskog financiranja za preuzimanje nekog dijela poslovanja talijanske tvrtke.

Kupnja etiriju pogona

Naime, za razliku od prvog me unarodnog natje aja u kojem se Vinyls prodavao u paketu, u novom, koji je objavljen krajem kolovoza i traje do kraja ovog tjedna, otvara se mogu nost kupnje pojedinih pogona. Iz ponude se iš itava da su na prodaju eti-

cijelog Vinylsa ili nekog od pogona, te kako planiraju financirati akviziciju, ali nismo dobili odgovore.

ROBERT JEŽI , ve inski vlasnik Dioki grupe SNIMIO SAŠA ETKOVI

ri poslovne jedinice Vinylsa, tj. proizvodni pogoni u Porto Margheri (industrijska zona Venecije), gdje je zaposleno 205 ljudi, Ravenni, gdje radi 45 zaposlenika, i Porto Torresu na

Zatvaranje lanca

Sardiniji, pogonu sa 120 zaposlenih. Prodaju se i laboratorij i upravna zgrada u Porto Margheri. U Diokiju smo pitali jesu li se javili na poziv i jesu li zainteresirani za kupnju

"Iako je suradnja u proizvodnji PVC-a s tvrtkom iz Italije putem dorade i dalje primarni cilj, postoji namjera prijave na me unarodni natje aj za kupnju tvornica Vinyls Italia. Ugovorom s Vinyls Italijom Dioki grupa zatvorit e 'vinilni lanac' na podru ju Mediterana. Time e se cjelokupna proizvodnja, od osnovne sirovine do finalnog proizvoda, ujediniti na jednom podru ju", stoji u Diokijevu priop enju objavljenom na Zagreba koj burzi. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

KATARCI ODUSTALI U PRVOM KRUGU

Vrijednost cijelog proizvodnog lanca 650 milijuna dolara Vinyls Italia prekinuo je prošlog ljeta proizvodnju zbog financijskih teško a i proglasio ste aj. Kako bi došli do strateškog partnera i ponovo pokrenuli proizvodnju, talijansko ministarstvo gospodarskog razvoja uputilo je me unarodni poziv za iskazivanje interesa za kupnju Vinylsa. U prvom krugu bila je zainteresirana katarska kompanija Ramco Trading & Contracting,

koja je osim pogona Vinylsa planirala preuzeti cjelokupni proizvodni proces, od prirodnih soli do PVC-a, što bi uklju ivalo i akviziciju nekih postrojenja talijanske naftne kompanije ENI. U medijima se tada procjenjivalo da vrijednost cijelog lanca doseže 650 milijuna ameri kih dolara. No Katarci su se u svibnju povukli iz pregovora.

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 20/10/2010

Ĺ IBENSKI Ĺ KVER

Brijunima brod od 16. milijuna kuna iz NPC-a Brijuni. Na Brijunima je ju er sve ano puĹĄten u plovidbu novoizgra eni izletni ki brod Veli Brijun, ija se vrijednost procjenjuje na oko 16 milijuna kuna, a izgra en je u ĹĄibenskom remontnom brodogradiliĹĄtu NCP. Brod e prevoziti posjetitelje NP-a Brijuni, dug je 29,8 metara, ĹĄirok osam meta-

REAGIRANJE

Ikea: Ne meĹĄetarimo zemljiĹĄtem Kupnja i prodaja zemljiĹĄta u Hrvatskoj obavljena je po trĹžiĹĄnim uvjetima. Godine 2012. nadamo se otvorenju robne ku e koja e biti me u pet najve ih u Europi, kaĹžu u Ikei Na tekst "Na hrvatskom namjeĹĄtaju najviĹĄe zarade strani trgovci", odnosno tvrdnju veletrgovca namjeĹĄtajem Damira HaluĹžana da se Ikea ĹĄiri zbog zarade na zemljiĹĄtu, objavljen 15. listopada, reagirao je taj najve i svjetski maloprodajni lanac namjeĹĄtaja isti u i ponajprije da se njihova strategija ulaska na trĹžiĹĄta u JI Europi nikada nije temeljila na prodaji zemljiĹĄta, ve na njegovoj kupnji i gradnji robnih ku a. Ne stoji, kaĹžu, teza da su u Sv. Nedelji ekali prenamjenu kupljenoga zemljiĹĄta u gra evinsko i nakon deset godina dobro zaradili.

Revidirali planove

"To no je da je Ikea joĹĄ 1991. kupila zemljiĹĄte u Sv. Nedelji s namjerom gradnje svoje prve robne ku e u Hrvatskoj. NaĹžalost, naĹĄe su planove poremetila povijesna doga anja pa su se planovi za zemlje bivĹĄe Jugoslavije aktivirali ponovo 2007. Kako su se u me uvremenu promijenile trĹžiĹĄne okolnosti, ali i strategija Ikee, trebale su nam

ve e parcele. ZemljiĹĄte kupljeno 1991. platili smo sukladno tadaĹĄnjim trĹžiĹĄnim uvjetima. Prodali smo ga po tako er trĹžiĹĄnim uvjetima, a novu parcelu kupili 2008. u op ini Rugvica za 220 mil. kn i najavili gradnju robne ku e i trgova kog centra". Ĺ to se ti e premjeĹĄtanja lokacije naplatnih ku ica, isti u da su takvi planovi postojali joĹĄ 2005., ali i prije. "Odluku o ponovnom ulasku u Hrvatsku Ikea grupa donijela je dvije godine kasnije, 2007.", isti u.

ra, ima dvije palube, a projektiran je za prijevoz 398 putnika. "Novom investicijom u moderan brod podiĹže se kvaliteta turisti ke ponude Brijuna", istaknuo je ravnatelj Nacionalnog parka Brijuni Eduard Koli . Direktor prodaje Nauti kog centra Prgin remontnog brodogradiliĹĄta u Ĺ ibeniku Roko Vuleti podsjetio je kako je prije dvije godine potpisan ugovor izme u NP Brijuna i brodogradiliĹĄta o gradnji broda, koja je po ela lani. H

1. PULA BOAT FAIR

U Puli 91 izlaga brodske opreme

Pula. Prvi me unarodni sajam proizvo a a i distributera brodske opreme "Pula Boat Fairâ&#x20AC;?, koji je ju er otvoren u Puli, okupio je 91 izlaga a iz 19 zemalja s viĹĄe od 200 brendova. Rije je o najve em sajmu brodske opreme u regiji, na kojem e se do petka posjetiteljima predstaviti proizvo a i i zastupnici hrvatskih i svjetskih marki brodske opre-

me. "Ideja o sajmu u gradu bogate pomorske i brodogra evne tradicije stara je tri do etiri godine, a realizacija je zapo ela prije godinu i polâ&#x20AC;?, rekao je izvrĹĄni direktor sajma Livio Bolkovi . Cilj je sajma potpora proizvo a ima brodske opreme u plasiranju njihovih proizvoda, rekla je predsjednica Ĺ˝upanijske gospodarske komore Jasna Jaklin-Majeti . Uz izloĹžbu brodske opreme na sajmu e se odrĹžati niz strukovnih predavanja. H

Autoindustrij pred oporavk HRVATSKA NA ÂťEKANJU Kada je rije o pove anju prodaje, koju o ekuje 60% globalnih lidera u autoindustriji, hrvatske su tvrtke, kao i one u ostatku Europe, me u pesimistima DANIJEL ZADJELOVI , direktor tvrtke Lipik: Postoci rasta zasad su skromni, a najve i je porast narudĹžbi iz V. Britanije i Njema ke SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Otvorenje 2012.

Opovrgavaju i tvrdnju da e otvoriti malu robnu ku u kako bi opravdali dolazak, a ostalo zemljiĹĄte prodati, podsje aju da su oduvijek transparentno komunicirali svoje planove. "Zapo eli smo proces dobivanja lokacijskih dozvola za pristupne ceste te izmjeĹĄtanje sustava vodnih kanala. Pri kraju smo postizanja dogovora s HAC-om o gradnji novog prometnog voriĹĄta. Po etku gradnje robne ku e i trgova kog centra nadamo se tijekom 2011", isti u i napominju da se otvaranju robne ku e u Zagrebu nadaju 2012. Sa 40.000 kvadrata, kada bi se danas otvorila, bila bi, napominju, me u 5 najve ih Ikeinih robnih ku a u Europi.

Globalna autoindustrija pokazuje znakove oporavka: ak 60% njezinih vode ih predstavnika o ekuje porast prodaje ove godine. Osam od 10 lidera globalne autoindustrije situaciju ocjenjuje boljom nego lani. Pokazalo je to istraĹživanje konzultantske ku e A. T. Kearney me u 220 najve ih predstavnika globalne

automobilske industrije. Indikativno je da su europski predstavnici manje optimisti ni nego oni u SAD-u, pa ih tako na Starom kontinentu samo 64 posto o ekuje rast prodaje, u Americi je taj postotak 92 posto, a u Aziji ak 94 posto. Kao i u ostatku Europe, hrvatske tvrtke ne vide po-

zitivne pomake u pove anju narudĹžbi.

Rujanski plus

"Iako je nejasno kada e Europa po eti pratiti globalne trendove, Hrvatska mora iskoristiti oporavak i pokrenuti posustalu industriju automobilskih dijelova prema trĹžiĹĄtima koja ve izlaze iz gospodarske

BRODSKA Ĺ˝UPANIJA

Poduzetnicima i inovatorima 900.000 kuna

Slavonski Brod. Gotovo 900.000 prora unskih kuna ove je godine Brodsko-posavska Ĺžupanija izdvojila za bespovratne potpore poduzetnicima i inovatorima. Za certifikaciju sustava kvalitete i investicije u Ĺžupanijskim poduzetni kim zonama 23 vlasnika obrta i malih tvrtki dobilo je viĹĄe od 700.000 kuna, dok

rija vkom krize, od kojih su nam najbliĹže zemlje zapadne Europe", rekao je Branko Ĺ˝ibret, partner i potpredsjednik A.T. Kearneya. Prema posljednjim podacima za rujan agencije Promocija plus, hrvatsko trĹžiĹĄte automobila biljeĹži prve znakove oporavka odnosno rast na mjese noj razini. U rujnu je prodan 3001 novi automobil, ĹĄto je 12,7% viĹĄe nego mjesec dana prije, ali i 17,4% manje u usporedbi s prvih devet mjeseci 2009. godine.

Trend rasta

Danijel Zadjelovi , direktor tvrtke Lipik Glas koja proizvodi dijelove za automobile, a najviĹĄe staklo, kaĹže kako i oni osje aju lagani oporavak, ali to je joĹĄ daleko od prijaĹĄnjih godina. "Osje amo lagani trend rasta potraĹžnje, ali trebat e joĹĄ dosta vremena da dostignemo razinu prije krize. Posrijedi su zasad skromni postoci rasta, ali vidljivo je da kupci poja avaju narudĹžbe", kaĹže Zadjelovi , ija tvrtka proizvodi dijelove za luksuzne marke poput Bentleyja, Aston Martina, Ferrarija i ostalih. Najve i rast narudĹžbi dolazi iz Velike Britanije i Njema ke, dodao je. Igor Medi

su inovatori za komercijalizaciju svojih izuma dobili neĹĄto viĹĄe od 100.000 kuna. Pro elnik upravnog odjela za gospodarstvo Stjepan BoĹĄnjakovi rekao je kako na taj na in Ĺžele pomo i u podizanja konkurentnosti. Me u inovatorima koji su dobili potpore je Mira Hrn ijar, koja je ve patentirala mjeĹĄavinu bilja za odvikavanje od puĹĄenja, ali i uro akovi Kotlovi za dovrĹĄetak inovacije "Razvoj brzih proizvo a a pare, toplovodnih niskotemperaturnih kotlova i kotlova na biomasuâ&#x20AC;?. H

BROJKA

tisu e kuna otpremnine po godini staĹža ponu eno je radnicima rije kog pogona za punjenje bezalkoholnih pi a Lero, koje o ekuje preseljenje u Lipik, a sastanak s Upravom Podravke bit e za tjedan dana, izjavio je ju er sindikalni povjerenik PPDIV-a u Leru

TUĹ˝E POSLODAVCA SENI A

U Antikorozivnoj zaĹĄtiti bez pla e pola godine Rijeka. Radnici tvrtke Antikorozivna zaĹĄtita D.M.V.A. Seni uz pomo Sindikata metalaca od poslodavca Miroslava Seni a traĹže isplatu zaostalih pla a i doprinosa. Regionalni povjerenik sindikata Branko KuĹžet upozorio je ju er da 13 radnika ve sedam mjeseci nije primilo pla e.

Radnike koji su ostali u poduze u poslodavac je napustio i pokrenuo novu tvrtku - D.M.V.A. Seni Usluge, hotelijerstvo i poljoprivreda sa sjediĹĄtem u Zagrebu. U Antikorozivnoj zaĹĄtiti radi joĹĄ 13 ljudi, koliko ih je preostalo od 150 radnika koje je tvrtka u vlasniĹĄtvu Miroslava Seni a 90ih zapoĹĄljavala u Brodosplitu i 3. maju. Protiv Seni a su radnici podnijeli kaznenu prijavu za gospodarski kriminal. Osim ĹĄto mjesecima nisu primili pla u, rade s nekvalitetnom opremom, pa esto pobolijevaju. H

INSTITUT ZA JAVNE FINANCIJE

Tvrtke od drĹžavnog interesa u privatizaciju IzvjeĹĄ e o trgova kim druĹĄtvima od posebnog drĹžavnog interesa, u kojem se analizira financijsko stanje 69 druĹĄtava u kojima drĹžava ima vlasni ki udjel izme u 20 i 100 posto, pokazuje da se utjecaj drĹžave u gospodarstvu odrĹžao unato svim privatizacijama u posljednjih 20 godina. Istodobno dio tih poduze a, unato privilegiranoj poziciji i drĹžavnim jamstvima, ve godinama ne pridonosi rastu BDP-a, upozorio je Anto Bajo iz Instituta za javne financije u svom novom osvrtu. Bajo zamjera ĹĄto priprema tog izvjeĹĄ a, ali i interes stru ne i ĹĄire javnosti ne prate vaĹžnost samog dokumenta, koji je nakon prora una drugi financijski dokument po vaĹžnosti za gospodarstvo jer je rije o tvrtkama koja su na kraju 2009. zapoĹĄljavala 110.504 djelatnika, imala prihode od 74,1 milijardu kuna i rashode od 76,8 milijardi kuna te ostvarila neto gubitak od 3,5 mlrd. kuna. Pritom je 28 poduze a ostvarilo dobit prije oporezivanja od milijardu kuna, a 41 gubitak nakon oporezivanja u iznosu 4,5 milijardi kuna.

Strukturni problemi

Prvo kompletno izvjeĹĄ e o stanju tvrtki u drĹžavnom vlasniĹĄtvu izvrsna je podloga za razgovor o budu oj strategiji privatizacije poduze a koja nisu od primarnog drĹžavnog interesa, smatra Bajo, koji izvjeĹĄ e vidi i kao preliminarnu kreditnu analizu koja pokazuje

da znatan dio druĹĄtava ima strukturne probleme. Zbog tih problema poslovne banke i me unarodne financijske institucije moraju razmisliti ima li ih smisla kreditno pratiti ako ne provedu restrukturiranje. Rezultati su i odli na prilika Vladi da se jasno odredi o statusu ve ine druOGLAS

ĹĄtava u kojima drĹžava nema kontrolni udjel, ali i druĹĄtava koja su neovisno o veli ini drĹžavnog udjela teret prora unu, stoji u osvrtu.

Bez prijedloga

IzvjeĹĄ u, kritizira Bajo, nedostaju konkretni prijedlozi i zaklju ci o budu im koracima u restrukturiranju

i privatizaciji, kao i informacije o izdanim i aktivnim jamstvima. No moglo bi posluĹžiti da se jasno definira okvir za privatizaciju tvrtki, kriteriji za dobivanje statusa druĹĄtva od posebnog drĹžavnog interesa te uvede nagra ivanje lanova upravnih odbora prema financijskim rezultatima. I. P.

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 20/10/2010

TURISTI»KA STATISTIKA

Individualno došlo 65 posto turista Zagreb. Iako su nešto više od po 65 posto od ukupnih 8,69 milijuna turisti kih dolazaka i 48,22 milijuna no enja u osam mjeseci ove godine ostvarili individualni turisti, oni koji su došli i no ili organizirano ostvarili su ve e poraste u odnosu na lani, pokazuju podaci DZS-a.

Individualno je došlo 5,66 milijuna turista, što je 1,5 više nego u istom lanjskom razdoblju. Turista koji su pak došli organizirano bilo je 5,9 posto više nego u lanjskih osam mjeseci ili njih 3,03 milijuna. Stranaca je na organiziran na in došlo 8,3 posto više nego lani, odnosno njih 2,67 milijuna. Individualno je došlo njih 4,91 milijun, što je 2,5 posto više nego u osam mjeseci lani. Individualnih dolazaka doma ih turista bilo je 5 posto manje nego lani, a organiziranih 9,2 posto manje. H

TURIZAM I OBRT

U Zagrebu suvenire izlaže 16 obrtnika Zagreb. U organizaciji Udruženja obrtnika grada Zagreba na Trgu bana Josipa Jela i a od 21. do 24. listopada predstavit e se 16 obrtnika, proizvo a a suvenira, najavili su organizatori manifestacije na ju erašnjoj presici. Kako je istaknula predsjednica Odbora proizvo a a suvenira Nina Jeci , cilj je promovirati i

potaknuti doma u proizvodnju suvenira, ponajprije rukotvorinama kao što su licitari, svije e, drvene igra ke, keramika itd. Želja je tako er obogatiti zagreba ku turisti ku ponudu, a na manifestaciji e se predstaviti isklju ivo obrtnici proizvo a i. Zagreba ki su obrtnici, re eno je, suo eni s padom vlastite proizvodnje i potisnuti s tržišta pod pritiskom jeftine uvozne robe, koja se u Zagrebu nudi pod imenom zagreba ki suvenir. H

Hotel Dubrovnik isplaćuje 11,3 milijuna kuna dividende DOBRI REZULTATI Prema pozivu na izvanrednu glavnu skupštinu zagreba kog Hotela Dubrovnik, tvrtka e iz zadržane dobiti isplatiti 42,17 kuna po dionici. Ove godine, najavljuje direktorica Suzana Mori , o ekuju bolje rezultate nego lani zahvaljuju i obnovi

90 EURA prosje na je cijena sobe u Hotelu Dubrovnik, a obnovom se taj iznos planira dodatno pove ati SNIMIO DARKO MARI

Zagreba ki Hotel Dubrovnik za 23. studenoga sazvao je izvanrednu glavnu skupštinu društva na kojoj bi se trebala donijeti odluka o isplati dividende iz zadržane dobiti društva. Ukupno bi se isplatilo 11,3 milijuna kuna ili 42,17 kuna po dionici. Najve i dioni ar sa 62,12 posto je ACI grupa u vlasništvu skupine ameri ko-hrvatskih iseljenika.

elnu poziciju hotela došla je Suzana Mari kao predsjednica Uprave i direktorica društva. U hotelu je ujedno po ela obnova pojedinih soba i apartmana, ime se želi posti i i viša prosje na cijena sobe, koja sad iznosi oko 90 eura. Na temelju toga o ekuju da e i financijski rezultati ove godine biti jednaki ili bolji od prošlogodišnjih.

Više cijene

"Obnavljanje hotela planirali smo dugoro no i cijelu investiciju financiramo vlastitim novcem. Nemamo ni jedan kredit, a isplata dividende ne remeti ciklus ulaganja. Ukaže li se potreba, razmišljat emo o kreditu", kaže direktorica društva. Prema rije ima Suzane

Iako je prošle godine Hotel Dubrovnik ostvario nešto slabije rezultate nego 2008., oni su i dalje više nego dobri: tvrtka je ostvarila ak 14,03 milijuna kuna neto dobiti uz 46,36 milijuna kuna ukupnih prihoda. Prije nekoliko mjeseci na

Bez kredita

Mari , isplata dividende je poslovna odluka, a i posljednjih se godina ispla ivala u ovo vrijeme i iznosila je oko

40 kuna po dionici. U prošloj je godini tvrtka ACI grupa, u ijem je ve inskom vlasništvu Hotel Dubrovnik, ostvarila 10,24 milijuna kuna dobiti, a godinu prije dobit je iznosila 11,11 milijuna kuna. Na kraju prošle godine zadržana dobit ACI grupe iznosila je 38,63 milijuna kuna, a u travnju ove godine odlu eno je da e se dobit od 10,24 milijuna kuna iz 2009. tako er u cijelosti rasporediti kao zadržana dobit. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

VIŠI STANDARD

Po inje obnova kongresnog centra Hotel je sagra en 1929. godine i tada se sastojao od stare zgrade okrenute prema Trgu bana Josipa Jela i a. Zbog manjka kapaciteta 1982. godine sagra eno je novo krilo hotela duž Gajeve ulice, prepoznatljivo po staklenoj fasadi, s dodatnih 150 soba. Sobe su modernizirane i redizajnirane 2003. godine i tada je hotel službeno kategoriziran s etiri zvjezdice. U sadašnjim zahvatima dosad su preure ene 22 sobe. Planira se obnoviti još sedam apartmana i niz soba koje ne e zahtijevati gra evinske radove te dio soba u starom dijelu zgrade. Po etkom prosinca po et e preure enje kongresnog centra, a u završnoj fazi sljede e godine planira se restauracija fasade, krovišta i predvorja hotela s recepcijom.

IT i tehnologija Srijeda 20/10/2010

RAÂťUNALA

Po inje novi val ulaganja u novu generaciju hardvera

PREUZIMANJA

Intel čuva samostalnost McAffea > tržište računala > događanja

14-15 business.hr Srijeda 20/10/2010

Vodeći svjetski proizvođač sigurnosnih rješenja McAfee održao je u Las Vegasu od 12. do 14. listopada svoju treću konferenciju. Ovogodišnja je konferencija bila posebno zanimljiva zbog nedavno najavljenog braka između Intela i McAfee 'teškog' 7,7 milijardi dolara. Sudionicima konferencije putem video linka obratio se i Intelov izvršni direktor Paul Otellini ohrabrivši McA-

feejeve korisnike i partnere rekavši da Intel planira zadržati McAfee. "Sigurnost najbolje funkcionira kada je softver integriran s hardverom", izjavio je Otellini. "McAfee će zadržati sve svoje trenutačne linije proizvoda i podršku za sve platforme." McAfeejev predsjednik i izvršni direktor Dave DeWalt najavio je nastavak još uspješnije suradnje nakon što je Intel na-

javio preuzimanje McAfeeja te ponovio kako će McAfee i dalje raditi autonomno. Tijekom izlaganja na pozornici kazao je da će dvije tvrtke raditi u tandemu te stvarati nove proizvode za nove tehnologije. "Postoji puno posla koji možemo raditi zajedno kako bi izgradili sljedeću generaciju proizvoda s Intelom", kazao je DeWalt. "To će biti nova era za McAfee. Intel će ulagati u nas, ali će nam ostaviti i potrebnu autonomiju." DeWalt se osvrnuo i na to da neminovno slijedi rapidan porast uređaja

koji će biti umreženi. Mnogi već koriste dva računala (stolno i prijenosno), pametne mobilne uređaje (poput iPhonea, BlackBerryja i ostalih), a tu je i najnoviji iPad. Konferencija je bila obogaćena posjetom bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona, koji je za prisutne održao jednosatno izlaganje te odgovorio na nekoliko pitanja. Clinton je pohvalio McAfee kao jednu od rijetkih kompanija koja i u recesijsko vrijeme ostvaruje znatan rast te ima definiranu viziju i strategiju budućeg poslovanja. Ž. Š.

Na tržištu ove godin tableta, 2014. čak 2 P

ISTRAŽIVANJE Sljedeće će godine tržište računala, prije svega tableta, doživjeti procvat uz rast 181 posto, najnovije su procjene Gartnera, jedne od vodećih analitičkih tvrtki u svijetu

rema najnovijem istraživanju analitičke kuće Gartner, ove bi godine na svjetskom tržištu trebalo biti prodano 19,5 milijuna tablet uređaja, od čega će najviše profitirati Apple sa svojim iPadom. Procjene analitičara govore da će segment tablet uređaja snažno pritisnuti sve proizvođače koji su se dosad orijentirali prije svega na tržište mini prijenosnika odnosno netbookova. Rast tržišta bit će vrlo snažan i u samo pet godina, od 2010. do 2014., narast će sa spomenutih 19,5 milijuna na čak 208 milijuna. I dok će ove godine najveći dio prodanih uređaja otići na sjevernoameričko tržište, čak 61 posto od ukupno prodanih primjeraka, taj će se omjer u korist ostatka svijeta u pet godina promijeniti i tada će se na sjevernoamerički kontinent odnositi "samo" 43 posto ukupne prodaje. Uz to, Gartnerovi analitičari predviđaju da će iPad čak i snažnije pritisnuti izravnog konkurenta na tržištu, a to su danas e-readeri. Procjenu ipak treba uzeti s rezervom jer se iPad i e-readeri jako razlikuju iako im se tržiš-

ne niše dijelom preklapaju. Pritom najave drugih velikih proizvođača poput Researc in Motion (proizvođačl BlackBerrya), Samsunga, Acera, Asusa, HP-a, Della, HTCa, Huawija da će snažnije uči na tržište tableta mogu, možda ne u ovoj, ali svakako u sljedećim godinama pomrsiti račune Appleu i njegovu iPadu.

Tableti protiv readera

Potpredsjednica Gartnera Carolina Milanesi ističe da će na svojevrsnu kanibalizaciju tržišta između tableta, netbookova i mini prijenosnika te e-readera svakako najviše utjecati cijena jer se očekuje da će media tableti u sljedeće dvije godine revoluciju doživjeti na krilima nastavka pada cijena. Prema njezinim riječima, očekuje se da će prosječna tržišna cijena media tableta pasti ispod 300 dolara po komadu, čime će najviše biti ugroženo tržište netbookova i mini prijenosnika jer se očekuje da će se tržište e-readera i dalje razlikovati, prije svega po osnovnoj namjeni. Razvoj tablet tržišta, prije svega u segmentu malih i laganih uređaja s malim zaslonom, veličine samo 7 inča

ISPTV FORUM

UPRAVLJANJE DOKUMENTIMA

Iskon u Turskoj

Dolazi Adobe X

Na IPTV World Forumu za Istočnu Europu i Euroaziju koji je održan prošlog tjedna u Istanbulu, predsjednik Uprave Iskona Saša Kramar predstavio je Iskonovu uslugu Iskon.TV. Među ostalim, predstavio je i mogućnost pregledavanja sadržaja s YouTubea putem Iskon. TV-a. Uslugu su korisnici odlično prihvatili, u prva tri tjedna čak ih je 35% koristilo Youtube putem Iskon.TV-a Ž. Š.

Tvrtka Adobe Systems najavila je za kraj studenog dolazak na tržište nove inačice Adobe Acrobat skupine proizvoda, koju čine Adobe Acrobat X Standard i Adobe Acrobat X Pro, kao nasljednici prijašnjih verzija te novi Adobe Acrobat X Suite, koji zamjenjuje dosadašnji Adobe Acrobat Pro Extended. Adobe Acrobat X i Adobe Reader X sadržavat će i nove sigurnosne tehnologije koje

bi trebale osigurati dodatnu razinu zaštite protiv napada koji iskorištavaju propuste u Adobeovom čitaču PDF dokumenata. Sva tri programa iz Acrobat X linije proizvoda omogućuju pretvaranje papirnatih dokumenata u pretražive PDF datoteke te sve tri inačice odlikuje poboljšano optičko prepoznavanje znakova (OCR), tvrde u Adobeu. Ujedinjavanje sadržaja kao što su dokumenti,

e-pošta, tablice, skenirani dokumenti, slike ili web stranice iz raznih izvora u jednu zajedničku PDF datoteku, kao i zaštita tih dokumenata, njihovo elektroničko potpisivanje i razmjenjivanje putem Acrobat.com servisa, karakteristike su koje odlikuju Acrobat X Standard, kao i Acrobat X Pro te Acrobat X Suite skupinu programa. Acrobat X Pro i Acrobat X Suite omogućuju automatizaciju rutinskih zadataka koji se tradicionalno odrađuju u više koraka. D. T.

dine 19,5 milijuna 208 milijuna (17,78 cm) snažno će utjecati i na tržište pametnih telefona, iako se segmenti na prvi pogled uvelike razliku. Naime, razlog takvog utjecaja može se tražiti ne toliko u mogućnostima i namjena pojedinog uređaja, već u preklapanju cjenovnog segmenta jer će uređaji biti cjenovno jednaki. Međutim, mnogi na tržištu nisu uvjereni da će se dogoditi takva promjena i da će tableti i pametni telefoni postati toliko sličan segment konzumne elektronike jer uvijek će ostati razlika u namjeni, ali i veličini uređaja. Osim toga, proizvođači pametnih telefona orijentirani su prije svega za korisnike koji traže uređaje s mnoštvom aplikacija, ali i govornim uslugama i maksimalnu mobilnost, dok to kod tablet uređaja baš i nije moguće. Onaj tko tvrdi suprotno, neka se samo upita kako tipkati poruke (SMS, e-mail) na nekom pametnom telefonu ili primjerice iPadu ili nekom sličnom tabletu, pa kad tome doda i telefoniranje, dobije sasvim nemobilnu i nezgrapnu kombinaciju. Unatoč tome, u Gartneru vjeruju da će se telekom operateri, koji danas snažno potiču tržište mini prijenosnika,

Prosječna tržišna cijena media tableta past će ispod 300 dolara po komadu, što će ugroziti tržište netbookova

TABLETI Gotovo svakodnevno na tržištu se pojavljuju novi modeli tableta, dobar dio njih s Dalekog istoka

polako početi okretati media tabletima. Naime, prema riječima Caroline Milanesi, dok su na tržištu postojali samo mali prijenosnici kao što su netbookovi, telekom operaterima bilo je u interesu da uz povoljnu cijenu, prije svega kroz subvencije, omoguće snažniji rast tržišta mobilnog interneta. Uz dolazak tablet uređaja na tržište, telekom operateri će se okrenuti novom tržištu jer im se zbog distribucije sadržaja može učiniti još zanimljivije od mini prijenosnika. Uz subvencije koje će tada nuditi telekomi, cijena mnogima više neće biti zapreka u kupnji tableta, smatra Carolina Milanesi. Takva

se situacija može očekivati i na hrvatskom tržištu, gdje se već mogu pronaći iPad uređaji za koje su se telekomi pripremili isporučujući mini SIM kartice.

Ponuda u Hrvatskoj

Oba su najveća telekom operatera na tržište pustila i Appleovu konkurenciju. Tako je Hrvatski Telekom tržištu ponudio Dell Streak baziran na Googleovu Android operativnom sustavu sa 5-inčnim (12,7 cm) zaslonom, a Vipnet Huawei S7 Pad također s Googlovim OS-om i nešto većim zaslonom od 7 inča (17,78 cm). Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

LENOVO

Prodano 60 ThinkPada > tržište računala > događanja

16 business.hr Srijeda 20/10/2010

Lenovo je objavio da će prodaja prijenosnog računala ThinkPad tijekom ovog mjeseca premašiti 60 milijuna prodanih primjeraka. Svakih 60 sekundi u svijetu se proda više od 14 prijenosnika ThinkPad, što pridonosi poziciji Lenova kao najbržerastuće tvrtke za proizvodnju računala. Kroz svoju evoluciju, koja je započela prije 18 godina, a koja traje još i danas, prijenosnik Thin-

kPad zaslužan je za velik broj pionirskih inovacije kao što su prva tipkovnica otporna na tekućinu ili zaštitni roll cage. Kao i do sada, tako i danas, Lenovo postavlja nove granice grafičkih performansi dodavanjem tehnologije NVIDIA Optimus na prijenosna računala ThinkPad T410, T410s i T510. "Prepoznat kao simbol izvrsnosti i inovacije, već gotovo dva desetljeća ThinkPad je

pouzdano prijenosno računalo za poslovne korisnike diljem svijeta", izjavio je Peter Hortensius, viši potpredsjednik, Think Product Group, Lenovo. "S Lenovom, ThinkPad je izrastao u kvalitetnije i pouzdanije računalo vrhunskih performansi, a mi ćemo nastaviti s našom prednosti inovacijama prilikom dizajniranja budućih prijenosnika ThinkPad". S više od 2.000 nagrada za dizajn, ThinkPad je dao veliki doprinos evoluciji prijenosnih računala i izmijenio način na koji ljudi koriste osobna računala. Ž. Š.

brojka

prijenosnika ThinkPad proda se u svijetu u svakoj minuti

HP ozbiljno ulazi na tržište All-in-One računala HP KONFERENCIJA U SAVUDRIJI HP je prošlog tjedna predstavio integrirana rješenja koja pojednostavnjuju operacije i pospješuju integraciju IT resursa čime klijentima omogućuju da prilagode svoje poslovno-kritične aplikacijske usluge

edan od najvećih svjetskih računalnih divova Hewlett-Packard (HP) prošlog je tjedna na svojoj konferenciji održanoj u hotelu Kempinski pokraj Savudrije prikazao novitete u ponudi osobnih računala, laptopa, pisača, monitora te sustava za pohranu podataka. Zanimljivost u segmentu osobnih računala svakako je HP All-in-One200, koji zauzima malo prostora i za rad mu je potreban samo jedan kabel jer je riječ o računalo kojem i ime govori da je "sve u jednom", odnosno u monitoru. Prva takva računala na tržištu je prije podosta vremena prikazao Apple i to se za mnoge urede pokazalo kao vrlo dobar odabir.

Energetski učinkovita

All-in-One200 odlikuje se i visokom energetskom učinkovitosti. Novi HP-ov desktop ima Full HD zaslonom dijagonale 21,5 inča s LED

pozadinskim osvjetljenjem, ugrađenom web kamerom, mikrofonom i stereo zvučnicima, kao i mogućnošću okretanja zaslona i naginjanja do 30 stupnjeva. Zaslon je opremljen tzv. WLED diodama koje ne sadrže živu i koriste manje energije od prijašnjih generacija zaslona. Uz to, komponente od kojih je izrađen zaslon ot-

pornije su na vanjska djelovanja i udarce. Za grafiku se brine integrirano Intelovo rješenje, a procesor je Intelov u rasponu od E5400 radnog takta 2,7 GHz do E6800 radnog takta 3,33 GHz. Pozornost je izazvao prijenosnik HP Mini 5103 težak samo 1,18 kg, koji dolazi i u verziji sa zaslonom osjetljivim na dodir. Zaslon

dijagonale 10,1 inč dostupan je u verzijama s WSVGA ili HD razlučivošću, a korisnici mogu birati između baterije s četiri ćelije, što računalo čini lakšim, ili one sa šest ćelija, čime joj se produljuje trajanje. Zanimljiv je i HP ProBook 5320m, koji s LED zaslonom dijagonale 13,3 inča, debljinom od 23,5 milimetra i težinom od 1,7 kilograma čini prilično dobar kompromis između netbooka i punokrvnog poslovnjaka. Tipkovnica ProBooka 5320m otporna je na prolijevanje tekućine, a uređaj je prekriven anodiziranim aluminijem. Posebno zanimljiva poslovnim korisnicima bit će opcija kupnje dodatne 6-ćelijske baterije koja produljuje njezin rad na 11 sati. HP je predstavio integrirana rješenja koja pojednostavnjuju operacije i pospješuju integraciju IT resursa čime klijentima omogućuju da prilagode svoje poslovnokritične aplikacijske usluge. IT stručnjaci moraju osigurati visoku dostupnost najkritičnijih aplikacija uz istodobno jednostavnije upravljanje tehnološkom infrastrukturom i snižavanje troškova. Novi HP StorageWorks P9500 Disk Array i poboljšanja u HP-UX portfelju za Integrity susta-

ve unaprjeđuju aplikacijske usluge tako što omogućuju otvorenu, integriranu arhitekturu za većinu najzahtjevnijih preopterećenja, bilo gdje i bilo kada. P9500 Disk Array dizajniran je tako da je dostupan 24 sata, 7 dana u tjednu, a može mu se dodavati kapacitet te raditi promjene u sustavu bez gašenja. Klijenti sada mogu pojednostavniti implementaciju pohrane upotrebom vodeće arhitekture za poslovnokritičnu pohranu s nadgradnjom od pet "drivea” u jednom kabinetu na više od 2000 "drivea” u samo šest kabineta bez poremećaja u dostupnosti sustava.

Upravljanje ispisom

Osim računala, HP nije zaboravio ni na portfelj pisača te je predstavio nova rješenja osmišljena kako bi pomogla svim korisnicima, od individualnih potrošača te malih i srednje velikih tvrtki do velikih kompanija. Nude bolje upravljanje i pristup digitalnim sadržajima, pretvaranje informacija na papiru u digitalni oblik jednim dodirom tipke te brzo otključavanje arhive u tvrtki. Uza sve to, HP je predstavio i novu generaciju zaslona namijenjenih tvrtkama. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

dogaaji 17

business.hr Srijeda 20/10/2010

regija/svijet

Slovenija dobila 2,25 mil. € pomoći za radnike Mure GLOBALIZACIJSKI FOND Europska komisija odobrila je Sloveniji isplatu pomoći iz Europskoga globalizacijskog fonda, a trebala bi pomoći u ponovnom zapošljavanju 2554 radnika Mure koji su dobili otkaz kao tehnološki višak

uropska komisija odobrila je Sloveniji pomoć od 2,25 milijuna eura iz Europskog globalizacijskog fonda (EGF) za 2554 radnika Mure koji su proglašeni tehnološkim viškom, objavljeno je u utorak. Zahtjev Slovenije moraju još odobriti Europski parlament i EU ministri.

Proizvodnja pala 14%

"Oko sedam posto zaposlenih u regiji Pomurje, gdje je sjedište Mure, radilo je upravo u toj tekstilnoj kompaniji. Stoga mi je drago što su se slovenske vlasti odlučile zatražiti potporu iz EGF-a, koja će pomoći da se te radnike

ponovno zaposli", navodi u priopćenju László Andor, povjerenik Europske komisije za zapošljavanje. Otkazi za 2554 zaposlenih u Muri posljedica su financijske i ekonomske krize koja je rezultirala znatnim padom potražnje: proizvodnja u odjevnom sektoru pala je 14 posto u prvom tromjesečju 2009. u odnosu na prethodnu godinu, navodi se u priopćenju Europske komisije. Taj se pad potražnje izravno odrazio na Sloveniju i posebno na Muru, jer je nekolicina velikih Murinih klijenata (Hugo Boss, Escada i René Lezard) otkazala ugovore s tom tvrtkom, a pad narudžbi zbog financijske i ekonomske

ČAK 7% zaposlenih u regiji Pomurje radilo je upravo u propaloj Muri, koja je zbog krize izgubila ugovore s najvećim klijentima foto finance

krize bio je osnova za otkaze, objašnjavaju u Bruxellesu potporu Sloveniji.

Radionice i edukacija

Podsjeća se kako ekonomija Pomurja zaostaje za slovenskim prosjekom pa

otkazi u Muri ostavljaju trag na čitavu regiju. Paketom pomoći za 2554 radnika financirat će im se pomoć u traženju novoga posla, edukacija i doškolovanje, potpora poduzetništva i samozapošljavanja

te pohađanje motivacijskih i neurolingvističkih radionica. Ukupan trošak projekta ponovnog zapošljavanja procjenjuje se na 3,45 milijuna eura, od čega će iz EGF-a biti izdvojeno 2,25 milijuna eura. P. B.

RANA INTERVENCIJA

U tri godine 373,6 mil. eura potpore Od početka rada Europskoga globalizacijskog fonda u siječnju 2007. godine zaprimljeno je ukupno 65 zahtjeva za pomoć vrijednih 373,6 milijuna eura, a konačna izvješća za prve slučajeve za koje je isplaćena pomoć fonda pokazuju "jake rezultate pomoći radnicima da

ostanu na tržištu rada i pronađu nova radna mjesta". EGF je osnovan krajem 2006. godine, a u lipnju prošle godine pravila za isplatu pomoći su modificirana kako bi se ojačala uloga fonda kao instrumenta za ranu intervenciju.

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 20/10/2010

RASLI 12 POSTO

IBM zaradio 3,6 milijardi dolara Ameri ki IBM izvijestio je da je u tre em tromjese ju ostvario neto dobit iznad o ekivanja analiti ara zahvaljuju i nastavljenom rastu ulaganja u tehnološku infrastrukturu. Neto dobit te kompanije u tre em je tromjese ju porasla 12 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije, na 3,6 milijardi dolara. Prihodi su istodobno uve ani tri posto, na 24,3 milijarde

dolara, nadmašivši o ekivanja analiti ara od 24,1 milijardu dolara. U Africi i Europi te na Bliskom istoku prihodi su smanjeni šest posto, a u Sjevernoj i Južnoj Americi zabilježen je njihov rast u visini tri posto. "Ostvarili smo izvrsne rezultate na tržištima na kojima bilježimo rast, i to zahvaljuju i kontinuitetu ulaganja u razdoblju recesije i nastavljenom razvoju infrastrukture u tim zemljama", kazao je predsjednik Uprave IBM-a Samuel Palmisano u ponedjeljak prilikom predstavljanja izvješ a. B.hr

BROJKA

24,3 milijardi dolara prihoda ostvario je IBM u tre em kvartalu ove godine

875.000 EURA

PTKM otkupila 12. tranšu zapisa

Petrokemija je u utorak otkupila 12. tranšu komercijalnih zapisa u iznosu 875.000 eura, objavila je tvrtka na internetskim stranicama Zagreba ke burze. Zapisi su kotirali na Službenom tržištu ZSE-a pod oznakom PTKMM-042E i dio su programa izdavanja komercijalnih zapisa iz 2009. godine, s Privrednom bankom Zagreb kao agentom izdanja. B.hr

Geithner: SAD e i pustiti dolar da pad BIRANE RIJE»I Nekadašnji guverner newyorškog Feda i ministar financija Timothy Geithner suptilno je poru io kako ameri ka vlada ne e ja ati dolar, ve e pustiti da sam pada kako bi ja ao ameri ki izvoz i cijene dionica na ameri kim burzama

Ameri ki ministar financija Timothy Geithner po etkom tjedna zauzeo je vrlo vrst stav o nacionalnoj valuti rekavši kako vlada ne e dozvoliti slabljenje dolara kojim bi, poput nekih zemalja, potaknula gospodarski oporavak. Iako je Geithner kazao kako Sjedinjene Ameri ke Države podupiru jak dolar, analiti ari smatraju da se iz njegovih izjava može iš itati i nešto drugo.

Bernanke još popušta

TIMOTHY GEITHNER, ministar financija SAD-a, iskoristio je priliku i ponovno napao Kinu zbog niskog te aja juana kojim uzrokuje probleme ameri koj vanjskotrgovinskoj bilanci ARHIVA BUSINESS.HR

"Kad ministarstvo financija poru i da podupire snažan dolar ili da bi samo tržište trebalo odlu iti o smjeru kretanja dolara, to zna i da im u stvari ne smeta i ako dolar oslabi", kazao je za Bloomberg Barry Knapp iz Barclaysa. Slab dolar pomogao bi

gospodarstvu tako što bi ameri ke proizvode u inio jeftinijima na drugim tržištima, a zbog skupljeg uvoza ameri ki bi se potroša i okrenuli doma im proizvodima pove avaju i im konkurentnost. Iako analiti ari smatraju da e ameri ki ministar financija sa slabim dolarom biti sretan sve dok je takva situacija pod kontrolom, odnosno ne utje e negativno na financijsko tržište, ipak ne tvrde da ameri ka administracija aktivno pokušava oslabiti nacionalnu valutu. Dolarski je indeks, kojim se mjeri vrijednost ameri kog dolara u odnosu na ko-

šaricu drugih velikih valuta poput eura i jena, nakon najave šefa Federalnih rezervi Bena Bernankea o daljnjem popuštanju monetarne politike pao sedam posto u odnosu na košaricu šest drugih valuta. Tijekom godine se o ekuje daljnji pad ameri ke valute, i to u duljem periodu od o ekivanog. "SAD ne radi na ja anju dolara, a ne možemo re i ni da primjenjuje aktivnu politiku njegova slabljenja", kazao je Jacob Funk Kirkegaard iz Peterson Institutea. Geithner je u ponedjeljak prozvao Kinu zbog nepravednog deviznog te aja

ORBAN OPOREZUJE

Ma ari uveli porez na maloprodaju Energetske, telekomunikacijske i maloprodajne tvrtke koje posluju u Ma arskoj pla at e u predstoje em razdoblju zna ajan krizni porez nakon što je parlament u ponedjeljak prihvatio odgovaraju i zakon. Premijer Viktor Orban najavio je prošloga tjedna novi porez, koji bi u sljede e tri godine u državnu blagajnu trebao godišnje donositi 161 milijardu forinti.

Vlada desnog centra obvezala se u rujnu smanjiti prora unski deficit u skladu s dogovorom s MMF-om i EU koji su Ma arskoj omogu ili zajam vrijedan 25 milijardi dolara. Novi porez velikim tvrtkama nadovezao se na privremeni porez nametnut bankama, kojim vlada namjerava prikupiti 200 milijardi funti godišnje, odnosno oko 0,7 posto BDP-a. S dodatnim izvorom prihoda Ma arska se nada smanjiti ovogodišnji deficit od 3,8 posto BDP-a ispod tri posto u 2011. godini. H

e i dalje ada

KVANTITATIVNO OPUŠTANJE

S kupnjom dolara treba ekati "Kretanje te aja ameri kog dolara u odnosu na vode e svjetske valute ovisit e o najavljenom kvantitativnom popuštanju monetarne politike u SAD-u", kaže Tamas Nagy iz Abacus brokera te dodaje da se prije upumpavanja novca u sustav ne o ekuju prevelike reakcije te aja dolara na vode e svjetske valute. "Bude li kvantitativno popuštanje u skladu s o ekivanjem tržišta, odnosno oko 650 milijardi dolara, uzimaju i u obzir da je tržište ve ukalkuliralo špekulacije oko stimulansa, možemo o ekivati stabilizaciju te aja dolara", kaže Nagy. No napominje da se u slu aju ve e koli ine novca mogu o ekivati puno ozbiljnije reakcije tržišta te daljnji pad vrijednosti dolara. Trenutak kupnje ameri ke valute stoga e ovisiti o prvim stvarnim brojkama kojima e FED stimulirati gospodarstvo, a predvi a se da e do tog vremena oscilirati ovisno o makroekonomskim podacima te kretanjima na tržištu kapitala.

istaknuvši da je juan daleko najpodcjenjenija valuta od drugih valuta tržišta u nastajanju.

Nepravedni Kinezi

"To je nepravedno prema ostalim trgovinskim partnerima Kine jer stvara neravnotežu i pruža kineskim tvrtkama kratkoro nu korist", rekao je Geithner podgrijavaju i tako napetosti u odnosima dviju zemalja. Pitanje valuta dominiralo je ovogodišnjim zasjedanjem Me unarod-

nog monetarnog fonda, na kojemu je taj problem priznat, ali rješenje nije ponu eno. Iako su ministri financija i guverneri središnjih banaka obe ali suradnju, nitko se od njih nije obvezao na konkretne promjene. Prema predvi anjima analiti ara, nemogu nost usuglašavanja najve ih svjetskih gospodarstava rezultirat e poja anom volatilnoš u te ajeva u razdoblju do sastanka G-20. Biljana Star i

TREZORCI

Prodano 372 mil. kn i 26,5 mil. eura Ministarstvo financija prodalo je u utorak trezorske zapise u vrijednosti 372 milijuna kuna i 26,5 milijuna eura, priop eno je iz toga ministarstva. Planirani iznos kunskog izdanja bio je 260 milijuna, a eurskog 25 milijuna. Na aukciji su s rokom dospije a od 91 dan na prodaju ponu eni zapisi u iznosu 60 milijuna, a ostvareni iznos emisije iznosio je 30 milijuna kuna

uz kamatu dva posto. Pritom u emisiji nije bilo udjela nebankarskog sektora. S rokom dospije a od 182 dana na prodaju su ponu eni i zapisi u iznosu od 40 milijuna kuna s prodajnom cijenom od 98,333 kune i 3,40 posto kamate. Pritom je udjel nebankarskog sektora u emisiji iznosio 87,5 posto. Na aukciji je s rokom dospije a od 364 dana ostvareni iznos emisije bio 302 milijuna kuna. Jedinstvena prodajna cijena odre ena je stoga na 96,020 kuna po kamatnoj stopi od 4,16 po-

sto. Udjel nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio je 68,87 posto. Na aukciji u eurima upisani su zapisi s rokom dospije a 364 dana u iznosu 26,5 milijuna, a ukupan iznos pristiglih ponuda iznosio je 54,7 milijuna eura. Ostvarena je jedinstvena prodajna cijena od 97,105 eura, a kamatna je stopa bila 2,99 posto. Pritom je udjel nebankarskog sektora u emisiji iznosio 35,09 posto. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 14,413 milijardi kuna. B.hr

NA KRILIMA IPHONEA

Apple zaradio rekordnih 4,31 milijardu dolara Proizvo a informati ke opreme iz Silicijske doline u zadnjem kvartalu poslovne godine uspio je ostvariti rekordan rast dobiti od 70 posto zahvaljuju i prodaji novog iPhonea i iPada

pola prethodnog tromjese ja prodano 3,3 milijuna komada. Skoku dobiti najviše je pridonijela prodaja iPhonea, a prodan ih je ak 14,1 milijun komada, odnosno 91 posto više nego u istom tromjese ju godinu prije.

Apple je u etvrtom kvartalu poslovne 2010. godine ostvario neto dobit od 4,31 mlrd. dolara, odnosno 4,64 dolara po dionici, što je skok golemih 70 posto u odnosu na isti period godinu prije, kada je neto dobit iznosila 2,53 milijarde dolara, 2,77 dolara po dionici. Prihodi su porasli 67 posto, na 20,3 milijarde dolara. Iako su analiti ari o ekivali da e neto dobit kompanije iznositi 4,03 dolara, rezultat je daleko bolji od o ekivanog, a dionica Applea reagirala je 6-postotnim padom. U zadnjem kvartalu prošle poslovne godine Apple je prodao 4,2 milijuna komada tableta Ipad, a neki poznavatelji tržišta informati ke opreme o ekivali su ak pet milijuna nakon što je u samo

Jobs protiv Androida

BROJKA

posto porasla je prodaja iPhonea u zadnjem kvartalu poslovne godine u odnosu na isto razdoblje u 2009., na 14,1 milijun komada

Izvršni direktor Applea Steve Jobs je prilikom predstavljanja rezultata izjavio kako je prodaja potvrdila kako je iPhone popularniji od BlackBerryja te kako o ekuje da e iPhone4 nadmašiti i prodaju mobitela baziranih na Android operativnom sustavu. Jobs smatra da e najve i konkurenti koji razvijaju aplikacije za Android sustav imati problema s distribucijom zbog rasta broja prodajnih kanala, a Apple ima jedinstveni nadzirani sustav za iPhone i iPad. Prema njemu, displej od sedam in a, kakve planiraju proizvo a i budu ih konkurenata iPada, nije dovoljno velik pa ga zbog toga ni Apple nije izradio. Najve i val nezadovoljstva i ljutnje konkurencije Jobs e sigurno izazvati izjavom kako Googleov Android nije otvorena platforma, ve marketinški trik Googlea, koji je prema procjenama analiti ara informati kog tržišta jedini pravi konkurent Appleu. Jobs je ponovio mantru o Appleovoj idealnoj integraciji hardvera, softvera i trgovine s tre im strankama. Josip Jagi

SVAKI KORISNIK

APP TRGOVINE APLIKACIJAMA MJESE NO TROŠI PROSJE NIH

$ 4.37 A POSTOJI UKUPNOiPhone

34 mil.

MILIJUNA 24 mil. KORISNIKA, iPod touch KOJI SU U PROSINCU PROŠLE GODINE “SKINULI”

280 MILIJUNA APPS-a IME JE APPLE OSTVARIO

$250 MILIJUNA PRIHODA

$ $

$ $$

OD EGA 30% IDE APPLE-u, A 70%

DEVELOPERIMA

$75 mil. $175 mil. ...SVAKI MJESEC.

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

www.hita.hr

Izvor: ZSE Oznaka

Trž. kap. (mil kn)

270.73

269.71

0.04%

8,497

2,292,134.60

22,086.16

253.10

332.84

810.50

800.01

0.38%

2,167

1,747,851.19

1,976.02

624.15

820.00

63.00

65.86

-0.21%

25,251

1,591,261.81

541.07

59.00

108.00

173.18

178.88

175.00

-0.57%

5,552

971,166.85

584.70

105.50

185.90

95.00

98.50

98.00

2.10%

7,869

768,688.73

411.56

66.50

109.30

2,660.00

2,708.00

2,700.00

0.00%

176

472,910.69

2,005.68

2,332.01

3,750.00

269.57 799.00

365 dana Najniža Najviša

Zagreba ka banka

228.16

235.00

228.16

-3.32%

1,798

419,581.68

14,613.28

200.00

289.00

akove ki mlinovi

3,320.00

3,450.00

3,320.01

-3.77%

105

349,903.46

348.60

2,107.10

3,799.21

Ina-industrija nafte d.d.

1,631.00

1,640.00

1,637.50

-0.70%

153

250,508.56

16,375.00

1,550.00

1,940.00

Atlantska plovidba d.d.

785.12

796.80

791.95

0.18%

263

206,835.90

1,105.18

723.23

1,157.87

Viadukt

230.00

3.60%

791

181,930.00

105.07

204.00

455.00

1,316.01

1,329.00

1,325.00

-0.38%

119

157,581.80

1,764.44

1,231.00

1,777.00

Podravka prehrambena industrija, d.d.

280.00

284.10

280.00

-1.41%

476

133,390.85

1,517.60

240.00

400.00

Jadroplov d.d.

140.72

142.25

140.72

-1.59%

862

121,508.43

230.31

124.01

205.99

Dalekovod

268.62

272.53

268.62

-1.49%

388

104,668.63

616.16

264.99

433.00

22.20

22.71

22.65

0.58%

4,578

102,172.29

169.88

19.70

59.06

Viro tvornica še era d.d.

300.00

300.02

300.00

0.00%

276

82,800.83

416.00

290.00

486.79

Kraš, prehrambena industrija

477.88

478.06

478.05

-1.43%

124

59,276.45

656.66

250.05

497.02

88.00

98.99

96.75

4.03%

472

43,941.33

391.07

70.07

156.90

Kon ar - elektroindustrija

478.00

480.00

478.15

-1.62%

43,514.65

1,229.86

421.00

517.00

Podravska banka

400.00

-0.29%

33,600.00

267.50

400.00

490.04

Adris grupa

270.02

272.99

0.00%

114

31,096.19

1,851.99

242.21

318.99

Luka plo e

1,544.23

1,579.73

-1.13%

30,933.98

351.67

1,500.00

2,093.00

Ericsson Nikola Tesla,

Ingra

DIOKI d.d

Slobodna Dalmacija

32.52

39.50

32.52

-17.04%

749

28,470.57

169.79

20.01

64.98

1,550.00

1,552.00

1,550.00

-1.27%

24,811.03

245.80

1,490.00

4,150.01

Fima validus

10.33

10.97

10.33

-6.18%

2,156

22,978.25

27.91

10.33

29.01

HG Spot

27.06

28.80

27.06

-4.04%

827

22,961.68

8.93

20.08

109.19

Institut gra evinarstva hrvatske

Mlinar mlinsko-pekarska industrija

637.00

0.00%

22,295.00

124.48

637.00

640.00

Ledo

5,450.00

5,548.95

5,450.00

-0.91%

21,898.95

1,199.93

5,220.00

7,679.00

Kon ar

2,000.00

2,000.07

2,000.00

0.00%

20,000.42

61.43

1,816.00

2,198.00

60.01

60.26

60.01

-4.73%

330

19,828.64

105.93

53.99

73.00

188.53

188.55

0.23%

16,969.26

1,127.62

162.00

239.97

Vaba d.d. banka Varaždin Luka Rijeka Tankerska plovidba

1,345.00

1,350.00

3.81%

16,175.00

845.62

1,200.01

1,823.93

Turisthotel

705.00

0.71%

15,510.00

278.30

543.15

850.00

Franck prehrambena industrija,

707.00

715.00

707.00

0.14%

14,165.29

302.01

700.05

944.00

OT-optima telekom d.d.

31.01

31.20

31.01

-4.29%

450

13,985.90

87.45

21.28

44.99

uro akovi holding

28.78

29.10

29.05

0.52%

425

12,289.17

94.04

22.36

53.26

125.00

0.00%

12,250.00

28.16

120.00

290.00

Imunološki zavod Dom holding Privredna banka Zagreb Croatia osiguranje d.d.

34.61

34.98

34.61

-1.11%

314

10,915.31

258.44

28.70

50.00

492.79

492.82

0.00%

9,856.10

9,400.43

461.06

662.00

4,850.00

0.83%

9,700.00

1,491.85

4,502.00

6,000.00

SN holding

168.50

0.30%

9,267.50

458.32

55.95

245.00

HTP Kor ula

74.50

76.80

2.26%

113

8,557.04

32.75

72.10

175.51

Atlas nekretnine

39.00

39.10

39.00

-0.18%

200

7,810.42

130.01

20.50

46.98

360.00

360.10

360.00

-2.17%

7,200.90

238.23

360.00

539.91

Auto Hrvatska Slavonski zatvoreni investicijski fond Uljanik plovidba Jadran kapital d.d. zatvoreni invest. fond

31.98

31.99

14.21%

200

6,396.13

107.05

15.15

37.00

560.00

0.89%

5,600.00

324.80

533.13

736.00

21.00

24.00

21.00

0.00%

230

5,183.50

16.62

16.00

24.20

Prehrambeno-industrijski kombinat

207.00

0.00%

5,175.00

48.33

120.00

221.00

Lav evi

220.95

223.00

220.95

-0.51%

5,083.90

105.66

210.00

283.13

Tisak

176.11

178.00

-3.26%

4,943.30

424.81

174.15

369.00

BC institut

220.13

-3.66%

4,402.60

36.65

180.00

300.00

Istraturist Umag d. d.

299.99

-0.83%

4,199.86

1,402.45

277.00

410.00

28.00

-6.64%

140

3,920.00

8.48

28.00

40.00

184.10

190.00

184.10

-4.56%

3,741.05

4,179.60

143.00

207.51

Hoteli Živogoš e Konzum

Jedan od najve ih dnevnih gubitnika bila je dionica Zagreba ke banke, koja je pala ak 3,32 posto, na 228,16 kuna. Tom je bankarskom dionicom ostvaren promet od gotovo pola milijuna kuna. Više od 1700 dionica vlasnika je promijenilo u dnevnom cjenovnom rasponu od 228 do 233 kune.

Promet

Atlantic grupa

Jadranski naftovod

Brokerska kuÊa - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

Koli ina

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

AD plastik

OGLAS

Promjene Cijene

Najviša

Petrokemija

CROBEX: -0,74%

Zadnja

Najniža

Belje

Za razliku od Zagreba ke banke, iznimno dobar dan imali su dioni ari solinskog AD Plastika. Dionica te kompanije u utorak je porasla više od dva posto, na 98 kuna, ime se približila visini nominalnog iznosa od sto kuna. Najviša dnevna cijena AD Plastika iznosila je 98,5 kuna.

Redovan promet: 10.619.672,58 kn

Sun ani Hvar

29.00

32.50

8.33%

105

3,385.50

237.61

25.00

38.87

3,265.21

-0.02%

3,265.21

327.36

2,851.00

5,898.00

Kaštelanski staklenici

980.00

8.89%

2,940.00

111.32

612.00

1,300.00

Žitnjak

114.00

115.00

4.55%

2,870.00

23.65

76.10

164.00

2,510.02

-1.61%

2,510.02

759.63

1,413.01

2,890.00

Zvijezda

Liburnia riviera hoteli Siemens dioni ko Kon ar Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge

615.00

0.00%

2,460.00

581.73

565.00

680.00

2,120.00

-1.40%

2,120.00

205.84

1,900.00

2,450.00

33.11

-17.18%

1,622.39

11.09

15.17

79.89

137.00

-5.52%

1,233.00

90.75

121.00

173.00

Magma d.d.

49.99

0.00%

1,099.78

243.66

47.50

72.00

Arenaturis

43.00

0.00%

1,075.00

93.85

41.00

70.00

Valamar grupa

35.00

0.00%

700.00

220.35

25.60

45.00

Industrogradnja d.d

391.01

-4.63%

391.01

176.89

292.00

570.00

Mediteranska

100.00

0.00%

200.00

15.61

100.00

325.00

Lošinjska plovidba

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

63,20 8,26 178,50 91,45 106,06 92,15 14,99 0,75 152,70 15,82 10,01 4,97 16,50 254,10 2,71

64,00 8,35 180,00 92,05 106,10 92,15 15,50 0,77 153,00 16,34 10,20 5,03 16,60 256,00 2,80

64,00 8,34 178,50 91,50 106,09 92,15 15,49 0,76 153,00 16,25 10,14 5,00 16,50 255,10 2,80

63,84 8,25 179,50 91,50 37,73 92,15 15,47 0,75 152,81 16,25 10,11 5,00 16,54 255,41 2,79

81,15 35,30 0,90 33,51 34,75 1,47 2,09 1,32 3,51

82,50 35,60 0,90 33,80 35,00 1,50 2,12 1,36 3,65

82,50 35,60 0,90 33,60 35,00 1,50 2,09 1,36 3,51

0,82 0,35 0,90 0,34 0,35 1,50 2,10 1,35 3,64

33,20 33,00 39,70 18,50 70,00 22,00 14,61 7,20 4,00 64,00 26,03 3,00

33,20 33,00 39,70 18,60 70,51 22,00 14,99 7,20 4,00 64,00 26,03 3,01

33,20 33,00 39,70 18,51 70,00 22,00 14,99 7,20 4,00 64,00 26,03 3,00

33,20 33,00 39,70 18,52 70,40 22,00 14,89 7,20 4,00 64,00 26,03 3,00

2.840,00 97,70 88,17 82,22 477,00 18.500,00 94,50 107,00 400,00 85,17 91,21 675,00 660,00 1.602,00 913,00

2.851,00 97,97 89,00 82,85 479,00 19.000,00 94,60 107,00 400,00 85,32 91,27 682,00 660,00 1.602,00 917,00

2.850,00 97,95 88,96 82,55 478,00 18.803,00 94,59 107,00 400,00 85,18 91,24 679,00 660,00 1.602,00 914,00

2.849,94 97,95 88,96 82,55 478,02 18.779,24 94,58 107,00 400,00 85,18 91,25 679,37 660,00 1.602,00 914,20

2.960,00 85,50 3.550,00 22.000,00 89,10 3.185,00 479,00 3.300,00 83,00 418,00 2.400,00

3.000,00 85,50 3.551,00 22.200,00 89,50 3.200,00 481,00 3.400,00 84,00 422,00 2.450,00

2.999,75 85,50 3.550,01 22.066,89 89,48 3.199,82 479,96 3.341,59 83,48 420,36 2.406,03

2.999,75 52,65 3.550,01 22.066,89 55,11 3.199,82 479,96 3.341,59 51,41 420,36 2.406,03

LJUBLJANSKA BURZA KRKG POSR SAVA TLSG SOS2E ETOG PILR NF1N MELR LKPG KBMR KDIR ZVTG PETG NF2R

KRKA POZAVAROVALNICA SAVA SAVA TELEKOM SLOVENIJE SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA ETOL PIVOVARNA LASKO NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD MERCATOR LUKA KOPER NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR KD ID ZAVAROVALNICA TRIGLAV PETROL NFD HOLDING

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne NOVA BANKA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 TRZNICA AD BANJA LUKA ZIF BORS INVEST FOND AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D PTK FINKOM DD TUZLA BH TELECOM D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO GRUPEX D.D. VELIKA KLADUSA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO PAPIR SERVIS DD SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO

AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2016K NIS a.d. Novi Sad Bambi Banat a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Progres a.d. Beograd Galad a.d. Kikinda Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2013K Soja protein a.d. Becej Privredna banka Beograd a.d. Beograd Mlekara a.d. Subotica Energoprojekt holding a.d. Beograd

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 07 ALKALOID SKOPJE MAKPETROL SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 TOPLIFIKACIJA SKOPJE Garant a.d. Futog TUTUNSKA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA

620.389,94 214.891,08 89.391,00 88.021,05 49.017,78 39.163,75 36.123,25 27.179,11 27.048,20 25.271,36 23.176,32 22.465,03 15.649,72 14.303,40 14.019,74

0,00 % 255929 -0,14 % 58766 4,41 % 14944 -0,07 % 37760 0,37 % 31069 0,00 % 6619 -1,42 % 4550 2,26 % 6070 -2,50 % 1121

211.026,19 20.851,70 13.449,60 12.696,56 10.851,39 9.916,50 9.561,50 8.194,78 4.077,77

6,38 % 2,23 % 0,00 % 0,00 % 3,69 % -2,22 % -0,07 % 0,00 % 2,04 % -0,78 % 0,04 % -0,33 %

15000 15000 2520 1613 193 607 282 382 550 34 40 204

498.000,00 495.000,00 100.044,00 29.872,83 13.587,77 13.354,00 4.199,88 2.750,40 2.200,00 2.176,00 1.041,20 612,99

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB RMDEN07 ALK MPT RMDEN04 TPLF GRNT TNB RMDEN09 TEL SBT

9718 26038 498 962 1299 425 2335 36038 177 1555 2293 4493 946 56 5028

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB A2011 A2014 A2016 NIIS BMBI A2012 PRGS GALD A2015 A2013 SJPT PRBN MLSU ENHL

0,47 % -0,24 % -0,28 % -0,54 % 0,03 % -3,00 % 6,10 % 0,80 % 0,20 % -0,31 % 0,40 % 0,81 % -1,08 % 0,43 % 0,72 %

Pivovarna Laško Fabrika duhana Sarajevo Mlekara Subotica Telekom Srpske Krka

+6,1% +3,69% +3,35% +2,26% +0,47%

Aik banka Niš

Zavarovalnica Trigalv Makpetrol Skopje Ik banka Zenica Luka Koper Bosnalijek

-1,08% -1% -0,78% -0,31% -0,07%

Energoprojekt holding Beograd

+3,30 -0,33

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1E FBIHK1D PFNTRB BHTSR FDSSR GRPXRK1 BSNLR PSRVR ENISR IKBZRK2 JPESR BIGFRK3

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSDS-O-C RSRS-O-C NOVB-R-E RSRS-O-D RSRS-O-B TRZN-R-A BRSP-R-A TLKM-R-A ZPTP-R-A

Oznaka

Srijeda 20/10/2010

business.hr

3,30 % 21346 60.834.892,00 0,17 % 449723 44.049.117,18 0,90 % 224435 19.966.223,23 -0,36 % 74798 6.174.739,30 -0,21 % 11999 5.735.712,00 4,47 % 243 4.563.356,00 0,04 % 20560 1.944.665,30 3,88 % 17105 1.830.235,00 0,00 % 4000 1.600.000,00 -0,16 % 13444 1.145.167,08 0,01 % 10693 975.689,75 2,41 % 1243 844.459,00 0,15 % 1000 660.000,00 3,35 % 310 496.620,00 -0,33 % 465 425.105,00

valuta: MKD - makedonski denar 1,82 % 0,62 % 1,24 % -1,00 % 0,54 % -0,01 % -0,01 % -0,16 % -0,44 % 0,83 % -2,12 %

3172 45000 430 63 23111 273 1377 113 7075 813 136

9.515.200,00 2.369.386,69 1.526.506,00 1.390.214,00 1.273.545,38 873.550,00 660.911,00 377.600,00 363.724,41 341.754,00 327.220,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Daleko najlikvidnija sa 60,8 milijuna dinara prometa bila je u utorak na Beogradskoj burzi dionica niške AIK banke. Osim velikog prometa, ta je dionica zabilježila i rast cijene 3,3 posto pa je posljednja zabilježena iznosila 2850 dinara. Tijekom dana dionicom AIK banke trgovalo se u cjenovnom rasponu od 2840 do 2851 dinar. Dionica Bambi Banata rasla je 4,47 posto, a beogradski Progres bio je u plusu 3,88 posto.

S prometom manjim od pola milijuna dinara dionica Energoprojekt holdinga u utorak se jedva našla me u prvih deset najtrgovanijih izdanja Beogradske burze. Vlasnika je promijenilo 465 dionica, a posljednja zabilježena cijena iznosila je 914 dinara, što je pad 0,33 u odnosu na zadnju cijenu u ponedjeljak. Najviša cijena po kojoj se u utorak trgovalo dionicom Energoprojekt holdinga iznosila je 917 dinara. Dionica beogradskog Imleka tako er je pala, i to 1,34 posto.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP +0,01% BIRS +0,90% 837,61 865,03 LJSEX +0,41% FIRS -0,76% 3.281,39 1.427,66 Belex15 +0,40% MBI10 +0,59% 610,90 2.106,75 Belexline +0,10% MOSTE +0,04% 1.226,83 468,51 SASX10 -0,36% NEX20 -0,01% 886,78 13.712,90 EUROPSKI INDEKSI -0,43% WIG20 +2,54% 2.693,08 BUX -0,25% 23.648,58 +0,48% -0,66% ATX -0,20% 2.680,85 indeksa na zatvaranju u -0,58% Stanje utorak 19. listopada 2010.

FTSE100 5.716,43

DAX 6.505,64

CAC40

3.812,75

MICEX 1,491.94

AMERI»KI INDEKSI +0,69% S&P500 +0,72% 11.096,08 1.184,71 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,48% ponedjeljak 18. listopada 2010. 2.480,66 DJIA

investor 22-23 DIONI»KI

Ime fonda DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Ilirika Azijski tigar

60,3965

15,18

HPB WAV DJE

90,9746

13,96

ZB trend

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

127,6500

10,52

KD Prvi izbor

12,4265

10,02

MP-Mena HR

452,3857

9,74

ST Global Equity

46,1972

-24,46

FIMA Equity

77,3942

-23,88

Erste Total East

29,8300

-20,79

C-Zenit

47,5665

-19,92

KD Victoria

13,5893

-19,04

+ MJEŠOVITI

Aureus US Equity Aureus Equity ZB BRIC+ KD Energija Platinum Blue Chip HPB Titan ZB trend Prospectus JIE Platinum Global Opportunity Raiffeisen World ZB aktiv KD Nova Europa ZB euroaktiv KD Prvi izbor AC Rusija C-Zenit OTP Europa Plus PBZ I-Stock OTP meridian 20 NFD Nova Europa HI-growth NFD BRIC HPB WAV DJE MP-Global HR Poba Ico Equity AC G Dynamic EM MP-Bric HR Ilirika JIE Erste Total East MP-Mena HR

110,7387

7,04

10,8575

4,29

ZB global

141,7500

2,39

Raiffeisen Balanced

152,7700

2,06

9,8100

1,00

ICF Balanced

112,3554

-26,90

ST Balanced

170,7271

-22,09

ST Aggressive

63,2576

-19,73

Agram Trust

67,7383

-12,88

HPB Global

96,7229

-11,89

AC G Balanced EM

HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

174,4300

11,35

Erste Bond

130,7200

11,12

Capital One

160,2300

10,95

OTP euro obvezni ki

128,2405

7,97

ZB bond

159,8100

7,76

HPB Obvezni ki

124,3361

4,84

HI-conservative

11,3182

5,59

ICF Fixed Income

139,9384

6,10

PBZ Bond fond

129,3367

7,65

ZB bond

159,8100

7,76

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

116,1519 87,1824 99,5100 9,7746 80,7668 67,7390 127,6500 57,5357 12,9797 99,4800 99,0400 6,5225 102,5600 12,4265 41,8219 47,5665 110,1251 63,9593 85,6130 128,4264 8,2148 28,2765 90,9746 292,9935 5593,5800 10,8069 348,8413 163,0807 29,8300 452,3857

1,02 0,67 0,52 0,50 0,49 0,41 0,39 0,39 0,38 0,37 0,32 0,32 0,24 0,20 0,18 0,18 0,18 0,15 0,13 0,13 0,09 0,09 0,09 0,08 0,04 0,03 0,01 0,00 0,00 0,00

8,92 -2,89 7,13 5,77 -3,59 -0,21 2,45 0,47 7,97 4,56 5,19 6,08 3,95 7,49 5,44 -3,66 4,90 8,77 5,33 9,99 3,31 6,10 5,63 6,44 2,10 1,05 12,28 5,17 -4,76 7,58

6mj. % 12 mj. (%)

-13,88 -10,93 1,50 -1,25 -2,51 -6,34 -2,37 -12,92 -1,10 -3,84 -1,96 -3,52 -3,53 0,43 -12,07 -18,39 3,41 -3,30 -8,59 -3,18 -5,39 -1,56 1,98 -1,93 -5,78 -2,07 0,02 -6,45 -14,13 2,88

-0,03 -14,49 N/A N/A 6,07 -0,36 10,52 -16,47 -8,18 4,09 -0,01 2,93 4,97 10,02 2,85 -19,92 3,76 6,72 -9,44 -2,30 -3,02 4,88 13,96 7,02 -8,38 4,00 7,83 -9,56 -20,79 9,74

PGP (%) Ove god. (%)

7,69 -2,77 N/A N/A -7,37 -11,32 3,11 -13,82 -11,92 -0,07 -0,22 -13,23 0,39 2,87 -21,45 -24,35 8,05 -12,82 -6,08 13,66 -2,25 -14,84 -2,98 -12,18 -16,46 4,90 -5,12 8,52 -32,75 4,82

4,60 -11,13 -0,49 -2,25 1,90 -2,31 4,91 -9,11 -6,80 3,25 1,88 3,39 1,19 7,89 2,83 -15,83 2,32 5,35 -1,15 5,89 -1,62 4,43 10,65 3,88 -3,17 4,96 2,63 -0,66 -12,34 15,94

Imovina

15,525 68,856 76,162 5,330 7,219 9,912 163,195 25,029 5,869 40,001 492,254 18,430 222,742 5,228 9,663 5,593 8,580 203,999 18,024 8,916 67,550 10,087 10,540 4,782 6,080 13,246 11,849 101,480 44,327 8,339

Starost

Datum

2,02 4,88 0,51 0,63 2,79 3,24 7,98 3,72 3,08 7,05 4,32 3,01 6,46 7,68 3,61 2,67 1,25 3,26 2,47 1,96 8,65 3,55 3,13 2,40 3,23 1,63 2,61 5,98 3,05 2,62

18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Allianz Portfolio

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI ST Aggressive OTP uravnoteženi Raiffeisen Prestige KD Balanced C-Premium Agram Trust PBZ Global fond HI-balanced HPB Global AC G Balanced EM ST Balanced Allianz Portfolio Raiffeisen Balanced Erste Balanced ZB global Ilirika JIE Balanced ICF Balanced Aureus Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

63,2576 108,7424 108,0300 8,1642 5,3987 67,7383 99,2723 9,8100 96,7229 10,8575 170,7271 110,7387 152,7700 114,7900 141,7500 145,5551 112,3554 80,8890

0,40 0,19 0,14 0,10 0,08 0,07 0,06 0,06 0,02 0,01 0,00 -0,01 -0,07 -0,08 -0,11 -0,13 -0,14 -0,39

-1,45 1,99 1,92 -0,29 -1,13 1,41 2,67 1,89 -5,01 1,27 -3,93 2,90 2,77 -0,44 1,93 4,87 -1,65 3,07

-10,02 -4,83 5,74 -2,94 -10,85 -6,07 -6,85 -2,36 -10,30 -1,85 -10,37 1,37 -1,84 -6,42 -2,30 -3,77 -13,13 -0,67

-19,73 -8,99 N/A -0,70 -11,19 -12,88 -6,27 1,00 -11,89 4,29 -22,09 7,04 2,06 -7,29 2,39 -3,44 -26,90 -5,66

-8,63 1,75 N/A -4,18 -15,31 -2,90 4,69 -0,22 -0,66 5,19 7,12 7,36 5,34 -0,75 3,82 8,25 1,71 -4,86

-10,97 -4,73 8,03 -1,08 -8,50 -2,69 -1,17 0,22 -9,19 5,35 -11,28 5,54 4,01 -0,60 3,38 1,77 -12,45 0,56

2,601 40,263 164,528 7,012 12,467 11,700 291,214 67,188 99,832 13,593 10,234 7,095 330,959 106,832 721,009 44,829 12,324 19,841

5,08 4,85 0,61 4,76 3,71 2,27 9,10 8,65 5,04 1,63 7,78 1,44 8,14 9,75 9,30 4,74 8,47 4,26

18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010

160,2300 174,4300 139,9384 11,3182 129,3367 124,3361 130,7200 128,2405 159,8100

0,05 0,03 0,01 0,01 0,01 -0,01 -0,02 -0,07 -0,09

3,06 2,37 1,43 0,83 2,02 0,54 3,02 2,45 0,45

4,45 3,43 2,54 1,82 1,76 1,55 3,39 2,50 1,93

10,95 11,35 6,10 5,59 7,65 4,84 11,12 7,97 7,76

8,20 6,85 3,95 1,44 4,62 4,42 4,55 5,27 5,17

7,91 8,42 4,53 5,36 7,47 4,12 9,17 4,82 5,21

13,206 399,166 14,151 6,262 108,454 14,407 129,813 10,326 225,701

5,98 8,40 8,68 8,65 7,61 5,04 7,38 4,85 9,30

18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

143,9600 137,7600 116,3929 10,6216 102,0508 131,9760 162,0145 139,4385 125,4110 140,7657 134,5602 131,5261 121,8814 11,2769 105,1100 137,9399 107,9247 124,3634

0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,00

0,94 0,94 0,86 0,84 0,82 0,65 0,62 0,50 0,74 1,03 0,90 0,90 0,60 0,83 0,85 0,65 0,81 0,37

1,74 1,85 1,65 1,66 1,52 1,29 1,04 1,09 1,81 1,78 1,61 1,63 1,28 1,70 1,95 1,14 1,56 0,90

4,64 4,11 3,79 3,92 1,80 3,77 3,25 3,04 4,47 10,84 4,13 4,87 3,16 4,12 4,74 2,53 4,26 2,92

4,88 4,44 5,27 4,48 1,68 6,40 4,82 3,30 4,44 4,35 4,47 5,59 4,19 6,01 4,76 4,66 5,45 4,03

3,17 2,96 2,67 2,90 0,82 2,43 1,85 2,13 3,36 3,17 2,98 3,31 2,27 3,00 3,56 1,97 2,88 2,37

1084,229 786,158 158,348 36,000 7,297 979,856 2409,478 122,386 477,104 32,603 40,207 177,996 116,665 72,500 681,184 116,024 162,892 35,974

7,65 7,38 2,96 1,38 1,22 11,56 10,24 10,24 8,24 8,04 6,80 5,04 4,82 2,06 1,07 7,07 1,44 5,52

18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010 18.10.2010

OBVEZNI KI FONDOVI Capital One Raiffeisen Bonds ICF Fixed Income HI-conservative PBZ Bond fond HPB Obvezni ki Erste Bond OTP euro obvezni ki ZB bond

NOV ANI FONDOVI Raiffeisen Cash Erste Money VB Cash Agram Euro Cash Platinum Cash PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani ICF Money Market ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond Agram Cash Erste Euro-Money HI-cash Allianz Cash PBZ Dollar fond

OGLAS

Doznajte. Âťitajte. Inspirirajte se. mediji i marketing

Ponedjeljak

etvrtak

Moja lisnica

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

Mediji i marketing Business plus

Oba Crobexa opet pala ispod psiholoĹĄkih razina BEZ POTPORE U anemi nom trgovinskom danu na ZSE-u pesimisti ni ulaga i joĹĄ su jednom sruĹĄili Crobexe ispod 1900 odnosno 1000 bodova U iznimno sporom trgovinskom danu na Zagreba koj burzi ostvaren je promet od samo 11 milijuna kuna, pri emu su oba dioni ka indeksa ponovo pala ispod psiholoĹĄkih razina. Crobex je pao 0,74 posto, na 1890,02 boda, a Crobex 10 kliznuo na 997 bodova, odnosno 0,45 posto. Milijunski promet ostvaren je samo dionicama HT-a, Atlantic grupe i Belja. "Nema poticaja za Ĺživlju aktivnost investitora, a zbog vrlo slabe likvidnosti trĹžiĹĄte nema snage pratiti ni blaga pozitivna kretanja na europskim burzama", kazala je za Hinu Danijela SporiĹĄ, brokerica i investicijska savjetnica u investicijskom

druĹĄtvu Credos. Najlikvidniji HT porastao je zanemarivih 0,04 posto, na 269,71 kunu. Na najve i doma i telekom potroĹĄeno je 2,2 milijuna kuna. Milijunska Atlantic grupa porasla je 0,4 posto, na okruglih 800 kuna, a najviĹĄa dnevna cijena dosezala joj je i 810 kuna. Iznena uju e u druĹĄtvo milijunaĹĄa probila se i dionica Belja, koja je pala minimalnih 0,2 posto. Na Belje je potroĹĄeno neĹĄto viĹĄe od milijun i pol kuna.

Zaba u minusu

Jedan od najve ih dnevnih gubitnika bila je dionica Zagreba ke banke koja je pala ak 3,32 posto, na

228,16 kuna. Tom je bankarskom dionicom ostvaren promet od gotovo pola milijuna kuna, viĹĄe od 1700 dionica vlasnika je promijenilo u dnevnom cjenovnom rasponu od 228 do 233 kune. SnaĹžan pad cijene pogodio je i dionicu akove kih mlinova. Ona je pak pala gotovo etiri posto, na 3320 kuna, koliko joj je iznosila i najniĹža dnevna cijena. Bez cjenovne promjene, ali s prometom od gotovo pola milijuna kuna proĹĄao je Janaf, koji je stao na okruglih 2700 kuna. Za razliku od Zagreba ke banke, iznimno dobar dan imali su dioni ari solinskog AD Plastika. Dionica te

FRANJO LUKOVI , predsjednik Uprave Zabe, ija je dionica u utorak pala gotovo etiri posto SNIMIO HRVOJE DOMINI

kompanije u utorak je porasla viĹĄe od dva posto, na 98 kuna, ime se pribliĹžila visini nominalnog iznosa od sto kuna. NajviĹĄa dnevna cijena AD Plastika iznosila je 98,5 kuna. Od makroekonomskih pokazatelja, ZEW institut objavio je indeks povjerenja njema kih ulaga a blago is-

pod o ekivanja analiti ara. Taj je indeks za listopad iznosio -7,2 boda, nakon rujanskih -4,3 boda, ukazuju i na vjerojatno usporavanje gospodarskog rasta u Njema koj u idu ih pola godine. Analiti ari su o ekivali da e iznositi -7 bodova. Nikola Su ec

nikola.sucec@business.hr

REGIJA

Optimisti digli indekse od Ljubljane do Skopja Svi su regijski indeksi u utorak zabiljeĹžili rast vrijednosti.

NajviĹĄe je rastao banjalu ki BIRS, koji je dan zaklju io na razini od 865,03 bodova, ĹĄto je 0,9 posto viĹĄe

nego prethodnog dana. Dionica Nove banke bila je prva na popisu najlikvidnijih u Banjoj Luci sa 13.449 KM prometa, a nijednom se drugom dionicom nije trgovalo u vrijed-

nosti ve oj od 10.000 KM. Najlikvidnija u ponedjeljak, dionica TrĹžnice Banja Luka, ostvarila je promet od 9.916 KM, a cijena joj je rasla 2,26 posto, na 1,36 KM. Beogradski Be-

lex 15 bio je u plusu 0,41 posto, a sa 60,8 milijuna dinara prometa odsko ila je dionica AIK banke NiĹĄ. Drugi je bio Bambi Banat, a milijunski promet zabiljeĹžile su joĹĄ samo dvije di-

onice - beogradski Progres i Galad Kikinda. Energoprojekt holdingom trgovalo se u iznosu od 425.105 dinara, a vrijednost njegove dionice pala je 0,33 posto. B. S.

Dobro ime poja ava dobar okus Coca-Cole Okusi Coca-Cole, Kit Kata, Jelly Bellya ili Tic Taca 'podeĹĄeni' su tako da izazivaju Ĺželju kod onih koji su ih samo jednom probali i tjeraju na novu kupnju. No, prema istraĹživanju Journal of Marketinga, njihov uspjeh kod kupaca samo dijelom ovisi o okusu, a dobar dio donosi i ime brenda.

IstraĹživanje je otkrilo da brendovi koji u imenu imaju glasove koji se ponavljaju, neovisno o kvaliteti samog proizvoda, mogu kod kupaca izazvati Ĺželju za proizvodom. Osim navedenih, pozitivnu reakciju izazivaju i imena Hubba Bubba, Tutti Frutti, Bits & Bites, Lululemon i Tostitos. DOBITNICI DANA (ZSE) Slavonski ZIF Kon ar Transformatori Sun ani Hvar Ĺ˝itnjak Dioki 23 Raste

14,21% 8,89% 8,33% 4,55% 4,03%

Kako bi se uvjerili u u inak imena, testiran je doĹživljaj sladoleda istog okusa, ali sa dva razli ita imena. VaĹžnost dobrog imena brenda potvrdila je ve ina ispitanika jer su tvrdili da im je sladoled s imenom u kojem se ponavljaju glasovi bolji od konkurenta iako su jeli identi an proizvod. D. B.

GUBITNICI DANA (ZSE) Elektropromet 17,28% Slobodna Dalmacija 17,04% Hoteli Ĺ˝ivogoĹĄ e 6,64% Validus 6,18% Liburnia Riviera 5,53% 38 Pada

8 Nema promjene

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,127.92 152,92

Prom. 0,32% 0,04%

Sirova nafta 83,08 Prirodni plin 3,37 Zlato 1.368,56 Srebro 24,34 Goveda 97,03

2,25% 1,61% 0,00% 0,19% 0,00%

OBRAZOVANJEM ZAGARANTIRANA SAMO TITULA, NE I USPJEH

Direktori s magisterijem nisu niĹĄta bolji od 'obiÄ?nih' Za rad neke kompanije doista ne igra nikakvu ulogu ho e li njezino vodstvo zaposliti direktora s magisterijem ili bez njega, pokazala je nova studija koju je provelo Sveu iliĹĄte u New Hampshiru. Studija je pokazala i kako diploma s vrhunskog studija ne jam i dobru izvedbu zaposlenika. Studija nazvana "Obrazovanje direktora, prihodi direktora i izvedba kompanije" uklju uje analizu podataka iz 1500 najve ih ameri kih kompanija, a koriĹĄteni su i podaci iz asopisa U.S. News & World Report za 2008. godinu. U istraĹživanju su koriĹĄteni podaci od 1993. do 2007. godine, a pokazalo je da je obrazovanje direktora pri zapoĹĄljavanju igralo veliku ulogu iako nema poveznice izme u razine obrazovanja i uspjeha direktora u radu. B. S.

PIVO I VINO UMJESTO KAVE S NOGU

Starbucks mijenja svoju buduÄ&#x2021;nost s pivom i vinom Redovni posjetitelji Starbucksova kafi a na Capitol Hillu u Seattleu znaju da je njihov omiljeni kafi ve tri mjeseca zatvoren. No, malo tko od njih zna zaĹĄto je upravo ta lokacija odabrana kao ogledni primjer za sve Starbucksove u svijetu koji mijenjaju poslovnu filozofiju. Starbucks, koji je najpoznatiji ili barem jedan od najpoznatijih svjetskih brendova, u povodu svog 40. ro endana uvodi promjene koje bi trebale promijeniti navike kupaca 'kave za van'. Naime, Star-

bucks u ponudu uvodi lokalno pivo i vino te razne vrste sira kako bi postao mjesto na kojem e ljudi provoditi slobodno vrijeme, a ne samo biti usputna stanica na putu prema poslu. U jutarnjim satima Starbucks ostvaruje 70 posto prihoda, a ve ernja ponuda trebala bi to promijeniti i u initi Starbucksove kafi e sli nijima kafi u iz susjedstva. PokaĹže li se prodajno mjesto u Seattleu uspjeĹĄnim, rekonstrukcija eka sve kafi e diljem svijeta. D. B.

Je li trgovanje na ZSE-u i dalje usporeno doznajte na...

www.business.hr

UKRATKO... TuĹžba nije proĹĄla Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu odbio je sve zahtjeve Vesne Balenovi protiv RH te utvrdivĹĄi da je povrijedila pravilo o povjerljivosti. Balenovi je tuĹžila drĹžavu da joj je povrijedila pravo na slobodu izraĹžavanja. Kazna zbog vrije anja Talijanski prvoligaĹĄ Cagliari kaĹžnjen je sa 25.000 eura zbog rasisti kog vrije anja Samuela Eto'oa tijekom nedjeljnog dvoboja 7. kola talijanskog prvenstva, zbog ega je utakmica bila prekinuta na tri minute. Tjeskoba izgovor za diskriminaciju "U mnogim razvijenim zemljama imigracija i gospodarska recesija izazivaju izraĹženiju tjeskobu koja sve viĹĄe sluĹži kao izgovor za politiku diskriminacije i isklju enja", rekao je glavni tajnik UNa Ban Ki-moon u utorak u Strasbourgu pred Vije em Europe.