Business.hr broj 746 by Business.hr

NOVI ZAKON 6

ŽELE TALIJANSKI VINYLS 2

O poslu u Italiji ovisi sudbina Diokija

Ekoproizvod samo sa 95 posto sirovine iz ekouzgoja

Dioki Talijanima ne e ponuditi kupnju posrnule tvrtke Vinyls, ve održavanje proizvodnje. Tako bi zatvorili proizvodni krug i spasili Dioki grupu, objasnio je šef Diokija Vatroslav Sabli

ETVRTAK 21/10/2010

BROJ 746 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

JASNA PORUKA IZ EU 10 Tvrtke iz EU trebale bi se u Hrvatskoj pozicionirati prije njezina ulaska u Uniju, ali to ne žele jer pravosu e ne funkcionira dobro, a strani ulaga i dobivaju razli ite informacije s razli itih razina vlasti, naveo je šef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren

Stranci ne ulažu u Hrvatsku zbog korupcije

info&stav

INDIKATOR

2-3

Opet štrajk ZG taksista

Hrvatska 4. euroodredište

business.hr

Zagreba ki taksisti danas e ponovno u štrajk jer, tvrde, Grad osporava njihove zahtjeve, pa i one o kojima je bio postignut dogovor. Štrajk e trajati do kona nog dogovora izme u udruge Radio taksi i Zagreba ke gradske Skupštine o novoj odluci o taksi prijevozu, koja je na dnevnom redu Skupštine 26. listopada

The Guardian je objavio nagrade u kategoriji Travel Awards, a Hrvatska je proglašena etvrtom me u najatraktivnijim europskim turisti kim odredištima. Ispred Hrvatske su samo Austrija, Švicarska i Švedska. Prema putni kim agentima Choice Awards 2010. Hrvatska je proglašena odredištem koje se najviše preporu a turistima pri odabiru svog putovanja

etvrtak 21/10/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenici glavnog urednika: Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

NE IDU NA PREUZIMANJE VE NUDE POSLOVNI MODEL

O poslu u Italiji ovisi i sudbina Diokija Dioki talijanskoj vladi zasad ne e ponuditi konkretnu cijenu za preuzimanje dvaju pogona za proizvodnju PVC-a u sklopu posrnulog Vinylsa. Kako nam je objasnio predsjednik Uprave Dioki grupe Vatroslav Sabli , Talijanima nude poslovni model prema kojem bi u dva pogona Vinylsa ponovno pokrenuli proizvodnju PVC-a sa svojom sirovinom VCMom proizvedenim u novoobnovljenom pogonu u Omišlju. Dobiveni PVC plasirali bi na talijansko tržište, koje ga sad uvozi. Bude li posao profitabilan, nakon etiri do šest mjeseca mogli bi razgovarati i o ulasku u vlasni ku strukturu Vinylsa. Za vrijednost Vinylsa, koja se u medijima procjenjuje na stotinu milijuna eura, Sabli smatra da je knjigovodstvena, a pravu cijenu, isti e, odre uje tržište. Stoga trenuta no ne može govoriti o eventualnoj cijeni koju bi ponudio Dioki. O uspjehu vinilnog lanca na Mediteranu, ini se, ne ovisi samo budu nost Vinylsa nego i brže restrukturiranje cijele Dioki grupe. U Upravi Diokija isti u da bi im ve a profitabilnost prodajom PVCa, a ne sadašnje sirovine

VCM-a, omogu ila i bržu stabilizaciju poslovanja u Hrvatskoj, tj. otplatu kredita i nagomilanih dugova dobavlja ima. "U ovom poslu što je ve i lanac proizvodnje, to je profitabilniji. Nekad je taj lanac postojao u Jugoslaviji, ali je nestao raspadom države. Sad ga pokušavamo ponovno uspostaviti, a tržište imamo jer je Mediteran gladan PVC-a", objašnjava Sabli . Prema njegovim rije ima, proizvodnja u Vinylsu prije godinu dana nije stala zbog problema u plasmanu proizvoda na tržište nego financijskih teško a bivših vlasnika, irske kompanije Ineos. "Dogovorili smo zakup dviju tvornica PVC-a u sklopu Vinylsa, koji se pla a po toni proizvedenog PVC-a. Me utim, kako država želi iza i iz Vinylsa, postavilo se pitanje bi li mi preuzeli vlasništvo. I mi u tome vidimo interes jer bismo mogli utjecati na cijenu proizvodnje PVC-a. No, odmah smo rekli da za to nemamo novca i da bi preuzimanje ovisilo o uspjehu dorade", tuma i Sabli . Kako drugi krug podnošenja ponuda za preu-

zimanje Vinylsa istje e u petak, Sabli kaže da e dotad poslati ponudu koja e sadržavati opisani poslovni model. "Mi dajemo svoju sirovinu i znanje. Ako se za etiri do šest mjeseci model pokaže uspješnim, tražili bismo financijsku potporu banaka i odre enih talijanskih fondova za vlasni ko preuzimanje pogona", kaže Sabli . Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

VATROSLAV SABLI , predsjednik Uprave Diokija SNIMIO SAŠA ETKOVI

››

BISER DANA

BROJKA

Previše kukuri u. Ali na koncu tko previše kukuri e završi u loncu ANDRIJA HEBRANG (HDZ) na SDP-ovu inicijativu o izglasavanju povjerenja premijerki Jadranki Kosor

490

tisu a radnih mjesta u javnom sektoru ukinut e se u V. Britaniji zbog prora unskih rezova do 2015.

UVODNIK

Slu aj referendum pogrešna ra unica Vlade Igor Medi igor.medic@business.hr

i li za Vladu ve a šteta bila dopustiti održavanje referenduma o izmjenama Zakona o radu, uz rizik da se on pretvori u izjašnjavanje o njezinoj popularnosti, ili prebacivanje loptice na Ustavni sud koji je odlu io kako je odlu io? Pitanje je dakako nelegitimno jer implicira utjecaj politike na pravosu e i Ustavni sud - tijela neovisna o utjecaju politike. Vladini argumenti su jasni sporni prijedlog Zakona o radu kojim se željelo ograni iti produljeno trajanje kolektivnih ugovora povu en je iz saborske procedure pa nema ni potrebe za referendumom. No, poruka gra ana, odnosno 15 posto bira koga tijela koje je zatražilo referendum je jasna - pitajte nas što mislimo, želimo da nas ujete. Za Vladu bi bilo bolje da je referendum održan zbog nekoliko razloga. PRVO, nitko ne jam i da bi referendum doista uspio, bilo da na njega ne iza e dovoljan broj glasa a ako se održava po tzv. starom ustavu koji zahtijeva 50 posto bira kog tijela plus jedan glas, bilo da ide po tzv. novom ustavu u kojemu nema te kla-

U NIŠTA Utjecaj Vladimira Šeksa na ustavne suce donio je njegovoj šefici Jadranki Kosor više štete nego koristi FOTO MEHKEK/CROPIX

››

Referendum nije održan i u javnosti ostaje gorak okus kako Vlada ne sluša volju gra ana. Iz te situacije korist e osim sindikata izvu i i opozicija. Ako apstrahiramo utjecaj politike na pravosu e, za Vladu je ve a šteta što se referendum nije održao uzule pa da se ve ina gra ana jednostavno izjasni protiv sindikalnog prijedloga. U tom bi hipotetskom slu aju sindikati doživjeli debakl - Vlada pobje uje. Drugo, da je referendum održan i da se ve ina izjasnila u korist sindikalnog prijedloga, Vlada bi mogla re i kako poštuje volju gra ana i odmah povu i sporni prijedlog, pri emu bi is-

pala demokratski, ali i socijalno osjetljiva. Dakako, ak bi mogla pokušati preokrenuti situaciju u svoju korist priznaju i da je, eto, pogriješila - narod se izjasnio protiv prijedloga i Vlada ga je odmah poslušala. U tom bi slu aju Vlada znatno umanjila politi ku štetu u javnosti. ME UTIM, referendum nije održan i u javnosti ostaje gorak

okus kako Vlada ne sluša volju gra ana. Iz te situacije korist e osim sindikata izvu i i opozicija, koja s razlogom smatra kako bi tih 15 posto bira a na idu im parlamentarnim izborima moglo oti i njoj. Apstrahiramo li, dakle, utjecaj politike na pravosu e, za Vladu je ipak ve a šteta što referendum nije održan.

tema 4-5

INTERVJU: SANJA ČIŽMAR Direktorica Horwath Consultinga, konzu očekivanja od nove strategije turizma izuzetno velika, ali donošenje strate

Rekordna 2010. don će samo blagi rast prihoda u turizmu Turizam je složena gospodarska aktivnost koja zahtijeva suradnju raznolikih interesnih subjekata i to je stvar na kojoj strategija razvoja turizma prolazi ili pada u praksi, kaže Sanja Čižmar, direktorica Horwath Consultinga. Upozorava kako će rekordni ovogodišnji turistički rezultati donijeti samo nešto više primitke od onih realiziranih prošle godine Ministarstvo turizma objavilo je prije nekoliko dana natječaj za izradu strategije razvoja turizma čime bi Hrvatska konačno trebala dobiti strateški dokument na kojem bi se temeljio razvoj turizma u sljedećih desetak godina. S obzirom na to da su sudjelovali i u izradi strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma, jedan od mogućih kandidata za izradu cjelokupne strategije svakako je konzultantska kuća Horwath Consulting, specijalizirana upravo za turizam i hotelijerstvo. S direktoricom tvrtke Sanjom Čižmar razgovarali smo o očekivanjima koja treba ispuniti nova strategija. Ministarstvo turizma raspisalo je natječaj za izradu strategije razvoja turizma. Što bi nova strategija trebala donijeti? Što treba učiniti da ne ostane u ladici kao prethodna strategija iz 2003.? - U Hrvatskoj već godinama svi govore o strategiji turizma. Mnogo se očekuje od tog dokumenta te

se pretpostavlja da će donošenje strategije samo od sebe riješiti našu turističku budućnost. U javnosti je manje poznato da smo prilikom izrade Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma (iz 2008., op.a.), a u nedostatku strateškog okvira za razvoj, već definirali strateške razvojne okvire hrvatskog turizma. Naime, nije se mogao planirati turistički marketing bez generalnog razvojnog okvira. Jednom riječju, strateški papir bez primjene ne rješava ništa. Nama, nažalost, nedostaje suradnja između javnog i privatnog sektora na stvaranju instrumentarija za provedbu definiranih strategija u praksi. Turizam je složena gospodarska aktivnost koja zahtijeva suradnju raznolikih interesnih subjekata i to je stvar na kojoj strategija prolazi ili pada u praksi. Hoće li se Horwath Consulting javiti na natječaj, odlučit ćemo kada proučimo natječajnu dokumentaciju i analiziramo koliko je projektni zadatak pripremljen po globalnim normama, što

bi omogućilo da se u strategiji uđe u meritum stvari. Iz Ministarstva poručuju da bi se buduća strategija ulaskom Hrvaske u EU trebala uskladiti sa strategijom razvoja turizma EU. Koja je trenutačna strategija u EU, koje mjesto u njoj zauzima Mediteran i kako u nju možemo već sad uklopiti našu strategiju razvoja? - Riječ je o platformi koja definira Europu kao najvažniju svjetsku turističku regiju. Taj okvir, koji je donijela Europska komisija, sagledava rastuću ekonomsku važnost turizma u Europi te promovira konkurentnost i suradnju europskih zemalja na uspostavi konkurentskih okvira za razvoj turizma. Fokus se stavlja na diversifikaciju i inovaciju turističkih proizvoda, unaprjeđenje profesionalnih vještina u turističkoj industriji, produženje turističke sezone i konsolidaciju socioekonomskog znanja za razvoj turizma. Konačno, promovira se održivi, odgovorni i visokokvalitetni razvoj tu-

rizma. Dakle, to su općevažeće odrednice koje, logično, i hrvatski turizam slijedi u svom razvoju. No, valja napomenuti da je Europska komisija u procesu izrade akcijskog plana koji će potaknuti provedbu proklamiranih načela. Koliko strategija treba obuhvatiti i razvoj malih, privatnih iznajmljivača s obzirom na njihovu brojnost u Hrvatskoj? - Da bi bila legitimna, strategija razvoja turizma treba obuhvatiti sve segmente naše ponude, pa tako i privatne iznajmljivače koji u budućnosti trebaju napraviti najveći zaokret na prilagodbi tržišnim uvjetima u smislu restrukturiranja i jačanja kvalitete. Mogu li se na temelju dosadašnjih pokazatelja o sezoni 2010. procijeniti ukupni prihodi od turizma ove godine? - Ne želim ulaziti u polemike o 2010. kao još jednoj "rekordnoj turističkoj godini". Ako govorimo o financijskim pokazateljima, koji

su jedini relevantni za analizu, očekuje se da će primici od turizma biti nešto veći od onih realiziranih prošle godine, pri čemu valja računati na vrlo skromnu stopu rasta. U državnom vlasništvu još je dosta hotelskih kapaciteta koji se posljednjih godina pokušavaju neuspješno privatizirati. Na natječajima najčešće nema ni jedne ponude. Kako ih učiniti zanimljivijima ulagačima? Postoji li neka druga opcija osim prodaje? - Tu nije riječ samo o turističkim društvima u većinskom državnom vlasništvu, kojih je danas u Hrvatskoj 13, već i o velikom broju nekretnina pogodnih za turističku namjenu, a u državnom su vlasništvu i praktično su izvan funkcije. Odnosno, ako posluju, samo gomilaju gubitke i dugove. Dalje održanje ovakvog stanja, gdje je država titular vlasništva, samo bi produljilo agoniju umiranja tih objekata. Imovinu treba staviti u tržišnu funkciju i u

konzultantske tvrtke za područje turizma, upozorava da su e strategije neće samo od sebe riješiti našu turističku budućnost

onijet t tom je smislu jedini logičan izbor privatizacija odnosno ulazak strateških partnera sa dostupom globalnom tržištu, razvojnom vizijom i kapitalom za razvoj. U sam proces privatizacije ne treba žuriti glavom bez obzira i prodavati onom tko ponudi najveću cijenu. Tu država treba postupiti po načelima svjetskih developera. Dakle, treba definirati prioritete, kriterije odabira, profesionalno pripremiti cijeli proces jer samo tako možemo računati da ćemo moći sagledati najbolje tržišne opcije i napraviti optimalan razvojni odabir za pojedinu imovinu odnosno trgovačka društva. Mnogo je apela turističkih djelatnika za fiskalnim i parafiskalnim rasterećenjem, ali bi li takva mjera sama po sebi bila dovoljna za ostvarenje boljih rezultata? - Nije riječ o mjeri koja je isključivo usmjerena na bolje poslovne rezultate. Riječ je o tome da treba izjednačiti uvjete poslovanja našeg turističkog sektora s onima u konkurentskim turističkim zemljama. Ako su naše startne osnove za poslovanje mnogo lošije nego kod naših konkurenata - a sada jesu - kako se može očekivati da se naš ugostiteljski sektor upusti u ravnopravnu tržišnu borbu s konkurentima? Maja Grbić maja.grbic@business.hr

NOVI ZAKON

Koncesija za zemljište ne smije prijeći 1% prihoda Od 1. kolovoza na snazi je novi Zakon o turističkom zemljištu te posebnim uredbama valja propisati visinu koncesija za korištenje turističkog zemljišta. Koji bi model bio optimalan kako novi nameti ne bi opterećivali turistički sektor? - Koncesije za korištenje turističkog zemljišta su dobrodošle jer omogućuju legalizaciju daljeg razvoja turističke imovine koja se nalazi na tzv. turističkom zemljištu. Njihova visina treba biti razvojno orijentirana tako da s jedne strane

››

Strateški dokument bez primjene ne rješava ništa Sanja Čižmar, direktorica Horwath Consultinga Snimio saša Ćetković

osigura novac za fondove iz kojih će se financirati razvoj turističke infrastrukture, a s druge da omogući dugoročno održiv razvoj na konkurentskim osnovama. To znači da njihova visina ne bi smjela ograničavati poslovanje i razvoj subjekata koji plaćaju koncesiju. Teško je govoriti o unificiranoj razini tih naknada, ali logično bi bilo da ne prelaze jedan posto ostvarenog prihoda turističke imovine koja se nalazi na tom zemljištu. Slični propisi postoje i u svijetu.

business.hr Četvrtak 21/10/2010

tema 6-7

NOVI ZAKON SRE UJE ZBRKU NA POLICAMA Zakon o ekološki onemogu it e lažno reklamiranje proizvoda na policama trgovina ko

Eko proizvod mora sadržavati 95 posto sirovine iz eko uzgo Svi proizvodi koji ne ispunjavaju kriterij ekološke proizvodnje ne e u nazivu ni u popratnom materijalu mo i sadržavati rije i 'bio', 'eko' ili 'organski', objasnila nam je Darija Musulin, viša stru na savjetnica za ekološku poljoprivredu pri Ministarstvu poljoprivrede

Do kraja godine trebao bi zaživjeti novi Zakon o ekološkim proizvodima kojim e se vrlo jasno urediti tržište proizvoda iz ekološke, odnosno organske proizvodnje. I dosad su vrijedili strogi propisi o vrednovanju ekouzgoja i dobivanju certifikata za ekoproizvodnju, no nejasna regulativa ostavila je prostor da se mnogi proizvodi koji to ni po emu nisu reklamiraju kao "eko",

"bio" ili "organski". Najsvježiji je primjer za to nedavna promjena naziva jedne vrste jogurta koja je u nazivu sadržavala rije "bio".

Red u etiketiranju

"Takve situacije odsad e biti nemogu e", najavljuje Darija Musulin, viša stru na savjetnica za ekološku poljoprivredu pri Ministarstvu poljoprivrede. "Svi proizvodi koji ne ispunja-

vaju kriterij ekološke proizvodnje ne e u nazivu ni u popratnom materijalu sadržavati rije i 'bio', 'eko' ili 'organski'", kaže Musulin. To nije jedina novost u zakonu. Pro e li zakon u ovom obliku, a trebao bi jer bi se time naše zakonodavstvo uskladilo sa zakonodavstvom EU, etiketu ekoproizvoda mo i e nositi samo proizvod ijih 95 posto sastojaka potje e iz ekološ-

N? ŠTO NOSI NOVI ZAKO

ili "organski" proizvod e ■ Napomenu "bio", "eko" java kriterij ekološke proiun mo i imati samo ako isp je dn zvo od mo i e nositi samo proizv ■ Etiketu eko proizvoda tje e iz ekološkog uzgoja, a po kim ijih 95 posto sastojaka mora biti u skladu s ekološ er o tak sto po pet alih ost standardima avljane kazne za lažno predst ■ Visoke propisane nov a nje proizvoda se i re u certifikaciju ime e ■ Uklju ivanje akvakultu i certificirati kao eko promo školjkari i uzgajiva i riba obuhvatiti i ekološku proibao tre bi on zak a , a i o izv zvodnju vina

kog uzgoja, a preostalih pet posto tako er mora biti u

skladu s ekološkim normama. "U tih pet posto ubrajaju se dodaci hrani koji su dopušteni u ekološkoj proizvodnji. Ako proizvod ima 70 posto ekoloških sastojaka, to nije ekološki proizvod, nego proizvod koji sadrži takve sastojke, primjerice šljive iz ekouzgoja", kaže Musulin.

Još ništa od izvoza u EU

ŽELJKO MAVROVI , vlasnik Eko-Mavrovi a, ne e mo i zadržati oznaku eko na svim svojim proizvodima

MARIO SEVER, vlasnik Eko Severa, proizvodnju je ve prilagodio strogim zahtjevima novog zakona SNIMIO SAŠA ETKOVI

Relativno visoke propisane nov ane kazne trebale bi sprije iti lažno reklamiranje, smatra Musulin i navodi brojne primjere lažnih ekoproizvoda. "Kupci moraju znati da je kod nas vrlo malo certificiranih mlije nih proizvoda te mesa iz ekouzgoja. Svi certificirani ekoproizvodi moraju imati

ološkim proizvodima, koji bi trebao zaživjeti do kraja godine, vina koji oznakama 'bio', 'eko' i 'organski' pravdaju više cijene

business.hr etvrtak 21/10/2010

a to goja

d a im

vlja-

i oi-

i takvu oznaku", napominje Musulin. Novost je uklju ivanje akvakulture u certifikaciju pa e ekoškoljkari i uzgajiva i riba do i na svoje - a oni dosad nisu ulazili u ekocertificiranje. Zakon bi trebao obuhvatiti i ekološku proizvodnju vina, no o tome se još raspravlja na razini Europske komisije. Izmjene zakona trebale bi olakšati postupak ulaska hrvatskih ekoproizvoda u Europsku uniju. Naime, bez obzira na stroge kontrole a proizvodnja se kontrolira najmanje jednom godišnje - hrvatski ekocertifikati zasad se ne priznaju u Europi. "Mi nismo na popisu tre ih zemalja iji se certifikati priznaju u EU", kaže Musulin i dodaje da je rije o birokratskom i dugotrajnom postupku koji se "ne isplati budu i da je Hrvatska ionako na pragu ulaska u EU". U praksi to zna i da hrvatski ekoproizvodi u inozem-

stvo ne mogu kao ekološki, dakle i skuplji, odnosno ekskluzivniji. Doma i su se proizvo a i ipak dosjetili pa svoje proizvode u EU izvoze s certifikatima odgovornih tijela u Austriji i drugim državama EU. A hrvatska ekoproizvodnja ima velik potencijal. U posljednje vrijeme, kaže Darija Musulin, u Ministarstvo stiže sve više upita inozemnih trgova kih lanaca koji žele doznati mogu nosti uvoza ekoproizvoda iz Hrvatske. "Najviše se raspituju za uvoz vo a i povr a, a bilo je upita i za mlije ne proizvode", kaže Darija Musulin. Nažalost, naši ekoproizvo a i, iako ih je sve više, jedva zadovoljavaju potrebe tržišta. Iva Uš umli Greti

BROJKE RASTU

Do kraja godine više od 1000 ekoproizvo a a Broj ekoproizvo a a trebao bi do kraja godine dosegnuti 1000, što je znatno pove anje u odnosu na 817, koliko ih je bilo na kraju prošle godine. Raste i broj hektara pod ekološkom proizvodnjom: trenuta no ih je 14.193, što je 1,29 posto ukupne poljoprivredne površine. U Europi brojke ovise od države do države: prosje no ekološka proizvodnja ini pet do 10 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje. Postoje i ekoproizvo a i šire svoju proizvodnju - Željko Mavrovi najavio je nove proizvode, a Eko Sever kao jedan od najve ih proizvo a a proširio je proizvodnju na 800tinjak klijenata. No, najve a ovogodišnja vijest iz sektora ekopoljoprivrede jest kupnja imanja Bio Zrno, najstarijeg ekološkog imanja u Hrvatskoj. Kupac je Biovega, tvrtka koja je po etkom godine s Konzumom ušla u razvoj eko robne marke Ekozona.

Ekozona zasad ima 130 svježih i pakiranih artikala, a kupnja imanja Zrno potrebna je radi širenja proizvodnje. "Imanje Zrno kupljeno je kako bi Biovega u svojem portfelju imala i proizvodnju te mogu nost razvoja pekarstva, slasti arstva i ostalog programa koji trenuta no ima u svojoj ponudi, ali i radi razvoja novih artikala", kaže Tomislav uri in, direktor imanja Zrno. "Zrno je prvo hrvatsko ekološko imanje osnovano još 1988. i s kupnjom imanja Biovega je preuzela i djelatnike koji se ve godinama bave ekoproizvodnjom i preradom, što je naravno još jedna pogodnost", dodaje uri in. Trenuta no je u tijeku redefiniranje asortimana na Zrnu u skladu s potrebama tržišta. Nakon proširenja kapaciteta i proizvodnje, na imanju Zrno zaposlit e se i novi djelatnici.

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 21/10/2010

ST ŽELJEZARA

Radnici danas prosvjeduju u Zagrebu Zagreb. Oko 150 radnika Željezare Split u etvrtak e doputovati na prosvjedno okupljanje pred zagreba kom katedralom traže i nastavak proizvodnje u željezari bez otvaranja ste aja, najavio je ju er Sindikat metalaca Hrvatske. Prije tjedan dana uputili su zahtjev Vladi da se hitno organizira proizvodnja, i to putem

natje aja za davanje pogona u zakup. Tada su najavili prosvjed ako ne dobiju odgovor do 20. listopada. Sindikalni povjerenik u Željezari Ton i Muži kaže da ve ina radnika od njih 400 ne radi godinu i pol, a neki i dulje, jer je dio pogona zatvoren 2,5 godine. Otkako je obustavljena proizvodnja radnici su pokušavali prosvjedima, štrajkom gla u i pregovorima s HFP-om i Ministarstvom gospodarstva izboriti da se raskine ugovor s poljskim Zlomrexom te da se na bilo koji na in pokrene proizvodnja.

ANKETA O RADNOJ SNAZI

U središnjoj i istočnoj Hrvatskoj najveća nezaposlenost - 18,7% do lipnja 2009. godine, prosje an broj nezaposlenih prema anketi manji je za 81.000 osoba od podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prema kojima je u drugom ovogodišnjem tromjese ju bilo registrirano 297.000 nezaposlenih, a stopa registrirane nezaposlenosti za to razdoblje iznosila je 17,2 posto.

Zaposlenost 41%

REGISTRIRANA nezaposlenost krajem lipnja iznosila je 16,6 posto u usporedbi s anketnom nezaposlenoš u od 12,4 posto FOTO PONOŠ/CROPIX

Prema anketi o radnoj snazi, koja se temelji na metodologiji Me unarodne organizacije rada, u drugom je tromjese ju u Hrvatskoj bilo 216.000 nezaposlenih ili 12,4 posto, pri emu je u jadranskoj Hrvatskoj iznosila 11,5 posto, a u sjeverozapadnoj 11,5 posto Stopa anketne nezaposlenosti u Hrvatskoj je u drugom tromjese ju ove godine iznosila 12,4 posto, što je 3,5 postotnih bodova više nego u istom razdoblju prošle godine, a 1,2 postotna boda ve a nego u prvom ovogodišnjem kvartalu, pokazuje podaci ankete o radnoj snazi koju je u srijedu objavio Državni zavod za statistiku. Podaci po statisti kim regi-

jama pokazuju da je stopa anketne nezaposlenosti znatno ispod državnog prosjeka u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i iznosi 8,7 posto, dok u jadranskoj Hrvatskoj iznosi 11,5 posto, a ak 18,7 posto u središnjoj i isto noj Hrvatskoj.

59.000 više

Prema anketi o radnoj snazi, koja se temelji na metodologiji Me unarodne organizacije rada (ILO), u drugom je ovogodišnjem tromjese ju u Hrvatskoj bilo 216.000 nezaposlenih. Na godišnjoj razini, u odnosu na drugo tromjese je 2009. godine, anketno nezaposlenih bilo je više za 59 tisu a. Broj i stopa nezaposlenih prema anketi o radnoj snazi bitno se razlikuju od administrativnih izvora. U tom razdoblju, od travnja

Po podacima iz ankete, u drugom kvartalu 2010. u Hrvatskoj je bilo ukupno zaposleno milijun i 534 tisu e osoba, što je 77.000 osoba manje nego u istom tromjese ju prošle godine. Stopa zaposlenosti (postotni udjel zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu) u drugom je tromjese ju 2010. iznosila 41 posto, a u istom razdoblju godine prije bila je 43,7 posto. Stopa zaposlenosti najviša je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i iznosi 47,1 posto, a u preostale dvije regije bitno je niža i iznosi 37,6 posto u središnjoj i isto noj te 37 posto u jadranskoj Hrvatskoj. Kao i kod stope nezaposlenosti, osjetna je razlika u stopama zaposlenosti žena i muškaraca. Tako je stopa zaposlenosti muškaraca u Hrvatskoj u drugom tromjese ju ove godine iznosila 47,2 posto, a žena samo 35,5 posto. Stopa anketne nezaposlenosti muškaraca u drugom ovogodišnjem tromjese ju iznosila je pak 12,1 posto, a žena 12,7 posto. H

Na prošlotjednom sastanku predstavnika sindikata Željezare, HFP-a i Ministarstva gospodarstva iznesena su dva prijedloga rješenja odnosa sa Zlomrexom. Prvi je mirni raskid ugovora, s tim da Zlomrex svoja potraživanja od Željezare i sve dionice preda HFP-u za kunu. Zauzvrat bi Fond odustao od naplate korporativnog jamstva. Po drugoj opciji, HFP bi korporativno jamstvo od 87 mil. kn potraživao vjerojatno sudskim putem i tada bi bio izgledan ste aj. H

MIP

Sanader se vra a u Sabor

Zagreb. Mandatno imunitetno povjerenstvo jednoglasno je ju er odlu ilo da se Ivo Sanader može vratiti u saborske klupe. Mandat e mu se aktivirati u petak 22. listopada, a istoga dana prestaje mandat njegovoj zamjenici u Saboru Željani Podrug (HDZ). Jednoglasno je podržan i zahtjev za ponovnim aktiviranjem te zamrzavanjem mandata Mladena Bariši a B.hr

Sindikati za opozicija bi ONEMOGU EN REFERENDUM Ustavni suci jednoglasnom su odlukom da nema razloga za održavanjem referenduma o izmjenama Zakona o radu navukli bijes sindikalista, ali i optužbe oporbe. Gospodarstvenici se drže po strani, a postavlja se pitanje imamo li uz krizu vlasti i ustavnu krizu Odluka Ustavnoga suda da nema razloga za održavanje referenduma o izmjenama Zakona o radu za sindikate zna i "ubijanje demokracije", a u prvim reakcijama išli su i toliko daleko da su najavili zahtjev za ukidanje Ustavnog suda. Ustavni su suci u srijedu, naime, jednoglasno donijeli odluku o tome da nema potrebe za održavanjem referenduma jer je Vlada iz saborske procedure povukla prijedlog izmjena ZOR-a kojim se, me u ostalim, tražilo ukidanje produljenog trajanja kolektivnog ugovora. "Odluka Ustavnog suda nije u skladu s Ustavom i donesena je po diktatu. Nije bitno je li prijedlog zakona povu en ili ne jer se više od 15 posto bira koga tijela

izjasnilo za referendum, dakle 5 posto više nego što nalaže Ustav", inzistira Ozren Matijaševi , elnik Hrvatske udruge sindikata i koordinator pet sindikalnih središnjica koje su sakupile oko 700.000 potpisa gra ana.

Izigravanje gra ana

"Tražit emo ukidanje Ustavnog suda i prenošenje njegovih ovlasti na Vrhovni sud, kao što je praksa primjerice u anglosaksonskim zemljama. O ito je da to tijelo uvijek donosi odluke po diktatu, kao što je lani, primjerice, bio slu aj s hara em", zaklju io je Matijaševi . Šefovi pet sindikalnih središnjica za etvrtak najavljuju zajedni ku konferenciju za novinare na kojoj e objaviti svoje sljede e pote-

SINDIKATI

Dajte ĹĄkverove radnicima na 10 godina Rijeka. elnici sindikata hrvatskih brodogradiliĹĄta potpisali su ju er u brodogradiliĹĄtu 3. maj sporazum o suradnji na prijedlogu modela restrukturiranja brodogradiliĹĄta. Sporazum je nastao uslijed niza neuspjeĹĄnih pokuĹĄaja privatizacije ĹĄkverova i bojazni od ste aja, a u njegovoj je osnovi model po kojem bi brodogradiliĹĄta u raz-

doblju od 10 godina, uz nadzor ve inskog vlasnika - drĹžave i pod vodstvom Uprava izabranih od radnika po stru nosti a ne politi koj podobnosti, bila povjerena na upravljanje samim zaposlenicima. DrĹžava bi, po uzoru na skandinavske zemlje, u brodogradiliĹĄtima trebala provesti model radni kog dioni arstva, a poslovanje ĹĄkverova u tom bi roku trebalo biti dovedeno do razine uspjeĹĄnosti europskih brodogradiliĹĄta, nakon ega bi drĹžava ustupila ve inski paket dionica zaposlenicima.

Tako er bi drĹžava trebala nastaviti s financijskom i tehnoloĹĄkom sanacijom na isti na in kao ĹĄto je to radila dosad, primjenjivati subvencije i izdavati jamstva sukladno novom programu restrukturiranja (po mogu nosti osnovati i zasebnu drĹžavnu banku za sektor brodogradnje) te pripremiti dodatne drĹžavne potpore. Predsjednik Nezavisnog sindikata Brodosplita Zvonko Ĺ egvi kazao je da je interes svih potpisnika isti - o uvanje radnih mjesta i brodogra evne djelatnosti.

Ako treba, od brodogradiliĹĄta emo zajedni ki napraviti vlastitu drĹžavu. EU nam je zabranila ugovarati brodove i time nam oduzela ustavno pravo na rad. DrĹžava zna kako nam dati posla i zato od premijerke Jadranke Kosor traĹžimo da nam u Bruxellesu osigura uvjete i vrati pravo na rad, izjavio je Ĺ egvi . Potpisnici e sporazum dati na uvid premijerki Kosor i Vladi, od koje zahtijevaju osnivanje stru nog tima za pridruĹživanje pregovara kim tijelima EU, vezano uz poglavlje osam o brodogradnji. H

ZVONKO Ĺ EGVI , Brodosplit: Ako treba, od brodogradiliĹĄta emo napraviti vlastitu drĹžavu SNIMIO D. MARI

za ukidanje Ustavnog suda, bi mu smanjila ovlasti nik SDP-a Zoran Milanovi u izjavi za novinare u Saboru odluku Ustavnog suda nazvao je politi kim arbitriranjem u volju gra ana, koju oni kao opozicija zasad moraju prihvatiti, ali ako do u na vlast, pobrinut e se da Ustavni sud viĹĄe nema takvu mogu nost.

Josipovi protiv

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

TraĹžit emo ukidanje Ustavnog suda i prenoĹĄenje njegovih ovlasti na Vrhovni sud. O ito je da to tijelo uvijek donosi odluke po diktatu OZREN MATIJAĹ EVI , elnik Hrvatske udruge sindikata

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

ze, a do tada nisu Ĺželjeli govoriti ĹĄto pripremaju osim da e odgovor biti oĹĄtar. "Ova odluka zna i ubijanje demokracije", rekao je Damir JakuĹĄ iz Udruge radni kih sindikata Hrvatske. Ĺ ef najve e sindikalne srediĹĄnjice Mladen Novosel odluku je nazvao apsurdnom dodaju i kako nije stvar samo u zaĹĄtiti sin-

dikalnoga lanstva, ve je rije o zaĹĄtiti kolektivnog pregovaranja u cjelini. "Posrijedi je izigravanje volje gra ana i onemogu avanje njihove volje za izjaĹĄnjavanjem", rekao je Novosel. I opozicija je odluku o neodrĹžavanju referenduma nazvala politi kom i loĹĄom za demokraciju. Predsjed-

"Inicijativa za referendumom za nas je neprijeporna. Rije je o volji suverena, a to je hrvatski narod, gra ani, oni su tu volju vrlo jasno iskazali davanjem viĹĄe od 800.000 potpisa, a po meni nitko nema pravo arbitrirati ili ocjenjivati svrsishodnost i politi ki oportunitet referendumskog pitanja. Ustavni sud je uzeo to pravo, a mi u demokratskoj drĹžavi ne moĹžemo drugo nego tu injenicu prihvatiti i sutra, ako nam gra ani daju povjerenje, izmijeniti odre ene propise koji e onemogu iti takvo arbitriranje. To je jako loĹĄe za hrvatsku demokraciju, ali imamo takvu Vladu. Rije je o politi koj odluci", rekao je Milanovi . "Da sam sudac Ustavnog suda, glasao bih druk ije", samo je kratko poru io predsjednik Ivo Josipovi naglaĹĄavaju i da je rije o odluci dalekoseĹžnih posljedica. Milanovi ev partner iz

Kukuriku koalicije Radimir a i smatra kako je odluka "rezultat sprege politike i pravosu a o emu najbolje svjedo i injenica da smo u pregovorima s Europskom unijom za poglavlje pravosu e dobili ak 51 mjerilo dok za ostala u prosjeku tri". Ĺ ef HNS-a odluku ocjenjuje i kao "direktan napad na minimum poĹĄtovanja gra ana naĹĄe zemlje, ali to nije toliko neo ekivana s obzirom na to da znamo ĹĄto je naĹĄe pravodu e", zaklju io je a i .

Politolog Nenad ZakoĹĄek, dekan Fakulteta politi kih znanosti, oprezno ocjenjuje kako odluka ide na ruku Vladi, ali da bi u budu nosti trebalo paziti kako se formuliraju referendumska pitanja. Predstavnici poslodavaca nisu posebno komentirali odluku. Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir KuĹĄtar samo je u izjavi za Business.hr rekao kako je on legalist i da u tom smislu nema ĹĄto dodati. Igor Medi

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Inicijativa za referendumom za nas je neprijeporna i po meni nitko nema pravo arbitrirati ili ocjenjivati svrsishodnost referendumskog pitanja. Ustavni sud je uzeo to pravo ZORAN MILANOVI , predsjednik SDP-a

SNIMIO HRVOJE KNEZ

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 21/10/2010

SAJAM U SPLITU

Otvoren SASO sa 1500 izlaga a Split. Petnaesti me unarodni sajam SASO, na kojem se do 24. listopada predstavlja gotovo 1500 izlaga a iz 15 zemalja, otvorio je ju er splitsko-dalmatinski Ĺžupn Ante Sanader. Direktorica tvrtke Sajam, koja je oranizator SASO-a, Sanja Vukovi Vei istaknula je da je, unato 8-postotnom smanjenju izloĹžbene povrĹĄine u odnosu na lani, SASO zadrĹžao

vode e mjesto. " SASO je viĹĄe od sajamske izloĹžbe, to je mjesto gospodarskog povezivanja, edukacije, razmjene ideja i stru nih konferencija", rekla je. Predsjednice splitske HGK Jadranka Radovani upozorila je da je goru i problem nelikvidnosti i iznijela podatak da se na trgova ka druĹĄtva bez zaposlenih odnosi 12 milijardi kuna nepla enih obveza. Predsjednik HOK-a Mato Topi rekao je da na je na SASO-u 10 posto viĹĄe obrtnika nego lani. H

SPLITSKI SAJAM zadrĹžao je vode e mjesto unato smanjenju izloĹžbene povrĹĄine 8 posto u odnosu na lani FOTO PONOĹ /CROPIX

Vandoren: Stranci ne u Hrvatsku zbog koru PRIVLAÂťENJE ULAGANJA Tvrtke iz EU trebale bi se u Hrvatskoj pozicionirati prije njezina ulaska u Uniju, ali to ne Ĺžele jer pravosu e ne funkcionira dobro, a i strani ulaga i dobivaju razli ite informacije s razli itih razina vlasti, naveo je ĹĄef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Nadam se da ete uvjeriti lanice Unije da ete iskorijeniti korupciju do ulaska u punopravno lanstvo

URO POPIJAÂť, ministar gospodarstva, i ĹĄef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren

PAUL VANDOREN, ĹĄef Delegacije EU u Hrvatskoj

SNIMIO SAĹ A â&#x2C6;&#x2020;ETKOVI

Predstavljaju i zajedno s ministrom gospodarstva urom Popija em projekt Europske unije 'Razvoj investicijskog okruĹženja', ĹĄef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren izri ito je poru io da je joĹĄ uvijek ostalo otvoreno pitanje problema koji su dosad spre avali Hrvatsku da potakne i privu e strana ulaganja. " ini se da strane tvrtke odlaĹžu ulaganja u Hrvatsku dok se ne rijeĹĄi problem korupcije", nastavio je Vandoren, preciziraju i da strane kompanije ne e ulagati u neku zemlju dok u njoj ne

postoji ure ena pravna drĹžava i dok se ne iskorijeni korupcija.

Diskriminacija

"Zbog toga", kaĹže Vandoren, "EU podrĹžava premijerku Jadranku Kosor i njezinu vladu u borbi protiv korupcije i nadam se da ete uvjeriti lanice Unije da ete iskorijeniti korupciju do ulaska u punopravno lanstvo." Istodobno je, me utim, zabrinut stoga ĹĄto strani investitori ne iskazuju interes za ulaganja u Hrvatsku, a njegovu zabrinutost dijele i svi veleposla-

nici zemalja lanica Unije u Hrvatskoj. Tvrtke iz zemalja lanica EU trebale bi se u Hrvatskoj pozicionirati prije njezina ulaska u punopravno lanstvo, ali one nisu zainteresirane za to jer hrvatsko pravosu e ne funkcionira dobro, a i strani ulaga i dobivaju razli ite informacije o uvjetima ulaganja s razli itih razina vlasti. Problemi postoje i u katastrima, s vlasni kim pravima, mnogi investitori susretali su se i s diskriminatorskim odnosom i netransparentnim uvjetima

za ulaganja, a morali su pla ati i razli ite iznose za dobivanje pojedinih dozvola i drugih dokumenata nuĹžnih za realizaciju investicija, precizirao je Vendoren. Svi Ĺželimo da investitori do u u Hrvatsku, zaklju io je Vendoren, ali joĹĄ je mnogo toga ĹĄto se prethodno mora rijeĹĄiti, a u tom rjeĹĄavanju moĹže pomo i i realizacija projekta 'Razvoj investicijskog okruĹženja' iji je cilj osposobljavanje Ĺžupanija za ostvarivanje nuĹžnih uvjeta za strana ulaganja. Pritom je najvaĹžnije uspostaviti ĹĄto viĹĄe jasnih pra-

TRANSPORT I LOGISTIKA

Kalmeta: Treba udružiti i luke Opatija. Promet i logistika jedan su od stupova konkurentnosti, a prednosti Hrvatske - geostrateški položaj - nisu dovoljno iskorištene. Stoga luke kao što su Rijeka, Koper i Trst ne smiju biti konkurenti nego bi trebale zajedno nastupati na tržištu. Istaknuo je to ministar prometa Božidar Kalmeta otvaraju i ju er trod-

nevnu me unarodnu konferencija o moru, transportu i logistici, koja je okupila stru njake iz Svjetske banke, Me unarodnoga udruženja multimodalnog prijevoza... te hrvatskih tvrtki. Tema je suvremeni pristup inovacijama u podru ju transporta i logistike s naglaskom na klastere. Kao primjer uspješna poslovnog me unarodnog djelovanja naveden je Cargo10. Na taj na in prevezeno je dodatnih 60.000 t robe, a o ekuje se sklapanje ugovora za daljnjih 600.000 t, rekao je Kalmeta. H

OGLAS

Business.hr preporučuje...

››

23. - 24. listopada, Experience MBA (Strategic Marketing) COTRUGLI Business School, Domobranska bb, Zagreb

Business.hr svojim čitateljima omogućuje da besplatno “iskuse” Executive MBA program od početne selekcije, pripreme za modul kroz dvodnevni modul do završnog ispita. Sudjelujte na Strategic Marketing modulu, razmjenite iskustva s kolegama i predavačem svjetskog iskustva. Kriteriji za ulazak u proces selekcije su: najmanje 3 godine radnog iskustva, fakultetska diploma i znanje engleskog jezika.

››

ne ulažu ›› rupcije

Više doznajte na www.cotrugli.eu

26. listopada, Food, drinks & retail arena 2010, Hotel Regent Esplanade, Mihanovićeva 1, Zagreb

Posjetite FOOD, DRINKS & RETAIL ARENU 2010, konferenciju o prehrambenoj industriji i maloprodaji na kojoj će sudjelovati najznačajniji regionalni predstavnici industrije hrane, pića i maloprodaje. Predstavit će svoja poslovna iskustva te raspravljati o budućim trendovima i izazovima s kojima se suočava ovaj gospodarski značajan sektor. Pretplatnici Business.hr-a imaju 10% popusta na osnovnu cijenu kotizacije.

vila, a u tome svoju ulogu ima Vlada, pri emu njezina "akcija mora biti trenutna".

Katalog projekata

Ministar gospodarstva uro Popija ponovio je da je privla enje stranih ulaganja prioritet Vladine gospodarske politike i njezina programa gospodarskog oporavka. Podsjetio je da je vlada nedavno objavila katalog 30 investicijskih projekata vrijednih 14 milijardi eura, a "ovih se dana radi

i na katalogu investicijskog potencijala privatnih investitora u svim podru jima". Katalogom investicijskog potencijala "želimo evidentirati sve najve e projekte u koje privatni investitori planiraju ulagati u nekoliko narednih godina", precizirao je Popija , poru ivši kako vjeruje da "ljudski potencijal u Hrvatskoj ima znanja i vještina za odgovor na izazove privla enja stranih investicija". Zoran Daskalovi

KUCANJE NA VRATA

'Sami kontaktirajte poželjne ulaga e' Voditelj projekta 'Razvoj investicijskog okruženja' Matt Connoly prezentirao je što je dosad u injeno u njegovoj realizaciji. Podsjetio je da je cilj programa upoznati 20 hrvatskih županija s najboljim me unarodnim iskustvima kako bi se županije certificirale za privla enje izravnih stranih ulaganja. Prvu fazu certificiranja prošlo je 12 od 20 županija, ali su aktivnosti i u njima iz razli itih razloga nakon toga zamrle, rekao je Connoly. Zato e tih 12 županija sada pro i napredne ICPR programe koji sadrže napredne informacijske, imovinske i marketinške norme. Županije se moraju osposobiti za primjenu tih normi, a pritom moraju i identificirati strane kompanije ija bi im ulaganja najviše koristila. Nakon toga moraju stupiti u kontakt s njima te im ponuditi optimalne uvjete za njihove investicije. U svemu tome pomagat e im projektni timovi sastavljeni od 9 me unarodnih i 15 doma ih stru njaka, a 75 posto troškova projekta ukupno vrijednog 2,5 milijuna eura financirat e EU, a 25 posto Hrvatska.

Više doznajte na www.infoarena.hr

27. listopada, Konferencija o primjeni Business Intelligence procesa, Hotel Westin, Izidora Kršnjavoga 1, Zagreb

Kako unaprijediti poslovanje i steći konkurentsku prednost pravilnom primjenom poslovne inteligencije saznat će sudionici konferencije o primjeni Business Intelligence procesa koja se održava u organizaciji tvrtke Comminus i tjednika Lider. Program je primarno namijenjen široj poslovnoj publici.

››

Više doznajte na www.bip-konferencija.org

28. listopada, Kako izraditi projekte i osigurati sredstva iz pretpristupnih fondova EU, Poslovno učilište Promotor, Ilica 242

Poslovno učilište Promotor organizira jednodnevnu radionicu s ciljem predstavljanja osnovnih znanja potrebnih za izradu projekata i osiguravanje sredstava iz pretpristupnih fondova Europske unije. Cijena radionice iznosi 550 kn, a za pretplatnike Business.hr-a 200 kn. Prijavite se na info@pup.hr .

››

Više doznajte na www.pup.hr

29. listopada, Procjena vrijednosti poduzeća, Europski dom, Jurišićeva 1, Zagreb

Seminar u organizaciji Hrvatskog instituta za financije (HIF) objašnjava metode koje se koriste pri vrednovanju poduzeća (diskontirani novčani tokovi, relativni pokazatelji...) te inpute za metodu diskontiranih novčanih tokova (diskontna stopa, slobodni novčani tokovi, terminalna vrijednost...). Zamišljen je kao kombinacija teorije i praktičnih primjera koji će polaznike osposobiti za samostalnu procjenu vrijednosti poduzeća. Pretplatnici Business.hr-a imaju 10% popusta na osnovnu cijenu kotizacije.

››

Više doznajte na www.hif.hr

10. studenoga, specijalistički seminar ‘Internetski marketing’, Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, Zagreb

Seminar ‘Internetski marketing’ namijenjen je onima koji svoje poslovanje žele unaprijediti upotrebom tehnika i alata internetskog marketinga te onima koji svoje proizvode i usluge žele ponuditi na tržištu uz niže troškove oglašavanja i veću mogućnost praćenja učinkovitosti. Cilj je seminara upoznati polaznike s osnovnim i naprednim strategijama oglašavanja na internetu te suvremenim tehnikama internetskog marketinga. Bit će riječi i o socijalnim mrežama Facebooku, Twitteru i LinkedInu - te o njihovoj učinkovitoj uporabi u poslovanju. Pretplatnici Business.hr-a imaju 15% popusta na osnovnu cijenu kotizacije. Više doznajte na www.mirakul.hr

Doznajte. Sudjelujte. Inspirirajte se.

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 21/10/2010

SUD POTVRDIO

Ĺ˝uĹžul, Vukasovi i Klari ostaju na slobodi Split.Izvanraspravno vije e Ĺ˝upanijskog suda u Splitu odbilo je Ĺžalbu drĹžavnog odvjetniĹĄtva u slu aju Brodosplit, koje je podnesena u petak zbog neodre ivanja pritvora suvlasniku Skladgradnje Slavenu Ĺ˝uĹžulu, Goranu Vukasovi u koji je u inkriminirano vrijeme bio lan Uprave Brodosplita te lanu Uprave Bro-

LJETNA STATISTIKA

GraÄ&#x2018;evinskih radova 11,7 posto manje Indeks fizi kog obujma gra evinskih radova u kolovozu je u odnosu na isti mjesec proĹĄle godine smanjeni 11,7 posto, objavio je u srijedu DrĹžavni zavod za statistiku (DZS), ĹĄto je najniĹža stopa pada zabiljeĹžena od studenoga proĹĄle godine Gra evinski radovi u kolovozu su u odnosu na isti mjesec proĹĄle godine pali 11,7 posto, objavio je u srijedu DrĹžavni zavod za statistiku (DZS). To je najniĹža stopa pada zabiljeĹžena od studenoga proĹĄle godine, ĹĄto moĹže

BROJKE

17,2

posto pali su gra evinski radovi u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje 2009.

posto ukupnih sati rada u kolovozu odra eno je na zgradama, a na ostalim gra evinama 53 posto

dosplita Domagoju Klari u. Oni su osumnji eni za zloporabu ovlasti: 2005. i 2006. su na inili ugovore za izvo enje radova antikorozivne zaĹĄtite po znatno viĹĄim cijenama od predvi enih te time Brodosplitu prouzro ili ĹĄtetu od 11,5 milijuna kuna. IstraĹžni sudac Slavko Lozina ih je nakon sasluĹĄanja pustio da se brane sa slobode, uz obrazloĹženje da nema razloga za pritvor jer "da su osumnji enici htjeli utjecati na svjedoke, to bi u pet prethodnih godina i napravili". H

OSJEÂťKA Ĺ˝UPANIJA

Nezaposlenost najviĹĄe pove ana u akovu - 20,4% Osijek. Potkraj rujna u Osje ko-baranjskoj Ĺžupaniji evidentirana je 31.841 nezaposlena osoba, ĹĄto je 0,9 posto viĹĄe nego u kolovozu, a 12,9 posto viĹĄe u odnosu na rujan proĹĄle godine, podaci su osje ke Podru ne sluĹžbe Hrvatskog zavoda za zapoĹĄljavanje (HZZ). Tijekom prvih devet mjeseci nezaposlenost je rasla po

Transparentnost proraÄ?una pala un i Ivica Urban u osvrtu IJF-a. Indeks se izra unava na osnovi upitnika koji popunjavaju nezavisni stru njaci (za Hrvatsku IJF), nakon ega je proĹĄao recenziju dvaju neovisnih recenzenata, zaposlenika IBP-a i jednog predstavnika Ministarstva financija. "PogorĹĄanje je posljedica manjka informacija u prijedlogu prora una za 2009. u odnosu na onaj za 2007.", isti u Ba un i Urban.

upu ivati na usporavanje negativnog trenda.

TeĹĄka 2011.

Me utim neki gra evinari upozoravaju da se oporavak joĹĄ ne moĹže predvidjeti. Tako je Miroslav Buni , predsjednik Uprave Zagorje Tehnobetona, kazao ovoga tjedna za Business.hr kako strahuje da e 2011. godina biti posebno teĹĄka. U prvih osam mjeseci godine indeks fizi kog obujma gra evinskih radova pao je 17,2 posto u odnosu na isto razdoblje proĹĄle godine. Usporedbe radi, u cijeloj je proĹĄloj godini zabiljeĹžen 6,5-postotni pad gra evinskih radova, a u kolovozu proĹĄle godine u odnosu na isti mjesec 2008. godine zabiljeĹžen je pad od 7,1 posto.

60% novogradnja

U kolovozu 2010. godine prema vrstama gra evina, navodi se u priop enju DZS-a, na zgradama je odra eno 47 posto ukupnih sati rada, a na ostalim gra evinama 53 posto. Prema vrstama gradnje, na novim je gra evinama odra eno 60 posto ukupnih sati rada, a na rekonstrukcijama, popravcima i odrĹžavanju 40 posto. P. B.

prosje noj mjese noj stopi od 0,2 posto. U usporedbi s istim razdobljem lani najviĹĄe je pove ana u akovu, 20,4 posto, te Donjem Miholjcu, 18 posto. Najve i udjel u registriranoj nezaposlenosti, od 24,6 posto, imaju osobe starije od 50 godina, a u odnosu na isto razdoblje proĹĄle godine nezaposlenost se pove ala u svim dobnim skupinama, a najviĹĄe za osobe od 30 do 34 godine. Na kraju rujna ove godine 54,1 posto nezaposlenih ekalo je na zaposlenje dulje od godinu dana. H

Sedam otvorenih

MARIJANA BA UN iz IJF-a SNIMIO HRVOJE DOMINI

INDEKS OTVORENOSTI Hrvatska je prema indeksu otvorenosti prora una ostvarila indeks 57 na ljestvici do 100, ĹĄto je loĹĄije u odnosu na 2008. kada je indeks bio 59 Hrvatska je prema indeksu otvorenosti prora una, koji objavljuje International Budget Partnership (IBP) iz Washingtona, ostvarila indeks 57 na ljestvici do 100, ĹĄto je loĹĄije u odnosu na 2008. kada je indeks bio 59, objavio je u najnovijem aktualnom osvrtu Institut za javne financije (IJF).

"To zna i da Vlada joĹĄ uvijek gra anima ne daje dovoljno informacija.

Zloupotrebe

Manjak transparentnosti hrvatskog prora una otvara vrata zlouporabama te neodgovaraju em i neu inkovitom koriĹĄtenju drĹžavnog novca", navode Marijana Ba-

Kao glavne zamjerke navode to ĹĄto nisu prikazani utjecaji mogu ih promjena makroekonomskih pretpostavki na prora un, a nedostaju i podaci o odre enim aktivnostima koje mogu imati velik utjecaj na mogu nost Vlade da ostvari ciljeve (npr. transferi javnim poduze ima, kaĹĄnjenje s pla anjima, obveze koje bi se mogle aktivirati primjerice drĹžavna jamstva i dr.). Dodatni se propusti odnose na nepostojanje jednostavne publikacije razumljive gra anima. Samo sedam zemalja pruĹža opseĹžne informacije o prora unu (JuĹžna Afrika, Novi Zeland, Velika Britanija, Francuska, NorveĹĄka, Ĺ vedska i SAD). Najbolji rezultat u regiji ima Slovenija - 70 (pogorĹĄanje za 3 boda), indeks za BiH je 44 (nije se mijenjao), a Srbija je pove ala svoj rezultat za 9 bodova, na 54. H

mediji/ marketing/ prodaja

Licenciranje je snažan marketinški alat neprofitnim organizacijama Druženje marketinških stru njaka

etvrtak 21/10/2010

VEDRANA JELUŠI KAŠI , viša bankarica iz EBRD-a SNIMIO SAŠA ETKOVI

FOOD, DRINKS & RETAIL ARENA 2010

Maloprodaja sve zanimljivija investitorima EQUITY INVESTICIJE Odre eni sektori agrobiznisa prirodni su kandidati za equity investicije, poput konditorske industrije gdje je ja ina lokalnog brenda atraktivna investitorima kao baza za daljnje širenje

z kvalitetan menadžment i održivu poslovnu strategiju, pri odluci o equity investiciji presudan je kriterij potencijal rasta, kaže Vedrana Jeluši -Kaši , viša bankarica iz EBRD-a, koja je u svojoj poslovnoj praksi realizirala projekte u iznosu ve em od milijardu eura odnosno 40 pojedina nih projekata u 14-ak zemalja srednje i isto ne Europe, CIS-a i Rusije. Jeluši -Ka-

ši ujedno je menadžerica programa Konferencije o industriji hrane, pi a i maloprodaje - FOOD, DRINKS & RETAIL ARENA 2010 koju 26. listopada 2010. godine organizira Infoarena grupa u suradnji s EBRD-om. Samo za Business.hr govori o vrijednosti equity investicija i razvijenosti rada nadzornih odbora u Hrvatskoj. U sektoru hrane, pi a i maloprodaje EBRD je imao velik broj equity investicija.

Koje biste izdvojili? - U regiji smo dosad investirali u vlasništvo 11 poduze a u sektoru hrane, pi a i maloprodaje, a u portfelju imamo sedam aktivnih equity investicija u vrijednosti oko 200 milijuna eura. Tri su najve e investicije bile u Agrokor od 110 milijuna eura za 8 posto vlasništva, potom u Victoria grupu u Srbiji sa 40 milijuna eura za 25 posto udjela i nedavno u Atlantic grupu u vrijednosti od 27 milijuna eura za

DIZAJN PAKOVINE VINA

VIMEO

Nagrađeni radovi hrvatskih dizajnera Najbolji videouradci > mediji > marketing > prodaja

14-15

business.hr Četvrtak 21/10/2010

8 posto vlasništva. Sve su investicije provedene putem povećanja kapitala, financirajući tako nove projekte ili restrukturiranja te potičući razvoj. Investicija u Atlantic grupu podržala je preuzimanje Droge Kolinske, a bila je posebno zanimljiva zbog mogućnosti nadgradnje proizvodnog portfelja Droge Kolinske na odličnu distribucijsku platformu Atlantica, nužnu za plasman postojećih brendova na manje zastupljena tržišta, ali i pri razvoju novih proizvoda. Zašto ste investirali u kapital tih tvrtki, a ne ih financirali kreditima? - Preduvjet je svake equity investicije postojanje međusobnog povjerenja na kojem se temelji budući partnerski odnos. Pri odluci o equity investiciji presudan je kriterij potencijal rasta, uz kvalitetan menadžment i održivu poslovnu strategiju, dok se kod klasičnog kreditiranja usredotočujemo na generiranje stabilnog novčanog toka potrebnog za povrat kredita. Određeni sektori agrobiznisa prirodni su kandidati za equity investicije poput konditorske industrije gdje je jačina lokalnog brenda atraktivna investitorima kao baza za daljnje širenje, ili primjerice maloprodaje koja se kontinuirano konsolidira i raste te postaje sve zanimljivija investitorima, a posebno vodećim maloprodajnim lancima koji još nisu ušli na naše tržište. Postojanje "izlazne" opcije za banku, kao manjinskog financijskog investitora, također je bitno,

Predstavljeni su nagrađeni radovi hrvatskih dizajnera na natječaju za dizajn pakovine vina, koji je HGK raspisao kako bi se promovirala hrvatska vina te podignula kvaliteta proizvoda (vina) korištenjem dizajna radi njegova uspješnijeg plasiranja na domaćem i inozemnom tržištu. Posljednjih 10 godina hrvatska su vina postala prepoznatljiva i na međunarodnom tržištu, naglasio je Luka Mjeda, direktor

Centra za dizajn HGK, dodavši kako je izraz pakovine vina kombinacija boce i etikete čiji je dizajn jako napredovao posljednjih godina. Natječajem se želi potaknuti proizvođače da se ponose svojim vinima. U kategoriji bijelih vina nagradu je osvojio Rajnski rizling 2009 od proizvođača Vina Kos, dok je Dingač 2008, proizvođača Saints Hills, prvonagrađeni u kategoriji crnih/crvenih vina. S. H. B.

Prošlog su tjedna u sklopu Vimeo festivala održanog u New Yorku prvi put dodijeljene nagrade za najbolje videouratke s portala Vimeo u protekloj godini. Vimeo je portal za postavljanje videa gdje registrirani korisnici mogu postavljati, dijeliti i gledati različite videouratke. Prijavljeno je bilo 6500 radova, a žiri je o pobjednicima odlučivao u devet kategorija - narativni video, remiks, originalna serija, dokumentarni video, glaz-

a može uključiti prodaju svojeg udjela preko burze, strateškom investitoru ili postojećem vlasniku. Prema najnovijim informacijama bit ćete i u Nadzornom odboru Atlantica. Možete li nam otkriti kada stupate na novu funkciju i koji se angažman očekuje od vas? - Nakon završene dokapitalizacije Atlantica banka me nominirala za člana NO-a, a uključenje u rad NO-a očekuje se krajem studenoga ako glavna skupština društva prihvati prijedlog. Angažman NO-a očituje se u više sfera, poput sudjelovanja u donošenju strateških odrednica, procjenama investicijskih projekata, poboljšanju sustava kontrole i upravljanja rizicima, te ovisno o potrebama poduzeća i u drugim područjima.

"zatvorene" equity investicije, te Victoria grupe, najveće agrobiznis grupacije iz Srbije, gdje su postignuti dobri rezultati u unapređenju organizacijske strukture, financijskog izvještavanja, te pokrenuti strateški projekti.

Licenciranje j neprofitnim o

Sjedite i u NO-u Tikveša iz Makedonije i Victoria grupe iz Srbije. Kakva su vaša iskustva? Što čini jedan NO učinkovitim? - Tikveš i Atlantic su tvrtke koje već imaju tradiciju i funkcionalne nadzorne odbore te je puno lakše djelovati jer postoje procedure, dobra komunikacija između Uprave i NO-a, što je ujedno baza učinkovitog NO-a. Banka nominira članove, ili potiče osnivanje NO-a ako nisu postojali prije investicije, kako bi pridonijela poboljšanju korporativnog upravljanja poduzeća. Osnivanje NOa puno je zahtjevnije, ali se konkretni rezultati vide brže i dio ste tranzicijskog procesa. Imala sam priliku biti članicom dvaju NOa u osnivanju, VF Komerca u Bosni, jedne uspješno

Kako ocjenjujete razvijenost NO-a u Hrvatskoj, ali i zemljama regije? Koji su vaši prijedlozi za unapređenje? - U regiji, posebno u Hrvatskoj, neki NO-i djeluju u skladu s visokim europskim propisima. No, kod velikoj broja tvrtki u fazi su evolucije, najviše zbog nedostatka stručnog kadra, jer specijalističkih obrazovnih programa gotovo i nema. Stručnost članova NO-a temelj je na koji se može nadograditi bolja organizacija NO-a kroz osnivanje pododbora (committees) za provedbu interne revizije, za određivanje visine menadžerskih naknada i sl. Pododbori, iako pospješuju rad NO-a, nisu još saživjeli kod većeg broja poduzeća u RH i regiji te predstavljaju područje pospješenja rada NO-a. Naknade članovima NO-a trebale bi ovisiti o učincima njihova rada i poslovanja same tvrtke, slično kao što se i menadžment ocjenjuje i nagrađuje prema ostvarenim rezultatima. Vjerujem da bi se i time mogao poboljšati rad NOa, kao i odgovornost članova, ne samo zakonska, već i prema poduzeću i širim interesno-utjecajnim skupinama (tzv. stakeholderima). Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

beni video, animacija, motion graphics, eksperimentalni video te kategorija captured (sadrži videouratke koji bilježe umjetnički rad ili izvedbu). Videouratkom godine proglašen je film "Last minutes with Oden" čiji je autor Eliot Rausch, a direktori fotografije Lukas Korver i Matt Taylor (Phos Pictures). Riječ je o dokumentarcu, sjetnoj priči koja prati posljednje trenutke Jasona i njegova psa Odena. S. H. B.

Maura Regan, generalna direktorica Sesame Workshopa arhiva business.hr

SOCIJALNI MARKETING Tiskanje loga ili mota na robu široke potrošnje, odnosno na strateški određene predmete, može znatno povećati svijest o tematici kojom se bavi određena organizacija. U tome se krije veliki potencijal koji naše neprofitne organizacije ne koriste

akvo licenciranje usko se veže uz socijalni marketing koji, za razliku od ostalih vrsta marketinga usredo-

točenih na generiranje profita, ima primarnu zadaću stvarati opće dobro. O socijalnom će marketingu na konferenciji Licensing New Europe, koja će se

SLOBODA MEDIJA

Skandinavci najbolji, Hrvatska 62. - u društvu Bocvane

Po medijskim slobodama Finska, Island, Norveška, Švedska, Nizozemska i Švicarska dijele prvo mjesto arhiva business.hr

Po novom godišnjem izvješću Repotera bez granica, europske zemlje, posebice skandinavske, zadržale su status država s najvećom slobodom medija. Hrvatska se nalazi na 62. mjestu, što je šesnaest mjesta bolje nego lani. "Naše novo izvješće o indeksu slobode medija u svijetu sadrži neka dobrodošla iznenađenja, naglašava sumornu stvarnost i potvrđuje neke trendove", priopćio je glavni taj-

nik RSF-a Jean-François Julliard. Finska, Island, Norveška, Švedska, Nizozemska i Švicarska podijelile su prvo mjesto na popisu zemalja po indeksu medijskih sloboda. Priznanje je odano i aktivistima za zaštitu ljudskih prava, novinarima i blogerima iz svih krajeva svijeta koji brane pravo na slobodu izražavanja. Od 27 zemalja EU trinaest ih se nalazi među prvih dvadeset na listi. Kako kaže Julliard, zabri-

njava ih loš plasman Francuske (44.), Italije (49.), Rumunjske (52.), Grčke i Bugarske (obje 70.), jer ako se EU ne sabere, riskira gubitak pozicije svjetskog lidera u poštovanju ljudskih prava. Hrvatska se ove godine nalazi na 62. mjestu, koje dijeli s Bocvanom, što je šesnaest mjesta bolje od katastrofalnog plasmana u prošlogodišnjem izvješću, kada smo bili najgori u regiji. S. H. B.

je je snažan marketinški alat m organizacijama sredinom studenoga održati u Zagrebu, govoriti vodeći ljudi Sesame Workshopa, tvrtke poznate po proizvodu Sesame street. "Vrlo malo ljudi zna da je Sesame street neprofitna organizacija. Naša priča je počela prije 40 godina na jednoj privatnoj zabavi. Među brojnim temama pričalo se o problemu edukacije gradske djece koja su obrazovno zaostajala za djecom iz predgrađa. U društvu je bio i jedan producent kojem je sinula ideja o pokretanju tog TV projekta. Iza nas je stala država New York osnovavši nas kao obrazovnu organizaciju kojoj nije cilj stvaranje dobiti nego edukacija djece. Sve ostalo je povijest", otkrila je Maura Regan, generalna direktorica Sesame Workshopa.

Neprofitne organizacije

Kako bi se financirali i ostvarili prihod potreban za daljnji rad, uz produkciju su istodobno vodili snažnu politiku licenciranja. "Izvan SAD-a postoji nekoliko ključnih međunarodnih tržišta, kao što su Velika Britanija, Japan, Meksiko, Brazil i Australija. Međutim, cilj nam je doprijeti do svakog mjesta u svijetu. Stoga je razumljiv naš dolazak u Hrvatsku na konferenciju i želja za širenjem posla i u ovoj regiji", jasna je poruka čelni-

ce Sesame Workshopa. Dok u svijetu postoji velik broj sličnih primjera u kojem neprofitne organizacije prodaju svoju licenciju, u Hrvatskoj je to prava rijetkost. Većina njih prilikom organizacije neke akcije otisne određenu količinu majica i na tome staje. Stručnjaci vjeruju da se razlog tome ne krije u nedostatku novca, već u nedostatku znanja i kreativnosti. Prava je šteta što se organizacija poput Zaklade Ana Rukavina još nije aktivnije uključila u takav proces. Njihov logo "Želim život" uz fotografiju kapljice krvi mogao bi se vezati uz mnoge proizvode u Hrvatskoj. To je samo jedan od brojnih primjera.

Marketinški planovi

No, licenciranje je dvosmjerna ulica u kojem treba pronaći dvije zainteresirane strane - jednu koja ima brend ili ime i drugu koja ima proizvod. "Primatelj licencije treba sastaviti svoje marketinške i proizvodne planove te projekcije kako će generirati proizvod na tržište. Ako je to napravljeno kako treba, uz usklađene tehničke dodatke samog ugovora, proces izdavanja licencije je brz. Takva poslovna politika vrijedi i kod nas, a vjerujem i na svim drugim tržištima. S druge strane, mi kao vlasnik brenda želi-

mo u potpunosti iskoristiti njegov potencijal pa često sami tražimo partnere i iniciramo suradnju", poslovne su smjernice koje ističe MaOGLAS

ura Regan. U Hrvatskoj ima dovoljno zainteresiranih, ali primjetan je slabo razvijen komunikacijski kanal među nji-

ma. Upravo je to ono što bi konferencija Licensing New Europe trebala promijeniti. Hrvoje Reljanović

hrvoje.reljanovic@business.hr

POSLOVNI TURIZAM > mediji > marketing > prodaja

business.hr etvrtak 21/10/2010

Promocija inovacija u turizmu

Croatian Business Tourism (CBTour) prvi je hrvatski program usmjeren na aktivni razvoj poslovnog turizma. Inovativan je i osmiĹĄljen kako bi se stavio naglasak na vaĹžnost kreativnog i inovativnog turisti kog razvoja. CBTour dio je Croatian Business

Networka (CBNet) - poslovne mreĹže za promociju kreativnog i inovativnog poslovanja. CBTour.eu standardni je informativni portal ija je uloga na doma em i me unarodnom trĹžiĹĄtu promovirati odabranu kreativnu i inovativnu turisti ku ponudu Hrvatske. Osim promocije dobitnika prestiĹžne godiĹĄnje nagrade â&#x20AC;&#x153;CBTour - Inovacije u poslovnom turizmuâ&#x20AC;?, namjera je prikupljati kreativne i inovativne programe za daljnji razvoj turizma. Ove je godine na-

OVE JE GODINE nagra eno ĹĄest inovativnih turisti kih programa ARHIVA BUSINESS.HR

gra eno ĹĄest inovativnih turisti kih programa, a specifi nost nagra ivanja u 2011. godini je u pokretanju â&#x20AC;&#x153;CBNet - baze poslovnoturisti ke ponudeâ&#x20AC;? kojom e se svi prispjeli kreativni i inovativni poslovno-turi-

sti ki programi izravno plasirati na trĹžiĹĄte. Uvodi se i sustav CBTour certifikacije nagra enih programa, gdje e svi dobitnici nagrade dobiti i certifikat "CBTour brend hrvatskog poslovnog turizma". S. H. B.

DruĹženje marketinĹĄkih Perspektiva hrvatske ponude kroz brendiranje stru njaka doma ih proizvoda HRVATSKA DRVNA INDUSTRIJA

EFFIE 2010 ak 40 oglaĹĄiva kih kampanja, koje su u razdoblju od 1. sije nja 2009. do 31. oĹžujka 2010. godine postigle zna ajne poslovne rezultate te uspjeĹĄno ostvarile ciljeve koje su im postavili klijenti, prijavljeno je na srediĹĄnje marketinĹĄko natjecanje u Hrvatskoj Effie Awards 2010.

diĹĄnjem marketinĹĄkom doga anju u Hrvatskoj, kampanje su prijavili svi vode i oglaĹĄiva i i agencije. EFFIE je prepoznat kao vode a stru na nagrada u Hrvatskoj

rijavljene radove na srediĹĄnje marketinĹĄko natjecanje u Hrvatskoj - Effie Awards 2010. ocjenjivat e Ĺžiri sastavljen od predstavnika oglaĹĄiva a, kreativnih i medijskih agencija, medijskih ku a te agencija za odnose s javnoĹĄ u i istraĹživanje trĹžiĹĄta. Predsjednica ovogodiĹĄnjeg Ĺžirija je Vedrana Hercigonja Majeti , direktorica marketinĹĄkih komunikacija Hrvatskog telekoma. Zlatne, srebrne i bron ane Effie statue nagra eni e primiti na sve anoj dodjeli koja e se u organizaciji Best Marketinga i HURA-e

ARHIVA BUSINESS.HR

odrĹžati 22. listopada u Zagrebu, u sklopu dvodnevne Effie konferencije, koja e biti i glavno mjesto za druĹženje hrvatskih marketinĹĄkih stru njaka.

Struka nagra uje

I ove e se godine nagrade dijeliti u sedam kategorija: hrana, pi e, roba ĹĄiroke potroĹĄnje, financijske i osiguravaju e usluge, telekomunikacijske usluge, niskobudĹžetne kampanje te ostalo. NajviĹĄe je prijavljenih kampanja, njih ak 12, u kategoriji telekomunikacijske usluge, nakon ega slijedi roba ĹĄiroke potroĹĄnje te financijske i osiguravaju e usluge. Kako je rije o sre-

Velika konkurencija

Nakon isteka roka za prijavu, organizatori su izrazili veliko zadovoljstvo brojem pristiglih radova, koji je premaĹĄio njihova o ekivanja. "Za razliku od proĹĄle godine kada smo imali 50 prijavljenih kampanja za 2007. i 2008. godinu, ovogodiĹĄnji period za kvalifikaciju bio je gotovo upola kra i pa smo o ekivali i proporcionalno manji broj prijava. Ugodno nas je iznenadilo kad smo vidjeli da u konkurenciji imamo 40 iznimnih marketinĹĄkih radova. Ovo je joĹĄ jedna potvrda da je Effie prepoznat kao vode a stru na nagrada u Hrvatskoj", istaknuli su iz HURA-e, koja s Best Marketingom organizira Effie natjecanje u Hrvatskoj. S. H. B.

Postoji trĹžiĹĄna mogu nost ve eg plasiranja hrvatskog namjeĹĄtaja na doma em trĹžiĹĄtu, ĹĄto e se poticati marketinĹĄkom kampanjom, a prodajna mjesta s hrvatskim namjeĹĄtajem bit e posebno ozna ena

ketinĹĄkom kampanjom, a prodajna mjesta s hrvatskim namjeĹĄtajem bit e posebno ozna ena, kazao je RuĹži ka, dodaju i da je doma i namjeĹĄtaj ne samo kvalitetan ve i sve privla nijeg dizajna.

HGK priprema marketinĹĄku kampanju usmjerenu na doma e trgovine namjeĹĄtajem uz istodobnu fokusiranost na hrvatske drvoproizvo a e, istaknuo je na proĹĄlotjednom okruglom stolu "Perspektiva hrvatske ponude kroz brendiranje doma ih proizvoda", odrĹžanom na me unarodnom sajmu namjeĹĄtaja, unutarnjeg ure enja i prate e industrije Ambienta na Zagreba kom velesajmu, pomo nik direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i ĹĄumarstvo HGK Rajko RuĹži ka.

Direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i ĹĄumarstvo HGK BoĹžica Markovi istaknula je kako je naĹĄe trĹžiĹĄte proizvoda od drva liberalizirano i ne e biti promjena u reĹžimu trgovine nakon ulaska Hrvatske u EU. Me utim, treba o ekivati dolazak velikih inozemnih trgova kih lanaca koji se bave prodajom namjeĹĄtaja. Podsjetila je kako je HGK inicirao kampanju "Drvo je prvo", za koju sada zna viĹĄe od 80 posto hrvatskih gra ana, a pruĹžit e i marketinĹĄku potporu afirmaciji doma ih trgovina namjeĹĄtajem te doma ih drvoproizvo a a. Direktorica Sektora za trgovinu HGK Milica RakuĹĄa MartulaĹĄ podsjetila je kako je nacionalna kampanja "Kupujmo hrvatsko" ostvarila zna ajne rezultate te kako se takvi efekti mogu o ekivati i od kampanje kojom e se nastojati ĹĄto uspjeĹĄnije pozicionirati hrvatski namjeĹĄtaj i doma e trgovce. S. H. B.

ReĹžim trgovine

Hrvatska drvna industrija izvozi oko 65 posto proizvodnje, od ega su 70 posto finalni proizvodi, a unutar finalnih proizvoda namjeĹĄtaj sudjeluje oko 40 posto. Postoji trĹžiĹĄna mogu nost ve eg plasiranja hrvatskog namjeĹĄtaja na doma em trĹžiĹĄtu, ĹĄto e se poticati budu om mar-

Drvo je prvo

dogaaji 17

business.hr Četvrtak 21/10/2010

regija/svijet

Nema bijega Deutsche Bahn CDU: od integracije vozi do Londona IMIGRACIJSKO PITANJE

LIBERALIZACIJA Njemačka željeznica uspostavlja redovnu liniju do Londona tunelom ispod La Manchea, što je ključni korak u procesu liberalizacije putničkog prometa koja je na snazi od kraja 2009., ali nije zaživjela u praksi

jemački državni operater Deutsche Bahn (DB) predstavio je u utorak planove za uspostavu redovitih brzih linija koji će povezivati velike njemačke gradove s Londonom. Nove željezničke veze između Kölna, Frankfurta i Londona obuhvatit će i veze s nizozemskim gradovima Amsterdamom i Rotterdamom nakon prosinca 2013. godine.

Probna vožnja

"Projekt je veliki korak naprijed za usluge željezničkog prijevoza u Europi", konstatirao je u utorak prilikom predstavljanja planova u Londonu njemački ministar prometa Peter Ramsauer. Ministar je prisustvovao svečanom obilježavanju dolaska novog brzog vlaka Deutsche Bahna ICE 3 InterCity Express na londonsku stanicu St. Pancras. DB je uspješno završio

Deutsche bahn arhiva Business-hr

probnu vožnju novog vlaka kroz tunel La Manche, kao i probu hitne evakuacije tijekom vikenda.

Pet sati od Kölna

"Stigli smo do prve velike prekretnice na putu prema uspostavi redovne brze veze ICE-om, koja kreće 2013. godine. Time u potpunosti koristimo mogućnosti koje pruža liberalizacija europskog tržišta željezničkog prijevoza i možemo klijentima ponuditi pravu alternativu zračnom prometu", izjavio je predsjednik DB grupe Ru-

ediger Grube. Projekt DB-a podrazumijeva liberalizaciju usluga prijevoza u mreži Eurotunnela, kojim zajedno upravljaju Velika Britanija i Francuska. Vozni red obuhvaća tri dnevne veze u oba smjera između Frankfurta i Londona preko Kölna, Bruxellesa i Lillea. Putovanje od Kölna do Londona trebalo bi trajati manje od četiri sata, a od Frankfurta do Londona nešto više od pet sati. Od Amsterdama do Londona putnici će putovati manje od četiri sata. H

Tolerancija više nije moguća prema ljudima koji izbjegavaju integraciju, navodi se u tekstu pripremljenom za konferenciju CDU-a Angele Merkel u studenome, javljaju mediji. Novo izvješće pak pokazuje da petina imigranata izbjegava 'integracijski tečaj'

Njemački vladajući demokršćani (CDU), stranka kancelarke Angele Merkel, planiraju oštru ofenzivu protiv "bjegunaca od integracije", imigranata koji se odbijaju prilagoditi njemačkoj kulturi i jeziku, stoji u nacrtu dokumenta koji su mediji dobili u srijedu. "Tolerancija više nije moguća prema ljudima koji izbjegavaju integraciju", navodi se u tekstu pripremljenom za konferenciju CDU-a u studenome.

'Leitkultur'

CDU jasno promiče "Leitkultur", judeokršćansku kulturu na kojoj počiva njemačko društvo, te pooštrava sankcije protiv osoba koje u njoj odbijaju sudjelovati, navodi se u dokumentu. U Njemačkoj živi oko sedam milijuna stanovnika s korijenima izvan Njemačke, a od tog su broja 3,5 milijuna muslimana turskog podrijetla. Oštra rasprava izbila je proteklih tjedana oko položaja islama u njemačkom društvu čemu je pridonijela i sama kancelarka Merkel kada

je sa za nju nezapamćenom oštrinom izjavila da je propao koncept multikulturnog društva u njezinoj domovini. Prije toga je bivši guverner središnje banke Thilo Sarrazin u svojoj knjizi kritizirao muslimanska geta u njemačkom društvu.

Kulturna orijentacija

U utorak je njemački predsjednik Christian Wulff za posjeta Turskoj zatražio da "se svaki imigrant integrira aktivno i u dobroj vjeri" u njemačko društvo. No upravo su Wullfa prije kritizirali konzervativni političari jer je izjavio da je i islam postao dio Njemačke. Jedan od zahtjeva što ih vlasti postavljaju pred imigrante jest pohađanje "integracijskog tečaja" koji obuhvaća tečaj jezika i poduku iz "kulturne orijentacije". No zbog obiteljskih i zdravstvenih razloga, radnih obveza ili manjka motivacije, takve tečajeve izbjegava petina osoba koja ih je dužna pohađati, otkriva u utorak objavljeno izvješće Saveznog ureda za migracije i izbjeglice. H

ANGELA MERKEL, njemačka kancelarka arhiva B.hr

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr etvrtak 21/10/2010

RAST OD 29 POSTO

Dobit Hotela Makarska 7,26 milijuna kuna

Hoteli Makarska u prvih su devet mjeseci ove godine ostvarili dobit u iznosu 7,26 milijuna kuna, ĹĄto je 29 posto viĹĄe u odnosu na isto razdoblje lani, stoji u financijskom izvjeĹĄ u te kompanije. Ukupan je prihod rastao 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani te iznosi 52,1 milijun kuna. Od toga se 51,4 mili-

juna kuna odnosi na poslovne prihode, a financijski iznose 682.000 kuna. Ukupni su rashodi smanjeni 2,8 posto, na 44,8 milijuna kuna i to zbog, kako se navodi u izvjeĹĄ u, pove ane kontrole troĹĄkova i manjih kamata na dugoro ne kredite. Poslovni rashodi iznose 41,830 milijuna kuna ĹĄto je u odnosu na isto razdoblje proĹĄle godine 0,6% viĹĄe. Financijski rashodi iznose 3,022 milijuna kuna i odnose se na kamate na dugoro ne kredite te manjim dijelom na negativne te ajne razlike. B. St.

ISTISKIVANJE

SKUPĹ TINA 1. 12.

Dukat je Zagreba ku burzu obavijestio da je korporativnom akcijom istiskivanja manjinskih dioni ara postao jedini dioni ar KIM Karlova ke industrije mlijeka. Dionice su prenesene uz "primjerenu otpremninu" u novcu, ali visina otpremnine za dionice nominalne vrijednosti sto kuna nije objavljena. Isplatu otpremnine odradilo je SrediĹĄnje depozitarno klirinĹĄko druĹĄtvo. J. J.

Redovna Glavna skupĹĄtina dioni ara TOZ Penkale odrĹžat e se 1. prosinca 2010. godine, a na njoj e se me u ostalim odlu ivati o prijenosu gubitka iz 2009. godine u iznosu 2,6 milijuna kuna u sljede e razdoblje, prenosi Zagreba ka burza. Na sjednici e se tako er odlu ivati o davanju razrjeĹĄnica Nadzornom odboru i Upravi te imenovanju revizora za 2010. godinu. B. St.

Dukat jedini vlasnik Kima

TOZ prenosi gubitak

Kineska srediĹĄnja b podigla klju ne kam ZHOU XIAOCHUAN, guverner Narodne banke Kine, odbacio je mogu nost da Kina potpiĹĄe sporazum o valutama na sastanku G-20, ali je ipak djelovao u duhu predloĹženog dogovora ARHIVA BUSIENSS.HR

UGODNO IZNENA ENJE Narodna banka Kine u utorak je bez najave odlu ila podi i svoje klju ne kamate za depozite i jednogodiĹĄnje pozajmice, ime su pokrenuli postupak ja anja juana i posljedi no oraspoloĹžili glavnog trgovinskog partnera Sjedinjene DrĹžave

Posljednji potezi Sjedinjenih Ameri kih DrĹžava i Kine mogli bi se protuma iti kao znak da su glavni protagonisti valutnog spora kona no po eli sura ivati, poru uju iz Bank of New York Mellona, a prenosi Bloomberg. Kineska je srediĹĄnja banka, naime, u utorak obavijestila o podizanju referentne kamatne stope na jednogodiĹĄnje pozajmice i depozite na 5,56 posto odnosno 2,5 posto kako bi zauzdala inflaciju i spri-

je ila stvaranje nekretninskog balona, a ameri ki ministar financija Tim Geithner se dan prije odlu no zauzeo za jak dolar. Oba doga aja prethode summitu G-20, koji e se u studenome odrĹžati u Seulu, a njime e dominirati pitanje manipulacije valutnim te ajevima u sluĹžbi poticanja rasta gospodarstava. Guverner Kineske srediĹĄnje banke Zhou Xiaochuan odbacio je pozive za me unarodni sporazum o

valutama na ovogodiĹĄnjem MMF-ovu zasjedanju odrĹžanom po etkom mjeseca pa je rjeĹĄavanje tog pitanja ostavljeno za sastanak zemalja G-20.

Povla enje poticaja

Neki analiti ari ipak tvrde da pove anje referentnih kamatnih stopa zna i upravo suprotno, odnosno da e se Kina sada manje oslanjati na aprecijaciju nacionalne valute u borbi s inflacijom. Iako je Kina u lipnju ove godine najavi-

293 MILIJUNA KUNA

Tele 2 Hrvatska pove ao prihode

Tele2 Hrvatska ostvario je 23-postotni rast prihoda u usporedbi s tre im kvartalom prošle godine i oni iznose 293 milijuna kuna. Istodobno je prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) iznosila 10 milijuna kuna, objavljeno je u poslovnom izvješ u Tele 2 AB, koji je vlasnik mobilnih operacija u Hrvatskoj. Tele 2 Hrvatska i dalje ima negativnu dobit

prije odbitka rashodnih kamata i poreza na dobit (EBIT) i posljednji je kvartal minus iznosio 12,2 milijuna kuna, a u istom prošlogodišnjem razdoblju bio je 50,3 milijuna. U istom je razdoblju Tele2 Hrvatska stekao 81.000 novih korisnika u tre em tromjese ju, što je 16-postotni rast u usporedbi s istim razdobljem 2009. godine. Na ukupnoj korisni koj bazi taj rast iznosi 20 posto - tre e je tromjese je Tele2 zaklju io sa 737.000, a u istom razdoblju prošle godine imao je 616.000 korisnika.

a banka amate la postupno ja anje juana, smatra se da se ono presporo odvija. Podizanje kamatne stope prvi put u gotovo tri godine prvi je korak u povla enju stimulativnih mjera koje je Kina primjenjivala kako bi potaknula gospodarski rast u vrijeme financijske krize, a slijedio je nakon što su neke azijske zemlje postrožile monetarnu politiku kako bi zauzdale inflaciju.

Ulaga i oprezni

Kina je taj potez povukla netom prije sastanka G20 na kojem e jedna od glavnih tema zasigurno biti ja anje njezine valute. Ta se zemlja našla na meti SADa zbog održavanja niskog juana koji pogoduje izvoznicima, no Kina je uzvratila udarac otvaraju i pitanje slabljenja monetarne politike SAD-a ije je posljedica slijevanje kapitala na tržišta u nastajanju. Oprez ulaga a zbog nenadanog zaokreta kineske monetarne politike rezultirao je padom cijena dionica na ameri kim i europskim tržištima, a dolar je zabilježio najve i rast u posljednja dva mjeseca. Cijene sirovina tako-

er su pale zbog zabrinutosti da e najve i svjetski uvoznik Kina smanjiti potražnju kako se gospodarski rast te zemlje bude usporavao. Narodna banka Kine podigla je kamate na jednogodišnje pozajmice s prijašnjih 5,31 na 5,56 posto, a kamate na jednogodišnje depozite porasle su sa 2,25 na 2,5 posto. Ta je zemlja zbog financijske krize nekoliko puta snižavala kamatne stope, a ovo je pove anje prvo od prosinca 2007. godine. Jedno od objašnjenja koje se spominje vezano uz odluku Kineske središnje banke je i to da je stopa inflacije u rujnu bila ve a od o ekivane, baš kao što bi mogla biti i stopa gospodarskog rasta za tre e tromjese je ove godine. U kolovozu je inflacija iznosila 3,5 posto, a kineska je vlada kao ciljnu stopu inflacije odredila tri posto. Procjenjuje se da e gospodarski rast Kine u tre em tromjese ju ove godine usporiti sa 10,3 posto zabilježenih kvartal prije na 9,5 posto. Biljana Star i

biljana.starcic@business.hr

Uz dobre rezultate u Hrvatskoj, te kada se tome dodaju Rusija i Švedska, u Tele 2 AB zadovoljni su ukupnim rastom baze svojih korisnika. Nadalje, iz Tele 2 Hrvatska tvrde da je na stabilne poslovne rezultate utjecalo pove anje tržišnog udjela u kombinaciji s pove anim prihodima od stranih turista tijekom ljetnih mjeseci. U prošlom kvartalu Tele 2 Hrvatska ostvario je EBITDA "break-even", tvrdi se u poslovnom izvješ u i dodaje kako im je sljede i cilj posti i pozitivan nov ani tok. D. T.

IZNAD O»EKIVANJA

Coca-Cola zaradila 2,1 mlrd. dolara Dobit Coca-Cole premašila je u tre em tromjese ju dvije milijarde dolara, što je osam posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Dobit je iznosila 2,1 milijardu dolara u usporedbi sa 1,9 milijardi u tre em tromjese ju 2009. godine. Prihodi su uve ani pet posto i iznosili su 8,4 milijarde dolara. U istom je postotku porastao obujam prodaje na me una-

rodnim tržištima. Pritom je u Sjevernoj Americi prodaja pove ana dva posto, a u euroazijskoj i afri koj regiji uve ana je ak 12 posto zahvaljuju i 30-postotnom rastu u Rusiji. U pacifi koj regiji obujam prodaje uve an je 11 posto, poduprt 12-postotnim rastom u Kini, 11-postotnim u Japanu i 19-postotnim na Filipinima. "Rezultati su nadmašili sve naše dugoro ne ciljeve i stvorili su održivu vrijednost za dioni are", kazao je izvršni direktor Muhtar Kent. H

NOVAC OD TELEKOMA SRBIJE

Spas za Komercijalnu banku Potpredsjednik Vlade Srbije i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mla an Dinki izjavio je za magazin Ekonomist kako je vlada suglasna da se dio novca od prodaje Telekoma iskoristi za dokapitalizaciju Komercijalne banke, u kojoj je država pojedina no najOGLAS

ve i vlasnik.

"Dio novca od prodaje Telekoma, oko 100 milijuna eura, treba iskoristiti za dokapitalizaciju. U suprotnom bi Europska banka za obnovu i razvoj u rujnu 2012. godine mogla postati ve inski vlasnik Komercijalne banke. To ne smijemo dopusti-

ti i u vladi postoji konsenzus da država dokapitalizira banku", izjavio je Dinki . Po etkom ove godine kapital Komercijalne banke pove an je za 120 milijuna eura, a u dokapitalizaciji su uz EBRD sudjelovale još tri etiri me unarodne financijske institucije. A. Pa.

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

www.hita.hr

Izvor: ZSE NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

268.60

270.00

269.02

-0.26%

9,672

2,604,920.49

22,029.65

253.10

332.84

Petrokemija

168.00

175.00

174.35

-0.37%

2,808

482,136.59

582.52

105.50

184.89

Zagreba ka banka

214.00

219.10

219.00

-4.01%

2,103

456,517.36

14,026.60

200.00

287.49

Atlantic grupa

792.02

805.00

798.00

-0.25%

542

433,692.95

2,660.77

624.15

820.00

Dalekovod

266.90

270.44

266.90

-0.64%

1,459

390,386.19

612.22

264.99

431.67

Atlantska plovidba d.d.

772.00

789.00

775.00

-2.14%

416

323,935.82

1,081.53

723.23

1,153.00

Ina-industrija nafte d.d. Adris grupa akove ki mlinovi Jadroplov d.d. Ledo

OGLAS

Brokerska kuĂ&#x160;a - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 â&#x20AC;˘ Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 â&#x20AC;˘ Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 â&#x20AC;˘ Rijeka: 051 332 200 VaraĹždin: 042 302 700

BeliĹĄ e Jadranski naftovod Dom holding

365 dana NajniĹža NajviĹĄa

96.16

98.87

98.02

0.02%

3,248

318,260.53

411.64

66.50

109.30

1,627.56

1,631.69

1,627.71

-0.60%

144

234,608.49

16,277.10

1,550.00

1,940.00

270.00

270.02

270.00

-1.10%

713

192,513.32

1,831.71

242.21

318.99

3,350.00

0.90%

190,950.00

351.75

2,107.10

3,799.21

140.53

143.00

141.00

0.20%

1,177

167,463.26

230.77

124.01

205.99

5,449.00

5,600.00

2.75%

133,436.83

1,232.95

5,220.00

7,679.00

470.00

497.00

3.55%

200

96,564.00

578.66

309.10

580.00

2,656.05

2,700.00

2,656.05

-1.63%

91,624.20

1,973.04

2,332.01

3,750.00

34.62

35.49

35.00

1.13%

2,606

91,204.14

261.35

28.70

49.60

1,530.01

1,548.00

1,539.05

-0.71%

87,529.73

244.06

1,490.00

4,110.00

Istraturist Umag d. d.

282.04

302.98

1.00%

248

73,967.09

1,416.43

277.00

410.00

Podravka prehrambena industrija, d.d.

279.00

280.00

279.00

-0.36%

238

66,439.00

1,512.18

240.00

400.00

4,900.00

5,000.00

4,900.00

1.03%

64,747.92

1,507.23

4,502.00

6,000.00

Institut gra evinarstva hrvatske

Croatia osiguranje d.d. KraĹĄ, prehrambena industrija Tehnika DIOKI d.d SN holding HUP - Zagreb Kon ar - elektroindustrija

467.50

478.05

467.50

-2.21%

105

49,718.90

642.17

250.05

497.02

1,045.00

1,046.00

1,045.00

-0.48%

34,496.05

197.99

949.03

2,321.00 155.00

88.10

95.00

-1.81%

381

34,478.10

384.00

70.07

164.44

168.50

164.44

-2.41%

204

33,574.45

447.28

55.95

245.00

1,380.00

1,400.00

-4.76%

31,965.80

659.93

1,125.00

1,860.00

479.00

480.00

0.39%

31,649.00

1,234.62

421.00

517.00

uro akovi holding

28.20

29.00

-0.17%

1,081

30,840.04

93.87

22.36

53.26

Vaba d.d. banka VaraĹždin

62.00

63.00

4.98%

470

29,437.40

111.21

53.99

73.00

2,510.00

2,525.00

2,510.00

0.00%

27,682.48

759.63

1,413.01

2,890.00

Liburnia riviera hoteli Belje Jadransko osiguranje MontmontaĹža

62.80

63.31

63.00

-4.34%

389

24,523.68

517.58

59.00

108.00

2,650.00

-11.67%

23,850.00

331.25

2,300.00

3,350.00

10,525.00

0.13%

21,050.00

84.49

9,301.00

15,000.00

IPK Kandit

170.01

172.78

170.01

-2.04%

119

20,357.62

121.57

170.01

340.00

Podravska banka

400.07

0.02%

20,003.50

267.55

400.00

490.00

Uljanik plovidba

560.00

566.50

1.16%

19,650.00

328.57

533.13

736.00

Privredna banka Zagreb

480.11

490.00

-0.57%

18,922.37

9,346.64

461.06

660.00

Turisthotel

705.00

0.00%

17,625.00

278.30

543.15

850.00

Slatinska banka

103.00

105.00

5.00%

145

15,064.50

96.49

93.60

135.00

Viro tvornica ĹĄe era d.d.

300.15

303.00

1.00%

14,812.80

420.16

290.00

480.00

Riviera pore

179.99

180.00

0.00%

13,139.80

657.63

100.00

200.00

32.00

39.00

32.00

-1.60%

370

11,854.00

167.08

20.01

64.98

2,300.00

0.00%

11,500.00

747.06

2,300.00

Slobodna Dalmacija Tvornica duhana Zagreb Ingra

22.30

22.61

22.55

-0.44%

483

10,814.92

169.12

19.70

58.00

1,319.00

-0.45%

10,552.00

1,756.45

1,231.00

1,777.00

OT-optima telekom d.d.

30.44

32.00

30.44

-1.84%

319

9,848.25

85.84

21.28

44.99

Magma d.d.

45.22

49.99

49.96

-0.06%

191

9,240.96

243.51

45.22

72.00

Sun ani Hvar

29.00

-10.77%

240

6,960.00

212.02

25.00

38.85

Ĺ˝itnjak

114.11

119.00

3.48%

5,986.25

24.47

76.10

164.00

Luka Rijeka

Ericsson Nikola Tesla,

Sa 456.000 kuna prometa dionica Zagreba ke banke bila je u srijedu tre a po prometu na ZSE-u. Prometovano je ukupno 2103 dionica u cjenovnom rasponu izme u 214 i zadnjih realiziranih 219 kuna. Pad cijene dionice Zabe iznosio je 4,01 posto.

CROBEX: -0,65%

Oznaka

AD plastik

Na listi deset najviĹĄe trgovanih dionica na posljednjem se mjestu naĹĄla dionica akove kih mlinova s ukupno 190.000 kuna prometa. Rast cijene iznosio je 0,90 posto, na 3350 kuna, ĹĄto je bila i jedina cijena po kojoj se dionicama akove kih mlinova trgovalo u srijedu.

Redovan promet: 7.142.124,34 kn

190.00

0.77%

5,700.00

1,136.29

162.00

239.00

Vupik

76.50

0.00%

4,896.00

115.17

54.00

230.00

Fima validus

10.19

10.40

10.19

-1.36%

450

4,594.71

27.53

10.19

29.01

Industrogradnja d.d

392.01

400.00

392.01

0.26%

4,344.07

177.35

292.00

570.00

Centar banka

243.07

-2.78%

4,132.19

15.19

240.00

290.00

63.18

65.00

5.08%

3,944.98

711.38

61.00

81.90

176.11

180.00

1.12%

3,702.20

429.59

174.15

369.00

Maistra Tisak Valamar grupa

35.50

1.43%

103

3,656.50

223.50

25.60

45.00

Lav evi

220.95

220.96

220.95

0.00%

3,314.31

105.66

210.00

283.13

Centar banka

205.00

-6.37%

2,460.00

58.27

205.00

289.99

Hidroelektra niskogradnja

151.88

-0.08%

2,278.20

94.76

140.01

329.98

KaĹĄtelanski staklenici

979.00

-0.10%

1,958.00

111.21

612.00

1,300.00

1,820.00

3.70%

1,820.00

127.71

1,750.00

1,820.00

28.00

28.60

28.00

3.47%

1,686.00

9.24

20.08

109.19

1,560.00

-1.25%

1,560.00

347.28

1,500.00

2,093.00

Lova ki rog d.d. za ugostiteljstvo i turizam HG Spot Luka plo e Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge LoĹĄinjska plovidba

39.90

20.51%

1,037.40

13.36

15.17

79.89

136.00

-0.73%

544.00

90.09

121.00

173.00

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com NanjiĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

63,30 12,85 91,05 177,50 16,22 253,00 0,76 4,97 10,00 102,00 89,10 0,68 2,78 153,00 9,56

63,90 13,26 91,50 179,00 16,40 256,00 0,76 5,01 10,20 102,00 89,10 0,69 2,80 155,00 9,71

63,79 13,18 91,50 178,50 16,28 256,00 0,76 4,97 10,01 102,00 89,10 0,68 2,80 153,80 9,69

63,67 13,16 91,42 178,73 16,31 255,37 0,76 5,00 10,06 1.020,00 89,10 0,68 2,79 153,64 9,68

80,01 33,10 35,58 34,76 0,18 1,35 0,92 0,40 0,65

82,50 34,00 36,00 38,00 0,18 1,36 0,92 0,40 0,65

82,49 34,00 36,00 35,20 0,18 1,35 0,92 0,40 0,65

0,82 0,34 0,36 0,36 0,18 1,36 0,92 0,40 0,65

39,50 38,00 33,00 35,00 32,01 96,00 150,00 18,80 66,01 50,00 25,00 11,20

40,00 38,50 33,50 35,00 33,20 96,00 150,00 18,97 70,00 50,00 25,00 11,20

40,00 38,50 33,50 35,00 33,20 96,00 150,00 18,80 70,00 50,00 25,00 11,20

39,99 38,46 33,36 35,00 33,09 96,00 150,00 18,85 67,92 50,00 25,00 11,20

18.802,00 550,00 91,25 94,50 97,51 475,00 88,10 4.850,00 6.903,00 400,00 85,10 2.850,00 675,00 1.900,00 82,20

20.000,00 550,00 91,26 94,59 97,90 477,00 88,31 5.000,00 6.950,00 400,00 85,32 2.880,00 690,00 1.904,00 82,22

19.927,00 550,00 91,26 94,59 97,84 475,00 88,26 4.999,00 6.947,00 400,00 85,16 2.864,00 687,00 1.900,00 82,21

19.926,99 550,00 91,26 94,59 97,84 475,18 88,26 4.999,28 6.946,74 400,00 85,16 2.865,23 686,82 1.900,74 82,21

2.999,00 480,00 83,00 3.200,00 22.000,00 420,00 41.100,00 2.400,00 3.550,00 1.800,00 97,50

3.001,00 481,00 84,00 3.201,00 22.001,00 430,00 41.100,00 2.400,00 3.600,00 1.800,00 97,50

3.000,24 480,01 83,33 3.200,22 22.000,38 427,35 41.100,00 2.400,00 3.567,14 1.800,00 97,50

3.000,24 480,01 51,31 3.200,22 22.000,38 427,35 41.100,00 2.400,00 3.567,14 1.800,00 60,04

LJUBLJANSKA BURZA KRKG GRVG TLSG SAVA ZVTG PETG NF1N KDIR KBMR KBM9 ZTOG PBGS NF2R MELR INDGL

KRKA GORENJE TELEKOM SLOVENIJE SAVA ZAVAROVALNICA TRIGLAV PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD KD ID NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR NOVA KBM 9. IZDAJA ZITO PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD NFD HOLDING MERCATOR INFOND GLOBAL

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna ĹĄtednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ĹĄtete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ĹĄtete 2 BONEL AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA NOVA BANKA AD BANJA LUKA PUT GP AD ISTOCNO SARAJEVO VETERINARSKA STANICA AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H JKP JABLANICA D.D. JABLANICA (K4) BH TELECOM D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ POBJEDA SPORT D.D. GORAZDE (K4)

Bambi Banat a.d. Beograd Tigar a.d. Pirot Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2011K NIS a.d. Novi Sad Obveznice RS serije A2014K Tehnogas a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Galad a.d. Kikinda Obveznice RS serije A2015K AIK banka a.d. NiĹĄ Soja protein a.d. Becej Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 TOPLIFIKACIJA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE FERSPED SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA ALKALOID SKOPJE RADE KONCAR SKOPJE R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI

488.948,66 108.916,25 79.259,90 46.826,00 28.290,84 22.217,90 22.207,82 22.138,67 18.859,05 18.360,00 15.503,40 10.038,46 9.580,17 7.682,60 7.335,04

-0,02 % 510000 1,19 % 63514 1,12 % 59066 0,57 % 19302 0,00 % 30056 -0,74 % 3737 2,22 % 5000 0,00 % 10426 0,00 % 5650

420.482,67 21.396,84 21.145,60 6.894,45 5.410,08 5.077,32 4.600,00 4.170,40 3.672,50

5,26 % 100224 6,94 % 92416 1,52 % 101044 4,45 % 88466 0,00 % 27423 1,04 % 4378 0,00 % 172 1,57 % 1271 0,00 % 267 0,00 % 340 -3,85 % 200 -20,00 % 400

4.008.221,38 3.554.591,01 3.371.020,50 3.096.310,00 907.386,49 420.288,00 25.800,00 23.962,89 18.134,18 17.000,00 5.000,00 4.480,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB GRNT RMDEN09 TPLF MPT TEL FERS SBT ALK RADE RM01

7680 8279 867 262 1735 87 29228 4429 1874 18 174 14671 3434 50 758

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA BMBI TIGR A2013 A2012 A2011 NIIS A2014 TGAS AGBN GALD A2015 AIKB SJPT IMLK A2016

-0,33 % 2,01 % 0,00 % 0,00 % -1,33 % 0,35 % 0,53 % -0,60 % -1,28 % 0,00 % 0,79 % -1,16 % 0,00 % 0,52 % 0,21 %

Nova banka Banja Luka Makedonski T. Skopje BH Telecom Sarajevo Tutunska banka Energoprojekt Beograd

+2.22% +1,66% +1,57% +1,45% +0,55%

Gorenje

Tvornica cementa Kakanj -3,85% Telekom Srpske Banja Luka -0,74% Nis Novi Sad -0,63% Agrobanka Beograd -0,42% Krka -0,33%

TrĹžnica Banja Luka

+2,01 -2

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1D FBIHK1C FBIHK1E FBIHKH JABLRK4 BHTSR FDSSR JPEMR TCMKR PSPGRK4

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSDS-O-C RSRS-O-D RSRS-O-C RSRS-O-B BNEL-R-A TLKM-R-A NOVB-R-E PTSA-R-A VSBL-R-A

Oznaka

etvrtak 21/10/2010

business.hr

5,98 % 5058 100.790.712,00 -1,61 % 24050 13.227.500,00 0,02 % 116199 10.603.968,75 0,00 % 107596 10.177.066,85 -0,11 % 80956 7.921.136,10 -0,63 % 16203 7.699.324,00 -0,79 % 38412 3.390.327,87 2,19 % 627 3.134.550,00 -0,42 % 451 3.132.980,00 0,00 % 7089 2.835.600,00 -0,02 % 31467 2.679.646,56 0,49 % 772 2.211.956,00 1,18 % 1586 1.089.295,00 -0,42 % 500 950.370,00 -0,41 % 8680 713.569,16

valuta: MKD - makedonski denar 0,02 % 0,01 % -0,18 % 0,01 % -0,30 % 1,66 % -0,00 % -0,25 % 0,48 % 0,00 % 0,00 %

17584 52.756.269,00 5235 2.512.850,00 14308 734.181,50 223 713.650,00 32 704.012,00 1282 547.865,00 12 493.200,00 180 432.000,00 70 249.700,00 137 246.600,00 3991 239.626,69

Izvor podataka o trgovanju na burzama je KoriĹĄtenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu ĹĄtetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu proĹĄlog dana.

Osim ĹĄto je sa 109.916 eura prometa bila druga na popisu najtrgovanijih na Ljubljanskoj burzi, dionica najve eg slovenskog proizvo a a bijele tehnike zabiljeĹžila je u srijedu rast cijene ve i od dva posto, na 13,18 eura. NajviĹĄa cijena kojom se tom dionicom trgovalo tijekom dana iznosila je 13,26 eura, a najniĹža je bila na razini 12,85 eura. Cijena Pivovarne LaĹĄko tako er je rasla, i to 2,84 posto, dok je najlikvidnija Krka bila u minusu 0,33 posto.

Samo su 704 dionice banjalu ke TrĹžnice u srijedu promijenile vlasnika pa je ukupan promet tom dionicom iznosio neĹĄto viĹĄe od 1000 konvertibilnih maraka. Cijena po kojoj se tijekom dana trgovalo tom dionicom iznosila je 1,47 KM, ĹĄto je pad dva posto u odnosu na zadnju zabiljeĹženu cijenu u utorak. Banjalu ki BIRS je nakon rasta prethodnog dana u srijedu pao 0,24 posto i dan zaklju io na razini od 862,99 bodova.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP +0,11% BIRS -0,24% 838,53 862,99 Belex15 +0,24% FIRS -0,77% 612,38 1.416,71 Belexline +0,19% MBI10 +0,08% 1.229,20 2.108,46 SASX10 +0,20% MOSTE -0,74% 888,51 465,04 SASX30 -0,86% NEX20 +0,20% 926,91 13.740,81 EUROPSKI INDEKSI -0,38% WIG20 -2,94% 2.614,03 BUX -0,11% 23.575,99 -0,31% +0,16% ATX -0,36% 2.671,19 indeksa na zatvaranju u +0,06% Stanje srijeda 20. listopada 2010.

FTSE100 5.694,68

DAX 6.498,28

CAC40

3.818,91

MICEX 1,491.42

AMERIÂťKI INDEKSI +0,69% S&P500 -1,59% 11.096,08 1.165,90 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -1,76% utorak 19. listopada 2010. 2.436,95 DJIA

investor 22 DIONI»KI

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

Ime fonda DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Ilirika Azijski tigar

60,6955

14,88

HPB WAV DJE

90,3208

12,22

ZB trend

127,4700

9,89

MP-Mena HR

454,4386

9,89

KD Prvi izbor

12,3980

9,77

ST Global Equity

46,3358

-23,97

FIMA Equity

77,3444

-23,87

C-Zenit

47,1901

-20,62

Erste Total East

29,9200

-20,59

KD Victoria

13,5862

-19,07

+ MJEŠOVITI

HPB Dioni ki Ilirika Azijski tigar MP-Mena HR PBZ Equity fond AC G Dynamic EM ST Global Equity Erste Total East Ilirika BRIC AC Rusija Raiffeisen C. Europe Erste Adriatic Equity KD Victoria HPB Dynamic FIMA Equity Raiffeisen World Prospectus JIE HPB Titan Raiffeisen HR dionice ZB trend A1 NFD Nova Europa KD Nova Europa ZB euroaktiv KD Prvi izbor Poba Ico Equity HI-growth VB High Equity OTP meridian 20 Platinum Blue Chip MP-Bric HR

110,6793

6,90

AC G Balanced EM

10,8640

4,26

Raiffeisen Balanced

152,5300

1,80

ZB global

141,2000

1,54

9,7996

0,63

ICF Balanced

112,2909

-27,43

ST Balanced

170,7138

-21,87

ST Aggressive

63,0433

-19,91

Agram Trust

67,6795

-12,81

HPB Global

97,1061

-11,39

HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

174,5300

11,37

Erste Bond

130,7500

11,06

Capital One

160,2600

10,95

OTP euro obvezni ki

128,2062

7,90

ZB bond

159,8100

7,71

HPB Obvezni ki

124,3386

4,86

HI-conservative

11,3229

5,62

ICF Fixed Income

139,9537

6,11

PBZ Bond fond

129,3656

7,65

ZB bond

159,8100

7,71

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

81,3665 60,6955 454,4386 79,6700 10,8416 46,3358 29,9200 114,3282 41,8479 60,9800 84,2200 13,5862 48,8457 77,3444 99,4000 57,4899 67,6859 68,6900 127,4700 79,4900 128,2513 6,5109 102,3500 12,3980 5580,5700 8,1947 48,9761 85,3176 80,4556 347,3934

0,59 0,50 0,45 0,37 0,32 0,30 0,30 0,18 0,06 0,02 0,01 -0,02 -0,05 -0,06 -0,08 -0,08 -0,08 -0,10 -0,14 -0,14 -0,14 -0,18 -0,20 -0,23 -0,23 -0,24 -0,32 -0,35 -0,39 -0,42

-4,85 9,37 8,65 4,10 1,78 -4,60 -3,48 11,59 6,70 2,30 -0,37 -6,25 -2,48 -3,11 5,61 0,63 1,04 2,35 2,94 0,95 9,92 6,72 4,63 8,02 2,28 3,23 5,83 5,80 -2,75 12,11

6mj. % 12 mj. (%)

-11,92 7,57 4,46 -9,98 -1,65 -10,25 -13,40 8,09 -9,28 -11,07 -12,25 -14,27 -4,73 -12,34 -3,46 -11,53 -5,66 -8,69 -2,25 -8,10 -1,74 -1,40 -3,53 0,72 -4,84 -5,12 -2,21 -8,19 -2,28 1,02

-14,78 14,88 9,89 -10,93 4,26 -23,97 -20,59 N/A 2,50 -16,29 -17,45 -19,07 -15,99 -23,87 3,09 -16,50 -1,42 -11,75 9,89 -13,79 -3,27 2,43 3,14 9,77 -8,03 -3,48 -8,43 -10,00 4,75 4,45

PGP (%) Ove god. (%)

-4,01 -13,62 4,99 -4,34 5,09 -7,41 -32,66 N/A -21,42 -8,59 -3,36 2,71 -15,87 -3,94 -0,09 -13,83 -11,34 -16,33 3,09 -9,05 13,56 -13,27 0,36 2,84 -16,51 -2,27 -20,86 -6,21 -7,49 -5,27

-10,13 12,91 16,47 -3,58 5,30 -13,73 -12,08 14,33 2,90 -6,16 -7,27 -10,81 -11,06 -14,50 3,17 -9,18 -2,39 -0,92 4,77 -5,30 5,75 3,21 0,99 7,64 -3,39 -1,86 -2,13 -1,49 1,51 2,20

Imovina

20,935 8,542 8,339 390,573 13,246 13,556 44,327 16,698 9,663 218,594 205,363 58,308 21,463 22,575 40,001 25,029 9,912 14,355 163,195 20,911 8,916 18,430 222,742 5,228 6,066 67,550 13,458 18,024 7,219 11,849

Starost

Datum

5,04 3,41 2,62 5,12 1,63 9,99 3,05 0,79 3,62 5,50 5,02 11,45 4,15 6,39 7,05 3,72 3,24 2,11 7,98 2,42 1,96 3,01 6,46 7,69 3,23 8,65 3,05 2,48 2,79 2,61

19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Allianz Portfolio

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI HPB Global PBZ Global fond AC G Balanced EM OTP uravnoteženi ST Balanced Erste Balanced Allianz Portfolio ICF Balanced Raiffeisen Prestige C-Premium Agram Trust HI-balanced KD Balanced Raiffeisen Balanced Aureus Balanced ST Aggressive ZB global Ilirika JIE Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

97,1061 99,4870 10,8640 108,7640 170,7138 114,7700 110,6793 112,2909 107,9700 5,3943 67,6795 9,7996 8,1529 152,5300 80,6963 63,0433 141,2000 144,9744

0,40 0,22 0,06 0,02 -0,01 -0,02 -0,05 -0,06 -0,06 -0,08 -0,09 -0,11 -0,14 -0,16 -0,24 -0,34 -0,39 -0,40

-4,47 2,99 1,77 2,12 -4,05 0,00 3,11 -1,48 2,00 -0,83 1,41 1,93 -0,14 3,13 2,56 -1,60 2,18 4,88

-9,27 -6,57 -1,60 -4,17 -10,07 -6,29 1,53 -13,16 5,68 -10,55 -6,00 -2,01 -2,88 -1,90 -0,33 -9,82 -2,52 -3,48

-11,39 -5,99 4,26 -8,74 -21,87 -7,38 6,90 -27,43 N/A -11,31 -12,81 0,63 -0,78 1,80 -6,13 -19,91 1,54 -4,05

-0,58 4,71 5,22 1,75 7,12 -0,75 7,30 1,70 N/A -15,32 -2,94 -0,23 -4,20 5,32 -4,91 -8,68 3,78 8,16

-8,83 -0,96 5,41 -4,71 -11,29 -0,61 5,48 -12,50 7,97 -8,57 -2,78 0,12 -1,21 3,85 0,32 -11,28 2,98 1,37

99,832 291,214 13,593 40,263 10,234 106,832 7,095 12,324 164,528 12,467 11,611 67,188 7,012 330,959 19,841 2,601 721,009 44,829

5,04 9,10 1,63 4,85 7,78 9,75 1,44 8,47 0,62 3,72 2,28 8,65 4,76 8,15 4,26 5,08 9,30 4,74

19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010

174,5300 11,3229 129,3656 130,7500 160,2600 139,9537 159,8100 124,3386 128,2062

0,06 0,04 0,02 0,02 0,02 0,01 0,00 0,00 -0,03

2,63 0,99 2,18 3,29 3,21 1,49 0,77 0,72 2,63

3,47 1,87 1,76 3,36 4,38 2,55 1,91 1,55 2,49

11,37 5,62 7,65 11,06 10,95 6,11 7,71 4,86 7,90

6,85 1,45 4,62 4,55 8,20 3,95 5,17 4,41 5,26

8,48 5,40 7,49 9,19 7,93 4,54 5,21 4,13 4,80

399,166 6,262 108,454 129,813 13,209 14,151 225,701 14,407 10,326

8,40 8,65 7,61 7,38 5,98 8,68 9,30 5,04 4,85

19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

140,8120 131,9845 143,9700 137,7700 137,9473 131,5365 121,8879 116,3996 11,2778 10,6222 107,9328 102,0597 162,0202 139,4438 125,4169 134,5668 124,3655 105,1100

0,03 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

1,05 0,63 0,92 0,92 0,66 0,88 0,59 0,84 0,81 0,81 0,80 0,80 0,60 0,49 0,71 0,87 0,36 0,83

1,80 1,27 1,72 1,83 1,14 1,61 1,27 1,63 1,69 1,64 1,56 1,51 1,03 1,08 1,78 1,59 0,89 1,92

10,86 3,71 4,61 4,06 2,52 4,81 3,12 3,74 4,08 3,88 4,25 1,81 3,20 3,02 4,43 4,09 2,90 4,70

4,35 6,40 4,88 4,44 4,66 5,59 4,19 5,27 6,00 4,48 5,44 1,68 4,82 3,30 4,44 4,46 4,03 4,75

3,21 2,43 3,18 2,97 1,98 3,31 2,28 2,67 3,01 2,91 2,88 0,83 1,85 2,13 3,37 2,98 2,38 3,56

32,603 979,856 1084,229 786,158 116,024 177,996 116,665 158,348 107,572 33,811 162,892 7,297 2409,478 122,386 477,104 40,207 35,974 681,184

8,04 11,56 7,65 7,38 7,07 5,04 4,82 2,96 2,06 1,38 1,44 1,22 10,24 10,24 8,24 6,80 5,52 1,07

19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010 19.10.2010

OBVEZNI KI FONDOVI Raiffeisen Bonds HI-conservative PBZ Bond fond Erste Bond Capital One ICF Fixed Income ZB bond HPB Obvezni ki OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI ICF Money Market PBZ Nov ani fond Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani ST Cash PBZ Dollar fond Erste Euro-Money

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr etvrtak 21/10/2010

TEÂťAJ

Kuna ja a prema euru 0,01%

Kuna je u srijedu blago oja ala prema euru u odnosu na ju eraĹĄnju te ajnu listu, 0,01 posto, na srednji te aj 7,334083 kune. Istodobno je kuna oslabila prema ostalim promatranim valutama - prema dolaru 0,78 posto, prema britanskoj funti 0,24 posto i prema ĹĄvicarskom franku 0,04 posto. Srednji te aj dolara iznosio je 5,304175 kuna, funte 8,348415 kuna, a franka 5,495753 kuna. B.hr

BROJKA

1,22

posto porastao je dolar u odnosu na euro u srijedu, na 1,3893 dolara

SMANJUJU DUG

SAD prodaje dionice Citigroupa Ameri ko ministarstvo financija objavilo je da planira prodati 1,5 milijardi obi nih dionica Citigroupa u sklopu nastojanja da smanji udjel u tom bankovnom divu. Rije je o etvrtom krugu prodaje Citigroupovih dionica za koju e biti zaduĹžen Morgan Stanley, koji e imati "diskrecijsko pravo prodati 1,5 milijardi obi nih dionica te bankarske grupe prema odre enim para-

metrima", navodi se u priop enju ameri kog ministarstva financija. Ministarstvo je u Citigroup uloĹžilo 45 milijardi dolara putem programa za problemati nu imovinu (TARP), koji je vlada uspostavila 2008. za potrebe kupovine imovine i udjela u financijskim institucijama kako bi se osnaĹžio financijski sektor, uzdrman krizom drugorazrednih hipotekarnih kredita. Citigroup je po etkom tjedna izvijestio o neto dobiti u tre em tromjese ju u visini 2,2 milijarde dolara. B.hr

Mizeran promet - HT jedini iznad milijun kuna SUPROTAN SMJER Rast europskih indeksa potaknut smirenjem napetosti izme u Kine i SADa nije se prelio na Zagreba ku burzu gdje su ulaga i odlu ili apstinirati od aktivnije trgovine Na Zagreba koj burzi nastavljena je rasprodaja dionica onih malobrojnih ulaga a koji joĹĄ uvijek ne odustaju od trgovanja. Dioni ki indeks Crobex pao je u srijedu 0,65 posto, a Crobex 10 za 0,5 postotna boda viĹĄe. Crobex je tim padom dosegnuo najniĹžu razinu od po etka rujna ove godine. Doma i ulaga i tako su uzeli sasvim suprotan smjer od onih na najve im europskim burzama. Smirivanje napetosti izme u Sjedinjenih Ameri kih DrĹžava i Kine nastalo nakon odluke kineske vlade da kamatne stope za depozite povisi na 2,75 posto i klju ne ka-

mate na 5,56 posto dovelo je do rasta europskih indeksa, ali svijet je ovih dana prili no daleko od Hrvatske, baĹĄ kao i inozemni ulaga i od Zagreba ke burze.

Zaba pala 4,01 posto

Redovan promet od samo 7,1 milijun kuna dovoljno govori o atmosferi trgovanja na doma em trĹžiĹĄtu kapitala. Jedina dionica koja je o ekivano ostvarila promet ve i od milijun kuna jest ona Hrvatskih telekomunikacija kojom je trgovano u visini 2,6 milijuna kuna. Njezina je cijena pala 0,26 kuna pa je dan zaklju ila na 269,02 kune. Korak s njom

pokuĹĄala je drĹžati Petrokemija, ali je promet tom dionicom stao na 482.136 kuna, uz pad cijene 0,37 posto. Ulaga i su posebno bili zainteresirani za prodaju dionice najve e banke u Hrvatskoj pa je u srijedu cijena izdanja Zagreba ke banke potonula viĹĄe od etiri posto. Pale su i dionice Atlantic grupe, Dalekovoda i Atlantske plovidbe. Samo su dvije dionice me u 10 najlikvidnijih zabiljeĹžile u srijedu rast cijene, a i on je bio minimalan. Tako je dionica AD plastika uz 318.000 kuna prometa rasla 0,02 posto, a akove ki mlinovi dogurali su do stope od 0,9 posto rasta. Ana-

IVICA MUDRINI , predsjednik Uprave HT-a, ija dionica jedina na Zagreba koj burzi uspijeva ostvariti promet iznad milijun kuna SNIMIO HRVOJE DOMINI

liti ari su miĹĄljenja kako se trgovanje u srijedu uglavnom odnosilo na male ulaga e, ĹĄto se vidi i po malom prometu. Oni su pak pod dojmom velike rasprodaje na velikim inozemnim burzama od prethodnog dana pa su se odlu ili na isti potez s danom zakaĹĄnjenja i na Zagreba koj burzi. Me utim, ak ni pad indeksa

REGIJA

BROJKE

Skok cijene Gorenja, pad Krke Slovenski indeks SBITOP nastavio je u i srijedu pozitivnu seriju te rastao 0,11 posto, na 838,53 bodova.

Tradicionalno najtrgovanija na Ljubljanskoj burzi bila je

dionica Krke sa 488.948 eura prometa, a slijedila je dionica proizvo a a bijele tehnike Gorenja kojom se trgovalo u iznosu 108.920 eura. Nijedna druga dionica nije premaĹĄila promet od 100.000 eura. Beo-

gradski su brokeri pak u srijedu najviĹĄe posla imali s dionicom Bambi Banata koja je sa 100,8 milijuna dinara prometa bila uvjerljivo najtrgovanija na tamoĹĄnjoj burzi. Cijena te dionice rasla je gotovo ĹĄest

nije nikakav problem. Glavni je problem upravo u nedostatku dovoljnog broja ulaga a spremnih pove ati promet na Zagreba koj burzi, koja je u srijedu zabiljeĹžila ukupan promet jednak polovici prometa Hrvatskih telekomunikacija u najboljim danima Zagreba ke burze prije tri godine. Ante Pavi

posto te je posljednja zabiljeĹžena iznosila 19.927 dinara. Druga na popisu najlikvidnijih bila je dionica Tigra s 13,2 milijuna dinara. Beogradski indeks BELEX 15 bio je u plusu 0,24 posto. B. S.

0,20 0,24 posto rastao je sarajevski SASX 10

posto pao je banjalu ki BIRS

Michelle Obama u godinu dana brendovima donijela 2,7 mlrd. dolara Ameri ki predsjednik Barack Obama i njegova supruga Michelle pokazali su se kao zlatne koke za sve one koji su ih na bilo koji na in iskoristili za reklamu. Dokazao je to na primjeru prve dame profesor Gradskog sveu ilište New Yorka David Yermack, koji je izra unao da su prihodi modnih

marki i ostalih brendova ije proizvode koristi gospo a Obama porasli ak 2,7 milijardi dolara u kratko vrijeme. To nije, Michelle Obama je tu svotu uprihodila ponosnim vlasnicima razli itih brendova u 189 pojavljivanja u javnosti izme u studenoga 2008. i prosinca 2009. godine.

DOBITNICI DANA (ZSE) Beliš e Ledo Dom holding Croatia osiguranje AD Plastik 23 Raste

3,55% 2,75% 1,13% 1,03% 0,02%

To je dobra vijest za kompanije ije ime ljubi Michelle, poput tvrtke J. Crew i njezinih investitora. Istraživanje je pokazalo i da su 'Michelline' kompanije zaradile nauštrb onih koje nije reklamirala. Te su kompanije, pokazalo se, izgubile na vrijednosti u odnosu na one koje preferira prva dama. B. S.

GUBITNICI DANA (ZSE) Atlantska plovidba 2,14% Dalekovod 0,64% Ina 0,60% Petrokemija 0,37% HT 0,26%

6 Nema promjene

35 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,120.75 152,90

Prom. 0,64% 0,02%

Sirova nafta 79,49 Prirodni plin 3,40 Zlato 1.332,02 Srebro 23,37 Goveda 97,03

-4,32% +0,74% -2,67% -3,99% 0,00%

TRAŽI SE NOVI MARK ZUCKEBERG

Američki milijarder plaća studente da odustanu od školovanja

MARK ZUCKEBERG, osniva Facebooka

ARHIVA BUSINESS.HR

Ameri ki milijarder Peter Thiel nudi nagrade budu im poduzetnicima koji namjeravaju napustiti školu kako bi realizirali svoje ideje i, nada se Thiel, zaradili na njima. Peter Thiel poznat je kao jedan od prvih investitora u Facebook, suosniva je kompanije PayPal i investitor u hedge fondove. Od sada e biti poznat i po tome što perspektivnim mladim poduzetnicima nudi 100.000 dolara da odustanu od sveu ilišta. Thiel kaže kako želi potaknuti neke od ameri kih naj-

boljih mladih umova da postignu više od dobivanja diplome u životu i pronalaska posla. Stoga nudi subvencije za 20 perspektivnih budu ih poduzetnika koji su voljni napustiti školu i posvetiti se svojim idejama. Njegova je inicijativa pokrenula pitanje je li neodgovorno poticati mlade da budu 'novi Mark Zuckeberg', koji je ostavio školu, pokrenuo Facebook i zaradio milijune. Umjesto na pohlepu, neki ipak smatraju da mlade treba poticati na dobro staro školovanje. B. S.

SVIJEST »OVJE»ANSTVA

Twitter predviđa događanja na burzi Iako postoje analiti ari tržišta kapitala koji su uspješniji od svojih kolega u predvi anju stanja na burzi, kada se uzmu u obzir sva predvi anja, ispada da je gotovo nemogu e biti u pravu u više od 50 posto slu ajeva, što zna i da to no predvi anje više ovisi o slu ajnosti nego o znanju. Johan Bollen s Indiana Universityja pronašao je na in kako predvidjeti kretanja na burzi šest dana unaprijed. Jedino sredstvo koje koristi jest analiza na prvi pogled nepovezanih rije i koje pišu korisnici Twittera. Slijede-

i pretpostavku da golema koli ina podataka s Twittera u odre enoj mjeri reprezentira svijest ovje anstva, Bollen je stvorio algoritam GPOMS koji mjeri šest stanja svijesti: sre u, prijaznost, uzbunjenost, sigurnost, vitalnost i mirno u. Analizom 9,7 milijuna twittova od 2,7 milijuna korisnika diljem svijeta otkriveno je da GPOMS i Dow Jones Industrial Average koreliraju u 87,6 posto slu ajeva, s tim da DJIA, neobjašnjivo, kasni za Twitterom od dva do šest dana.

www.business.hr

UKRATKO... Mravak u petak na slobodi? Bivši šef HEP-a Ivan Mravak, koji svojim svjedo anstvom Uskoku otvara put novim optužnicama, u petak bi mogao na slobodu jer Županijski sud tada odlu uje o produljenju pritvora. Merkel udvostru ila njema ki BDP Njema ka vlada kancelarke Angele Merkel udvostru ila je prognozu o rastu gospodarstva u ovoj godini na 3,4 posto. Vlada zbog rasta BDP-a o ekuje i otvaranje novih 300.000 radni mjesta u sljede oj godini. Sabo misli da zaslužuje ve u pla u Gradona elnik Vukovara Željko Sabo pove ao si je pla u sa 13.000 na 15.000 kuna kako ne bi imao manju od gradona elnika susjednih Vinkovaca i jer mu radni dan traje od 14 do 16 sati.

Darko Bani ek

Kako e hrvatska Vlada odgovoriti na pokušaj SDP-a da joj izglasa nepovjerenje, pratite na ...