Business.hr broj 747 by Business.hr

POHVALILI SE REZULTATIMA 8

Promet dm-a 1,8 milijardi kuna, dobit gotovo 100 milijuna kn 'Od krize ne možemo pobje i, ali unato njoj uspjeli smo ostvariti sve ciljeve', pohvalio se prilikom prezentacije poslovnih rezultata Mirko Mrakuži , direktor dm-drogerie markta Hrvatska, koji ne propušta priliku u prvi plan umjesto brojki staviti zaposlenike

OPORAVAK 9

Industrijska proizvodnja neočekivano porasla 3,1%

PETAK/SUBOTA 22 i 23/10/2010

BROJ 747 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

JE LI TO POTICAJNA ULAGA»KA KLIMA? 4-5 Umjesto pohvale za to što je uspio nagovoriti švedsku Ikeu da do e u njegovu op inu, na elnik Rugvice Ivan Remenar od saborskog Povjerenstva za odlu ivanje o sukobu interesa dobio je packu, a Ikea još jedan šamar od hrvatskih vlasti

Doveo Ikeu pa zaradio kaznu

od 10.000 kn

info&stav

INDIKATOR

2-3

Pogoršana gospodarska klima

IRB-u programi od milijun eura

business.hr Petak 22/10/2010 Subota 23/10/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenici glavnog urednika: Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Ozra je me u elnicima kompanija u vezi sa situacijom u gospodarstvu eurozone u listopadu je pogoršano više nego što se o ekivalo, pokazalo je Markitovo izvješ e o gospodarskoj klimi. Ukupni indeks menadžera nabave (PMI) smanjen je na najnižu razinu u posljednjih 12 mjeseci od 53,4 boda, nasuprot 54,1 bodu u rujnu. PMI je u listopadu pao tre i mjesec zaredom.

Institut Ru er Boškovi (IRB) ugovorio je prva dva IPA projekta vrijedna milijun eura. Rije je o projektima odabranim me u 19 projektnih prijedloga pristiglih na prvi natje aj iz tog programa u rujnu 2009. "Velik je uspjeh za naš Institut dobiti dva od ukupno pet odabranih projekata za financiranje", istaknula je ravnateljica IRBa Danica Ramljak.

OPORAVAK PROIZVODNJE KAPITALNIH DOBARA

Industrijska proizvodnj neo ekivano porasla 3,1 Preliminarni podaci DZSa za rujan o rastu industrijske proizvodnje pozitivno su iznenadili, navode analiti ari RBA komentiraju i u etvrtak objavljene podatke o 3,1-postotnom rastu industrijske proizvodnje u rujnu.

Blagi optimizam

"Suprotno našim o ekivanjima industrijska proizvodnja izra unata iz kalendarski prilago enih indeksa zabilježila je godišnji rast 3,1 posto. Prekid negativnog trenda posljedica je baznog u inka (u rujnu prošle godine pad je iznosio 9,6 posto), blagog intenziviranja gospodarske aktivnosti i kontinuiranog relativno snažnog pada zaliha industrijskih proizvoda",

KUPCI još uvijek štede na kupnji trajnih dobara za široku potrošnju pa je tako u tom industrijskom sektoru u rujnu zabilježen pad SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

navode iz RBA. Najve i godišnji rast zabilježen je kod proizvodnje netrajnih proizvoda za široku potrošnju (10 posto), no u RBA-u kažu da je najzna ajniji rast proizvodnje kapitalnih dobara 5,2 posto. "Iako je rast u tom segmentu dominantno poslje-

dica niske prošlogodišnje baze (u rujnu prošle godine proizvodnja kapitalnih dobara pala je 19,5 posto), pozitivni pomaci nakon dugotrajnog i kontinuiranog pada bude blagi optimizam", kažu analiti ari RBA. Rast je zabilježen i kod proizvodnje energije (5,4

posto). S druge strane, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala je 10,4 posto. "S obzirom na to da je rije uglavnom o dobrima ija se kupnja može odgoditi, s padom raspoloživa dohotka te posljedi no padom potražnje smanjena je i njihova proizvodnja", pojašnjavaju u RBA-u. Pad proizvodnje zabilježen je i kod intermedijarnih proizvoda (3,8 posto).

Mjese ni rast 3,3%

Rast industrijske proizvodnje ostvaren je i na mjese noj razini: u rujnu u odnosu na kolovoz industrijska proizvodnja porasla je 3,3 posto, a u prvih je devet mjeseci u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje industrijska proizvodnja smanjena

OP I ŠTRAJK PROTIV TEŠKOG STANJA

Sindikati: Ubojit odgovor ne znači ubijanje Dan nakon što je Ustavni sud odlu io kako nema potrebe za održavanjem referenduma o izmjenama Zakon o radu, šefovi pet središnjica na zajedni koj su konferenciji najavili štrajkove i prosvjede. Njima e, prema rije ima Vilima Ribi a, predsjednika Matice hrvatskih sindikata, prethoditi

poziv lanstvu pet središnjica - SSSH, NHS, URSH, HUS i MHS - da se izjasne jesu li za pokretanje industrijskih akcija te peticije za raspisivanje izvanrednih izbora. U slu aju ve inske potpore zaposlenih, sindikati su spremni organizirati op i štrajk, koji ne bi bio vezan samo uz pitanje

referenduma, ve prije svega uz teško stanje hrvatskog radništva, odnosno zbog sve gore situacije s isplatom pla a, pravom na rad i ostalog. "Ustavni sud kroja nica je po mjeri politike ispod svakog stru nog kriterija", rekao Ribi . Saboru su uputili poziv neka ne postupa po

odluci Ustavnoga suda, što nije obvezan, ve da raspiše referendum. HUS Ozrena Matijaševi a ne odustaje od inicijative za ukidanjem Ustavnoga suda, a sam Matijaševi naveo je niz zemalja, me u kojima i SAD i Veliku Britaniju, koje uop e nemaju Ustavni sud, ve njegove

››

BISER DANA

Još da razmišljam o saborskim mandatima, to mi je previše! Ja i kad spavam razmišljam o gospodarstvu ŽELJKO KERUM, splitski gradona elnik, na upit što misli o zahtjevu oporbe za raspisivanje izvanrednih izbora FOTO PRKIC / CROPIX

dnja 3,1%

nje

BROJKA

1,5 posto. "Iako je rast industrijske proizvodnje u rujnu dugo ekana dobra vijest, posebno jer je uvelike temeljen na rastu proizvodnje kapitalnih dobara, o njezinu je oporavku još rano govoriti. Naime, doma a potražnja, iji je utjecaj klju an s obzirom na to da hrvatsko gospodarstvo nije izvozno orijentirano pa ne može osigurati stabilniji rast, još je uvijek razmjerno slaba. Do kraja godine o ekujemo da e stope rasta biti blage. Uz u inak baznog razdoblja pozitivan doprinos tome trebao bi do i od prvih naznaka oporavka doma e potražnje. Ipak, na razini cijele godine o ekujemo pad industrijske proizvodnje 0,8 posto", kažu analiti ari RBA. B.hr

ovlasti obavlja Vrhovni sud. Na upit Business.hr-a na kakav su "ubojiti odgovor" mislili kada su doznali da ne e biti referenduma, Ribi je rekao kako se radilo samo o retori koj figuri odnosno hiperboli. "Dakako da nismo misli na ubijanje. udi me da neki ugledni sveu ilišni profesori to nisu shvatili", rekao je Ribi . Igor Medi

200 milijuna eura u sklopu etvrte tranše zajma isplatila je ju er Europska unija Letoniji kako bi se sprije io njezin ste aj

UVODNIK

Sukob interesa? To nema veze sa zdravim razumom Darko Bani ek, darko.banicek@business.hr

a je put do pakla poplo an dobrim namjerama Damir Polan ec je shvatio tek kad mu je sudac odrezao 15 mjeseci zatvora zbog "kreativnog" rješavanja politi kog problema, no da put do jednog od najve ih ulaganja u Hrvatsku vodi u pakao na elnik op ine Ivan Remenar nije ni sanjao dok ga saborsko Povjerenstvo za odlu ivanje o sukobu interesa nije kaznilo jer je Ikei uklonio prepreke za ulaganje vrijedno dvije milijarde kuna. U HRVATSKOJ je o ito postalo sasvim normalno da poneko od desetaka besmislenih državnih tijela postavi pred ulaga a zahtjev koji ne samo da nije mogu e ispuniti ve se kosi sa zdravim razumom. Što je uop e bilo u glavama lanova povjerenstva koji su digli ruku za odluku koja se kosi sa zdravim razumom vjerojatno se nikada ne e saznati, no oni su oslikali Hrvatsku upravo onakvom kakva uistinu jest, odnosno kakvu je vide oni koji bi u nju trebali ulagati. Nesposobna, nerazumna i ograni ena! Kako druk ije opisati podizanje ruke za odluku u

JADRANKA KOLAREVI , lanica Povjerenstva za sukob interesa, potrudila se objasniti zašto su kaznili na elnika Rugvice SNIMIO HRVOJE DOMINI

››

Na elnik Rugvice Ivan Remenar kažnjen je jer je odgovorio na zahtjev Ikee i omogu io joj ulaganje, što Povjerenstvo za odlu ivanje o sukobu interesa smatra pogodovanjem privatnom interesu. To što su tom odlukom otvorene stotine radnih mjesta nije bilo pitanje za raspravu. Nevjerojatno! kojoj piše da je Ikea pogriješila što je zatražila pove anje gra evinske zone za svoj projekt jer je ispunjenjem tog zahtjeva, koji je ina e uvjet za ulaganje, onaj tko ga je ispunio teško prekršio zakon i našao se u sukobu interesa. Život o igledno piše i zapetljanije pri e od Kvake 22. Da ne bude nikakve zabune,

na izravni upit kako može biti sukoba interesa kada se osu ena osoba nije osobno okoristila svojim djelovanjem, kojim je usput re eno doveden veliki ulaga , zamjenica predsjednika povjerenstva Jadranka Kolarevi odgovara da oni ne mogu znati je li se on okoristio niti je to uop e bilo sporno. Remenar je kažnjen jer je pozitivno

odgovorio na zahtjev ulaga a i omogu io mu ulaganje, što povjerenstvo smatra pogodovanjem privatnom interesu. To što su tom odlukom otvorene stotine radnih mjesta i što je prora un op ine bogatiji za desetke milijuna kuna od komunalnih davanja to, eto, u ovom slu aju nije bilo pitanje za raspravu. Nevjerojatno!

tema 4-5

JE LI TO POTICAJNA ULAGA»KA KLIMA? Umjesto pohvale za to što na elnik Rugvice Ivan Remenar od Hrvatskog sabora dobio je packu, a Ik

Zbog dovođenja Ikee zaradio kaznu od 10.000 kuna Iako saborsko Povjerenstvo za odlu ivanje o sukobu interesa nije imalo dokaza, pa ni indicija da se na elnik Rugvice Ivan Remenar u poslu s Ikeom privatno okoristio, proglasilo ga je krivim za sukob interesa. Zna i li to da je odsad svaki gradona elnik ili na elnik u sukobu interesa kada razgovara s potencijalnim ulaga ima? Kako mislimo privu i ulaganja? Dugo iš ekivani i najavljivani projekt izgradnje dvije milijarde kuna vrijednog trgova kog centra Ikee u op ini Rugvica, za koji iz švedske kompanije tvrde da e biti me u pet najve ih u Europi, za saborsko Povjerenstvo za odlu ivanje o sukobu interesa sumnjiv je posao u kojem je, zaklju uju, na elnik Rugvice Ivan Remenar neprimjereno pogodovao Ikei. Povjerenstvo je Remenaru naime izreklo kaznu od 10.000 kuna jer je u njegovu odgovoru Ikei na pismo namjere prepoznalo kršenje Zakona o spre avanju sukoba interesa. Prema odluci ve ine u

povjerenstvu, Remenar se našao u sukobu interesa jer je prema privatnom investitoru "ostvario zabranjeno djelovanje" opisano u lanku 6. Zakona. Preciznije, pogriješio je jer je 2008. preuzeo obvezu da e podržati Ikeu u gradnji trgova kog centra u svojoj op ini, nakon ega je po eo izmjenu prostornog plana op ine.

A slobodne zone?

Navedeni lanak 6. govori kako državni dužnosnici ne smiju ostvariti privatni interes ili dobiti dar i naknadu u obavljanju svoje dužnosti, no, koliko je poznato, Remenara povjerenstvo ne

tereti da se osobno okoristio ve da je privatnom investitoru obe ao nešto što nije smio. To pak otvara pitanje opravdanosti te odluke jer je Remenar kao na elnik op ine zapravo jedini koji u ime svoje op ine smije i dužan je pregovarati s potencijalnim zainteresiranim privatnim ulaga ima. Naime ako je povjerenstvo zaklju ilo da je on u sukobu interesa bez dokaza o tome da je imao privatne koristi u pogodovanju Ikei, onda bi trebalo kazniti i sve druge na elnike i gradona elnike koji su ulaga ima pogodovali u slobodnim zonama ili su napravili bilo kakvu prenamjenu zemljišta.

SLOBODAN MIKAC:

' arstrškvu spod je pAgljencuijeska go 'Ovo u pod e kac i dodao da daj ašnji elnik Nekad z za poticanje ulaganja i izvo ivakt je i koj ac, Mik an Slobod u no podupirao planove Ikee nan ože zgr je bio , koj Hrvats kon što je uo za odluku povjerenstva. "Ovo je pljuska investitorskoj klimi, a ako se tako nastavi, to je pljuska hrvatskom gospodarstvu", rekao je Mi-

"Ne mogu komentirati nešto što nisam vidio. Sada prvi put ujem nešto o tome", rekao je za Business.hr vidno zbunjeni Re-

i iskazuje svaku ast na elniku Remenaru te želi da Hrnavatska ima što više takvih elnika. e"Ovo je primjer kako se spr avaju investicije. Robujea mo formalnostima. Od eg emo živjeti? Od Povjerenstva za sukob interesa ili od ac. svojega rada?", pita se Mik

menar, koji do upita Business.hr-a nije bio svjestan da je povjerenstvo u srijedu o njemu uop e odlu ivalo.

POTPUNO PROMAŠILI TEMU

Povjerenstvo: Pitanje je ho e li Ikea donijeti bolji i jeftiniji na Povjerenstvo za odlu ivanje o sukobu interesa ini šest saborskih zastupnika: Suzana Bili Vardi , Miljenko Dori , Josip Leko, Krunoslav Markovinovi , Daniel Srb i Emil Tomljanovi , pet lanova iz redova uglednika: Mate Ka an, koji je i JADRANKA KOLAREVI , zamjenica predsjednika Povjerenstva za odlu ivanje o sukobu interesa i predsjednica udruge Potroša FOTO KONJEVIC/CROPIX

predsjednik, zatim Jadranka Kolarevi , Vlaho Bogiši , Zorislav Antun Petrovi i Ivan Tanta. Od njih nitko ne želi otkriti tko je kako glasao, no lanica Jadranka Kolarevi nam je otkrila da je odluka bila teška te se o Remenaru raspravljalo ak na dvije sjednice, a na kraju su neki lanovi bili i suzdržani. "Presudili smo nakon iscrpnih o itovanja koje smo zatražili, a klju no je bilo što se oko tih prenamjena zemljišta u Hr-

a to što je uspio nagovoriti švedsku Ikeu da do e u njegovu op inu, ku, a Ikea još jedan šamar od hrvatskih vlasti

kee

d ac.

business.hr Petak 22/10/2010 Subota 23/10/2010

ŠOK U IKE

'Kakvu to atmosferu pokušavate stvoriti prema ulaga ima u Hrvatsku?' Na stranu na elnika Rugvice Ivana Remenara stala je odmah i Ikea, koja, iako je u ovom slu aju nitko ne proziva, upozorava kako je u državama koje žele privu i strana ulaganja u potpunosti normalno i poželjno da postoji komunikacija izme u potencijalnih investitora i lokalnih i viših vlasti. "Ako se takva komunikacija kažnjava, postavlja se pitanja kakva se atmosfera prema ulaga ima stvara ako se moraju bojati razgovora sa svojim prirodnim partnerima." Ikea, koja se oglasila preko svoga glasnogovornika u Hrvatskoj Igora Štefanca, upozorava na to da povjerenstvo nije u obzir uzelo sve injenice. "Op ina Rugvica svojim je odlukama i prije dolaska tvrtke Ikea u Rugvicu ve zapo ela postupke izmjena i dopuna prostornog plana ure enja pa ne može biti ni govora da se pogodovalo našem projektu jer op insko vije e i nije moglo znati, prije nego što smo poslali pismo namjere, koji su naši planovi", navodi Štefanac.

skog povjerenstva postavlja za sve budu e slu ajeve ulaganja. Mati nije jedini koji se brine zbog posljedica ove odluke. Sugovornik Business.hr-a, koji ne želi javno OGLAS

IVAN REMENAR, na elnik op ine Rugvica

"To je ludost! Prou avam upravo kako se mogu žaliti i sigurno u to u initi. Jedno je sigurno, tu nema nikakva sukoba interesa", uvjeren je Remenar, koji je 16. lipnja, kako navode u povjerenstvu, poslao svoje o itovanje na prijavu o sukobu interesa temeljem koje je povjerenstvo odlu ivalo.

Sve ide na sud

Objašnjenjem kojim se opravdava kazna za Remenara za u eni su i u njegovoj Hrvatskoj selja koj

SNIMIO H. DOMINI

stranci. "Koliko mi je poznato, krajnje rješenje ovog slu aja dobit emo u sudskom sporu pa sudski dio pri e ne želim komentirati. No nakon ovakve odluke jedna stvar nije jasna. Kako se investicije i otvaranje radnih mjesta uop e mogu poticati nego da se lokalne ili državne vlasti aktivno uklju e i potencijalnim investitorima ponude bolje uvjete za ulaganje", upozorava tajnik HSS-a Nenad Mati kakav se presedan ovakvim rješenjem sabor-

niji namještaj vatskoj vuku repovi. Pitanje je ho e li nam Ikea donijeti bolji namještaj po jeftinijim cijenama, a ima onih koji tvrde da Ikea gdje god do e proguta druge. Presudio je naš zakon prema kojem na elnik nije smio dati podršku Ikei promjenom prostornog plana jer to može samo Ministarstvo", ustvrdila je lanica povjerenstva Jadranka Kolarevi , zaboravivši da kvaliteta namještaja nije predmet rada povjerenstva te da o prostornom planu odlu uju jedinice lokalne samouprave.

govoriti o radu povjerenstva, tvrdi da je sude i prema ovoj odluci svaki gradona elnik ili na elnik op ine konstantno u sukobu interesa kada razgovara s potencijalnim ulaga ima.

"Ova odluka zna i da je i Milan Bandi u sukobu interesa kada god Konzumu napravi pristupnu cestu do nekog novog du ana", zaklju uje naš sugovornik. Darko Bani ek

E N I I C I N R O Z D NOVI NA tema 6-7

NATJEÂťAJI ZA NO Vla nadzornim odborima 13 t

BivĹĄi ĹĄef Uprave Ine, savjetnica u Janafu ĹĄef investicija u Adri Ministre Ivana Ĺ ukera, BoĹžidara Pankreti a i Tomislava Ivi a za mjesec i pol dana u NO-u Ine zamijenit e Davor Ĺ tern, konzultant i bivĹĄi predsjednik Uprave Ine, savjetnica predsjednika Uprave Janafa Gordana Sekuli i Damir Van eli , investicijski direktor Adris grupe. NaĹĄi sugovornici u Ini smatraju kako je rije o dobrom izboru, a oporbenjaci se (na elno) protive na inu njihova izbora Hrvatska je vlada na zatvorenoj sjednici donijela odluku o imenovanju novih lanova i razrjeĹĄenju starih u 13 nadzornih odbora tvrtki u drĹžavnom vlasniĹĄtvu. Od tih 13 tvrtki najatraktivnija su svakako imenovanja u Ini, gdje su opozvani dosadaĹĄnji lanovi Nadzornog odbora Ivan Ĺ uker, BoĹžidar Pankreti i Tomislav Ivi , a skupĹĄtini su predloĹženi novi - Davor Ĺ tern, Gordana Sekuli i Damir Van eli .

Smjena Milkovi a

Davor Ĺ tern je bivĹĄi ministar gospodarstva, nekadaĹĄnji ĹĄef Uprave Ine i potpredsjednik tre e najve e ruske naftne kompanije TNK, pa poznavatelji prilika u Ini smatraju da je on dobro i stru no rjeĹĄenje. Jednako je dobro i stru no rjeĹĄenje, smatra naĹĄ izvor u Ini, Gordana Sekuli , dugogodiĹĄnja savjetnica predsjednika Uprave Janafa, a Damir Van eli nije dosad bio povezan s energetikom, ali je dobro poznat kao investicijski direktor Adris grupe.

"Pro i e joĹĄ najmanje mjesec i pol dana prije nego ĹĄto imenovanje postane sluĹžbeno", kazao je kratko Davor Ĺ tern i dodao da Gordanu Sekuli i Van eli a ne poznaje, ali o njihovom dosadaĹĄnjem radu zna samo pozitivne stvari. Nije Ĺželio komentirati poteze budu e Uprave, kao ni kadrovske promjene o kojima se naga a. Naime, dobro obavijeĹĄteni izvori tvrde da je, nakon imenovanja Nadzornog odbora, sljede i logi an korak smjena Uprave, ali i smjena me u izvrĹĄnim direktorima. Naime, ve se neko vrijeme spekulira o odlasku Bojana Milkovi a, koji se spominje u slu aju Fimi medije. "Na elno pozdravljam ideju imenovanja stru nih ljudi u nadzorni odbor", komentirao je HNS-ovac Dragan Kova evi . "No, u ovoj zemlji sigurno nitko nema iluzija da ljudi izabrani u nadzorni odbor strateĹĄki vaĹžnih korporacija nisu proĹĄli provjeru vladaju ih struktura i da na nekoj razini ne e odgovarati tim lju-

dima", ocijenio je Kova evi i kao primjer takva ponaĹĄanja istaknuo Ustavni sud kao najviĹĄe tijelo u druĹĄtvu koje bi trebalo biti neovisno o politici i pojedincima. "Zadnja doga anja pokazuju da to nije tako", kaĹže Kova evi aludiraju i na odluku Ustavnog suda o referendumu. Izabrani ljudi jesu stru ni, dodao je, ali u naĹĄim uvjetima vjerojatno e biti pod utjecajem politike.

Veza s AdleĹĄi

Mnogo je oĹĄtriji bio Ljubo Jur i . "Mislim da nadzorne odbore tvrtki ne treba birati na natje ajima. Kroz nadzorne odbore vlasnik, odnosno drĹžava, kontrolira rad tvrtke, a uprave bi trebale biti stru ne", smatra Jur i . I ocjenjuje da su natje aji zapravo alibi: "Ĺ ternovo imenovanje sasvim sigurno ima veze sa suradnjom premijerke i ur e AdleĹĄi ", ocijenio je Jur i . Nije propustio kritizirati novi na in imenovanja lanova nadzornih odbora istaknuvĹĄi da drĹžava ima pravo

DAVOR Ĺ TERN, konzultant, bivĹĄi ministar gospodarstva, nekadaĹĄnji ĹĄef Uprave Ine i potpredsjednik tre e najve e ruske naftne kompanije TNK

GORDANA SEKULI , dugogodiĹĄnja savjetnica predsjednika Uprave Janafa

DAM dire

BOĹ˝IDAR PANKRETI , potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja, ĹĄumarstva i vodnoga gospodarstva

TOM star me nost

out IVAN Ĺ UKER, potpredsjednik Vlade i ministar financija

izabrati lanove nadzornog odbora za koje ocijeni da e najbolje ispunjavati njezine ciljeve. "Za to nisu potrebni natje aji jer je drĹžava vlasnik i svaki vlasnik ima pravo sam odabrati ljude koji e nadzirati njegovo vlasniĹĄtvo. Uprava je ipak druga stvar, od uprave se o ekuju stru nost i poznavanje poslovnih procesa", tvrdi Jur i . Na pitanje o ekuje li ve e kadrov-

ske promjene u Upravi, Jur i je odgovorio negativno: "Ne vjerujem da e se iĹĄta bitno mijenjati". U promjene ne vjeruje ni Josip Kregar. "Ĺ teta ĹĄto se ovako kasno odlu ilo imenovati sposobne i kompetentne ljude kada je kompanija ve prodana i u stranim rukama", kaĹže Kregar. Ĺ to se ostalih odlazaka i imenovanja ti e, javni su na-

O Vlada je donijela odluku o imenovanju svojih predstavnika u ma 13 tvrtki na temelju provedenog natje aja za stru ne nadzornike

ne, fu i drisu

otar rstva

business.hr Petak 22/10/2010 Subota 23/10/2010

STARI I NOVI ÂťLANOVI DRĹ˝AVNIH TVRTKI INA d.d.

Zoran Krsnik

Frane BoĹžina

OUT

Gizela BiĹĄko

Branko Ĺ˝alac

Ivan Ĺ uker

Davor Ĺ tern

Ĺ˝eljko Lon ar

Mihael Akerman

BoĹžidar Pankreti

Gordana Sekuli

Mirko Ersti

Tomislav Ivi

Damir Van eli

Vlasta BeloĹĄevi

Habijanec

Veterinarska ambulanta d.d. Donji Lapac

Nacionalna veletrĹžnica d.d. OUT

OUT

Lidija Mrkoci

Hrvoje Prpi

Davor PaĹĄali

Ivan Hodali

Nikola Stevi

Edo BaĹĄi

Nenad Mati Vinka d.d. Agroduhan d.d.

OUT

JakĹĄa Ĺ esti

DraĹžen DĹžoji

Dinko eri

uro Matovina

Luka Burilovi

Stjepan Mikol i

Josip Job

Andrija Popovi

Antun Ĺ timac

Mirela Zagorac

Stjepan Vencl Zrakoplovno-tehni ki centar d.d. OUT

Miljenko Pavlakovi

Ante Ĺ imunovi

Fabijan Peronja

Tomislav Pavkovi

Jure Ĺ ari

Ivan Milat

Marko KriĹžanac

Ĺ˝eljko Fioli

Ivica BaĹĄi

Josip Matas

Petar Bara

Ton i BoĹžani

Marijan Fiket

Vlado Bagari

Ivica Vidovi

Slavek Repi

Marijan Ĺ˝ivkovi

Ana Michieli

Damir Ĺ ebeti

Dalmacijavino d.d. OUT DAMIR VAN ELI , investicijski direktor Adris grupe

Pleter usluga d.o.o.

Imota d.d. OUT

OUT

Gizela BiĹĄko

Tomislav Ĺ uĹĄnjar

Ĺ˝eljko GorĹĄi

Ivan Raos

Branislav Ĺ keva

Tomislav Pavkovi

Slavko Bari

Domagoj Vri ka

Miljenko Pavlakovi

Tomislav Tomi

Robert Penda

IPK Osijek d.d. TOMISLAV IVI , ministar obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti

tje aji donijeli cijeli niz izmjena i u ve ini od preostalih 12 tvrtki predloĹženi su novi nadzorni odbori. U nekim su tvrtkama zadrĹžani neki stari lanovi, u nekima su posve izmijenjeni, a u nekima se pak ponavljaju lanovi NO-a drugih tvrtki. Vlada je na ju eraĹĄnjoj sjednici imenovala i lanove NO-a agencije Alan. Iva UĹĄ umli Greti Nina Domazet

OUT

Luka Crnkovi

Petar Lagator

Pomorski centar za elektroniku d.o.o.

Drago Ĺ ubari

OUT

Zvonimir Zduni

Ivan Bubi

Alen urin

Ivan Brkovi

Vilko Klasan

Nikolina Sladoljev

Josip Salapi KaĹĄtelanski staklenici d.d. OUT

Ivan agalj

Ante Bi ani

Agencija Alan d.o.o.

Mladen Pavi

Zdravko Ĺ imovi

OUT

Anica Lucevi

Marko Duvan i

Milan KneĹževi

Danijel Ĺ kugor

Ante Dedi

Nevenka Zrinski Lovri ,

Ivan Mati Regionalna veletrĹžnica Benkovac d.d.

Zoja Crne ki

OUT

Bernard Topi

doga aji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 22/10/2010 Subota 23/10/2010

PROSVJED U ZAGREBU

Radnici splitske Ĺ˝eljezare ispred Katedrale Zagreb. Oko 150 radnika splitske Ĺ˝eljezare doĹĄlo je ju er na prosvjed u Zagreb, nakon ega je dio krenuo prema zgradi DrĹžavnog odvjetniĹĄtva kojemu su predali dokumentaciju o navodnim nezakonitostima u privatizaciji Ĺ˝eljezare, a ve ina se uputila prema Katedrali. TraĹžili su sastanak s premijerkom

na kojem e biti i predstavnici mjerodavnih ministarstava i HFP-a. Odbili su pozive na razgovor ministara Popija a i Kalmete, kao i predsjednika HFP-a Vedrana Duvnjaka. "Duvnjak je obmanuo javnost rekavĹĄi da e raskinuti ugovor sa Zlomrexom i naplatiti korporativna jamstva, a ona su nenaplativa", rekao je predstavnik radnika Mladen Bekavac. â&#x20AC;&#x153;TuĹžno je da to govori ovjek iz institucije sa 120 pravnika, a ja seljak iz Imotskog znam da je to neneplativoâ&#x20AC;?, izjavio je Bekavac. H

PROSVJEDOVALO je oko 150 radnika splitske Ĺ˝eljezare koji su odbili poziv na razgovor ministara Popija a i Kalmete, kao i predsjednika HFP-a Vedrana Duvnjaka FOTO MEHKEK/CROPIX

Promet dm-a 1,8 mlr dobit gotovo 100 mil. POHVALILI SE REZULTATIMA 'Od krize ne moĹžemo pobje i, ali unato njoj uspjeli smo ostvariti sve ciljeve', pohvalio se prilikom prezentacije poslovnih rezultata Mirko MrakuĹži , direktor dm-drogerie markta Hrvatska, koji ne propuĹĄta priliku u prvi plan umjesto brojki staviti zaposlenike Kada vam tvrtku vlastiti zaposlenici tre u godinu zaredom biraju za Najposlodavca godine, a tome pridruĹžite i nagradu NajpoĹželjnijeg poslodavca u izboru onih koji traĹže novi posao, moĹžete biti sigurni da radite dobar posao. Jasno je to i Mirku MrakuĹži u, direktoru dm-a Hrvatska, koji je ve ĹĄesnaestu godinu na elu tog trgova kog lanca. U razgovoru za Business.hr MrakuĹži je pokuĹĄao objasniti kako njegova tvrtka prkosi trĹžiĹĄnim trendovima i unato teĹĄkoj gospodarskoj

MIRKO MRAKUĹ˝I , direktor dm-drogerie markta Hrvatska SNIMIO SAĹ A ETKOVI

situaciji biljeĹži kontinuiran rast. Kako uspijevate odrĹžavati rast prometa i prihoda u vrijeme kada cijelo gospodarstvo tone u sve dublji minus? - ovjek je klju an imbenik u naĹĄem poslovanju i oko njega se sve vrti. NaĹĄ moto "Tu me cijene, tu kupujem" nije isprazna fraza nego uistinu model po kojem radimo i Ĺživimo. Rezultat toga je istraĹživanje agencije Ipsos Puls provedeno u listopadu prema kojoj smo prvi izbor u kupnji kozme-

tike i zdrave hrane sa stopostotnom prepoznatljivoĹĄ u me u ispitanicima. Je li samo takav pristup dovoljan da privu e 69.900 kupaca dnevno, odnosno ak 10.000 viĹĄe nego lani? - To je rezultat naĹĄeg ukupnog stvaralaĹĄtva. Trudimo se ljudima ponuditi kvalitetne proizvode po prihvatljivim cijenama uz

mnoge druge pogodnosti pri kupnji, kao ĹĄto su naĹĄi bodovi kojima se ostvaruje mogu nost povoljnije kupnje ili nagrada. Naravno, sve to prate i velika ulaganja koja su u proĹĄloj poslovnoj godini iznosila 63,8 milijuna kuna. Je li nepovoljna gospodarska situacija na bilo koji na in poremetila vaĹĄe poslov-

ne planove? - Od krize ne moĹžemo pobje i, ali unato njoj uspjeli smo ostvariti sve ciljeve. injenica da smo u ovo turbulentno vrijeme uspjeli unaprijed projicirati trĹžiĹĄnu sliku, potvrda je da racionalno upravljamo resursima. Pozitivni rezultati i kontinuirani rast samo su nagrada za to.

HFP

Zlomrexu 8 dana za pla anje 87 mil. kn Zagreb. Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) pozvao je ju er Zlomrex da u roku osam dana plati korporativna jamstva za Ĺ˝eljezaru Split u iznosu od 87 milijuna kuna, priop eno je iz HFP-a. "Ako Zlomrex ne obavi pla anje ili ne prihvati i sklopi sporazumni raskid ugovora, HFP e sukladno ugovoru pokrenu-

ti postupak prisilne naplate korporativnih jamstava", kaĹže se u priop enju. HFP podsje a da je 12. listopada dostavio Zlomrexu pisani prijedlog sporazumnog raskida ugovora, "koji pod odre enim uvjetima predvi a prijenos dionica druĹĄtva Ĺ˝eljezare Split u vlasniĹĄtvo HFP-a". Rok za o itovanje Zlomrexa bio je 20. listopada. Zlomrex se u danom roku nije o itovao na prijedlog HFP-a, ali je ju er priop enjem zatraĹžio produljenje roka za o itovanje do kraja sljede ega tjedna. H

mlrd. kn, mil. kuna GODINA U BROJKAMA

Otvaranjem novih du ana pove ali trĹžiĹĄni udjel Tvrtka dm-drogerie markt Hrvatska u etvrtak je predstavila odli ne poslovne rezultate za 2009./2010. godinu - promet od 1,8 milijardi kuna uz porast 2,1 posto te o ekivanu neto dobit oko 95 milijuna kuna. Te su brojke popra ene rastom trĹžiĹĄnog udjela drogerijskog asortimana 3,4 posto i on sada iznosi 24,9 posto. U proĹĄloj poslovnoj godini dm je uz jedan veliki distributivni centar otvorio i 11 novih poslovnica pa ih sada ima 128. Njihovim otvaranjem pojavila se potreba i za zapoĹĄljavanjem novih 80 radnika, pa kod â&#x20AC;&#x2DC;najpoĹželjnijeg i najboljeg poslodavca u Hrvatskojâ&#x20AC;&#x2122; trenuta no pla u primaju 1103 zaposlenika. A ta je pla a daleko iznad drĹžavnog prosjeka, poglavito iznad prosjeka branĹĄe. Naime, neto osobni dohodak u dmovim prodavaonicama u proĹĄloj je godini iznosio 7507,38 kuna. K tome, njihovi zaposlenici ostvaruju dodatne povlastice kao ĹĄto su trinaesta i etrnaesta isplata u visini bruto pla e, poklon bon svakoj ro enoj bebi u iznosu od 3000 kuna, mogu nosti skra enog i kliznog radnog vremena... "Kvalitetan odnos prema zaposlenicima i povoljna radna atmosfera prepoznati su i na trĹžiĹĄtu rada. Svaki dan dobijemo 15-ak zamolbi za posao putem naĹĄe internetske stranice, gdje pozivamo ljude da se jave u naĹĄu bazu podataka, te barem joĹĄ desetak onih nesluĹžbenim putem. Stoga gotovo i nemamo potrebu raspisivati natje aje za radna mjesta", otkrila je Gordana Picek, voditeljica ljudskih resursa u dm-u.

Jeste li budu e aktivnosti kompanije planirali kroz prizmu nastavka ekonomske krize ili oporavka gospodarstva? - NaĹžalost, nitko ne zna gdje je kraj tunela u kojem

se nalazimo. Stoga emo i dalje provoditi postoje u razvojnu strategiju, koja e, uvjeren sam, nastaviti naĹĄ uspjeĹĄan trend. Hrvoje Reljanovi

UNATOÂť PROBLEMIMA

Supernova u Zadru 28. listopada Zagreb. Trgova ki centar Supernova Zadar je pred zavrĹĄetkom radova, a otvorenje centra planirano je 28. listopada, priop eno je ju er. Planirano otvorenje u lipnju onemogu ili su problemi koje je uzrokovao glavni izvo a radova, gra evinska tvrtka Foedus, stoji u priop enju, uz obrazloĹženje da

kaĹĄnjenje nije uzrokovano samo propustima Foedusa u gradnji objekta, ve i injenicom da ta tvrtka nije podizvo a ima proslijedila novac koji je uplatio investitor. Supernova Gruppe bila je prisiljena sama privesti kraju ugovorene radove, a njezin direktor Frank Albert podsje a da je do ugovorenog datuma otvorenja bilo sagra eno samo 65% planiranog. Sa svim Foedusovim kooperantima morali su sklopiti nove ugovore. U centru e se, podje aju, otvoriti oko 700 novih radnih mjesta. B. hr

BROJKA

milijun eura iz fonda IPA osigurano je za gradnju nove hale u osje kom poduzetni kom inkubatoru Bios, a Grad e sudjelovati sa oko 350.00 eura

TRĹ˝IĹ TE RADA

Nezaposlenost u rujnu skoÄ?ila na 16,9 posto U Hrvatskoj je u rujnu, prema ju er objavljenim podacima DZS-a, stopa nezaposlenosti porasla sa 16,4%, koliko je iznosila u kolovozu, na 16,9%, viĹĄe nego ĹĄto se o ekivalo. Pet makroekonomista koji su sudjelovali u anketi Hine procjenjivalo je, u prosjeku, rast na 16,7%. OGLAS

Nedavno je HZZ izvijestio da je u rujnu broj nezaposlenih iznosio 289.503, ĹĄto je za 6173 osobe ili 2,2% manje nego mjesec prije, a za 30.310 osoba ili 11,7% viĹĄe nego u rujnu 2009. godine. "Negativni trendovi posljedica su stanja u realnom gospodarstvu, a stopa nezaposle-

nosti 16,9% u rujnu najviĹĄa je za taj mjesec od 2005.", kaĹže Zrinka Ĺ˝ivkovi -Matijevi , direktorica Direkcije za ekonomska istraĹživanja Raiffeisen Consultinga. NajviĹĄa razina stope nezaposlenosti u 2010. zabiljeĹžena je u oĹžujku i iznosila je 18,4%. H/B.hr

doga aji

Do 2013. Hrvatskoj 3,5 mlrd. eura

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 22/10/2010 Subota 23/10/2010

PAUL VANDOREN, ĹĄef Delegacije EU u Hrvatskoj SNIMIO SAĹ A ETKOVI

PRIVLAÂťENJE INVESTICIJA

Vlada utvrdila 43 prepreke za ulaganja Na sjednici Vlade doneseni su rokovi za otklanjanje 43 prepreka za ulaganja koje su utvr ene anketom me u veleposlanstvima i tvrtkama Vlada je u etvrtak usvojila Akcijski plan za uklanjanje prepreka za ulaganja u kojemu je utvrdila 43 prepreke i obvezala resorna ministarstva i druge nadleĹžne institucije da ih uklone u odre enim rokovima. Ministar gospodarstva uro Popija obrazloĹžio je da je prijedlog akcijskog plana uradilo posebno povjerenstvo u kojemu su, osim predstavnika ministarstava, sura ivali i predstavnici HGK, HUP-a i drugih institucija.

Jednostavni d.o.o.

Povjerenstvo je prepreke identificiralo na temelju informacija koje su prikupljene od stranih veleposlanstava u Hrvatskoj, stranih kompanija koje ovdje posluju te od doma ih investitora. Od mnoĹĄtva prijedloga zasad su odabrane 43 prepreke, no njihov broj nije kona an i naknadno e se po potrebi pove avati, rekao je ministar Popija . U akcijskom planu uvrĹĄtene su prepreke koje se ti u ulaska ulaga a u Hrvatsku (npr. pojednostavniti i ubrzati izdavanje radnih dozvola). Slijede registracije i ostale procedure oko osnivanja trgova kih druĹĄtava (pojednostavniti registraciju, una-

prijediti i ubrzati provedbu ste ajeva, pojednostavniti ulazak u poduzetniĹĄtvo kroz tzv. "jednostavni d.o.o." i sl.). NajviĹĄe je prepreka (15) koje se odnose na kupnju zemljiĹĄta, registraciju vlasniĹĄtva i gradnju. Valja urediti odnos izme u HEP-a i ulaga a glede zajedni kog ulaganja u infrastrukturu, produljiti rok Zakonu o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja, ubrzati provedbu zajedni kog IT sustava katastarâ&#x20AC;&#x201C;zemljiĹĄni knjiĹžni ured, pojednostavniti proces kupoprodaje nekretnina i sl.

BrĹže ovrhe

Pravosu e je dobilo obvezu da ubrza rjeĹĄavanje sudskih postupaka kroz u inkovit sustav ovrha i uvo enje javnih ovrhovitelja, ali i da zakonski ograni i osnivanje novih tvrtki vlasnicima tvrtki u dugovima. Ĺ to se ti e drugih prepreka koje se odnose na financijsko poslovanje i poreze, primjerice, Ministarstvo financija i Fina moraju definirati instrumente sigurne odnosno prisilne naplate potraĹživanja. U carinskom poslovanju nuĹžno je ukloniti tri prepreke, a pet ih je koje se odnose na poticanje i zaĹĄtitu ulaganja. Na kraju su definirane i tri prepreke koje se ti u ulaganja u sektorima u kojima postoje visoki investicijski potencijali (rudarstvo, obnovljivi izvori energije i OFFSET programi). Zoran Daskalovi

Zagreb. Europska unija je za prve dvije godine lanstva 2012. i 2013. Hrvatskoj namijenila 3,5 milijarde eura, od ega e 2,4 milijarde biti usmjereno na projekte razvoja konkurentnosti, osuvremenjivanja proizvodnje i otvaranja radnih mjesta, kazao je ju er ĹĄef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren na predstavlja-

nju posebnog izdanja asopisa Banke na temu "Mi smo dobili novac iz EU fondova". U proteklih 10 Hrvatska je od EU primila znatnu pretpristupnu pomo u iznosu od gotovo milijardu eura za izgradnju institucija, prekograni nu suradnju, promet, okoliĹĄ, regionalnu konkurentnost te poljoprivredu, kazao je Vandoren. "Hrvatska je dosad iz svih pretpristupnih EU programa CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD iskoristila 341 milijun eura", rekla je drĹžavna tajnica u Ministarstvu financija Iva-

na Maleti . Dosad je dostupno ukupno 679 milijuna eura, ĹĄto zna i da e dodatnih 300 milijuna biti dostupno u idu im godinama. Za sudjelovanje u shemama bespovratne pomo i uz ugovoreno EU sufinanciranje dosad se javilo 187 poduzetnika i neprofitnih organizacija. Vandoren je naglasio kako su EU fondovi jedinstveni prozor mogu nosti za hrvatske kompanije kako bi im se omogu ila modernizacija, pove anje proizvodnih kapaciteta te stvaranje radnih mjesta. H

Od ukupno 52.656 sluĹžbenika odlazi 5890 Ĺ EFOVA Broj drĹžavnih sluĹžbenika, me u kojima je svaki 11. ĹĄef neke od prevelikog broja ustrojstvenih jedinica, trebao bi se smanjiti pet posto, navode u Vladi Vlada je provode i mjere iz Programa gospodarskog oporavka u etvrtak utvrdila kriterije smanjenja broja zaposlenih u tijelima drĹžavne uprave ijom bi se realizacijom broj zaposlenih drĹžavnih sluĹžbenika trebao smanjiti pet posto, odnosno za oko 2630 sluĹžbenika, s obzirom na to da ih je 30. travnja 2010. godine u tijelima drĹžavne uprave, uredima i stru noj sluĹžbi Vlade ukupno radilo 52.656.

Negativna selekcija

Premda o ekuje da e smanjenje broja zaposlenih u drĹžavnoj upravi izazvati puno rasprave, premijerka Jadranka Kosor rekla je da se od smanjenja broja drĹžavnih sluĹžbenika ne e odustati te da e se provesti po na elu dva za jednoga, odnosno na dva otiĹĄla zaposlit e se jedan novi sluĹžbenik. Ministar uprave Davorin Mlakar istaknuo je da je

utvr ivanje kriterija jedna od mjera ijom bi se provedbom trebao rijeĹĄiti problem viĹĄka zaposlenih drĹžavnih sluĹžbenika koji se godinama gomilao. Osim viĹĄka zaposlenih, drĹžavna uprava je optere ena i negativnom kadrovskom selekcijom jer su u njoj ostali raditi uglavnom oni koji se nisu snaĹĄli na trĹžiĹĄtu rada, odnosno oni koji se nisu uspjeli zaposliti u privatnom sektoru, poput dijela njihovih bivĹĄih kolega koji su zbog boljih pla a otiĹĄli iz drĹžavne uprave u privatne tvrtke. Ministar Mlakar smatra da se me u glavnim problemima drĹžavne uprave koji generiraju velik broj zaposlenih isti e prevelik broj ustrojstvenih jedinica, odnosno njih 4328, bez tajniĹĄtva ministarstava i kabineta ministara, ravnatelja i drĹžavnih tajnika srediĹĄnjeg drĹžavnog ureda. Toliki broj ustrojstvenih jedinica posljedica je, pak,

prevelikog broja rukovode ih drĹžavnih sluĹžbenika. Ĺ efova u tijelima drĹžavne uprave trenuta no je 5890, odnosno svaki 11. drĹžavni sluĹžbenik nekakav je ĹĄef jer im se promoviranjem me u rukovode e sluĹžbenike osiguravala ve a pla a. NajviĹĄe je ĹĄefova u ministarstvima (4626 ili 10,97% ukupnog broja zaposlenih), slijede ih ĹĄefovi u drĹžavnim upravnim organizacijama (664 ili 17,45% ukupno za-

TURIZAM

U prora un od kazni 19,3 milijuna kuna

Rovinj. DrĹžavni je inspektorat iz podru ja ugostiteljstva, turizma i boraviĹĄne pristojbe do 15. listopada proveo 50.560 inspekcijskih nadzora ili 34% viĹĄe nego u istom lanjskom razdoblju, utvr eno je 59% viĹĄe slu ajeva krĹĄenja propisa (17.968), a na mjestu je napla eno 7% viĹĄe novca, odnosno ukupno 8,6 mil. kn za 5604

kazne. Te je podatke ju er na Danima hrvatskog turizma iznio glavni drĹžavni inspektor Kruno Kova evi . Po procjenama DrĹžavnog inspektorata, u prora un je temeljem kazni upla eno ukupno 19,3 milijuna kuna. Me u nelegalnim iznajmljiva ima osim 436 doma ih ima i stranih drĹžavljana, me u kojima je od 203 nadzora u 87 utvr ena nelegalnost u poslovanju ili 107% viĹĄe nego lani. Od stranaca, propise su najviĹĄe krĹĄili Slovenci, Austrijanci, Ma ari i Nijemci, vlasnici nekretnina. H

656 drĹžavnih azi ih 2630 DAVORIN MLAKAR, ministar uprave, kazao je kako je drĹžavna uprava optere ena negativnom selekcijo jer su u njoj ostali raditi uglavnom oni koji se nisu snaĹĄli na trĹžiĹĄtu rada, odnosno oni koji se nisu uspjeli zaposliti na bolje pla enim mjestima u privatnom sektoru SNIMIO HRVOJE DOMINI

poslenih), zatim ĹĄefovi u uredima drĹžavne uprave u Ĺžupanijama (557 ili 17% ukupno zaposlenih) te ĹĄefovi u srediĹĄnjim drĹžavnim uredima (23 ili 27,2% ukupnog broja sluĹžbenika).

Sistematizacija

Zato e klju ni kriteriji za smanjenje broja zaposlenih u drĹžavnoj upravi biti racionalizacija unutarnjeg ustrojstva i okvirnog broja drĹžavnih sluĹžbenika i na-

mjeĹĄtenika te racionalizacija sistematizacije radnih mjesta. Tek nakon toga slijedit e primjena klauzule 2 za 1, prirodni odljev odlaskom u mirovinu te outsourcing pomo no-tehni kih poslova. Apsurdno je da je u prosjeku cijele drĹžavne uprave svaki 11. sluĹžbenik ujedno rukovoditelj, a tragikomi no je da je u srediĹĄnjim drĹžavnim uredima nekakav ĹĄef ve svaki etvrti sluĹžbenik. Zato e biti zanimljivo vidjeti ĹĄto e do 10. studenoga ove godine sva tijela drĹžavne uprave predloĹžiti kao svoj plan realizacije Vladinih kriterija. Vlada ih je, naime, obvezala da do tada predloĹže optimalan broj potrebnih drĹžavnih sluĹžbenika koji mogu pravodobno i kvalitetno obavljati poslove i zada e koji su im dodijeljeni kao tijelima drĹžavne uprave. Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

ZG TAKSISTI

'Ĺ prem osporava dogovoreno' Zagreb. Udruga Radio taksi Zagreb priop ila je ju er da od Gradske skupĹĄtine traĹži da se osnuje radno tijelo koje e s njezinim predstavnicima razmotriti kvalitetan prijedlog nove gradske odluke o taksi prijevozu. U priop enju nije re eno dokad e trajati ju er ujutro zapo eti ĹĄtrajk, na koji su se odlu ili jer predsjednik skupĹĄtine

Boris Ĺ prem "svojim porukama osporava i zahtjeve taksista koje je dosad smatrao neupitnima". "Ĺ prem nas je na sastanku svoga radnog tijela uputio u gradsko poglavarstvo, gdje smo ĹĄtrajkom izborili da se usklade sve prijeporne to ke, osim dvaju otvorenih pitanja, a to su cijena i broj taksija. Kako Ĺ prem nije spreman provesti ono ĹĄto je zahtijevao, traĹžimo da se sastavi skupĹĄtinsko radno tijelo za novu gradsku odluke o taksi prijevozu", stoji u priop enju. H

BROJKA

5391

kunu iznosila je prosje na neto pla a za kolovoz, pokazuju prvi podaci DZS-a

KOMPENZACIJA S ULJANIKOM

Novi pokuĹĄaj za Kraljevicu BrodogradiliĹĄte Kraljevica Vlada e pokuĹĄati prodati na tre em natje aju, iako na drugome nije bilo ponuda. No kako je ĹĄest potencijalnih ulaga a ipak iskazalo interes za njegovu kupnju, ministar gospodarstva uro Popija predloĹžio je Vladi da raspiĹĄe i tre i natje aj kako bi se vidjelo jesu OGLAS

li doista zainteresirani. Rok za ponude bit e 15 dana. Vlada je usvojila i sporazum o ure enju imovinskopravnih pitanja s Uljanikom, ĹĄto je jedan od preduvjeta za skidanje Uljanika s popisa brodogradiliĹĄta u poteĹĄko ama. Europska komisija suglasila se s ocjenom da je Uljanik proveo program

restrukturiranja, no ostalo je pitanje nelegalnih potpora. Sporazumom se kompenziraju me usobna potraĹživanja drĹžave i Uljanika. DrĹžava pristaje Uljaniku nadoknaditi oduzeto pomorsko dobro u iznosu 1,03 milijarde kuna, ĹĄto e se prebiti kreditima i potporama. Z. D.

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 22/10/2010 Subota 23/10/2010

APLIKACIJE

HT-ov MAXtv vodi Zagreb. HT je razvio prvu mobilnu aplikaciju za MAXtv uslugu, MAXtv vodi , koja svim korisnicima MAXtv-a omogu uje pregled TV vodi a, snimanje, administriranje, pregled raspoloĹživosti prostora na snimalici te pregled sadrĹžaja MAXtv Videoteke. Mobilna aplikacija MAXtv Vodi namijenjena je za tri mobilne platforme (iOS, Android i Symbian). D. T.

PETI RO ENDAN

Tele2: U pet godina 5 mlrd. kn ulaganja Mobilni operater Tele2, koji obiljeĹžava petu godiĹĄnjicu poslovanja, namjerava nastaviti ulagati u mreĹžnu infrastrukturu te podi i brzinu mreĹže na 21 Mbps u ĹĄest najve ih hrvatskih gradova Tre i po veli ini mobilni operater Tele 2 u posljednjih je pet godina, koliko posluje u Hrvatskoj, uloĹžio viĹĄe od pet milijardi kuna. Od toga iznosa tri milijarde kuna uloĹžene su u gradnju mreĹže, a milijarda kuna otiĹĄla je na marketing i prodaju, isti e Julijan Ogrin, predsjednik Uprave Tele2.

BrĹži internet

Namjeravaju nastaviti ulagati u mreĹžnu infrastrukturu te podi i brzinu mreĹže na 21 Mbps. Ogrin isti e kako e u sije nju na trĹžiĹĄtu biti USB stick koji e podrĹžavati tu brzinu. Tele2 e, naime, po evĹĄi od prosinca ove godine, nadogra ivati svoju podatkovnu mreĹžu na 21 Mbps u ĹĄest najve ih hrvatskih gradova - Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Puli i Zadru. Cilj je kompanije pruĹžiti korisnicima najve e brzine surfanja s najboljom UMTS pokrivenoĹĄ u u Hrvatskoj. Nadogradnjom mreĹže na 21Mbps u svim ve im gradovima do kraja prosinca Tele2 zaokruĹžit e pet godina udo-

voljavanja potrebama korisnika, pruĹžaju i im najve u vrijednost za njihov novac, tvrdi Ogrin. Podsjetimo, Tele2 je u Hrvatskoj po eo poslovati 2005., ime je nastavljena liberalizacija hrvatskog telekomunikacijskog trĹžiĹĄta, ali i dodatno smanjene cijene usluga i proizvoda. Ve sljede e godine taj je mobilni operater u vrstio svoju lidersku poziciju nastavljaju i sniĹžavati cijene glasovnih i SMS usluga. U travnju 2008. godine Tele2 je otvorio prve prodajne centre, a u listopadu je predstavio uslugu mobilnog interneta.

Obe ana uĹĄteda

"Gledaju i unatrag pet godina, danas ponosno mogu re i da e u skladu sa svojom misijom Tele2 na hrvatskom trĹžiĹĄtu nastaviti pruĹžati cjenovno najpovoljnije telekomunikacijske usluge visoke kvalitete osiguravaju i nov anu uĹĄtedu svim svojim korisnicima. Tele2 je u inio mnogo za ukupan razvoj hrvatskog trĹžiĹĄta, a naĹĄa su najve a briga naĹĄi korisnici kojima emo i u budu nosti nuditi usluge koje u potpunosti odgovaraju njihovim potrebama. Tele2 je "best deal" u svakom segmentu u kojemu poslujemo, od glasovnih do podatkovnih usluga", tvrdi Ogrin. D. T.

MICROSOFT HRVATSKA

Predstavili Office 2010 na hrvatskom

Zagreb. Microsoft Hrvatska predstavio je ju er novi sustav MS Office 2010 lokaliziran na hrvatski. Novo korisni ko su elje dopunjeno je s gotovo 600 tisu a rije i, dok je sustav pomo i dopunjen s viĹĄe od 805 tisu a rijeci, kaĹžu u Microsoftu, iji direktor Ivan Vidakovi isti e da je vaĹžno

da informatika postane obvezni predmet u ĹĄkolama. Office 2010, rekao je Vidakovi , rjeĹĄenje je koje poti e produktivnost, a u svijetu za nekoliko godina ne e biti posla bez ra unala. Nova je lokalizacija ĹĄesta po redu, a najbolja potvrda kako su u Microsoftu uvjereni u snagu hrvatskog trĹžiĹĄta dokazuje da se s lokalizacijama po elo joĹĄ 1997., istaknula je Sanja Gr i Ple ko, voditeljica poslovne grupe proizvoda za poruktivnost. Hrvatska ina ica Microsoft Offica dolazi u tri izdanja. D. T.

BROJKA

19,81 milijun ameri kih dolara potroĹĄeno je lani u Hrvatskoj za licencije, odrĹžavanja i usluge vezane uz Business Intelligence (BI) rjeĹĄenja, pokazalo je istraĹživanje IDC-a

Metronet prihode poveÄ&#x2021;ao 15 posto

DENNIS RUKAVINA, lan Uprave za financije Metronet telekomunikacija SNIMIO HRVOJE KNEZ

DEVET MJESECI Dobit iz poslovanja prije kamata, amortizacije i poreza u prvih je devet mjeseci narasla 38 posto, na 42,9 milijuna kuna. Tre i kvartal Metronet je tako zavrĹĄio s ak 30 posto ili 16 milijuna kuna manjim gubitkom Operativni prihodi Metroneta porasli su u prvih devet mjeseci 15 posto u odnosu na isto razdoblje lani i iznose 182 milijuna kuna, objavljeno je iz te tvrtke.

Napominju i kako je u prvom polugodiĹĄtu ostvaren operativni prihod od 115,3 milijuna kuna, a tre i kvartal sa oko 67 milijuna kuna prihoda donio im je znatan

rast. Dobit iz poslovanja prije kamata, amortizacije i poreza (EBITDA) u prvih devet mjeseci narasla je 38 posto u odnosu na isto razdoblje proĹĄle godine i iznosi 42,9 milijuna kuna. EBIDTA marĹža je na pak na razini 24 posto, a u istom razdoblju lani iznosila je 20 posto, navode iz Metroneta. Tre i kvartal Metronet je tako zavrĹĄio s ak 30 posto ili 16 milijuna kuna manjim gubitkom, a iz tvrtke isti u da im je na polugodiĹĄtu stopa pada gubitka iznosila 10 posto.

2000 korisnika

Iz Metroneta napominju da im je unato teĹĄkom gospodarskom razdoblju broj poslovnih korisnika narastao 11 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a za isti je postotak pove an i broj zaposlenih. "Kao ĹĄto smo najavili, Metronet telekomunikacije postat e prvi alternativni operater s pozitivnim nov anim tokom. Istodobno brojka od 2000 poslovnih korisnika Metroneta nastavlja rasti, a osobito smo ponosni na zapoĹĄljavanje novih mladih stru njaka te injenicu da emo i u budu nosti nastaviti otvarati radna mjesta", navodi u priop enju Dennis Rukavina, lan Uprave za financije Metronet telekomunikacija. P. B.

MOST IZME U ISTOKA I ZAPADA Ponesen odli nim

business plus

financijskim rezultatima u kriznim godinama, turski nacionalni avioprijevoznik ove je godine odlu io ‘podebljati’ flotu s ak 90 novih zrakoplova. Cilj mu je do maksimuma iskoristiti odli nu poziciju Istanbula te postati najve i prijevoznik u Europi i klju ni globalni igra

Petak 22/10/2010 Subota 23/10/2010

Turkish Airlines u osvajanju svijeta Turski nacionalni avioprijevoznik Turkish Airlines od prošlog tjedna u svojoj floti ima novi zrakoplov ameri kog proizvo a a aviona Boeinga, dalekodoletni 777. Na ceremoniju isporuke novog aviona Turkish je u Seattle, gdje se proizvode boeinzi, doveo 30-ak novinara iz cijelog svijeta, od

Japana, Ukrajine do Brazila i time dao do znanja kako ta kompanija namjerava postati globalna i jedan od najve ih avioprijevoznika u svijetu. Turkish je od Boeinga naru io 12 novih 777, ija je pojedina na cijena, prema službenom cjeniku, izme u 257 i 286 milijuna dolara.

Ti zrakoplovi, koji mogu primiti 365 putnika u tri klase, Turkishu e poslužiti prije svega za osvajanje što ve eg tržišnog udjela na linijama za Aziju i obje Amerike. Ambicije da postanu jedna od najve ih svjetskih i najve a aviokompanija u Europi vode i ljudi turskog nacionalnog avi-

oprijevoznika nimalo ne kriju. Sasvim otvoreno govore o tom svom cilju. Brojke i rezultati poslovanja Turkisha u posljednjih nekoliko godina pokazuju da su te namjere opravdane.

Šesti po profitabilnosti

Turkish je lani, naime, ostvario neto dobit od 370

milijuna dolara, što ga svrstava na šesto mjesto ljestvice najprofitabilnijih aviokompanija u svijetu. Prvo mjesto na toj ljestvici zauzima Emirates, a od europskih aviokompanija od Turkisha je profitabilniji samo niskobudžetni Ryanair. Me u prvih 15 najprofitabilnijih aviokompanija u svijetu nema

brojke

> avioindustrija > njemačka

14-15 business.hr Petak 22/10/2010 Subota 23/10/2010

ni jednog drugog nacionalnog, redovitog prijevoznika, u koju kategoriju spada Turkish. I na ljestvici operativne dobiti Turkish je na šestom mjestu na svijetu, a po operativnom prihodu je na 28. mjestu. Turkish je do 2001. godine poslovao s gubitkom. Te je godine ostvario operativni gubitak od 151 milijun dolara, a lani je operativna dobit te aviokompanije iznosila 538 milijuna dolara. Od 2002. godine ta aviokompanija ne zna za gubitak, kao ni za pad broja putnika. U posljednjih deset godina Turkish je utro-

370

milijuna dolara lani je iznosila neto dobit Turkish Airlinesa

milijuna putnika ove godine prevest će turski nacionalni avioprijevoznik

stručio broj putnika. Sa 10 milijuna 2001. ove će godine imati 30 milijuna putnika. Rast broja putnika pratio je i rast broja destinacija koje pokriva ta aviokompanija pa tako sa 100 destinacija na početku desetljeća ove godine zrakoplovi Turkisha lete na 170 odredišta diljem svijeta.

Tajna je u cateringu

Temel Kotil, izvršni direktor Turkisha, pod čijim je vodstvom ta aviokompanija krenula u svjetsku ekspanziju, objašnjava da su u širenje krenuli vođeni jednostavnom logikom.

"Odlučili smo otvarati nove linije u niskoj sezoni računajući na to da ćemo novac 'pobrati' u visokoj sezoni", kaže Kotil. Pritom je ključno bilo, navodi Kotil, poboljšanje kvalitete usluge koju će pružati putnicima. Tako Kotil navodi da je Turkishevim cateringom bilo zadovoljno manje od 50 posto putnika. Stoga su odlučili promijeniti catering tvrtku, odnosno osnovati joint kompaniju za catering DO-CO, i sad je hranom u njihovim zrakoplovima zadovoljno više od 90 posto putnika. Potvrda za to im je stigla,

hvali se Kotil, i u obliku nagrade SkyTraxa za najbolji catering u ekonomskoj klasi na svijetu. U Turkishu smatraju da putnicima moraju ponuditi što bolju uslugu kako bi ih zadržali i privukli nove, pa se hvale i da su jedina aviokompanija na svijetu koja u svim razredima nudi uslugu na razini četiri zvjezdice. Tu vide razlog svog strelovitog uspjeha, jer nisu kao većina drugih redovitih prijevoznika, koji se sada bore s velikim financijskim problemima, srezali što više troškova pa putnicima nude skromne usluge za visoku cijenu aviokarte. Turkish je po broju putnika na 22. mjestu na svi-

jetu, a po broju destinacija na čak osmom. Kotil priznaje da je to velika disproporcija. "Po tome ispada da smo mala kompanija za tako velik broj destinacija. No, s novim destinacijama omogućujemo daljnji rast", objašnjava Kotil. I jasno kaže: "Želimo biti među pet najvećih redovitih avioprijevoznika u svijetu i prvi u Europi."

Avioni na rasprodaji

Sad u Europi među redovitim avioprijevoznicima imaju 8,5 posto tržišnog udjela. Za uzimanje najvećeg udjela jedan od glavnih aduta im je Istanbul, odnosno tamošnji

OGLAS

BOEING 777 sklapa se u tvornici u Seatleu, a pojedina na cijena tog dalekodometnog modela je izme u 257 i 286 milijuna dolara ARHIVA BUSINESS.HR

AHMET BOLAT, potpredsjednik za investicije, Hamdi Topcu, predsjednik Uprave, i Ismail Gercek, lan Nadzornog odbora Turkish Airlinesa ARHIVA BUSINESS.HR

aerodrom. Taj aerodrom u Turskoj smatraju prirodnim sjecištem putova odnosno hubom zbog njegova geografskog položaja na putu izme u Zapada i Istoka. Stoga žele što više putnika u transferu koji e preko Istanbula letjeti prema Dalekom istoku i obratno, dok s Bliskog istoka žele preuzimati putnike koji lete u obje Amerike. Veliku šansu vide i na afri kom tržištu, gdje su im ciljna skupina putnici iz Indije i Kine. Hamdi Topcu, predsjednik Upravnog odbora Turkisha, kaže da Istanbul trenuta no koristi samo 50 posto svojih kapaciteta kao hub. "Želimo iskoristi kapacitete u potpunosti i cilj nam

je postati globalna aviokompanija koja e preko Istanbula prevoziti putnike iz cijelog svijeta", otvoreno kaže Topcu. Turcima za to pak treba i više od 142 aviona, koliko ih trenuta no imaju u floti. Stoga su naru ili ak 90 novih zrakoplova, i to 12 boeinga 777, 13 airbuseva 330, 20 A320 i još 10 opcijskih te 20 B737 plus 15 opcijskih. "Dok su ostale aviokompanije otkazivale narudžbe novih aviona zbog krize, mi smo tu vidjeli šansu. Preuzimali smo te narudžbe i tako dobivali avione jeftinije", objašnjava Topcu kako su Turci ak uspjeli profitirati od krize. Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

ZAHVATILI REGIJU

Hrvatska im je važno tržište, o preuzimanjima tajnoviti Turkish Airlines u ekspanziji na globalnoj razini velik interes pokazuje i za južnu te srednju Europu. U procesu je preuzimanja srbijanskog JATa, a ve je postao strateški partner BH Airlinesa. Koliko im je važna Hrvatska kao tržište govori podatak da je samo novinar iz Hrvatske bio pozvan na preuzimanje novog aviona u Seattle s ovih prostora. No, Turci su vrlo oprezni kad ih se pita konkretno o preuzimanju drugih aviokom-

panija jer dionice Turkisha kotiraju na burzi. Hamdi Topcu tako kaže da se vode razgovori na razini veleposlanika, ministara i premijera o mogu im preuzimanja ili joint venturima s drugim aviokompanijama, ali ne kaže o kojima je to no rije . Temel Kotil pak kaže da im za rast nisu potrebne akvizicije, ali da su im interesantne aviokompanije iz države u njihovu okruženju.

> avioindustrija > njemačka

16-17 business.hr Petak22/10/2010 Subota 23/10/2010

Karl-Theodor zu Guttenberg, politička zvijezda bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU), mladi je, bogati aristokrat popularan među biračicama i stranačkim kolegama u Bavarskoj arhiva business.hr

Njemački Obama: Karl-Theodor zu Gutt KANCELAR U REZERVI Njemački mediji spekuliraju da bi aktualni ministar obrane Karl-Theodor zu Guttenberg mogao biti sljedeći kancelar, i to već dogodine. Ako Angela Merkel na pokrajinskim izborima u demokršćanskom uporištu Baden Wuerttenbergu doživi poraz, mogla bi se naći pod pritiskom da ode s dužnosti Jednom kad dragi Bog ode na odmor njegove će dužnosti preuzeti Karl-Theodor zu Guttenberg, napisao je ovih dana jedan njemački komentator i tim sarkastičnim komentarom najbolje sažeo histeriju koja u Njemačkoj vlada oko karizmatičnog mladog političara kojeg dobar

dio medija predstavlja kao sljedećeg njemačkog kancelara. I to već od sljedeće godine, iako Njemačka ima kancelarku koja je tek počela drugi mandat i koja ga namjerava privesti kraju redovnim putem, na izborima 2013. Spekulacije o smjeni Angele Merkel prvi je pokre-

nuo konzervativcima bliski Frankfurter Allgemeine Zeitung, koji je, pozivajući se na izvore unutar vladajućih demokršćana (CDU), objavio je da će u slučaju poraza Unije na pokrajinskim izborima u BadenWuerttembergu u ožujku 2011. Merkel teško moći zadržati svoj položaj. Ta

pokrajina jedno je od najjačih uporišta demokršćana, a trenutačno i poprište najmasovnijih građanskih prosvjeda zbog planiranog infrastrukturnog projekta Stuttgart 21. Kako je Merkel poduprla osporavani projekt, pokrajinske je izbore, drže neki članovi vlastite stranke, pretvorila u referendum o svome vodstvu, što znači da bi u slučaju poraza trebala odstupiti. Na vrhu kratke liste mogućih nasljednika mladi je aristokrat zu Guttenberg, politička zvijezda bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) kojega mnogi vide i kao nasljednika aktualnoga šefa bavarske vlade. Sličan je scenarij objavio i dnevni list

Bild, kao i lijevoliberalni magazin Der Spiegel. To su odmah odbacili i Merkel i njezin potencijalni nasljednik.

Strelovit uspon

Trenutačno najpopularniji političar u Njemačkoj do prije dvije godine bio je nepoznat široj javnosti. Rođen 1971. u bogatoj plemićkoj obitelji (očeva obitelj već stoljećima ima titulu baruna, a po majci je unuk vukovarskoga grofa Jakoba von Eltza), KarlTheodor je nakon razvoda roditelja odrastao s ocem, doktorirao pravo i bavio se vođenjem obiteljske tvrtke. Na stranačku scenu KT kako ga zovu vršnjaci - stu-

pio je za njema ke prilike prili no kasno, u 28. godini. Usporedbe radi, druga politi ka zvijezda njegove generacije konzervativnih politi ara, premijer Donje Saske David McAllister, lanstvo u CDU-u zatražio je od roditelja kao dar za 17. ro endan. No, kasni po etak brzo je nadoknadio: nakon dvije godine strana koga staža ulazi u savezni parlament, a u jesen 2008. aktualni predsjednik CSU-a Horst Seehofer imenuje ga glavnim tajnikom stranke. U prolje e 2009., u jeku gospodarske krize, postaje ministar gospodarstva i tehnologije. Razinu skepse koja je do ekala njegovo imenovanje (dotada se u Bundestagu koncentrirao na vanjskopoliti ka, a ne na gospodarska pitanja) najbolje ilustrira komentar tada oporbenih liberala da je Bavarcima jedini kriterij za tu dužnost da kandidat "zna itati i pisati". No, nakon samo pet mjeseci u vladi postao je najpopularniji politi ar u Njema koj.

tog resora. Odmah se prihva a dugo odga ane reforme oružanih snaga, koje sa 252.000 vojnika, uklju uju i i 60.000 ro nika, predstavljaju glomazan aparat nesposoban za novu ulogu i sve u estalije misije u inozemstvu. Medijski spretno zu Guttenberg krši tabu i prvi govori o "ratu" u Afganistanu. Njegovi su prethodnici angažman Bundeswehra u Afganistanu nazivali stabilizacijska misija.

Spašavanje Opela

Skromnost ili taktiziranje

Bodove u javnosti i potporu Mittelstanda dobio je kritikom vladina paketa

DOBITNA KOMBINACIJA

Obamina karizma i Cameronov background

POPULARNA I SUPRUGA Stephanie zu Guttenberg Nijemci bi za ministricu obitelji ARHIVA BUSINESS.HR OGLAS

Ve nakon prvoga mandata u vladi analiti arima je bilo jasno da zu Gutte-

uttenberg mjera za spašavanje Opela, u kojoj je ustrajao i nakon što se A. Merkel pod pritiskom socijaldemokrata i skorašnjih izbora priklonila intervenciji države u spašavanju desetaka tisu a radnih mjesta. Njema ka je javnost tada, me utim, stekla dojam da mladi ministar govori ono o emu drugi politi ari radije šute, a on je taj dojam dosljednosti ja ao promišljenim izjavama poput one u Bildu: "Stojim iza onoga što smatram važnim. Mislim da je to ono što ljudi o ekuju od politi ara". Nakon izbora, ujesen 2009. preuzima ministarstvo obrane, ponovo kao najmla i ministar na elu

nberg ima kancelarskog potencijala, ali se me u ve inom promatra a uvriježilo mišljenje da e kao kandidat nastupiti na idu im izborima, nakon što preuzme vodstvo CSU-a. No, slabost aktualne kancelarke (po anketi magazina Stern, CDU sad podržava samo 29% bira a) otvorila je mogu nost pre aca do kancelarskog mjesta. Sam zu Guttenberg tvrdi da ta mogu nost ne postoji. U intervjuu za Spiegel spekulacije o smjeni Angele Merkel nazvao je "bizarnim", a velika o ekivanja javnosti od njega "precjenjivanjem". Je li rije o skromnosti ili taktiziranju, vidjet e se ubrzo. Julijana Štrbi

Iako ga njema ki mediji zbog karizme uspore uju s ameri kim predsjednikom Barackom Obamom, zu Guttenberg ima više sli nosti s aktualnim britanskim premijerom Davidom Cameronom. Obojica su probita ni mladi konzervativci iz privilegiranih obitelji kojima je stari novac omogu io dobro obrazovanje i izvrsne socijalne kontakte, u braku su sa ženama sli nog, aristokratskog backgrounda. Stephanie zu Gu-

ttenberg, prapraunuka Otta von Bismarcka, vrlo je angažirana u borbi protiv pedofilije i zbog toga eksponirana u medijima kojima sigurno ne smeta njezin atraktivan izgled. O zalu enosti Nijemaca tom glamuroznom obitelji svjedo i i injenica da bi prema nedavnom ispitivanju javnog mišljenja koje je proveo institut Forsa gotovo polovica ispitanih i njoj bi povjerila mjesto u vladi jer smatra da bi bila dobra ministrica obitelji.

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 22/10/2010 Subota 23/10/2010

PAD ZBOG FINANCIJA

Istraturist zaradio 35 milijuna kuna

Dobit umaĹĄkog Istraturista u prvih devet mjeseci ove godine pala je 63 posto u odnosu na isto razdoblje lani i iznosi 35 milijuna kuna, stoji u konsolidiranom financijskom izvjeĹĄ u te kompanije. Kako stoji u izvjeĹĄ u, negativan efekt generiran je isklju ivo financijskim segmentom poslovanja jer je kompanija iz poslovnih aktivnosti ostvarila dobit ĹĄest posto ve u od

proĹĄlogodiĹĄnje. Poslovni prihodi iznose 372,1 milijuna kuna, ĹĄto je etiri posto viĹĄe u odnosu na lani, a rezultat su ostvarenih viĹĄih prihoda prodaje turisti kih usluga. Poslovni rashodi iznosili su 267,6 milijuna kuna. Rast poslovnih rashoda pet posto dijelom je uzrokovan promjenom dinamike ostvarenja, rastom cijena ulaznih resursa te rastom ukupnog volumena poslovanja, osobito rastom volumena poslovanja hotela, koji u odnosu

na kampove i naselja generiraju ve e materijalne troĹĄkove i troĹĄkove osoblja. Neto efekt financijskih aktivnosti je negativan, iznosi 64,9 milijuna kuna, i rezultat je, kako se navodi u izvjeĹĄ u Uprave, evidentiranih negativnih te ajnih razlika po dugoro nim kreditima radi ja anja ĹĄvicarskog franka prema kuni 11,8% u odnosu na 31. prosinca 2009. godine. Financijski rashodi Istraturista porasli su 52 milijuna kuna u prvih devet mjeseci ove godine. B. St.

50 MILIJUNA KUNA

Autohrvatska smanjuje kapital

Uprava Autohrvatske objavila je u etvrtak na Zagreba koj burzi da planira smanjiti temeljni kapital tvrtke povla enjem 161.745 vlastitih dionica. Nominalna vrijednost dionica je 100 kuna pa e temeljni kapital biti smanjen sa 66,174 na 50 milijuna kuna. Autohrvatska je najavila izdavanje osiguranja vjerovnicima koji to zatraĹže. J. J.

Pet zemalja isto ne Europ ukupno manje zaduĹženo o DALEKO JE ITALIJA Grupa od pet zemalja srednje i isto ne Europe u koju spadaju Hrvatska, Rumunjska, eĹĄka, Slova ka i Ma arska, sa stanovniĹĄtvom od 52 milijuna, ima ukupno samo 70 posto duga Gr ke, koja ima 11 milijuna stanovnika ili samo etvrtinu talijanskog duga Grupa od pet zemalja srednje i isto ne Europe u koju spadaju Hrvatska, Rumunjska, eĹĄka, Slova ka i Ma arska s ukupnim stanovniĹĄtvom od 52 milijuna ima ukupni drĹžavni dug jednak 70 posto onoga Gr kog koja ima 11 milijuna stanovnika. Kada se toj grupi pridoda i Poljska, onda se javni dug spuĹĄta ispod 60 posto ukupnog ĹĄpanjolskog duga ija populacija broji 46 milijuna ljudi, a isti je dug nabrojenih ĹĄest zemalja jednak etvrtini talijanskog drĹžavnog duga. Te podatke u svojem je najnovijem izvjeĹĄ u iznijela Erste grupa. Time se dolazi do zaklju ka kako zemlje srednje i isto -

ne Europe ima manji dug od prosjeka Europske unije i eurozone. Sve su one, uz izuzetak Ma arske, zadrĹžale javni dug ispod 60 posto BDP-a, premda i Ma arska sa svojih 79 posto javnog duga u BDP-u joĹĄ uvijek nije u prosjeku EU iji dug prelazi 80 posto BDP-a.

Sofisticirani ulaga i

Gledaju i u apsolutnim brojkama, ukupni dug Ma arske, eĹĄke, Slova ke Rumunjske i Hrvatske iznosi oko 200 milijardi eura. Jedan od vaĹžnih elemenata kada se gleda dug je i pitanje tko drĹži drĹžavne obveznice. Naime dvije tre ine gr kog javnog duga

ili 90 posto BDP-a prodano je u inozemstvu, ĹĄto vodi do naglog pove anja njegove

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

cijene u slu aju kriza. Taj postotak u zemljama isto ne Europe varira izme u 2

Dionice iz manje zaduĹženih zemalja bolja su prilika za ulaganje

i 23 posto. Pitanje veli ine javnog duga i deficita snaĹžno se odraĹžava i na izvedbu dioni kih trĹžiĹĄta, smatraju u Ersteu. Zemlje s manjim javnim dugom i deficitom imale su mnogo bolju izvedbu svojih dioni kih trĹžiĹĄta nego prezaduĹžene ze-

KUPUJU U TREZOR

OBVEZNICE

KraĹĄ je u etvrtak na Zagreba koj burzi prijavio stjecanje 5803 vlastitih dionica koje ine 0,4225 posto temeljnog kapitala. Nakon tog stjecanja KraĹĄ posjeduje 53.825 vlastitih dionica koje ine 3,9185 posto temeljnog kapitala. Ove je godine dionica KraĹĄa imala jednu od najboljih izvedbi od svih izlistanih na Zagreba koj burzi, a cijena joj je porasla gotovo 49 posto. J. J.

Osje ka Opeka odrĹžat e 21. studenoga skupĹĄtinu dioni ara na kojoj planiraju donijeti odluku o izdavanju etiri milijuna eura vrijednih korporativnih obveznica koje e prodati na Zagreba koj burzi, objavila je tvrtka u Narodnim novinama. Korporativne obveznice planiraju izdati uz kamatu od sedam posto na pet godina uz polugodiĹĄnje anuitete. J. J.

KraĹĄ skuplji gotovo 49 posto

Opeka traĹži 4 milijuna eura

OGLAS

Business.hr preporuÄ?uje...

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

23. - 24. listopada, Experience MBA (Strategic Marketing) COTRUGLI Business School, Domobranska bb, Zagreb

Business.hr svojim Ä?itateljima omoguÄ&#x2021;uje da besplatno â&#x20AC;&#x153;iskuseâ&#x20AC;? Executive MBA program od poÄ?etne selekcije, pripreme za modul kroz dvodnevni modul do zavrĹĄnog ispita. Sudjelujte na Strategic Marketing modulu, razmjenite iskustva s kolegama i predavaÄ?em svjetskog iskustva. Kriteriji za ulazak u proces selekcije su: najmanje 3 godine radnog iskustva, fakultetska diploma i znanje engleskog jezika.

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

ope â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş o od Gr ke

ViĹĄe doznajte na www.cotrugli.eu

26. listopada, Food, drinks & retail arena 2010, Hotel Regent Esplanade, MihanoviÄ&#x2021;eva 1, Zagreb

Posjetite FOOD, DRINKS & RETAIL ARENU 2010, konferenciju o prehrambenoj industriji i maloprodaji na kojoj Ä&#x2021;e sudjelovati najznaÄ?ajniji regionalni predstavnici industrije hrane, piÄ&#x2021;a i maloprodaje. Predstavit Ä&#x2021;e svoja poslovna iskustva te raspravljati o buduÄ&#x2021;im trendovima i izazovima s kojima se suoÄ?ava ovaj gospodarski znaÄ?ajan sektor. Pretplatnici Business.hr-a imaju 10% popusta na osnovnu cijenu kotizacije.

BROJKE

80 200 posto BDP-a iznosi prosje ni dug lanica Europske unije

milijuna eura iznosi zajedni ki dug Ma arske, eĹĄke, Slova ke Rumunjske i Hrvatske

mlje. "Ulaga i na globalnoj, baĹĄ kao i na regionalnoj razini, sada imaju sofisticiraniji pristup ispitivanju trĹžiĹĄta prilikom svojih odluka. To uklju uje razli ite elemente poput zaduĹženosti zemlje i spremnosti za nova zaduĹženja, kao i gospodarsko stanje svake zemlje u koju dolaze", navode u Ersteu. Stoga smatraju da je trĹžiĹĄte srednje i isto ne Europe zvijezda u usponu budu i da bi tamoĹĄnja trĹžiĹĄta u dugoro noj perspektivi trebala rasti.

Novi poticaji za rast

Me utim da se gospodarstva srednje i isto ne Europe ne trebaju uljuljati u

svoju bolju po etnu poziciju kada je u pitanju njihov dug upozorava i Me unarodni monetarni fond u svom najnovijem izvjeĹĄ u Regionalni gospodarski izgledi (REO). U njemu se navodi kako bi zemlje srednje i isto ne Europe trebale preduhitriti glavobolje u vezi s rastu im drĹžavnim dugom, a to mogu posti i samo kredibilnom fiskalnom politikom, ĹĄto je kriti no kod zemalja u kojima su banke ponajviĹĄe izloĹžene drĹžavnom dugu. Kako se potraĹžnja za kreditima po ela blago oporavljati, ekonomske politike vlada u zemljama regije trebale bi smanjiti sve ono ĹĄto sada ograni ava ponudu, a to je prije svega nesigurnost u makroekonomskoj politici. Stoga e regija trebati izna i nove na ine poticanja gospodarskog rasta, oslanjaju i se kudikamo viĹĄe na sektore koji omogu avaju razmjenu robe s inozemstvom jer se u prethodnim godinama snaĹžnog rasta previĹĄe oslanjalo na elemente koji su se pokazali nesigurnima, kao ĹĄto su ulazak stranog kapitala, snaĹžan kreditni rast i doma a potraĹžnja. Ante Pavi

ante.pavic@business.hr

ViĹĄe doznajte na www.infoarena.hr

27. listopada, Konferencija o primjeni Business Intelligence procesa, Hotel Westin, Izidora KrĹĄnjavoga 1, Zagreb

Kako unaprijediti poslovanje i steÄ&#x2021;i konkurentsku prednost pravilnom primjenom poslovne inteligencije saznat Ä&#x2021;e sudionici konferencije o primjeni Business Intelligence procesa koja se odrĹžava u organizaciji tvrtke Comminus i tjednika Lider. Program je primarno namijenjen ĹĄiroj poslovnoj publici.

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

ViĹĄe doznajte na www.bip-konferencija.org

28. listopada, Kako izraditi projekte i osigurati sredstva iz pretpristupnih fondova EU, Poslovno uÄ?iliĹĄte Promotor, Ilica 242

Poslovno uÄ?iliĹĄte Promotor organizira jednodnevnu radionicu s ciljem predstavljanja osnovnih znanja potrebnih za izradu projekata i osiguravanje sredstava iz pretpristupnih fondova Europske unije. Cijena radionice iznosi 550 kn, a za pretplatnike Business.hr-a 200 kn. Prijavite se na info@pup.hr .

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

ViĹĄe doznajte na www.pup.hr

29. listopada, Procjena vrijednosti poduzeÄ&#x2021;a, Europski dom, JuriĹĄiÄ&#x2021;eva 1, Zagreb

Seminar u organizaciji Hrvatskog instituta za financije (HIF) objaĹĄnjava metode koje se koriste pri vrednovanju poduzeÄ&#x2021;a (diskontirani novÄ?ani tokovi, relativni pokazatelji...) te inpute za metodu diskontiranih novÄ?anih tokova (diskontna stopa, slobodni novÄ?ani tokovi, terminalna vrijednost...). ZamiĹĄljen je kao kombinacija teorije i praktiÄ?nih primjera koji Ä&#x2021;e polaznike osposobiti za samostalnu procjenu vrijednosti poduzeÄ&#x2021;a. Pretplatnici Business.hr-a imaju 10% popusta na osnovnu cijenu kotizacije.

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

ViĹĄe doznajte na www.hif.hr

10. studenoga, specijalistiÄ?ki seminar â&#x20AC;&#x2DC;Internetski marketingâ&#x20AC;&#x2122;, Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, Zagreb

Seminar â&#x20AC;&#x2DC;Internetski marketingâ&#x20AC;&#x2122; namijenjen je onima koji svoje poslovanje Ĺžele unaprijediti upotrebom tehnika i alata internetskog marketinga te onima koji svoje proizvode i usluge Ĺžele ponuditi na trĹžiĹĄtu uz niĹže troĹĄkove oglaĹĄavanja i veÄ&#x2021;u moguÄ&#x2021;nost praÄ&#x2021;enja uÄ?inkovitosti. Cilj je seminara upoznati polaznike s osnovnim i naprednim strategijama oglaĹĄavanja na internetu te suvremenim tehnikama internetskog marketinga. Bit Ä&#x2021;e rijeÄ?i i o socijalnim mreĹžama Facebooku, Twitteru i LinkedInu - te o njihovoj uÄ?inkovitoj uporabi u poslovanju. Pretplatnici Business.hr-a imaju 15% popusta na osnovnu cijenu kotizacije. ViĹĄe doznajte na www.mirakul.hr

Doznajte. Sudjelujte. Inspirirajte se.

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

www.hita.hr

Izvor: ZSE Oznaka Jadran kapital d.d. zatvoreni inv. fond HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Brokerska kuĂ&#x160;a - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 â&#x20AC;˘ Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 â&#x20AC;˘ Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 â&#x20AC;˘ Rijeka: 051 332 200 VaraĹždin: 042 302 700

Zadnja

Promjene Cijene

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

365 dana NajniĹža NajviĹĄa

23.00

24.99

19.00%

100,915

2,322,865.85

19.78

16.00

24.99

269.01

269.97

269.41

0.14%

8,366

2,254,501.64

22,061.59

253.10

332.84

5,000.00

2.04%

275

1,375,000.00

1,537.99

4,502.00

6,000.00

1,628.31

1,636.98

1,632.00

0.26%

723

1,179,740.35

16,320.00

1,550.00

1,940.00

Dalekovod

259.00

265.03

260.25

-2.49%

3,396

889,486.15

596.96

259.00

423.00

Petrokemija

172.23

179.00

176.99

1.51%

3,568

628,245.66

591.34

105.50

183.00

97.40

100.81

100.00

2.02%

5,631

557,067.57

419.96

67.09

109.30

270.00

0.00%

1,383

373,410.00

1,831.71

242.21

318.99

Institut gra evinarstva hrvatske

1,530.00

1,550.00

1,537.01

-0.13%

186

286,642.47

243.74

1,490.00

4,070.00

Jadranski naftovod

3,750.00

2,679.00

2,700.01

2,700.00

1.65%

226,335.05

2,005.68

2,332.01

Atlantic grupa

798.00

805.00

798.00

0.00%

276

221,302.00

2,660.77

624.15

820.00

Atlantska plovidba d.d.

773.01

783.93

780.94

0.77%

275

213,841.29

1,089.82

723.23

1,145.00

Zagreba ka banka

216.07

220.00

216.07

-1.34%

751

164,449.20

13,838.94

200.00

281.02

Jadroplov d.d.

140.80

143.00

1.42%

890

126,713.10

234.04

124.01

205.99

Kon ar - elektroindustrija

478.12

480.00

0.00%

251

120,305.50

1,234.62

421.00

517.00

Auto Hrvatska

355.51

380.00

5.56%

285

106,367.87

251.46

355.51

539.91

9.86

10.93

10.00

-1.86%

8,614

86,416.76

27.02

9.86

29.01

920.00

1,000.00

8.20%

78,399.73

41.39

800.00

1,003.00

1,319.00

1,325.00

1,319.00

0.00%

70,189.57

1,756.45

1,231.00

1,777.00

637.00

0.00%

105

66,885.00

124.48

637.00

640.00

Liburnia riviera hoteli

2,550.00

2,561.01

2,555.20

1.80%

63,980.60

773.31

1,413.01

2,890.00

Ledo

5,539.00

5,550.00

-0.89%

61,034.00

1,221.94

5,220.00

7,679.00

79.00

80.00

4.17%

734

58,510.50

60.17

58.00

139.99

1,315.01

1,350.00

0.00%

44,515.00

845.62

1,200.01

1,790.01

SN holding

153.85

156.04

153.85

-6.44%

254

39,422.62

418.47

55.95

245.00

Viro tvornica ĹĄe era d.d.

300.00

303.00

0.00%

128

38,574.65

420.16

290.00

479.47

Luka Rijeka

187.25

189.00

-0.53%

202

37,914.80

1,130.31

162.00

236.00

Turisthotel

705.02

0.00%

35,251.00

278.31

543.15

850.00

Magma d.d.

45.05

49.95

48.77

-2.38%

655

30,812.66

237.71

45.05

71.87

302.98

305.00

0.67%

100

30,378.90

1,425.87

277.00

410.00

1,030.00

1,035.01

1,035.00

-0.96%

28,921.01

196.09

949.03

2,249.90

27.71

28.10

27.71

-4.45%

900

25,130.00

89.70

22.36

53.24

400.00

-0.02%

24,000.00

267.50

400.00

490.00

Fima validus Agrome imurje Ericsson Nikola Tesla, Mlinar mlinsko-pekarska industrija

Badel 1862 Tankerska plovidba

Istraturist Umag d. d. Tehnika uro akovi holding Podravska banka Ingra

22.30

22.32

22.31

-1.06%

1,066

23,782.11

167.32

19.70

57.16

Slobodna Dalmacija

32.03

33.01

32.03

0.09%

631

20,481.43

167.23

20.01

64.98

Fima proprius d.d.

23.00

0.00%

744

17,112.00

46.07

19.19

42.00

akove ki mlinovi

3,305.06

3,350.00

3,305.06

-1.34%

16,705.06

347.03

2,107.10

3,799.21

BeliĹĄ e

495.00

-0.40%

14,850.00

576.33

309.10

580.00

Podravka prehrambena industrija, d.d.

279.00

281.99

1.07%

14,603.88

1,528.39

240.00

400.00

1,375.00

0.00%

12,375.00

751.19

1,206.77

1,700.00

Tisak

176.00

182.99

1.66%

12,326.99

436.72

174.15

369.00

Privredna banka Zagreb

477.21

478.14

477.21

-2.61%

11,948.55

9,102.67

461.06

660.00

89.00

90.10

89.00

-6.32%

130

11,692.36

359.74

70.07

153.33

Plava laguna

DIOKI d.d Valamar grupa Luka plo e Veterina d.d. Ĺ˝itnjak

34.50

35.51

34.50

-2.82%

308

10,838.62

217.20

25.60

45.00

1,559.00

1,559.99

0.00%

9,358.95

347.28

1,500.00

2,093.00

60.00

-5.35%

150

9,000.00

110.69

52.05

88.99

115.60

120.00

116.02

-2.50%

7,985.10

23.86

76.10

164.00 108.00

Belje

62.81

62.90

62.81

-0.30%

118

7,415.18

516.01

59.00

OT-optima telekom d.d.

32.00

32.15

32.00

5.12%

230

7,366.75

90.24

21.28

44.99

HG Spot

26.38

28.59

27.90

-0.36%

273

7,326.13

9.21

20.08

109.19

HTP Kor ula Medika Hrvatski duhani

Kemijsko poduze e Dioki u vlasniĹĄtvu Roberta JeĹži a u etvrtak je na doma em trĹžiĹĄtu kapitala doĹživjelo jedan od ve ih padova cijene u posljednje vrijeme. Time je ponovno zaronilo ispod cijene od 90 kuna. Treba se prisjetiti da je po etkom listopada Diokijeva cijena narasla 17 posto, da bi dan kasnije pala po sli noj stopi.

NajviĹĄa

Croatia osiguranje d.d.

Adris grupa

OGLAS

NajniĹža

CROBEX: 0,09%

Ina-industrija nafte d.d.

AD plastik

Velikom stopom rasta u etvrtak, gotovo 20 posto, Jadran kapital stigao je do najviĹĄe cijene u posljednjih godinu i pol dana. DoduĹĄe, izdanjem tog nekretninskog fonda ne trguje se esto, ali je u etvrtak zabiljeĹžen veliki promet od 2,3 milijuna kuna. Njegova je dnevna likvidnost krajem rujna bila joĹĄ ve a.

Redovan promet: 12.138.479,12 kn

72.59

72.62

-5.44%

6,970.47

30.97

72.10

170.00

6,800.00

9.50%

6,800.00

205.32

6,200.00

8,500.00

30.10

0.17%

189

5,688.90

25.37

25.00

74.00

182.97

1.65%

5,489.10

668.48

100.00

200.00

Transadria

2,545.00

-1.70%

5,090.00

73.18

2,050.00

3,492.99

Arenaturis

45.00

4.65%

100

4,500.00

98.21

41.00

70.00

100.00

0.00%

4,000.00

27.65

100.00

112.00

Riviera pore

Drvna industrija Dom holding

34.54

35.40

1.14%

112

3,872.40

264.34

28.70

49.50

Slatinska banka

98.20

98.21

98.20

-6.48%

3,633.70

90.24

93.60

135.00

Maistra

65.00

0.00%

3,380.00

711.38

61.00

81.90

Slavonski zatvoreni investicijski fond

28.80

-9.97%

100

2,880.00

96.38

15.15

37.00

Hotel Excelsior d.d.

188.00

88.00%

1,880.00

215.77

20.00

188.00

Centar banka

220.00

7.32%

1,100.00

62.53

205.00

289.99

Viadukt

234.99

2.17%

939.96

107.35

204.00

439.99

Prehrambeno-industrijski kombinat

207.00

0.00%

207.00

48.33

120.00

221.00

Konzum

189.98

3.19%

189.98

4,313.09

143.00

207.51

7.90

-1.37%

79.00

8.32

5.51

44.00

akovĹĄtina

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

63,35 178,00 91,45 13,01 15,83 106,05 16,08 424,00 255,00 10,00 0,76 9,65 4,97 42,88 2,76

63,80 180,00 92,70 13,28 16,40 106,06 16,23 425,00 256,00 10,04 0,77 9,71 5,00 44,40 2,79

63,58 178,00 92,53 13,27 15,83 106,05 16,11 425,00 255,93 10,04 0,76 9,70 5,00 43,10 2,76

63,66 179,21 92,16 13,26 16,00 37,72 16,18 424,91 255,34 10,00 0,76 9,69 5,00 43,95 2,78

81,50 34,00 0,35 36,00 1,47 85,00 1,35 0,80 0,92

82,50 35,00 0,35 37,00 1,50 85,00 1,36 0,80 0,92

82,48 34,01 0,35 37,00 1,48 85,00 1,36 0,80 0,92

0,82 0,35 0,35 0,36 1,50 0,68 1,35 0,80 0,92

92,00 96,35 3,90 18,90 15,00 3,01 50,01 3,20 26,50 4,00 67,51 50,01

92,00 96,35 3,95 19,00 15,20 3,02 53,00 3,20 26,50 4,00 67,51 50,01

92,00 96,35 3,95 18,90 15,20 3,01 53,00 3,20 26,50 4,00 67,51 50,01

92,00 96,35 3,95 18,98 15,00 3,01 51,31 3,20 26,50 4,00 67,50 50,00

0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,53 % 1,95 % -2,59 % 6,00 % -20,00 % 1,81 % 0,00 % -3,56 % -16,65 %

91,25 88,17 85,10 94,50 474,00 82,20 1.100,00 19.500,00 97,54 400,00 915,00 1.900,00 2.850,00 680,00 4.016,00

91,86 88,95 85,40 94,90 478,00 82,30 1.100,00 19.500,00 97,80 400,00 948,00 1.950,00 2.950,00 703,00 4.016,00

91,71 88,40 85,27 94,79 475,00 82,30 1.100,00 19.500,00 97,78 400,00 932,00 1.915,00 2.939,00 698,00 4.016,00

91,71 88,38 85,27 94,79 474,39 82,30 1.100,00 19.500,00 97,76 400,00 930,98 1.914,51 2.938,51 697,73 4.016,00

0,49 % 0,16 % 0,13 % 0,21 % 0,00 % 0,11 % 10,00 % -2,14 % -0,06 % 0,00 % 1,41 % 0,79 % 2,62 % 1,60 % 19,99 %

83,00 430,00 3.550,00 3.011,00 21.000,00 3.300,00 2.400,00 1.950,00 480,00 1.600,00 85,10

83,50 440,00 3.600,00 3.080,00 21.360,00 3.304,00 2.400,00 1.950,00 490,00 1.600,00 85,10

83,47 438,78 3.595,19 3.039,06 21.151,56 3.301,38 2.400,00 1.950,00 485,36 1.600,00 85,10

51,41 438,78 3.595,19 3.039,06 21.151,56 3.301,38 2.400,00 1.950,00 485,36 1.600,00 52,41

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SAVA TLSG GRVG LKPG SOS2E ZVTG SALR PETG KBMR NF1N INDGL KDIR KDHR NF2R

KRKA SAVA TELEKOM SLOVENIJE GORENJE LUKA KOPER SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA ZAVAROVALNICA TRIGLAV SALUS PETROL NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD INFOND GLOBAL KD ID KD GROUP NFD HOLDING

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA JELSINGRAD FMG AD GRADISKA NOVA BANKA AD BANJA LUKA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C ZIF PROF PLUS DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR POBJEDA RUDET DD GORAZDE JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO JP UBORAK DD MOSTAR

Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2012K NIS a.d. Novi Sad Obveznice RS serije A2016K Niška Mlekara a.d. Niš Bambi Banat a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Galad a.d. Kikinda Energoprojekt holding a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Soja protein a.d. Becej Metal a.d. Kanjiža

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA ZK PELAGONIJA BITOLA Garant a.d. Futog Prodor a.d. Novi Sad R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 06

1.030.971,13 74.193,60 72.994,00 62.314,15 56.485,28 50.361,83 43.592,86 22.520,00 20.938,70 16.906,53 16.478,85 14.403,76 11.019,56 10.900,13 9.851,99

-0,01 % 438295 0,03 % 151075 0,00 % 50164 2,78 % 41733 0,68 % 8300 0,00 % 8024 0,74 % 2255 0,00 % 3808 0,00 % 3136

360.933,96 52.531,93 17.557,40 15.106,87 12.425,40 5.456,32 3.051,32 3.046,40 2.885,12

43684 32320 40000 2220 1779 1530 83 1250 100 352 20 10

4.018.928,00 3.114.032,00 157.993,95 42.134,28 26.690,00 4.610,30 4.259,26 4.000,00 2.650,00 1.408,00 1.350,20 500,10

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 TEL ALK KMB MPT TNB SBT ZPKO GRNT PROD RMDEN06

16196 414 792 4699 3530 1335 2694 53 82 1690 21643 1486 2205 248 3544

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA A2013 A2014 A2015 A2012 NIIS A2016 MLNI BMBI A2011 GALD ENHL IMLK AIKB SJPT MTKN

-0,33 % -0,28 % 1,13 % 0,68 % -4,92 % -0,01 % -1,04 % 0,00 % -0,03 % 0,30 % 0,66 % 0,10 % 0,60 % -2,93 % -1,43 %

Makedonski t. Skopje +2,67% Energoprojekt h. Beograd +1,41% Komercijalna banka +1,29% Garant Futog +1,11% Alkaloid +0,79%

Bosnalijeka

Dunav osiguranje Makpetrol Skopje Tutunska banka Skopje Bambi Banat Toplifikacija Skopje

-4,84% -3,86% -2,61% -2,14% -1,30%

Fabrika duhana Sarajevo

+1,95 -3,56

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKD FBIHKC PRPFRK2 BHTSR BSNLR BIGFRK3 JPEMR PRDGRK3 JPESR ENISR FDSSR JPUMR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSDS-O-C RSRS-O-D HEDR-R-A RSRS-O-C TRZN-R-A RSDS-O-B TLKM-R-A JFMG-R-A NOVB-R-E

Oznaka

Petak 22/10/2010 Subota 23/10/2010

business.hr

580900 387001 186743 112643 20215 103620 6576 300 21519 5081 1264 517 271 1057 177

53.275.356,83 34.202.885,11 15.923.461,56 10.676.937,60 9.589.859,00 8.527.914,00 7.233.600,00 5.850.000,00 2.103.687,78 2.032.400,00 1.176.760,00 989.800,00 796.335,00 737.499,00 710.832,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,17 % 2,67 % 0,79 % 1,29 % -3,86 % -2,61 % 0,00 % -0,47 % 1,11 % 0,00 % -0,99 %

50227 2277 266 234 32 150 140 117 373 113 3188

2.582.020,47 999.110,00 956.320,00 711.139,00 676.850,00 495.207,00 336.000,00 228.150,00 181.040,00 180.800,00 167.079,91

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Uz gotovo 27.000 konvertibilnih maraka prometa, dionica Bosnalijeka našla se u etvrtak me u najtrgovanijim izdanjima Sarajevske burze. Cijena joj je rasla 1,95 posto, na razinu iznad 15 KM. Posljednja i ujedno najviša cijena po kojoj se tijekom dana trgovalo dionicom Bosnalijeka iznosila je 15,2 KM. Rasla je i cijena sarajevskog BH Telecoma, i to 0,53 posto, na 18,9 KM. Cijene mostarske i sarajevske Elektroprivrede sko ile su šest odnosno 1,81 posto.

Samo je 20 dionica sarajevske Fabrike duhana u etvrtak promijenilo vlasnika pa je ukupan promet tom dionicom iznosio 1350 konvertibilnih maraka. Cijena je pala 3,56 posto i posljednja zabilježena iznosila je 67,51 KM, a to je ujedno jedina po kojoj se trgovalo tom dionicom. Vrijednost SASX 10 indeksa sko ila je 1,04 posto, a indeks SASX 30 pao je 0,53 posto u odnosu na srijedu i dan završio na razini 922,03 boda.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP -0,05% BIRS +0,08% 838,12 863,72 Belex15 +0,84% FIRS -0,56% 617,52 1.408,78 Belexline +0,40% MBI10 +0,12% 1.234,13 2.111,01 SASX10 +1,04% MOSTE -1,16% 897,79 459,65 SASX30 -0,53% NEX20 -0,39% 922,03 13.687,26 EUROPSKI INDEKSI +1,33% WIG20 -2,94% 2.614,03 BUX +1,70% 23.575,99 -0,31% +1,65% ATX +0,56% 2.686,02 indeksa na zatvaranju u +2,21% Stanje etvrtak 21. listopada 2010.

FTSE100 5.770,44

DAX 6.608,71

CAC40

3.881,87

MICEX 1,526.54

AMERI»KI INDEKSI +0,69% S&P500 +1,05% 11.096,08 1.178,17 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,84% srijeda 20. listopada 2010. 2.457,39 DJIA

investor 22 DIONI»KI

Ime fonda DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Ilirika Azijski tigar

60,0547

13,32

HPB WAV DJE

90,6348

12,90

ZB trend

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

127,7200

10,07

KD Prvi izbor

12,4279

10,07

MP-Bric HR

347,7019

8,14

FIMA Equity

76,7919

-24,30

ST Global Equity

46,4633

-23,30

Erste Total East

29,8800

-20,64

C-Zenit

47,4314

-19,88

KD Victoria

13,5626

-18,81

+ MJEŠOVITI

Platinum Global Opportunity Aureus US Equity ZB aktiv Aureus Equity MP-Global HR C-Zenit Platinum Blue Chip HPB WAV DJE ST Global Equity KD Energija ZB BRIC+ KD Prvi izbor NFD Nova Europa Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend MP-Bric HR HPB Titan VB High Equity Raiffeisen Emerging M. HI-growth HPB Dynamic Prospectus JIE Erste Total East PBZ I-Stock AC G Dynamic EM NFD BRIC Capital Two KD Victoria PBZ Equity fond

110,7561

7,09

10,8455

4,32

ZB global

141,7400

1,82

Raiffeisen Balanced

152,0800

1,43

9,7962

0,96

ICF Balanced

111,7431

-26,84

ST Balanced

170,6717

-21,52

ST Aggressive

63,2464

-19,05

Agram Trust

67,2993

-13,40

HPB Global

96,8901

-12,22

AC G Balanced EM

HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Raiffeisen Bonds

174,4800

11,32

Capital One

160,3200

11,05

Erste Bond

130,7000

10,99

OTP euro obvezni ki

128,2437

7,91

PBZ Bond fond

129,3603

7,62

HPB Obvezni ki

124,3287

4,77

HI-conservative

11,3185

5,47

ICF Fixed Income

139,9757

6,11

ZB bond

159,6600

7,18

PBZ Bond fond

129,3603

7,62

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

$ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

12,8948 115,9602 99,3300 87,4291 293,1636 47,4314 80,7683 90,6348 46,4633 9,7146 98,9400 12,4279 128,5371 99,6100 102,5700 127,7200 347,7019 67,7350 49,0012 55,1000 8,1956 48,8334 57,4493 29,8800 63,5813 10,7991 28,0595 67,8800 13,5626 79,5254

1,63 1,18 0,75 0,72 0,64 0,51 0,39 0,35 0,28 0,26 0,26 0,24 0,22 0,21 0,21 0,20 0,09 0,07 0,05 0,02 0,01 -0,03 -0,07 -0,13 -0,14 -0,14 -0,15 -0,16 -0,17 -0,18

6,70 5,21 5,78 -3,94 5,29 -3,73 -2,59 6,14 -4,77 4,44 5,51 7,52 10,75 5,82 5,58 2,90 10,78 1,38 5,66 1,89 2,92 -2,26 0,75 -3,68 7,53 1,34 3,38 0,24 -6,62 4,05

6mj. % 12 mj. (%)

0,09 -15,75 -2,24 -12,08 -2,32 -19,09 -3,58 1,62 -10,57 -2,20 1,04 0,02 -2,23 -4,75 -4,05 -3,07 -0,46 -6,35 -2,89 -8,76 -5,89 -4,71 -12,49 -13,49 -2,86 -2,14 -2,75 -8,08 -13,45 -10,46

-9,07 0,03 0,18 -13,30 7,39 -19,88 6,39 12,90 -23,30 N/A N/A 10,07 -3,36 4,00 3,89 10,07 8,14 -1,15 -7,41 2,19 -3,04 -16,11 -16,95 -20,64 5,93 4,12 4,07 -6,02 -18,81 -11,09

PGP (%) Ove god. (%)

-12,08 7,58 -0,16 -2,71 -12,13 -24,39 -7,36 -3,09 -7,38 N/A N/A 2,87 13,67 -0,06 0,39 3,11 -5,23 -11,31 -20,83 -18,97 -2,27 -15,87 -13,84 -32,66 -12,96 4,83 -15,00 -10,44 2,70 -4,37

-7,41 4,42 2,18 -10,88 3,94 -16,07 1,90 10,23 -13,49 -2,85 -1,06 7,90 5,98 3,38 1,20 4,97 2,29 -2,32 -2,08 -2,65 -1,85 -11,09 -9,25 -12,20 4,73 4,88 3,63 -3,81 -10,96 -3,76

Imovina

5,869 15,525 492,254 68,856 4,782 5,593 7,219 10,540 13,556 5,330 76,162 5,228 9,339 40,001 222,742 163,195 11,849 9,912 13,458 25,026 67,550 21,463 25,029 44,327 203,999 13,246 10,087 6,639 58,308 390,573

Starost

Datum

3,08 2,03 4,32 4,89 2,40 2,67 2,80 3,13 9,99 0,64 0,52 7,69 1,96 7,05 6,47 7,98 2,61 3,25 3,05 2,84 8,65 4,15 3,72 3,05 3,26 1,63 3,55 3,51 11,45 5,13

20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Allianz Portfolio

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI Aureus Balanced ZB global ST Aggressive Allianz Portfolio KD Balanced C-Premium ST Balanced HI-balanced Raiffeisen Prestige Ilirika JIE Balanced AC G Balanced EM HPB Global OTP uravnoteženi Raiffeisen Balanced PBZ Global fond ICF Balanced Agram Trust Erste Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

81,0272 141,7400 63,2464 110,7561 8,1575 5,3969 170,6717 9,7962 107,8800 144,7492 10,8455 96,8901 108,5150 152,0800 99,1479 111,7431 67,2993 114,1200

0,41 0,38 0,32 0,07 0,06 0,05 -0,02 -0,03 -0,08 -0,16 -0,17 -0,22 -0,23 -0,30 -0,34 -0,49 -0,56 -0,57

1,50 2,20 -1,79 3,10 -0,26 -0,54 -4,43 1,73 2,06 4,85 1,16 -4,43 2,31 3,00 2,52 -2,20 1,14 -0,45

-1,04 -2,88 -10,51 1,32 -1,34 -11,01 -10,22 -2,46 5,53 -4,23 -1,88 -9,68 -4,45 -2,40 -7,11 -14,05 -7,05 -7,42

-3,99 1,82 -19,05 7,09 -0,54 -11,12 -21,52 0,96 N/A -4,20 4,32 -12,22 -8,86 1,43 -6,39 -26,84 -13,40 -7,45

-4,82 3,82 -8,62 7,34 -4,19 -15,30 7,11 -0,24 N/A 8,12 5,10 -0,62 1,70 5,28 4,67 1,64 -3,17 -0,81

0,73 3,38 -10,99 5,56 -1,16 -8,53 -11,31 0,08 7,88 1,21 5,23 -9,04 -4,93 3,54 -1,30 -12,93 -3,32 -1,18

19,841 721,009 2,601 7,095 7,012 12,467 10,234 67,188 164,528 44,829 13,593 99,832 40,263 330,959 291,214 12,324 11,611 106,832

4,26 9,30 5,08 1,44 4,76 3,72 7,78 8,65 0,62 4,74 1,64 5,05 4,85 8,15 9,11 8,47 2,28 9,76

20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010

160,3200 128,2437 139,9757 129,3603 124,3287 174,4800 11,3185 130,7000 159,6600

0,04 0,03 0,02 0,00 -0,01 -0,03 -0,04 -0,04 -0,09

3,15 2,63 1,62 2,15 0,79 2,65 1,04 3,33 0,68

4,37 2,40 2,54 1,75 1,56 3,39 1,82 3,29 1,78

11,05 7,91 6,11 7,62 4,77 11,32 5,47 10,99 7,18

8,20 5,26 3,95 4,61 4,41 6,85 1,44 4,54 5,16

7,97 4,83 4,56 7,49 4,12 8,45 5,36 9,15 5,11

13,213 10,326 14,151 108,454 14,407 399,166 6,262 129,813 225,701

5,99 4,85 8,69 7,62 5,05 8,41 8,65 7,39 9,30

20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

134,5900 131,9924 162,0430 139,4579 125,4279 140,8318 143,9900 137,7800 137,9605 131,5462 121,8955 116,4155 11,2785 10,6231 107,9447 102,0685 105,1200 124,3670

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,86 0,63 0,61 0,50 0,71 1,03 0,92 0,92 0,66 0,88 0,58 0,83 0,81 0,81 0,80 0,80 0,82 0,35

1,60 1,27 1,04 1,08 1,78 1,81 1,72 1,82 1,14 1,61 1,27 1,63 1,68 1,64 1,56 1,51 1,92 0,88

4,10 3,70 3,20 3,02 4,42 10,87 4,60 4,06 2,52 4,80 3,13 3,74 4,08 3,88 4,24 1,89 4,69 2,89

4,47 6,39 4,82 3,30 4,43 4,35 4,88 4,43 4,65 5,58 4,19 5,27 6,00 4,47 5,44 1,68 4,75 4,03

3,00 2,44 1,87 2,14 3,38 3,22 3,20 2,97 1,99 3,32 2,28 2,69 3,01 2,91 2,90 0,84 3,57 2,38

40,207 979,856 2409,478 122,386 477,104 32,603 1084,229 786,158 116,024 177,996 116,665 158,348 111,086 33,811 162,892 7,297 681,184 35,974

6,80 11,56 10,25 10,25 8,25 8,04 7,65 7,39 7,07 5,05 4,83 2,96 2,07 1,38 1,44 1,23 1,08 5,52

20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010 20.10.2010

OBVEZNI KI FONDOVI Capital One OTP euro obvezni ki ICF Fixed Income PBZ Bond fond HPB Obvezni ki Raiffeisen Bonds HI-conservative Erste Bond ZB bond

NOV ANI FONDOVI ST Cash PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money PBZ Dollar fond

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Petak 22/10/2010 Subota 23/10/2010

TREBAJU 59 MLRD. DOLARA

Rusija prodaje udjel u Rosnjeftu

Vlada ruskog premijera Vladimira Putina odobrila je plan privatizacije udjela 900 poduze a u drĹžavnom vlasniĹĄtvu kojim planira prikupiti ak 59 milijardi dolara u sljede ih pet godina i tako financirati prora unski manjak. Me u kompanijama koje e se na i na bubnju bit e 15 posto drĹžavnog naftnog diva Rosnjefta, velike drĹžavne ban-

ke Sberbank i VTB Group, ali i Aeroflot, u kojem drĹže oko 51,2 posto, te Rostelekom i Svjazinvest. No, me u kompanijama na bubnju ne e se na i ZaruĹžebnjeft i Transnjeft. Ve je proĹĄle godine ruska vlast najavila da e iza i iz ak pet i pol tisu a tvrtaka i prodati dionice kompanija kojima se ve trguje na burzi kako bi pomogla u borbi protiv deficita. Dogodine e tako prodati i deset posto VTB Groupa, u kojem posjeduje ak 85,5 posto udjela. U Rosnjeftu Rusija drĹži 75 posto udjela. J. J.

Navala na Jadran kapital RAST INDEKSA Dioni ki indeksi Zagreba ke burze u etvrtak su neznatno rasli, a promet je bio bolji nego dan prije, ali joĹĄ uvijek nije na razinama koje bi upu ivale na promjenu trenda izrazito niske likvidnosti Doma i ulaga i su napokon reagirali na dobre vijesti iz Europe i po eli neĹĄto Ĺživlju kupnju dionicama na Zagreba koj burzi pa su dioni ki indeksi prekinuli trodnevni negativni niz i zabiljeĹžili lagan rast vrijednosti. Crobex je bio u plusu 0,09 posto, a Crobex 10 pove ao je vrijednost 0,06 posto. Taj neznatan rast joĹĄ je uvijek nedovoljan da Crobex prije e granicu od 2000 bodova, a Crobex 10 od 1000 bodova. Ukupan dioni ki promet bio je ve i nego dan prije,

ali to je i dalje nedovoljno da uputi na promjenu trenda na Zagreba koj burzi.

Dalekovod pao 2,49%

U etvrtak se trgovalo dionicama ukupne vrijednosti 12,1 milijun kuna, odnosno 5 milijuna kuna viĹĄe nego u srijedu. Ve i promet ujedno je zna io ve i broj izdanja koji su uĹĄla u, u ovom trenutku niske likvidnosti, ekskluzivan klub dionica koje su ostvarile promet ve i od milijun kuna. NajviĹĄe se trgovalo dionicama Jadran kapita-

la, i to u visini 2,3 milijuna kuna. Ulaga i su masovno kupovali tu dionicu pa joj je cijena sko ila ak 19 posto. Oko 70.000 kuna manje prometa imala je dionica Hrvatskih telekomunikacija, ime je zauzela drugo mjesto po likvidnosti, a cijena joj je porasla 0,14 posto. Slijede je povlaĹĄtena dionica Croatia osiguranja i Ina, kojom se trgovalo u vrijednosti 1,1 milijun kuna. Obje su dionice zabiljeĹžile rast, a jedina iz kluba

LUKA MILIÂťI , predsjednik Uprave Dalekovoda, ije je izdanje padom u etvrtak predvodilo gra evinski sektor koji je imao prili no loĹĄ dan SNIMIO HRVOJE DOMINI

milijunaĹĄa koja je zavrĹĄila u minusu bila je dionica Dalekovoda koju su ulaga i prodavali u ve em broju pa joj je i cijena pala 2,49 posto. Ta gra evinska dionica tako tre i dan zaredom biljeĹži pad cijene.

Dioki i dalje u minusu

etvrtak nije bio dan za gra evinski sektor jer su gotovo sve dionice koje ga ine na Zagreba koj burzi zabiljeĹžile pad cijene. Tako je Institut IGH pao 0,14 posto, Tehnika 0,96 posto, a Ingra viĹĄe od jed-

REGIJA

ViĹĄe od milijun eura prometa zabiljeĹžila je dionica Krke,

ija je cijena pala 0,32 posto i zadnja zabiljeĹžena iznosila je 63,58 bodova. Gorenjem se trgovalo u iznosu od 62.310 eura uz rast cijene 0,68 posto, na 13,27 eura. Sarajevski je SASX 10 pak sko io 1,04 po-

sto, na 897,79 bodova, a dionica BH Telecoma popela se na prvo mjesto najlikvidnijih sa 42.134 konvertibilne marke prometa. Jedina koja je uz nju ostvarila promet ve i od 25.000 KM bila je dioni-

Ante Pavi

BROJKE

Posustali optimisti u Ljubljani U etvrtak je prekinut pozitivan trend u Ljubljani pa je tamoĹĄnji indeks SBITOP pao 0,05 posto, na 838,12 bodova.

nog postotnog boda. Izdanje Zagreba ke banke nastavilo je petodnevni pad. U etvrtak je ta dionica oslabila dodatnih 1,34 posto zaklju ivĹĄi dan na razini od 216,07 kuna. Bolje nisu proĹĄle ni ostale bankarske dionice, od kojih je ona Slatinske banke potonula gotovo 6,5 posto. Dionica Diokija Roberta JeĹži a pala je i u etvrtak, s tim da je ju eraĹĄnji pad bio gotovo etiri puta snaĹžniji nego dan prije.

ca farmaceuta Bosnalijeka, ija je cijena rasla 1,95 posto, na 15 KM. Naftna industrija Srbije zabiljeĹžila je promet od 9,6 milijuna dinara, a beogradski indeks Belex 15 rastao je 0,84 posto. B. St.

0,12 0,08

posto rastao je makedonski MBI 10

posto rastao je BIRS

Zbog nesigurnosti investitora Novi Zeland ostao bez 'Hobita' Novi Zeland ostat e bez snimanja filma adaptiranog prema knjizi "Hobit" J. R. R. Tolkiena, ime dovodi u pitanje svoj imidĹž u Hollywoodu i njegovoj filmskoj industriji, ocijenio je novozelandski redatelj Peter Jackson, AUTOR TRILOGIJE "Gospodar prstenova" Peter Jackson DOBITNICI DANA (ZSE) Medika 9,5 % Agrome imurje 8,2 % Auto Hrvatska 5,56 % Optima telekom 5,12 % Arenaturist 4,65 % 27 Raste

prebacuju i krivnju na sindikat glumaca Novog Zelanda, koji je zatraĹžio pregovore o minimalnoj pla i za glumce. Po njemu, elnici ameri kog studija Warner Bros vrlo su zabrinuti za sigurnost svojih ulaganja u visini 500 milijuna dolara i spremaju se idu eg tjedna zaklju iti sporazume o premjeĹĄtanju produkcije.

GUBITNICI DANA (ZSE) Slavonski ZIF 9,97 % Slatinska banka 6,48 % HTP Kor ula 5,44 % Genera 5,35 % uro akovi holding 4,45 % 26 Pada

14 Nema promjene

INDEKSI CROX Mirex

"To je po etak domino-efekta. Novi Zeland e ste i svjetski ugled kao nestabilno radno okruĹženje me u ulaga ima u film i filmskim studijima", zaprijetio je autor trilogije "Gospodar prstenova", dodavĹĄi kako je "u jednoj no i novozelandski sindikat Equity upropastio reputaciju 40 godina gra ene industrije". H

Vrijed. 1,120.75 152,93

Prom. 0,64% 0,02%

Sirova nafta 81,77 Prirodni plin 3,50 Zlato 1.346,04 Srebro 23,94 Goveda 100,40

2,87% 3,09% 1,05% 2,46% 3,47%

S UKRADENIM NOVCEM NE DOLAZI I DOBAR UKUS

Na aukciji kiÄ?aste stvari prevaranta stoljeÄ&#x2021;a Bernarda Madoffa ViĹĄe od 400 predmeta koji su bili u posjedu prevaranta Bernarda Madoffa na i e se na aukciji u New Yorku. Zapljena je otkrila da je Madoff volio ki aste stvari. U prodaji e se tako na i i njegove crne barĹĄunaste ku ne papu e s njegovim inicijalima izvezenima zlatnim koncem, kao i golemi skupocjeni dijamantni prsten njegove supruge Ruth. Prodan e biti i njegov piano Steinway. Dio njegove imovine, ija je ukupna vrijednost procijenjena na 823 milijuna dolara, ve se naĹĄla na aukciji. Luksuzan penthouse u New Yorku u kojem je Madoff sa suprugom Ruth proveo posljednje dane na slobodi na aukciju je stavljen prije to no godinu dana. Titulu "prevaranta stolje a" Madoff je zaradio nakon ĹĄto je organizirao najve u piramidalnu prijevaru u povijesti. Zbog prijevare s vrijednosnim papirima i pranja novca osu en je na 150 godina zatvora. B. S.

EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA

Rusiji kazna od 41.090 eura zbog zabrana gay parada Europski sud za ljudska prava nov ano je kaznio Rusiju zbog zabrana homoseksualnih parada u Moskvi, ĹĄto predstavlja veliku pobjedu za marginaliziranu rusku gay zajednicu. Aktivist za prava homoseksualaca Nikolaj Aleksejev na tom je sudu podnio tri tuĹžbe u kojima tvrdi da je Rusija prekrĹĄi-

la Europsku konvenciju o ljudskim pravima koju je potpisala kao lanica Vije a Europe. Sud u Strasbourgu presudio je da je Rusija uskratila pravo na okupljanja diskriminiraju i na temelju seksualnog opredjeljenja. Sud je naloĹžio Rusiji da Aleksejevu isplati 41.090 eura za nanesenu ĹĄtetu i sudske troĹĄkove. H

Ho e li Crobex nai i na poticajne vijesti i nastaviti s pozitivnim kretanjem saznajte na...

www.business.hr

UKRATKO... Medvedev odabrao DosadaĹĄnji zamjenik ruskog premijera, 52-godiĹĄnji Sergej Sobjanjin, izabran je za novog gradona elnika Moskve. Za elnog ovjeka glavnoga grada predloĹžio ga je predsjednik Dimitrij Medvedev. Zdrav k'o dren Belgijski majstor borila kih vjeĹĄtina Jean Claude Van Damme na svojoj Facebook stranici demantirao je glasine da je pretrpio sr ani udar, kazavĹĄi kako je "sto posto zdrav i odli no trenira" te da ne treba vjerovati svemu ĹĄto piĹĄe u medijima. OtiĹĄao u legendu Bob Guccione, ovjek koji je u asopisima za muĹĄkarce prvi prikazao golo Ĺžensko tijelo i na uspjehu svoga glavnog lista Penthousea izgradio izdava ko carstvo vrijedno milijune dolara, umro je u srijedu u 79. godini.