Business.hr broj 748 by Business.hr

ME U BOLJIMA U EUROPI 9

PRETEKLI NAS MAKEDONCI 8

Umjesto hrvatskih, na Dalekom istoku pit će se makedonska vina

Michael Drenic, britanski poduzetnik hrvatskoga podrijetla, nije uspio u Hrvatskoj na i vina za izvoz: mali su vinari nekonkurentni zbog koli ine, a veliki zbog cijene, koja je etiri puta viša nego u Makedoniji, gdje ima etiri potencijalna partnera

Statistika ne otkriva stvarno stanje javnih financija

PONEDJELJAK 25/10/2010

BROJ 748 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

OLIVERA BABI 4-5

Predsjednica Uprave tvrtke Z-el, koja upravlja Chipotekom, otkriva kako su bez ve ih problema prebrodili krizu

U krizi smo se širili, a ova nam je godina rekordna

info&stav

INDIKATOR

2-3

London: Tvrdnje WikiLeaksa su 'jako ozbiljne'

Europska nagrada Ljerki Pulji

business.hr

Tvrdnje o zloporabama u ira kom ratu navedene u 400 tisu a povjerljivih ameri kih dokumenata koje je u petak objavio WikiLeaks "jako su ozbiljne", rekao je u nedjelju potpredsjednik britanske vlade Nick Clegg za BBC. "MoĹžemo izraziti Ĺžaljenje zbog na ina objave tih informacija, ali mislim da su one jako ozbiljne", rekao je Clegg.

Agrokorova je potpredsjednica Ljerka Pulji me u 20 vode ih europskih poslovnih Ĺžena u sektoru hrane i maloprodaje u 2010. prema izboru European Supermarket Magazina (ESM) i Institute of Grocery Distribution (IGD). Nagrade najuspjeĹĄnijim poslovnim Ĺženama u Europi za izvrsnost u sektoru hrane i maloprodaje dodijeljene su u petak u Londonu.

Ponedjeljak 25/10/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenici glavnog urednika: Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Ă&#x2020;eljko ÂŠojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ&#x20AC;a â&#x2C6;&#x2020;etkoviĂ&#x160;, Hrvoje DominiĂ&#x160;, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂ&#x160; RoziĂ&#x160; Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂ&#x160; GrafiĂ&#x2039;ka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ&#x2039;: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auĹĄevi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

MOGU I ZAKUPAC SPLITSKE Ĺ˝ELJEZARE

Sindikalci od Pripuza traĹž zadrĹžavanje radnika Ĺ˝elje Sindikat metalaca Hrvatske oprezno je pozdravio najave o ulasku zagreba ke tvrtke CIOS u splitsku Ĺ˝eljezaru nakon jamstva da bi to zna ilo nastavak proizvodnje. Predsjednik Sindikata metalaca Vedran Dragi evi rekao je za Business.hr da e sindikat, ako CIOS doista postane zakupac, traĹžiti zadrĹžavanje svih zaposlenih barem prvo vrijeme. "Spominje se kako bi se zadrĹžalo samo 120 radnika od njih 400-tinjak. No sindikat e traĹžiti od CIOS-a, ako zaista u e u Ĺ˝eljezaru, da barem u prvo vrijeme ostanu svi, a da se kasnije njihov broj postupno smanji u procesu restruk-

turiranja", rekao je Dragi evi . CIOS bi prema najavama ovog tjedna trebao pregledati postrojenja Ĺ˝eljezare, nakon ega e se znati ho e li doista postati zakupac i nastaviti proizvodnju. Radnici Ĺ˝eljezare ohrabreni su i jamstvima premijerke Jadranke Kosor, s kojom su se sastali u petak u Banskim dvorima, a uvjerila ih je da e ministri raditi na ispunjenju njihovih zahtjeva, odnosno nastavku proizvodnje, ime e se otkloniti mogu nost ste aja. Jedan od sljede ih koraka jest rjeĹĄenje situacije s vlasnikom splitske Ĺ˝eljezare, poljskim koncernom

PETAR PRIPUZ, vlasnik CIOS-a, nije bio dostupan za komentar ulaska u posrnulu splitsku tvrtku SNIMIO HRVOJE KNEZ

NA TURISTIÂťKOM CVIJETU POLA VLADE, DOGODINE KOSOR DOVODI SVE

Dodjelom nagrada u nazoÄ?nosti premijerke zavrĹĄili Dani hrvatskog turizma 2010. u Rovinju Sve anom dodjelom godiĹĄnjih turisti kih nagrada za najure enija turisti ka mjesta primorske i kontinentalne Hrvatske, Plavih i Zelenih cvjetova, Turisti kih cvjetova - kvaliteta za Hrvatsku

najboljim odrediĹĄtima, tvrtkama i pojedincima te za najbolje djelatnike u turizmu u ovoj godini, u Rovinju su zavrĹĄili Dani hrvatskog turizma 2010., koji su u organizaciji Ministarstva turizma oku-

pili najve i broj sudionika do sada, viĹĄe od dvije tisu e. Sve anost dodjele tih nagrada odrĹžana je u prostoru stare Tvornice duhana Rovinj u nazo nosti premijerke Jadranke Kosor, koja je uru ila i nagra-

du "Turisti ki cvijet - kvaliteta za Hrvatsku" ukupnom pobjedniku, tzv. turisti kom prvaku Hrvatske 2010. op ini Bol s otoka Bra a. Uz estitke sektoru na dobro odra enoj joĹĄ jednoj sezoni,

››

BISER DANA

BROJKA

Spreman sam poput pilota borbenog zrakoplova, što i nije prezahtjevno

JUROSLAV BULJUBAŠI , splitski poduzetnik koji bi krajem sljede e godine trebao poletjeti u svemir u turisti kom aranžmanu Virgin Galactice, vrijednom 200 tisu a dolara FOTO NACIONAL

eura stoji dan manje zatvora u BiH, a temeljem te izmjene Kaznenog zakona, koja osu enicima kojima je preostalo manje od godinu dana zatvora do izdržavanja cjelokupne kazne omogu eno da preostale uzni ke dane "otkupe" od države, u tamošnji se prora un slilo 29 tisu a eura

UVODNIK

raže Ne možete izvoziti svoj mentalitet... eljezare Zlomrex, a ministar gospodarstva uro Popija rekao je da se Zlomrex mora o itovati o ponudi HFP-a da vrati dionice za jednu kunu, a Vlada e potom vidjeti što e dalje. "Ako Zlomrex ne pristane na to, idemo u slanje korporativnih jamstava i dalje u spor", najavio je Popija . Tvrtka CIOS bavi se preradom metalnog otpada, a njezin direktor Petar Pripuz širi se i u gra evinski biznis, i to tvrtkom Miller centar koja je povezana s CIOS-om, a dovodi se u vezu s gradnjom poslovno-stambenog kompleksa u zagreba koj etvrti Kustošija. Igor Medi

premijerka je naglasila i da joj je ast i zadovoljstvo vidjeti ljude iz turizma te da im estita na trudu što je ova sezona bila posebno dobra. Stoga je ispunila svoje lanjsko obe anje s Dana hrvatskog turizma u Bolu i dovela gotovo pola Vlade na sve anost, obe avši svima da e, ako idu a sezona bude još bolja od ove, na sljede e Dane dovesti cijelu Vladu. H

Maja Grbi maja.grbic@business.hr

raže i posljednjih godina po Hrvatskoj potencijalne partnere s kojima bi pokrenuo izvoz doma ih vina na Daleki istok, britanski poduzetnik Michael Drenic nije naišao na prevelik izvozni entuzijazam doma ih vinara. Mali proizvo a i kažu da nemaju dovoljne koli ine za golemo azijsko tržište, a velike vinarije imaju koli ine, ali i veleprodajne cijene koje ne prolaze u Aziji. Ono što mu nije uspjelo u Hrvatskoj, u Makedoniji je napravio za nekoliko dana. Obišao je nekoliko glavnih vinogradarskih podru ja i pronašao etiri potencijalna izvoznika. Pritom Drenic kaže da problem s hrvatskim proizvo a ima nije ak ni u cijeni nego u specifi nom životnom stavu koji se loše odražava u poslu, a ilustrirao ga je sljede om pri om.

PRIJE DOSTA VREMENA,

kaže, sjedio je s jednim poduzetnikom na ru ku u restoranu u Splitu. Razgovarali su uz ašu doma eg vina i prijatelj mu je samouvjereno kazao: "Zapamti jednu stvar, središte svemira je Hrvatska, a središte Hrvatske je sve ovo! Kad to shvatiš, razumjet eš naš mentalitet."

››

Svi govore o zajedni kom plasmanu vina u inozemstvu, ali svi žele vlastitu etiketu, umjesto da se zajedni kim brendiranjem i marketingom smanje troškovi proizvodnje i ostavi više prostora za cjenkanje

"Ali ne možete izvoziti svoj mentalitet. Kineze i Tajlan ane ne zanimaju pri e o Aleksandru Velikom ili banu Jela i u. Zanima ih vaš proizvod, njegova cijena, ambalaža, etiketa i kvaliteta, i to upravo tim redom. Hrvatska je kao mali otok i ako želite izvoziti, morate promijeniti svoj stav", govorio mu je Drenic. ISTI SE TAJ samocentri ni stav manifestira na raznim stranama. Mikropoljoprivredni pro-

izvo a radije e kupiti vlastiti traktor, iako mu ne e biti rentabilan na površini koju obra uje, nego što e pristati kroz zadrugu podijeliti troškove nabave poljoprivredne mehanizacije. Zašto bi se s drugima dogovarao o zajedni kom korištenju strojeva kad može imati svoje, pa koliko košta da košta... Na sli an na in posljednjih se godina mnogo uložilo u podizanje kvalitete vinograda i poboljšanje tehnologije proizvod-

nje, pa se s optimizmom govorilo i o zajedni kom plasmanu vina u Kinu, Rusiju, SAD... Ali svatko bi želio svoju etiketu, po mogu nosti s obiteljskim grbom, drevnim ili novodizajniranim, umjesto da se krene u zajedni ko brendiranje i marketing. Time bi i ukupni troškovi proizvodnje bili manji pa bi više prostora ostalo za cjenkanje, jer kao što poduzetnici poru uju, kupce iz daleka ne zanimaju pri e o našem mentalitetu.

tema 4-5

INTERVJU: OLIVERA BABIĆ Predsjednica Uprave tvrtke Z-el, koja up oslanjanjem na maloprodaju bez većih problema prebrodili krizu i već ov

Ne samo da smo iza iz krize, ova godina biti rekordna Kako stoji Chipoteka? 2007.

Dok je dvoznamenkasti pad prihoda u branši lani srušio poslovne modele konkurencije poput Vemila i HGspota, Chipoteka je 'isplivala' zahvaljujući vodećoj poziciji u prodaji profesionalne elektronike, jakom položaju u veleprodaji i smanjenju rashoda. Ove će godine prihodi porasti 13 posto pa će po većini pokazatelja godina biti rekordna Predsjednica Uprave tvrtke Z-el, koja upravlja brendom Chipoteka, Olivera Babić ističe kako su se krizi uspjeli prilagoditi i novom orijentacijom u poslovanju prelaskom na IT opremu i potrošačku elektroniku, ostavljajući pritom kao vrlo važan segment poslovanja prodaju profesionalnih elektroničkih komponenti koja već 20 godina donosi Chipoteki prepoznatljivost na tržištu. Kako sama ističe, uz njih se uvijek vezivao slogan "ako nigdje ne možeš naći, naći ćeš u Chipoteci". Chipoteka slavi 20 godina poslovanja. Kako se tvrtka razvijala od prodaje elektroničkih komponenti, po čemu je dugo bila poznata, do danas kada se bavite i prodajom gotove elektroničke, IT i druge slične robe? — Chipoteka radi od 1990. godine, a prva je poslovnica otvorena na Kennedyjevu trgu u sklopu Ekonomskog fakulteta. Bavila se prodajom elektroničkih komponenti i od početka je poslovala uspješno. Potrebe za komponentama odnosno profesionalnom elektro-

nikom kupci su do otvorenja Chipoteke zadovoljavali kupnjom u inozemstvu. Od početka rada razvijala se maloprodaja i veleprodaja. Chipoteka dugi niz godina opskrbljuje hrvatske proizvođače industrijskom elektronikom. Poziciju lidera u profesionalnoj elektronici na hrvatskom tržištu održali smo cijelo ovo vrijeme. I danas se među Zagrepčanima koji traže neku specifičnu komponentu, kabel i slično može čuti karakteristična uputa: "Ako nigdje ne možeš naći, naći ćeš u Chipoteci". Globalni trend pada tržišta profesionalne elektronike potaknuo nas je na razvoj segmenta IT i konzumne elektronike. Ostvareni rast prihoda od 2005. do danas, i to čak 100 posto, posljedica je uvođenja i razvoja ponude IT proizvoda i konzumne elektronike. Danas Chipoteka posluje u osam poslovnica, u svim većim gradovima. Zadnjih šest godina vodeći smo maloprodajni lanac GPS uređaja. Strategija razvoja distribucija koju provodimo od 2005. rezultirala je dobivanjem nekoliko ekskluzivnih distribucija afirmiranih svjetskih

brendova za područje Hrvatske kao što su Navigon (GPS uređaji), Casio (fotoaparati), Lexar, TnB, CnMemory. Velika nam je prednost u poslovanju da smo direktni uvoznik 80 posto asortimana koji imamo u ponudi. Uz to, naši su veleprodajni partneri većina specijaliziranih dućana na tržištu u Hrvatskoj i svi veći trgovački lanci. Možete li komentirati poslovne rezultate posljednjih nekoliko godina te što očekujete u ovoj i sljedećoj godini? — Chipoteka kontinuirano bilježi rast ključnih poslovnih pokazatelja. Tako smo u 2007. ostvarili poslovni prihod od 62 milijuna kuna, EBIT 2,2 milijuna kuna, EBITDA oko 4,8 milijuna kuna. U sljedećoj godini nastavljen je rast, tako da su prihodi dosegli 71 milijun kuna, odnosno 15 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Operativna dobit iznosila je 2 milijuna kuna, a EBITDA oko 5,2 milijuna kuna. Prošla godina, koja je bila snažno obilježena krizom, donijela je pad prihoda 12,5 posto, na 62 milijuna kuna, EBIT 2,1 milijun kuna, a

EBITDA 4,3 milijuna kuna. Možemo reći da nas je recesija "vratila" na rezultate iz 2007. U ovoj godini očekujemo vrlo dobre rezultate, jer ako kao osnovicu u procjenama uzmemo prvih devet mjeseci, očekujemo rast prihoda na oko 70 milijuna kuna, što je 13 posto više od prethodne godine, EBIT na razini od 3 milijuna kuna i EBITDA od 5,5 milijuna kuna. Udjel maloprodaje u poslovnim prihodima bit će oko 60 posto. Ove je godine na rast prodaje snažno utjecala prodaja DVB-T uređaja za prijem digitalnog signala, što u maloprodaji, što u veleprodaji. U sljedećoj godini očekujemo nastavak rasta prihoda na 77 milijuna kuna, EBIT 4 milijuna kuna te EBITDA 6,4 milijuna kuna. Procjene se temelje na planu jačanja maloprodajnih kapaciteta (u ovoj godini otvaramo novo maloprodajno mjesto u Arena centru) te uzimajući u obzir trendove razvoja naših distribucija i rast naših veleprodajnih partnera. Koliko je kriza utjecala na poslovanje u ovoj i prošloj godini?

Poslovni prihodi

62.473.675

70.6

Poslovni rashodi

60.277.091

68.6

EBIT

2.196.585

1.9

EBITDA

4.769.395

5.1

EBITDA marža

0,08

Uz EBITDA - neto dobit prije ka

— Kriza jest utjecala na naše poslovanje, ali u puno manjoj mjeri nego na brojne kompanije iz naše branše. Prema službenim podacima, prodaja hardvera u prošloj godini bilježila je pad 25-40 posto. U prošloj smo godini uspjeli smanjiti rashode uz samo 8-postotno smanjenje broja zaposlenih, zbog čega je iz tvrtke otišlo šest zaposlenika, no ove godine već smo se vratili na 65 zaposlenih. Otvaranjem dućana u Arena centru veličine 140 četvornih metara Chipoteka će imati 70 zaposlenih. Uz to, pročistili smo bazu kupaca i kontinuirano smo radili samo s najstabilnijima, koji nisu imali likvidnih problema. Osim toga, problem nelikvidnosti na tržištu utječe na povećanje broja prosječnih dana naplate i zahtijeva veći angažman u osiguranju naplate potraživanja. Predviđajući te teškoće, tijekom 2009. proširili smo maloprodajnu mrežu novim poslovnicama (Pula, Zaprešić), što je utjecalo na povećanje udjela prihoda od maloprodaje u poslovnim prihodima na 60 posto, za razliku od 50 posto godinu prije. Nastavi li se trend iz prvih devet mje-

koja upravlja Chipotekom, otkriva kako su repozicioniranjem i jačim već ove godine očekuju povratak na pretkrizne brojke

zašli a će

business.hr Peonedjeljak 25/10/2010

OLIVERA BABIĆ, predsjednica Uprave tvrtke Z-el Snimio hrvoje dominić

teka?

2008.

2009.

2010. procjena

.675

70.632.175

61.809. 367

70.000.000

.091

68.655.538

59.754.913

67.000.000

.585

1.976.637

2.054.454

3.000.000

.395

5.175.856

4.293.619

5.590.000

0,08

0,07

0,08

Uz EBIT - neto dobit prije kamata i poreza

dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije

seci, ova će godina biti rekordna po većini pokazatelja. Naravno, bez utjecaja krize rezultati bi bili i bolji. Na IT tržištu (prodaja računala, komponenti, digitalnih fotoaparata, navigacijskih uređaja i slično) kriza je dovela do preslagivanja. Tu su problemi u Vemilu, HGspotu, rast Konikoma… Hoće li doći do neke nove konsolidacije tržišta? — U skorije vrijeme mislim da neće. Karakteristika tržišta danas su manji tržišni udjeli nekolicine stabilnih kompanija. U dužem razdoblju situacija će se vjerojatno mijenjati, neke od kompanija će se etablirati kao "vodeće". Lidera danas zapravo nema u IT sektoru, planiramo se držati niše, dakle i dalje funkcionirati kao specijalizirani dućan srednjeg formata. U kojem smjeru danas ide tržište maloprodaje kojim se bavite? Velika je konkurencija, osim već spomenutih, tu su i Tehnomarket, Technomax i drugi. — Točno. Osim specijaliziranih trgovina, tu su veliki trgovački lanci koji nude asor-

timan elektronike uglavnom nižeg cjenovnog ranga, sa čestim atraktivnim akcijama koje proizvode snižavaju do njihove nabavne cijene. Zatim tu se web shopovi koji zbog načina prodaje koja nije opterećena visokim zavisnim troškovima mogu isticati vrlo niske cijene, posebno za IT proizvode. Na tržištu su aktivne i manje specijalizirane trgovine orijentirane uglavnom na IT asortiman te trgovine većeg formata s naglaskom na ponudu konzumne elektronike kao što su spomenuti Tehno-

market i Technomax. Dakle, konkurencija jest velika, a našu konkurentnost planiramo održati kvalitetom ponude i usluge. Ciljani segment su nam zahtjevniji kupci, a generalno gledano, cilj nam je očuvanje vodeće pozicije u prodaji profesionalne elektronike te povećanje tržišnog udjela na IT/ konzumnom tržištu. Smatrate li da su prošla vremena specijaliziranih dućana, odnosno da se maloprodaja seli u trgovačke centre ili će trend

malih dućana i dalje ostati? — Mislim da nisu. Dio kupaca iznadprosječnog poznavanja IT proizvoda i konzumne elektronike radije kupuje u manjim, specijaliziranim dućanima koji imaju širu ponudu po pojedinim segmentima. "Neodlučni" pak kupci žele savjet, odnosno treba im prodavač/savjetnik, kojega će teže naći u trgovačkim centrima. Dakle, odluka o mjestu kupnje ovisi o preferiranom "tipu" kupnje/prodaje i očekivanja vezanih uz širinu odnosno "du-

binu" asortimana. Uzimajući u obzir trenutačne afinitete hrvatskih kupaca, specijalizirani dućani imaju stabilnu poziciju. Pomaže nam sinergija jer u prosjeku imamo 1500 računa dnevno, stoga ako imamo kvalitetnu ponudu, kupci će kupiti još nešto osim sitnih komponenti po koje su došli. Na području profesionalne elektronike konkurencija je manja, uglavnom nekoliko kvartovskih dućana u Zagrebu. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

tema 6-7

MEĐU BOLJIMA U EUROPI Iako je Eurostat Hrvatsku po visini def među bolje zemlje, analitičari upozoravaju kako rast deficita u EU ima

Statistika ne otkriva s stanje javnih financi Visoki proračunski deficiti u EU, objašnjavaju analitičari, prošle su godine - za razliku od Hrvatske predstavljali odgovor na krizu kroz državne potpore koje će im se vratiti, među ostalim, prodajom državnih udjela u financijskim i industrijskim kompanijama kojima su pomogli Prema ažuriranim podacima koje je u petak objavio Eurostat za zemlje članice i kandidate, hrvatski proračunski deficit i dug opće države u prošloj godini u usporedbi s članicama Unije i nije tako velik — Hrvatska se nalazi među državama čiji je udjel proračunskog deficita i javnog duga u BDP-u među nižima. Eurostatovi podaci potvrđuju tvrdnju koju ministar financija Ivan Šuker stalno ponavlja — da su udjeli hrvatskog proračunskog deficita i javnog duga u BDP-u povoljniji nego u većini članica Europske unije.

Trošak jamstava

Makroekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić, međutim, kaže da se upravo na podacima o udjelima javnog duga i proračunskog deficita u BDP-u potvrđuje fraza da statistika ponekad više skriva nego što otkriva. I Šantić, ali i dekan splitskog Ekonomskog fakulteta Branko Grčić (SDP), upozoravaju da je brži rast proračunskih deficita i javnog duga u protekle dvije godine u zemljama Unije bio posljedica njihova odgovora na krizu jer su većim deficitom i zaduživanjem s jedne strane sanirali svoje financijske sektore, a

s druge su financirali razne stimulanse kompanijama kako bi lakše prevladale krizu i recesiju. Šantić kaže da će zemlje eurozone zato ta svoja "ulaganja" vratiti prodajom uvećanih državnih udjela u financijskim i industrijskim kompanijama kojima su pomogle da prebrode krizu. Branko Grčić upozorava i da se u ovoj godini situacija u Hrvatskoj pogoršala, a kad se dugu opće države koji je u ovoj godini prešao udjel od 40 posto BDP-a dodaju i državna jamstva dana, primjerice, brodogradilištima i HŽ-u, onda se hrvatski javni dug približava "famoznoj granici od 60 posto BDP-a" jer će ta jamstva uglavnom doći na naplatu državi. Grčić zato zaključuje da je Hrvatska izrazito zadužena zemlja, a k tome će njezino opterećenje zbog vanjskog duga biti bitno drukčije od opterećenja zapadnoeuropskih zemalja. Zbog toga se Hrvatska teško može vratiti na staru pretkriznu politiku kojom se zaduživalo radi poticanja domaće potrošnje. Novo zaduživanje moći će se koristiti samo za nove investicije, prije svega u proizvodnju. Grčić zato smatra da nije mudro inzistirati na nultom deficitu u sljedećem peto-

godišnjem razdoblju, jer Hrvatska će morati u tom srednjoročnom razdoblju živjeti s deficitom od 1,5 do 1,8 posto BDP-a kako bi oživjela gospodarske procese, odnosno kako bi vodila proaktivnu gospodarsku politiku kojom jedino može okrenuti trend rasta udjela duga u BDP-u i držati ga ispod 60 posto BDP-a.

Nužne promjene

I Zdeslav Šantić smatra da je, iako vanjski dug nije velik, zabrinjavajuće što je fiskalni sustav u Hrvatskoj neprilagodljiv i što nema promjena u ekonomskoj politici. Ako do promjena ne dođe, dug će brzo doći do granice od 60 posto BDP-a, a to i druga pravila u eurozoni prije će biti pooštrena nego ublažena, pa će se Hrvatska, ako ne provede reforme, naći u velikim problemima. Podaci Eurostata pokazuju kako su se lani u 24 zemlje članice deficiti povećali, dok su se u dvije zemlje poboljšali (Estonija i Malta). Podaci o Grčkoj nisu objavljeni, iako je Eurostat i od grčke državne statistike dobio tražene podatke, ali će ih objaviti tek nakon temeljite provjere. Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

ini deficita i javnog duga smjestio EU ima drukÄ?iji uÄ?inak

a stvarno ncija

OGLAS

doga aji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 25/10/2010

SINDIKAT

Traže moratorij na otkaze u državnoj službi

Zagreb. Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) od Vlade je u petak zatražio moratorij na otkaze u državnoj službi sve dok se ne utvrdi stvarna veli ina javne uprave i usporedi kretanje broja zaposlenih u državnim i javnim službama te lokalnoj i regionalnoj samoupravi.

SDLSN isti e kako je Vlada to u inila bez konzultacija sa sindikatima državnih službi, iako je na to obvezuju Kolektivni ugovor i Poslovnik Vlade, a kad je u pitanju SDLSN i s njim potpisani Sporazum o socijalnom partnerstvu u reformi državne uprave. Ako su to ni podaci o 52.656 državnih službenika na dan 30. travnja, onda je u odnosu na službene podatke iz rujna 2004. broj zaposlenih u državnoj upravi u razdoblju 2004. - 2010. smanjen gotovo 19 posto, isti u iz SDLSN-a. H

POŠTA

'Radnici Pošte nemaju veze s korupcijom'

Zagreb. Radnici Hrvatske pošte pošteno rade svoj posao pa ne žele da ih se povezuje s navodnom korupcijom u poštanskom sustavu, istaknula je na presici u petak predsjednica Hrvatskog sindikata pošte Jadranka Dumbovi . "Naši lanovi osje aju sve ve e nepovjerenje zbog medijskih tvrdnji o korupciji u Pošti", re-

kla je Dumbovi , koja sumnja da se to možda radi namjerno kako bi se oborila cijena rada u HP-u. "Možda netko s Markova trga ne želi da potpišemo novi kolektivni ugovor jer ga nemaju konkurentske tvrtke", rekla je Dumbovi . HP kre e u proces modernizacije kako bi se pripremio za liberalizaciju tržišta, pa u sindikatu sumnjaju kako se radi o zakulisnim igrama. Predsjednik NHS-a Krešimir Sever rekao je da se dobar dio konkurentnosti privatnih tvrtki temelji na potpla enosti radnika. H

Hrvatska vina preskup Daleki istok PRETEKLI NAS MAKEDONCI Michael Drenic, britanski poduzetnik hrvatskoga podrijetla, nije uspio u Hrvatskoj na i vina za izvoz: mali su vinari nekonkurentni zbog koli ine, a veliki zbog cijene, koja je etiri puta viša nego u Makedoniji, gdje ima etiri potencijalna partnera Michael Drenic, britanski poduzetnik hrvatskog podrijetla, s obitelji živi u Tajlandu, ali je posljednjih 17 godina poslovno vezan uz Hrvatsku. Od sredine 90ih godina u Hrvatskoj vodi tvrtku Midren koja se bavi distribucijom promotivnih materijala. Kako su zbog recesije velike kompanije najprije kresale budžete za reklamu, prihodi Midrena u posljednje su dvije godine u odnosu na 2008. pali 40-50 posto. Drenic stoga pokušava razviti nove poslove, a potencijal za zaradu vidi u izvozu vina s ovih podru ja u Tajland i susjedne azijske zemlje. S obzirom na velika ulaganja posljednjih godina, kako malih tako i velikih igra a, u doma u vinogradarsku i vinsku industriju, logi no bi bilo zaklju iti da e Drenic glavne partnere

za biznis na Dalekom istoku prona i u Hrvatskoj, ali nije bilo tako.

Pla anje u 15 dana

"Još sam prije pet godina razgovarao s mnogim malim proizvo a ima vina u Hrvatskoj o mogu nostima izvoza u Kinu, ali njihov je odgovor bio: 'Nemamo te koli ine.' Nedavno sam obišao nekoliko glavnih vinogradarskih podru ja u Makedoniji, kušao odli na vina i imam etiri potencijalna izvoznika za Aziju", pri a Drenic. Na pitanje zašto to ne može ostvariti s ve im proizvo a ima u Hrvatskoj odgovara da su hrvatska vina etiri puta skuplja od makedonskih. "U Makedoniji litru pristojna vina mogu dobiti za 1,5 eura, cijena kvalitetnog vina je 2,5 eura, a vrhunsko vino mogu dobiti za pet

eura. U Hrvatskoj sam, primjerice, razgovarao s Ilo kim podrumima, oni imaju velike koli ine, ali ne mogu si priuštiti njihove cijene", kaže Drenic. Uz drasti an pad prihoda, tvrtka Midren suo ava se sa sve težom naplatom potraživanja. "U Tajlandu je rok pla anja 15 dana, a mi sad u Hrvatskoj nemamo ni jednog kupca koji pla a u roku manjem od 60 ili 90 dana, neki idu i do 120 ili 180 dana. Nedavno mi se obratila jedna kompanija koja je nudila pla anje u roku tri godine! Koja e vas banka pristati financirati s takvim ugovorom? Trenuta no je sva mo u rukama retailera, a dobavlja i koji bi ih željeli obvezati na kra i rok pla anja riskiraju da izgube posao i da im nikad ne plate robu koju su

im isporu ili", kaže Drenic, koji smatra da bi za famozni 'klub neplatiša' odgovornost trebala preuzeti Vlada. Jedino rješenje vidi u tome da se zakonski propišu uvjeti pla anja do 60 dana i da se nakon toga neplatišama napla uju zatezne kamate.

Po eo s Tedeschijem

Drenic je u Hrvatsku prvi put stigao 1993. kao direktor Masterfooda (vlasnika brendova poput Marsa, Snickersa, Twixa). Na posao distribucije okoladica, pri a, nagovorio je tad 26-

godišnjeg Emila Tedeschija koji je u svojoj tvrtki Atlantic zapošljavao samo šestero ljudi. Nakon što je mladom Tedeschiju pomogao postaviti posao na noge, u drugoj polovici 90-ih otvorio je vlastitu tvrtku u Hrvatskoj i po eo velike kompanije opskrbljivati promomaterijalima poput majica, kapa i korporativnih darova. Artikli se proizvode u Tajlandu, Kini, Indiji i Makedoniji, a glavno tržište su Hrvatska i susjedne zemlje. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

3. MAJ

'Ste aj A-teca ne mora biti propast'

Rijeka. Predsjednica Radni kog vije a brodogradiliĹĄta 3. maj Nada Jelini -Star evi poru ila je u petak da ste aj ponuditelja za kupnju 3. maja, austrijskog koncerna A-teca, ne mora zna iti propast 3. maja te od Vlade zatraĹžila hitan sastanak na kojem e se, u skladu sa Sporazumom o o uvanju hrvatske brodogradnje, raspraviti

plan restrukturiranja hrvatskih brodogradiliĹĄta. Sporazum koji predlaĹže povjeravanje poslovanja brodogradiliĹĄta samim zaposlenicima pod okriljem drĹžave na 10 godina jedina je ĹĄansa za spas hrvatske brodogradnje, ustvrdila je Jelini -Star evi . Stoga ste aj koncerna A-tec, koji je proglaĹĄen na Trgova kom sudu u Be u 20. listopada i obustava prodaje dionica tvrtke na austrijskoj burzi ne trebaju zna iti "smrt rije kog ĹĄkvera", ve je to prilika da Vlada ĹĄto prije prihvati spora-

upa za â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

U Makedoniji litru pristojna vina mogu dobiti za 1,5 eura, kvalitetno za 2,5 eura, a vrhunsko za pet eura MICHAEL DRENIC, vlasnik tvrtke Midren, u Hrvatsku je prvi put doĹĄao 1993. kao direktor Masterfooda (vlasnika brendova poput Marsa, Snickersa, Twixa) i na posao distribucije okoladica nagovorio tada 26-godiĹĄnjeg Emila Tedeschija SNIMIO HRVOJE DOMINI

O POSLOVANJU U KINI

Puno predrasuda o jeftinoj radnoj snazi Umjesto ja anja valute, Kinezi su se odlu ili za pove anja pla a radnicima. Kako e to utjecati na velike me unarodne kompanije koje ondje proizvode zbog jeftine radne snage? - Naravno da e porasti troĹĄkovi proizvodnje, ali industrija e se seliti u nove zemlje. No, postoje i predrasude vezane uz radnu snagu - ona je jeftina samo u odnosu na SAD ili Europu. Ako zara ujete dva dolara na dan, a kruh koĹĄta 2 centa i mlijeko 1 cent, i dalje vam ostaje 50 centi da ih uloĹžite. U Kini ljudi imaju kvalitetan Ĺživot. Mi ne radimo s tvornicama koje rade u prostorijama bez danjeg svjetla, klima-ure aja i grijanja. Kina ostvaruje enorman rast. Prije 15 godina u Ĺ angaju nije bilo hotela s pet zvjezdica, a danas ih ima na desetke. Zemlje poput KambodĹže, Burme i Vijetnama prolaze kroz privatizaciju, a najviĹĄe kupuju Kinezi. Neoliberalna ekonomska doktrina kaĹže da drĹžava nije dobar gospodar, kako onda objasniti kineski gospodarski uspjeh? - Kad su umarĹĄirali u Hong Kong, Kinezi su otkrili organizirane kapitalisti ke sustave koji su stvarali novac. Nije loĹĄe biti komunist, ali su shvatili da je bolje biti bogat komunist. Kad se mogu o ekivati demokratske promjene u Kini? - Kinezi su paĹžljivo gledali ĹĄto se doga alo u Rusiji nakon dolaska Gorba ova, perestrojke i zatim Jeljcina. Rusija je proglasila slobodu i sve je preuzela mafija. Slobode e se proĹĄiriti u Kini idu ih dvadeset godina, ali polako. Kako e Zapad odgovoriti na ekonomsko ja anje Kine? - Do i e u Kinu i pitati: "Imate li neĹĄto", a Kinezi e re i: "Imamo" i zapadnjaci e re i: "Dobro." Ako samo jedna strana ima mo , nema pregovora.

zum i osnuje tim koji e predloĹženi model provesti u djelo. "Ministra uru Popija a, koji je ignorirao naĹĄe apele, ne smatramo kompetentnim za daljnje rasprave", rekla je Jelini Star evi . Predstavnik radnika u NO-u NikĹĄa Moretti od Vlade je joĹĄ jednom zatraĹžio hitno izdavanje jamstava za osnaĹženje ugovora za gradnju etiriju asfalt-tankera za ĹĄvedskog brodara Wisby Tankers koji, ako se to ne dogodi do 29. listopada, ima pravo raskinuti ugovor vrijedan 120 mil. dolara. H

BROJKA

milijuna kuna vrijedna je investicija gradnje pristaniĹĄta na Dunavu u Batini, na kojem su radovi po eli proĹĄloga tjedna. Investitor prve faze je Lu ka uprava iz Vukovara, a izvo a radova je osje ka Hidrogradnja

JOSIPOVI NAJAVIO:

Tadi uskoro u Vukovaru Zagreb. Predsjednik Republike Ivo Josipovi u nedjelju je izrazio o ekivanje da bi srbijanski predsjednik Boris Tadi mogao do i u posjet Hrvatskoj i Vukovaru u prvoj polovici studenoga. "O ekujem da bi predsjednik Tadi mogao do i u prvoj polovici studenoga", rekao je Josipovi u odgovoru na novinarski upit, nakon primanja skupina gra ana na Pantov aku. H

VLASNICI NAJVE EG DIONIÂťARA INE

Rusi bi prodali udjel u Molu Ruska naftna tvrtka Surgutneftegaz razmiĹĄlja o prodaji 21,2-postotnog udjela u ma arskoj naftnoj i plinskoj grupi Mol, kazao je u etvrtak za Reuters neimenovani izvor, a Molov elnik isti e da Ina ne moĹže biti dio pregovora o udjelu. "Ĺ˝elimo prodati udjel i nastavljamo razgovore s OGLAS

Molom", kazao je izvor ne navode i detalje. IzvrĹĄni direktor ma arske naftne i plinske grupacije Mol Zsolt Hernadi naglasio je u petak da njegova kompanija ne pregovara izravno sa Surgutneftegazom o otkupu udjela. Prijelaz Surgutova udjela u ruke ma arske vlade sva-

kako bi stvorio stabilniju situaciju, ustvrdio je nadalje Hernadi. Pritom je istaknuo da Ina ne moĹže biti dio pregovora o Surgutovu udjelu. Ma arski ministar za razvoj Tamas Fellegi kazao je u izjavi za medijski portal Bloomberg da je preuzimanje Surgutova udjela u Molu svakako jedno od rjeĹĄenja.

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 25/10/2010

RIBARSTVO

Nakon rekordne 2009. ulov ribe manji 22% Pore . Prošla je godina bila rekordna po ulovu ribe, a izvoz je bio na razini 165 milijuna dolara, izvijestio je u petak na otvaranju 15. susreta ribara u organizaciji Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Ton i Božani . No, u prvih je deset mjeseci ove u odnosu na prošlu godi-

GOSPODARSKI FORUM

Birotehna ugovara posao u Afganistanu Predsjednik HGK Nadan Vidoševi na Hrvatskoafganistanskom gospodarskom forumu u petak rekao je kako tri mjeseca nakon otvaranja predstavništva HGK u Kabulu postoje ve neki konkretni dogovori hrvatskih i tamošnjih tvrtki Afganistansko je tržište dobra prilika za hrvatske tvrtke iz podru ja gra evine, mostogradnje, tunela, prehrambene industrije i poljoprivrede, istaknuto je na Hrvatsko-afganistanskom gospodarskom forumu u petak u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Naime Afganistan je zemlja koja je otvorena za ulazak stranih kompanija, a nedostaje im znanja iz podru ja infrastrukturnih projekata, re eno je na skupu.

Predstavništvo

Predsjednik HGK Nadan Vidoševi rekao je kako tri mjeseca nakon otvaranja predstavništva HGK u Kabulu postoje ve neki konkretni dogovori hrvatskih i tamošnjih tvrtki. Zna ajnim je ocijenio i posjet ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovi a Afganistanu te smatra iznimno važnim susret predsjednika Ive Josipovi a i predsjednika Afganistana Hamida Karzaija najavljen za kraj godine. Time e se, kaže, završiti infrastrukturni dio pri e, a onda bi hrvatske tvrtke, po-

sebice iz podru ja gra evinskog i poljoprivredno-prehrambenog sektora, mogle dobiti prostor za ekspanziju na tom tržištu. Osim klasi nih investicija Afganistanu nedostaje znanja u podru ju energetike, rudarstva, eksploataciji nafte i plina, u emu Hrvatska ima iskustva, kazao je Vidoševi . Napominje kako se silni kapital koncentrira na podru ju Afganistana posljednjih nekoliko godina, stvoren je infrastrukturni dio (predstavništvo HGK u Kabulu), a na poslovnom svijetu je da iskoristi priliku.

Licencija za natje aje

"Hrvatska u ovom trenutku ima znanja koje Afganistan nema i imamo im što ponuditi, a ho emo li, ovisi o nama", kazao je Vidoševi . Važno je, dodaje, što je Hrvatska me u samo sedam država s licencijom za pristup svim natje ajima u Afganistanu, a to do sada imaju SAD, Kanada, Pakistan, Tadžikistan, Rusija i Indija. Na skupu je iznesen i primjer slavonskobrodske tvrtke Birotehna koja je pred potpisivanjem ugovora s afganistanskom gra evinskom tvrtkom za izgradnju lokalne ceste na jugu Afganistana, a posao je u prvoj fazi vrijedan 2-2,5 milijuna eura. U sklopu Foruma potpisan je sporazum o suradnji HGK i Komore Afganistana. H

nu ukupan ulov manji 22 posto. Ministarstvo poljoprivrede ove je godine uz ostalo osiguralo šest milijuna kuna za natje aj za kupnju ribarskih alata, opreme i pogonskih motora. Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Ante Fabijani stanje u ribarstvu ocijenio je zabrinjavaju im - ulovi su jako loši, naro ito u plivari arstvu i u ko arskom ribolovu. "Kriza prijeti opstojnosti hrvatskog ribarstva", upozorio je i poru io da je ribarstvo imperativ u pregovorima s EU. H

ULJANIK

Isporu ili drugi jaružar

Pula. Pulski Uljanik u petak je luksemburškoj kompaniji Dredging and Maritime Management S.A., koja je dio grupe Jan De Nul, isporu ilo drugi od zasad etiri ugovorena jaružara na vlastiti pogon. Brod je dug 138,50 metara, širok 26 i visok od 8,80 do 12,20 metara, uz nosivost od 2200 tona pri gazu od 5,75 metara. Prvi jaružar isporu en je istom naru itelju koncem svibnja ove godine. H

BROJKA

3,9

posto pale su u rujnu cijene ku a u Zagrebu u odnosu na mjesec prije, a najve i je pad zabilježio Osijek (5,4%), gdje su tako ku e ak 53% jeftinije nego u Zagrebu, objavio je portal Crozilla.com

Zagrebački pa oko 100 vozila INTERVJU: ROBERT MIŠETA Novi direktor Zagrebparkinga otkriva kako e uskoro izraditi pravilnik kojim e se prvi put to no definirati tko ima pravo na povlaštene parkirne karte. Prihod Zagrebparkinga ove e godine biti 15 posto niži nakon što su odlukom gradona elnika smanjene cijene parkiranja Robert Mišeta manje je od mjesec dana u vru oj fotelji direktora Zagrebparkinga, jedne od trenuta no u medijima najnapadanijih tvrtki zbog "terora" pauka. Bijes gra ana Zagreba zbog oštre kontrole izdavanja povlaštenih parkirnih karata dodatan je motiv napada medija. U razgovoru za Business. hr Mišeta objašnjava kako e se uskoro formalizirati pravila koja e odrediti kome se i po kojim uvjetima mogu izdati povlaštene karte, a utješno je što barem nema najava šire-

nja parkirnih zona. Dodaje kako oko 75 posto prihoda od parkiranja ostvaruju putem m-parkinga. "Najradije bismo da uop e ne moramo imati parkirne automate jer su vrlo skupi. No, moramo ih imati kako bi i oni bez mobitela mogli platiti parking." Otkriva kako dnevno premjeste oko 100 automobila i naplate oko 90 posto troškova premještanja koji iznose 500 kuna ili ukupno 45.000 kuna. Odmah po dolasku suo ili ste se s naslije enom afe-

rom oko prodaje povlaštenih parkirnih karata ‘ispod stola’, kojoj je prethodio odlazak Mate Kraljevi a s mjesta direktora. Što sada slijedi po tom pitanju? - Radilo se mimo pravila, nije još ništa službeno dokazano, ali postoje pri e da je postojala svojevrsna trgovina tim kartama. Nakon što je afera buknula sredinom ljeta prove-

OGLAS

Doznajte. »itajte. Inspirirajte se. karijerei, znanje posao

Ponedjeljak

Utorak

Moja lisnica

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

Mediji i marketing Business plus

pauk dnevno odnese ila i naplati 45.000 kn ROBERT MIŠETA, novi direktor Zagrebparkinga, kaže kako e ove godine pasti i prihodi od povlaštenih parkirnih karata, sa 28,2 na 27,5 milijuna kuna SNIMIO SAŠA ETKOVI

dene su dvije kontrole, interna revizija Zagreba kog holdinga i krim policije. Istraga je u tijeku i dok ne bude završena ne mogu komentirati razmjere nepravilnosti. Tek kad se sve prebroji, kada se ustanovi koliko je bilo tih karata, u kojim su parkirnim zonama bile, jer cijena nije ista u svima, mo i emo dobiti simulacije i procjene gu-

bitaka. Nakon izbijanja afere ZG parking provodi vrlo stroge kontrole izdavanja povlaštenih parkirnih karata, a posljedica je toga da mnogi gra ani koji su ih prije nabavili na razne na ine - i po odobrenju bivšeg direktora - više nemaju pravo na njih. Mediji pišu i o poduzetnicima kojima su te karte sada

višestruko skuplje. - Prije je doista išlo po odobrenju direktora. Mislim da je najve i problem u cijeloj stvari to što nije postojao nikakav pravilnik, nije bilo formalizirano komu se i pod kojim uvjetima mogu izdavati povlaštene parkirne karte, a da nema prebivalište u zoni naplate. Neprijeporno je da ljudi u teškim životnim problemima, bilo da je rije o osobama s invaliditetom, roditeljima s bolesnom djecom i sli no, trebaju imati pravo na povlaštene parkirne karte iako nemaju prebivalište u zoni naplate, a u nju su prisiljeni dolaziti radi lije enja ili terapija. Jedan od problema su i zaposlenici koji koriste službena vozila, o emu je bila rije u medijima. To je teško pitanje, vidjet emo kako ga možemo formalizirati. U svakom slu aju, treba uvesti sustav kontrole. Sli no

je i s ljudima koji koriste automobil radi prirode posla - komercijalisti, prodava i, novinari… Kad smo ve kod novinara, uskoro mi istje e parkiranje na uli nom parkirnom mjestu i moglo bi se dogoditi da platim kaznu za prekora enje vremena dok sam radio intervju s direktorom ZG parkinga. - Pa ne vidim u emu je problem, mogli ste koristiti obližnju garažu umjesto parkinga na otvorenome. U njoj, kao što znate, nema vremenskoga ograni enja. Lani ste imali oko 129 milijuna kuna prihoda. Kakve su prognoze za 2010.? - Lani smo imali 129,2 milijuna kuna prihoda, a ove e godine to biti 15 posto manje odnosno 108,9 milijuna kuna. Glavni razlozi su smanjenje cijena parkiranja u svim zonama - sa 14 na 12 kuna u prvoj, sa sedam na pet u drugoj te sa tri na dvije kune u tre oj. Prema našim procjenama prihoda za 2010., ove emo godine imati i manje prihode od toliko spominjanih povlaštenih parkirnih karata, sa 28.204.421 kunu na 27.460.000 kuna.

Uzme li se da je ukupan prihod Zagrebparkinga lani bio 129,2 milijuna kuna, a u gradu ima 25.646 uli nih parkirnih mjesta, ispada da je prihod po parkirnom mjestu bio samo 13 kuna dnevno? - Nije baš tako. Koliko sam shvatio, kalkulaciju ste radili sa 365 dana u godini, a mi radimo sa 301 danom, imate 52 nedjelje i 12 blagdana, subotom imate kra e parkiranje, do 15 sati umjesto do 21. Sigurno je više od 13 kuna. Naše su kalkulacije oko 45 kuna. A što je s paukom? - Na dan u prosjeku imamo 170 intervencija iz prekršaja, a od toga se na deponij premjesti oko 60 posto ili 102 vozila. Odmah se naplati oko 30 posto, u roku 30 dana naplati se 50 posto izdanih ra una, a u roku 60 dana još oko 10 posto izdanih ra una. Planira li se možda novo širenje parkirnih zona? - To planira Grad Zagreb, a ne Zagrebparking i još ne znam planove po tom pitanju zbog lavine koja me zatekla odmah nakon dolaska na ovo radno mjesto. Igor Medi igor.medic@business.hr

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 25/10/2010

TOYOTA

U Hrvatskoj nema vozila iz servisne akcije

Zagreb. U Hrvatskoj nema vozila koja bi mogla biti uklju ena u preventivnu servisnu akciju koju je u petak objavila Toyota. Akcija se odnosi na probleme zbog oteĹžanog dovoda goriva i gubitka teku ine iz ko ionog cilindra na modelima Lexus i Toyota Crown, priop eno je iz Toyote. Iz Toyote navode da je detalj-

nom analizom ustanovljeno kako se "u odre enim i iznimno rijetkim situacijama u koriĹĄtenju vozila" moĹže dogoditi da na modelu Lexus GS i Toyota Crown proizvedenim od rujna 2004. do velja a 2006., do e do oteĹžanog dovoda goriva, a na modelima Lexus GS, IS i RX proizvedenim od rujna 2004. do prosinca 2005. do gubitka ko ione teku ine iz glavnog cilindra. Toyota na hrvatskom trĹžiĹĄtu novih vozila drĹži 2,9-postotni trĹžiĹĄni udjel i 12. mjesto u prodaji po markama. H

HĹ˝INFRASTRUKTURA

Od prodaje nekretnina 46 mil. kn

Zagreb. HĹ˝ Infrastruktura je tijekom ove godine prodajom nekretnina koje ne sluĹže osnovnoj djelatnosti ostvarila prihod od 46 milijuna kuna, a davanjem u najam do kraja godine planira prihodovati 20 milijuna kuna, priop eno je iz HĹ˝ Infrastrukture. Za idu u godinu u planu je prodaja Ĺželjezni kih

preno iĹĄta u Koprivnici i Kninu, odmaraliĹĄta na Ugljanu, vila u Lovranu te odre enog broja nekretnina koje nisu u funkciji prometa, a mogu donijeti znatan prihod druĹĄtvu, kaĹže se u priop enju. Pokrenuta je inicijativa da se s Vladom uredi na in dodjele sluĹžbenih stanova, a u HĹ˝-Infrastrukturi donesen je pravilnik kojim se ure uju ta pitanja. Za 578 stanova koji nisu u pruĹžnom pojasu u planu je prodaja u skladu s prijedlogom odluke Vlade o prodaji nekretnina u drĹžavnom vlasniĹĄtvu, kaĹže se u priop enju. H

Tulipan izvlaÄ?i nekretnine iz KaĹĄtelanske rivijere HOTEL PALACE Zbog raznih starih sporova i dubioza Tulipan grupa, vlasnik kaĹĄtelanske hotelske ku e, izdvaja 113,16 mil. kuna vrijedne nekretnine u novu tvrtku radi 'ponovnog uspostavljanja odnosa s potencijalnim strateĹĄkim partnerima' za projekt gradnje luksuznog hotela od pet zvjezdica

U TULIPAN GRUPI kaĹžu kako su njihovi planovi o gradnji luksuznog hotela od pet zvjezdica na mjestu starog hotela Palace zapeli zbog problema s lokanim vlastima ARHIVA COVIC/CROPIX

rova i nerijeĹĄenih situacija. "Ako se projekt Ĺželi realizirati, nekretnine treba prebaciti u isto, neoptere eno druĹĄtvo koje e biti pogodno za bankarsko financiranje te bez povijesti i elemenata iznena enja", kaĹže JuriĹĄi .

rivijere, a ve inski udjel kupili su od HFP-a 2006. godine. No, planovi Grupe o gradnji luksuznog hotela s pet zvjezdica na mjestu starog hotela Palace zapeli su zbog problema s lokanim vlastima. U Tulipan grupi kaĹžu da se situacija sad promijenila.

Privla nije bankama

Dogovor s vlastima

Na izvanrednoj skupĹĄtini dioni ara KaĹĄtelanske rivijere, zakazanoj za 18. studenoga, nekretnine tog poduze a, ija se vrijednost procjenjuje na 113,16 milijuna kuna, prenijet e se na tvrtku k er Tulipan pala a

nekretnine. Dioni arima se predlaĹže da donesu odluku o "prodaji svih poslovnih udjela druĹĄtva k eri Tulipan pala a nekretnine koji u trenutku prijenosa budu postojali". Tulipan grupa vlasnik je 97,35 posto KaĹĄtelanske

"Zahvaljuju i novoj gradskoj vlasti i novom gradona elniku stvorila se nova, pozitivna klima za ulaganje. Projekt koji je godinama stajao i nije se razvijao dobio je novu ĹĄansu i mogu nost realizacije", kaĹže Maja JuriĹĄi , junior project menadĹžerica Tulipan grupe, koja je u ve inskom vlasniĹĄtvu Capricornus grupe njema kog ulaga a JĂźrgena Bertha Steinkea i manjinskom vlasniĹĄtvu Kristijana Gele. Na prebacivanje nekretnina KaĹĄtelanske rivijere, vrijednih 113,1 milijun kuna, u tvrtku k er Tulipan pala a nekretnine u Tulipan grupi odlu ili su se jer je u KaĹĄtelanskoj rivijeri joĹĄ iz ranih 90-ih ostalo mnoĹĄtvo spo-

JuriĹĄi dodaje kako im je plan stvoriti profesionalnu i financijsku strukturu za realizaciju projekta. Financijski uvjeti po kojima su po etkom 2006. godine kupili KaĹĄtelansku rivijeru, navode u Tulipanu, drasti no su se promijenili pa se moraju prilagoditi trĹžiĹĄtu i osigurati uvjete za realiziranje projekta. Nova je okolnost i to ĹĄto su zbog nemogu nosti realizacije projekta ostali bez partnera. "Corinthia grupa i banka koja nas je tada pratila u projektu odustali su od suradnje. Sada s novom gradskom vlasti i gradona elnikom Ĺželimo nastaviti realizaciju projekta i sve ĹĄto radimo je u svrhu razvoja projekta i ponovnog uspostavljanja odnosa s potencijalnim strateĹĄkim partnerima", kaĹže JuriĹĄi . Tulipan grupa gradi i veliki trgova ki centar u Splitu, u koji e uloĹžiti 175 milijuna eura, a prostirat e se na 60.500 etvornih metara. Josip Bohutinski

josip.bohutinski@business.hr

moja lisnica Ponedjeljak 25/10/2010 23/8/2010 Ponedjeljak

Iznos kriznog poreza mjese no ula탑ite u banku ili fondove

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > ulaganje > krediti

14-15

7,34 5,27

kune za euro bio je srednji te aj HNB-a pa je prošli tjedan kuna u odnosu na euro oslabila 0,14 posto

kuna za dolar zaklju ni je srednji te aj HNB-a pa je u tjedan dana kuna u odnosu na dolar pala 1,4 posto

1872,9

bodova vrijedio je Crobex na kraju prošlog tjedna i na tjednoj razini pao 1,72 posto

96,3

bodova vrijedio je Crobis u petak i u tjedan dana porastao 0,19 posto

153,09

obra unskih jedinica vrijednost je Mirexa, koji je prošli tjedan porastao 0,15 posto

business.hr Ponedjeljak 25/10/2010

FORMIRAJTE CRNI FOND Ako ste bez novih zaduženja mogli izdržati izdvajanje za krizni porez nešto više od godinu dana, od 1. studenoga, kada e vam se ku ni budžet ponovno podebljati za iznos tog poreza, ulažite taj novac i napravite zalihu za ‘crne dane’ Sa 1. studenoga ukida se i viša stopa kriznog poreza za gra ane ija neto pla a premašuje 6000 kuna pa e tako svaki mjesec u ku nom prora unu imati minimalno 240 kuna više. Iako je svima ve dosta stezanja remena, financijski stru njaci savjetuju da ako ste bez novih zaduženja mogli izdržati smanjenu pla u, iznos kriznog poreza ne trošite ve mjese no ulažite i oplodite. Kalkulacija je jednostavna: na najsigurnijoj varijanti višekratnih uplata mjese nih depozita od 400 kuna (iznos kriznog poreza za neto pla u od 10.000 kuna) u razdoblju od pet godina u hrvatskim bankama možete ostvariti dobit ve u od 12.000 kuna.

Štednja i fondovi

Najbolja zarada s tim relativno malim mjese nim iznosom može se ostvariti štednjom ili ulaganjem u fondove, ovisno o stupnju rizika koji želimo preuzeti, otkrili su nam doma i savjetnici za osobne

MATEJ TOMAŽIN, KD Group, smatra da se uz dobar investicijski plan isplati ulagati i po nekoliko stotina kuna mjese no SNIMIO HRVOJE KNEZ

financije. "Štednja i fondovi najisplativiji su za takav oblik ulaganja jer se tako u spomenutom roku ostvaruje ve a dobit nego, primjerice, upla ivanjem police životnog osiguranja", kazao je direktor Marshlya Marko Mari .

Životno osiguranje

"Polica životnog osiguranja jest najisplativija, ali ako se sklopi na period dulji od 20 godina, iako i prije nosi neke beneficije poput niže kamatne stope na kredite", kazao je Mari . U Erste banci predlažu model štednje koja pruža mogu nost oro avanja novca putem višekratnih uplata. Rentna štednja koja omogu uje isplatu kamata u odre enim vremenskim intervalima bez razro enja glavnice tako er je dobar izbor za one koji ne žele previše riskirati. Za sklonije riziku stru njaci preporu uju ulaganje u fondove, i to zbog niskih fiksnih troškova i

mogu nosti uplate manjih iznosa. "Za ulaga e koji su spremni nositi tržišni rizik najbolje je razmišljati o inve-

sticijskom planu gdje se može investirati i nekoliko stotina kuna mjese no, a svaki se mjesec odre eni iznos ulože u izabrani

investicijski fond ili kombinaciju fondova", kaže Matej Tomažin iz KD Groupa. Biljana Star i

A ŠTO JE S DIONICAMA?

Za burzu ipak treba ve i iznos Što se ti e sudjelovanja na tržištu vrijednosnih papira, iz Fima vrijednosnica napominju da ono zahtijeva ve e iznose s obzirom na diversifikaciju ulaganja kako bi se smanjio rizik. S obzirom na trenuta nu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, analiti ari ve inom izdvajaju dionice prehrambenog i telekomu-

nikacijskog sektora. "Osim HT-a i Ericssona Nikole Tesle, tu je i Atlantic grupa zbog cijele pri e s Drogom Kolinskom i Kalni kim vodama", kazao je Mladen Ostri ki iz brokerske ku e Rast te napomenuo da je situacija puno bolja na inozemnim tržištima, gdje dionice ostvaruju znatan rast.

Tjedni pregled

NAJBOLJIH 5 FONDOVA

AD Plastik

OTP uravnoteženi KD Nova Europa Prospectus JIE NFD Nova Europa ZB euroaktiv

14,16%

16-17

Beliš e

business.hr Ponedjeljak 25/10/2010

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

> zimski turizam > krediti

-8,33%

NAJGORIH 5 FONDOVA 1,43 1,37 1,25 1,20 1,05

Aureus US Equity OTP Europa Plus Poba Ico Equity FIMA Equity NFD BRIC

-1,81 -1,45 -1,26 -1,10 -1,06

Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA ZABA OTP Hypo Alpe-Adria-Bank

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Zeleni kredit

6,09%

479

143.596

5,90%

Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,16%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit uz paket teku eg ra una - Akcija

6,21%

483

144.968

6,00%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,30%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

RBA

FLEXI stambeni kredit - AKCIJA

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

ERSTE PBZ Volksbank

Stambeni EKO krediti - model II

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

PBZ stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,77%

506

151.922

6,50%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit

6,79%

504

151.219

6,45%

Promjenjiva

Banka Kovanica

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Banco Popolare

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA ZABA RBA Partner Banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - model II

8,04%

584

70.099

7,14%

Promjenjiva

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka ERSTE RBA ZABA Volksbank Podravska banka

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - model I

8,30%

597

71.692

7,65%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATE Banka Kovanica

ÂŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA ZARA ENA

VRIJEDNOST

BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATA PO DOSPIJE U

VRSTA

VRIJEDNOST

DOBIT

KAMATE PO DOSPIJE U

Profitni devizni depozit

6,35% Promjenjiva

2.029

12.029

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

6,25%

Promjenjiva

5.138

538

Devizna ĹĄtednja

4,75% Promjenjiva

1.494

11.494

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

471

Bonus ĹĄtednja

4,70% Promjenjiva

1.477

11.477

OTP

Planirana ĹĄtednja

5,20%

Promjenjiva

5.044

444

Oro eni depozit

4,55% Promjenjiva

1.428

11.428

HPB

Dje ja ĹĄtednja

4,95%

Promjenjiva

5.022

422

HPB

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,50% Promjenjiva

1.412

11.412

Volksbank

PBZ

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,45% Promjenjiva

1.395

11.395

ERSTE

Partner banka Karlova ka banka Veneto banka

IKB

Bonus ĹĄtednja

4,80%

Promjenjiva

5.010

411

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392 383

Devizna ĹĄtednja

4,30% Promjenjiva

1.346

11.346

Partner banka

Otvorena ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

4.983

Standardna ĹĄtednja

4,25% Promjenjiva

1.330

11.330

RBA

Rba ĹĄtednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

OTP

Oro ena ĹĄtednja

4,15% Promjenjiva

1.297

11.297

Karlova ka Banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oro ena ĹĄtednja

4,10% Promjenjiva

1.281

11.281

Podravska banka

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

ERSTE

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE RBA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit - Model II (Bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Gotovinski ekspres kredit - PROMOTIVNA PONUDA

10,41%

104

6.270

9,29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner Banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10,87%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Splitska banka

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA Volksbank RBA ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Banco Popolare

Za kupnju novog automobila - model II

8,36%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - model II

8,39%

230

19.295

7,45%

Promjenjiva

Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Akcija Autowill

8,55%

225

18.925

6,85%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

PBZ

Auto krediti uz osiguranje potraĹživanja - model B

8,97%

236

19.827

8,30%

fiksna 12 mjeseci

ZABA

Kredit za kupnju novih motornih vozila - model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 25/10/2010

NEUREDNI DOKUMENTI

Perkovi izigrava naredbe Hanfe

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga utvrdila je 20. listopada da Ivan Perkovi nije u zahtjevu za obvezno preuzimanje poslao urednu dokumentaciju, a sve kako bi zaobišao obvezu preuzimanja Badela. Stoga ga je Hanfa pozvala da u roku tri dana od primitka zaklju ka dostavi urednu dokumentaciju. U suprot-

nom e se smatrati da njegov zahtjev nije ni podnesen i agencija e ga odbaciti. Perkovi i osobe koje s njim djeluju, kako je utvrdila Hanfa, a rije je o njegovom ocu Anti Perkovi u te odvjetnicima Marijanu Ruždjaku i Boženku Lozi, mogli bi kao posljedicu oglušivanja na Hanfin zahtjev izgubiti pravo glasa na izvanrednoj glavnoj skupštini, koja bi se trebala održati u ponedjeljak, 25. listopada. Hanfa je utvrdila da Perkovi nije u cijelosti podnio pro-

pisanu dokumentaciju, pa upozorava s njim povezane osobe da ubudu e ne zaobilaze zakonsku odredbu podnošenjem neurednog zahtjeva, kao što je to napravio Perkovi . Prema izra unu, etvorka kojoj je Hanfa naložila objavu ponude morala bi skupiti najmanje 54,3 milijuna kuna za otkup preostalih dionica jer je obveza nastala 7. listopada 2009. godine, kada je cijena dionice u posljednja tri mjeseca iznosila dvostruko više nego danas. A. Pa.

JADRAN KAPITAL

Vukadin prodao, Braj i kupio

Nakon nedavne kupnje Zvonimir Vukadin prodao je 58.000 dionica Jadran Kapitala, odnosno 7,33 posto temeljnog kapitala tog nekretninskog fonda. Nakon prodaje Vukadin drži još 16,49 posto Jadran Kapitala. Stjecanje tog paketa dionica prijavio je Siniša Braj i iz Splita. Paket koji je kupio Braj i ev je jedini poznati udjel u fondu. J. J.

SocGen: Afrika je ra tržište s najviše pote VRLI NOVI SVIJET 2009. je bila 15. godina uzastopnog rasta afri koga gospodarstva, a u analizi isti u prednosti bogatstva prirodnim resursima, kao i rast srednjeg sloja na crnom kontinentu, koji e potaknuti potražnju i djelovati kao svojevrstan katalizator demokracije Francuska banka Societe Generale u petak je klijentima predstavila analizu prema kojoj je Afrika najperspektivnije brzorastu e tržište koje svi ulaga i ignoriraju. Banka je pozvala svoje klijente da ulože u Afriku preko europskih kompanija koje tamo posluju kupnjom dionica afri kih kompanija te državnih obveznica i robe. U Societe Generaleu kao najbolji odabir europskih kompanija u Africi navode BHP Billiton, Arcelor Mittal, SABMiller, Unilever, Barclays, Saipem i Nestle. Napominju kako je afri ki MSCI indeks po svim performansama blizak istim indek-

sima u zemljama BRIC-a. Uz to, afri ko tržište kapitala predstavlja samo osam do devet posto tržišta kapitalizacije svih brzorastu ih zemalja, a na njega se može ulagati kroz 29 nacionalnih tržišta, od kojih je 11 osnovano poslije 1985. godine.

JAR najve e tržište

ak 87 posto tržišne kapitalizacije Afrike daje burza u Južnoafri koj Republici, pet posto ukupne kapitalizacije je burza u Kairu, a po tri posto predstavljaju Nigerija, Maroko i svi ostali zajedno. Afri ko obvezni ko tržište, pak, bilježi rastu u likvidnost

OSIGURATELJI

IZNAD BASELA III

Dionice Izvor osiguranja, koje je nedavno osnovao Jako Andabak, uvrštene su u namiru na SKDD-u s datumom 26. listopada 2010. Od toga dana izdavatelj prestaje voditi Registar vrijednosnih papira, a imateljem dionica, u skladu sa Zakonom o tržištu kapitala, smatra se osoba na ije ime u SKDD-u glasi ra un na kojem su ubilježene dionice u nematerijaliziranom obliku. B.hr

Nakon što su prošloga mjeseca svjetski regulatori ugovorili stroža pravila koja e bankarski sektor u initi otpornijim na krizu, iz Europske unije poru uju da e banke vjerojatno morati izdvojiti i više od minimuma kapitalne zaštite propisane direktivom Basel III. Od banaka se, naime, o ekuje zadržavanje dodatnog kapitala u dobrim gospodarskim vremenima kako bi se

Izvor uvršten u SKDD

EU banke trebat e još više novca

rastu e otencijala ››

U Societe Generaleu kao najbolji odabir europskih kompanija u Africi navode BHP Billiton, Arcelor Mittal, SABMiller, Unilever, Barclays, Saipem i Nestle jer su ga prepoznali globalni igra i i služe se njime kako bi kvalitetnije diversificirali portfelj. Samo 24 afri ke zemlje imaju službeni kreditni rejting. U Societe Generaleu kažu kako je afri ko gospodarstvo od 2001. do 2009. godine poraslo 4,9 posto ili 1,5 posto više od svjetskog prosjeka. Treba napomenuti da je 2009. bila 15. uzastopna godina rasta afri ke privrede. Osim toga, Afrika je snažno pozicionirana u budu nosti.

Energija iz Sahare

Naime, kontinent je bogat prirodnim resursima koji e do 2030. godine zadovoljavati respektabilan postotak globalne potražnje. Primjerice, francuska banka navodi Saharu koja bi solarnom energijom mogla napajati ci-

jeli svijet. Ne treba zaboraviti ni snažnu gospodarsku suradnju Kine i Afrike (Kina je u ovom desetlje u u Afriku uložila milijarde dolara), kao i rast srednjeg sloja na crnom kontinentu, koji e potaknuti potražnju i djelovati kao svojevrstan katalizator demokracije u mnogim zemljama. Najve i potencijal ima poljoprivredni sektor zbog kojeg su analiti ari Societe Generalea hrabro izjavili kako Afrika ima šanse postati globalna žitnica. U aktualnoj krizi razumne afri ke vlade i racionalno trošenje pokazali su se kao uspješan alat za prevladavanje cikli kih politika. Nedostatak razvijenog financijskog tržišta sprije io je financijsku krizu, a afri ki izvoz oporavio se najbrže zbog rasta potražnje iz Azije. Nikola Su ec

sprije ilo ponavljanje financijske krize. Prema rije ima glasnogovornice EU povjerenika za financijske usluge Michela Barniera, banke ekaju i odre ene sankcije ako ne uspiju ispuniti ciljeve. "Bankama bi se u tom slu aju mogla zabraniti isplata dividendi i bonusa", kazala je glasnogovornica Chantal Hughes za Bloomberg te dodala kako je klju na lekcija financijske krize upravo to da banke moraju biti adekvatno kapitalizirane. Svjetski su regulatori, naime, u rujnu ugovorili prihva anje

strožih pravila koja e banke u initi otpornijima na krizu i sprije iti njezino ponavljanje, ali i zagarantirati da banke više ne e initi pogreške koje su i dovele do financijskog sloma 2008. godine. Tako e po novim standardima, koji e se uvesti u razdoblju od 2015. do 2019. godine, banke imati Tier 1 kapitalnu adekvatnost od 4,5 posto. Osim pove anja temeljnog kapitala, predvi a se uvo enje zaštitnih mjera kojima bi se osiguralo da omjer kapitala i ukupne imovine banaka ne padne ispod

razine od sedam posto. Uz pove anje stope temeljnog Tier 1 kapitala na 4,5, traži se i uspostavljanje anticikli nog amortizera u dobrim gospodarskim vremenima po stopi od 2,5 posto. Prema novim pravilima, nacionalni e regulatori banke upozoriti na trenutak kada gospodarstva ulaze u razdoblje prekomjernog kreditnog rasta, a tim bi se amortizerom usporilo posu ivanje u trenutku pregrijavanja kreditnih tržišta, sve radi spre avanja formiranja novih financijskih balona. B. St.

BANKA SPLITSKO-DALMATINSKA

BSD smanjio dobit Ukupan prihod Banke splitsko-dalmatinske u prvih devet mjeseci ove godine iznosio je 12,6 milijuna kuna, što je pove anje 14,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuju nerevidirani podaci objavljeni na internetskim stranicama OGLAS

Zagreba ke burze.

U ukupnom prihodu neto kamatni prihod ini 10,4 milijuna kuna ili 83 posto ukupnih prihoda te je 8,7 posto ve i u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Neto prihod od naknada i provizija ostvaren je u iznosu milijun kuna i ve i je u odnosu

na isto razdoblje prethodne godine 159 posto. Ostvarena dobit prije oporezivanja iznosi 412.000 kuna i manja je za 326.000 kuna. Imovina je u prva tri kvartala 2010. godine narasla 30,63 posto i na kraju razdoblja iznosila je 298,2 milijuna kuna. A. Pa.

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

www.hita.hr

Izvor: ZSE Oznaka

Promjene Cijene

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

365 dana Najniža Najviša

269.26

269.90

269.59

0.07%

10,553

2,843,582.23

22,076.33

253.10

332.84

271.98

270.10

0.04%

8,678

2,343,117.30

1,832.39

242.21

318.99

1,632.00

1,641.90

1,635.01

0.18%

679

1,113,213.94

16,350.10

1,550.00

1,940.00

258.51

262.98

260.00

-0.10%

3,813

990,604.28

596.39

258.51

423.00

1,300.00

1,319.00

1,318.99

0.00%

482

631,933.54

1,756.43

1,231.00

1,777.00 1,133.90

Atlantska plovidba d.d.

768.11

780.00

-0.12%

645

500,331.96

1,088.51

723.23

AD plastik

100.00

104.90

104.00

4.00%

3,378

345,591.73

436.76

67.30

109.30

Atlantic grupa

800.00

804.00

800.01

0.25%

428

342,848.14

2,667.47

624.15

820.00

Petrokemija

172.04

176.00

175.96

-0.58%

1,619

281,379.93

587.90

105.50

179.24

Istraturist Umag d. d.

295.00

310.00

295.00

-3.28%

688

205,677.89

1,379.12

277.00

410.00

Magma d.d. Zagreba ka banka Tvornica duhana Zagreb

48.00

51.60

48.89

0.25%

3,215

160,330.13

238.30

45.05

70.90

216.47

219.99

218.00

0.89%

710

155,694.96

13,962.55

200.00

281.00

2,300.00

0.00%

140,300.00

747.06

2,300.00

Riviera pore

173.08

175.05

173.08

-5.41%

674

117,908.16

632.35

100.00

200.00

Dom holding

33.40

34.95

-1.27%

3,409

117,160.50

260.98

28.70

49.50

280.00

283.80

280.00

-0.71%

321

89,906.70

1,517.60

240.00

400.00

Podravka prehrambena industrija, d.d. Kon ar - elektroindustrija

480.00

483.00

480.05

0.01%

172

82,680.37

1,234.75

421.00

517.00

Jadroplov d.d.

140.00

143.00

140.46

-1.78%

512

72,587.42

229.89

124.01

205.99

Viro tvornica še era d.d.

300.00

300.17

300.00

-0.99%

230

69,010.27

416.00

290.00

479.47

Beliš e

440.01

495.00

440.01

-11.11%

131

64,190.55

512.31

309.10

580.00

Ingra

22.07

22.42

0.49%

2,235

49,527.39

168.15

19.70

57.11

706.00

0.14%

49,420.00

278.70

543.15

850.00

Kon ar

2,000.00

2,001.00

2,000.00

0.00%

48,010.91

61.43

1,831.00

2,198.00

Luka plo e

1,537.51

1,550.00

-0.64%

44,925.00

345.05

1,500.00

2,093.00

450.00

468.00

450.00

-3.74%

44,064.04

618.13

250.05

497.02

9.66

10.18

1.80%

4,380

43,848.93

27.50

9.66

29.01

uro akovi holding

27.50

28.70

28.54

3.00%

1,523

42,464.42

92.39

22.36

52.29

Liburnia riviera hoteli

2,555.20

2,598.00

1.68%

36,018.60

786.26

1,413.01

2,890.00

Jadransko osiguranje

2,650.00

0.00%

34,450.00

331.25

2,300.00

3,350.00

477.00

477.55

477.00

-0.04%

33,395.45

9,098.66

461.06

657.00

81.00

83.49

4.36%

385

31,395.67

62.79

58.00

139.00

Jadranska banka

2,850.00

0.04%

28,500.00

340.93

2,006.00

3,100.00

Ledo

5,550.00

5,635.00

1.53%

28,055.00

1,240.66

5,220.00

7,679.00

Institut gra evinarstva hrvatske

1,529.00

1,530.00

-0.46%

27,539.00

242.63

1,490.00

4,070.00

Valamar grupa

35.51

2.93%

750

26,632.50

223.56

25.60

45.00

HG Spot

26.70

27.01

26.70

-4.30%

898

24,192.60

8.81

20.08

109.19

Turisthotel

Kraš, prehrambena industrija Fima validus

Privredna banka Zagreb Badel 1862

Tisak

172.00

173.04

172.00

-6.01%

134

23,153.14

410.49

172.00

359.00

Franck prehrambena industrija,

707.10

720.00

1.84%

21,461.50

307.56

700.05

944.00

DIOKI d.d

Mlinar mlinsko-pekarska industrija HTP Kor ula

87.00

89.94

1.06%

238

21,393.96

363.54

70.07

151.01

637.00

0.00%

21,021.00

124.48

637.00

640.00

75.99

80.00

10.16%

251

19,792.66

34.11

72.10

170.00

Konzum

176.01

179.00

178.00

-6.31%

103

18,253.50

4,041.11

143.00

207.51

Viadukt

230.00

-2.12%

14,720.00

105.07

204.00

439.99

25.00

0.04%

571

14,275.00

19.79

16.00

25.00

146.32

149.00

-1.90%

13,914.88

92.96

140.01

320.00

Zvijezda

3,298.00

3,300.00

3,298.00

1.00%

13,194.00

330.65

2,851.00

5,530.00

Transadria

2,544.00

-0.04%

12,720.00

73.15

2,050.00

3,492.99

400.00

0.00%

12,000.00

267.50

400.00

490.00

1,024.21

1,025.13

1,024.21

-1.04%

10,249.39

194.05

949.03

2,199.00

Jadran kapital d.d. zatvoreni invest. fond Hidroelektra niskogradnja

Podravska banka Tehnika Atlas nekretnine

39.00

39.50

39.00

0.00%

200

7,875.00

130.01

20.50

46.98

Veterina d.d.

59.00

-1.67%

100

5,900.00

108.85

52.05

88.99

akovština

Za razliku od dioni ara AD Plastika, dioni ari Istraturista pokušat e što prije zaboraviti prošli trgovinski tjedan. Naime, dionica Istraturista u petak je pala ak 3,28 posto, na 295 kuna. Tom je dionicom ostvareno 205.000 kuna prometa, a najviša cijena dionice iznosila je 310 kuna.

Zadnja

270.00

Ericsson Nikola Tesla,

Brokerska kuÊa - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

Najviša

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Dalekovod

OGLAS

Najniža

CROBEX: -0,34%

Adris grupa Ina-industrija nafte d.d.

Jedan od najve ih tjednih dobitnika bila je dionica solinskog AP Plastika. Ta je dionica u proteklom trgovinskom tjednu porasla ak 14,16 posto, a samo u petak porasla je etiri posto, na 104 kune, što je ak etiri kune viša cijena od njezine nominalne vrijednosti.

Redovan promet: 11.543.263,79 kn

Jadranski naftovod SN holding Hrvatski duhani Metalska industrija Varaždin Slavonski zatvoreni investicijski fond

7.27

7.35

7.27

-7.97%

748

5,475.62

7.66

5.51

44.00

2,699.99

0.00%

5,399.98

2,005.68

2,332.01

3,750.00

156.01

169.69

10.30%

5,318.02

461.56

55.95

245.00

33.05

9.80%

149

4,924.45

27.85

25.00

74.00

2,415.45

0.02%

4,830.90

36.28

2,211.02

3,130.00

28.73

28.80

28.73

-0.24%

160

4,601.00

96.14

15.15

37.00

Auto Hrvatska

389.97

2.62%

3,899.70

258.06

355.51

539.91

Banka splitsko-dalmatinska

189.99

128.00

-1.54%

3,840.00

60.37

128.00

Vaba d.d. banka Varaždin

65.84

4.51%

3,621.20

116.22

53.99

73.00

Slobodna Dalmacija

33.22

33.23

33.22

3.72%

104

3,455.38

173.45

20.01

64.98

3,350.00

1.36%

3,350.00

351.75

2,107.10

3,799.21

45.00

47.00

45.00

0.00%

2,827.00

98.21

41.00

70.00

Centar banka

220.00

0.00%

1,100.00

62.53

205.00

289.99

Prehrambeno-industrijski kombinat

207.00

0.00%

207.00

48.33

120.00

221.00

akove ki mlinovi Arenaturis

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

63,35 106,00 16,00 16,00 258,00 155,40 92,25 179,00 13,02 10,04 95,00 0,76 5,00 2,75 3,90

63,80 106,15 16,15 16,19 259,00 156,10 93,00 183,00 13,30 10,30 95,00 0,77 5,01 2,78 4,00

63,45 106,15 16,15 16,15 259,00 156,10 93,00 181,68 13,30 10,20 95,00 0,76 5,01 2,76 3,99

63,58 37,75 16,02 16,06 258,41 155,84 92,94 180,98 13,27 10,18 95,00 0,76 5,00 2,77 3,99

81,81 35,00 37,08 1,35 0,35 0,94 35,50 1,45 0,31

82,00 36,00 38,00 1,35 0,35 0,94 35,52 1,45 0,31

81,99 35,50 37,69 1,35 0,35 0,94 35,52 1,45 0,31

0,82 0,35 0,37 1,35 0,35 0,94 0,36 1,45 0,31

80,00 32,81 92,00 84,11 96,00 91,00 78,71 38,00 38,72 2,50 18,80 33,68

80,00 33,10 92,50 86,30 96,35 91,55 78,71 38,40 38,74 3,00 19,00 33,68

80,00 33,10 92,00 86,30 96,35 91,55 78,71 38,00 38,74 2,50 19,00 33,68

80,00 33,10 92,45 85,14 96,19 91,44 78,71 38,31 38,73 2,93 18,84 33,68

2.895,00 19.000,00 82,22 85,11 474,00 1.047,00 88,26 1.900,00 91,22 25.000,00 94,50 700,00 925,00 400,00 6.900,00

3.146,00 19.990,00 82,30 85,40 476,00 1.047,00 88,30 2.000,00 91,71 25.000,00 94,79 765,00 960,00 400,00 6.950,00

2.900,00 19.832,00 82,30 85,39 475,00 1.047,00 88,30 1.990,00 91,66 25.000,00 94,76 728,00 944,00 400,00 6.943,00

2.901,10 19.831,61 82,30 85,38 474,58 1.047,00 88,30 1.989,91 91,66 25.000,00 94,76 730,01 943,26 400,00 6.942,83

83,00 3.050,00 485,00 3.570,00 3.150,00 438,00 21.300,00 152,00 1.950,00 6.400,00 117,00

84,00 3.099,00 490,00 3.599,00 3.160,00 440,00 21.300,00 155,00 1.950,00 6.400,00 117,00

83,41 3.062,24 486,89 3.578,02 3.152,38 439,00 21.300,00 152,90 1.950,00 6.400,00 117,00

51,37 3.062,24 486,89 3.578,02 3.152,38 439,00 21.300,00 152,90 1.950,00 6.400,00 117,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SOS2E LKPG ZVTG PETG MELR TLSG SAVA GRVG KBMR ETOG NF1N KDIR NF2R IEKG

KRKA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA LUKA KOPER ZAVAROVALNICA TRIGLAV PETROL MERCATOR TELEKOM SLOVENIJE SAVA GORENJE NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR ETOL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD KD ID NFD HOLDING INTEREUROPA

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD NOVA BANKA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 NAPREDAK AD BIJELJINA ELEKTROKRAJINA AD BANJA LUKA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA F FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA K FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A SIPAD KOMERC DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C

AIK banka a.d. Niš Bambi Banat a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2015K NIS a.d. Novi Sad Trgopromet a.d. Kraljevo Obveznice RS serije A2014K Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Komercijalna banka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Soja protein a.d. Becej Energoprojekt holding a.d. Beograd Galad a.d. Kikinda Agrobanka a.d. Beograd

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog ALKALOID SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKPETROL SKOPJE Stil a.d. Kraljevo ZK PELAGONIJA BITOLA Besko a.d. Vlasotince ARCELORMITTAL SKOPJE (HRM) SKOPJE

524.414,38 466.676,50 81.546,02 75.846,50 71.580,90 54.233,70 45.355,90 37.644,50 31.838,90 21.788,11 19.000,00 13.138,58 11.441,71 11.135,95 10.241,50

-0,60 % 173000 4,38 % 91476 1,87 % 68702 -0,74 % 6888 0,00 % 14845 2,17 % 5000 0,91 % 8700 2,84 % 2000 0,00 % 4000

141.838,87 32.276,22 25.745,78 9.298,80 5.195,75 4.700,00 3.089,64 2.900,00 1.240,00

0,00 % -0,30 % 0,00 % 0,58 % 0,36 % 0,05 % 0,03 % -1,30 % -3,15 % -10,71 % 0,53 % -3,77 %

39626 74646 19000 19554 16325 10260 7073 1348 859 6911 938 275

3.170.080,00 2.470.610,87 1.756.500,00 1.664.888,68 1.570.381,54 938.175,40 556.715,83 51.638,00 33.267,66 20.273,51 17.671,60 9.262,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 KMB GRNT ALK TPLF TEL MPT STIL ZPKO BESK RZLE

8248 12361 5091 4724 277 348 488 208 2400 2141 200 17202 2287 4013 2565

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB BMBI A2016 A2015 NIIS TRPK A2014 IMLK A2013 KMBN A2012 SJPT ENHL GALD AGBN

-0,20 % 0,09 % 2,02 % 0,25 % 1,20 % 2,03 % 0,51 % 2,07 % 0,23 % 1,59 % -5,94 % -0,65 % 0,20 % 0,00 % 2,31 %

Soja protein Makpetrol-tema ZIF Big Napredak Bijeljina Intereuropa

+4,30 % +3,33 % +2,99 % +2,84 % +2,31 %

Trgopromet Kraljevo Arcerolmittal Skopje Šipad komerc Etol Autoprevoz Banja Luka

-11,87 % -11,29 % -10,71 % -5,94 % -5,26 %

Veterinarski zavod Subotica

JP Elektroprivreda Mostar

Dionica suboti kog Veterinarskog zavoda zabilježila je u petak 5,17postotni rast cijene uz 249.000 dinara prometa. To je izdanje pojeftinilo samo u utorak, a ostatak tjedna cijena je snažno rasla. Korak s tom dionicom kada je u pitanju rast u petak je držala dionica Soje Protein, koja je ina e mnogo likvidnija od Veterinarskog zavoda. Tako je bilo i u petak jer je promet Sojom protein bio deset puta ve i nego onaj Veterinarskog zavoda.

Dionica mostarske Elektroprivrede u etvrtak je zabilježila jedan od najve ih minusa na Sarajevskoj burzi. Cijena joj je došla do razine od 50,1 konvertibilnu marku. Me utim, ta je dionica prethodni dan rasla po nešto ve oj stopi pa pad nije bio neo ekivan. Na tjednoj je razini samo neznatno rasla jer joj je dva trgovinska dana prije cijena ostala nepromijenjena tako da ulaga i ne trebaju biti nezadovoljni.

+5,17 -2,55

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKF FBIHK1E FBIHKD FBIHKJ FBIHKH FBIHKI FBIHKK FBIHK1B FBIHK1A SPKMR BHTSR FBIHK1C

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSDS-O-C RSRS-O-D RSRS-O-C TLKM-R-A HEDR-R-A NOVB-R-E RSRS-O-B NPDK-R-A EKBL-R-A

Oznaka

Ponedjeljak 25/10/2010

business.hr

-1,33 % 20889 60.600.985,00 1,70 % 2410 47.794.192,00 0,00 % 491308 40.434.174,63 0,14 % 231745 19.787.390,93 0,00 % 33976 16.124.306,00 -11,87 % 15000 15.705.000,00 -0,11 % 78998 6.975.283,48 3,92 % 2351 4.678.276,00 -0,05 % 41580 3.811.036,42 0,00 % 150 3.750.000,00 -0,03 % 37815 3.583.513,31 4,30 % 4059 2.963.114,00 1,29 % 2652 2.501.538,00 0,00 % 5703 2.281.200,00 0,61 % 249 1.728.765,00

valuta: MKD - makedonski denar -0,07 % 0,40 % 0,32 % -0,48 % -0,20 % 0,05 % 0,70 % -2,12 % 0,00 % 0,00 % -9,30 %

18130 227 451 56 63 400 4 510 30 6 200

931.428,35 695.129,00 219.589,00 200.369,00 198.600,00 175.600,00 85.200,00 77.981,00 58.500,00 38.400,00 23.400,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP +0,95% BIRS +0,31% 866,44 846,05 Belex15 +0,73% FIRS +0,28% 1.412,78 622,05 Belexline +0,34% MBI10 -0,04% 2.110,26 1.238,32 SASX10 -1,00% MOSTE +1,31% 465,67 888,82 SASX30 -0,65% NEX20 +0,45% 13.749,40 916,02 EUROPSKI INDEKSI -0,44% WIG20 -0,46% 2.641,60 BUX +0,03% 23.665,50 +0,38% -0,19% ATX +0,63% 2.703,07 indeksa na zatvaranju u. -0,58% Stanje petak 22. listopada 2010.

FTSE100 5.745,18

DAX 6.610,59

CAC40

3.874,52

MICEX 1,519.30

AMERI»KI INDEKSI +0,35% S&P500 +0,18% 11.146,57 1.180,26 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,09% etvrtak 21. listopada 2010. 2.459,67 DJIA

investor 22 TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

rošloga tjedna redovni dioni ki promet na Zagreba koj burzi iznosio je 50,93 milijuna kuna, što je pad od 48,66 posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je 1,72 posto te je njegova posljednja vrijednost 1872,90 bodova, a 10 tjedan završio je na 990,49 bodova, što je pad od 1,55 posto. Rezultati fondova prošloga tjedna kretali su se od -1,81 posto pa do +1,43 posto, a šezdeset i jedan od ukupno devedeset i dva fonda ostvario je porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dioni ki fond protekloga tjedna bio je fond KD Nova Europa kojem je vrijednost porasla 1,37 posto, a slijedi ga Prospectus JIE s porastom od 1,25 posto. Najve i gubitnik kod dioni kih fondova je fond Aureus US Equity kojem je vrijednost smanjena 1,81 posto, a iza njega je OTP Europa Plus s padom od 1,45 posto. Kod mješovitih fondova najuspješniji je OTP uravnoteženi koji je ostvario porast vrijednosti od 1,43 posto, a slijedi ga Ilirika JIE Balanced s porastom od 0,65 posto. Najve e padove u toj skupini zabilježili su Aureus Balanced (-0,69 posto) i Erste Balanced (-0,31 posto). Kod obvezni kih fondova najuspješniji su bili Capital One (+0,19 posto) i OTP euro obvezni ki (+0,19 posto), dok je najve i pad zabilježio ZB bond kojem je vrijednost smanjena 0,35 posto, a iza njega je HPB Obvezni ki s padom od 0,07 posto. Nov ani fondovi su po obi aju svi završili tjedan u plusu, a vrh ljestvice zauzimaju ICF Money Market (+0,15 posto) i Raiffeisen Cash (+0,08 posto). Promatramo li rezultate od po etka godine, najuspješniji dioni ki fond je MP-Mena HR kojem je vrijednost u 2010. uve ana 15,56 posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda DIONI KI

KD Nova Europa AC Rusija MP-Bric HR Ilirika JIE Prospectus JIE Raiffeisen Emerging M. Ilirika BRIC NFD BRIC Ilirika Azijski tigar ZB euroaktiv Platinum Blue Chip HPB Titan MP-Global HR Raiffeisen World OTP Europa Plus ZB BRIC+ Capital Two ZB trend MP-Mena HR HPB WAV DJE Erste Total East KD Prvi izbor ZB aktiv VB High Equity HI-growth Aureus Equity HPB Dioni ki PBZ Equity fond Raiffeisen C. Europe KD Victoria

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

6,6297 42,2258 352,7897 163,2948 58,0296 55,5500 114,5363 28,2698 60,4468 103,2300 81,2822 68,1591 294,9418 100,2100 109,3133 99,4800 68,2300 128,3400 450,9062 91,0734 30,0200 12,4794 99,7100 49,1672 8,2223 87,7064 81,1888 79,7395 60,8600 13,5942

2,25 1,49 1,46 1,29 1,01 0,82 0,81 0,75 0,65 0,64 0,64 0,63 0,61 0,60 0,56 0,55 0,52 0,49 0,49 0,48 0,47 0,41 0,38 0,34 0,33 0,32 0,30 0,27 0,25 0,23

6,55 6,04 12,50 5,45 0,94 1,74 9,94 3,55 7,30 5,43 -1,37 1,37 6,73 6,05 4,33 5,16 1,43 3,54 6,62 5,71 -3,16 7,21 6,57 5,71 3,36 -3,02 -4,67 4,41 1,74 -5,55

6mj. % 12 mj. (%)

-0,28 -9,11 1,28 -7,29 -11,39 -7,62 6,74 -1,30 5,12 -2,56 -2,14 -5,29 -1,80 -3,50 2,90 2,50 -8,58 -2,47 2,25 1,60 -13,71 0,98 -1,73 -3,68 -5,95 -11,38 -13,14 -10,77 -12,20 -14,10

4,37 3,37 9,58 -9,67 -15,77 3,16 N/A 4,86 15,07 4,28 7,24 -0,79 8,33 4,90 2,05 N/A -5,00 10,84 8,97 13,51 -20,41 10,68 0,63 -6,69 -2,58 -12,59 -15,28 -9,94 -15,54 -18,17

PGP (%) Ove god. (%)

-12,73 -21,19 -4,70 8,53 -13,60 -18,72 N/A -14,82 -13,70 0,49 -7,14 -11,13 -11,90 0,03 7,36 N/A -10,30 3,17 4,67 -2,94 -32,53 2,92 -0,07 -20,72 -2,24 -2,65 -4,04 -4,32 -8,62 2,72

5,09 3,82 3,79 -0,53 -8,33 -1,86 14,54 4,40 12,45 1,85 2,55 -1,71 4,57 4,01 1,57 -0,52 -3,32 5,48 15,56 10,77 -11,78 8,35 2,57 -1,75 -1,53 -10,60 -10,33 -3,50 -6,34 -10,75

Imovina

18,430 9,663 11,849 103.207 25,029 25,026 18.214 10,087 8,576 222,742 7,219 9,912 4,782 40,001 8,580 76,162 6,673 163,195 8,339 10,540 44,327 5,228 492,254 13,458 67,550 68,856 20,935 390,573 218,594 58,308

Starost

Datum

3,02 3,62 2,61 5,99 3,73 2,84 0,79 3,56 3,42 6,47 2,80 3,25 2,41 7,05 1,25 0,52 3,51 7,99 2,63 3,13 3,06 7,69 4,32 3,06 8,66 4,89 5,05 5,13 5,51 11,45

21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010

www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI

Ilirika JIE Balanced OTP uravnoteženi ZB global KD Balanced Aureus Balanced Agram Trust C-Premium HI-balanced HPB Global Allianz Portfolio Erste Balanced PBZ Global fond Raiffeisen Balanced ST Aggressive AC G Balanced EM Raiffeisen Prestige ST Balanced ICF Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

146,1276 109,5273 142,3000 8,1861 81,2510 67,4881 5,4092 9,8181 97,0753 110,9599 114,2800 99,2902 152,2900 63,3302 10,8541 107,9000 170,5963 111,6724

0,95 0,93 0,40 0,35 0,28 0,28 0,23 0,22 0,19 0,18 0,14 0,14 0,14 0,13 0,08 0,02 -0,04 -0,06

5,43 3,92 2,72 0,06 1,79 1,49 -0,33 1,98 -4,40 3,39 -0,46 2,77 2,93 -2,26 1,35 2,05 -4,64 -2,44

-4,22 -3,75 -2,45 -1,19 0,04 -7,27 -10,95 -2,65 -9,87 1,50 -8,10 -7,25 -2,56 -10,30 -1,88 5,26 -10,26 -14,58

-2,87 -7,94 2,07 0,03 -3,35 -12,80 -10,75 1,26 -11,53 7,37 -7,33 -5,73 2,16 -19,20 4,32 N/A -21,75 -26,57

8,33 1,89 3,86 -4,12 -4,75 -3,05 -15,23 -0,21 -0,59 7,46 -0,79 4,68 5,30 -8,59 5,14 N/A 7,11 1,63

2,17 -4,04 3,79 -0,81 1,01 -3,05 -8,32 0,31 -8,86 5,75 -1,04 -1,15 3,68 -10,87 5,31 7,90 -11,35 -12,98

44,900 40,263 721,009 7,012 19,841 11,543 12,467 67,188 99,832 7,095 106,832 291,214 330,959 2,601 13,593 164,528 10,234 12,324

4,75 4,85 9,30 4,76 4,27 2,28 3,72 8,66 5,05 1,45 9,76 9,11 8,15 5,08 1,64 0,62 7,78 8,47

21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010

11,3204 130,7200 128,2736 139,9924 174,4900 160,3400 129,3613 124,3015 159,6000

0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,00 -0,02 -0,04

0,96 3,30 3,03 1,61 2,59 3,29 2,14 0,77 0,50

1,81 3,27 2,56 2,53 3,36 4,35 1,73 1,52 1,77

5,33 10,97 7,96 6,12 11,30 11,17 7,60 5,00 7,19

1,44 4,54 5,27 3,95 6,84 8,20 4,61 4,40 5,15

5,38 9,17 4,85 4,57 8,45 7,99 7,49 4,09 5,07

6,262 129,813 10,326 14,151 399,166 13,215 108,454 14,407 225,701

8,66 7,39 4,85 8,69 8,41 5,99 7,62 5,05 9,30

21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

140,8933 144,0200 132,0003 162,0529 137,7900 137,9760 134,5985 131,5559 121,9021 116,4243 11,2795 10,6241 107,9534 102,0774 105,1300 139,4647 125,4324 124,3690

0,04 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00

1,08 0,94 0,63 0,61 0,92 0,68 0,87 0,88 0,58 0,84 0,80 0,81 0,80 0,80 0,82 0,50 0,71 0,35

1,85 1,74 1,26 1,05 1,82 1,15 1,60 1,61 1,27 1,63 1,68 1,64 1,56 1,51 1,92 1,08 1,77 0,88

10,93 4,62 3,68 3,19 4,06 2,52 4,11 4,79 3,14 3,74 4,07 3,87 4,24 2,01 4,69 3,02 4,41 2,89

4,35 4,88 6,39 4,82 4,43 4,65 4,46 5,58 4,19 5,27 5,99 4,47 5,43 1,69 4,74 3,30 4,43 4,03

3,27 3,22 2,44 1,87 2,98 2,00 3,01 3,33 2,29 2,70 3,02 2,92 2,90 0,85 3,58 2,15 3,38 2,38

32,603 1084,229 979,856 2409,478 786,158 116,024 40,207 177,996 116,665 158,348 118,100 33,847 162,892 7,297 681,184 122,386 477,104 35,974

8,04 7,66 11,56 10,25 7,39 7,08 6,81 5,05 4,83 2,96 2,07 1,38 1,45 1,23 1,08 10,25 8,25 5,53

21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010 21.10.2010

OBVEZNI KI FONDOVI HI-conservative Erste Bond OTP euro obvezni ki ICF Fixed Income Raiffeisen Bonds Capital One PBZ Bond fond HPB Obvezni ki ZB bond

NOV ANI FONDOVI ICF Money Market Raiffeisen Cash PBZ Nov ani fond ZB plus Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ZB europlus PBZ Euro Nov ani PBZ Dollar fond

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 25/10/2010

APARTMANI

Dobit Medene milijun kuna

Dobit Apartmana Medena u prvih devet mjeseci ove godine iznosila je 1,05 milijuna kuna, što je 555.610 kuna manje u odnosu na isto razdoblje lani, stoji u nerevidiranom i nekonsolidiranom izvješ u te kompanije. Ukupni prihodi iznosili su 11,6 milijuna kuna i pali su sedam posto u odnosu na lani, a ukupni su rashodi smanjeni s lanjskih 10,9 na 10,5 milijuna kuna. B. St.

BROJKA

0,43 posto porasla je cijena Brent Crude nafte u petak na burzi u New Yorku

SPUSTILI TROŠKOVE

Dobit Ericssona 557 mil. dolara

Švedski LM Ericsson AB priop io je u petak da mu je neto dobit u tre em tromjese ju više nego u etverostru ena na krilima nižih troškova restrukturiranja i poboljšane izvedbe zajedni kog ulaganja sa Sony Corpom, Sony Ericssona. Neto dobit kompanije sa sjedištem u Stockholmu u tri mjeseca do kraja rujna iznosila je 3,7 milijardi kruna (557 milijuna dolara) nakon 810 mili-

juna kruna u istome tromjese ju 2009. godine. Rast se uglavnom pripisuje nižim troškovima restrukturiranja, kao i boljim rezultatima Sony Ericssona, koji je u navedenome tromjese ju uspio ponovno poslovati u plusu. Dobre je poslovne rezultate zabilježio i Networks, klju ni dio Ericssonova poslovanja, izvijestivši o rastu operativne marže sa 14 na 17 posto. Prihodi su u razdoblju od srpnja do rujna porasli na 47,5 milijardi kruna, sa 46,4 milijarde u istome razdoblju godinu prije. B.hr

Tjedni promet dionicama samo 50 milijuna kuna NELIKVIDNOST Na dionice je prošlog tjedna u Zagrebu potrošeno samo 50 milijuna kuna, a više od petine tog iznosa odnosi se na trgovanje dionicama Hrvatskog Telekoma Crobex je u petak pao 0,34 posto, na 1872,9 bodova, dok je Crobex 10 kliznuo zanemarivih 0,03 posto, na 990,49 bodova. Na tjednoj razini indeksi su pali znatno više. Crobex ak 1,72 posto, a Crobex 10 tresnuo je 1,55 posto. Kao i prije, trgovanje je u petak bilo izrazito sporo - na dionice je potrošeno samo 11 milijuna kuna. Na tjednoj su razini ulaga i na dionice potrošili samo 50 milijuna kuna prometa, a više od petine tog iznosa odnosilo se na trgovanje dionicama HT-a. "Na doma em tržištu investitori su poprili no nezainteresirani, kao i prethodnih

dana. Prodaja se intenzivirala nakon spuštanja Crobexa ispod psihološki važne granice od 1900 bodova, što je potenciralo ve u opreznost kod ionako malobrojnih investitora. Sada se iš ekuje razvoj situacije na stranim burzama, ali i financijska izvješ a doma ih kompanija ija e objava po eti ovoga tjedna", kazao je za Hinu Dalibor Balga , analiti ar Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria banke.

AD Plastik skuplji 14%

Jedan od najve ih tjednih dobitnika bila je dionica solinskog AD Plastika. Ta je dioni-

ca u proteklom trgovinskom tjednu porasla ak 14,16 posto, a samo u petak porasla je etiri posto, na 104 kune, što je ak etiri kune viša cijena od nominalne vrijednosti dionice. Za razliku od dioni ara AD Plastika, dioni ari Istraturista pokušat e što prije zaboraviti prošli trgovinski tjedan. Naime, dionica Istraturista u petak je pala ak 3,28 posto, na 295 kuna. Tom je dionicom ostvareno 205.000 kuna prometa, a najviša cijena dionice iznosila je 310 kuna. Najlikvidniju poziciju u petak je ponovno osvojila dionica HT-a s dnevnim pro-

ŽELJKO KUKURIN, direktor Istraturista, ija je dionica u petak pala više od tri posto SNIMIO HRVOJE DOMINI

metom ve im od 2,8 milijuna kuna. Dionicom najve eg doma eg telekoma trgovalo se u dnevnom cjenovnom rasponu od 269,29 do 269,9 kuna, pri emu joj je cijena porasla 0,07 posto, na 269,46 kuna. Sli nu, gotovo zanemarivu promjenu cijene ubilježila je i druga najlikvidni-

REGIJA

Tim je padom indeks zabilježio i minus na tjednoj razini.

Najve i pad zabilježila je Pobjeda iz Goražda, ija je dionica pala gotovo 20 posto. Šipad i Energopetrol bili su pobjednici dana. Dioni ki indeksi Ljubljanske burze u petak su zabilježili rast pa je tako SBI-

TOP sko io 0,95 posto. Gotovo sve dionice iz prve kotacije zabilježile su rast cijene, a jedini gubitnik bila je Krka, ija je cijena pala 0,19 posto. Beogradski indeksi tako er su zabilježili rast, a Belex 15 bio je u

Nikola Su ec

BROJKE

Veliki pad u Sarajevu Sarajevska burza zabilježila je u petak najve i pad u regiji. Tamošnji indeks SASX-10 pao je 1 posto, na 888,82 boda.

ja dionica, povlašteni Adris. Na Adris je potrošeno više od dva milijuna kuna, pri emu je porastao 0,04 posto, na 270 kuna. Samo nešto manje od 0,2 posto porasla je i dionica Ine, kojom je ostvaren promet samo nešto ve i od milijun kuna.

plusu 0,73 posto. Najve i promet zabilježila je AIK banka uz pad cijene 1,33 posto. Pobjednici dana na srpskom tržištu kapitala bili su Veterinarski zavod Subotica i Soja protein. A. Pa.

0,04 0,31 posto pao je MBI10

posto rastao je BIRS

U SAD-u na pomolu socijalisti ka anarhija Lanac brze prehrane Jimmy John's mogao bi postati prvi u SAD-u u kojem e zaživjeti sindikalna podružnica. Sindikati nikada do sada nisu došli tako blizu da organiziraju radnike u nekoj od brojnih fast food kompanija kao u slu aju Jimmy John'sa u Minneapolisu, gdje je 60 posto zaposlenika ve potpisalo sindikalnu priDOBITNICI DANA (ZSE) HTP Kor ula 10,16% Validus 1,8% Ledo 1,53% Dioki 1,06% Zvijezda 1% 27 Raste

GUBITNICI DANA (ZSE) Beliš e Konzum HGspot Viadukt Jadroplov -

stupnicu. Sindikat kojem je to pošlo za rukom je W.W.I., poznatiji kao Wobblies. Na vrhuncu mo i WWI je bio prije stotinu godina kada je protestima koji su završavali borbom s policijom štitio prava 100.000 svojih lanova, no danas ih ima samo oko 1600.O osnivanju podružnice na referendumu pravo odlu ivanja

11,11% 6,31% 4,3% 2,12% 1,78% 26 Pada

14 Nema promjene

INDEKSI CROX Mirex

imaju svi zaposlenici, a sli ni pokušaji u drugim lancima poput Starbucksa neslavno su propali. Vlasnik Jimmy John'sa Mike Mulligan je radnicima, koji zara uju 7,5 dolara po satu rada, što je minimalac u SAD-u, poru io da glasaju protiv WWI-a jer je u pitanju opasna "socijalisti ko-anarhisti ka organizacija". D. B.

Vrijed. 1,120.99 153,10

Prom. 0,04% 0,11%

Sirova nafta 80,06 Prirodni plin 3,43 Zlato 1.325,62 Srebro 23,19 Goveda 101,63

2,09% 2,14% 1,52% 3,13% 1,23%

PRODANA JEDNA OD NAJVRJEDNIJIH DOMENA U SVIJETU

Domena Sex.com prodana za 13 milijuna dolara Ime domene Sex.com, koja je dosad smatrana jednom od najvrjednijih internetskih adresa na svijetu, prodano je za 13 milijuna dolara. Vlasnik domene bio je Escom LLC, koji je trenuta no u bankrotu. Novi ponosni vlasnik domene je Clover Holdings Ltd, koji je dao najve u ponudu. Prodaja domene još eka sudsko rješenje. Ameri ki mediji nisu odgonetnuli što Clover Holdings Ltd to no planira u initi s domenom. U svibnju ove godine Escom se s vjerovnicima dogovorio da e ime domene staviti na aukciju i potražiti potencijalne kupce. Sam Escom domenu je 2006. godine platio 14 milijuna dolara. B. S.

NOVA ERA DRUŠTVENIH MREŽA

Osniva se fond za financiranje nasljednika Facebooka Kleiner Perkins udružit e se sa stranicama Facebook, Zynga, Amazon.com i drugim medijskim korporacijama kako bi osnovali fond vrijedan 250 milijuna dolara i investirali u pokretanje novih socijalnih medija. Predsjedavaju i toga fonda, nazvanog sFond, bit e Bing Gordon, bivši direktor Electronic Artsa i lan uprave Amazona i Zynge. Osnov-

na funkcija fonda bit e financiranje i savjetovanje poduzetnika koji žele raditi na otvaranju novih društvenih internetskih mreža. "Na po etku smo nove ere za inovatore u podru ju društvenih mreža", rekao je John Doerr, jedan od za etnika ideje i partner Kleiner Perkins Caufield & Byersa, koji e sudjelovati u osnivanju fonda. B. S.

Objave poslovnih rezultata doma ih kompanija pratite na...

www.business.hr

UKRATKO... Papina intervencija Papa Benedikt XVI. zauzeo se u subotu za pronalaženje "pravednog rješenja" za problem sme a u Napulju i u njegovu prigradskom naselju Terzignu, zbog ega ve više od tjedan dana traju sukobi policije i prosvjednika koji ne žele još jedno odlagalište sme a. Osje a se bolje Bivša britanska premijerka Margaret Thatcheru utorak nave er primljena je u bolnicu radi "rutinske provjere" nakon gripe, a sada se puno bolje osje a. Ipak, objavljeno je, mora ostati još nekoliko dana pod nadzorom. Ipak nije savršena Neobjavljeni rukopisi Britanke Jane Austen ruše njezin ugled književnice "savršena stila". Autorica popularnog djela "Ponos i predrasude" toliko je slabo poznavala gramatiku i pravopis da joj je redaktor ure ivao rukopise.