Business.hr broj 750 by Business.hr

NOVA STRANICA U RADU INE 6

Ina je deset godina propadala. Odgovorni će snositi posljedice! Nakon dugog lobiranja Davor Štern uspio je u i u Nadzorni odbor Ine, a za Business.hr otkriva što se organizacijski i kadrovski u Ini mora promijeniti i kakav stav treba zauzeti prema Ma arima

SRIJEDA 27/10/2010

BROJ 750 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

PORUKA REGIONALNIH GOSPODARSTVENIKA 4-5 Regija još nije dotaknula dno, a standard gra ana, posebno u Hrvatskoj, znatno e se smanjiti prije nego što uhvatimo novi ciklus rasta, jednoglasno su prognozirali najja i regionalni trgovci i vlasnici prehrambenih trgovina

Kriza u regiji trajat će još dvije godine KOME IDE 10,65 POSTO

OTP-u ne treba Podravkin udjel, najizgledniji kupci su mirovinci OTP banka, koja je u ponedjeljak izvijestila da je aktivirala založno pravo na 10,65 dionica Podravke, nema interesa zadržati taj udjel, a mirovinski fondovi najlogi niji su kupac, smatraju analiti ari 10

info&stav

INDIKATOR

2-3 Raste zra ni putni ki promet

business.hr

Rast zra nog putni kog prometa ubrzao je u rujnu na 10,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, objavila je Me unarodna udruga zra nih prijevoznika (IATA). U kolovozu je pove an 6,5 posto. Rast su predvodili bliskoisto ni prijevoznici, uz pove anje broja prevezanih putnika 23,9 posto. Bliski istok jedina je regija koja nije zabilježila ni pad teretnog prometa.

Smanjena ulaganja u razvoj Vode e kompanije Europske unije smanjile su lani ulaganja u istraživanja i razvoj 2,6 posto, dok je u SADu zabilježen njihov pad 5,1 posto, pokazalo je izvješ e Europske komisije kojim je obuhva eno 1400 kompanija iz cijelog svijeta. Ukupno su te tvrtke u 2009. u istraživanje i razvoj uložile 402,2 milijarde eura, 1,9 posto manje nego u godini prije.

Srijeda 27/10/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenici glavnog urednika: Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

ZAŠTO SE PREMIJERKA VRATILA PRAZNIH RUKU IZ BRUXELLESA?

Pusi : Ne treba smekšavati Barrosa, ve raditi na teškim temama Predsjednica Nacionalnog odbora za pra enje pristupnih pregovora s Europskom unijom Vesna Pusi smatra kako nije neo ekivano to što se predsjednik Europske komisije Manuel Barroso u razgovoru s premijerkom Jadrankom Kosor u utorak u Bruxellesu "ni na što nije obvezao" što bi prejudiciralo datum prijema Hrvatske u lanstvo u EU. Što se, pak, ti e pristupnih pregovora i zatvaranja pregovara kih poglavlja, kaže Pusi , jasno je da moramo odraditi tri velike stvari, a to su: izbor Državnog sud-

benog vije a, restrukturiranje brodogradilišta i osposobljavanje ljudi za suradnju s EU fondovima kao po etak stvaranja nove javne uprave. Završetak pregovora prije svega ovisi o tome kako emo i kada obaviti te tri doma e zada e. Istodobno je cijeli proces pristupnih pregovora i politi ki, jer u kona nici sve države lanice EU moraju donijeti politi ku odluku o primanju Hrvatske u Uniju. Ho e li u tom dijelu nešto iskrsnuti, nevažno je, smatra Vesna Pusi , jer nije sklona pregovorima pristupati pro-

cjenjuju i i sumnjaju i ho e li lanice Unije postavljati dodatne prepreke Hrvatskoj, ve cijeli posao treba do kraja odraditi, uklju uju i i njegov diplomatsko-politi ki dio. Dodaje da pritom ništa ne smijemo uljepšavati, ali ni prešu ivati. O ekivanja Bruxellesa vezana su i uz pra enje rezultata u borbi protiv korupcije. U prvom je planu procjena vode li se protukorupcijski procesi pravno ili politi ki, objašnjava Pusi . Kaže i da e se neke od tih procesa, ili barem jedan od ve ih, trebati dovesti do kraja kako bi

EU mogla procijeniti je li uspostavljen sustav borbe protiv korupcije i kriminala ija je okosnica neovisno pravosu e, a ne kampanjske politi ke akcije. "Dosad nismo mogli o ekivati da e se taj pomak dogoditi u Hrvatskoj", zaklju uje Pusi dodaju i da zbog toga ni Unija ni doma a javnost još ne mogu biti sigurni da e se on dovesti do kraja. Stoga e Bruxelles pažljivo pratiti realizaciju i konkretne rezultate barem dijela zapo etih pravosudnih antikorupcijskih procesa. Zoran Daskalovi

TRANSAPRENCY INTERNATIONAL

Indeks korupcije za Hrvatsku ostao na Na indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za 2010. godinu Hrvatska je ocijenjena kao i prošle godine - ocjenom 4,1 na ljestvici od 0, za potpunu korupciju, do 10, bez korupcije. Od 178 zemalja, koliko ih je obuhva eno ovogodišnjim istraživanjem, Hrvatska je na 62. mjestu. Najbolju ocjenu 9,3 imaju Danska, Novi Zeland i Singapur, a slijede ih Finska i Šved-

ska sa 9,2. Od zemalja regije najbolje su plasirane Slovenija s ocjenom 6,4 i Turska sa 4,4, a Hrvatska i Makedonija sa 4,1 dijele tre e mjesto. Ispod nas su Italija s ocjenom 3,9, zatim Crna Gora, Rumunjska, Bugarska i Srbija sa 3,5 te BiH s ocjenom 3,2. Najlošije rangirane zemlje su Irak, Afganistan, Mianmar i Somalija. Indeks percepcije korupcije provodi se od 1995., rezultati su

sastavljeni na temelju 13 istraživanja 10 nezavisnih ustanova, a ispitanici su bili poslovni ljudi i analiti ari. Smatra se da u zemljama s ocjenom višom od 5 korupcija ne ugrožava daljnji razvoj gospodarstva i društva u cjelini. Hrvatska je, kako je re eno, bila obuhva ena s osam istraživanja uz raspon ocjena od 3,4 do 5,2. Indeksom percepcije korup-

cije ocjenjuju se, po rije ima lana Upravnog odbora TIHa Dona Markuši a, sve razine rada tijela javne vlasti. U ve ini istraživanja ocjenjuje se koliko sam pravni okvir neke zemlje onemogu uje korupciju, a u nekima se uzima u obzir koliko su pregledni i transparentni procesi izdavanja dokumenata u tijelima javne vlasti. Pojedini skandali, kako je rekao Markuši , malo utje u na indeks.

››

BISER DANA

BROJKA

300

I ja sam se napio prije devet godina. Bog mi je tada bio oduzeo pamet, ali netko je nikad nije ni imao

sudionika iz regije okupit e 11. konferencija Hrvatske udruge za odnose s javnoš u (HUOJ) u Zagrebu, najavili su ju er organizatori

MILAN BANDI , zagreba ki gradona elnik, na aktualnom satu Gradske skupštine na pitanje o narodnjacima na Rujanfestu

UVODNIK

Kako se postaje velik? Sposobnost, sre a ili...? Iva Uš umli Greti iva.gretic@business.hr

VESNA PUSI , predsjednica Nacionalnog odbora za pra enje pristupnih pregovora s EU, ponavlja da ne emo dobiti datum ulaska prije nego što izaberemo Državno sudbeno vije e, restrukturiramo brodogradilišta, osposobimo ljude za suradnju s EU fondovima i konkretiziramo borbu protiv korupcije SNIMIO HRVOJE DOMINI∆

o na 4,1 bod "Dosta je pozitivnih razloga zašto ocjena nije pala", rekao je predsjednik TIH-a Zorislav Antun Petrovi objašnjavaju i kako se mijenja Zakon o sprje avanju sukoba interesa, pozitivno se mijenjaju stvari u vezi sa sudstvom i sli no. S druge strane, kako je kazao, u Hrvatskoj je na snazi Zakon o golfskim igralištima, koji je, po njegovim tvrdnjama, leglo korupcije. H

i smo uspjeli, tako otprilike glasi poruka koju su vode i gospodarstvenici regije poslali jedni drugima, a i cijeloj javnosti okupljeni, na regionalnoj konferenciji o prehrambenoj industriji i maloprodaji. Agrokor se tako pohvalio da mu je dobra zaliha rasta iz zlatnih godina olakšala grubo slijetanje koje su mnoge tvrtke iskusile u krizi, a pomoglo je, objavila je eli na lady Ljerka Pulji , i to što su i sindikati i dobavlja i odlu ili dijeliti zajedni ku viziju. NEMA NIKAKVE sumnje da je Agrokor jedna od najuspješnijih kompanija u regiji. Nema nikakve sumnje da u trenutku kada cijela maloprodaja bilježi minuse, oni bilježe lagani rast. Lady Pulji je ak, razgovaraju i s novinarima, rekla da se ukupni trend u maloprodaji ne može ocjenjivati prema Agrokorovim rezultatima. Oni su, po svemu, liga za sebe. A liga za sebe su i prema rokovima pla anja koji su najdulji u državi. Lako je onda sudjelovati na panel diskusiji i govoriti o rastu, o odli nim rezultatima, o pove anju proizvodnje, o strateškim cilje-

››

Zašto su oni uspjeli? Zašto su Agrokor, Podravka, MK grupa, Victoria grupa, Atlantic, MIMS i Viro me u uspješnima, a Pevec se bori za preživljavanje? Svašta su odgovarali: pamet, iskrenost, strast, prilagodljivost, ak i lojalnost... Željko Zadro iskreno je rekao da treba imati sre e vima kada svoje obaveze pla aš... pa, kako ti se svi a. I uzalud onda pri e o krizi kao prilici za rast - rasti mogu samo veliki, regionalni divovi i oni odre uju ritam rasta ostalih. NEPRAVEDNO JE, zapravo, apostrofirati Agrokor. Njegove navike (ne)pla anja (i obrnute navike utjerivanja potraživanja) dobro su poznate i ve stotinu puta opjevane. Iza ve ine velikih poduzetnika moglo bi se na i prljavog rublja - u odnosu

prema dobavlja ima, u odnosu prema zaposlenicima, u rastu koji se temelji na klimavim nogama neprekidnog ciklusa zaduživanja i kredita. Zašto su oni uspjeli? Zašto su Agrokor, Podravka, MK grupa, Victoria grupa, Atlantic, MIMS i Viro me u uspješnima, a ne s druge strane ograde, s koje se Pevec, recimo, gr evito bori za preživljavanje? Pitali su to i okupljenu veliku sedmorku. I svašta se spominjalo: pamet, iskrenost, strast,

prilagodljivost, ak i lojalnost... Željko Zadro iskreno je rekao da ponekad treba imati i malo sre e. Svi oni koji ovise o gospodarskim divovima iz regije a u zagreba kom hotelu Regent Esplanade ju er se dogodila udesna koncentracija mo i, novca, povezanih tvrtki i zaposlenika koji o njima ovise - nadaju se da e i dalje imati sre e. Jer za krhke ekonomije ovih prostora ti divovi zna e život. Ma koliko nepravedni ponekad bili.

tema PESIMIZAM MEĐU REGIONALNIM GOSPODARSTVENICIMA Region 4-5

pila je vodeće gospodarstvenike iz zemalja bivše Jugoslavije čije su prognoz

Kriza će trajati još d standard građana ć Gospodarstve nici iz regije ocjenjuju da regija još nije dotaknula pravo dno, a da će se standard građana, posebno u Hrvatskoj, morati znatno smanjiti prije nego što uhvatimo novi ciklus gospodarskog rasta

"Kriza još nije dosegnula dno ni u Hrvatskoj ni u regiji", kazao je na Regionalnoj konferenciji o prehrambenoj industriji i maloprodaji u regiji Emil Tedeschi, većinski vlasnik Atlantic grupe. Konferencija u organizaciji Infoarene okupila je vodeće gospodarstvenike iz regije, a opća je ocjena da Hrvatska pravo dno tek treba doživjeti. "Nažalost, bojim se da ni ekonomija ni standard građana još ne odražavaju naš stvarni standard", pesimističan je bio Tedeschi i odmah potom ocijenio da situacija u kojoj hrvatski građani imaju prosječno bolji vozni park od stanovnika zemalja Be-

GDJE VIDE ŠANSU? Regija ima veliki potencijal u poljoprivrednoj proizvodnji, koja bi se u sljedećih 40-ak godina mogla udvostručiti, poručili su najjači regionalni trgovci i vlasnici prehrambenih trgovina - Krunoslav Bešvir iz Podravke, Mujo Selimović, vlasnik MIMS grupe, Željko Zadro, vlasnik Vira, Emil Tedeschi, vlasnik Atlantic grupe, Vedrana Jelušić-Kašić, EBRD, Miodrag Kostić, vlasnik MK grupe i Zoran Mitrović iz Victoria grupe Snimio hrvoje dominić

neluxa ili u kojoj se zadužuju više od mnogo razvijenijih zemalja jednostavno nije bila održiva.

Teško naslijeđe rata

"Možemo biti sretni ako sljedeće godine potrošnja ostane na današnjoj razini", rekao je Tedeschi. Pesimističan je bio i Mujo Selimović, vlasnik bosanske MIMS grupe, koji je kazao kako očekuje da će kriza u regiji potrajati još najmanje dvije godine. Tako razmišlja i srbijanski poduzetnik Miodrag Kostić, vlasnik MK grupe, koja drži 57 posto tržišta šećera u Srbiji i nedavno je proizvodnju preselila u

Ukrajinu. "Pesimistično mi se čini da će trebati još 25 godina da se poravna naslijeđe rata", kazao je Kostić. Gospodarstvenici su raspravljali i o spremnosti na krizu. "Agrokor je prvi osjetio krizu i počeo na nju upozoravati", kazala je Agrokorova Ljerka Puljić. "Do trenutka krize imali smo dobru zalihu rasta iz prethodnih godina", kazala je Puljić i podsjetila da je Agrokor imao prosječnu stopu rasta veću od 20 posto. No, kriza ih je natjerala na restrukturiranje i rezanje troškova. Atlantic grupa jedina je ove godine išla u velika preuzima-

nja zahvaljujući akvizicijama Droge Kolinske i Kalničkih voda, podsjetio je Tedeschi. "To smo uspjeli zahvaljujući dobro provedenom restrukturiranju i uspostavljanju procesa prethodnih godina", objasnio je Tedeschi.

Sada treba ulagati

Opća je ocjena da cijela regija ima veliki potencijal poljoprivredne proizvodnje, a upravo je agrobiznis označen kao veliko područje rasta u budućnosti. Naime, predviđa se da će do 2050. godine na svijetu živjeti devet milijardi ljudi pa će trebati udvostručiti poljoprivrednu proizvodnju. "No, to ne ide preko noći.

Da biste iole značajnije povećali poljoprivrednu proizvodnju, morate razmišljati tri do pet godina unaprijed. Udvostručivanje proizvodnje 2050. godine mora zato početi danas", smatra Mio-

Regionalna konferencija o prehrambenoj industriji i maloprodaji okuognoze odreda pesimistične - dno krize naša regija još nije dosegnula

business.hr Srijeda 27/10/2010

š dvije godine, a će drastično pasti ››

Atlantic ima proizvode kojima se može probijati na razna tržišta. Argeta cilja na njemačko, švicarsko, austrijsko i španjolsko, Donat MG na njemačko i rusko tržište

››

Emil Tedeschi, Atlantic grupa

Tržište je nakon ljeta doživjelo blagi pad. Smatram da pozitivnije trendove nećemo vidjeti prije prosinca Ljerka Puljić, Agrokor Snimio hrvoje dominić

››

U vrijeme krize kupcima je cijena važan faktor, ali kvalitetni brendovi uvijek će naći put do kupca Miodrag Kostić, MK grupa

drag Kostić. S druge strane, cijela se regija mora pripremati za ulazak u Europsku uniju. Prostor postoji, primjerice u proizvodnji šećera. "Europska unija je prije nekoliko go-

Snimio hrvoje dominić

dina od velike izvoznice postala velika uvoznica šećera i svake joj godine nedostaju tri milijuna tona šećera", objašnjava Željko Zadro, vlasnik šećerane Viro. To je područje za uspjeh šećerana iz regije.

Krunoslav Bešvir iz Podravke predstavljao je moćnu kompaniju koja se, osim s krizom, bori i s unutarnjim OGLAS

problemima. "Pali smo u odnosu na prošlu godinu", kaže Bešvir i dodaje da ove godine ipak očekuje oporavak, prije

Snimio hrvoje dominić

svega zahvaljujući proboju na ključna tržišta - Poljsku, Rusiju, Rumunjsku i Srbiju. Iva Uščumlić Gretić

tema 6-7

NOVA STRANICA U RADU INE Nakon dugog lobiranja Davor Štern Business.hr otkriva što se organizacijski i kadrovski u Ini mora promijen

Ina je propadala dese Odgovorni će snositi p Misija Davora Šterna u Nadzornom odboru Ine, uz preispitivanje rada 'starog' upravlja kog kadra, bit e uvjeriti ma arski Mol da zaustavi osipanje Ininih najvažnijih tvrtki - Naftaplina i Crosca, inzistirati na izdvajanju nerentabilnih benzinskih crpki, obnovi rafinerija i novim strateškim partnerima poput slovenskog Petrola Utvrdi li se da je nešto u Ininu dioni arskom ugovoru izme u Republike Hrvatske i Mola bilo napravljeno protivno pravilima morala, struke i zdravog razuma, bit e revidirano, izjavio je za Business.hr Davor Štern, nekadašnji glavni direktor, a od prošlog tjedna i novoizabrani predsjednik Nadzornog odbora doma e naftne kompanije. Štern u svom mandatu želi sprije iti bilo kakvu mogu nost da Ina u budu nosti bude dužnik državnog prora una: "Ina može biti dužna negdje drugdje, ali novac koji je kao inkasator pokupila za državni prora un ne može držati. Dosad je bila situacija kao da ste dali inkasatoru novac za TV pretplatu, a on ga je spremio u džep. Da to inkasator stvarno napravi, završio bi u zatvoru."

Crpke u franšizu

Kako nam je rekao Štern, dobro e se pobrinuti za to da interes Hrvatske kao dioni ara u Ini bude zašti en, ali i razra unati s odgovornima za postoje e stanje u tvrtki. "Prošlo je deset godina neuspješnog rada hrvatskog dijela Ine. Mislim kako je trenutak da se okrene nova stranica u radu kompanije,

ŠTO S MENADŽERIMA?

Dragi evi je otpremljen Kako ete komunicirati s Tomislavom Dragi evi em nakon deset godina napetosti? - On mora oti i. On je iz moralnih razloga trebao oti i ve prije, dobio je otpremninu i otpremljen je, ali se vratio natrag na veliku pla u u neku upravu koja ništa ne radi. Nije rije samo o njemu. Nužno je preispitati rad cijele Uprave. Razrješnica je jedno, ali injenice su drugo. Ulo-

ga cijelog hrvatskog dijela Uprave mora se preispitati. Kako stojite sa sukobom interesa? Po injete neke energetske projekte, ne e li oni biti konkurentni Ini? - Nijedan energetski projekt na kojem radim nije konkurentan Ini. Radim na osnivanju jednog energetskog fonda, ali za alternativne energije, ime se Ina ne bavi. Ve dvije godine ne sura ujem ni s jednom naftnom kompanijom.

a to nije mogu e sa starim ljudima", poru io je Štern. Ina je, tvrdi, u posljednjih deset godina, za što su odgovorni i hrvatski lanovi njezine Uprave, dopustila osipanje i unaza ivanje nekih od svojih najvažnijih tvrtki i djelatnosti, kao što su Naftaplin i Crosco, odnosno istraživanja i proizvodnja nafte i plina. Mol dosad kao strateški partner, a kasnije i kao najve i pojedina ni vlasnik, nije pokazivao prevelik interes za razvijanje tog dijela poslovanja kompanije, a Štern smatra da e za uvje-

ravanje Ma ara u nužnost takvog poteza dovoljna biti snaga argumenata. "Svaka vertikalno integrirana naftna kompanija, a to su i Mol i Ina, mora za svaku tonu proizvedene nafte osigurati novu tonu novih rezervi, ina e kompanija propada u svojoj biti", kaže i isti e kako je to samo jedan od problema s kojima e se Hrvatska morati uhvatiti u koštac kao dioni ar Ine. Dodatni je problem rentabilnost benzinskih crpki. Za po etak, smatra Štern, Ina više nije dovoljno zastupljena na glavnim promet-

››

Ina ne može držati novac koji je kao inkasator pokupila za državni prora un. Dosad je bila situacija kao da ste dali inkasatoru novac za TV pretplatu, a on ga je spremio u džep. Za to bi inkasator završio u zatvoru DAVOR ŠTERN, predsjednik Nadzornog odbora Ine FOTO MEHKEK/CROPIX

nim pravcima u Hrvatskoj. Dok je nekad odgovaraju e pokrivala staru cestu izme u Rijeke i Zagreba, danas je to sporedna cesta, a Ina nema dovoljno benzinskih crpki uz nove autoceste. Drugi su problem benzinske crpke koje ve dugo nisu rentabilne, poput onih na otocima. Štern predlaže da ih Ina dade u franšizu zaposlenicima, ali da ih i dalje

opskrbljuje svojim derivatima tako da ne izgube opskrbu. Javnost je dosad nekoliko puta slušala o tome kako je dovršetak modernizacije rafinerija u Rijeci i Sisku pred vratima. Štern upozorava kako se o tome zaista stalno pri a, ali posao nikako da bude gotov. No, tvrdi i kako je to uvijek proces u tijeku: " im završi jedan ci-

Štern uspio je ući u Nadzorni odbor Ine, a za omijeniti i kakav stav treba zauzeti prema Mađarima

set godina. ti posljedice!

klus obnove, počinje drugi. To je dugotrajan i skup proces koji traži stalno praćenje tehnologija i potreba tržišta."

Kasne s rafinerijama

Obje su rafinerije kapacitetom prevelike za Hrvatsku, procjenjuje, pogotovo kada u obzir uzmemo konkurentsku rafineriju u Bosanskom Brodu, koja kad

počne raditi punim kapacitetom pokriva cijelo tržište BiH. Da je Sisak na vrijeme obnovljen, konkurencija ne bi imala prostora. Dok u samoj Ini puno očekuju od prodora na mediteransko tržište modernizacijom rafinerije u Rijeci, nekadašnji direktor je oprezniji. Ina će svakako moći prodavati svoje derivate, ali pitanje je hoće li biti

konkurentna. "Mislim da se rafinerija Rijeka mora prije svega koncentrirati na slovensko tržište, gdje je potrošnja kao u Hrvatskoj, a vlastitu rafineriju nemaju." No, za osiguravanje plasmana treba razmisliti i o vlasničkom povezivanju sa slovenskim Petrolom, predlaže Štern. Josip Jagić

josip.jagic@business.hr

OGLAS

doga aji Lukovi u 8

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 27/10/2010

ZABA

SINDIKAT METALACA

novi mandat

Hitno sazvati Povjerenstvo za prodaju 3. maja

Zagreb. NO Zagreba ke banke potvrdio je Franji Lukovi u novi mandat na mjestu predsjednika Uprave. Lukovi je na elu Zabe od po etka 1991., a novi etverogodišnji mandat po inje mu te i 5. velja e 2011. Novi su mandat dobili i lanovi Uprave Sanja Renduli , Daniela Rogulji Novak, Mario Agostini, Milivoj Goldštajn, Marko Remenar i Miljenko Živalji . B.hr

ULJANIK U PLUSU

3. maj udvostručio gubitak na 139 milijuna kuna I Uljanik i Brodogra evna industrija 3. maj pove ali su prihode u prvih devet mjeseci, pri emu je pulski Uljanik smanjio neto dobit 66 posto, na 10,6 milijuna kuna, a gubitak rije kog 3. maja pove an je s lanjskih 68,95 na 139,27 milijuna kuna Brodogra evna industrija 3. maj na razini grupe u prvih je devet mjeseci ove godine zabilježila gubitak u iznosu 139,27 milijuna kuna, što je dvostruko više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, kada je gubitak iznosio 68,95 milijuna kuna.

Prodaja pala 12%

Ukupni su prihodi u promatranom razdoblju porasli 3,66 posto, na 1,01 milijardu kuna, a ukupni su rashodi pove ani 10 posto, na 1,15 milijardi kuna, vidljivo je iz konsolidiranog financijskog izvješ a objavljenog na Zagreba koj burzi. Prihodi od prodaje pali su 12 posto, na 696,53 milijuna kuna. Ukupni poslovni prihodi porasli su, pak, više od dva posto, na 955 milijuna kuna. Gotovo 80 posto porasli su ostali poslovni prihodi koji dosežu ak 258 milijuna kuna. Financijski prihodi porasli su sa 49 na ak 63 milijuna kuna, a financijski su rashodi porasli za 13 milijuna kuna, na 177 milijuna kuna.

Grupa Uljanik u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarila neto dobit od 10,6 milijuna kuna, što je 66-postotno smanjenje u odnosu na isto razdoblje lani. Ukupni prihodi Uljanik grupe iznosili su u prvih devet mjeseci ove godine 2,09 milijardi kuna i pove ani su 5,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Po podacima iz devetomjese nog izvješ a, poslovni prihodi Uljanik grupe iznosili su 1,94 milijarde kuna i u odnosu na isto razdoblje lani pove ani su 8,7 posto, a najve i udjel pritom imaju prihodi od prodaje koji su pove ani 11,8 posto, na 1,92 milijarde kuna. Financijski su prihodi pak smanjeni 23,3 posto, na 144,6 milijuna kuna.

Ve i rashodi

Ukupni rashodi Uljanik grupe u prvih su devet mjeseci 2010. iznosili 2,08 milijardi kuna, što je 6,8 posto više nego u istom razdoblju lani. Poslovni su rashodi pove ani 8,8 posto, na 1,8 milijardi kuna, a financijski su rashodi smanjeni 9 posto, na 197,5 milijuna kuna. U poslovnom izvješ u navodi se da u izvještajnom razdoblju nije bilo važnijih poslovnih doga aja koji bi utjecali na promjene financijskog položaja i uspjeh poslovanja Grupe. Nikola Su ec

FRANJO LUKOVI , predsjednik Uprave Zagreba ke banke SNIMIO HRVOJE DOMINI

Rijeka. Sindikat metalaca Hrvatske od Vlade traži hitnu sjednicu Povjerenstva za prodaju rije kog brodogradilišta 3. maj, potvrdio je ju er glavni sindikalni povjerenik u 3. maju Juraj Šolji . Ponukan informacijama o ste aju jedinog ozbiljnog ponu a a za kupnju 3. maja, austrijskog koncerna A-

tec, sindikat je 22. listopada od predsjednika Vladina Povjerenstva za prodaju brodogradilišta 3. maj Ru era Friganovi a zatražio sazivanje hitne sjednice, rekao je Šolji . U priop enju koje je medijima uputila podružnica Sindikata metalaca u 3. maju traži se od Povjerenstva provjera podataka o sposobnosti ispunjavanja kreditnih obveza i likvidnosti A-teca, te o navodnom ste aju. Zadnja sjednica Povjerenstva za prodaju brodogradilišta 3. maj održana je još 25. kolovoza. H

Prihodi Lekina HUP-a pali 5,8% HOTELI Iako je u tre em kvartalu hotelijerska grupacija HUP Zagreb ostvarila rast no enja, prihod joj je u prvih devet mjeseci smanjen na 209 milijuna kuna, a neto dobit manja je 17,2 posto i iznosi 20,16 milijuna kuna

AN ELKO LEKO, predsjednik Uprave i suvlasnik HUP-a Zagreb SNIMIO HRVOJE DOMINI

Ukupni prihodi hotelijerske grupacije HUP Zagreb An elka Leke u prvih su devet mjeseci pali 5,8 posto, na 208,98 milijuna kuna, unato rastu broja no enja u tre em kvartalu. Kako su ukupni rashodi smanjivani nešto sporijim tempom (3,3 posto, na 182,69 milijuna kuna), neto dobit HUP-a Zagreb smanjena je 17,2 posto, na 20,16 milijuna kuna.

Dugovi agencija

"Posljedica svjetske gospodarske krize i dalje negativno utje e na poslovanje u hotelskoj djelatnosti, pa tako i na poslovanje grupe HUP Zagreb. Nakon

smanjenja broja no enja u prvom polugodištu 2010. godine u odnosu na prethodnu godinu, u tre em kvartalu 2010. godine bilježimo blagi porast no enja", navodi predsjednik Uprave An elko Leko u komentaru rezultata, dodaju i kako grupa "unato svim teško ama u gospodarstvu, posluje stabilno i ostvaruje dobit, te se i dalje poduzima niz mjera kako bi bila konkurentna na tržištu i pozitivno poslovala". Leko navodi kako im u strukturi kratkotrajnih potraživanja, koja su u odnosu na kraj prošle godine pove ana 42,7 posto, na 36,46

posto, više od 70 posto ine potraživanja od kupaca. "U strukturi potraživanja od kupaca dio su potraživanja od turisti kih agencija koje od kraja 2008., što se nastavilo i 2009. i 2010., zbog svjetske gospodarske krize imaju problema s pla anjem u ugovorenim rokovima", navodi se u komentaru.

Obveze rasle

Dugoro ne obveze HUP-a Zagreb pove ane su u odnosu na kraj 2009. godine 30,8 posto, na 219,87 milijuna kuna. Komentiraju i strukturu dugoro nog duga, Leko navodi kako 82 posto ukupnog duga ine krediti HBOR-a s kamatnom stopom od dva i etiri posto, a ostatak je kredit Zagreba ke banke uz kamatu u visini euribora plus 1,8 postotnih bodova. Ni jedan kredit, kaže Leko, stoga im nije rizi an. Kratkoro ne obveze neznatno su pove ane, sa 38,52 na 38,87 milijuna kuna. Petra Buli

petra.bulic@business.hr

doga aji Mercator se širi Konzum pripojio HT i Vipnet 10-11

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 27/10/2010

TRGOVINA

DRŽE 100%

TELEKOMUNIKACIJE

u Bugarskoj

Centropromet

krenuli s testiranjem LTE-a

Zagreb. Mercator e danas u Sofiji otvotiti megatrgovinu, a u idu a dva mjeseca nova prodajna mjesta u Varni i Staroj Zagori, priop ili su iz slovenskoga trgova koga lanca koji e u Bugarskoj predstaviti brend Roda. U otvaranje trgovine u Sofiji Mercator je uložio više od 4 mil. eura, a u Bugarsku e do kraja godine uložiti preko 10 milijuna eura. Cilj je tržišni udjel od 3% do kraja 2012. B.hr

Zagreb. Trgova ki lanac Konzum i varaždinski Centropromet sklopili su po etkom prošloga tjedna ugovor o pripajanju Centroprometa Konzumu, koji je predan u sudski registar Trg. suda u Varaždinu i Zagrebu, obavijestio je Konzum putem ZSE. Konzum je osniva -jedini dioni ar Centroprometa i drži 140.508 redovnih dionica, odnosno 100% temeljnog kapitala. H

Zagreb. Dva najja a doma a telekom operatera HT i Vipnet krenuli su u testiranja LTE-a, odnosno etvrte generacije mobilnih mreža koja osigurava višestruko ve e brzine i kvalitetu prijenosa podataka, kao i mogu nost za brojne multimedijske servise. HT je prikazao inovativnu TV uslugu nove generacije mo-

bilni reporter, koja omogu uje da se TV sadržaj jednostavno i u vrhunskoj kvaliteti prenosi izravno do studija i gledatelja beži nim putem bez prethodno zakupljenih satelitskih veza. Promjene na telekom tržištu odnosit e se na konvergenciju mobilne i fiksne mreže zahvaljuju i velikoj brzini koju omogu ava LTE tehnologija. IMS (IP Multimedia Subsystem) koji je HT implementirao daje jednaku mogu nost i spektar usluga neovisno o korištenoj pristupnoj mreži i korisni kom ure aju. D. T.

OTP-u ne treba Podravk najizgledniji kupci su mi Potencijalni kupci Podravkinih dionica Država

Nije financijski snažna da sudjeluje u kupnji ovog dijela, a i nema neki strateški interes jer ve ima odlu uju i utjecaj u Podravki

Inozemne velike prehrambene tvrtke

Udjel koji prodaje OTP previše je mali da bi im bio zanimljiv. Osim toga, Podravka je prožeta politikom i ima mnogo neriješenih stvari da bi bila dovoljno zanimljiva velikim igra ima

OTP banka

Ma arska banka dobila je dionice na temelju založnog prava pa e stoga htjeti što prije prodati dionice, ali po cijeni koja pokriva trošak kredita

Mol

Dioni ari te naftne kompanije, ijim je depozitom financiran Podravkin kredit, ne bi blagonaklono gledali na izlet u prehrambenu industriju

Doma i mirovinski fondovi

Najizgledniji kupci Podravkinih 10,65 posto dionica, pogotovo kada se ima na umu da, osim što imaju financijsku snagu, neki od njih ve sudjeluju u Nadzornom odboru Podravke

KOME IDE 10,65 POSTO OTP banka, koja je u ponedjeljak izvijestila da je aktivirala založno pravo na 10,65 posto dionica Podravke, nema interesa zadržati taj udjel, a mirovinski fondovi najlogi niji su kupac, smatraju analiti ari

Nakon što je OTP banka aktivirala založno pravo na 10,65 posto dionica Podravke, postavilo se pitanje daljnje sudbine tog paketa. Naime, analiti ari smatraju da OTP banci nije u interesu držati te dionice u svojem vlasništvu jer je kao banku zanima naplata njezinih potraživanja. "Ne vjerujem da je OTP-u u interesu držati te dionice. Vjerojatno ih želi prodati po cijeni koja je dogovorena u ugovoru s Podravkom", ustvrdio je Mladen Ostri ki, direktor investicijske ku e Rast. Sli no tvrdi i Goran Vorkapi , direktor Odjela trgovanja Direkcije investicijskog bankarstva Centar banke. Štoviše, on smatra da su jedini potencijalni kandidati za kupnju tog dijela mirovinski fondovi.

Država bez novca

"Mirovinski fondovi jedini imaju interesa za kupnju Podravkinih dionica u vlasništvu OTP-a", kazao je Vorkapi . On smatra da država kao izgledan kandidat za pomo Podravki u obliku otkupa dionica od OTP-a ispada iz te jednadžbe jer jednostavno nema dovoljno novca za takvu transakciju, baš kao i Podravka. Isklju uje i potencijalne velike inozemne igra e, poput Nestlea, jer smatra

da bi se takve tvrtke teško odlu ile u i u kompaniju u kojoj politika igra najvažniju ulogu i u kojoj su stvari stoga prili no složene. Ostri ki smatra i da je posrijedi premali udjel - 10,65 posto - koji isklju uje mogu nost da kompanija dobije klju ni utjecaj u Podravki. "Velike kompanije interesirao bi kontrolni paket od 25 posto plus jedna dionica, a ovaj paket to ne jam i. Jedino ako bi država ponudila na prodaju neki dio pa se onda jedna od svjetskih kompanija odlu i i na kupnju od OTP-a, ali to su ve velike špekulacije", mišljenja je Ostri ki.

Svakome po malo

Iz mirovinskih fondova nisu željeli komentirati Podravkine dionice smatraju i da je rije o špekulacijama. Mirovinski fondovi, prema Zakonu o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, ne smiju u doma e dionice ulagati više od 30 posto svoje ukupne imovine. Doma im je dionicama, prema zadnjim dostupnim podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, najmanje izložen AZ mirovinski fond, koji u doma im dionicama drži 6,84 posto imovine, a ostali imaju više od 10 posto, s tim da najve i udjel ima Raiffeisen OMF (16,95 posto).

GOSPODARSKA SURDNJA

Hrvatska glavni partner Kanade u regiji Zagreb. U HGK ju er je održan seminar o poslovanju s Kanadom koji su organizirali Veleposlanstvo Kanade u Hrvatskoj, Kanadsko-hrvatska poslovna mreža i HGK. Ministar vanjskih poslova Gordan Jandrokovi istaknuo je da je Hrvatska postala glavnim trgovinskim partnerom Kanade u regiji te da

stoga posebnu pozornost u budu nosti treba pridati gospodarskoj suradnji. Vrhunac robne razmjene izme u dviju zemalja zabilježen je 2008., kada je ukupna razmjena bila više od 124 milijuna dolara, no pritom je Hrvatska iz Kanade uvezla ak 62 milijuna dolara više nego što je izvezla. U prvih osam mjeseci 2010. Hrvatska je u Kanadu izvezla robu vrijednu tek nešto više od 9 milijuna dolara, a uvezla je robe za gotovo 88 milijuna dolara. Na seminaru je sudjelovalo više od 90 hrvatskih tvrtki. H

RADNICI I SELJACI

Pokrovac: Suradnja s HUS-om

Retkovci. Seljaci i radnici jedine su dvije grupacije u Hrvatskoj koje pune prora un, a istodobno su podvrgnuti golemim poreznim optere enjima i trpe nepodnošljiv odnos svih dosadašnjih vlada, pa i ove, poru eno je s ju erašnje presice novoosnovanog Sindikata hrvatskih seljaka (SHS) na kojoj

je sudjelovao i predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijaševi . HUS je nezadovoljan visinom poticaja seljacima u prora unu, a poglavito u najavi prora una za 2011., kazao je Matijaševi , dodaju i kako HUS traži da poticaji budu ve i i usko vezani uz prinos. Na pitanje novinara je li razgovarano o u lanjenju SHS-a Tomislav Pokrovac, predsjednik SHS-a, odgovorio je nije no, rekavši kako je dogovorena samo zajedni ka suradnja. H

BROJKA

posto porastao je broj franšiza u posljednje dvije godine u Hrvatskoj, što nas svrstava na 8. mjesto u Europi, a glavni je problem tog sektora mali broj doma ih franšiznih brendova (19%), izvijestili su iz Hrvatske udruge za franšizno poslovanje (FIP)

HRT-a ostalo bez vkin udjel, Vijeće kvoruma mirovinci BESMISLENO TIJELO

Programsko Vije e HRT-a ubrzo je prekinulo svoju sjednicu u srijedu zbog gubitka kvoruma nakon što ju je napustio vije nik Hašim Bahtijari. On je naime obrazložio kako je nezadovoljan time što lanovi Vije a nisu dobili materijale za sjedni-

OGLAS

MLADEN OSTRI»KI, direktor investicijske ku e Rast SNIMIO HRVOJE DOMINI

Vorkapi smatra kako je vjerojatan scenarij po kojemu bi svi fondovi od OTP-a kupili dio paketa. " lanovi mirovinskih fondova ve su u Nadzornom odboru Podravke, a to se tijelo dosad pokazalo prili no jedinstvo pa me ne bi udilo da se postigne takav dogovor. Kupnja tog udjela mirovinskim fondovima ne bi trebala predstavljati neki ve i problem", zaklju io je Vorkapi . Kako je cijeli kredit financiran Molovim depozitom u OTP-u, naga a se da bi i ta naftna kompanija mogla preuzeti Podravkin paket. No, taj je scenarij ak manje izgledan od onoga da OTP zadrži dionice jer se smatra da bi dioni ari Mola poprijeko gledali na izlet u prehrambenu industriju.

GORAN VORKAPI , direktor Odjela trgovanja Direkcije investicijskog bankarstva Centar banke U cijeloj je situaciji jasna jedna stvar, a to je da OTP-u nije u interesu držati paket dionica i da ga želi što prije prodati. Kako tvrdi Ostri ki, sigurno je da ga OTP ne e prodati jeftinije samo kako bi se riješio tih dionica, nego e pri ekati kupca koji je spreman ponuditi pravu cijenu, a ona iznosi oko 100 milijuna kuna. Stoga e, ako treba, pri ekati neko vrijeme dok se bilo koji izgledan kupac ne odlu i na kupnju. To bi, u idealnim uvjetima, mogla biti i država, ali je teško o ekivati njezin oporavak u nekom bližem vremenu, No sigurno e dati potporu mirovinskim fondovima da se domognu OTP-ova dijela. Ante Pavi

ante.pavic@business.hr

cu i što ona, kako je rekao, nije bila odgovaraju e pripremljena. Podsjetimo, ljetos su ostavke dali lanovi Vije a Damir Grubiša, Sanja Modri , Marina Škrabalo i Siniša Grgi pa je zbog toga bilo mogu e da odlaskom samo jednog vije nika to

tijelo izgubi kvorum potreban za održavanje sjednice. Predsjednik Vije a Zdenko Milas pokušao je nagovoriti Bahtijarija da ostane na sjednici napomenom kako ne može na taj na in opstruirati sjednicu, ali bez uspjeha. I. M.

5 B

usiness.hr danas slavi svoj peti ro endan. Prvi broj rodio se 27. listopada 2005. godine kao tjednik, a u me uvremenu smo prerasli u dnevne novine. Bili smo potpuno nov projekt na hrvatskom novinskom tržištu, a pokrenula ga je švedska izdava ka ku a Bonnier. Zato je trebalo sve iz temelja sagraditi - smisliti koncept, izgled novina, okupiti redakciju. Toga se posla prihvatila ur ica Klancir, prva glavna urednica Business.hr-a. Ona je, gra evinskim rje nikom re eno, projektirala Business.hr, ona je položila kamen temeljac, ona je bila prvi zidar me u nama ostalim zidarima koji su ga gradili. Ekipa koju je ur ica probrala prvi se put okupila u novoj redakciji 3. listopada 2005. godine. Imali smo dakle 23 dana za pripreme i treninge prije nego što naš prvi broj istr i na teren novinskog tržišta. Svi mi koji smo bili prvoborci Business.hr-a, u me uvremenu su neki ljudi odlazili, neki novi dolazili, kako to obi no biva u svim tvrtkama, sje amo se entuzijazma koji nas je držao, volje i želje da napravimo prave novine. I u tome smo uspjeli iako su

nam neki davali etikete, a toga ima i danas, da smo žute novine, neki su govorili da smo crveni jer previše kritiziramo vlast, neki su govorili da smo zeleni… No, mi izlazimo na papiru ija boja nije ni zelena, ni crvena, ni žuta, nego više nekako ruži asta. Uostalom, nama te boje nisu bile važne. Bila nam je važna naša 'furka'. A rock'n'roll je bio i ostao naša furka. Business.hr je u svojih pet godina postojanja otvarao teme o kojima su ostali šutjeli u vremenu u kojem su se te stvari i doga ale. Ostali su o tome pisali ak i s nekoliko godina zaostatka. Iako bismo mi u Business.hr-u esto govorili da smo bili ispred svog vremena, to ipak nije to no. Business.hr je bio ukorak s vremenom jer smo radili svoj novinarski posao onako kako ga treba raditi, jer smo istraživali, propitkivali, provjeravali, objavljivali... A kako ovo ne bi bila neka prazna, ro endanska pri a, mi emo svojim djelima i naslovnicama dati da govore za nas. Izdvojili smo prvu i još 30 naslovnica u povodu našeg ro endana koje pokazuju koliko smo bili odani svom poslu i kako smo ukrotili vrijeme. B.hr

BROJ

Kalmetini megaprojekti bez pokri a Vlada i ministar Božidar Kalmeta najavljivali su po etak realizacije brojnih projekata - pruga, kanala, mostova, a za to im je ukupno trebalo 15 milijardi kuna. Business. hr je prvi jasno rekao: Kalmeta nema novca za sve to. I to se pokazalo to nim. Gotovo pet godina nakon tih najava ni jedan projekt nije završen, a ve ina ih nije ni zapo eta.

BROJ

Mutni poslovi oko privatizacije Ine

Prvi broj Business.hr-a izašao je kada je bio aktualan nastavak privatizacije najve e hrvatske naftne kompanije. Prvi smo postavili pitanje naftnih rezervi, na koje su gotovo svi zaboravili kada su procjenjivali vrijednost Ine.

BROJ

Sanaderov dugobabski vor Tadašnji premijer Ivo Sanader, kojeg su gotovo svi drugi mediji uvažavali i malo se tko od njih usudio išta loše napisati o njemu, Business.hr-u nije nikad bio u milosti. Mi smo ga odmah prokužili, pa tako i njegove intervencije u projektiranje i gradnju autocesta. Sanader je tako za selo u kojem žive Sanaderi - Dugobabe - omogu io gradnju vora na autocesti Dalmatina iako u tome nema nikakve ekonomske logike.

BROJ

33 Diners mijenja vlasnike Prvi smo doznali i objavili veliku transakciju na poslovnoj i karti arskoj sceni u Hrvatskoj - prodaju Dinersa, koji je tada bio u suvlasništvu Željka Kraljevi a, Tomaša Lovše i Marijana Hanženkovi a. Transakcija je bila vrijedna 150 milijuna eura.

BROJ

Kuhanje mutne juhe u Podravki 1 U lipnju 2006. godine objavili smo prvi tekst o kupnji Podravkinih dionica u režiji menadžera te tvrtke i tadašnjeg potpredsjednika Vlade Damira Polan eca. Tek tri godine nakon tog našeg teksta ostali su mediji 'otkrili' jednu od najve ih afera u Hrvatskoj, koja je rezultirala privo enjem njezinih aktera.

BROJ

50 Aranžman s MMF-om morao je ostati

BROJ

Korupcija i kriminal

I prije etiri godine upozoravali smo na neuspjehe u borbi protiv korupcije i organiziranoga kriminala koji ugrožavaju hrvatsko gospodarstvo i pristup Europskoj uniji.

Vlada Ive Sanadera nije produljila aranžman s MMFom iako je iz EU stigao savjet da bi taj aranžman ipak bilo dobro zadržati. Sadašnje stanje javnih financija dokazuje da je MMF trebao ostati u Hrvatskoj. Sada opet mnogi prizivaju te aranžmane jer su se i Sanaderova i Kosori ina vlada pokazale potpuno nesposobnima. Nama je to odmah bilo jasno.

BROJ

64 Uvod u akciju Maestro Ivan Komak uspio je nakon 14 godina pravosudne bitke pobijediti jednog od najve ih i po gospodarstvo najštetnijih tajkuna u Hrvatskoj - Josipa Guci a - u borbi za Osje ku pivovaru. U intervjuu za Business.hr otvoreno je progovorio o Guci evim zaštitnicima u Hrvatskom fondu za privatizaciju koji su od njega tražili mito. Nedugo potom uhi eni su u akciji Maestro.

BROJ

66 Mudrini u se tresla fotelja u T-HT-u Business.hr nije postojao 2003. godine kada je Ivica Mudrini , predsjednik Uprave T-HT-a, zbog niza nepravilnosti otkrivenih internom revizijom zamalo smijenjen. No, im smo za to doznali, naravno, odmah smo to objavili.

BROJ

88 Poslovi za premijerovu suprugu

BROJ

Kuhanje mutne juhe u Podravki 2 Ono o emu svi sada sve znaju, mi smo znali i objavili u velja i 2007. godine kao nastavak naše pri e iz lipnja 2006. godine. A to je da Podravku njezini menadžeri žele kupiti njezinim novcem. Time smo sve rekli.

Hrvatske su autoceste 14 puta pove ale troškove za arheološka istraživanja na gradilištima autocesta otkako je krajem 2003. godine na vlast došao HDZ iako je intenzitet gradnje autocesta smanjen od 2004. godine. Nama je sve odmah bilo jasno premijerova supruga je arheologinja i jednostavno smo zbrojili jedan i jedan. Ostali su mediji o tom skandalu pisali tek kad je Sanader abdicirao.

BROJ

107 Todori evo širenje Najavili smo velike planove Ivice Todori a za širenje na nova tržišta, ali i otkrili da je svoju rezidenciju, Kulmerove dvore u kojima živi s obitelji sagradio kao hotel. Naime, gra evinsku je dozvolu dobio za objekt javne namjene, a ne za privatni posjed.

BROJ

180 Recesija pred vratima U Vladi su se pravili, kao i ina e, da sve drže pod kontrolom, da znaju što ine, da nema krize. A mi smo ipak znali što nas eka i dali priliku ljudima koji isto tako znaju da kažu što imaju. I u lipnju 2008. smo jasno rekli: Stiže recesija! Nažalost, još nije otišla iz Hrvatske, za razliku od ostatka svijeta.

BROJ

218 Kuhanje mutne juhe u Podravki 3 Kolovoz 2008. godine. Nitko se drugi još uvijek ne bavi Podravkom i aferama u toj kompaniji. Ali mi se ne damo. Ne odustajemo. Objavili smo i kumsku mrežu u toj tvrtki izme u predsjednika Uprave Zdravka Šestaka, potpredsjednika Vlade Damira Polan eca i vlasnika tvrtke Bineko Nevija Prloga, jednog od dobavlja a te tvrtke.

Guci evo povla enje iz trgovine

BROJ

185

Business.hr je prvi objavio da Vjekoslav Guci prodaje svoj trgova ki lanac Getro. Novi vlasnik tih trgovina postao je slovenski Mercator.

BROJ

323 Kuc, kuc. Tko je? Recesija! I dalje su nas uvjeravali da je sve pod kontrolom, nema krize, nas e recesija zaobi i. Ali ona je ve kucala na vrata, mi smo je prvi uli i to objavili.

BROJ

333 Znali smo koliko je Vlada nesposobna Sad je svima to jasno, ali na po etku 2009. godine baš i nije bilo. Ali nama jest. I to smo jasno poru ili preko naše naslovnice: Nemamo vodstvo za krizu!

BROJ

353 O erupani Pevec

BROJ

346 Zbog loše Vlade gubimo radna mjesta

Kroz usta poslodavaca upozoravali smo odmah koliko je štetna za Hrvatsku nesposobna vlast. Ve u velja i 2009. godine zbog neznanja vlastodržaca izgubili smo 35.000 radnih mjesta.

Pri a o propasti Peveca nije nam bila velika naslovnica, no bila je tema dana taj dan. Pevec je sve demantirao. No, mi smo znali istinu. Nekoliko mjeseci poslije Pevec je otišao u ste aj, a Zdravko i Višnja u pritvor.

BROJ

365 Bojenje tunela Mala Kapela i Sveti Rok U ožujku 2009. godine objavili smo pri u o namještanju posla za Skladgradnju bra e Žužul za bojenje tunela po astronomskim cijenama. Jasno smo rekli: namješteno i precijenjeno! Nekoliko mjeseci poslije akteri te afere su uhi eni.

BROJ

371 Ingra u velikim problemima

Objavili smo izvješ e jednog doma eg analiti ara koji upozorava na to da jedna od vode ih hrvatskih gra evinskih tvrtki zbog prezaduženosti i recesije ne e više mo i vra ati svoje kredite. Iz Ingre su to odlu no demantirali. No, nekoliko mjeseci poslije morali su priznati: "Ne možemo pla ati svoje dugove!" Tražili su odgodu dospije a obveznica.

Sukobi na Zagreba koj burzi Prvi smo pisali o trzavicama i sukobima na Zagreba koj burzi i najavili odlazak njezina tadašnjeg predsjednika Uprave Roberta Motuši a. Motuši , kako smo i najavili, više nije elni ovjek ZSE-a.

BROJ

444

BROJ

429

Jacu smo odmah prokužili Dok su drugi tražili neki smisao u potezima nove premijerke Jadranke Kosor, mi smo opet prvi jasno rekli da nas ono što ona radi samo vu e u još dublju propast. I opet smo bili u pravu.

BROJ

480 Svinjarije oko svinjske gripe Hrvatska je naru ila gomilu cjepiva protiv svinjske gripe iako se proizvo a tog cjepiva, švicarski Novartis, ogra uje od tog svog proizvoda i ne jam i njegovo djelovanje. O tom skandalu Business.hr je, naravno, prvi pisao.

BROJ

534

Tek nam slijedi najgore

Prvi smo najavili da recesija dolazi. Prvi smo objavili da je došla. A onda smo prvi priop ili javnosti da recesija ne e tako lako oti i i da najgore tek slijedi.

BROJ

606 Slomljena krila nacionalnog avioprijevoznika Croatia Airlines, jedna od tvrtki u državnom vlasništvu, grca u gubicima. Mi smo stalno upozoravali na loše vo enje te aviokompanije, a u ožujku ove godine objavili smo alarmantne podatke o stanju u toj tvrtki.

BROJ

563

Crne brojke nezaposlenih Vratili su nam se crni dani. Broj nezaposlenih opet je prešao brojku od 300.000. I prije nego što je službeno objavljeno, mi smo to objavili.

BROJ

628 Razotkriven gra evinski kartel Business.hr je godinama upozoravao na namještanje poslova i dogovaranje cijena u cestogradnji. Objavili smo i sporazume izme u gra evinskih tvrtki o raspodjeli poslova i poslali te sporazume Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja. Sad je sve u rukama AZTN-a.

BROJ

709

Vlada nema pojma! Vlada nas i dalje uvjerava da je sve pod kontrolom, da je sve dobro i da e biti bolje. No mi vidimo i jasno kažemo: nije dobro i, kako ova Vlada radi, ne e biti bolje nego samo još gore!

BROJ

749 U Zagrebu nema lokacije za novi hotel U trenutku kad su nova ulaganja od klju ne važnosti za izlazak iz krize u austrijskoj grupaciji Falkensteiner Michaeler Tourism kažu kako bi luksuzni hotel gradili i u Zagrebu, ali kako trenuta no nema pogodne lokacije u centru.

BROJ

723

Ne kritiziramo samo nego dajemo rješenja U ovom smo broju donijeli 10 najvažnijih stvari koje Hrvatska mora napraviti da bismo krenuli naprijed. U našoj anketi jasno smo rekli što i kada.

IT i tehnologija

VIDEOKONFERENCIJA Osim što videokolaboracijski alati osiguravaju poslovnim partnerima i zaposlenicima komunikaciju u realnom vremenu, bez obzira na fizi ke granice i prepreke, bitno utje u i na samo poimanje komunikacije. Široko je prihva ena injenica da videokolaboracijska rješenja donose znatne uštede na smanjenju troškova putovanja

Srijeda 27/10/2010

Komunikacija u realnom vremenu uz mjerljive uštede

olaboracijske tehnologije, posebice videokolaboracija, u ve ini država postale su svakodnevan oblik poslovne komunikacije. Kako je pokazala nova Ciscova studija, korištenje videokolaboracijskih tehnologija pridonosi i bržem stvaranju timskog duha, izgradnji zajedništva te po-

ve anju konkurentnosti, što su injenice o kojima do sada nije bilo puno govora. Iako doma ih istraživanja nema, a Hrvatska nije bila uklju ena u to globalno istraživanje, videokolaboracija je u Hrvatskoj još uvijek u povojima iako sve više tvrtki po inje o tome razmišljati, a razmišlja se o tome i u javnom sektoru. Koriste se nestandardna ili

pak besplatna rješenja za videokolaboraciju. Velik poticaj rastu doma eg tržišta je korištenje videokolaboracije u edukacijskom i medicinskom sustavu.

PoveÊanje produktivnosti

Ciscovo istraživanje pokazuje kako se ve ina korisnika, njih ak 90 posto, koji videokolaboracijsku tehnologiju koriste jednom ili

više puta tjedno slaže da im tehnologija "uštedi" i do dva radna sata tjedno. Gotovo svaki tre i ispitanik koji ne koristi videokolaboraciju smatra da bi njezina implementacija u svakodnevno poslovanje mogla donijeti uštede, dok svaki tre i korisnik procjenjuje da tjedno uštedi ak do sedam radnih sata (1 radni dan) koriste i videokolaboracijska rješe-

nja. Kumulativno to bi zna ilo da godišnje zaposlenik koriste i videokolaboracijska rješenja može uštedjeti do dva mjeseca i time pove ati vlastitu produktivnost. Ve ina ispitanika prepoznaje prednosti tehnologije kao što su pove ana produktivnost i stvaranje ja e timske kohezije. Gotovo 73 posto ispitanika korisnika videokolaboracijskih rje-

INTERNET

pokazuje koliki je zapravo digitalni jaz između bogatih i siromašnih. Podaci ITU-a govore kako je po regijama najviše korisnika u odnosu na ukupnu populaciju u Europi, gdje 65 posto stanovnika ima pristup internetu, slijede SAD, gdje 55 posto korisnika ima pristup internetu, azijsko-pacifička regija, gdje 21,9 posto korisnika ima pristup internetu, a na začelju je afrički kontinent, gdje je on-line samo 9,6 posto osoba od ukupne populacije.

Uskoro 2 milijarde korisnika > videokonferencija > mobilna telefonija

30 business.hr Srijeda 27/10/2010

šenja te 42 posto onih koji tehnologiju ne koriste tvrdi da videokolaboracija povećava konkurentnost tvrtke, što se pokazalo presudnim u trenucima globalne gospodarske stagnacije. Iako su troškovi videokolaboracijskih rješenja široko rasprostranjen razlog izostanka implementacije tehnologije, Ciscovo istraživanje pokazuje kako 70 posto ispitanika kao jednu od najvažnijih prednosti korištenja videokolaboracijskih rješenja navodi upravo uštede na troškovima putovanja. Ušteda je jedna od najviše rangiranih pogodnosti (77 posto ispitanika), kao i poboljšanje komunikacije s poslovnim partnerima i zaposlenicima.

rištenju tehnologije u raznim dijelovima svijeta. U odnosu na druge prednosti korištenja videokolaboracijskih alata, rad od kuće rangiran je vrlo visoko na ljestvici prednosti među ispitanicima iz Kine. Videokolaboracija se vrlo često koristi i za osobnu komunikaciju (52 posto). Kada je riječ o videokolaboracijskim rješenjima, najčešće korištena mjera za povrat ulaganja (ROI)

Međunarodno telekomunikacijsko udruženje (ITU - International Telecommunication Union) objavilo je da se broj korisnika interneta tijekom ove godine povećao za oko 226 milijuna, a najviše novih korisnika, njih 162 milijuna, dolazi iz zemalja u razvoju. Prema procjenama analitičara, nastavi li se trend rasta broja korisnika tim

tempom, do kraja ove godine ukupan broj korisnika mogao bi premašiti dvije milijarde. Iako najveći broj korisnika ove godine dolazi iz zemalja u razvoju, do kraja godine on-line će biti samo 21 posto stanovnika zemalja u razvoju. Što se tiče razvijenih zemalja, čak 71 posto stanovništva ima pristup internetu, što još jednom

su uštede ostvarene smanjenjem broja putovanja. Tvrtke diljem svijeta, uvodeći videokolaboracijske alate, štede stotine tisuća dolara na troškovima putovanja. Pokazuje to i primjer iz SAD-a — arhitektonska tvrtka Woods Bagot u godinu dana je od uvođenja videokolaboracije na troškovima putovanja uštedjela više od 440.000 dolara. Jedna druga američka tvrtka, United Steelworkers,

implementacijom videokolaboracije u svakodnevno poslovanje tijekom procesa udruživanja skratila je vrijeme restrukturiranja za gotovo šest mjeseci te u prvoj godini dana vratila novac uložen u implementaciju tehnologije.

Manjak iskustva

Unatoč uštedama i brzom povratu ulaganja, cijena implementacije tehnologije i dalje se percipira kao glav-

Rad od kuÊe

Postoje znatne razlike u korištenju videokolaboracije u pojedinim dijelovima svijeta — 56 posto ispitanika iz Kine koristi videokolaboraciju, gotovo dvostruko više nego ispitanici iz drugih država. Rezultati istraživanje otkrivaju znatne razlike u percepciji i ko-

na prepreka u implementaciji (gotovo svaki treći ispitanik ističe financijske troškove implementacije kao ključnu prepreku). Ipak, kako pokazuju rezultati Ciscova istraživanja, najčešća prepreka (35 posto ispitanika) i razlog izostanka korištenja videokolaboracijskih rješenja jest nedostatak iskustva. Također, pored nedostatka iskustva, kao vrlo česta prepreka ističe se i nekompatibilnost rješenja i usluga različitih pružatelja usluga. U tom smislu usvajanje novih znanja, ne samo kod korisnika tehnologije već i pružatelja usluga, te interoperabilnost i kompatibilnost rješenja nameću se kao ključni faktori razvoja i unapređenja. Istraživanje pokazuje kako korištenje videokolaboracije pozitivno utječe i na živote mnogih zaposlenika — više od 70 posto ispitanih smatra da je korištenje videokolaboracije poboljšalo ravnotežu između poslovnog i privatnog života, nasuprot 37 posto onih koji je ne koriste. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

Glavni razlozi izostanka korištenja videokolaboracijskih rješenja Razlozi Ukupno Nedostatak iskustva 35% Visoki troškovi implementacije 33% Problemi s budžetima 30% Nedostatak svijesti o 29% prednostima Visoki troškovi daljnjih ulaganja 26% Nenaklonjenost direktnoj 23% komunikaciji Izostanak kompatibilnosti 23% između pružatelja usluga Loša broadband infrastruktura 21% Problemi prilikom korištenja 21% Neprirodan oblik komunikacije 18% Nepouzdan oblik komunikacije 18%

SAD Australija 7% 8% 10% 11% 18% 13%

Kina Rusija 6% 9% 10% 13% 3% 18%

UK Francuska Njemačka Španjolska Nizozemska Norveška Švedska Danska 5% 11% 10% 11% 7% 9% 9% 7% 12% 13% 11% 8% 8% 6% 6% 9% 20% 12% 16% 13% 16% 8% 7% 11%

19%

14%

10%

22%

4% 4% 4% 4%

6% 5% 6% 4%

12% 2% 5% 7%

14% 2% 2% 4%

4% 3% 5% 3%

6% 5% 6% 2%

5% 5% 8% 3%

8% 3% 4% 3%

3% 2% 8% 1%

5% 4% 9% 1%

3% 3% 5% 2%

5% 2% 9% 1%

ZBOGOM KAZETAMA

Walkman odlazi u povijest > videokonferencija > mobilna telefonija

32 business.hr Srijeda 27/10/2010

Jedan od najve ih svjetskih proizvo a a potroša ke elektronike Sony objavio je kako više ne e proizvoditi iznimno popularne ure aje 80-ih i 90-ih godina - Walkmane temeljene na kazetama - obilježavaju i time kraj jednog od najpopularnijih ure aja potroša ke elektronike. Ipak, Walkmani e i dalje, barem kroz ime, živjeti na nekim od Sony Eri-

csson mobilnim telefonima koji su to ime dobili u ast jednom od obilježja generacija ljubitelja glazbe. Zadnja pošiljka Walkmana temeljenih na kazetama isporu ena je u travnju, i to nakon ak 31 godine koliko se taj ure aj nalazio na tržištu. Prodano je više od 200 milijuna komada Walkmana, koji je zasigurno jedan od najuspješnijih i

najutjecajnijih proizvoda u povijesti tvrtke. Walkman se po eo prodavati 1. srpnja 1979. u Japanu, pokrenuvši revoluciju vezanu uz prijenosnu glazbu. Naime, do tada je prijenosna glazba uglavnom zna ila nositi radijski prijamnik pokraj uha. Prvi Walkman nosio je oznaku TPS-L2, a kad je došao na ameri ko tržište godinu dana kasnije, prodavao se po cijeni od 200 dolara i odmah postigao izniman uspjeh. Podsjetimo, iako je Sony

prvi izašao na tržište s prijenosnim ure ajem za reprodukciju s kazeta, pravo na izum pripalo je Nijemcu Andreasu Pavelu, koji je još 1972. predstavio svoju ideju "steroebelt" tvrtkama poput Yamahe i Philipsa, a 1977. je dobio i patent za ideju. Sony i Pavel završili su na sudu u patentnom sporu koji je trajao 23 godine. Na kraju je Sony pristao pla ati Pavelu odre enu naknadu i 2003. riješio sve sporove kroz nagodbu vrijednu više od 10 milijuna dolara.

Stižu telefoni s Windows Phoneom 7 KONKURENCIJA APPLEU Dolazak Microsoftova Windows Phone 7 operativnog sustava, koji su prihvatili neki od najvažnijih proizvo a a mobilnih telefona, dodatno e zaoštriti konkurenciju na tržištu pametnih telefona, a korisnicima donijeti mogu nost izbora izme u iPhonea, BlackBerryja, Androida ili WP7

rema podacima analiti ke ku e IDC, nastavit e se rast prodaje pametnih p ametnih telefona, a o ekuje se da bi na godišnjoj razini mogao dosegnuti i više od 55,4 posto, kolika je trenuta na procjena. Naime, dolaskom na tržište dugo o ekivanog Microsoftova operativnog sustava za mobilne

telefone Windows 7 konkurencija e se sigurno zaoštriti. Kada se uzme da na tržištu ve imamo Appleov iPhone, mnoštvo telefona baziranih na Googleovu Androidu te poslovno orijentirani BlackBerry, jasno je da e proizvo a i poput Samsunga, HTC-a, LG-a, Della i drugi morati na poseban na in, u suradnji s telekom operaterima, pozicionirati mobilne telefone na Windows Phone 7 platformi.

Prilagodljivo suËelje

Pametni telefoni s Windows Phoneom 7, kako se službeno naziva taj operativni sustav, kombiniraju korisne radne funkcije sa zabavom i karakteristikama koje omogu uju posje ivanje društvenih mreža na razli itim platformama preko iznimno inovativnog i prilagodljivog korisni kog su elja stvaraju i tako savršenu ravnotežu izme u profesionalnog i privatnog. Upravo je korisni ko

su elje na koje se možete relativno brzo naviknuti jedna od klju nih prednosti, barem tako smatraju u Microsoftu, u odnosu na konkurenciju.

Ujedinjene usluge

Windows Phone 7 nudi dosad nevi en broj Windows Phone tematskih grupa (hubova), tvrde u Microsoftu, isti u i kako tematske grupe ujedinjuju povezani sadržaj s interneta, aplikacije i usluge pojednostavnjuju i tako obavljanje uobi ajenih zadataka. People Hub ujedinjuje sadržaj s društvenih mreža i fotografije, ujedno funkcionira kao centar za ažuriranje Facebook i Windows Live profila u jednom koraku. Office Hub korisnicima na jednom mjestu nudi lako itanje, obradu i dijeljenje dokumenata, a Outlook Mobile im omogu uje da ostanu produktivni i dok su u pokretu. Sve je to vezano uz Microsoftovu strategiju “cloud

and 3-screen strategy”, koja nudi usluge za potroša e kao što su zabava, društvene mreže, glazba, slike, ali i poslovne aplikacije poput Microsoft Officea na mobilnom ure aju, elektroni ku poštu na razli itim platformama, „3-screen“ osobno ra unalo, mobilni telefon i televizor. Idealno je to rješenje za telekom operatere koji se sve više okre u novim segmentima poslovanja poput integracije svih pojedina nih usluga, a prisutni su i na multimedijalnom i medijskom tržištu jer osnovni dio njihova poslovanja, kao što su fiksna i mobilna telefonija s izuzetkom pristupa internetu putem broadbanda, bilježi znatan pad. Pametne telefone bazirane na novom Microsoftovu operativnom sustavu ponudit e dva najve a doma a telekoma - T-Mobile i Vipnet, a uskoro bi im se mogao pridružiti i Tele 2. Dražen Tomi

investor Rast dionica u SKDD

34-35

> ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 27/10/2010

tre em kvartalu

Tržišna vrijednost doma ih dionica u tre em je tromjese ju blago pove ana u odnosu na prethodno razdoblje, pokazuju posljednji podaci Središnjeg klirinškog depozitarnog društva. Ukupna tržišna vrijednost 983 dionica iznosila je 221,9 milijardi kuna odnosno 5 milijardi više nego u prethodnom tromjese ju. Me utim udjel dionica u ukupnoj tržišnoj vrijed-

nosti svih vrijednosnih papira u Hrvatskoj pao je u odnosu na prethodno razdoblje 1 posto te je iznosio 75,81 posto. Tako er je smanjen broj transakcija, 23,2 posto. Ta je razlika prevagnula na stranu obveznica koje su pove ale udjel na 15,88 posto, tako da je njihova tržišna vrijednost pove ana za 7 milijardi kuna, na 46,5 milijardi kuna, a broj njihovih transakcija 52 posto. Ukupna vrijednost svih vrijednosnih papira krajem rujna tako je iznosila 292,7 milijardi kuna. Pove an je i broj

imatelja vrijednosnih papira. Tako u njihovoj strukturi najve u ukupnu vrijednost dionica, 95,8 milijardi kuna, drže doma e pravne osobe, a slijede ih strane osobe koje u dionicama imaju 92,2 milijarde kuna. Vrijednost udjela stranih osoba pove an je i u obveznicama, pa su tako krajem rujna stranci u obveznice uložili 476 milijuna kuna. Doma e pravne osobe u obveznice su uložili 23 milijarde kuna odnosno 2,4 milijarde više nego u prethodnom tromjese ju. A. Pa.

BROJKA

222

milijarde kuna iznosila je vrijednost dionica uklju enih u SKDD na kraju tre eg tromjese ja ove godine

Lav evi jedva ostao u plusu 340 TISU A KUNA DOBITI Splitski gra evinar zabilježio je u devet mjeseci ove godine 25 posto manje prihode i 107 milijuna kuna rashoda, no ne planira prošlogodišnju dobit zadržavati Splitska gra evinska tvrtka Lav evi smanjila je dobit u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje 94 posto, na samo 340.000 kuna. U istom lanjskom razdoblju Lav evi je zaradio gotovo šest milijuna kuna. Prema podacima iz njihova kvartalnog financijskog izvješ a na Zagreba koj burzi, u prvih devet mjeseci ukupni prihodi Lav evi a smanjeni su 25 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje i iznosili su 108 milijuna

DOGOVORILI SE

Auctor restrukturira Ingru Ingra je u utorak sa zagreba kom investicijskom tvrtkom Auctor potpisala ugovor o savjetovanju i pružanju investicijskih usluga kojim se regulira pružanje usluga vezanih

uz proces financijskog restrukturiranja Ingre, objavila je tvrtka na Zagreba koj burzi. Aktivnosti koje e savjetnik provoditi vezane su uz restrukturiranje kapitala i vlasništva

radi racionalizacije i smanjenja ukupnog duga društva, pri emu e Auctor d.o.o. preuzeti ulogu financijskog savjetnika u provedbi poslova u postupku restrukturiranja. B.hr

PETAR ANTI , predsjednik Uprave splitskog gra evinskog poduze a Lav evi FOTO PAUNOVI /CROPIX

kuna. Prihodi od prodaje u zemlji pali su 21,1 posto, na samo 101 milijun kuna. Deset milijuna kuna manji su i ostali poslovni prihodi, koji su lani dosezali 15, a ove godine iznose samo pet milijuna kuna. Financijski prihodi samo su se malo smanjili, sa 1,9 na 1,2 milijuna kuna. Istodobno su ukupni rashodi smanjeni 21,3 posto, na 107 milijuna kuna. Glavninu tog iznosa ine poslovni rashodi (106 milijuna kuna), a milijun kuna odnosi se na financijske rashode, koji su na-

MARIJAN PALI , lan Uprave investicijskog društva Auctor, koje je s Ingrom potpisalo ugovor o savjetovanju u restrukturiranju SNIMIO HRVOJE DOMINI

stali uglavnom zbog negativnih te ajnih razlika. Lav evi je nedavno pozvao svoje dioni are na glavnu skupštinu, na kojoj e dioni ari odlu iti o podjeli 7,6 milijuna kuna lanjske dobiti. Uprava predlaže isplatu dobiti kroz dividendu nakon što se 384.325,58 kuna izdvoji u obvezne, a 338.586,03 kune u ostale pri uve društva. Za dividendu je tako namijenjen dio dobiti u iznosu 6.963.600 kuna, što je 15 kuna dividende po svakoj dionici. Nikola Su ec

43 POSTO PADA

Pad dobiti Kapitalnog fonda

Kapitalni fond objavio je devetomjese ne rezultate poslovanja prema kojima je neto dobit društva iznosila 9,62 milijuna kuna, 43,35 posto manje nego u prvih devet mjeseci prošle godine. Ukupni prihodi dosegnuli su 30,65 milijuna kuna, odnosno manji su 12 posto u odnosu na isti period lani. Realizirani dobici od prodaje financijskih instrume-

nata iznosili su 5,86 milijuna kuna, 65,23 posto manje od istog prošlogodišnjeg rezultata, dok su prihodi od kamata pali 71,17 posto, na dva milijuna kuna. No, za 16,38 posto porasli su prihodi od kamata, na 11,99 milijuna kuna. Za 21,40 posto porasli su rashodi na osnovi odnosa s društvom za upravljanje, na 18,8 milijuna kuna. Ukupni rashodi dosegnuli su 21,03 milijuna kuna i porasli su 17,78 posto u odnosu na isti period 2009. godine. J. J.

BROJKE

0,67 0,16 posto pao je MBI 10

posto pao je Moste

REGIJA

Veliki rast u Sarajevu

Sarajevski dioni ki indeksi u etvrtak su zabilježili najve i rast me u regionalnim indeksima. Sasx-10 tako je sko io 2,13 posto, na 909,70 bodova. Najve i pojedina ni rast cijene zabilježile su dionice elektroprivrednih poduze a. JP Elektroprivreda Mostar sko ila je više od 5 posto, a dionica JP Elektroprivrede Sarajevo poskupjela je 3,41

posto. Beogradski Belex 15 pove ao je svoju vrijednost 0,98 posto. Najve i promet od 69,5 milijuna dinara zabilježila je niška AIK banka ija je cijena pala 0,06 posto. Veliki rast cijene 2,61 posto zabilježilo je izdanje Veterinarskog zavoda Subotica, dok je Energorpojekt holding sko io 1,73 posto. Ulaga i u Ljubljani bili su spremniji na rasprodaju pa je SBITOP pao 0,55 posto, na 840,92 boda. Krka je pala 1,17 postotnih bodova te zadnja cijena iznosi 62,52 eura. A. Pa.

Objave rezultata razbudile Zagreba ku burzu OSAM MILIJUNAŠA Redovan promet dionicama u utorak premašio je dvadeset milijuna kuna, a promet dionicama ve i od milijun kuna ostvaren je s osam dionica Na Zagreba koj burzi trgovanje je u utorak bilo nešto življe nego prethodnih dana, a i ve ina najlikvidnijih izdanja bila je na dobitku, pri emu se po skoku cijene više od dva posto izdvaja dionica Podravke. Crobex je sko io 1,09 posto, na 1893,59 bodova, dok je Crobex 10 porastao 0,87 posto, na 999,14 bodova. Redovan promet dionicama dosegnuo je ak 21 milijun kuna, a u društvu milijunaša našlo se osam dionica. "Pod utjecajem o ekivanja objave poslovnih rezultata doma ih kompanija za tre e tromjese -

je idu ih dana ini se da na doma em tržištu raste atmosfera. Prometi su nešto ve i nego posljednjih dana, a i indeksi bilježe znatnije dobitke", kazao je za Hinu Roman Rinkovec, broker i investicijski savjetnik u investicijskom društvu Credos.

Atlantic skuplji 0,4%

Od likvidnijih izdanja za srijedu su objavu financijskog izvješ a najavile Atlantic grupa i Kon ar Elektroindustrija. Atlantic je porastao samo 0,4 posto, na 812 kuna, uz milijun kuna prometa, dok je dionica Kon ara sko i-

la 1,5 posto, na 487 kuna, uz promet nešto manji od pola milijuna kuna.

Podravka na 289 kuna

Najve i promet ostvaren je dionicom HT-a, u visini od 5,2 milijuna kuna, a cijena joj je stagnira na 269,40 kuna. Me u milijunaše se uvrstila i povlaštena dionica Adrisa sa 2,1 milijun kuna prometa - poskupjela je 1,03 posto, na 274 kune. Me u najlikvidnijim izdanjima nije bilo gubitnika. Najve i porast cijene bilježi dionica Podravke, 2,28 posto, na 289 kuna. Znatnije je porasla i cijena dionice Atlantske plovidbe,

MATIJA MARTI , predsjednik Uprave Optima telekoma, ija je dionica u utorak snažno sko ila SNIMIO HRVOJE KNEZ

2,41 posto, na 806 kuna. Dionica Optima telekoma u etvrtak je na Zagreba koj burzi zabilježila prili nu stopu rasta cijene - 0 7,6 posto. Tim je rastom anulirala znatan pad cije-

ne od prethodnog dana i ponovno se vratila na prosje nu cijenu iz prošloga tjedna, ime se udaljila od psihološki niske razine od 30 kuna po dionici. Nikola Su ec

IZVOZ VE I 8,5 POSTO

Končar D&ST zaradio 25,9 milijuna kuna Kon ar Distributivni i specijalni transformatori (D&ST) u prvih su devet mjeseci ove godine ostvarili 25,9 milijuna kuna neto dobiti, što je porast 1,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani,

podaci su iz nekonsolidiranog financijskog izvješ a tvrtke objavljenog na Zagreba koj burzi.

Ukupni prihodi tvrtke iznosili su 561,7 milijuna kuna i pove ani su 5,6 posto. Poslovni prihodi bilježe rast

sedam posto, na 557,1 milijun kuna, pri emu se glavnina poslovnih prihoda odnosi na prihode od prodaje. Prihodi od prodaje pove ani su 6,6 posto, na 556,17 milijuna kuna. U tvrtki napominju kako

je izvoz pove an 8,5 posto, na 470 milijuna kuna, te ini 84,5 posto prihoda od prodaje. Ukupni rashodi tvrtke u prvih su devet ovogodišnjih mjeseci iznosili 529,38 milijuna kuna i pove ani su 5,9 posto prema istom razdo-

blju prošle godine. U objašnjenju poslovnih rezultata navodi se kako su se pokazatelji likvidnosti poboljšali u 2010. prema stanju u odnosu na isto razdoblje prošle godine pa je ukupna likvidnost dobra. H

investor ZAGREBA»KA BURZA

Najlikvidnija domaÊa izdanja

36-37

www.hita.hr

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Optima telekoma u etvrtak je na Zagreba koj burzi zabilježila prili nu stopu rasta cijene. Tim je rastom anulirala znatan pad cijene prethodnog dana i vratila se na prosje nu cijenu iz prošloga tjedna. Udaljila se tako od psihološki niske razine od 30 kuna po dionici.

OGLAS

Brokerska kuÊa - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Podravka prehrambena industrija, d.d. Adris grupa Ina-industrija nafte d.d. Dalekovod Atlantska plovidba d.d. Petrokemija Atlantic grupa Belje Ericsson Nikola Tesla Kon ar - elektroindustrija Ingra Jadroplov d.d. Zagreba ka banka Ledo Montmontaža Jamnica Kon ar AD plastik Luka Plo e Kon ar Jadranska banka Luka Rijeka Kraš, prehrambena industrija Tankerska plovidba Dom holding OT-optima telekom d.d. Fima validus Liburnia riviera hoteli Privredna banka Zagreb Fima proprius d.d. Tehnika Institut IGH uro akovi holding IPK Kandit Hoteli Baška Industrogradnja d.d HTP Kor ula DIOKI d.d Slobodna Dalmacija Kaštelanski staklenici Jadranski naftovod Veterina d.d. Konzum RIZ-odašilja i Hidroelektra niskogradnja Valamar grupa Uljanik plovidba Viro tvornica še era d.d. Podravska banka Atlas nekretnine Tisak Riviera Pore Badel 1862 Lav evi Saponia Vaba d.d. banka Varaždin Slatinska banka Arenaturis akove ki mlinovi Viadukt Istraturist Umag d. d. Adris grupa Tekstilpromet Adriatic Croatia International Club d. d. Auto Hrvatska Solaris Atlas, turisti ka agencija Imperial hoteljerstvo SN holding Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Maistra Vjesnik Centar banka Žitnjak Prehrambeno-industrijski kombinat Lantea grupa Tvornica istegnutih metala akovština

Dionica kor ulanske hotelijerske grupacije u etvrtak je zabilježila snažan pad cijene, koja se spustila na 76 kuna. S obzirom na to da je ta dionica prije dva trgovinska dana zabilježila rast cijene ve i od 10 posto, pad u etvrtak nije bio iznena uju i, a ni previše razo aravaju i.

Redovan promet: 13.680.994,99 kn

CROBEX: 0,01%

Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

269.10 280.00 271.99 1,635.31 252.53 776.00 166.01 807.06 54.00 1,308.00 478.00 21.00 141.14 215.00 5,400.00 12,445.00 40,000.00 1,980.00 103.00 1,510.00 2,100.00 2,755.00 187.00 452.04 1,315.00 33.10 31.69 9.77 2,480.00 470.16 22.71 1,010.00 1,507.00 26.54 172.00 100.00 376.10 74.01 95.00 36.00 920.00 2,657.00 59.06 183.84 105.00 148.49 35.51 557.05 302.00 400.00 37.01 170.00 174.99 78.20 220.95 105.25 65.84 98.52 45.00 3,399.00 225.07 307.99 304.00 331.00 2,550.00 356.11 212.00 19.99 190.02 170.29 14.12 65.00 20.00 220.00 112.58 207.00 10.00 100.00 7.90

269.99 293.00 274.99 1,685.99 264.00 807.39 177.00 812.00 57.57 1,320.00 487.00 21.65 152.00 218.25 5,650.00 12,445.00 40,000.00 2,000.00 104.50 1,544.86 2,100.00 2,850.00 187.02 483.89 1,350.00 35.24 32.99 10.18 2,520.00 471.90 22.71 1,025.00 1,530.00 28.32 172.00 100.00 410.00 78.99 98.95 36.99 920.00 2,657.00 62.50 183.89 105.00 152.81 35.52 566.90 302.00 400.00 37.07 175.00 174.99 82.30 220.95 105.25 65.84 98.96 45.00 3,399.00 225.08 307.99 304.00 331.00 2,550.00 384.99 212.00 19.99 190.02 170.29 16.00 65.00 20.00 220.00 112.58 207.00 10.00 100.00 7.90

269.40 289.80 273.79 1,650.09 257.55 806.00 176.96 812.00 55.78 1,308.00 487.00 21.39 152.00 215.00 5,650.00 12,445.00 40,000.00 2,000.00 104.49 1,544.86 2,100.00 2,850.00 187.00 483.89 1,350.00 35.24 32.99 10.00 2,480.00 470.16 22.71 1,025.00 1,507.00 28.11 172.00 100.00 410.00 76.01 98.00 36.00 920.00 2,657.00 62.50 183.89 105.00 152.81 35.51 566.90 302.00 400.00 37.01 175.00 174.99 78.20 220.95 105.25 65.84 98.52 45.00 3,399.00 225.07 307.99 304.00 331.00 2,550.00 384.99 212.00 19.99 190.02 170.29 14.12 65.00 20.00 220.00 112.58 207.00 10.00 100.00 7.90

0.02% 2.28% 1.03% 0.91% 0.33% 2.41% 2.35% 0.37% -3.16% -0.46% 1.45% 0.00% 6.29% -0.92% 0.89% 18.24% 2.56% 1.01% -1.89% -0.65% 2.41% 0.00% -1.06% 7.05% 0.00% 0.86% 7.60% 1.01% -1.59% -0.18% -1.26% 0.50% 0.40% 4.11% 1.17% 0.00% 4.59% -4.99% 3.16% -0.25% -2.13% -1.59% 5.93% 4.96% 0.00% 5.39% -4.00% 1.24% 0.00% 0.00% -5.10% 4.79% 2.94% -6.34% 0.00% -12.66% 0.00% 0.33% 0.00% 1.46% 0.00% 0.98% 0.00% -18.47% 0.79% -1.28% 0.00% 0.00% -3.87% -2.55% -12.84% 0.00% 0.00% 0.00% 0.03% 0.00% 0.00% 0.00% 8.67%

19,250 9,408 7,922 1,143 7,137 1,405 6,170 1,325 12,840 438 855 16,534 2,359 1,404 46 20 4 51 957 39 24 16 230 83 29 1,071 1,088 3,482 13 68 1,300 27 18 918 133 222 56 275 192 516 18 6 238 59 100 69 288 17 27 20 208 41 40 76 23 42 64 40 80 1 15 10 10 9 1 6 10 97 9 10 106 20 57 5 8 2 10 1 1

5,184,995.07 2,662,024.33 2,169,302.22 1,902,004.21 1,845,888.21 1,122,613.15 1,073,251.40 1,072,606.48 708,581.24 577,100.49 413,364.80 350,713.57 344,201.98 303,574.65 259,243.91 248,900.00 160,000.00 101,391.09 99,213.12 59,084.23 50,400.00 45,255.00 43,011.51 38,856.61 38,800.06 36,343.15 35,086.61 34,667.47 32,661.02 32,020.76 29,523.00 27,570.00 27,307.05 25,373.22 22,876.00 22,200.00 21,415.74 20,863.94 18,764.29 18,667.29 16,560.00 15,942.00 14,632.33 10,847.51 10,500.00 10,278.19 10,227.26 9,480.07 8,154.00 8,000.00 7,707.68 7,098.82 6,999.60 6,052.80 5,081.85 4,420.50 4,213.76 3,949.60 3,600.00 3,399.00 3,376.15 3,079.90 3,040.00 2,979.00 2,550.00 2,281.06 2,120.00 1,939.03 1,710.18 1,702.90 1,508.00 1,300.00 1,140.00 1,100.00 900.64 414.00 100.00 100.00 7.90

22,060.77 1,570.72 1,857.42 16,500.90 590.77 1,124.79 591.24 2,707.45 458.26 1,741.80 1,252.62 160.43 248.77 13,770.40 1,243.96 99.91 885.04 61.43 438.81 343.91 203.90 340.93 1,118.35 664.68 845.62 263.15 93.03 27.02 750.55 8,968.19 45.49 194.20 238.98 90.99 123.00 28.64 185.48 32.41 396.12 187.96 104.51 1,973.74 115.30 4,174.83 39.29 95.34 223.56 328.80 418.77 267.50 123.46 417.65 639.33 58.81 105.66 69.31 116.22 90.54 98.21 356.89 102.81 1,439.85 2,923.23 27.09 283.20 254.77 130.96 38.07 120.83 463.19 27.12 711.38 21.23 62.53 23.15 48.33 6.73 28.54 8.32

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

365 dana Najniža Najviša 253.10 240.00 242.21 1,550.00 252.53 723.23 105.50 624.15 54.00 1,231.00 421.00 19.70 124.01 200.00 5,220.00 9,301.00 31,101.00 1,831.00 70.18 1,500.00 1,900.00 2,006.00 162.00 250.05 1,200.01 28.70 21.28 9.65 1,413.01 461.06 19.19 949.03 1,490.00 22.36 170.01 95.00 292.00 72.10 70.07 20.01 612.00 2,332.01 52.05 143.00 98.00 140.01 25.60 533.13 290.00 400.00 20.50 167.00 100.00 58.00 210.00 105.25 53.99 93.60 41.00 2,107.10 204.00 277.05 271.89 331.00 2,200.00 355.51 160.00 17.85 150.00 55.95 12.69 61.00 20.00 205.00 76.10 120.00 10.00 99.00 5.51

332.84 400.00 318.99 1,940.00 419.99 1,133.90 179.00 820.00 108.00 1,777.00 517.00 55.99 205.99 280.00 7,679.00 15,000.00 44,494.00 2,198.00 109.30 2,093.00 2,450.00 3,100.00 232.00 497.02 1,778.98 48.60 44.99 29.01 2,890.00 650.10 41.80 2,169.05 3,990.00 52.00 334.50 100.00 570.00 170.00 150.96 64.98 1,300.00 3,750.00 88.99 207.51 265.00 312.50 45.00 736.00 479.47 490.00 46.98 350.00 200.00 139.00 283.13 186.00 73.00 135.00 70.00 3,799.21 426.95 410.00 373.00 760.00 3,300.00 538.00 260.00 28.00 214.95 245.00 36.40 81.90 40.00 289.99 164.00 221.00 19.00 100.01 43.50

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

62,40 16,10 176,00 92,75 16,00 256,00 155,10 5,00 13,01 0,75 8,33 10,01 100,00 2,78 9,66

63,25 16,17 177,00 93,00 16,01 259,00 156,50 5,03 13,35 0,76 8,35 10,15 100,00 2,80 9,74

62,52 16,10 176,00 92,90 16,00 257,57 156,41 5,00 13,25 0,75 8,35 10,04 100,00 2,78 9,73

62,86 16,10 176,66 92,90 16,00 256,74 155,81 5,02 13,24 0,76 8,34 10,05 1.000,00 2,79 9,70

81,00 36,30 1,34 37,90 37,50 2,85 0,39 1,20 0,00

81,50 37,71 1,36 39,00 39,50 2,94 0,40 1,20 0,00

81,50 36,47 1,35 38,38 37,50 2,85 0,40 1,20 0,00

0,81 0,37 1,35 0,38 0,39 2,85 0,40 1,20 0,00

38,00 33,70 33,00 72,50 92,00 96,35 39,00 96,20 1,40 2,75 14,70 32,02

39,50 36,00 35,00 72,50 92,00 96,35 40,00 96,20 1,41 2,75 15,00 32,02

39,50 36,00 35,00 72,50 92,00 96,35 40,00 96,20 1,41 2,75 14,70 32,02

39,49 34,74 34,96 72,50 92,00 96,35 39,96 96,20 1,41 2,75 14,90 32,02

3.024,00 475,00 980,00 87,95 550,00 82,00 85,10 7.990,00 4.800,00 1.951,00 97,64 91,21 7.000,00 25.000,00 19.000,00

3.208,00 478,00 1.019,00 88,08 567,00 82,21 85,35 8.000,00 4.850,00 1.990,00 97,64 91,36 7.150,00 25.000,00 19.000,00

3.149,00 477,00 997,00 88,04 550,00 82,15 85,29 7.999,00 4.802,00 1.980,00 97,64 91,28 7.116,00 25.000,00 19.000,00

3.149,45 476,08 996,66 88,04 550,29 82,16 85,28 7.999,50 4.801,59 1.980,20 97,64 91,28 7.108,90 25.000,00 19.000,00

3.562,00 21.100,00 3.050,00 83,30 3.198,00 490,00 440,00 1.850,00 2.400,00 3.100,00 152,00

3.600,00 21.300,00 3.090,00 84,00 3.200,00 490,00 444,00 1.850,00 2.400,00 3.100,00 152,00

3.599,54 21.204,26 3.067,87 83,73 3.198,39 490,00 443,96 1.850,00 2.400,00 3.100,00 152,00

3.599,54 21.204,26 3.067,87 51,58 3.198,39 490,00 443,96 1.850,00 2.400,00 3.100,00 152,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG ZVTG SAVA TLSG LKPG PETG MELR KDIR GRVG NF1N POSR KBMR PRB11 NF2R INDGL

KRKA ZAVAROVALNICA TRIGLAV SAVA TELEKOM SLOVENIJE LUKA KOPER PETROL MERCATOR KD ID GORENJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD POZAVAROVALNICA SAVA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR PROBANKA 11. IZDAJA NFD HOLDING INFOND GLOBAL

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE TRANSPED AD BANJA LUKA AUTOPREVOZ AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA L FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H ZIF EUROFOND-1 DD TUZLA ZIF BOSFIN DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E

AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Veterinarski zavod Subotica a.d. Subotica Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2015K Alfa plam a.d. Vranje Univerzal banka a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2013K Agrobanka a.d. Beograd Komercijalna banka a.d. Beograd Bambi Banat a.d. Beograd

ALKALOID SKOPJE MAKPETROL SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 TOPLIFIKACIJA SKOPJE Garant a.d. Futog MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE RADE KONCAR SKOPJE MAKEDONIJATURIST SKOPJE ZTD STOCARSTVO BOGDANCI VETERINARNO STOCARSKI CENTAR KUMANOVO

485.253,09 245.852,98 53.880,00 52.115,85 50.848,50 44.930,10 39.265,40 31.571,10 28.462,50 16.839,66 16.689,30 16.618,17 16.000,00 12.830,84 12.585,26

0,62 % -3,75 % 3,05 % 0,99 % -3,85 % -1,72 % 1,52 % 0,00 % -5,56 %

308606 388995 74263 132666 74802 6820 40000 9000 535240

251.296,20 145.159,47 100.269,36 51.067,91 29.257,78 19.455,00 15.983,19 10.800,00 909,91

3,95 % 402313 15.886.828,00 6,82 % 379342 13.177.743,67 6,06 % 55286 1.932.978,00 9,19 % 15046 1.090.835,00 0,00 % 10000 920.000,00 0,14 % 8980 865.223,00 3,17 % 19042 760.829,30 0,15 % 4461 429.148,20 0,71 % 173871 245.149,40 7,84 % 69920 192.280,00 -1,34 % 1601 23.860,67 -2,97 % 564 18.059,28

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA ALK MPT KMB RMDEN09 TPLF GRNT TEL RADE MTUR STBG VSC

7720 15268 305 561 3178 175 252 6287 2150 22223 2000 1654 16 4603 1297

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB NIIS ENHL A2014 VZAS A2016 A2015 ALFA UNBN IMLK A2011 A2013 AGBN KMBN BMBI

-1,17 % 0,50 % -0,90 % -0,64 % -0,62 % -0,21 % 0,01 % -0,20 % 1,07 % -0,79 % -0,12 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % -0,31 %

Gorenje + 1,07 % Telekom Srpske + 3,05 % JP Elektroprivreda BiH + 3,41 % NIS + 0,42 % Rade Kon ar Skopje + 2,78 %

Finetol -17,74 % Autoprevoz Banja Luka -5,56 % Bosnalijek -1,34 % Bambi Banat -4,20 % Ohridska banka -3,11 %

JP Elektroprivreda Mostar

Krka

Izdanje mostarske Elektroprivrede u etvrtak je zabilježilo snažan rast cijene. Dan prije ta je dionica pala 2,55 posto, ali je i u petak njezin rast bio dovoljno velik da se ne osjeti ve a promjena cijene. Rast cijene u etvrtak zabilježila je i sarajevska Elektroprivreda, ija je dionica poskupila 2,08 posto. Me utim, njezin je ukupan promet u etvrtak bio pet puta manji nego onaj mostarske Elektroprivrede na burzi koja pati od malog prometa.

Dionica slovenske farmaceutske tvrtke u etvrtak je zabilježila jedan od najve ih padova na slovenskom tržištu kapitala. Njezin ukupni promet dosegao je blizu pola milijuna eura, što je najve i promet na Ljubljanskoj burzi u etvrtak. Ulaga i na Ljubljanskoj burzi bili su iznimno raspoloženi za rasprodaju dionica pa je u prvoj kotaciji samo dionica Gorenja zabilježila rast cijene. Vrijednost Gorenja u etvrtak je sko ila 0,53 posto uz samo 28.000 eura prometa.

+5,98 -1,17

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA BIHK1B FBIHK1C FBIHK1D FBIHKL FBIHKD FBIHKC FBIHK1A FBIHKH EFNFRK1 BSNFRK2 BSNLR FBIHK1E

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSDS-O-C RSRS-O-D TLKM-R-A RSRS-O-C RSRS-O-B BLBP-R-A HETR-R-A TRAN-R-A APBL-R-A

Oznaka

Srijeda 27/10/2010

business.hr

-0,06 % 0,42 % 1,73 % -0,05 % 2,61 % -0,07 % -0,12 % 5,43 % 0,04 % -0,70 % 0,00 % -0,11 % 1,08 % 0,15 % -4,20 %

22177 69.845.445,00 53670 25.551.229,00 11576 11.537.390,00 28116 2.475.231,04 3869 2.129.058,00 23406 1.923.131,53 21251 1.812.360,10 218 1.743.890,00 298 1.430.875,00 665 1.316.830,00 12320 1.202.924,80 12784 1.166.928,64 159 1.130.315,00 40 1.000.000,00 50 950.000,00

valuta: MKD - makedonski denar 1,18 % -0,45 % 0,52 % 0,46 % -0,02 % 0,26 % 0,90 % 2,78 % 0,04 % 0,00 % 0,00 %

411 47 279 15868 239 1087 869 150 100 63 1049

1.479.410,00 996.600,00 855.936,00 818.428,82 764.416,00 532.630,00 385.800,00 277.500,00 240.000,00 195.300,00 159.448,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI -0,55% BIRS +0,38% 840,92 864,87 Belex15 +0,98% FIRS -3,07% 648,97 1.369,35 Belexline +0,66% MBI10 +0,67% 1.271,30 2.125,75 SASX10 MOSTE +2,13% 464,27 +0,16% 909,70 SASX30 NEX20 +0,20% 13.765,13 +0,12% 911,93 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,60% WIG20 +0,01% 5.779,54 2.641,80 DAX BUX +0,69% 23.418,03 -1,05% 6.656,12 CAC40 +0,31% ATX +0,80% 3.886,34 2.724,66 MICEX indeksa na zatvaranju u +0,91% Stanje 1,533.08 ponedjeljak 25. listopada 2010. FTSE100

AMERI»KI INDEKSI 0,00% S&P500 +0,21% 11.164,05 1.185,62 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,46% ponedjeljak 25. listopada 2010. 2.490,85 DJIA

investor OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

Pregled trendova na tržištu fondova

38 DIONI»KI

Ime fonda DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Ilirika Azijski tigar

60,9283

16,16

HPB WAV DJE

91,2560

14,54

MP-Bric HR

356,4947

11,90

MP-Mena HR

452,6499

10,96

ZB trend

127,9300

10,93

FIMA Equity

76,8034

-23,93

ST Global Equity

46,2799

-22,65

C-Zenit

47,6114

-18,96

Erste Total East

30,7400

-17,90

KD Victoria

13,6194

-17,50

+ MJEŠOVITI

Erste Total East Aureus US Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. Platinum Global Opportunity KD Energija ZB BRIC+ Ilirika JIE AC Rusija HPB Titan Ilirika BRIC MP-Bric HR Prospectus JIE PBZ I-Stock ZB aktiv Ilirika Azijski tigar OTP Europa Plus NFD BRIC Raiffeisen C. Europe MP-Global HR OTP meridian 20 KD Prvi izbor NFD Nova Europa MP-Mena HR HPB Dioni ki Aureus Equity Raiffeisen World HPB WAV DJE PBZ Equity fond HI-growth

110,8301

7,33

AC G Balanced EM

10,8464

4,69

Raiffeisen Balanced

152,5400

2,77

ZB global

142,3800

2,37

HI-balanced

9,8187

1,68

ICF Balanced

111,3883

-26,69

ST Balanced

170,4336

-20,70

ST Aggressive

63,1759

-18,94

Agram Trust

67,3493

-12,62

HPB Global

97,0537

-12,07

+ OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

160,4600

11,28

Raiffeisen Bonds

174,5000

11,27

Erste Bond

130,7900

11,00

OTP euro obvezni ki

128,0020

7,81

PBZ Bond fond

129,3743

7,61

HPB Obvezni ki

124,3374

5,04

HI-conservative

11,3126

5,19

ICF Fixed Income

140,0698

6,14

ZB bond

159,7400

7,02

PBZ Bond fond

129,3743

7,61

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn $ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

30,7400 117,3255 6,7105 56,1100 13,0875 9,7744 99,9400 165,0447 42,4065 68,2970 115,7917 356,4947 58,8168 64,0078 99,6300 60,9283 109,7867 28,2807 61,3100 296,7383 85,9331 12,4967 130,0177 452,6499 81,4653 88,5733 99,9800 91,2560 80,4627 8,2400

1,99 1,96 1,73 1,52 1,44 1,40 1,34 1,30 1,30 1,18 1,18 1,15 1,07 1,03 0,98 0,97 0,97 0,88 0,76 0,75 0,67 0,66 0,63 0,61 0,60 0,56 0,53 0,52 0,49 0,47

-0,74 0,26 4,48 0,36 8,29 2,33 2,30 5,67 4,74 0,74 8,65 10,31 1,62 6,01 4,63 6,30 1,21 0,37 2,39 3,60 5,43 4,32 9,11 6,28 -4,12 -2,94 2,31 3,67 5,44 2,35

6mj. % 12 mj. (%)

-12,30 -17,85 -0,25 -6,96 0,82 -1,87 1,65 -5,69 -8,66 -5,76 7,65 1,55 -9,61 -2,71 -2,59 5,94 2,92 -2,45 -11,11 -2,71 -7,93 1,05 -0,66 1,56 -12,53 -12,27 -4,26 0,48 -9,69 -5,67

-17,90 2,96 6,28 4,94 -6,87 N/A N/A -8,75 3,23 0,49 N/A 11,90 -14,05 6,82 0,85 16,16 3,76 5,78 -14,36 10,09 -8,47 10,73 -1,43 10,96 -14,87 -10,76 5,41 14,54 -8,78 -1,84

PGP (%) Ove god. (%)

-31,92 8,15 -12,34 -18,37 -11,64 N/A N/A 8,71 -21,05 -11,04 N/A -4,30 -13,25 -12,73 -0,09 -13,46 7,66 -14,76 -8,48 -11,62 -5,90 2,94 14,23 4,80 -3,97 -2,45 0,00 -2,87 -4,14 -2,21

-9,67 5,65 6,37 -0,87 -6,03 -2,25 -0,06 0,53 4,27 -1,51 15,79 4,88 -7,09 5,43 2,49 13,34 2,01 4,45 -5,65 5,21 -0,78 8,50 7,20 16,01 -10,02 -9,71 3,77 10,99 -2,62 -1,32

Imovina

Starost

Datum

44,327 14,670 18,430 25,026 5,869 5,330 76,162 103.207 9,663 9,912 18.214 11,849 25,029 203,999 492,254 8,576 8,580 1,327 218,594 4,782 18,024 5,228 9,450 8,339 20,935 63,486 40,001 10,540 390,573 67,550

3,07 2,04 3,03 2,85 3,09 0,65 0,53 6,00 3,63 3,26 0,81 2,62 3,74 3,28 4,33 3,43 1,27 3,57 5,52 2,42 2,49 7,70 1,98 2,64 5,06 4,90 7,07 3,15 5,14 8,67

25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 22.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Allianz Portfolio

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI Ilirika JIE Balanced ZB global Aureus Balanced PBZ Global fond OTP uravnoteženi Erste Balanced HPB Global Raiffeisen Balanced KD Balanced HI-balanced AC G Balanced EM C-Premium Raiffeisen Prestige ST Aggressive ST Balanced ICF Balanced Allianz Portfolio Agram Trust

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

147,6249 142,3800 81,5137 100,0628 109,3590 114,6000 97,0537 152,5400 8,1869 9,8187 10,8464 5,4047 107,9800 63,1759 170,4336 111,3883 110,8301 67,3493

1,13 0,93 0,60 0,38 0,37 0,28 0,25 0,24 0,23 0,15 0,15 0,13 0,08 0,07 0,01 -0,13 -0,15 -0,42

6,12 1,61 2,07 3,63 1,73 0,31 -4,13 2,71 -1,28 1,37 0,71 -1,40 1,97 -3,65 -4,49 -2,37 2,57 0,91

-2,79 -3,07 -1,03 -6,28 -3,76 -7,69 -9,77 -2,17 -1,16 -2,62 -2,38 -10,98 5,91 -10,22 -10,35 -14,32 1,31 -7,25

-1,63 2,37 -2,77 -4,96 -7,44 -6,13 -12,07 2,77 0,21 1,68 4,69 -10,68 N/A -18,94 -20,70 -26,69 7,33 -12,62

8,54 3,87 -4,67 4,77 1,86 -0,77 -0,59 5,31 -4,10 -0,21 5,06 -15,21 N/A -8,62 7,08 1,60 7,32 -3,12

3,22 3,84 1,34 -0,39 -4,19 -0,76 -8,88 3,85 -0,80 0,31 5,24 -8,39 7,98 -11,09 -11,43 -13,20 5,63 -3,25

44,900 721,009 15,879 291,214 40,263 106,832 99,832 330,959 7,012 67,188 13,593 12,467 164,528 2,601 10,234 12,324 7,095 11,543

4,76 9,32 4,28 9,12 4,87 9,77 5,06 8,16 4,78 8,67 1,65 3,73 0,63 5,10 7,79 8,48 1,46 2,29

25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010

159,7400 160,4600 124,3374 140,0698 174,5000 129,3743 130,7900 11,3126 128,0020

0,14 0,06 0,03 0,01 0,01 -0,01 -0,01 -0,08 -0,15

0,22 3,04 0,75 1,53 2,34 1,97 3,08 0,94 1,99

1,77 4,33 1,54 2,50 3,30 1,73 3,24 1,66 2,14

7,02 11,28 5,04 6,14 11,27 7,61 11,00 5,19 7,81

5,16 8,20 4,40 3,95 6,84 4,61 4,54 1,43 5,21

5,16 8,07 4,12 4,63 8,46 7,50 9,23 5,30 4,63

225,701 13,175 14,407 14,151 399,166 108,454 129,813 6,262 10,326

9,32 6,00 5,06 8,70 8,42 7,63 7,40 8,67 4,87

25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

134,6456 162,0988 144,0800 137,8500 131,6008 116,4682 10,6277 105,1600 132,0303 139,4998 125,4612 140,9794 121,9273 11,2824 107,9908 102,0863 138,0146 124,3895

0,04 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,00 0,00

0,87 0,63 0,95 0,93 0,90 0,84 0,83 0,82 0,64 0,52 0,71 1,04 0,58 0,81 0,80 0,80 0,66 0,31

1,61 1,07 1,76 1,84 1,62 1,65 1,66 1,92 1,27 1,09 1,78 1,87 1,28 1,69 1,56 1,52 1,16 0,87

4,11 3,18 4,61 4,07 4,78 3,74 3,88 4,69 3,67 3,03 4,40 10,92 3,14 4,07 4,19 2,09 2,49 2,90

4,46 4,82 4,88 4,43 5,58 5,26 4,46 4,72 6,39 3,30 4,43 4,36 4,18 5,97 5,42 1,69 4,65 4,02

3,04 1,90 3,26 3,03 3,37 2,73 2,96 3,61 2,47 2,18 3,40 3,33 2,31 3,05 2,94 0,86 2,03 2,40

40,207 2409,478 1084,229 786,158 177,996 158,348 33,847 681,184 979,856 122,386 477,104 32,603 116,665 123,100 162,892 7,297 116,024 35,974

6,82 10,26 7,67 7,40 5,06 2,98 1,39 1,09 11,58 10,26 8,26 8,05 4,84 2,08 1,46 1,23 7,09 5,54

25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 25.10.2010 22.10.2010 25.10.2010 25.10.2010

OBVEZNI KI FONDOVI ZB bond Capital One HPB Obvezni ki ICF Fixed Income Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond HI-conservative OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI ST Cash ZB plus Raiffeisen Cash Erste Money HPB Nov ani VB Cash Agram Euro Cash Erste Euro-Money PBZ Nov ani fond ZB europlus PBZ Euro Nov ani ICF Money Market OTP nov ani fond Agram Cash Allianz Cash Platinum Cash HI-cash PBZ Dollar fond