Business.hr broj 752 by Business.hr

MOGLO JE I GORE 18

Janaf prevezao manje nafte i zaradio 91,4 milijuna kuna Državni naftovod uspio je, prema tvrdnjama Uprave, pre- ANTE MARKOV, mašiti vlastite planove prihoda 9,5 posto, pa su i predsjednik Uprave manji prihodi od transporta nafte bili bolji od o ekivanja Janafa

HRVATSKI INOVATORI 13

Patenti dobri tek ako ih probaju stranci

PETAK/SUBOTA 29 i 30/10/2010

BROJ 752 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

SABORSKO IZVJEŠ E 4-5 Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, kako se navodi u izvješ u koje bi se uskoro trebalo na i na dnevnom redu Sabora, prošle je godine zaprimila 1422 žalbe na postupke javne nabave u usporedbi sa 637 žalbi 2008.

Broj žalbi u javnim nabavama povećan

123% u dvije godine

SKUPLJE SIROVINE

Cijena kakaovca, šećera i energenata spustila dobit Kraša Ukupan prihod Kraša pao je u prvih devet mjeseci 1,4 posto, na 713 milijuna kuna, dok je neto dobit smanjena 32 posto, na 12,6 milijuna kuna

info&stav

INDIKATOR

2-3

EU zaustavila 15 projekata

S Ma arima protiv poplava

business.hr Petak 29/10/2010 Subota 30/10/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenici glavnog urednika: Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Nina Domazet, Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi , Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Europska komisija obustavlja financiranje 15 infrastrukturnih projekata diljem Europe za koje je ocijenjeno da ne e biti realizirani u planiranom roku. Financiranje e biti u potpunosti ukinuto za pet projekata gradnje i razvoja željezni ke infrastrukture, dok je za deset projekata srezan dio sredstava a rok njihove realizacije pomaknut je do 2015.

Ju er je predstavljen projekt razvoja sustava prognoze poplava na Dravi, u kojem e uz Hrvatske vode sudjelovati i ma arska Direkcija za zaštitu okoša i vode južnog Prekodunavlja. Vrijedan je oko 300.000 eura, 85 posto iznosa sufinancira EU, a cilj je razviti jedinstveni sustav prognoze poplava na Dravi koji e omogu iti davanje pouzdanih prognoza do sedam dana unaprijed...

KRETANJE BDP-a

EBRD spustio prognozu Hrvatsko je gospodarstvo i dalje u recesiji. U drugom tromjese ju 2010., deveti put zaredom, zabilježen je pad desezonirane vrijednosti BDP-a. Najnoviji mjese ni pokazatelji upu uju na nastavak nepovoljnih trendova iako ima i ohrabruju ih signala poput rasta izvoza i blagog pove anja obujma trgovine na malo. Zaklju ak je to priop enja Ekonomskog instituta iz kojeg se može iš itati o ekivanje da e se oporavak gospodarske aktivnosti po eti bilježiti tek sljede e godine. Tada bismo, naime, trebali ostvariti o ekivani umjereni rast od 1,7 posto, a u ovoj se godini o ekuje 1,7-postotni pad BDP-a. Prema njihovim predvi anjima, inflacija e ostati niska, smanjit e se deficit teku eg ra una bilance pla anja, ali fiskalni deficit i javni dug trebali bi znatno porasti.

Regija uspješnija

Prognoze Ekonomskog instituta za sljede u godinu ak su nešto optimisti nije nego u posljednjem broju od srpnja, kada se o ekivalo da e sljede e godine BDP porasti 1,6 posto. No, to nije bio slu aj s najnovijim prognozama Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja je u etvrtak objavila o ekivanja za regiju. Naime, prema njihovom posljednjem izvješ u, hrvatski BDP bi

Zemlja

2008.

Središnja Europa i Baltik 2,4 Hrvatska -5,1 Estonija 0,6 Ma arska -4,6 Letonija 2,8 Litva 5,1 Poljska 6,2 Slova ka 3,7 Slovenija 3,5 Prosjek

2009.

2010. - prognoza lipanj

2010. - prognoza listopad

2011. - prognoza lipanj

2011. - prognoza listopad

-5,8 -13,9 -6,3 -18 -14,8 1,7 -4,7 -8,1 -3

-1,3 0,2 1,2 -2 -1 2,7 3,1 0 1,7

-1,5 2,4 0,8 -1 0,5 3,3 4 1,1 2,2

3 3,4 2,1 3 3 3,3 3,4 2,6 3,1

1,9 3,2 1,7 2,6 4 3,5 3,5 2,1 3

3,3 -2,8 -4,9 -0,8 -5,7 -7,1 -3,1 -5,4

1,4 0,4 -1,2 -0,1 -0,1 -3 1,9 -1,5

3 0,8 0,4 0,8 -0,6 -2 1,6 -0,6

2,3 1,7 2,5 2 2 0 3 1,2

2,2 2,2 2,4 2,3 2,5 0,9 2,9 1,6

Jugoisto na Europa Albanija BiH Bugarska Makedonija Crna Gora Rumunjska Srbija Prosjek

7,7 6 6,2 4,8 7,5 7,3 5,5 6,8

u ovoj godini trebao pasti 1,5 posto, a sljede e bi godine trebao porasti 1,9 posto. U lipanjskom izvješ u o ekivali su pak pad 1,3 posto i rast tri posto sljede e godine. No, ono što bi nas trebalo više zabrinuti od tih malih razlika u predvi anjima, jest o igledno kaskanje u oporavku za zemljama iz okruženja. Naime, regija bi trebala u ovoj godini ostvariti 4,2postotni rast BDP-a, a sli nim ritmom (4,1 posto) nastaviti i u 2011. godini. Hrvatska je pri tome daleko ispod prosjeka regije srednje Europe i Baltika (2,2 posto za teku u i 3

posto za sljede u godinu) i mnogo je bliže prosjeku zemalja jugoisto ne Europe (-0,6 posto i 1,6 posto). Još je više poražavaju i podatak da smo uz Crnu Goru jedina država bivše Jugoslavije koja e zabilježiti pad BDP-a u ovoj godini te da emo sljede e godine imati njegov najmanji rast.

Valutni rizik

Razloge takvih loših statisti kih rezultata i procjena EBRD pronalazi u našem velikom javnom sektoru, uzdrmanosti vode ih industrija te ekonomskoj ranjivosti zbog izloženosti valutnim rizicima.

"Vrijeme je da se proces strukturalne reforme ubrza ve om produktivnoš u i podupre fiskalnom održivoš u. Više nema prostora za politiku samozadovoljstva i opuštenosti", istaknuo je Erik Berglof, glavni ekonomist EBRD-a. Berglof je dodao da se regija treba više oslanjati na doma e izvore financiranja i razvijati lokalna tržišta kapitala. "Konkurentnost se ostvaruje kroz ograni avanje troškova, a produktivnost kroz kvalitetnija ulaganja", jasna je poruka EBRD-a. Hrvoje Reljanovi

hrvoje.reljanovic@business.hr

››

BISER DANA

BROJKA

Ju er je bila srijeda, iza srijede dolazi etvrtak, svanuo je lijep i sun an dan. Prema tome, naravno da u pokušati ponovno s elnicima SDP-a, HNS-a i IDS-a i vjerujem da u uspjeti i da e do i do novog sastanka i nove kave

milijardi dolara donijet e ove godine Rusiji izvoz oružja, koji se svake godine pove ava se za više od 500600 milijuna dolara, a me u najve im klijentima su Indija, Kina, Alžir, Malezija i Venezuela

PREMIJERKA Jadranka Kosor nakon sjednice Vlade

VLADIN PRIJEDLOG

Referendum tek nakon potpisa ugovora s EU Ako Hrvatski sabor prihvati ju er usvojen Vladin prijedlog, referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji održat e se nakon potpisivanja pristupnog ugovora, a ne prije njegova potpisivanja, kako je sada predvi eno saborskom Deklaracijom o temeljnim na elima pregovora za punopravno lanstvo Hrvatske u EU. Premijerka Jadranka Kosor rekla je kako je rije o maloj, ali važnoj promjeni, jer nakon potpisivanja pristupnog ugovora „gra anima možemo re i da smo mi svoj posao obavili, a neka oni odlu e ho emo li postati lanica Europske unije“. Referendum bi se trebao održati u roku 30 dana nakon potpisivanja pristupnog ugovora, a ovisno o njegovu ishodu Sabor bi ga, tako er u roku 30 dana, trebao ratificirati. U razgovoru s novinarima nakon sjednice Vlade premijerka Jadranka Kosor rekla je kako o ekuje da e Hrvatska pristupni ugovor potpisati potkraj ma arskog predsjedanja Unijom, a u tom bi se slu aju referendum održao po etkom sljede eg ljeta. Nakon toga bi se, krajem sljede e godine, održali parlamentarni izbori te istodobno i izbori za Europski parlament. Z. Daskalovi

UVODNIK

Tužibabe zbog praznih džepova Ante Pavi ante.pavic@business.hr

rvatski poduzetnici u posljednjih su nekoliko godina prili no aktivni kada je u pitanju ulaganje žalbi koje se ti u poslovanja preko javnih nabava. Od 2007. do 2009. broj žalbi pove an je nevjerojatnih 123 posto, a za o ekivati je da e se sli an trend nastaviti. Jesu li hrvatski gra ani naglo postali svjesniji snage pravnih pravila i postupaka ili ih je na to natjerala prijeka potreba, budu i da ih je kriza toliko stisla da više nema me usobnih dogovora, kakvi su bili esti prethodnih bogatih godina, kada su država i lokalna samouprava imale dovoljno novca da sve mogu namiriti, a ponajviše tvrtke s kojima su spojeni lokalni (ali i državni) mo nici? Jesu li se iz plašljivih ma i a 90-ih godina, kada bi u op em stanju nepla anja došao predstavnik državne uprave i kazao im da odustanu od pola potraživanja ili e se sudovati do njihove smrti, pretvorili naglo u lavove traže i svoju pravicu? Ho e li op e siromaštvo kao veliki izjedna itelj dovesti do funkcionalne pravne države koju svi vole samo u prediz-

››

Rast broja žalbi na postupke javne nabave, na žalost, ne zna i da se korupcija smanjuje nego da su ljudi sve siromašniji... Na elnim pozicijama u državi i dalje sjede isti oni koji su dosad zatvarali o i pred izravnim nagodbama bornim kampanjama? OGOVOR je možda, kao što se može re i i za iskorjenjivanje korupcije iz Hrvatske. Naime, na elnim pozicijama u državi i dalje sjede isti oni koji su dosad, u najboljem slu aju, zatvarali o i pred izravnim nagodbama i sli nim marifetlucima u kojima je, po nekim podacima, hrvatskim gra anima otu ivano najmanje 6 milijardi kuna na godinu. I dalje nije

teško javiti se na natje aj nude i najpovoljniju cijenu pa je onda naknadno dizati do neba. Zna to svaki gra evinar, a stvar je tako jasna da isto znaju ak i oni koji sjede u Vladi koji su najpoznatiji po vlastitim priznanjima da nemaju pojma što potpisuju. A potpisivali su mnogo, više nego pokojni Michael Jackson, koji je barem znao ime onome kojemu se potpisuje.

DAKLE, rast žalbi na postupke javne nabave, na žalost, ne zna i da se korupcija smanjuje nego da su ljudi sve siromašniji i da više nemaju što izgubiti, budu i da je zbog nedostatka novca nemogu e posti i dogovor tipa: "ti eš dobiti drugi put". Stoga se i žale u zemlji u kojoj se na zahtjeve za svojim potraživanjima još uvijek odgovara: "tuži me ako si spreman ekati 20 godina".

tema 4-5

SABORSKO IZVJEŠĆE Državna komisija za kontrolu postupaka javne naći na dnevnom redu Sabora, prošle je godine zaprimila 1422 žalbe na p

Broj žalbi u javnim n povećan 123 posto u Znatniji rast žalbi u postupcima javne nabave zabilježen je 2008. godine zahvaljujući izmjenama zakona kojima je proširen krug žalitelja. Činjenica da je i prošle godine broj žalbi povećan gotovo 40 posto rezultat je bolje informiranosti o pravima, ali i krize - svi se ponuđači žešće bore za svaki posao, pa i osporavanjem rezultata natječaja javne nabave Vrijednost javnih nabava za koje su podnesene žalbe Godina

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

Ukupno vrijednost zaprimljenih predmeta

7.238.752,00

5.857.000,00

5.595.000,00

4.649.729,00

11.062.156,05

7.389.925,00

2005./2004. (%)

2006./2005. (%)

2007./2006. (%)

2008./2007. (%)

2009./2008. (%)

-19,09

-4,47

-16,89

+137,9

-33,2 Izvor: DKOM

Proračunski prihodi od naknade za vođenje žalbenog postupka Godina Uplaćena naknada

2005. 2.677.034,00

Broj žalbi u postupcima javne nabave od 2007. do 2009. godine povećan je čak 123 posto. Trend porasta počeo je već 2008. godine, kada je zaprimljeno 1020 predmetnih žalbi ili 62,45 posto više nego godinu dana prije, da bi prošle godine broj žalbi porastao još 39,41 posto, na 1422 žalbe, navodi se u izvješću Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) koje bi se uskoro trebalo naći na dnevnom redu Sabora. Nema sumnje da će taj trend obilježiti i ovu godinu iako za 2010. još uvijek nema službenih podataka. Kako objašnjava Vlasta Pavličević, predsjednica DKOM-a, razlog znatnog porasta broja žalbenih predmeta u 2008. mogao se naći u izmjenama zakonodavstva u području javne nabave kojima je proširen krug žalitelja i povećan broj faza u kojima je u postupku javne nabave moguće izjaviti žalbu.

Manjak zaposlenih

Međutim, u 2009. godini nije bilo sličnih promjena u zakonodavnom pogledu pa Vlasta Pavličević kaže: „Može se pretpostaviti da se razlo-

2006. 2.700.078,00

2007. 2.627.530,00

zi daljnjeg porasta broja žalbenih predmeta nalaze u podizanju razine znanja među žaliteljima o njihovim pravima u postupcima pravne zaštite u javnoj nabavi, ali i u stanju obilježenom krizom gospodarstva“. Prema tom objašnjenju, privatni sektor u vrijeme otežanih gospodarskih prilika jednostavno poduzima sve raspoložive mjere za dobivanje određenoga posla, a to uključuje i izjavljivanje žalbi u postupcima javne nabave. „Osim navedenog, jedan od razloga stalnog porasta broja žalbi svakako ukazuje i na povjerenje koje stranke postupka imaju u rad Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave“, smatra Pavličević. U komisiji se žale da trend porasta broja žalbi zbog nedostatka novca nije na vrijeme popraćen adekvatnim povećanjem broja zaposlenih u stručnoj službi, uz nadu da će obećano povećanje službenika dovesti pridonijeti efikasnosti. Kako stoji u izvješću Državne komisije za javne nabave iz 2009. godine, iako je u odnosu na 2008. broj žalbenih predmeta porastao 39,41 posto, ukupna vrijednost kontrolira-

2008.

2009.

4.052.241,29

5.845.527,00 Izvor: DKOM

nih postupaka javne nabave smanjila se 33,2 posto, 7,39 milijardi kuna. Ne ulazeći u ostale moguće razloge pada vrijednosti, u komisiji upućuju na jedan. Naime, u 2009. godini od ukupnog broja riješenih predmeta u njih 188 odluka je donesena sukladno odredbama članka 153. Zakona o javnoj nabavi ili je riječ o postupcima koji su obustavljeni zbog povlačenja žalbe, odnosno o slučajevima u kojima je žalba odbačena. Člankom 153. određeno je da i sam naručitelj, ako nakon zaprimanja žalbe smatra da je ona osnovana, može ispraviti radnju ili postojeću odluku staviti izvan snage i zamijeniti je drugom ili poništiti postupak javne nabave te o tome obavijestiti sudionike postupka i Državnu komisiju. Međutim, i u tim se slučajevima zbog zakonskog rješenja pred Državnom komisijom vodi žalbeni postupak.

Ukupno 40 mlrd. kn

U opisanim situacijama ipak nije uvijek moguće upisati vrijednost postupka nabave jer Državna komisija ne zaprimi cjelokupnu dokumentaciju postupka nego samo novu odlu-

ku koju je naručitelj donio te dokaze o dostavljanju te odluke strankama. U navedeni broj ulaze i postupci u kojima naručitelj nije odredio vrijednost nabave ili Državnoj komisiji nije dostavio podatke o vrijednosti. „U svim nabrojenim situacijama Državna komisija ne raspolaže podacima o vrijednosti nabave. Budući da je riječ o velikom broju postupaka, ta je činjenica negativno utjecala na ukupnu vrijednost žalbenih predmeta u 2009. godini“, stoji u zaključku komisije. Prema podacima Uprave za sustav javne nabave Ministarstva gos-

a javne nabave, kako se navodi u izvješ u koje bi se uskoro trebalo be na postupke javne nabave u usporedbi sa 637 žalbi 2008.

m nabavama u dvije godine BROJKE

žalbi bilo je 2009. godine na postupke javne nabave Zagreba kog holdinga, od ega je usvojeno njih 16 ili 33 posto, više nego za bilo kojeg drugog naru itelja

žalbe imao je Grad Zagreb na javnu nabavu provedenu 2009. godine, od ega je usvojeno njih 11 ili 33 posto

žalbi pristiglo je na postupke javne nabave Hrvatskih autocesta 2009. godine, od ega je usvojeno osam ili 31 posto, što je tre i najve i broj me u svim naru iteljima javne nabave

podarstva, prošle je godine, prema objavljenim ugovorima iz Uprava za sustav javne nabave, sklopljeno 28.795 ugovora ukupno vrijednih 39,57 milijardi kuna. Ante Pavi

ante.pavic@business.hr

IVO »OVI , predsjednik Uprave Zagreba kog holdinga, i gradona elnik Zagreba Milan Bandi : njihova je javna nabava privukla najviše žalbi FOTO KONJEVI /CROPIX

business.hr Petak 29/10/2010 Subota 30/10/2010

RAST ŽALBI RAST PRIHODA

Prora unu na ime naknada 5,8 mil. kuna Prema Zakonu o javnim nabavama, žalitelj u postupku pred Državnom komisijom osim upravne pristojbe pla aju naknadu za vo enje postupka, ovisno o procijenjenoj vrijednosti nabave. Tako za vrijednost nabave od 300.000 do 500.000 kuna, žalitelj pla a 2000 kuna naknade. Ti prihodi upla uju se u državni prora un, koji je na temelju tih naknada u 2009. godini bio bogatiji za 5,8 milijuna kuna u usporedbi sa 2,63 milijuna kuna 2007. godine. Stoga je ra unica jasna - ako raste broj žalbi, raste i prihod prora una.

tema 6-7

SKUPLJE SIROVINE Na rast cijena inputa i pad prihoda s doma eg em konditoru reagirali su smanjenjem materijalnih troškova za 3,8

Cijena kakaovca, šećera energenata spustila dob Ukupan prihod Kraša pao je u prvih devet mjeseci 1,4 posto, na 713 milijuna kuna, a neto dobit smanjena je 32 posto, na 12,6 milijuna kuna. Dok je prihod od prodaje s doma eg tržišta pao, rasla je prodaja u Australiji, Saudijskoj Arabiji, Velikoj Britaniji, BiH, Crnoj Gori... Zbog pove anih cijena kakaovca, še era i energenata naš najve i konditor Kraš u prva tri kvartala ove godine bilježi lošije rezultate nego u istom razdoblju lani iako je pad dobiti ublažio smanjenjem drugih materijalnih troškova i uspio je pove ati izvoz. Kako pokazuju podaci financijskog izvješ a, neto dobit Kraša pala je u prvih devet mjeseci ove godine 32 posto, na 12,6 milijuna kuna, a ukupni prihodi manji su 1,4 posto i iznose 713 milijuna kuna.

Skok u Crnoj Gori

Poslovni prihodi te kompanije pali su u prvih devet mjeseci za 10 milijuna kuna, na 710,6 milijuna kuna, a prihodi od prodaje zabilježili su nešto ve i pad od 12 milijuna kuna te su na razini 690,9 milijuna kuna. Na doma em su tržištu ostvareni prihodi od prodaje u visini 399 milijuna kuna, a prihodi od prodaje u inozemstvu iznosili su 292 milijuna kuna odnosno 0,8 posto više nego lani. Kraš je, kako se navodi, pove ao izvoz na tržišta Australije, Saudijske Arabije i Velike Britanije, a u regiji je uz rast

izvoza u BiH znatno pove an i izvoz u Crnu Goru. Ukupni konsolidirani rashodi u tre em tromjese ju ostvareni su u iznosu od 693 milijuna kuna, što je 0,7 posto manje od konsolidiranih rashoda iz istog razdoblja 2009. godine. Poslovni rashodi Kraša su na razini prošle godine i iznose 674,9 milijuna kuna, a financijski su rashodi smanjeni s prošlogodišnjih 24,5 na 19,5 milijuna kuna. „Iako su pove ane cijena kakaovca i prera evina na bazi kakaovca, še era i mlijeka te energenata, postignute su uštede na ostalim materijalnim troškovima poslovanja, koji su smanjeni za 3,8 milijuna kuna“, poru uje u izvještaju Uprava Kraša.

Utjecaj te aja

Na poslovne rezultate nepovoljno su utjecale te ajne razlike, a u tom se kontekstu posebno izdvaja tržište Srbije. Što se ti e poslovnih planova i ciljeva Kraša do kraja godine, oni su usmjereni na održavanje likvidnosti i financijske stabilnosti uz kontinuirano restrukturi-

NADAN VIDOŠEVI , predsjednik Uprave Kraša, koji je ove godine, me u ostalim, lansirao inovirana „impulsna“ pakiranja Bajadera, Griotta i Fontana... FOTO MATI /CROPIX

ranje i širenje izvoznih tržišta. Biljana Star i

biljana.starcic@business.hr

ma eg tržišta u najve em domaza 3,8 milijuna kuna

ra i obit Kraša STRAH OD NESTAŠICE

Kakao u lipnju dosegnuo 20-godišnji rekord Cijene kakaa glavobolju konditorskim proizvo a ima zadaju posljednje etiri godine, otkako bilježe uzlazni trend, prije svega zbog neravnoteže ponude i potražnje te straha od nestašice te sirovine. Cijene kakaa na londonskoj robnoj burzi NYSE Liffe u lipnju su porasle na najve u razinu od 1989. godine zbog bojazni da e potražnja premašiti proizvodnju. S rastom zaliha cijena je u me uvremenu pala 18 posto, ali sada najve i svjetski proizvo a kakaa, Ivory Coast kakao, ne želi prodavati jer cijenu od 750-900 švicarskih franaka po kilogramu, koliko kupci trenuta no nude, smatra preniskom. Prema prognozama Me unarodne agencije za kakao, razloga za brigu nema jer e proizvodnja nadmašiti potražnju za 100.000 metri kih tona. Cijena kakaa s isporukom u prosincu u etvrtak je u New Yorku iznosila 2901 dolar za metri ku tonu. Nakon što je prošle godine cijena še era snažno porasla zbog pada zaliha te sirovine, smatra se da e dobar urod u dvama najve im svjetskim proizvo a ima še era, Indiji i Brazilu, ove godine utjecati na pad cijene te sirovine.

OGLAS

8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 29/10/2010 Subota 30/10/2010

ZAVRĹ ILI PREGOVORE

Dalekovod e graditi na Grenlandu

Zagreb. Dalekovod je zavrĹĄio pregovore i pred potpisivanjem je ugovora o gradnji dalekovoda na Grenlandu, objavljeno je ju er iz te zagreba ke tvrtke. Rije je o gradnji novog 60-kilovoltnog dalekovoda duljine 45 kilometara. Radovi obuhva aju kompletnu isporuku

RECESIJSKO KOMUNICIRANJE

'Kriza Ä&#x2021;e trajati joĹĄ cijelo desetljeÄ&#x2021;e' 'PR nije prijevara, komunikacija mora biti iskrena, ali u cilju ostvarivanja vlastitih interesa i ciljeva', poru io je na skupu Udruge za odnose s javnoĹĄ u predsjednik HGK Nadan VidoĹĄevi , koji smatra da se kraj recesiji joĹĄ ne nazire Cijeli kapitali u Hrvatskoj nastali su u plja ki, odnosno nepla anju dugova dobavlja ima, ime se financirao rast onih koji nisu pla ali. Vjerovnici su na kraju bili sretni ako su uspjeli naplatiti barem dio potraĹživanja. Stoga je ova kriza prije svega kriza morala. Poru io je to u etvrtak predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadan VidoĹĄevi u izlaganju na 11. konferenciji Hrvatske udruge za odnose s javnoĹĄ u (HUOJ) u Zagrebu.

Rudimentarno

"Mi smo na rudimentarnom dijelu prvobitne akumulacije kapitala - kada vam ne plate u roku, taj novac koriste za vlastiti razvoj", rekao je VidoĹĄevi . "Ova kriza e se rjeĹĄavati najmanje jedno desetlje e. Nije nam doĹĄla na Bregani, pa ne e ni oti i na Bajakovu", poru io je predsjednik HGK. Govore i pak o vaĹžnosti

odnosa s javnoĹĄ u okupljenim PR-ovcima istaknuo je vaĹžnost interne komunikacije, osobito u kriznim vremenima, jer je ona vaĹžna radi mobiliziranja potencijala unutar kompanije. "PR nije prijevara, komunikacija mora biti iskrena, ali u cilju ostvarivanja vlastitih interesa i ciljeva", smatra VidoĹĄevi .

Nagrada Ritzovima

Na konferenciji su predstavljeni rezultati istraĹživanja "Europski komunikacijski monitor za 2010. godinu", a bilo je rije i o druĹĄtvenoj odgovornosti tvrtki u vrijeme recesije te o komuniciranju u tijelima drĹžavne uprave. Na godiĹĄnjoj konferenciji PR-ovaca okupilo se viĹĄe od 300 stru njaka, a uz hrvatske sudjelovali su predstavnici strukovnih udruga iz gotovo svih zemalja bivĹĄe drĹžave te iz nekoliko europskih zemalja. Tre i put zaredom proglaĹĄeni su i komunikatori godine, a ove su godine to bili roditelji ubijenoga maturanta Luke Ritza, Suzana i Reno Ritz. Prije njih komunikatori godine bili su Krunoslav Borovec, glasnogovornik policije (2009.) i guverner HNB-a Ĺ˝eljko Rohatinski (2008.). Igor Medi

igor.medic@business.hr

materijala i radova i integralni su dio projekta Ilulissat iji je nositelj grenlandska vlada. Dalekovod u taj posao ulazi s islandskom tvrtkom Istak, koja e graditi hidroelektranu i prate e objekte. Planirani po etak radova je sredina travnja 2011., a zavrĹĄetak se o ekuje u rujnu 2012. godine. Zahtjevi za zaĹĄtitom okoliĹĄa i brodski transport imat e primarni utjecaj na na in i tijek izvo enja radova koji e se uglavnom odvijati uz pomo helikoptera, kaĹže se u obavijesti Dalekovoda.

ZATVORENA SJEDNICA

Vlada: avansna jamstva 3. maju Zagreb. Zagreb. Vlada RH na zatvorenom je dijelu sjednice "prihvatila je Odluku o davanju drĹžavnog jamstva Zagreba koj banci d.d. Zagreb, Hrvatskoj poĹĄtanskoj banci d.d., Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak i/ili drugim poslovnim bankama u zemlji i/ ili inozemstvu, za financiranje novogradnji u 3. majuâ&#x20AC;&#x153;, pri-

op eno je iz Vladina Ureda za odnose s javnoĹĄ u. Odluku je donijela â&#x20AC;&#x17E;imaju i u vidu da su pregovori o gradnji etiri broda okon ani krajem lipnja ove godine, tj. prije otvaranja Poglavlja 8: TrĹžiĹĄno natjecanje, te imaju i u vidu da je to avansno, a ne financijsko jamstvo, kojim se omogu ava realizacija ranije zapo etog poslaâ&#x20AC;&#x153;. Napominje se kako je posrijedi iznimka te da Vlada ostaje odlu na ispuniti sva mjerila za zatvaranje Poglavlja 8. B.hr

Rudari traĹže rok o dana za rjeĹĄavanj ILEGALA Aktualni zakon o rudarstvu propisuje rok od ĹĄest mjeseci za obnovu zakupa, ali zbog sporosti administracije to traje 12 do 18 mjeseci ili dulje. Pred svakim poduzetnikom tada je dvojba prekinuti poslovanje ili nastaviti raditi u ilegali Iako su sudionici "Mineralnog foruma" o ekivali da e Dragan Krasi iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetniĹĄtva odgovoriti na pitanje ĹĄto donose izmjene i dopune Zakona o rudarstvu u kontekstu nelegalne eksploatacije, njegovo se izlaganje uglavnom svelo na opisivanje postoje eg zakona.

Izmjene zakona

Poduzetnici, naime, upozoravaju na to da pojedine odredbe novog zakona blokiraju rad te guraju tvrtke i obrtnike u zonu ilegalnog poslovanja. Stoga je proljetos imenovana radna skupina za izradu izmjena i dopuna Zakona o rudarstvu, ali je zapela s radom. Predsjednik Udruge neme-

tala, gra evinskog materijala i rudarstva pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Predrag Mikul i ipak se nada da bi izmijenjeni zakon mogao biti gotov do oĹžujka 2011. godine. "Ĺ˝elimo zakon provediv u praksi. Preduvjet za izdavanje koncesije su rijeĹĄeni imovinsko-pravni odnosi s drĹžavom kroz ugovor o zakupu ili sluĹžnosti. Aktualni zakon propisuje rok od ĹĄest mjeseci za rjeĹĄavanje imovinsko-pravnih odnosa, ali zbog sporosti administracije to traje 12 do 18 mjeseci ili dulje. Pred svakim poduzetnikom tada je dvojba - prekinuti poslovanje ili nastaviti raditi uz rizik dolaska inspekcije i pla anja kazne", objaĹĄnjava Mikul i dodaju i kako se zauzimaju

da se navedeni rok produlji na godinu dana. Prema novom zakonu, koji je uskla en s europskom legislativom i Zakonom o koncesijama, tvrtke koje ve desetlje ima rade na odre enom eksploatacijskom polju morat e se za koncesiju boriti na javnom natje aju ravnopravno s drugim gospodarskim subjektima. Poduzetnici traĹže prijelazne odredbe koje e takvim tvrtkama dati odre ene beneficije i pravo prvenstva.

Suptilno varanje

Zamjenica glavnog drĹžavnog odvjetnika SnjeĹžana Frkovi kazala je kako je nelegalna eksploatacija mineralnih sirovina u Hrvatskoj doĹživjela vrhunac u vrijeme intenziv-

Vrijednost nelegalno eksploatiranih mineralnih sirovina (u mil. kn) Godina

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

Ukupno

Tehni ko-gra evni kamen Gra evni pijesak i ĹĄljunak Ciglarska glina Arhitekt.-gra evni kamen Ostalo

79,91 33,02 0 12,05 14,89

41,34 3,99 0,04 6,02 2,12

14.69 3,61 0,49 49,83 0,70

168,24 14,11 2,05 0,03 4,70

52,05 31,49 1,08 2,39 0,20

356,23 86,22 3,66 70,33 22,62

Izvor: DrĹžavni inspektorat

doga aji

REFERENDUM

Idu ega tjedna sindikalni hodogram

Zagreb. Koordinacija sindikalnih središnjica priop ila je ju er da e idu eg tjedna obavijestiti javnost o nizu aktivnosti koje e pokrenuti kao odgovor na opstrukciju prava hrvatskih gra ana na referendum. Sindikalni elnici razmotrili su niz aktivnosti, od neposredne komunikacije s lanstvom,

prosvjeda do generalnog štrajka i peticije o izvanrednim izborima, kaže se u priop enju. Sindikati e u tim aktivnostima i i onoliko daleko koliko ih gra ani budu spremni pratiti, a idu eg tjedna pripremit e hodogram prvih aktivnosti. U akcije e i i postupno, a kako bi se izbjegle "rušila ke namjere" i destabiliziranje zemlje, zamolit e predsjednika Ivu Josipovi a za posredovanjem. U povodu odluka Ustavnog suda obratit e se i Europskom sudu za ljudska prava. H

Izvor: Državni inspektorat

ok od godinu anje zakupa

ŠIRENJE

Blitz-CineStar i u Dubrovniku Zagreb. U sklopu kompleksa Dvori Lapad Dubrovnik e dobiti multipleks kino. Igor Oppenheim, predsjednik Uprave Ingre, i Hrvoje Krstulovi , lan Uprave Blitz-CineStara, potpisali su ugovor koji e omogu iti otvaranje kina sredinom 2011. Do svibnja 2011. otvorit e još 3 multipleksa: u sklopu Arena centra u Zagrebu, u Lumini centru u Varaždinu i u Osijeku u Portanovi. B.hr

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

ne gradnje autocesta, ali da ni danas ne jenja. "Nezakonita eksploatacija ponekad je vrlo suptilna. Primjerice, prodaju se mineralne sirovine iskopane tijekom gra evinskih radova ime se dijelom financira gradnja samih objekata. Ima slu ajeva kada poduzetnici simuliraju gradnju ribnjaka ili bazena, a zapravo im je cilj va enje sirovine, naj eš e šljunka i pijeska", opisuje Frkovi . Prema rije ima Andrije Mikuli a iz Državnog inspektorata, nelegalna eksploatacija u Hrvatskoj sustavno se prati i sprje ava od 2004. godine. Maja Grbi

Dosu ene kazne i oduzimanje imovinske koristi za nelegalnu eksploataciju mineralnih sirovina 2006.-2010. (u mil. kn)

Dosu ena kazna Pravna osoba 1,33 Fizi ka osoba 0,50 Oduzimanje imovinske koristi - Prekršajni sud Traženo 134,10 Dosu eno 1,87 Oduzimanje imovinske koristi - DORH Traženo 404,95 Dosu eno 27,16 Izvor: Državni inspektorat

Cijene stanova na Jadranu pale 4,9 posto

Zagreb. U listopadu je u odnosu na rujan prosješna tražena cijena nekretnina pala 0,8 posto, objavio je CentarNekretnina u mjese nom izvješ u. U Zagrebu su tražene cijene nekretnina u odnosu na rujan pale 0,2%, dok su na godišnjoj razini manje 6,1 posto. Na Ja-

dranu su cijene u odnosu na prošli mjesec niže 1,7%, a na godišnjoj razini za 4,9 posto. „Na Jadranu je silazni trend karakteristi an za posljednjih osam mjeseci“, isti e Domenico Devescovi, Voditelj CentarNekretnina i poziva nadležne institucije da omogu e pra enje stvarnog volumena transakcija i ostvarenih cijena. To bi, isti e, bilo mogu e realizirati tako da se javnim bilježnicima omogu i pristup centralnoj bazi podataka u koju bi upisivali sve potrebne podatke. B.hr

ZAPOSLENIH MANJE 1,3 POSTO

U rujnu posao izgubilo 18.000 ljudi U Hrvatskoj je u rujnu bilo ukupno 1.422.536 zaposlenih, što je 18.067 osoba ili za 1,3 posto manje nego u kolovozu, pokazuju podaci DZS-a. Broj nezaposlenih na mjese noj je razini pove an 2,2 posto te je krajem rujna bilo evidentirano 289.503 nezaposlenih. Stopa registrirane nezapoOGLAS

PREDRAG MIKUL»I , predsjednik Udruge nemetala, gra evinskog materijala i rudarstva, HUP

CENTAR NEKRETNINA

slenosti pove ana je sa 16,4 posto u kolovozu na 16,9 posto u rujnu. U 17 djelatnosti broj zaposlenih smanjen na mjese noj razini, a porastao je u njih dvije (obrazovanju i opskrbi elektri nom energijom). Na mjese noj je razini najve i pad zaposlenosti

zabilježen je u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (5,4%). Na godišnjoj razini izraženiji pad broja zaposlenih na godišnjoj razini bilježe prera iva ka industrija (5%), trgovina (5,6%) te posebice gra evinarstvo (14,6%). H

doga aji 10 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 29/10/2010 Subota 30/10/2010

C. GORA

Konstruktor opet u igri za Bar-Boljare Podgorica. Kinesko-hrvatski konzorcij na elu s bankom Exim, kineskim drĹžavnim gra evinskim tvrtkama i hrvatskim Konstruktorom priprema novu ponudu za gradnju ceste kroz Crnu Goru, objavio je crnogorski informacijski portal Analitika. Poslu se, tvrdi, ne bi protivila ni crnogorska vlada. Gr ko-izraelska tvrtka Aktor

HCH zatraĹžila je od crnogorske vlade da joj za dva mjeseca produlji rok za dostavljanje financijskih jamstava za autocestu Bar-Boljare, koji istje e 29. listopada, jer joĹĄ nije zavrĹĄila pregovore s Europskom investicijskom bankom. Ako ne ispuni rigorozne uvjete, sadaĹĄnji natje aj trebalo bi proglasiti neuspjelim. U tom bi se slu aju, da bi se izbjeglo gubljenje vremena, crnogorski parlament mogao izravno izjasniti o novim ponudama. Vlada ne Ĺželi davati nikakve

izjave prije istjeka roka. TamoĹĄnji su mediji nesluĹžbeno doznali da bi taj rok mogao biti produljen samo za mjesec dana. Aktor HCH je za 63,5 kilometara dugu dionicu autoceste urmani-MateĹĄevo ponudio cijenu od 1,575 milijardi eura. Sredinom oĹžujka hrvatski konzorcij KonstruktorIGH-Tehnika izgubio je tzv. posao stolje a. Nije prikupio bankovna jamstva za gotovo tri milijarde eura "teĹžak" posao. Nakon toga je crnogorska vlada po ela pregovarati s Aktorom. H

Ĺ˝ELJKO Ĺ˝DERI , predsjednik Uprave Konstruktora SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Krediti za rasplodne junice spasit Ä&#x2021;e proizvodnju mlijeka PREGOVORI S MINISTARSTVOM Zbog znatnog pada proizvodnje i otkupa mlijeka te broja rasplodnih junica udruga Croatia sto ar na sastanku s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, Hamaga, HBOR-a i banaka traĹžila je kreditne linije za nabavu rasplodnih junica

BRANKO BOBETI , direktor Croatia sto ara SNIMIO HRVOJE KNEZ

Zbog pada broja mlije nih krava i pada otkupa mlijeka u posljednjih godinu dana u gospodarskom interesnom udruĹženju Croatia sto ar nastala je inicijativa za pokretanje kreditne linije za nabavu rasplodnih junica. Na njihov zahtjev proĹĄlog je tjedna u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja odrĹžan sastanak s predstavnicima mlije ne industrije, Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (Hamag), Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) i nekoliko poslovnih banaka.

Komplikacije u sektoru

Prema rije ima Branka Bobeti a, direktora Croatia sto ara, u HBOR-u ve postoji program kreditiranja poljoprivrede i maloga gospodarstva na podru ju od

posebne drĹžavne skrbi pa se razmatra mogu nost da se u sklopu njega osigura novac i za kreditiranje kupnje rasplodnih junica iz doma eg uzgoja i uvoza. Za desetak dana trebali bi se uskladiti modeli s proizvo a ima, prera iva ima i poslovnim bankama pa e se tada znati ukupna svota koja e biti na raspolaganju te uvjeti kreditiranja. "Mlije ni sektor od sredine proĹĄle godine ide nizbrdo, ĹĄto je vidljivo iz podataka o smanjenju stada mlije nih krava, njihovu uvozu i padu otkupa mlijeka. Prije su se mlije ne krave nabavljale kroz operativne programe, ali u tom se sektoru sve zakompliciralo istodobno s op om likvidnoĹĄ u", kaĹže Bobeti . ObjaĹĄnjava da bi nova

kreditna linija za rasplodne junice obuhva ala dulje razdoblje jer je uzgoj rasplodnih junica proces koji traje dvije godine.

8,6% manje mlijeka

"Na doma em je trĹžiĹĄtu moĹžda samo stotinjak junica, a ni u Europi ih ne uzgajaju ako nemaju kupca, pa bi se kreditne linije odnosile na

sljede u, ali i na 2012. godinu", objaĹĄnjava Bobeti , koji smatra da bi novi krediti trebali potaknuti doma i uzgoj, ali da e vjerojatno biti zainteresiranih i za uvoz. Prema podacima DrĹžavnog zavoda za statistiku objavljenim 13. listopada, koli ine prikupljenog kravljeg mlijeka u kolovozu 2010. godine smanjene su 8,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Kod mlije nih proizvoda smanjena je proizvodnja vrhnja, i to neznatnih 0,5 posto, a u tom je mjesecu na godiĹĄnjoj razini zabiljeĹženo pove anje proizvodnje mlijeka za pi e sedam posto, sira 13,4 posto i maslaca 57,5 posto. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

SAMO 100 GRLA Na doma em trĹžiĹĄtu moĹžda je samo stotinjak junica ARHIVA BUSINESS.HR

business plus Petak 29/10/2010 Subota 30/10/2010

Patenti dobri tek ako ih probaju stranci HRVATSKI INOVATORI

Zapadno trĹžiĹĄte lako prepoznaje sve prednosti hrvatskih inovacija, ali i koristi priliku da dobru ideju ugrabi po niskoj cijeni. Iako je politika puna pohvala na njihov ra un, a i HBOR ih je odlu io iskoristiti kao model kojim e pokazati svoj sluh za probleme gospodarstva, inovatori sumnjaju da e im lijepe rije i pomo i da uspiju progurati svoje inovacije na trĹžiĹĄte po fer uvjetima

Nedavna vijest o tome da su se hrvatski inovatori s britanskoga sajma inovacija vratili s nizom nagrada ugodno nas je razveselila, ali ne i iznenadila. Hrvatski se inovatori ve godinama, gotovo tradicionalno, s raznih sajmova inovacija vra aju s lovorikama. Da je suditi samo po nagradama koje skupljaju po sajmovima i konvencijama, hrvatski bi BDP rastao samo na konto pameti, pronalazaĹĄtva i inovacija. To se, me utim, ne doga a, a razloge ne treba traĹžiti u neisplativosti ili neprimjenjivosti inovacija: inovatori izvan granica Hrvatske redovito nailaze na velik interes za

svoje inovacije. Zapadno trĹžiĹĄte lako prepoznaje sve prednosti hrvatskih inovacija, ali i koristi priliku da dobru ideju ugrabi po niskoj cijeni. "Nude nam kolonijalne uvjete", kaĹže Jana Ĺ˝iljak Vuji , koautorica ideje koja je ponijela najve e priznanje londonskoga sajma inovacija, aparature za dualnu detekciju, odnosno tehnologije koja omogu uje jednostavno i jeftino otkrivanje krivotvorina. Neki me u njima imaju uvjete odbiti takve "nemoralne" ponude. Nekima se jednostavno ne da boriti sa sustavom. "Vani ne moram ljudima objaĹĄ-

njavati da je moja inovacija isplativa i komercijalno iskoristiva - trĹžiĹĄte to samo prepoznaje i Ĺželi koristiti", kaĹže Stjepan aji , mladi inovator za iju se inovaciju otima filmski studio u kojem radi James Cameron, redatelj Titanica i Avatara. Politika ima puna usta pohvala na ra un inovatora. HBOR ih je odlu io iskoristiti kao model kojim e pokazati svoj sluh za probleme hrvatskoga gospodarstva. Ho e li lijepe rije i i obe anja HBOR-a pomo i da inovatori uspiju progurati svoje inovacije na trĹžiĹĄte po fer uvjetima? I sami inovatori sumnjaju u to.

> inovacije > energetika

14-15 business.hr Petak 29/10/2010 Subota 30/10/2010

MARKO KRAVAR, nagra ene inovacije Crofender i Peg

Morske inovacije pripremio za proizvodnju Kravar je odbio ponude za otkup patenta za štipaljke za rublje namijenjenim jahtama, pa pregovara s tvrtkama iz Švedske, Saudijske Arabije, Nizozemske, Kanade i SAD-a koje nude zastupstvo Vlasnik tvrtke Termist Marko Kravar bavi se preradom plasti nih masa. Dobro je upoznao sve udljivosti hrvatskog tržišta, primjerice, onu da hrvatski proizvod nije naro ito dobrodošao. "Godinama smo proizvodili nastavke za pikado-strelice. Postoje etiri tvrtke na svijetu koje to proizvode, a Termist je jedna od njih. Hrvatski su kupci dugo odlazili u Austriju kupovati moj proizvod po višoj cijeni, uvjereni da nešto što je hrvatsko ne e zadovoljiti sve standarde", kaže Kravar ija je proizvodnja uvelike ( ak 90%) okrenuta izvozu. A ako je suditi prema dobivenim nagradama, Crofender i Peg su izvrsne inovacije. Crofender je dobio drugo najve e priznanje na londonskom sajmu inovacija - platinastu sta-

tuu - a rije je o jednostavnom mehanizmu nosa a za bokobran brodova. "To je mehanizam koji pojednostavnjuje upravljanje godinama plovim i dobro poznajem sve nauti ke vorove, no godinama ve sre em ljude kojima su te stvari nepoznate ili teške. Tako je nastao Crofender", kaže Kravar. Peg je još jednostavnija inovacija: rije je o štipaljkama za rublje namijenjenim jahtama. "To je jednostavna inovacija, ali se netko i toga morao sjetiti", kaže Kravar. Naime, Peg omogu ava da se rublje poput kupa ih kostima ili ru nika u vrsti za ogradu jahte i da se tako sprije i da odlete u more. Peg je dobio dvostruko zlato u Londonu, a Kravar ima i ponude da se patent otkupi. "To ne dolazi u obzir. Trenuta no pregovaramo s tvrtkama iz Švedske, Saudijske Arabije, Nizozemske, Kanade i SAD-a koje nude zastupstvo", kaže Kravar. Oba su proizvoda potpuno pripremljena za proizvodnju. Gotova je dokumentacija, prototipovi, pakiranja, izra uni isplativosti. Kravar na hrvatsko

tržište ne ra una previše, kao ni na potporu institucija. "Jako osje amo ne-

likvidnost i ona nam jako utje e na poslovanje. No, ho e li nam neka od insti-

tucija pomo i povoljnijim kreditom? Sumnjam", zaklju uje Kravar.

STANKO BEZEK, nagra en za Cijevni turbulator protoka

Prototip ve u termoelektrani, zai Ure aj koji se montira u cijevne sustave prije regulatora i jam i protok kroz sustav primjenjiv je u vodoopskrbnim sustavima, toplovodima, industriji rafinerijama, u sustavima u kojima se koriste agresivni mediji... Bezekova inovacija jednostavna je i višestruko primjenjiva: rije je o ure aju koji se montira u cijevne sustave, prije regulatora, i koji jam i protok kroz sustav. "U sustavu se esto - posebno kada je o teku inama rije - na u ne isto e. Ponekad su ne isto e dio sustava, primjerice, u cjevovodima kojima te e nafta, a ponekad nastanu zato što tvar djeluje na same cijevi", pojašnjava Bezek. Postoje i filtri ko-

STJEPAN ÂťAJI , autor dodatka za potpornu strukturu kamere

Njegovu kameru ho e i James Cameron U inozemstvu je moja ideja naĹĄla svoje trĹžiĹĄte, oni dolaze k meni, kaĹže mladi FER-ovac kojem treba 600.000 kuna da bi pokrenuo proizvodnju u Hrvatskoj

"Moja je inovacija nastala kao dio diplomskog rada", kaĹže Stjepan aji , mladi inovator ija je inovacija tako er nagra ena na londonskom sajmu. U Londonu se, kaĹže, naĹĄao slu ajno: ionako je morao oti i na sastanak s pred-

stavnicima studija koji Ĺžele kupiti njegovu ideju. A ideja je jednostavna: dodatak za kran kamere koji omogu ava automatsko fokusiranje na objekte, bili oni fiksni ili u pokretu. Studiji koji se zanimaju za aji evu inovaciju me u najve ima su i najpoznatijima na svijetu. Tako se mladi inovator naĹĄao u Londonu upravo kada OGLAS

i, zainteresiran i Mol jima se uklanjaju ne isto e tehni ki su nesavrĹĄeni, pa onemogu uju provjeru. "Dogodi se da se filtri za epe, a teku ina nastavi prolaziti dalje kroz cijev, zajedno s ne isto ama", kaĹže Bezek. Njegova inovacija rjeĹĄava taj problem, a omogu uje primjenjivost u vodoopskrbnim sustavima, toplovodima, industriji rafinerijama, u sustavima u kojima se koriste agresivni mediji... "Izradio sam prototipove za 30-ak razli itih profila cijevi, tako da se moĹže koristiti uistinu u svim okolnostima", kaĹže Bezek. Ure aj se moĹže koristiti i s razli itim medijima, uklju uju i i one agresivne, samo je tada potrebno prilagoditi materijal izrade. "Ve nekoliko mjeseci jedan od

prototipova radi u jednoj termoelektrani, dakle u jako zahtjevnim uvjetima. Sve radi po planu i dokazujemo u praksi da inovacija radi", tvrdi Bezek. Postoji i interes industrije. Javile su se neke njema ke tvrtke, a ozbiljno zainteresiran je i ma arski Mol. "Kod nas je interes slabiji: ljudi esto o ekuju da se prvo potvrdi u inozemstvu", kaĹže Bezek. Ali to nije jedini problem ovog inovatora s dobrim iskustvom u industriji: hrvatski natje aji pogoduju stranim tvrtkama, tvrdi on. "To je objektivan problem s kojim se susre emo: stranci imaju prednost, iako nemaju bolji proizvod", kaĹže Bezek, savjetnik tvrtke ESB Beneing.

su ondje bili suradnici Jamesa Camerona koji zavrĹĄava svoj novi film. "Trenuta no je najkriti nije vrijeme za moj rad", kaĹže aji . Ponude iz inozemstva primamljive su, ideja je prepoznata i cijenjena, mogu nosti za napredak mladog FER-ovca neograni ene su. "Nije novac jedino ĹĄto je presudno, iako nije zanema-

riv. Ovdje bih morao obilaziti od vrata do vrata i objaĹĄnjavati da imam dobru ideju koja je komercijalna, isplativa, potrebna. U inozemstvu je moja ideja naĹĄla svoje trĹžiĹĄte, oni dolaze k meni", kaĹže aji . Da bi pokrenuo proizvodnju svojeg dodatka u Hrvatskoj, aji u treba 600.000 kuna. "Dojam da je zapad napredniji nije to an. Vidio sam tehnologiju s kojom rade i napredniji su u mehani kom smislu, ali softverski nisu. A mi taj potencijal ne koristimo", kaĹže aji . Iva UĹĄ umli Greti

> inovatori > energetika

16-17 business.hr Petak 29/10/2010 Subota 30/10/2010

I FRIZERI OVRHOVODITELJI Stotine tisuća ovršnih postupaka američke su banke povjerile nekvalificiranim zaposlenicima. Mogućnost da je dio od 2,5 milijuna ovršnih postupaka proveden nezakonito stvorila je pravnu nesigurnost koja je gotovo potpuno zaustavila nove ovrhe i prodaju kuća

MANASTIR Morača iz 13. stoljeća trebao bi biti potopljen gradnjom jedne od četiriju brana arhiva business.hr

'Sfušane' ovrhe novi udar na tržište nekretnina u SAD-u Od prosinca 2007. u Americi je, prema podacima RealtyTraca, više od 2,5 milijuna kuća ovrhama oduzeto dužnicima koji više nisu mogli plaćati kredite. Kako bi svladale toliki obujam posla, banke i druge kreditne institucije, ispostavlja se danas, zapošljavale su nekvalificiranu radnike kako bi što brže proveli ovrhe, često zanemarujući propisanu proceduru. Bez iskustva i edukacije, takvi su zaposlenici - a bilo je među njima frizera, prodavača i tvornič-

kih radnika - u posljednje tri godine proveli tisuće ovrha u čiju se zakonitost sada opravdano sumnja. Floridski odvjetnik Peter Ticktin, koji zastupa tri tisuće tamošnjih kućevlasnika, uzeo je izjave oko 150 ovršitelja koji su mu priznali da su potpisivali ovrhe a da isprave nisu pročitali, a katkada ni vidjeli.

Interne revizije

Dobar dio tih zaposlenika, koji su u američkim medijima nazvani 'robo-signeri' (robo-potpisivači), po vlastitom priznanju, nije znao što je hipoteka ili što se podrazumijeva pod privatnim vlasništvom. Drugi su navodili da su pod pritiskom poslodavaca krivotvorili potpise, antidatirali dokumente, potpisivali isprave bez javnog bilježnika. Takve su suradnike, tvrdi Ticktin, zapošljavali Bank of America i JP Morgan Chase. Naknadno se, međutim, ispostavilo da je "udarnika" koji bi odradili i do 500 ovrha dnevno bilo i u

banci Wells Fargo te nizu drugih institucija. Nakon razotkrivanja takve prakse, većina banaka djelomice je ili u cijelosti obustavila nove ovrhe najavljujući interne revizije. Svi, međutim, ustraju pri stavu da je većina ovrha zakonita, a da moguće "pogreške" u pojedinim slučajevima ne mijenjaju puno na stvari - u prosjeku su ovrhe pokretali nakon što dužnici ne bi podmirivali svoje obveze više od 18 mjeseci. Koliko je u tome istine, pokazat će istraga koju su pokrenuli državni tužitelji iz svih 50 saveznih država. Kako se postupak ovrhe, koji je u nadležnosti lokalnih vlasti, razlikuje od države do države, a nisu iste ni ovlasti državnih tužitelja u takvim postupcima, teško je predvidjeti s kakvim će se ishodom istrage suočiti banke. No, kao ogledni primjer može poslužiti Ohio, gdje je državni odvjetnik zatražio obustavu svih sumnjivih ovrha, sudsku zabranu prodaje nekretnina nad kojima je ovrhu provela kompromitirana banka ili osoba, odštetu za oštećene kućevlasnike i globe u visini 25.000 dolara za svako kršenje zakona,

NEMA KUPACA ni za povoljnije, ovršene kuće koje čine oko 40% ponude na tržištu, a cijene i dalje padaju pa mnogi zamrzavanje ovrha vide kao sreću u nesreći: pad cijena privremeno će stati jer će se na tržištu naći manje kuća

odnosno za svaku sumnjivu ovrhu. Primijeni li se taj recept na svih 50 država, banke i svi ostali uključeni u ovrhe, poput odvjetničkih ureda, mogli bi u konačnici platiti milijarde dolara za odštete i kazne.

Produbljena kriza

No, banke i bez mogućih kazni imaju dovoljno problema: kredite su vezale uz nekretnine koje sad ne mogu prodati jer je skandal sa "sfušanim" ovrhama dodatno produbio krizu na tržištu nekretnina - zbog pravne nesigurnosti nema kupaca ni za povoljnije, ovršene kuće koje čine oko 40% ponude na tržištu, a cijene i dalje padaju. Stoga mnogi zamrzavanje ovrha vide kao sreću u nesreći - pad cijena privremeno će stati jer će se na tržištu sljedećih mjeseci naći manje kuća. Dodatni problem je činjenica da zbog sekuritizacije hipotekarnih kredita i kasnije prodaje financijskih derivata u mnogim slučajevima nije sasvim jasno tko je vjerovnik i tko ima pravo ovrhe. U normalnom slučaju to bi se moglo iščitati iz zemljišnih knjiga, no one nisu mogle držati korak s boomom na tržištu nekretnina, kada se prodavalo po osam milijuna kuća godišnje, a većina je zajmova kasnije završila u kreditnim paketima, dok su hipoteke više puta prelazile iz ruke u ruku. Julijana Štrbić

Bitka spas M HIDROELEKTRANE Prema prijedlogu crnogorske vlade, na rijeci Morači bi se po koncesijskom modelu trebale graditi četiri hidroelektrane. Protivnici projekta upozoravaju da će elektrane ne samo ugroziti životnu sredinu - među ostalim bit će potopljen manastir iz 13. stoljeća - nego će zapravo najviše koristiti Italiji

ka za s Morače Nekoliko godina nakon što je vlast u Crnoj Gori zbog velikog pritiska javnosti odustala od gradnje hidroelektrane Buk Bijela, građani su počeli novu bitku - žele spriječiti gradnju četiriju hidroelektrana na rijeci Morači. Vlast se u ovom slučaju čini nepokolebljivom, premijer Milo Đukanović kazao je da bi do sredine sljedeće godine mogao biti izabran partner za gradnju elektrana. "Odluke o gradnji novih izvora energije moraju se donositi brzo i odlučno jer u suprotnom energetika može postati glavna zapreka razvoju", istaknuo je premijer države koja ima velik hidropotencijal, ali uvozi oko 35 posto struje ponajprije zbog podgoričkog Kombinata aluminija, koji je najveći potrošač i dobiva subvencioniranu struju.

Podmorski kabel

Ako bi se u sljedećih šest godina na rijeci Morači sagradile četiri hidroelektrane - Andrijevo, Raslović, Milunovići i Zlatica, znatno bi se smanjio manjak struje u Crnoj Gori. Rok gradnje hidroelektrana ukupne snage 238,4 megavata je šest godi-

na, a koštale bi 531 milijun eura. Dio javnosti boji se da će gradnja elektrana negativno utjecati na životnu sredinu, među ostalim trebao bi biti potopljen pravoslavni manastir Morača iz 13. stoljeća, a da će struja na kraju uglavnom ići Italiji. Ta zemlja kao članica Europske unije mora do 2020. godine imati 20 posto energije iz obnovljivih izvora, a struju uglavnom uvozi. Kako je u planu gradnja podvodnog kabela Jadranskim morem, koji će povezivati Crnu Goru i Italiju, a riječ je o projektu vrijednom nekoliko milijardi eura, stručnjaci ističu da će samo Italija imati koristi od hidroelektrana na Morači, ali i od gradnje elektrana na rijekama u Srbiji, na Ibru i Limu. U nacrtu koncesijskog akta za gradnju hidroelektrana, koji je bio na javnoj raspravi, nema preciznih podatka o tome koliko će trajati koncesija, niti je utvrđeno tko će snositi troškove eksproprijacije zemljišta, gradnje novih putova, rehabilitacije manastira Morača, kao i gradnje planiranih dalekovoda. Koordinator grupe stručnjaka okupljenih u Forumu

KANJON rijeke Morače na kojoj se planira gradnja hidroelektrana Andrijevo, Raslović, Milunovići i Zlatica arhiva business.hr

2010, bivši potpredsjednik vlade Žarko Rakčević, tvrdi da koncesijske naknade, koje će iznositi milijun ili dva eura godišnje, kao i porezi i doprinosi na plaće malog broja zaposlenih u elektranama neće ni izbliza pokriti čak ni kamate novog zaduženja.

Proračunski prihodi

Rakčević ističe kako je nedostatna domaća proizvodnja energije navedena kao glavni argument za gradnju hidroelektrana, ali da će talijanska kompanija A2A, koja je većinski vlasnik Elektroprivrede Crne Gore, biti izabrani koncesionar. "Jasno je da će glavni koncept biti izvoz energije u Italiju i da građani Crne Gore od tog izvoza neće imati ništa punih tri ili pet desetljeća", tvrdi Rakčević.

Vlast, međutim, tvrdi da će Crna Gora imati velike koristi od gradnje elektrana na Morači. "Zbog gradnje hidroelektrana na Morači neće se odustati od gradnje drugih energetskih objekata. U gradnji elektrana sudjelovat će velik broj osoba, kao i u upravljanju branama, a tu su i beneficije u obliku prihoda od poreza, doprinosa i koncesijskih naknada. Za 30 godina imat ćemo svoje elektrane, a više kapaciteta i konkurencije znači jeftiniju struje, ali i troškove prijenosa s obzirom na to da su brane na našem području", kazao je ministar ekonomije Branko Vujović. On je dodao da će vlada bez obzira na gradnju hidroelektrana zaštititi prostor na kojem se nalazi manastir Morača. Kako kažu u vladi,

manastir ne bi bio izmješten nego bi država uložila u njegovu restauraciju i spašavanje već ugroženih freski. "Manastir je i danas ugrožen. Analize pokazuju da prostor na kojem se nalazi nije stabilan i da ne bi izdržao jači potres. Budu li se gradile hidroelektrane, država će pomoći u njegovoj obnovi", odgovorio je Nikola Jablan iz Ministarstva ekonomije. Planirano je i da država u tom projektu sudjeluje sa 153 milijuna eura. Upućeni smatraju da će troškovi biti znatno veći i da će se građani morati dodatno zadužiti. No, čini se da bitka vrha vlasti za gradnju hidroelektrana na Morači ulazi u završnu fazu i teško će dopustiti da im u godinama krize nevladin sektor pomuti račune. Vesna Rajković

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 29/10/2010 Subota 30/10/2010

PRIHODI NIĹ˝I

Rast prometa Luka Plo e

Grupa Luka Plo e u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu 13,5 milijuna kuna, ĹĄto rast 382 posto u odnosu na 2,8 milijuna kuna iz istog perioda proĹĄle godine, podaci su iz konsolidiranog financijskog izvjeĹĄ a tvrtke objavljenog na Zagreba koj burzi. Dobit je rezultat porasta prometa robe preko luke Plo e. Ukupni prihodi tvrtke u pr-

vih devet mjeseci ove godine iznosili su 113,7 milijuna kuna i smanjeni su 3,7 posto. Glavninu prihoda ine prihodi od prodaje, koji su smanjeni 1,3 posto, na 111,12 milijuna kuna. Smanjeni su i financijski prihodi sa 2,59 milijuna kuna, koliko su iznosili u prvih devet mjeseci lani, na 1,7 milijuna kuna u istom ovogodiĹĄnjem razdoblju. Luka Plo e je u prvih devet mjeseci ove godine smanjila i ukupne rashode, i to 13,1 posto, na 100,13 milijuna kuna. B.hr

2,9 MIL. KN

Prepolovljena dobit Genere Genera grupa ostvarila je u prvih je devet mjeseci ove godine 2,9 milijuna kuna neto dobiti, ĹĄto je pad 47,3 posto u odnosu na isto proĹĄlogodiĹĄnje razdoblje, navodi se u financijskom izvjeĹĄ u tvrtke objavljenom na Zagreba koj burzi. Bruto dobit grupe na razini devet mjeseci iznosi 70,8 milijuna kuna, a operativna je dobit ostva-

ERICSSON NIKOLA TESLA

Pad domaÄ&#x2021;e prodaje za joĹĄ jedan minus Ericssonu Zagreba ka tehnoloĹĄka kompanija nosi teĹžak teret velikog otpisa u Kazahstanu, bez kojeg bi zaradila 103,8 milijuna kuna, a pogo ena je i padom doma e prodaje ak 42,2 posto Kompanija Ericsson Nikola Tesla u prvih je devet mjeseci ove godine zabiljeĹžila neto gubitak u iznosu 22,7 milijuna kuna zbog umanjenja vrijednosti potraĹživanja na kazahstanskom trĹžiĹĄtu od 126,5 milijuna kuna. Ako se isklju i taj iznos, ostvare-

BROJKA

844,9

milijuna kuna iznosili su prihodi Ericssona Nikole Tesle u prvih devet mjeseci ove godine i niĹži su 16,2 posto u odnosu na isto proĹĄlogodiĹĄnje razdoblje

na neto dobit iznosi 103,8 milijuna kuna ili 30,3 posto viĹĄe u odnosu na isto proĹĄlogodiĹĄnje razdoblje, podaci su iz devetomjese nog nekonsolidiranog financijskog izvjeĹĄ a tvrtke objavljenog na Zagreba koj burzi. Prihodi od prodaje u prvih devet mjeseci ove godine iznosili su 844,9 milijuna kuna i smanjeni su 16,2 posto u odnosu na isto proĹĄlogodiĹĄnje razdoblje. Na doma em trĹžiĹĄtu ostvareno je 224,4 milijuna kuna prihoda od prodaje ili 42,2 posto manje u odnosu na isto proĹĄlogodiĹĄnje razdoblje, ĹĄto je posljedica niza faktora, od smanjenih i usporenih investicija zbog negativnih makroekonomskih kretanja u Hrvatskoj, kontinuiranog snaĹžnog pritiska na cijene, regulatornih pitanja do problema s manj-

GORDANA KOVAÂťEVIâ&#x2C6;&#x2020;, predsjednica Uprave ENT-a SNIMIO SAÂŠA â&#x2C6;&#x2020;ETKOVIâ&#x2C6;&#x2020;

kom industrijskih komponenti i opskrbom. Na izvoznim trĹžiĹĄtima (bez Ericssonova trĹžiĹĄta) ukupno je ostvareno 298,1 milijun kuna prihoda od prodaje ili 6,8 posto manje u odnosu na isto proĹĄlogodiĹĄnje razdoblje. U ukupnim prihodima od prodaje udjel doma eg

trĹžiĹĄta iznosi 26,6 posto, izvoz u ostale zemlje ini 35,2 posto, a izvoz na Ericssonovo trĹžiĹĄte sudjeluje sa 38,2 posto. Po podacima iz izvjeĹĄ a, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine knjiĹžene narudĹžbe manje su 3,5 posto i iznose 1,03 milijarde kuna. B.hr

PESIMISTIÂťNI POTROĹ AÂťI

Lantea izgubila 27,8 milijuna kuna Trgova ki lanac Lantea u prvih je devet mjeseci ove godine zabiljeĹžio 27,81 milijun kuna gubitka, 17,39 posto manje nego u istom razdoblju lani.

Ukupni prihodi tvrtke pali

su 19,49 posto u odnosu na isti proĹĄlogodiĹĄnji period, na 196,23 milijuna kuna, a rashodi su pali 19,23 posto, na 224,04 milijuna kuna. Prema izvjeĹĄtaju Uprave, pad prihoda posljedica je loĹĄe situacije na trĹžiĹĄtu,

dvaju sezonskih sniĹženja i pesimizam potroĹĄa a. Iz Uprave upozoravaju na usporavanje pada prihoda i tvrde kako rade na prilagodbi ponude i cijena trĹžiĹĄtu. Tvrtka radi i na boljem iskoriĹĄtavanju postoje ih

prodajnih prostora i zatvaranju neefikasnih prodajnih mjesta. Materijalni troĹĄkovi spuĹĄteni su 18,5 posto, na 161,35 milijuna kuna, a troĹĄkovi osoblja 16,6 posto, na 28,44 milijuna kuna. J. J.

rena u iznosu od 7,29 milijuna kuna. Neto dobit nakon manjinskog interesa iznosi 4,1 milijun kuna. U prvih devet mjeseci ukupni prihodi od prodaje pali su etiri posto, na 142,53 milijuna kuna, zbog nepovoljnih posljedica financijske krize i oteĹžane naplate potraĹživanja. Genera grupa priprema registracijske dosjee za postoje e proizvode na novootvorenim trĹžiĹĄtima te razvoj novih proizvoda, posebno dezinficijensa, stoji u objavi. B.hr

Janaf p nafte 91,4 MILIJUNA DOBITI DrĹžavni naftovod uspio je, prema tvrdnjama Uprave, premaĹĄiti vlastite planove prihoda 9,5 posto, pa su i manji prihodi od transporta nafte bili bolji od o ekivanja

Neto dobit Jadranskog naftovoda u prvih devet mjeseci iznosila je 91,4 milijuna kuna, 9,7 posto viĹĄe od dobiti iz istog proĹĄlogodiĹĄnjeg razdoblja, objavila je kompanija na internetskim stranicama Zagreba ke burze. Ukupni prihodi Janafa iznose 344,5 milijuna kuna, odnosno 1,5 posto su manji nego u istom razdoblju lani, ali to je, napominju iz Janafa, viĹĄe od plana, i to 9,5 posto. Prihodi od osnovne djelatnosti Janafa u razdoblju sije anj-rujan u iznosu od 333,9

ZAGREBA»KE PEKARNE

Klara u minusu 1,9 milijuna Grupa Klara ostvarila je u prvih devet mjeseci 1,9 milijuna kuna gubitka, što je pove anje u odnosu na isto razdoblje lani, kada je gubitak iznosio 1,3 milijuna kuna, objavila je tvrtka na internetskim stranicama Zagreba ke burze. Klara je u prvih devet mjeseci 2010. ostvarila 92 posto ukupnih prihoda ostvarenih u istom razdoblju 2009.

godine. Kako su u istom razdoblju ukupni rashodi iznosili 92,2 posto ukupnih prošlogodišnjih rashoda, ostvaren je ve i gubitak nego 2009. godine. Pritom su Zagreba ke pekarne Klara ostvarile pozitivan rezultat, a Prehrana trgovina i Klara trade završili su razdoblje negativnim rezultatom. Ukupni prihodi grupe u prvih su devet mjeseci iznosili 218,3 milijuna kuna i smanjeni su osam posto. Smanjeni su i ukupni rashodi, 7,8 posto, na 219,9 milijuna kuna. B.hr

12,7 MIL. KN

Dva i pol puta ve a dobit Medike

Grupa Medika u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarila 12,7 milijuna kuna neto dobiti, što je porast 168,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, podaci su iz konsolidiranog financijskog izvješ a tvrtke objavljenog na Zagreba koj burzi. Ukupni prihodi u devet mjeseci ove godine iznosili su 1,53 milijarde kuna i pove ani su 2,4 posto. Glavninu pri-

hoda ine prihodi od prodaje koji su porasli 2,6 posto, na 1,51 milijardu kuna. Financijski prihodi tvrtke u prvih su devet mjeseci smanjeni 26 posto, na 9,78 milijuna kuna. Ukupni rashodi grupe u prvih su devet mjeseci iznosili 1,51 milijardu kuna i prema istom razdoblju lani pove ani su 1,7 posto. U izvješ u se navodi da je planom poslovanja Medike d.d. za ovu godinu predvi en rast prodaje dva posto, što bi utjecalo i na porast tržišnog udjela. B.hr

BROJKA

8,6

milijuna kuna iznosi devetomjese ni gubitak Elektroprometa, 154,76 posto više od gubitka iz istog razdoblja prošle godine

prihoda af prevezao manje Skok Industrogradnje e TEŠKA NAPLATA

Galin eva gra evinska tvrtka ima velikih problema na hrvatskom tržištu, a dužni su joj Konstruktor, Hidroelektra, Grad Zadar...

milijuna kuna su na razini ostvarenja iz prošle godine, a 8,9 posto su ve i u odnosu na planirane. Po podacima iz izvješ a, Janaf je u prvih devet mjeseci prevezao 5,2 milijuna tona nafte, što je 3,9 posto manje nego u istom razdoblju lani, a 1,8 posto više od plana. Manji transport rezultirao je 4,4-postotnim smanjenjem prihoda od transporta nafte, ali u odnosu na plan prihodi od transporta nafte pove ani su 8,1 posto, što iz Janafa objašnjavaju višim prosje nim te ajem dolara u odnosu na planom procijenjeni.

Pomogla i Handa

Pove ani su pak prihodi od skladištenja nafte i derivata i u devet mjeseci iznosili su 123 milijuna kuna, što je 36,8 posto udjela u uku-

pnim prihodima od temeljne djelatnosti. Iz Janafa pritom navode da su prihodi od skladištenja nafte pove ani 3,5 posto u odnosu na devet lanjskih mjeseci, što je ve im dijelom rezultat pove anja skladišnih kapaciteta koje je zakupila Handa. U odnosu na plan, pove anje prihoda od skladištenja nafte iznosi 10,3 posto i rezultat je pove anja obujma skladištenja nafte za stranog partnera. Prihodi od skladištenja derivata pove ani su na godišnjoj razini 23,5 posto kao rezultat proširenja djelatnosti na nove kupce. U odnosu na plan, ti su prihodi porasli 5,7 posto kao rezultat rasta te aja eura u odnosu na pretpostavljeni te aj te porasta obujma skladištenja. Ukupni rashodi Janafa u prvih devet mjeseci iznosili su 230,2 milijuna kuna

i smanjeni su na godišnjoj razini 6,3 posto, a u odnosu na plan realno su smanjeni 1,1 posto. Poslovni rashodi u iznosu 224,4 milijuna kuna bili su 2,6 posto manji od planiranih, a posljedica je to, kako se navodi, provedenih mjera racionalizacije poslovanja.

Otpla en kredit

Janaf je u prvih devet mjeseci ove godine otplatio kreditne obveze Londonskom klubu u ukupnom iznosu 10,8 milijuna kuna i time su, napominju iz te tvrtke, otpla ene sve kreditne obveze tom klubu. U dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu Janaf je u razdoblju sije anj-rujan ove godine uložio 125,8 milijuna kuna, i to vlastitih sredstava, stoji u izvješ u. B.hr

Grupa Industrogradnja je u devet mjeseci ove godine ostvarila 780.000 kuna neto dobiti, stoji u izvješ u koje je tvrtka objavila na Zagreba koj burzi. Ukupni prihodi porasli su 24,57 posto, na 81,11 milijuna kuna, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a ukupni su rashodi porasli 31,42 posto, na 80,33 milijuna kuna.

Sve niža potražnja

Glavni razlog zašto su poslovni prihodi porasli 54,57 posto, na 74,85 milijuna kuna, jest skok stavke ostalih poslovnih prihoda koji su porasli gotovo sedam puta, na 25,59 milijuna kuna. No, redovni prihodi od prodaje porasli su 10,10 posto, na 49,26 milijuna kuna. Tvrtka je iskazala i skok stavke ostalih troškova 449 posto, na 30,23 milijuna kuna, a rezultat je toga rast poslovnih rashoda 133 posto. na 75,075 milijuna kuna. Prema izvješ u Uprave na ijem je elu Josip Galinec, tre i kvartal ove godine obilježio je novi pad potražnje za gra evin-

skim radovima uz velike probleme s likvidnoš u te neizvjesnost naplate potraživanja, a tvrtka je uz ugovaranje novih poslova i podršku investitorima nastavila smanjivati fiksne troškove.

U Rusiji redovno stanje

Dok u Ruskoj Federaciji nemaju zastoja na gradilištima, tempo radova u Hrvatskoj znatno je usporen. U posljednjem tromjese ju imaju posebnih problema s naplatom potraživanja, pa takao navode kako su im dužni Grad Zadar, odnosno ŠRC Višnjik, Konstruktor, Hidroelektra niskogradnja, Quadro projekti, Moj dvor i drugi. Zbog toga imaju problema s ispunjavanjem vlastitih financijskih obveza. J. J.

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

www.hita.hr

Izvor: ZSE

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

269.99

0.00%

5,226

1,409,355.19

22,109.09

253.10

332.84

273.50

-0.55%

4,338

1,190,785.14

1,855.45

242.21

318.99

815.75

814.01

-0.12%

1,369

1,115,112.39

2,714.15

624.15

820.00

1,285.12

1,310.02

1,285.12

-2.42%

658

854,261.69

1,711.33

1,231.00

1,777.00

176.15

184.73

177.01

-1.66%

4,353

783,448.45

591.41

105.50

184.73

56.00

57.65

56.10

-0.36%

13,558

761,234.85

460.89

54.00

108.00

1,665.07

1,685.00

1,680.00

0.00%

406

682,296.52

16,800.00

1,550.00

1,940.00

Adris grupa

310.00

1.97%

1,780

551,800.00

2,980.93

271.89

373.00

Atlantska plovidba d.d.

795.00

817.00

795.00

-2.56%

639

514,291.17

1,109.44

723.23

1,133.90

Podravka prehrambena industrija, d.d.

278.90

285.00

282.98

1.06%

1,600

447,796.95

1,533.75

240.00

400.00

AD plastik

103.30

105.00

0.10%

3,026

317,491.16

440.96

70.18

109.30

2,471.10

2,550.00

2.00%

103

258,570.92

771.73

1,413.01

2,890.00

NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

269.26

270.35

Adris grupa

273.50

275.01

Atlantic grupa

809.51

Petrokemija Belje Ina-industrija nafte d.d.

Liburnia riviera hoteli Jadroplov d.d.

Brokerska kuĂ&#x160;a - lan Zagreba ke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 â&#x20AC;˘ Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 â&#x20AC;˘ Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 â&#x20AC;˘ Rijeka: 051 332 200 VaraĹždin: 042 302 700

147.77

154.00

151.62

1.42%

1,505

229,017.77

248.15

124.01

205.99

1,520.10

1,570.00

1,569.00

3.22%

129

200,862.02

349.28

1,500.00

2,093.00

Jadranski naftovod

2,700.00

2,729.99

0.44%

168,007.95

2,027.96

2,332.01

3,650.00

Zagreba ka banka

215.00

218.50

215.99

-0.92%

617

134,220.82

13,833.81

200.00

280.00

13,095.00

1.59%

130,950.00

105.13

9,301.00

15,000.00

MontmontaĹža Dalekovod Ledo SN holding

260.34

264.73

263.00

-0.38%

462

121,119.72

603.27

252.53

407.41

5,670.00

5,700.00

2.70%

113,475.00

1,254.97

5,220.00

7,679.00

170.00

171.01

170.00

-2.86%

629

106,985.13

462.40

55.95

245.00

2,111.11

0.53%

90,777.73

204.98

1,900.00

2,450.00

KraĹĄ, prehrambena industrija

457.00

458.80

458.50

-2.45%

168

77,011.45

629.81

250.05

497.02

Hidroelektra niskogradnja

143.10

149.97

147.50

-0.25%

505

73,322.01

92.02

140.01

300.00

Kon ar

1,964.00

2,000.00

1,997.00

0.86%

71,751.04

61.34

1,831.00

2,198.00

Institut gra evinarstva hrvatske

1,507.10

1,520.22

1,507.14

-2.77%

68,152.24

239.00

1,490.00

3,750.00

21.09

21.55

1.17%

2,853

60,802.35

161.62

19.70

53.64

Jadranka

366.00

-0.54%

150

54,900.00

121.69

365.00

444.00

Uljanik plovidba

570.00

572.00

571.99

0.35%

54,316.05

331.75

533.13

736.00

Viro tvornica ĹĄe era d.d.

303.00

304.00

303.00

-1.94%

134

40,606.00

420.16

290.00

475.00

2,850.00

2,950.00

2,850.00

-4.27%

31,750.05

340.93

2,006.00

3,100.00

Franck prehrambena industrija

720.00

725.01

720.00

0.28%

31,075.03

307.56

700.05

944.00

Kon ar - elektroindustrija

481.00

489.90

483.06

-1.40%

30,551.70

1,242.49

421.00

517.00

Luka Rijeka

187.00

190.05

190.00

-4.04%

139

26,089.30

1,136.29

162.00

232.00

HG Spot

23.63

24.40

24.00

0.00%

900

21,463.68

7.92

20.08

109.19

Zvijezda

3,350.00

3.08%

13,400.00

335.86

2,851.00

5,490.00 895.01

Kon ar

Jadranska banka

Kon ar - elektri ni aparati

670.00

-5.63%

13,400.00

17.68

570.25

Slobodna Dalmacija

39.22

41.92

4.80%

292

11,678.66

218.87

20.01

64.98

LoĹĄinjska plovidba

135.16

140.00

0.00%

11,267.21

92.74

121.00

173.00

Jadroagent

550.01

0.92%

11,000.20

60.97

503.37

620.00

Hoteli Makarska

83.03

-2.32%

128

10,627.84

92.95

83.00

109.80

Dom holding

35.00

35.69

3.00%

280

9,924.20

266.51

28.70

48.00

188.86

-0.01%

9,631.86

4,287.66

143.00

207.51

Magma d.d.

49.80

49.99

4.02%

186

9,293.70

243.66

45.05

69.90

Slavonski zatvoreni investicijski fond

28.50

28.76

28.50

-0.80%

320

9,191.60

95.37

15.15

37.00

383.96

9.70%

7,679.20

254.08

350.00

538.00

Konzum

Auto Hrvatska DIOKI d.d akove ki mlinovi Viadukt

Objava rezultata poslovanja Ericssona Nikole Tesle u etvrtak izravno se mogla povezati s izvedbom dionice kompanije. Tako je dionica nakon objave gubitka u iznosu 22,7 milijuna kuna zabiljeĹžila pad cijene 2,42 posto, na 1285,12 kuna, a po ukupnom prometu bila je tre a sa 854.000 kuna.

365 dana NajniĹža NajviĹĄa

Luka plo e

Ingra OGLAS

CROBEX: -0,46%

Promjene Cijene

Oznaka

Ericsson Nikola Tesla

Nakon spekulacija o tome da e udjel Podravke koji drĹži ma arska OTP banka kupovati hrvatski obvezni mirovinski fondovi, dionica koprivni ke prehrambene industrije u etvrtak je zabiljeĹžila rast cijene 1,06 posto, na 282,98 kuna. Promet dionicom nije bio spektakularan i iznosio je 447.000 kuna.

Redovan promet: 11.001.472,87 kn

96.00

2.13%

6,816.00

388.04

70.07

150.96

3,399.00

3,400.00

0.74%

6,799.00

357.00

2,107.10

3,799.21

230.00

0.00%

6,670.00

105.07

204.00

426.00

HTP Kor ula

75.00

75.01

75.00

0.00%

6,375.49

31.98

72.10

170.00

uro akovi holding

26.51

27.01

26.51

-5.32%

230

6,209.00

85.81

22.36

50.96

125.00

18.76%

5,250.00

82.32

105.25

186.00

2,500.00

-1.73%

5,000.00

71.89

2,050.00

3,439.95

314.89

1.58%

4,723.35

1,472.11

280.02

410.00

Proficio

12.70

5.83%

250

3,175.00

49.69

11.50

16.39

OT-optima telekom d.d.

31.00

-5.17%

3,038.00

87.42

21.28

44.99

Badel 1862

80.98

9.23%

1,619.60

60.91

58.00

139.00

Privredna banka Zagreb

473.19

-1.21%

1,419.57

9,025.99

461.06

624.00

Atlas, turisti ka agencija

20.00

9.29%

1,380.00

38.09

17.85

28.00

Valamar grupa

34.66

-2.39%

1,178.44

218.21

25.60

45.00

114.62

-3.68%

458.48

23.57

76.10

164.00

Saponia Transadria Istraturist Umag d. d.

Ĺ˝itnjak Jadran kapital d.d. zatvoreni inv. fond Prehrambeno-industrijski kombinat

24.00

8.99%

408.00

19.00

16.00

25.00

207.00

0.00%

207.00

48.33

120.00

221.00

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

62,55 9,90 315,00 16,00 159,80 94,00 3,70 88,00 21,58 15,99 262,00 105,90 13,03 175,10 100,00

63,25 10,10 316,00 16,48 161,20 97,50 4,00 88,00 22,15 16,30 263,50 106,05 13,30 176,50 100,00

62,92 10,10 315,00 16,27 160,80 97,03 3,97 88,00 22,00 15,99 263,10 105,90 13,20 175,11 100,00

62,96 10,10 308,39 16,25 160,25 96,18 3,99 88,00 22,01 16,11 262,66 37,67 13,20 175,67 41,73

1,33 38,51 36,50 81,00 0,37 1,00 37,01 0,40 0,20

1,37 38,99 36,50 81,00 0,37 1,00 38,00 0,40 0,20

1,34 38,66 36,50 81,00 0,37 1,00 37,03 0,40 0,20

1,34 0,39 0,36 0,81 0,37 1,00 0,37 0,40 0,20

35,55 33,90 96,50 40,00 18,80 70,00 0,50 10,00 7,50 0,50 3,20 3,10

35,55 33,90 96,56 40,00 19,00 70,99 0,50 10,00 7,50 0,50 3,20 3,10

35,55 33,90 96,56 40,00 19,00 70,50 0,50 10,00 7,50 0,50 3,20 3,10

35,55 33,90 96,53 40,00 18,97 70,44 0,50 10,00 7,50 0,50 3,20 3,10

477,00 90,50 87,45 97,00 940,00 93,60 1.910,00 7.700,00 7.181,00 24.980,00 18.400,00 735,00 1.950,00 81,85 3.020,00

480,00 91,00 88,05 97,50 965,00 94,20 2.000,00 7.700,00 7.240,00 25.000,00 18.600,00 755,00 1.950,00 82,15 3.060,00

477,00 90,52 87,50 97,02 950,00 93,63 1.968,00 7.700,00 7.197,00 24.998,00 18.567,00 749,00 1.950,00 82,08 3.038,00

477,19 90,52 87,50 97,02 949,96 93,64 1.967,56 7.700,00 7.197,37 24.998,45 18.566,67 749,09 1.950,00 82,08 3.037,79

3.100,00 3.600,00 84,00 1.900,00 37.500,00 87,50 479,00 2.450,00 15.450,00 41.100,00 84,00

3.150,00 3.601,00 84,80 1.900,00 37.500,00 87,50 480,00 2.500,00 15.450,00 41.100,00 84,90

3.107,81 3.600,09 84,52 1.900,00 37.500,00 87,50 479,83 2.458,22 15.450,00 41.100,00 84,76

3.107,81 3.600,09 52,06 1.900,00 37.500,00 53,90 479,83 2.458,22 15.450,00 41.100,00 52,21

LJUBLJANSKA BURZA KRKG KBMR HDOG LKPG MELR TLSG IEKG ZTOG AELG ZVTG PETG SOS2E GRVG SAVA AB12

KRKA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR HELIOS LUKA KOPER MERCATOR TELEKOM SLOVENIJE INTEREUROPA ZITO AERODROM LJUBLJANA ZAVAROVALNICA TRIGLAV PETROL SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA GORENJE SAVA ABANKA VIPA 12. IZDAJA

TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD NOVA BANKA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A BH TELECOM D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO SOKO ZRAKOPLOVSTVO DD MOSTAR PLIN SARAJEVO D.D. SARAJEVO POBJEDA SPORT D.D. GORAZDE (K4) SOKO BRAVARSKO LIMARSKO D.D. MOSTAR POBJEDA RUDET DD GORAZDE ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO

NIS a.d. Novi Sad Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2011K Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Imlek a.d. Beograd Jaffa fabrika biskvita a.d. Crvenka Agrobanka a.d. Beograd Komercijalna banka a.d. Beograd Bambi Banat a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Metalac a.d. Gornji Milanovac Obveznice RS serije A2016K AIK banka a.d. Niš

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ZK PELAGONIJA BITOLA REPLEK SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 05 Garant a.d. Futog STOPANSKA BANKA BITOLA CEMENTARNICA USJE SKOPJE FERSPED SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08

662.089,69 651.834,25 645.156,00 220.652,27 139.093,70 60.595,10 42.295,94 39.160,00 38.348,23 33.766,43 33.620,30 33.529,72 27.791,74 23.891,60 20.197,32

-0,74 % 1,73 % -1,00 % -0,00 % 4,29 % 0,00 % -2,55 % 0,00 % 0,50 %

31572 69533 60555 26234 55541 17290 22145 20000 30000

42.312,48 26.810,62 22.102,58 21.249,57 20.357,46 17.290,00 8.302,76 8.000,00 6.030,00

0,99 % 210000 1,19 % 70000 0,37 % 6575 2,56 % 15500 1,50 % 850 3,42 % 225 0,00 % 19450 0,00 % 906 0,00 % 590 0,00 % 8549 0,00 % 790 -1,59 % 273

7.465.500,00 2.373.000,00 634.665,64 620.000,00 16.127,00 15.849,00 9.725,00 9.060,00 4.425,00 4.274,50 2.528,00 846,30

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB ALK RMDEN09 ZPKO REPL RMDEN05 GRNT SBT USJE FERS RMDEN08

10516 64547 2092 13576 868 630 10606 445 1742 2096 128 890 2105 136 484

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS A2013 A2014 A2011 ENHL A2012 IMLK JAFA AGBN KMBN BMBI SJPT MTLC A2016 AIKB

0,10 % 1,51 % 0,00 % 1,69 % 1,77 % 3,28 % -0,25 % 0,98 % 2,33 % -0,06 % 1,19 % -0,19 % -1,42 % 0,06 % 0,00 %

Fabrika duhana Sarajevo +3,42% Jaffa Crvenka +1,99% BH Telecom Sarajevo +1,5% Alkaloid +1,21% Komercijalna banka Skopje +0,92%

Soja protein Stil Kraljevo Stopanska banka Bitola Toplifikacija Skoje Nis Novi Sad

-2,73% -2.02% -1,71% -1,06% -0,42%

Telekom Slovenije

AIK banka Niš

+3,28 -1,97

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1C FBIHK1D FBIHKH FBIHK1A BHTSR FDSSR SZRMRK1 PLINRK1 PSPGRK4 SBLMR PRDGRK3 BIGFRK3

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TLKM-R-A RSRS-O-C RSRS-O-D RSDS-O-C HEDR-R-A NOVB-R-E RSRS-O-B HETR-R-A RTEU-R-A

Oznaka

Petak 29/10/2010 Subota 30/10/2010

business.hr

-0,42 % 33545 16.007.456,00 -1,17 % 151509 13.714.092,00 -1,19 % 108000 9.450.532,68 -0,67 % 75765 7.350.537,50 -1,86 % 7254 6.891.010,00 -1,23 % 66696 6.245.145,60 1,71 % 3142 6.182.060,00 1,99 % 553 4.258.100,00 2,33 % 553 3.980.144,00 0,04 % 155 3.874.760,00 -2,28 % 180 3.342.000,00 -2,73 % 3994 2.991.865,00 -0,46 % 500 975.000,00 -0,69 % 11527 946.173,80 -1,97 % 289 877.920,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,92 % 0,15 % 1,21 % -2,56 % 1,08 % 1,16 % -2,08 % -1,71 % 0,59 % 0,00 % 0,90 %

301 174 5906 100 5 3411 361 63 8 3 2183

935.450,00 626.415,00 307.486,21 190.000,00 187.500,00 183.847,82 173.220,00 154.868,00 123.600,00 123.300,00 113.979,65

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Dionicom slovenskog Telekoma u etvrtak se na Ljubljanskoj burzi trgovalo u iznosu 60.595 eura, a cijena joj je rasla više od tri posto i premašila je razinu od 97 eura. Najniža cijena po kojoj se tijekom dana trgovalo dionicom Telekoma Slovenija iznosila je 94 eura, a najviša je bila 97,5 eura. Rast vrijednosti 1,77 posto bilježi i dionica Mercatora iji je ukupan promet iznosio 139.039 eura, a najlikvidnija Krka rasla je 0,1 posto, na 62,92 eura.

Uz pad gotovo tri posto dionica niške AIK banke u etvrtak je ostvarila promet manji od milijun dinara. Njome se na Beogradskoj burzi tijekom dana trgovalo u cjenovnom rasponu od 3020 do 3060 dinara, a posljednja zabilježena cijena bila je na razini od 3038 dinara. Ukupan promet tom dionicom iznosio je 877.920 dinara. Pala je i cijena Energoprojekt holdingu, i to 1,86 posto, na 950 dinara, a Bambi Banat bio je u minusu 2,28 posto.

REGIONALNI INDEKSI +1,09% BIRS +0,13% 854,46 875,57 Belex15 -0,81% FIRS +0,16% 634,97 1.349,23 Belexline -0,64% MBI10 -0,22% 1.251,94 2.126,67 SASX10 MOSTE +0,35% 469,54 -0,33% 909,68 SASX30 NEX20 -0,49% 13.764,93 -0,11% 905,78 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,30% WIG20 -0,11% 2.638,97 BUX +0,17% 23.194,84 -0,29% -0,09% ATX -0,50% 2.706,00 indeksa na zatvaranju u -0,03% Stanje etvrtak 28. listopada 2010.

FTSE100 5.688,47

DAX 6.614,14

CAC40

3.830,18

MICEX 1,506.60

AMERI»KI INDEKSI -0,39% S&P500 -0,27% 11.126,28 1.182,45 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,24% Srijedu 27. listopada 2010. 2.503,26 DJIA

investor 22 DIONI»KI

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

Ime fonda DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Ilirika Azijski tigar

60,7080

17,29

HPB WAV DJE

90,4896

14,74

MP-Global HR

296,4654

12,32

MP-Mena HR

450,3488

11,88

ZB trend

127,5400

11,69

ST Global Equity

46,2095

-22,73

FIMA Equity

76,7657

-22,29

C-Zenit

47,4490

-17,50

KD Victoria

13,5996

-16,73

Erste Total East

30,5500

-16,58

+ MJEŠOVITI

Aureus US Equity Aureus Equity MP-Global HR AC G Dynamic EM VB CROBEX10 A1 Raiffeisen HR dionice OTP indeksni HPB Dioni ki FIMA Equity Erste Adriatic Equity Platinum Blue Chip Capital Two ZB trend AC Rusija C-Zenit MP-Mena HR Raiffeisen C. Europe KD Victoria Platinum Global Opportunity Ilirika Gold Poba Ico Equity PBZ Equity fond OTP meridian 20 HPB Dynamic ST Global Equity HI-growth HPB Titan OTP Europa Plus KD Energija

111,0652

7,70

AC G Balanced EM

10,9056

5,12

Raiffeisen Balanced

152,9100

3,76

ZB global

141,7400

2,94

9,8096

2,75

HI-balanced

ICF Balanced

112,4850

-24,78

ST Balanced

170,3442

-20,85

ST Aggressive

63,2258

-16,98

HPB Global

97,2134

-11,23

Agram Trust

67,5570

-10,55

+ OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

160,4800

11,19

Raiffeisen Bonds

174,4800

10,91

Erste Bond

130,7200

10,64

OTP euro obvezni ki

127,9488

7,77

PBZ Bond fond

129,4393

7,40

HPB Obvezni ki

124,2747

4,96

HI-conservative

11,3324

5,32

ZB bond

159,3900

6,08

ICF Fixed Income

140,1049

6,17

PBZ Bond fond

129,4393

7,40

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn

119,7675 89,5402 296,4654 10,8608 90,4638 79,6900 69,1100 38,0999 81,9693 76,7657 84,8000 81,3571 68,3600 127,5400 42,2546 47,4490 450,3488 61,4100 13,5996 13,4497 100,0000 5514,1300 80,5393 86,1435 48,7695 46,2095 8,2143 67,9344 108,7465 9,6523

1,59 0,90 0,67 0,60 0,58 0,48 0,47 0,42 0,37 0,30 0,27 0,23 0,22 0,16 0,15 0,14 0,12 0,07 0,06 0,00 0,00 -0,02 -0,04 -0,04 -0,08 -0,10 -0,12 -0,26 -0,27 -0,28

-0,91 -2,58 2,39 0,73 2,84 1,93 3,85 3,85 -3,02 -2,70 2,03 -2,85 2,30 -0,30 2,94 -5,33 4,53 2,56 -6,43 10,22 N/A 1,25 5,67 4,71 -0,71 -4,91 2,00 0,80 0,59 0,82

6mj. % 12 mj. (%)

-14,03 -10,55 -1,54 -2,15 -15,11 -9,56 -10,71 -12,89 -12,31 -14,31 -13,71 -2,38 -7,99 -2,57 -9,28 -18,24 0,49 -10,61 -14,75 4,64 N/A -6,61 -9,51 -7,01 -6,06 -10,26 -5,20 -5,50 2,52 -0,58

6,70 -9,26 12,32 4,86 N/A -9,20 -6,61 -10,66 -13,57 -22,29 -12,91 9,95 -3,51 11,69 5,63 -17,50 11,88 -12,57 -16,73 -3,19 N/A -6,97 -6,92 -6,02 -15,11 -22,73 -0,49 1,83 4,55 N/A

PGP (%) Ove god. (%)

9,22 -2,23 -11,63 5,14 N/A -8,88 -15,93 -28,80 -3,85 -4,04 -3,21 -7,07 -10,21 3,09 -21,10 -24,22 4,59 -8,45 2,72 -10,81 N/A -16,71 -4,12 -5,79 -15,83 -7,42 -2,24 -11,16 6,82 N/A

7,85 -8,73 5,11 5,48 -9,54 -5,06 -0,32 -2,80 -9,47 -15,14 -6,63 2,64 -3,13 4,82 3,90 -16,04 15,42 -5,49 -10,72 -3,43 0,00 -4,54 -2,53 -0,54 -11,20 -13,96 -1,63 -2,03 1,04 -3,47

Imovina

14,670 63,486 4,782 13,246 7,393 20,911 14,355 135,696 20,935 22,405 205,363 7,219 6,686 163,195 9,663 5,593 8,339 218,594 58,308 5,869 5,000 5,993 390,573 18,024 21,463 13,556 67,550 9,912 8,580 5,330

Starost

Datum

2,05 4,91 2,42 1,65 0,77 2,44 2,13 2,84 5,07 6,41 5,05 2,82 3,53 8,00 3,64 2,69 2,64 5,53 11,47 3,10 0,00 3,25 5,15 2,50 4,17 10,01 8,67 3,27 1,27 0,66

27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Allianz Portfolio

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI AC G Balanced EM Aureus Balanced ICF Balanced Agram Trust ST Aggressive HPB Global Erste Balanced Raiffeisen Balanced OTP uravnoteženi Raiffeisen Prestige Allianz Portfolio ST Balanced HI-balanced C-Premium PBZ Global fond KD Balanced ZB global Ilirika JIE Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

10,9056 81,8583 112,4850 67,5570 63,2258 97,2134 115,4400 152,9100 109,4311 108,0700 111,0652 170,3442 9,8096 5,3969 100,1059 8,1469 141,7400 145,1744

0,61 0,53 0,33 0,25 0,19 0,17 0,14 0,12 0,07 0,02 0,00 -0,02 -0,04 -0,05 -0,07 -0,25 -0,37 -1,26

0,97 2,16 -0,78 1,65 -3,15 -3,49 1,65 2,74 1,87 1,92 2,80 -4,20 1,23 -2,11 3,74 -2,23 1,48 4,42

-1,94 0,46 -13,84 -7,13 -9,55 -9,98 -7,51 -1,99 -4,60 5,25 1,54 -10,41 -2,28 -10,82 -6,09 -1,37 -2,82 -4,57

5,12 -2,26 -24,78 -10,55 -16,98 -11,23 -3,19 3,76 -6,35 N/A 7,70 -20,85 2,75 -9,40 -3,48 0,15 2,94 -1,79

5,39 -4,57 1,72 -2,98 -8,59 -0,56 -0,69 5,34 1,87 N/A 7,44 7,07 -0,22 -15,22 4,77 -4,20 3,81 8,15

5,81 1,76 -12,35 -2,95 -11,02 -8,73 -0,03 4,11 -4,13 8,07 5,85 -11,48 0,22 -8,53 -0,34 -1,29 3,38 1,51

13,593 15,879 12,324 11,543 2,601 99,832 106,832 330,959 40,263 164,528 7,095 10,234 67,188 12,467 291,214 7,012 721,009 45.161

1,65 4,28 8,49 2,30 5,10 5,07 9,78 8,17 4,87 0,64 1,46 7,80 8,67 3,74 9,13 4,78 9,32 4,76

27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010

140,1049 160,4800 129,4393 124,2747 11,3324 174,4800 159,3900 130,7200 127,9488

0,02 0,02 -0,02 -0,03 -0,06 -0,07 -0,09 -0,09 -0,30

1,49 2,93 1,86 0,75 1,05 2,18 0,03 2,90 1,50

2,53 4,21 1,77 1,40 1,85 3,22 1,45 3,15 2,39

6,17 11,19 7,40 4,96 5,32 10,91 6,08 10,64 7,77

3,95 8,19 4,61 4,38 1,45 6,83 5,13 4,53 5,19

4,66 8,08 7,55 4,07 5,49 8,45 4,93 9,17 4,58

14,151 13,526 108,454 14,407 6,262 399,166 225,701 129,813 10,326

8,71 6,01 7,64 5,07 8,67 8,42 9,32 7,41 4,87

27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010

kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn kn

141,0569 132,0458 162,1152 139,5122 125,4746 144,1100 137,8700 138,0306 134,6614 124,3941 131,6289 121,9444 116,4847 11,2842 10,6296 108,0074 102,1307 105,1700

0,03 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01

1,08 0,62 0,61 0,51 0,68 0,93 0,89 0,67 0,84 0,30 0,89 0,57 0,82 0,79 0,81 0,79 0,79 0,79

1,91 1,24 1,06 1,07 1,75 1,73 1,81 1,16 1,58 0,81 1,61 1,26 1,63 1,66 1,64 1,55 1,53 1,89

10,94 3,59 3,02 2,78 4,36 4,53 4,01 2,48 4,06 2,89 4,72 3,10 3,69 4,02 3,84 4,17 2,03 4,64

4,36 6,39 4,82 3,30 4,43 4,88 4,43 4,65 4,46 4,02 5,57 4,18 5,26 5,97 4,46 5,41 1,71 4,71

3,39 2,48 1,91 2,18 3,42 3,28 3,04 2,04 3,05 2,40 3,39 2,33 2,75 3,06 2,98 2,96 0,90 3,62

32,603 979,856 2409,478 122,386 477,104 1084,229 786,158 116,024 40,207 35,974 177,996 116,665 158,348 123,100 33,847 162,892 7,297 681,184

8,06 11,58 10,27 10,27 8,27 7,67 7,41 7,09 6,82 5,54 5,07 4,85 2,98 2,08 1,40 1,46 1,25 1,10

27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010 27.10.2010

OBVEZNI KI FONDOVI ICF Fixed Income Capital One PBZ Bond fond HPB Obvezni ki HI-conservative Raiffeisen Bonds ZB bond Erste Bond OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI ICF Money Market PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Petak 29/10/2010 Subota 30/10/2010

24,7 MILIJUNA

Arenaturistu 40 posto ve a dobit

Pulski Arenaturist je u devet mjeseci ove godine uspio ostvariti 24,7 milijuna kuna dobiti, ak 40 posto više nego u istom periodu lani. Poslovni prihodi u promatranom razdoblju u iznosu od 196,9 milijuna kuna ve i su 9 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine zbog porasta prihoda od prodaje turisti kih usluga. Na 5-postotni rast poslov-

nih rashoda, na 163,1 milijun kuna, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine najviše su utjecali pove an obim poslovanja, neo ekivani troškovi otklanjanja posljedica nevremena u kampovima i naseljima te troškovi osoblja na osnovi ugovorenog pove anja pla a i pove anog sezonskog zapošljavanja radnika. Neto financijski rashodi ostvareni su u iznosu od 9,2 milijuna kuna i ve i su 7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. B.hr

PRIHODI 6,9 % VE I

60,9 milijuna Rivieri Pore

Riviera Pore je na razini grupe u devet mjeseci ove godine zaradila 60,9 milijuna kuna, objavila je kompanija na internetskim stranicama Zagreba ke burze. Prihodi od poslovanja porasli su u prvih devet mjeseci 6,9 posto, na 594,5 milijuna kuna, dok su poslovni rashodi porasli 7,67 posto, na 496,3 milijuna kuna. Porasli su troškovi amortizacije, ostali troškovi i troškovi osoblja. B.hr

BROJKA

594,5 milijuna kuna prihoda od poslovanja ostvarila je Riviera Pore u devet mjeseci ove godine

Pamte se samo loše vijesti PAD INDEKSA Ulaga ima objava rezultata poslovanja tvrtki nije zna ila baš mnogo prethodnih nekoliko kvartala, ali su u etvrtak snažno reagirali uglavnom na loše vijesti pa su indeksi Zagreba ke burze dodatno oslabjeli Dioni ki indeks Crobex u etvrtak nije imao snage othrvati se op oj apatiji na Zagreba koj burzi i izgubio je 0,46 posto pa mu je vrijednost kliznula na 1893,11 bodova, a Crobex 10 je padom 0,68 posto stigao na 998,05 bodova. Ulaga ima objava rezultata poslovanja tvrtki nije zna ila baš mnogo prethodnih nekoliko kvartala, ali su u etvrtak snažno reagirali uglavnom na loše vijesti. Psihologija je davno dokazala da ljudi snažnije reagiraju na negativne vijesti, a još jedan prilog tom zaklju ku u etvrtak je donijela dionica Ericssona Nikole Tesle. Ta je tvrtka objavila velik pad dobiti i

prihoda u prvih devet mjeseci ove godine, što je bio dovoljan znak ulaga ima da po nu rasprodaju pa je ta dionica u jednom danu izgubila 2,42 posto svoje cijene. Po sli noj je stopi pala i Atlantska plovidba, a jedini dobitnici me u 10 najlikvidnijih izdanja bili su redovna dionica Adrisa i Podravke. Promet je još uvijek prili no mali, a promjena trenda nije na vidiku. Glavni uzrok je izostanak institucionalnih ulaga a, a posljedica toga je mali dioni ki promet. On je u etvrtak iznosio 11 milijuna kuna, a samo su tri izdanja zabilježila promet ve i od milijun kuna. Na prvom se mjestu sa 1,4

milijuna kuna u vrstila dionica Hrvatskih telekomunikacija ija je vrijednost u etvrtak ostala nepromijenjena. Slijedi je sa 1,1 milijun kuna prometa povlaštena dionica Adrisa, ija je cijena pala 0,55 posto. Zadnja dionica me u milijunašima bila je ona Atlantic grupe, koja je dan prije objavila zadovoljavaju e rezultate, ali su oni u ušima ulaga a odzvanjali samo jedan dan pa je u etvrtak pojeftinila 0,12 posto. AD Plastik je nastavio skroman rast, ali se i ta injenica treba respektirati u vrijeme kada su prevagnule loše vijesti. Ante Pavi

ANTE VLAHOVI , predsjednik Uprave Adris grupe, ija je dionica bila jedna od rijetkih me u najlikvidnijima koje su zabilježile rast SNIMIO HRVOJE DOMINI

REGIJA

BROJKE

Mercator premašio 160 eura Slovenski indeks SBITOP rastao je u etvrtak 1,09 posto, na 854,46 bodova, a pet je dionica zabilježilo promet ve i od 100.000 eura.

Najtrgovanija tradicionalno je bila dionica farmaceutske kompanije

Krke sa 662.089 eura prometa, a slijedila ju je dionica Nove kreditne banke Maribor s prometom od 651.834 eura. Cijena te dionice rasla je 1,5 posto i posljednja zabilježena iznosila je 10,1 eura. Mercator je rastao 1,77

posto, na 160,8 eura, a Telekom Slovenije bio je u plusu 3,28 posto. Sarajevski indeks SASX tako er je zabilježio rast vrijednosti, i to 0,35 posto, a najtrgovanija je bila dionica BH Telecoma sa 16.127 konvertibilnih ma-

raka prometa. Indeks susjedne Banjalu ke burze BIRS bio je pak u plusu 0,13 posto i dan je zaklju io na razini od 875,57 bodova. Telekom srpske bio je najlikvidniji sa 42.312 KM prometa. B. S.

0,81 0,22

posto pao je beogradski indeks Belex 15

posto pao je makedonski MBI 10 indeks

Bijeli iPhone 4 na tržištu tek u prolje e Ljubitelji bijele boje i iPhonea 4 još e neko vrijeme morati pri ekati taj idealan spoj, jer su iz Applea poru ili da se bijeli iPhone 4 na tržištu ne e prije prolje a 2011. godine. Obožavatelji Appleovih 'igra aka' ve neko vrijeme štede za nove bijele gadgete koji su se prema neslužbenim najavama ve nekoliko puta trebali na i na tržištu. DOBITNICI DANA (ZSE) Ledo Libunia Riviera Adris (redovna) Jadroplov AD Plastik 28 Raste

2,70% 2,00% 1,97% 1,42% 0,10%

GUBITNICI DANA (ZSE) Atlantska plovidba 2,56% Zaba 0,92% Petrokemija 1,66% Adris (povlaštena) 0,55% Atlantic Grupa 0,12%

7 Nema promjene

26 Pada

INDEKSI CROX Mirex

U medije je ak procurila vijest da Apple uop e ne namjerava izdati bijeli iPhone 4. Upu eni naga aju da bi Apple javnost s bijelim iPhoneom 4 mogao po astiti istodobno s iPhoneom 5, ali potvrde te informacije još uvijek nema. U me uvremenu iz Applea šute o emu je rije te jesu li možda nastali problemi u proizvodnji. B.hr

Vrijed. 1,129.39 153,19

Prom. 0,74% 0,03%

SSirova nafta 81,94 Prirodni plin 3,36 Zlato 1.325,14 Srebro 23,59 Goveda 100,31

-0,74% +1,48% -1,13% -1,17% 0,00%

ELITNA LOKACIJA

Google na Manhattanu kupuje zgradu za dvije mlrd. dolara Velika koli ina gotovine koju Google drži na ra unu, a rije je o 30,9 milijardi dolara, uskoro e se smanjiti jer kupuje zgradu od 18 katova na elitnoj adresi izme u Osme i Devete avenije na Manhattanu, otkriva New York Post. Zgrada, koja zauzima cijeli blok, sastoji se od 270.000 etvornih metara poslovnog prostora, što zna i da bi Google mogao platiti samo 690 dolara za etvorni metar, što je, u odnosu na cijene iz 2007. godine, kada je kvadrat bilo nemogu e kupiti za manje od 1000 dolara, odli na ulaga ka prilika. Zgrada je vlasništvo Taconic Partnersa, Jamestowna i New York State Common Retirement Funda, a podstanari Googlea bit e Nike i WebMD. Google je dosad u New Yorku na raznim lokacijama bio u najmu poslovnog prostora od 51.000 etvornih metara. D. B.

ZELENA GENERACIJA TOALETNOG PAPIRA

Stiže revolucionarna promjena – toaletni papir bez kartonske role! Role toaletnog papira ubrzo e doživjeti revolucionarnu promjenu nakon 100 godina uskoro e se vjerojatno prodavati bez kartonske tube. Kimberly-Clark, jedan od najve ih svjetskih proizvo a a papirnatih proizvoda za ku anstvo, najavio je da e po eti testirati toaletni papir Scott Naturals Tube-Free u najve em ameri kom trgova kom lancu Walmartu te u du anima Sam's Cluba. Uspije li prodaja, to bi mo-

gao biti po etak nove generacije toaletnih papira nakon ega bi se ista tehnologija po ela primjenjivati i na toaletnim ru nicima. Rupa u roli papira možda ne e biti savršena, ali jedno e biti zajam eno - i zadnji centimetar papira mo i e se upotrijebiti jer ne e biti zalijepljen za kartonsku rolu. Veliki je to pomak na ina e stagniraju em tržištu toaletnog papira, a najvažnije od svega - posao je 'blagoslovljen' zelenom aureolom. B.hr.

Podatke o turizmu, industrijskoj proizvodnji i robnoj razmjeni u Hrvatskoj, doznajte na...

www.business.hr

UKRATKO... Poslastica za obožavatelje Kostim Dartha Vadera na i e se na aukciji, a o ekuje se da e posti i cijenu i do 365.000 dolara. Smatra se da su glavni dijelovi kostima bili napravljeni za drugi nastavak serijala Ratova zvijezda "Imperija uzvra a udarac". Ponovno na Pandori James Cameron 'seli se' na imaginarni planet Pandoru kako bi snimio dva nova nastavka "Avatara", ije se premijere o ekuju 2014. i 2015. Cameron e se prije toga pozabaviti 3D verzijom "Titanica". Prodan Bondov Aston Martin Aston Martin Jamesa Bonda iz 1964. godine koji je vozio glumac Sean Connery u filmovima "Goldfinger" i "Operacija Munja", kupio je ameri ki biznismen za 4,59 milijuna dolara na dražbi u Londonu.