Business.hr broj 753 by Business.hr

95% VE A DOBIT 8

ROBNA RAZMJENA 12

Podravka: 'OTP nas ne može prisiliti da kupimo dionice' Uprava Podravke, na elu s Miroslavom Vitkovi em, ponosna je na rast dobiti gotovo 95%, a problem s OTP-om, ini se, nije hitan: kažu kako OTP nema mehanizama za prisilnu naplatu razlike izme u tržišne i ugovorne cijene 10,64% Podravkinih dionica koje su bile zalog za kredit

Izvoz porastao 13,5 posto

UTORAK 2/11/2010

BROJ 753 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

FINANCIJSKI BALON 4-5 Kontrakcija hrvatske ekonomije krenula je po etkom 2008., devet mjeseci prije bankrota Lehman Brothersa. Uzrokovana je doma im faktorima, uklju uju i i javne ponude dionica Ine i HT-a koje su bile politi ki tempirane i pretvorile su se u financijske balone, poru io je guverner Željko Rohatinski

Za krizu su krivi i IPO-i Ine i HT-a Ina opet profitabilna zahvaljujući cijeni nafte Ina je u prvih devet mjeseci ostvarila 12,7-postotni rast ukupnih prihoda, na 20,28 milijardi kuna, ali i dalje je to ispod rezultata ostvarenih rekordne 2008. godine. Kompanija, iju Upravu vodi Zoltan Aldott, nakon lanjskoga gubitka od 9 milijuna kuna ostvarila je 559 milijuna kuna dobiti 6

info&stav

INDIKATOR

2-3

Prijevremenih mirovina 63% više

Otvoreno novo tovilište

Prema podacima HZMO-a, zbog najave izmjena odredbi o prijevremenom umirovljenju u prvih devet mjeseci ove godine u prijevremenu starosnu mirovinu otišlo je 13.873 osoba, što je 63 posto više nego u 2009. godini. Do 20. rujna u HZMO je pristiglo 19.294 zahtjeva za ranije umirovljenje, što je 7000 više nego lani.

U Donjem Dubovcu pored Križevaca otvoreno je tovilište svinja obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva Ivice uranca vrijedno 5,5 milijuna kuna. Ulaganje je kreditirao HBOR, kapacitet je 1400 tovljenika, a proizvedeno e se isporu ivati Belju. business.hr Utorak 2/11/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenici glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

IZMJENA ZAKONA O NAKNADAMA

Vlada izgladnjivanjem mot nezaposlene da na u posao S po etkom studenoga stupio je na snagu izmijenjeni zakon o naknadama za trajanja nezaposlenosti, koji penalizira one dugotrajno nezaposlene jer e imati pravo na manje naknade. Naime, prema novome zakonu, naknada za prvih 90 dana trajanja nezaposlenosti ostala bi ista, 70 posto osnovice, a osnovica je prosje na pla a osobe ispla ena u zadnja tri mjeseca prije ostanka bez posla umanjena za doprinose, ali najviše do 2251 kunu. Me utim, nakon istjeka ta tri mjeseca odnosno 90 dana, naknada umjesto prijašnjih 50 posto, koliko je bilo prije izmjena zakona (najviše do 1800 kuna), pada na 35 posto od prosjeka zadnje tri prosje ne pla e prije dolaska na burzu. Tako bi radnik koji je prije dolaska na burzu dobivao minimalnu pla u od 1853 kune u prvih 90 dana imao mjese nu naknadu od 1575, 84 kune, a zatim od 787,92 kune umjesto dosadašnjih 1100 kuna naknade. Cilj je izmjena zakona stimulirati nezaposlene da što brže prona u novi posao. Me utim, analiti ar s Instituta za javne financije Predrag Bejakovi upozorava kako je pravi razlog rezanju naknada sve teži financijski pritisak na državu zbog rasta broja nezapo-

PREDRAG BEJAKOVI s Instituta za javne financije

SILVANO HRELJA, predsjednik Hrvats

ARHIVA BUSINESS.HR

slenih te kako izmjene ipak nisu najpravednije prema dugotrajno nezaposlenim osobama. "U prva tri mjeseca trajanja nezaposlenosti ne mijenja se ništa. Me utim, Hrvatska ima problem dugotrajne nezaposlenosti i malo se nezaposlenih uspije zaposliti nakon samo tri mjeseca, kada im se smanjuju naknade, jer su mogu nosti zapošljavanja u Hrvatskoj dosta sužene",

ocijenio je Bejakovi . S time se slaže i Mladen Novosel, predsjednik najve e sindikalne središnjice SSSH. "Ovim izmjenama pogoršava se položaj socijalno najugroženijih", rekao je Novosel. Država je u prvih devet mjeseci ove godine isplatila oko 1,06 milijardi kuna naknada za nezaposlene, a rebalansom prora una za ovu godinu planiran je iznos od 1,4 milijarde kuna.

Prosje na ispla ena nov ana naknada u prvih devet mjeseci 2010. godine iznosila je 1487,98 kuna, a prosje na ispla ena nov ana naknada u 2009. godini iznosila je 1477,54 kune. Paralelno s naknadama mijenja se i zakon o mirovinskome osiguranju pa e tako žena koja u mirovinu ode u dobi od 55 i muškarac u dobi od 60 godina života nakon 1. sije nja 2011. godine primati mirovinu

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

BISER DANA

BROJKA

376

Iako je pred Hrvatskom svjetlije razdoblje, stope gospodarskog rasta od 2 do 2,5 posto ne bi nas trebale zadovoljiti

projekata vrijednih 514 milijuna eura u aplikaciji je baze projekata za koriĹĄtenje novca iz kohezijskog i strukturnih fondova EU, izradile su ih VaraĹždinska Ĺžupanija i Agencija za razvoj, a putem nje gradovi i op ine mogu sami prijavljivati svoje projektne ideje

ZDRAVKO MARI , drĹžavni tajnik u Ministarstvu financija, na XX. konferenciji Zagreba ke burze u Ĺ ibeniku

UVODNIK

motivira eka nas joĹĄ jedna godina praznog hoda sao PREMIJERKA Jadranka Kosor u petak je otvorila velikogori ku obilaznicu ARHIVA BUSINESS.HR Nikola Su ec nikola.sucec@business.hr

dnik Hrvatske strane umirovljenika ARHIVA BUSINESS.HR

20,4 posto manju nego da su radili do zakonskog roka za umirovljenje od 60 odnosno 65 godina. "Protiv smo tih izmjena jer ne uzimaju u obzir psihofizi ke razlike muĹĄkaraca i Ĺžena i njima se kaĹžnjavaju oni koji su tijekom radnog vijeka upla ivali doprinose u mirovinski sustav", komentirao je predsjednik Hrvatske strane umirovljenika Silvano Hrelja. Igor Medi

U svojem govoru o ekonomskom stanju nacije guverner Hrvatske narodne banke Ĺ˝eljko Rohatinski kazao je kako je ekonomski model koji smo koristili posljednjih desetak godina neslavno propao i kako hitno moramo prona i novi model razvoja. Guverner je pozvao na promjene i provo enje strukturnih reformi. STRUKTURNE reforme u Hrvatskoj, naĹžalost, ne zna e kraj ere zaduĹživanja i ovisnosti o pritoku stranog kapitala, kojeg u ve oj mjeri u sljede ih nekoliko godina ne treba o ekivati. Reforme kod nas ne zna e ni okretanje prema gospodarstvu orijentiranom na proizvodnju i izvoz te nastavak tranzicijskog procesa u kojem smo zapeli. ini se da su reforme kod nas samo fraza kojom se po potrebi razbacuje svaka politi ka struja. Ekonomska struka poslala je brojne pozive u pomo koje je Vlada Jadranke Kosor, ali i ona Ive Sanadera, ignorirala. JoĹĄ jednom smo upozoreni da bez "bolnih rezova" oporavka ne e biti, joĹĄ jednom su sudionici XX. konferencije Zagreba ke burze pozvali na radikalne promjene u gospodar-

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Dolaze izbori i Vlada u sljede ih godinu dana ne e po eti provoditi reforme. Isto je tako sigurno da e se ministarstvo Ivana Ĺ ukera joĹĄ malo zaduĹžiti stvu i joĹĄ jednom je premijerka Jadranka Kosor rekla kako nam MMF nije potreban. JEDNA SE STVAR moĹže tvrditi poprili no sigurno. Izbori dolaze, ĹĄto zna i godinu dana praznog hoda. Vlada u sljede ih godinu dana ne e

po eti provoditi reforme, niti e pokrenuti privatizaciju drĹžavnih kompanija ili reformu poreznog sustava. Isto je tako sigurno da e se ministarstvo Ivana Ĺ ukera joĹĄ malo zaduĹžiti pod praznim parolama produljuju i ro nost zemlje. Zbog

ambicija za ostankom na vlasti u posljednjih se nekoliko godina lista odgovornih za gospodarsku smrt Hrvatske prili no produĹžila. Velika je nepravda ĹĄto ve ina njih za svoje pogreĹĄne poteze ne e nikada odgovarati.

tema 4-5

FINANCIJSKI BALON Da su se inicijalne javne ponude dionica HT-a skog bile samo dio političkog ciklusa - pretvorile u financijski balon koji j

Krizu su uzrokovale HT-a i Ine Kontrakcija hrvatske ekonomije počela je u prvom kvartalu 2008. godine, čak devet mjeseci prije bankrota Lehman Brothersa. Uzrokovana je domaćim faktorima, među ostalim inicijalnim javnim ponudama dionica Ine i HT-a koje su bile politički tempirane i pretvorile su se u financijske balone, poručio je guverner Željko Rohatinski Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski je na XX. konferenciji Zagrebačke burze u Šibeniku još jednom priznao kako je bilo pogrešno što Hrvatska nije tražila pomoć Međunarodnoga monetarnog fonda. U svojem nadahnutom govoru guverner je objasnio kako nije točno da je kriza u zemlji počela kasnije te da će zbog toga kasnije i završiti te kako bi se ona dogodila prije ili kasnije. Naime, kontrakcija hrvatske ekonomije počela je u prvom kvartalu 2008. godine ili devet mjeseci prije bankrota američke investicije banke Lehman Brothers. Uzrokovana je domaćim faktorima, među ostalim inicijalnim javnim ponudama dionica Ine i HT-a koje su bile politički tempirane i pretvorile su se u financijske balone. Tim se ponudama promoviralo već zaboravljeno "narodno dioničarstvo“, a one su prema Rohatinskom bile dio političkog ciklusa nakon čijeg su završetka njihovi akteri ostali bez prihoda. Kriza je bila eksterni šok, koji je zaustavio priljev svježeg novca u ekonomiju, a ona je, pak, bila zasnovana na tom priljevu. Model koji je trajao deset godina neslavno je propao i propuštene su prilike za smanjenje duga u razdobljima ekonomskog rasta.

štu zbog čega je trebalo uvesti porez na kapitalnu dobit i imovinu kako bi se rast smirio. Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, također tvrdi da su IPO-i bili dio politike, a nakon njih su brojni mali ulagači ostali razočarani. "Za ponudu dionica HT-a presudan je bio politički trenutak", kazala je Gažić pozvavši na nove privatizacije koje bi trenutačno pospješile efikasnost kompanija poput HEP-a, koji, da je privatiziran na vrijeme, sigurno ne bi upao u probleme u kojima se danas nalazi. "Prodajom državne imovine mogli smo povećati likvidnost države i izbjeći zaduženja. Time bismo postali spremniji i konkurentniji za otvorenu ekonomiju kojoj težimo", zaključila je Gažić dodavši kako bi uvođenje poreza na kapitalnu dobit u vrijeme kad su cijene dionica na povijesnom dnu bilo apsolutno loše jer bi svaki dobitak bio oporezovan. Privatizacija državnih poduzeća danas, tvrdi Gažić, bila bi pravi potez, ali to ne treba očekivati. Sugovornici Business.hr-a zaključili su to iz izlaganja Zdravka Marića, tajnika Ministarstva financija, koji je na žalost svih okupljenih najavio samo nova zaduženja.

Politički trenutak

Kao svijetle primjere Marić je naveo turizam u kojem je zabilježen blagi rast noćenja i dolazaka te 13-postotni rast izvoza. Rohatinski mu je na to odgovorio iznošenjem cijene koju smo platili u krizi, od prvog kvartala 2008. godine, a to je 8,4 posto manja zaposlenost, 9,7 posto manja masa plaća

Da su narodni IPO-i bili najobičniji financijski baloni, danas priznaju i mnogi stručnjaci. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, kazao je kako smo tada, uz sve pozitivne efekte IPO-a, imali neodrživ rast na dioničkom i nekretninskom trži-

Cijena krize

i golemih 22,1 posto manje investicija. Istodobno je zbog pada BDP-a stupanj inozemne zaduženosti sa 82,6 posto u 2008. porastao na 100,6 posto u 2010. godini. Šef HNB-a nije zaboravio reći kako je Hrvatskoj u jednom trenutku prijetio moratorij na vanjske obveze, posebice državne. Rekao je kako je tada reagirao otpuštanjem trećine raspoloživih sredstava i ukidanjem ostalih ograničenja jer je to bila alternativa MMF-u. ''Opet bih učinio isto, ali mislim da je to bila pogreška jer se nije postigao efekt'', rekao je Rohatinski. Nakon toga došlo je i do skoka inflacije koju su iskoristili samo vješti trgovci. HNB prognozira kako će u ovoj godini BDP pasti 1,9 posto, zaposlenost 4,9 posto, masa plaća 6,1 posto, a investicija čak 11,7 posto. Očekuje se i rast deficita na 22,7 milijardi kuna, odnosno čak 6,9 posto u odnosu na 2009., naravno računajući i HAC i ostale javne tvrtke. Zdravko Marić, kazao je, pak, kako će BDP u ovoj godini pasti samo 1,5 posto te je prilično neuvjerljivo ustvrdio kako nas čeka "svjetlije razdoblje". "Danas je popularno misliti da će nas svijet izvući iz krize. Svijet nije lokomotiva za kojom će se Hrvatska vući. Bez poticanja proizvodnje i izvoza te 'bolnih rezova', kako premijerka Kosor kaže, kriza neće završiti. Suštinski problem bio je i ostao kombinacija neodržive fiskalne pozicije zemlje i visokorastućeg duga, i to će se morati mijenjati - pod ovom Vladom ili nekom drugom", zaključio je svoje izlaganje guverner.

Nove privatizacije tr pospješile efikasnos poput HEP-a, koji, da je p na vrijeme, sigurno ne bi u probleme u kojima se dan

nikola.sucec@business.hr

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačk

Nikola Sučec

››

HT-a i Ine - koje su prema mišljenju guvernera Željka Rohatinn koji je ubrzao kontrakciju ekonomije, slažu se i ekonomisti

business.hr Utorak 2/11/2010

le i javne ponude

acije trenutačno bi kasnost kompanija da je privatiziran o ne bi upao u se danas nalazi

e Zagrebačke burze

ŽELJKO ROHATINSKI, guverner HNB-a foto STIPANIĆEV/cropix

››

Svijet nije lokomotiva za kojom će se Hrvatska vući. Bez poticanja proizvodnje i izvoza te 'bolnih rezova' kriza neće završiti. Suštinski problem bio je i ostao kombinacija neodržive fiskalne pozicije zemlje i visokorastućeg duga, i to će se morati mijenjati pod ovom Vladom ili nekom drugom'

OPOREZIVANJE KAPITALA

Porez na dividendu smanjit će investicije i plaće

››

Imali smo neodrživ rast na dioničkom i nekretninskom tržištu zbog čega je trebalo uvesti porez na kapitalnu dobit i imovinu kako bi se rast smirio Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke

Jedna od važnijih tema konferencije bio je porez na kapitalnu dobit kojim se u javnosti svako malo licitira. "Porez na dividendu i porez na dobit je ista stvar. Svi koji se zanose time da treba uvesti porez na dividendu, u zabludi su jer to dovodi do smanjenja investicija i plaća", poručio je Hrvoje Zgombić, predsjednik Uprave Zgombić&Partnera. Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole za menadžment, rekao je kako je nedostatak pravne sigurnosti daleko veći problem stranim ulagačima. "Moramo biti svjesni toga da je porez nužan, ali nedovoljan uvjet za privlačenje investicija - to je pravna sigurnost. Zemlje u našem susjedstvu, poput Crne Gore, imaju niske porezne stope, niske troškove rada i atraktivan porezni sustav. No, imaju drugi niz problema, pretežito pravnih", zaključila je Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Varteks

rezultati

I.-IX. mjesec 2010. 6-7 business.hr Utorak 2/11/2010

su pak rashodi pali jedan posto, na 291,78 milijuna kuna. PrenePrihodi 246,19 mil. kn 4,00% seni gubitak kompanije dosegnuo je 182,46 milijuna kuna. Gubitak: 45,59 mil. kn (lani gub. U izvješ u Uprave stoji kako je 38,23 mil. kn) rezultat poslovanja izravno veU skladu s dosadašnjim uspje- zan uz ja anje gospodarske krihom pod Upravom Zorana Ko- ze i restrukturiranje kompaniš eca, Varteks i dalje bilježi gu- je, a doma e tržište, isti u, još bitke. Tako je u devet mjeseci ne pokazuje znakove oporavove godine izgubio novih 45,59 ka. Do kraja godine o ekuju milijuna kuna, što je 19,24 po- nove probleme s realizacijom sto više od gubitka ostvarenog prihoda zbog pada osobne pou istom periodu prošle goditrošnje. Stoga se orijentiraju na ne. Ukupni su prihodi zabiljeugovaranje poslova korporativžili novi pad od etiri posto, na nog odijevanja i razvoj specijal246,19 milijuna kuna. Ukupni ne odje e. J. J.

IGH

Tehnika

Prihod 402,57 mil kn

32,25%

Prihod 562,84 mil. kn -

34,32%

Dobit 1,04 mil. kn

97,14%

Dobit 9,9 mil. kn +

88,63%

Ukupni prihodi IGH smanjeni su u prvih devet mjeseci 32,25 posto, na 402,57 milijuna kuna, pa je neto dobit s lanjskih 36,34 milijuna kuna smanjena na samo 1,04 milijuna kuna. No, gubitak je u tre em kvartalu smanjen sa 14,9 na 3,1 milijun kuna. Uprava navodi kako su prihodi iz inozemstva pove ani 43 posto, na 74 milijuna kuna. P. B.

Iako je Tehnika smanjila ukupni prihod u prvih devet mjeseci 34,32 posto, na 562,84 milijuna kuna, uspjeli su pove ati neto dobit ak 88,63 posto, na 9,9 milijuna kuna. Pad prihoda uzrokovan je "lošim vremenskim prilikama i niskim temperaturama u sije nju i velja i, slabijom prodajom stanova i robe u trgovini te nedostatkom posla za devet mjeseci", obrazlaže Uprava. P. B.

Ina: Cijena nafte pomogla vraćanju u plus Naftaš je u tri ovogodišnja tromjese ja ostvario 12,7-postotni rast ukupnih prihoda, na 20,28 milijardi kuna, od ega se 18,5 milijardi odnosi na prodaju, ali i dalje je ispod rezultata ostvarenih rekordne 2008. godine Dobit 559 mil. kn (lani gubitak 9 mil. kn) Ukupni prihodi 20,28 mlrd. kn

12,7%

Ina grupa je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila 559 milijuna kuna neto dobiti, i to kada se oduzmu gubici u trgovanju plinom koji su iznosili 460 milijuna kuna, priop eno je na konferenciji za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati poslovanja te naftne kompanije. Ina je, naime, u neprekinutom poslovanju u prva tri kvartala ove godine zabilježila neto dobit u iznosu od 1,02 milijarde kuna, a zarada prije kamata, amortizacije i oporezivanja (EBITDA) iznosila je 4,3 milijarde kuna. U istom razdoblju lani Ina je bila u gubitku devet

milijuna kuna, a u Upravi pozitivan preokret pripisuju poboljšanju proizvodnje, rezanju troškova te pozitivnim okolnostima oko cijene nafte. "Prvi put u posljednje dvije godine Ina bilježi pozitivnu neto dobit i ponovno je na dobrom putu da postane lider u regiji", kazao je predsjednik Uprave Zoltan Aldott te se ujedno pohvalio kako su podmirene sve obveze državi i lokalnim zajednicama koje su iznosile više od dvije milijarde kuna uz 200 milijuna kuna kamata.

Duænici Dioki i CA

Iz Uprave su pritom istaknuli kako je ve inski vlasnik Mol u tu svrhu omogu io kredit vrijedan 1,6 milijardi kuna, a Molu

mogu zahvaliti i odgo eno pla anje naftne u iznosu 1,1 milijardu kuna. Potraživanja Ine premašila su milijardu kuna, a me u glavnim dužnicima su Dioki i Croatia Airlines. Ukupni prihodi Ine u spomenutom su razdoblju rasli 12,7 posto, na 20,28 milijardi kuna, a rashodi su rasli 7,8 posto, na 19,47 milijardi kuna. Ukupna prodaja Ina grupe u prva je tri kvartala ove godine iznosila 18,5 milijardi kuna, što je rast u odnosu na prošlu godinu, ali još uvijek slabije u odnosu na 2008. godinu. "Prihodi od prodaje manji su 17 posto u odnosu na prvih devet mjeseci 2008. godine prije svega zbog niže cijene nafte i manjih rafinerijskih marži te

››

O novoj cijeni plina za ku anstva Vlada e se morati dogovoriti s Molom ZOLTAN ALDOTT, predsjednik Uprave Ine

znatnog pada doma e potražnje zbog recesije", priop io je Aldott. Na ukupne rezultate negativno je utjecao i gubitak od 460 milijuna kuna u plinskom biznisu, koji je prema prijašnjim dogovorima Vlada trebala preuzeti 1. prosinca. "Plinski biznis treba po ivati na tržišnim osnovama. Trenuta na struktura nije zdrava, ali je povije-

SNIMIO S. ETKOVI

sno naslije ena", rekao je Aldott.

Popusti za industriju

Cijena kubika plina za ku anstva u Hrvatskoj je 1,7 kuna, a u regiji iznosi od tri do 3,5 kune. "O svemu tome moraju se dogovoriti dva najve a Inina dioni ara", napomenuo je Aldott te dodao da Ina nije ta koja odlu uje o cijeni plina nego Vlada.

Dalekovod

Optima telekom Gubitak 62,5 mil. kn (lani 80,5 mil. kn) Prihodi 335 mil. kn

0,8%

Optima Telekom na kraju tre eg kvartala zabiljeĹžio je ukupne obveze ve e od milijardu kuna, to nije 1,01 milijardu. U prvih devet mjeseci Optima je pove ala prihode 0,08 posto ostavĹĄi na razini od gotovo 335 milijuna kuna. Gubitak je smanjen s lanjskih 80,5 milijuna na 62,5 milijuna kuna. D. T.

Dobit 36,91 mil. kn

42,91%

Prihodi 1,29 mlrd. kn

35,53%

Dalekovod je u prvih devet mjeseci ove godine ostvario neto dobit od 36,91 milijun kuna, 42,91 posto manju nego u istom periodu proĹĄle godine. U ĹĄturom objaĹĄnjenju Uprave navodi se samo da su u teĹĄkim uvjetima ponovno uspjeli ostvariti dobit. Ukupni su prihodi pali 35,53 posto, na 1,295 milijardi kuna, a rashodi su tako er zabiljeĹžili sli an pad -

35,3 posto, na 1,248 milijuna kuna. Prihodi od prodaje pali su gotovo 34 posto, na 1,261 milijardu kuna, a me u stavkama poslovnih rashoda najviĹĄe su pali materijalni troĹĄkovi - 41,26 posto, na 702 milijuna kuna. Zalihe nedovrĹĄene proizvodnje pale su 27,50 posto, na 123,5 milijuna kuna. Gotovo 40 posto pali su ostali prihodi i iznosili su 14,43 milijuna kuna. TroĹĄkovi osoblja pali su pak 14,12 posto, na 234,98 milijuna kuna. Prihodi od kamata pali su ak 90,59 posto, na 22,19 milijuna kuna. J. J.

HGspot Prihodi: 57,59 mil. kn

57,99%

Gubitak 18,97 mil. kn (lani gub. 23,7 mil. kn) Iako je HGspot uspio smanjiti gubitak u prvih devet mjeseci, sa 23,7 milijuna kuna u prvih devet mjeseci proĹĄle godine na 18,97 milijuna kuna, ukupan prihod smanjen je ak 57,99 posto, na 57,59 milijuna kuna. Prihodi od prodaje smanjeni su pritom 57,07 posto, na 54,02 milijuna kuna. U odnosu na kraj godine kratkoro ne obveze HGspota pove a-

ne su 7,3 posto, na 170,54 milijuna kuna, a dugoro ne 1,74 posto, na 47,35 milijuna kuna. Uprava navodi kako su najve e uĹĄtede vidljive na materijalnim troĹĄkovima (56 posto manje) i troĹĄkovima zaposlenih (47,6 posto manje) te kako je optimizacija vidljiva i u stavci zaliha koje su smanjene sa 30 na sedam milijuna kuna. "DruĹĄtvo je u srpnju sklopilo ugovore o komisionoj prodaji s ve inom malih dobavlja a ime je dodatno smanjen rizik zastarijevanja zaliha", navodi direktor Goran eĹĄnovar. P. B.

HT Krizni porez i pad potroĹĄnje smanjili dobit Prihod 6,32 mlrd. kn

3,2%

Dobit 1,484 mlrd. kn

15 %

Ukupni prihodi smanjeni su 4,8 posto kada se iz njih izuzmu rezultati jednog od najja ih doma ih sistem integratora Combisa, ija je akvizicija zavrĹĄena u svibnju ove godine

Ĺ to se ti e ugovora s industrijskim kupcima, Aldott je istaknuo kako veliki kupci u svim zemljama imaju popuste, ali oni ne prelaze 25 posto. Dva najve a industrijska kupca plina su HEP i Petrokemija kojima ugovori s Inom istje u 2014. odnosno idu e godine. Do kraja godine iz Ine najavljuju zavrĹĄetak klju nih investicijskih programa koji se odnose na prvu fazu modernizacije rafinerija i gradnju plinske stanice Jihar Stage 3 u Siriji, a do tada e se provesti i program zbrinjavanja 1500 radnika. Biljana Star i

Najja i doma i telekom HT u prvih je devet mjeseci zabiljeĹžio pad prihoda 3,2 posto, na 6,32 milijarde kuna, te pad dobiti prije poreza, dobiti, kamata i amortizacije (EBITDA) na 2,86 milijardi kuna ili 6,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Za HT je vrlo vaĹžno da mu je stabilna ostala EBITDA marĹža - 45,2 posto, ali i tu je zabiljeĹžen pad od 1,6 postotnih bodova. HT-ova dobit prije kamata i poreza (EBIT) smanjena je 5 posto, na 1,87 milijardi kuna. Neto dobit HT-a pala je pak 15 posto, na 1,484 milijarde kuna, uz pad marĹže od 3,3 postotna boda, na 23,5 posto. Ukupni prihodi smanjeni su 4,8 posto kada se iz njih izuzmu rezultati jednog od najja ih doma ih sistem integratora Combisa, ija je akvizicija zavrĹĄena u svibnju ove godine. Marie Veronike Sutedja, analiti arka Erste grupe, isti e da su rezultati za tre i kvartal iznad o ekivanja te da je podignuta procjena visine EBITDA HT-a s pada u od-

nosu na prethodnu godinu na zadrĹžavanje iste razine kao u 2009. godini. Prema njezinim rije ima, na poslovanje e i dalje utjecati 6-postotni porez na glasovnu i SMS komunikaciju. Ĺ to se ti e dionice, Sutedja preporu uje zadrĹžati je, a ciljana joj je cijena 280 kuna.

Kontrola troĎ&#x20AC;kova

S njome se slaĹže i analiti ar Jindrich Svatek, koji isti e kako je EBITDA marĹža u tre em kvartalu sko ila na 49,9 posto sa 47,3 posto u istom razdoblju prethodne godine. "Konsolidirani prihod pao je samo 1,7 posto u tre em kvartalu prije svega zbog akvizicije Combisa, koji je pridonio prihodima sa 110 milijuna kuna", objaĹĄnjava Svatek i dodaje kako je zbog "kontrole troĹĄkova EBITDA marĹža grupe porasla u istom razdoblju, ĹĄto je vrlo pozitivno za kompaniju". HT u ukupnom poslovanja, kao ĹĄto je bilo i o ekivano, biljeĹži pad prihoda u gotovo svim segmentima poslovanja osim u internetskom poslovanju, gdje je rast prihoda 171 posto, te u podatkovnim uslugama 84 posto. Ukupna kapitalna ulaganja HT-a u prvih devet mjeseci smanjena su 41,9 posto, na 617 milijuna kuna, a broj zaposlenika pove an je 1,4 posto, na 6251 zaposlenika. U segmentu fiksne telefonije T-Com je ostvario 3,7

milijardi kuna uz pad 3 posto, EBITDA je porastao na 1,53 milijarde kuna uz rast 0,2 posto, a profitna marĹža porasla je za 1,3 postotna boda na 41,3 posto. U tom segmentu HT zbog problema s ulaganjem u gradnju moderne opti ke infrastrukture biljeĹži snaĹžan pad kapitalnih ulaganja, ak 36,6 posto, na ipak malih 460 milijuna kuna. U internetskom segmentu poslovanja HT biljeĹži rast broja ADSL linija 13,9 posto, odnosno ima oko 600.000 korisnika. I prosje na je potroĹĄnja u tom segmentu porasla 3,2 posto, na 128 kuna mjese no. SnaĹžan rast HT biljeĹži i uslugom internetske televizije uz rast broja korisnika 43,3 posto, na 271 tisu u.

Mobilni pad

U segmentu mobilne telefonije zabiljeĹžen je pad prihoda 8,9 posto, na 2,944 milijarde kuna. Razlog pada moĹže se dijelom na i u smanjenoj potroĹĄnji te u kriznom porezu od 6 posto na glasovnu i SMS komunikaciju. T-MoIVICA MUDRINI , predsjednik Uprave HT-a SNIMIO HRVOJE KNEZ

bileov EBITDA smanjen je 12,9 posto, na 1,331 milijardu kuna, uz pad profitne marĹže od 2,1 postotni bod na joĹĄ uvijek velikih 45,2 posto. Gledano prema broju korisnika, T-Mobile drĹži oko 47,6 posto trĹžiĹĄta, ĹĄto je pad u odnosu na isto razdoblje prethodne godine 1,4 postotna boda. Ukupan broj korisnika smanjen je 3,8 posto, na 2,774 milijuna. DraĹžen Tomi

drazen.tomic@business.hr

Tankerska plovidba

rezultati

I.-IX. mjesec 2010. 8-9 business.hr Utorak 2/11/2010

Prihodi 868,29 mil. kn

25,18%

rasli su ak 25,18 posto, na 100,47% 868,29 milijuna kuna. Ukupni su pak rashodi iznosili 827,45 Zadarska Tankerska plovidmilijuna kuna i bili su 22,9 poba je u devet mjeseci ove go- sto ve i od ostvarenih u istom dine ostvarila neto dobit u periodu 2009. godine. Priiznosu 40,84 milijuna kuna, hodi od prodaje porasli su na dvostruko ve u od rezultata 769,16 milijuna kuna ili 18,23 ostvarenih u prvih devet mje- posto u odnosu na isti prošloseci prošle godine, iako je u godišnji period. Najve i je potre em ovogodišnjem kvarta- rast zabilježila stavka ostalih lu zabilježila gubitak u visini poslovnih prihoda, a iznosi19,98 milijuna kuna. li su 96,52 milijuna kuna, goUkupni prihodi najve e hrvat- tovo tri puta više od 34,5 miske brodarske kompanije po- lijuna kuna ostvarenih u devet Dobit 40,84 mil. kn

AD Plastik Bolji od plana Prihod: 644,93 mil. kn

42,06%

Gubitak: 29,4 mil. kn (lani gub. 4,88 mil. kn)

Zahvaljuju i oporavku u automobilskom sektoru, solinski AD Plastik uspio je u prvih devet mjeseci pove ati ukupne prihode ak 42,06 posto, na 644,93 milijuna kuna. Rezultati za cijelu godinu tako e svakako biti bolji nego lani. OGLAS

"S obzirom na trend rasta realizacije, o ekuje se da e rezultat za 2010. godinu biti bolji od planiranog", navodi Uprava u komentaru konsolidiranih rezultata. Me utim, kako su i ukupni rashodi pove ani 36,42 posto, na 612,65 milijuna kuna, solinski proizvo a automobilskih dijelova pove ao je gubitak s lanjskih 4,88 na 29,4 milijuna kuna.

Za gubitak su pritom ‘kriva’ konsolidirana društva jer je matica ostvarila dobit od 15,9 milijuna kuna, nešto višu nego lani. Najviše su rasli materijalni troškovi AD Plastik grupe (62,22 posto, na 406,16 milijuna kuna), i to zbog prodaje zaliha tvrtke ADP Luge te nabave i prodaje materijala za tvrtku FADP, navodi se u financijskom izvješ u. P. B.

mjeseci prošle godine. Tvrtka je zabilježila porast materijalnih troškova na 403 milijuna kuna, a u devet mjeseci prošle godine iznosili su 312 milijuna kuna. Troškovi osoblja su pak porasli na 166 milijuna kuna. Kako stoji u izvješ u Uprave, pad vozarina na globalnom brodarskom tržištu bio je dodatno produbljen pa su naglasak stavili na zadržavanje visoke likvidnosti, koja je nužna kao osiguranje protiv cikli ne prirode brodarstva. Uprava najavljuje dodatnu racionalizaciju poslovanja. J. J.

RBA Dobit 398,51 mil. kn

3,3%

Neto kamatni prihod 974 mil. kn 20,02% Raiffeisen banka je u devet mjeseci 2010. zaradila 398,51 milijun kuna, 3,3 posto više nego lani. Neto prihodi od kamata porasli su 20 posto, na 974 milijuna kuna, a neto prihodi od provizija i naknada 11,71 posto, na 342,8 milijuna kuna. Rezervacije za gubitke banka je spustila 22,74 posto, na 252 milijuna kuna. J. J.

Podravka: 'O prisiliti da ku Uprava Podravke ponosna je na rast dobiti gotovo 95%, a problem s OTP-om, ini se, nije hitan: kažu kako OTP nema mehanizama za prisilnu naplatu oko 100 mil. kn razlike izme u tržišne i ugovorne cijene 10,64% Podravkinih dionica koje su bile zalog za kredit Prihod 2,75 mlrd. kn

3,42%

Dobit 82,18 mil. kn

93,44%

Nakon što je Podravkina Uprava odbila zahtjev OTP banke da otkupi 10,64 posto svojih dionica, središnje je pitanje ho e li i po kojoj cijeni OTP prodati te dionice i kolika e biti razlika u cijeni do one iz ugovora koji je pod pokroviteljstvom Damira Polan eca potpisao bivši prvi ovjek Podravke Zdravko Šestak. Poru io je to (bez spominjanja imena) aktualni predsjednik Podravkine Uprave Miroslav Vitkovi u petak na prezentaciji poslovnih rezultata u prvih devet ovogodišnjih mjeseci. I premda je rije o oko

100 milijuna kuna, iznosu koji bi po ugovoru morala pokriti Podravka, Vitkovi tvrdi kako bi ve i problem bio da je Podravkina Uprava odlu ila u svoj trezor preuzeti tih 10-ak posto dionica jer bi prekršila zakon. Eventualni OTP-ov zahtjev da Podravka pokrije stotinjak milijuna kuna razlike u tržišnoj i ugovorenoj cijeni, ini se, Vitkovi a previše ne brine jer, kako tvrdi, OTP nema mehanizama za prisilnu naplatu tog iznosa od Podravke, a ni ma arskoj banci ni Podravki ne odgovora sudski spor.

Kvaka 22

Vitkovi podsje a da ugovor koji je potpisao Šestak nije prošao Podravkinu

PBZ

Croatia osiguranje Premije: 2,2 mlrd. kn

4,5 %

Dobit: 77 mil. kn

21,4 %

Croatia osiguranje u prvih je devet mjeseci ostvarila 77 milijuna dobiti nakon oporezivanja, što je 21,4 posto manje nego u istom razdoblju lani, objavljeno je u petak na Zagrebačkoj burzi. Dobit u životnim osiguranjima prepolovljena je u odnosu na prošlo razdoblje i iznosila je 5 milijuna kuna. Dobit od neživotnih osiguranja pala je 18 posto, na 71,9 milijuna kuna.

Ukupne zarađene premije smanjene su 4,5 posto i na kraju rujna ove godine iznosile su 2,2 milijarde kuna. Međutim, treći kvartal ove godine bio je uspješan za hrvatskog osiguratelja jer je Croatia osiguranje u trećem kvartalu zabilježilo znatan rast dobiti i premija. Tako je ukupna dobit u trećem kvartalu povećana 166 posto i iznosila je 19,9 milijuna kuna, što znači da je ukupna razlika za prvih devet mjeseci nastala u prethodna dva kvartala. A. P.

Dobit 785,34 mil. kn

5,62%

Neto prihod od kamata 1,62 mlrd. kn 5,38% Grupa Privredne banke Zagreb zaradila je u devet mjeseci ove godine 5,62 posto više nego u istom prošlogodišnjem periodu odnosno 785,34 milijuna kuna. Na razini same banke neto dobit je iznosila 552,8 milijuna kuna, 282 posto manje nego u istom periodu lani. Za razliku od Zabe, koja je svoje rezervacije udvostručila, PBZ je

rezervacije za gubitke smanjio 28,52 posto, na 273,92 milijuna kuna. Neto prihodi od kamata porasli su 5,38 posto, na 1,62 milijarde kuna, prije svega zahvaljujući čak 24,62 posto manjim kamatnim rashodima, dok su prihodi od kamata zabilježili pad gotovo 10 posto, na 2,82 milijuna kuna. Prihodi od kamata od građana zabilježili su tek neznatan pad od 1,61 posto, na 1,567 milijardi kuna, u odnosu na isti period lani, dok su prihodi od kamata od poduzeća pali gotovo 15 posto, na 680,2 milijuna kuna. Gotovo 18 posto

pali su i ostali prihodi od kamata, na 523,24 milijuna kuna. Neto prihodi od provizija i naknada porasli su 4,73 posto u odnosu na isti prošlogodišnji period, na 803,32 milijuna kuna, zbog prihoda od naknada za upravljanje imovinom te zbog brokerskih i konzultantskih usluga. Banka je na tečajnim razlikama ostvarila dobit od 95,07 milijuna kuna, 58,81 posto manju nego u istom razdoblju lani. Ukupni kapital i rezerve banke iznosili su 11,074 milijarde kuna ili 4,56 posto više nego potkraj 2009. J. J.

'OTP nas ne može ZABA Udvostručene kupimo dionice' rezervacije Miroslav Vitković, predsjednik Podravkine Uprave, gdje, čini se, očekuju da će OTP 10,64-postotni udjel u Podravki pokušati prodati strateškom partneru, a ako ne uspije, pričekat će bolja vremena za prodaju snimio saša ćetković

proceduru, a u sudskom bi sporu OTP morao pojasniti svoju ulogu u obmani HNB-a kada je Podravka otvarala depozitni račun u Mađarskoj. Zbog tih i sličnih "kvaka 22", ali i zbog toga što i Podravki i OTPu ne bi odgovarala prodaja 10-ak posto Podravkinih dionica na burzi, jer bi to dodatno srušilo njihovu cijenu, dogovorili su se da nijedan potez neće vući bez dogovora s drugom stranom. Dojam je

da su Podravkina Uprava i Nadzorni odbor zaigrali na kartu da će OTP pokušati pronaći strateškog partnera kojemu bi prodao Podravkine dionice po cijeni višoj od sadašnje tržišne ili će se odlučiti zadržati ih čime će steći pravo imenovanja jednog člana Nadzornog odbora, a potom će čekati bolja vremena za prodaju Podravkinih dionica. U sjeni tih najnovijih događaja u raspetljavanju

Dobit 838,14 mil. kn

24,14%

Podravkine afere Spice ostali su rezultati poslovanja koprivničke kompanije u prvih devet mjeseci koje je predstavila članica Podravkine Uprave Lidija Kljajić. Unatoč godini koja je bila naporna, stresna i izazovna, Lidija Kljajić je istaknula kako s ponosom može reći da su ostvarili neto dobit u iznosu 82,3 milijuna kuna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine Podravkina neto dobit porasla je 95 posto. Istodobno su joj operativni troškovi bili niži za 115,3 milijuna kuna, odnosno 5 posto, pa je Podravkina operativna dobit porasla 29 posto.

Zagrebačka banka je u devet mjeseci ove godine ostvarila neto dobit u iznosu 838,14 milijuna kuna, 24,44 posto manju od one u istom periodu prošle godine. Glavni razlog padu dobiti jest rast rezervacija zbog loših kredita koji su posljedica kontinuiranog pada gospodarske aktivnosti od kraja 2008. godine. Tako su rezervacije za gubitke i troškovi vrijednosnih usklađivanja više nego udvostručeni i porasli su 103,26 posto, na 560 milijuna kuna.

Rast izvoza

Viπe kamata

Ukupni konsolidirani prihod pao je 3,4 posto, na 2,75 milijardi kuna, a prodaja je iznosila 2,59 milijardi kuna, što je pad 3 posto. Prodaja prehrane i pića iznosila je 2,08 milijardi kuna, a farmaceutike 514,9 milijuna kuna odnosno 2 posto manje nego lani. U Hrvatskoj je prodaja prehrane i pića pala 3 posto, a na inozemnim je tržištima porasla 3 posto. Prodaja farmaceutike u inozemstvu je porasla 10 posto. Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

Neto prihod od kamata 1,95 mlrd. kn 9,41%

Banka je ostvarila neto prihod od kamata u visini 1,95 milijardi kuna ili 9,41 posto viši od neto kamatnog prihoda iz istog perioda 2009. godine. Dok su ukupni prihodi od kamata pali 10,73 posto, na 3,76 milijardi kuna, kamatni su rashodi pali 25,52 posto. Neto prihod od provizija i naknada ostvaren je u iznosu od 689 milijuna kuna. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, provizije i naknade povećane su za 43 milijuna kuna ili 6,7 posto kao rezultat povećanih priho-

da od naknada upravljanja imovinom te brokerskih, konzultantskih i aranžerskih usluga u segmentu investicijskog bankarstva. Neto prihodi od trgovanja i ostali prihodi ostvareni su u iznosu od 270 milijuna kuna, što je 229 milijuna kuna ili 45,9 posto manje u odnosu na prvih devet mjeseci 2009. godine.

PoveÊani krediti

Ostvareni rezultat je pod utjecajem znatno niže volatilnosti kamatnih stopa na financijskom tržištu u odnosu na 2009. godinu i negativnog efekta vrednovanja derivativnih instrumenata. Ukupni troškovi poslovanja iznose 1.312 milijuna kuna i povećani su za 28 milijuna kuna (+2,2 posto). U izvještajnom razdoblju udjel troškova poslovanja u ukupnim poslovnim prihodima iznosi 45 posto. Neto krediti komitentima iznose 63,1 milijardu kuna i povećani su za 3,4 milijardi kuna ili 5,7 posto u odnosu na kraj prethodne godine. Neto krediti pravnim osobama i državi povećani su za 2,7 milijardi kuna, a neto krediti stanovništvu i obrtnicima za 0,7 milijardi kuna. J. J. / B.hr

Mlinar

rezultati

I.-IX. mjesec 2010. 10-11 business.hr Utorak 2/11/2010

lanjskoga gubitka od 9,8 milijuna kuna. "Pad prihoda poPrihod 138,13 mil. kn 30,18% sljedica je koncentriranja na Dobit 3,54 mil. kn (lani gub. 9,8 mil. kn) glavni biznis - pekarstvo i vlastitu maloprodaju - te napuštanje mlinskog biznisa", navodi Uprava, koja je u devet Ukupni prihodi Mlinara, kojega je lani od Agrokora pre- mjeseci uložila 34,2 milijuuzela osje ka Pekara Kruna kuna prije svega u nove trna, smanjeni su u prvih devet govine te pekarsku opremu. mjeseci 30,18 posto, na Dugoro ne obveze pove ane 141,67 milijuna kuna. No kako su 29,4%, na 39,66 milijuna su ukupni prihodi smanjekuna, a kratkoro ne 93,6%, ni stopom od 35,06 posto, na 117,7 mil. kuna. Kratkoro na 138,13 milijuna kuna, Mli- na potraživanja smanjena su nar je ostvario dobit u izno45,4%, na 36,4 mil. kuna. su 3,54 milijuna kuna nakon P. B.

Dukat Prihodi 1,76 mlrd. kn

5,89%

Dobit 112,12 mil. kn

11,4%

Ukupni prihodi Dukata smanjeni su u prvih devet mjeseci 5,89 posto, na 1,76 milijardi kuna, a neto dobit je smanjena 11,4 posto, na 112,12 milijuna kuna. Dukatovi prihodi od prodaje pali su 5,5 posto, na 1,73 milijuna kuna, pri emu je prihod s doma eg tržišta smanjen 5,3 posto, na 1,2 milijarde kuna, a sa stranih tržišta 5,9 posto, na

526,7 milijuna kuna. "Poslovanje u prvih devet mjeseci 2010. godine obilježili su nepovoljni tržišni uvjeti: kontinuirani pad kupovne mo i potroša a i promjene potroša kih navika, znatno promijenjena struktura prodaje u obliku pove ane kupnje bazi nih i jeftinijih mlije nih proizvoda, niže proizvo a ke cijene u odnosu na godinu prije te visok rast otkupne cijene svježeg sirovog mlijeka", objašnjava Uprava dodaju i kako do kraja godine o ekuju nastavak nepovoljnih uvjeta. P. B.

Agrokor Dobit Konzuma sk 27,7 posto uz 0,4 posto više Najve i maloprodajni lanac u Hrvatskoj ostvario je ak 160 milijuna kuna neto dobiti, a ostale lanice koncerna uglavnom su bilježile rast prihoda, pri emu je najvišu stopu ostvarila Jamnica - 8,3 posto Od svih tvrtki u Agrokorovom vlasništvu samo su Konzum i Belje u prvih devet mjeseci zabilježili dvostruki u inak u obliku rasta prihoda i dobiti. Najve i trgova ki maloprodajni lanac u Hrvatskoj zabilježio je u devet mjeseci ove godine 160,3 milijuna kuna dobiti odnosno 27,7 posto više nego u istom razdoblju lani. Prihod je rastao po mnogo manjoj stopi od 0,4 posto pa je Konzum u tri kvartala uprihodio 9,6 milijardi kuna. U Konzumu su objasnili da je to prije svega rezultat velikih napora svih zaposlenika, menadžmenta i Uprave u dijelu racionalizacije troškova i pove anju efikasnosti. Uz sva negativna kretanja u op em gospodarstvu koje su naveli u Konzumu, kao što je pad standarda hrvatskih gra ana, isti u da rast prometa u trgovini na malo 3,9 posto

IVICA TODORI , predsjednik Uprave Agrokora SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

mogu zahvaliti dobroj turisti koj sezoni.

Skuplje sirovine

Najve e prihode nakon Konzuma u Agrokorovom je oktetu zabilježila Jamnica. Taj proizvo a vode uprihodio je u prvih devet mjeseci 2010. godine 916,6 milijuna kuna, što je pove anje 8,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Dobit je pak pala 1,7 posto i iznosila je 91,5 milijuni kuna. U Jamnici su zadovoljni rezultatima koji joj i dalje osiguravaju lidersku poziciju u Hrvatskoj, ali isti u 10-postotni rast rashoda zbog rasta cijena repromaterijala, energije i sirovina. Najbliži Jamnici po veli ini prihoda je Ledo, koji je u prva tri kvartala ove godine uprihodio 912 milijuna kuna. Tvornica sladoleda i smrznutih proizvoda time je smanjila ukupne prihode 6,3

posto u odnosu na 2009., ali je isto tako 23,7 posto smanjila dobit. "Osnovni razlozi pada ukupnog prihoda su pad gospodarske aktivnosti i loši vremenski uvjeti u drugom i tre-

em tromjese ju koji imaju veliki utjecaj na sladoledarski biznis", izjavili su iz Uprave Leda. Smatraju, me utim, da je Ledo ostvario optimalan rezultat te najavljuju da e se za

bolje rezultate do kraja godine boriti lansiranjem novih proizvoda u zimskom asortimanu. Iako otežani uvjeti poslovanja u okruženju i dalje usporavaju naplatu potraživanja i podmirivanje ob-

Adris Prihod 2,4 mlrd. kn

5,2%

Dobit 431,4 mil. kn

27,4%

U prva tri ovogodišnja kvartala Adris grupa ostvarila je 2,4 milijarde kuna ukupnog prihoda, što je 5,2 posto manje nego lani u istom razdoblju. Dobit iznosi 431,4 milijuna kuna, što je 27,4 posto manje u odnosu na lanjski rezultat. Prihodi od prodaje robe i usluga iznose 2,1 milijardu kuna i također su 5,5 posto manji u odnosu na lani.

Iz grupe izvješćuju da je u duhanskom dijelu nekoliko uzastopnih promjena trošarinskog sustava uzrokovalo snažan pad profitabilnosti uz istodobni nagli rast maloprodajnih cijena. TDR je u prvih devet mjeseci ostvario 3,4 posto veću prodaju nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, uz istodobni pad operativne dobiti 34 posto. U turističkom dijelu Adris je ostvario jedan posto manje noćenja gostiju nego lani. Trenutačna popunjenost, kažu u Adrisu, upućuje na zadržavanje sličnih trendova do kra-

skočila više prihode Rezultati Agrokorovoh tvrtki TVRTKA

PRIHODI*

PROMJENA %

Konzum Tisak Jamnica Ledo Zvijezda Belje Žitnjak

9.585 2.218 916,6 912,2 677,6 887,4 33,6

+0,4 7 +8,3 -6,3 -0,8 +3,1 -58,5

DOBIT*

PROMJENA %

160,1 4,1 91,5 96,4 7,2 2,6 -2,04

+27,7 -62 -1,7 -23,7 -58,1 82 /

*u milijunima kuna Izvor: business.hr

veza, u Ledu tvrde da nemaju problema s likvidnošću te da uredno podmiruju obveze koje bi mogle utjecati na redovno poslovanje. Belje ima najbolji rezultat u sklopu koncerna. Prihodi su povećani tri posto, na 887,4 milijuna kuna, a dobit je rasla po stopi od 82 posto, pa je to prehrambeno poduzeće iz Darde prvih devet mjeseci ove godine završilo s dobiti od 2,6 milijuna kuna. U Belju kažu da su proizvodnja i prodaja beljskih proizvoda u promatranom razdoblju bili iznad plana pa su prodali proizvoda u vrijednosti 752,7 milijuna kuna.

Jeftinije ulje

Tisak je zabilježio najveći pad dobiti u koncernu, čak 62 posto. U Upravi priznaju da nije ostvaren planirani poslovni rezultat, a smatraju

da je to samo posljedica teškog uvjeta poslovanja jer stanovništvo sve manje kupuje tiskovine zbog pada kupovne moći, ali i racionalizacije mreže. Unatoč tome, Tisak je zabilježio rast prihoda 7 posto odnosno 2,2 milijarde kuna. Snažan pad dobiti od 58 posto zabilježila je i tvornica ulja Zvijezda. Ukupna dobit iznosila je 7,2 milijuna kuna, a prihodi u iznosu 677,6 milijuna kuna znače pad 0,8 posto u odnosu na prvih devet mjeseci 2009. godine. Smanjenje je, prema objašnjenju Uprave, rezultat nižih cijena sirovih ulja. Žitnjak je jedini gubitaš u Agrokoru, ali je u prvih devet mjeseci ove godine taj gubitak prepolovljen i iznosio je 2 milijuna kuna. Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

ja poslovne godine. U segmentu zdrave hrane Cromaris je ostvario gubitke zbog visokih troškova restrukturiranja, koji se očekuju i u idućoj godini. Ujedno je nadopunjen prodajni asortiman i proširena vlastita maloprodajna mreža. "Cromaris posluje u uvjetima pada subvencija, čije se potpuno ukidanje očekuje 2012. godine. Tvrtka je u početnoj fazi snažnog investicijskog ciklusa, vrijednog više od 20 milijuna eura, za čije je provođenje bila nužna dokapitalizacija", stoji u Adrisovu izvješću. M. G.

Croatia Airlines Prihod 1,09 mlrd. kn 7,75% Gubitak 108,8 mil. kn (lani gub 93,87mil. kn)

Croatia Airlines povećao je gubitak u prvih devet mjeseci oko 16 posto, s lanjskih 93,87 milijuna na 108,78 milijuna kuna, pa je ukupan prihod smanjen 7,75 posto, na 1,09 milijardi kuna. No, u trećem je kvartalu Croatia Airlines ostvario znatno bolje rezultate unatoč štrajku. Kvartalni prihodi CA grupe u trećem su kvartalu povećani sa 330 na

410 milijuna kuna i ostvarena je kvartalna dobit u iznosu 22,7 milijuna kuna nakon lanjskoga gubitka od 59,37 milijuna kuna. "Kao rezultat nastavka recesije, sporog oporavka europskoga gospodarstva, vulkanske krize koja je pogodila Europu u travnju te štrajka kabinskog osoblja broj putnika zrakoplovima Croatia Airlinesa smanjio se u prvih devet mjeseci 2010. osam posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, na 1,28 milijuna", navodi se u komentaru Uprave. P. B.

Petrokemija Posljupljenje plina povećalo troškove Prihodi 1,54 mlrd. kn

8,01%

Gubitak: 126,6 mil. kn (lani gub. 152,4 mil. kn)

Iako je Petrokemija u prvih devet mjeseci povećala proizvodnju 34,9 posto i prodaju gnojiva 18,7 posto te smanjila troškove (primjerice osoblja 20,2 posto), rast cijene siro-

vine, posebno plina, povećao je rashode. Ukupni prihod porastao je 8%, na 1,54 milijardi kuna, a ukupni rashodi 5,6 posto, na 1,67 milijardi kuna, pa je tvrtka zabilježila 126,56 milijuna kuna gubitka odnosno oko 25 milijuna kuna manje nego lani. "Zbog tržišnih razloga dio

postrojenja je zaustavljen i s tim se problemom ušlo i u zadnje tromjesečje 2010. godine. U trećem je tromjesečju ostvaren rast izvoza, ali u izvoznim je cijenama velik pritisak visokih troškova transporta koji onemogućuju pokrivanje pune cijene", navodi Uprava. P. B.

doga aji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 2/11/2010

ST Ĺ˝ELJEZARA

Popija : Za nas je Zlomrex vlasnik

Opatija/Zagreb. Ministar gospodarstva uro Popija izjavio je u petak u Opatiji da je za hrvatsku stranu poljski Zlomrex i dalje vlasnik Ĺželjezare u Splitu i stranka u postupku. "Zlomrex je upisan u knjigu dioni ara te nemamo drugih informacija da je netko drugi ve inski vlasnik", kazao je. Pitanje fonda Carlson je

NEZAPOSLENOST

U industriji 7,4 posto manje radnika Iako je ukupan broj zaposlenih u rujnu manji u odnosu na isti mjesec proĹĄle godine 6,3 posto, ukupna je industrijska proizvodnost pove ana 6,8 posto Broj zaposlenih u industriji u rujnu je smanjen u odnosu na kolovoz, i to 0,4 posto, pokazuju podaci DrĹžavnog zavoda za statistiku, ĹĄto se slaĹže s nedavno objavljenim podacima o rastu nezaposlenosti 1,3 posto u odnosu na kolovoz. Ukupan broj zaposlenih u rujnu manji je u odnosu na isti mjesec proĹĄle godine, i to 6,3 posto, a kada se usporedi prosje no kretanje broja zaposlenika, u industriji je u rujnu ove godine radilo ak 7,4 posto radnika manje. Usporedba tri kvartala ove godine s istim razdobljem proĹĄle pokazuje joĹĄ neĹĄto manji broj radnika - 7,6 posto.

Ve a proizvodnost

Unato tim brojkama, rasla je proizvodnost rada, pa je ukupna industrijska proizvodnost pove ana 6,8 posto. Proizvodnost je najviĹĄe pove ana u prera iva koj industriji, ije su pojedine grane dijelile i najviĹĄe otkaza: ukupna je proizvod-

pravne prirode te ga tako treba i rjeĹĄavati, rekao je Popija zamoljen da komentira tvrdnje britanskog fonda Carlson Private Equity po kojima je taj fond ve inski vlasnik Ĺ˝eljezare te bi s njim trebalo pregovarati. Fond Carlson u etvrtak se obratio HRT-u tvrde i da je taj fond zakoniti vlasnik 95,86% dionica Ĺ˝eljezare Split, jer su 8. rujna sa Zlomrexom sklopili ugovor o prodaji 223.060 dionica. Popija je, ina e, u Opatiji sudjelovao na 21. generalnoj skupĹĄtini UdruĹženja medite-

'Potrudit emo se da plin ne poskupi'

Zagreb. Premijerka Jadranka Kosor izjavila je da e Vlada u initi sve da plin za ku anstva ne poskupi drasti no, odnosno 30 posto. Kosor je najavila da e Vlada ovoga tjedna nastaviti pregovorati s Molom o plinskom poslovanju Ine i o cijeni plina. Istaknula je kako vjeruje da e pregovori biti uspjeĹĄni.

Izvoz porasta 13,5 posto

nost ve a 7 posto, a neke su industrijske grane znatnije pove ale svoju proizvodnost. Takva je, primjerice, farmaceutska proizvodnja, kojoj je proizvodnost rasla velikih 93,2 posto, a visoke postotke rasta proizvodnosti biljeĹže i proizvodnja metala (33,2%) i tekstilna proizvodnja (37,2%). Proizvodnost je rasla i u sektoru opskrbe elektri nom energijom (7,3%), a smanjena je u sektoru rudarstva i va enja (3,3 posto).

BROGRADNJA je rasla velikih 52,6 posto ostvarivĹĄi ukupan promet od 6,4 milijarde kuna ARHIVA BUSINESS.HR

OtpuĹĄtaju farmaceuti

U prvih devet mjeseci najviĹĄe je zaposlenih u odnosu na isto razdoblje 2009. izgubljeno u proizvodnji farmaceutskih pripravaka i proizvoda, ak 26,4 posto. Na drugom su mjestu metalci sa 21,3 posto manje radnika, a slijede i tekstilci sa 18,6 posto manje zaposlenih u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Neke su djelatnosti pak rasle u broju radnika. Tako je pove an broj zaposlenih u pomo nim usluĹžnim djelatnostima u rudarstvu, i to 9,1 posto, te u proizvodnji duhanskih proizvoda 3 posto. Rastao je i broj zaposlenih u proizvodnji ra unala i elektroni ke opreme (1,6%). I. U. G.

CIJENA ZA KU ANSTVA

ranskih gospodarskih komora (ASCAME), koja je okupila stotinjak predstavnika gospodarskih udruĹženja iz 15 sredozemnih zemalja. Na zemlje Sredozemlja, istaknuo je predsjednik HGK Nadan VidoĹĄevi , odnosi se 70% hrvatske vanjske trgovine. Planovi ASCAME-a su stvaranje zajedni ke turisti ke sredozemne marke, izdavanje publikacije sa zakonima vezanih uz gospodarstvo svih zemalja Sredozemlja te utemeljenje zajedni ke poslovne akademije. H

ROBNA RAZMJENA Dobrim rezultatima izvoza u prvih devet mjeseci, 46,7 milijardi kuna, najviĹĄe je pomogao rast izvoza proizvoda prera iva ke industrije (15,7 posto). Uvoz je smanjen 3,6 posto U prvih devet mjeseci ove godine ukupan je hrvatski izvoz iznosio 46,7 milijardi kuna, dok je uvoz bio gotovo dvostruko ve i - 80,9 milijardi kuna, pa je vanjskotrgovinski deficit iznosio 34,2 milijarde kuna, pokazuju podaci DrĹžavnog zavoda za statistiku. Prema tim podacima, pokrivenost uvoza izvozom u prvih devet mje-

seci iznosila je 57,8 posto. Po tim je brojkama izvoz u tri kvartala ove godine rastao 13,5 posto u odnosu na proĹĄlu godinu, a uvoz je smanjen 3,6 posto, ĹĄto zna i da je ukupan trgovinski deficit smanjen 20 posto u odnosu na 2009. godinu.

U Italiju 12% izvoza

Dobrim rezultatima izvoza

u prvih devet mjeseci najviĹĄe je pomogao rast izvoza proizvoda prera iva ke industrije, i to 15,7 posto. Prera iva ka je industrija u prvih devet mjeseci izvezla robe u vrijednosti 42,655 milijardi kuna. Najve i je rast zabiljeĹžila proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, odnosno brodogradnja, koja je rasla velikih 52,6

O drasti nom pove anju cijene plina za ku anstva mediji su po eli pisati nakon konferencije za novinare na kojoj je predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott izjavio da se Ina moĹže nastaviti baviti plinskim poslovanjem isklju ivo na trĹžiĹĄnim na elima. Pritom je podsjetio da uz plin s hrvatskih polja Ina i uvozi plin po cijeni od 2,2 do 2,4 kune po prostornome metru, a distributerima ga prodaje za 1,7 kuna po kubiku. Aldott smatra da bi ta cijena trebala biti barem jednaka uvoznoj cijeni plina. Z. D.

tao posto i ostvarila ukupan promet od 6,4 milijarde kuna. U istom je razdoblju uvoz proizvoda prera iva ke industrije smanjen 5,2 posto, a ukupno je ostvaren promet od 65,607 milijardi kuna. U prvih devet mjeseci najve i dio trgovine obavljao se s europskim zemljama: na ta trĹžiĹĄta odnosi se 39,935 milijardi kuna izvoza, od ukupno ostvarenih 46,7 milijardi, ĹĄto je pove anje od 12 posto u odnosu na isto razdoblje proĹĄle godine. NajviĹĄe smo izvozili u Italiju - 9,1 milijardu kuna, ĹĄto je pove anje od 12,1 posto u odnosu na prvih devet mjeseci 2009. godine, potom u BiH (5,4 milijarde kuna) te u Njema ku (5,01 milijardu kuna i porast 8,5 posto).

81% eurouvoza

Ĺ to se uvoza ti e, najviĹĄe se i uvozi s europskog trĹžiĹĄta 64,3 milijarde kuna od 80,9 ukupno, ĹĄto je i smanjenje od 7 posto. NajviĹĄe se uvozi iz Italije (11,8 milijardi i smanjenje od 6,6 posto), Njema ke (10,1 milijardu i smanjenje od 12,6 posto) te Slovenije (4,7 milijardi, smanjenje 3,3 posto). Iva UĹĄ umli Greti iva.gretic@business.hr

LOGISTIÂťKI PLANOVI

HĹ˝-Cargo u Sl. Brodu, Plo ama i Zagrebu

Zagreb. Na mjestu budu ega logisti kog centra u Sl. Brodu HĹ˝-Cargo dobio je 25-ogodiĹĄnju koncesiju za obavljanje prijevozne i logisti ke djelatnosti. Istaknuli su to, uz ostalo, predstavnici HĹ˝-Carga na nedavnoj konferenciji o transportu i logistici u Opatiji najavĹĄi preokret u poslovnoj orijenta-

ciji te prijelaz s klasi noga Ĺželjezni kog vozara u logisti ara. Centar u Sl. Brodu trebao bi biti dovrĹĄen do 2013. Planiraju usto i logisti ki centar u Plo ama, gdje e se generirati od 1,3 do 2 milijuna tona novih tereta. A vlasniĹĄtvo u budu em Cargo centru u Zagrebu podijelit e Cargo Centar Graz, Luka Rijeka, HĹ˝-Cargo te vode i ĹĄpediteri i cestovni prijevoznici. Vrijednost investicije bit e oko 250 mil. eura, a u planu je izravno zapoĹĄljavanje viĹĄe od 1000 radnika, priop ili su iz HĹ˝-Carga. B.hr

OBLJETNICA TERMOPLINA

Kosor: Za plinofikaciju 210 mil. eura

VaraĹždin. VaraĹždinski distributer plina Termoplin u petak je obiljeĹžio 40. godiĹĄnjicu osnivanja. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor, koja je bila na sve anosti, istaknula je da je od 2004. do 2010. u Hrvatskoj izgra eno oko 560 km plinske mreĹže i uloĹženo oko 370 mlijuna eura, a u slijede-

e etiri godine u plinofikaciju bit e uloĹženo joĹĄ 210 milijuna eura. Predsjednik Uprave Termoplina Ivan Topolnjak rekao je da lanice poslovnog sustava Termoplina za viĹĄe od 39 tisu a potroĹĄa a godiĹĄnje isporu uju viĹĄe od 120 milijuna prostornih metara plina. VaraĹždinski gradona elnik Ivan ehok istaknuo je da su ulaganja u energetiku i komunalnu infrastrukturu postigla da je VaraĹždin lider u privla enju investicija i da je stopa nezaposlenosti u VaraĹždinu (5,5%) najniĹža u ovom dijelu Europe. H

DEVIZNI DEPOZITI PORASLI 5,7%

Ĺ tednja graÄ&#x2018;ana veÄ&#x2021;a za 6,5 mlrd. kuna Hrvatski su gra ani na kraju rujna 2010. u bankama imali ukupno 136,5 milijardi kuna ĹĄtednih i oro enih depozita, ĹĄto je 6,5 milijardi ili oko 5% viĹĄe nego na kraju 2009. godine. Doda li se tome novac na Ĺžiro i teku im ra unima, sredstva stanovniĹĄtva u bankama iznose ukupno 151,6 miliOGLAS

jardi kuna, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB) prikupljeni u povodu Svjetskog dana ĹĄtednje 31. listopada. Po podacima za rujan, na stanovniĹĄtvo se odnosilo oko tri etvrtine ĹĄtednih i oro enih depozita, koji ipak rastu neĹĄto sporije nego prije krize.

U ukupnim depozitima stanovniĹĄtva gotovo 86% (ili neĹĄto viĹĄe od 117 milijardi kuna) su devizni depoziti, a samo 14% ili 19,4 milijarde kuna su depoziti u kunama. U 9 mjeseci devizni su depoziti stanovniĹĄtva porasli 5,7% ili 6,3 milijarde kuna, dok su kunski pove ani 1,2% ili za 232 milijuna.

Na ĹĄtednju u eurima odnosi se gotovo 81% svih ĹĄtednih i oro enih depozita, a depoziti u kunama imaju udjel 12,3%. Najve i dio novca stanovniĹĄtva u bankama odnosi se na oro ene depozite, ak 77,3% ili 117,2 mlrd. kuna, a ĹĄtednih je 19,3 milijarde kuna ili 12,7%. H

doga aji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 2/11/2010

KONFERENCIJA

O poduzetni kim iskustvima iz šest zemalja

Osijek. Po najnovijim istraživanjima regionalne konkurentnosti u Hrvatskoj, panonska regija je na dnu, a pet slavonskih županija na dnu panonske regije, istaknula je Slavica Singer s osje koga Ekonomskog fakulteta na 4. me unarodnoj konferenciji o poduzetništvu, koja je u Osijeku okupila oko 180 sudionika i 25 izlaga a

iz šest zemalja u organizaciji osje kog Poduzetni kog inkubatora BIOS i osje kog Centra za poduzetništvo. Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Tihana Kralji kazala je kako svota u prora unu namijenjena poticanju poduzetnišva ove godine iznosi 326 milijuna kuna. Na konferenciji je, uz ostalo, bilo rije i o poboljšanju konkurentnosti putem elektroni kog poslovanja, organizacijskoj kulturi kao izvoru konurentske prednosti te uspostavljanju inovacijske klime. H

POLJOPRIVREDNE PROGNOZE

Skuplje žitarice i povrće, voće jeftinije U 2010. o ekuje se rast cijena svih grupa biljnih proizvoda osim vo a, cvije a i sadnica. Prve procjene Državnoga zavoda za statistiku upu uju na rast cijena žitarica 52,8%, povr a 33%, krumpira 42,8%, krmiva 17,8%, maslinova ulja 2,5 % i vina 1,7%. Cijene vo a padaju OGLAS

16%, a cvije a i sadnica 2,7%. Prognoza se dobiva na temelju kretanja cijena poljop. proizvoda od sije nja do rujna teku e godine i procjene kretanja cijena od listopada do prosinca, a bazna je 2005. O ekuje se rast cijena sto nih proizvoda u prosjeku 3,9%, a kod žive stoke i peradi pad

9,5%. Najviše e pojeftiniti svinje, perad i goveda, a mlijeko e poskupjeti 1,1%. O ekuje se i porast cijena svih inputa osim sjemena, koje bi trebalo biti jeftinije 5,5%. Gnojivo poskupljuje 53,7%, sredstva za zaštitu bilja 43,1%, a veterinarske usluge 14,8%. M. G.

ZAGREB AUTO WEEK

U Westgateu najnoviji modeli 20 automarki

Zagreb. Najve a ovogodišnja automobilska izložba u Hrvatskoj održat e se u Westgate Shopping Cityju od 6. do 14. studenoga, a na njoj e svoje najnovije modele predstaviti 20-ak marki koje zauzimaju više od 80 posto tržišnog udjela. "Na ovom projektu radimo gotovo godinu dana. Od-

lu ili smo se na posve nov na in predstavljanja automobila u shopping centru te na taj na in spojiti dvije strasti - kupovanje i uživanje u novim modelima automobila. Takav nam je koncept omogu io da posjetiteljima osiguramo besplatan ulaz i besplatan parking. Vjerujem kako e sve to privu i izme u 150 i 200 tisu a gostiju", istaknuo je Zvonko Zemlji , voditelj projekta Zagreb Auto Week. Dodao je da takvu manifestaciju planiraju u budu nosti održavati dvaput godišnje - u svibnju i studenome. H. R.

U devet mjeseci 4,6 posto više stranaca TURIZAM Pad dolazaka i no enja doma ih turista (gotovo 6%) poja anim su brojkama nadoknadili stranci, koji su ostvarili 3,6 posto više no enja Kao što su mnogi najavljivali, turisti ka se sezona ove godine produljila na dobro popunjen deveti mjesec, koji je prema prvim podacima Državnoga zavoda za statistiku ostvario porast fizi kih pokazatelja u odnosu na isti lanjski mjesec. Ukupan broj dolazak u rujnu ve i je 4,8 posto, a broj no enja 2,8 posto.

Kolovoški prosjek

Ujedno je ukupan rast dolazaka i no enja za prvih devet mjeseci u odnosu na prošlu godinu ostao gotovo identi an postocima kojima je sezona sumirana i na kraju kolovoza - u ovoj godini (od sije nja do rujna) ostvarili smo rast dolazaka od 3,2 posto i rast broja no enja od 2,7 posto. (Za prvih osam mjeseci brojke su bile gotovo identi ne - 3 posto više dolazaka i tako er 2,7 posto više no enja). I na kraju rujna vidljiv je pad dolazaka i no enja doma ih turista, koji su s dru-

ge strane poja anim brojevima nadoknadili stranci. U prvih devet mjeseci stranih turista bilo je 4,6 posto više nego lani i ostvarili su 3,6 posto više no enja. Doma ih je turista bilo gotovo šest posto manje i ostvarili su 5,7 posto manje no enja. U strukturi dolazaka doma i gosti ine 12,5 posto gostiju, a strani 87,5 posto, dok u no enjima doma i ostvaruju udjel od 8,9 posto, a strani gosti 91,9 posto.

Doma ih 11,2%

Promatraju i samo rujan, broj doma ih turista pao je 1,2 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, a ostvarili su i pad broja no enja od 2,4 posto. Strani su turisti ostvarili 5,6 posto više dolazaka i 3,2 više no enja. U strukturi dolazaka doma i su gosti u rujnu ostvarili udjel od 11,2 posto u odnosu na 88,8 posto stranaca. U broju no enja doma i ine samo 6,8 posto, dok 93,2 posto ostvaruju stranci. M. G.

karijere, znanje i posao Utorak 2/11/2010

Država se ma ehinski odnosi prema znanstvenicima

MARKO PAVI , Business.hr-ov stipendist, u znanstvenoistraživa koj ekspediciji na Antarktici 2007. godine

EU STIPENDIJA 'Sustav znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj je na izdisaju', isti e Marko Pavi , dobitnik Business.hr-ove stipendije Algebrinog programa za voditelja izrade i provedbe projekata EU fondova, ina e mladi znanstvenik iz podru ja oceanografije i klimatskih promjena

suradnji s u ilištem Algebra Business.hr i EduCentarMojPosao dodijelili su dvije stipendije za voditelja izrade i provedbe projekata koji se financiraju novcem EU fondova. Na stipendijski natje aj, koji je bio otvoren od 11. do 21. listopada, stiglo je 400 prijava gotovo 90 posto visoko obrazovanih kandidata, od kojih 20 posto ima i viši stupanj obrazovanja. Kriteriji za dodjelu stipendije bili su što brža primjena znanja i vještina ste enih u školo-

vanju, mogu i utjecaj ste enoga znanja na trenuta no poslovno i privatno okruženje kandidata, dosadašnja relevantnost u programima i projektima šire društvene zajednice te posredno prenošenje znanja na druge potencijalne korisnike novca iz EU fondova. Dobitnica stipendije EduCentra-MojPosao je Ines Peri , pravnica iz Osijeka, a stipendiju Business.hr-a osvojio je Marko Pavi , mladi znanstvenik iz podru ja oceanografije i klimatskih promjena. Bilo je zanimljivo doznati koja podru ja

ARHIVA BUSINESS.HR

dobitnik naše nagrade Marko Pavi vidi kao najve i potencijal razvoja zemlje. Što o ekujete od stipendije Business.hr-a? - Najljepša hvala Business.hr-u na stipendiji, Sretan sam što je komisija prepoznala moj dosadašnji rad i po aš en što sam jedan od dvojice kandidata nagra enih sudjelovanjem u Algebrinu programu voditelja izrade i provedbe projekata EU fondova. Stipendija e mi omogu iti nešto što nisam imao priliku dobiti kroz formalno sveu ilišno

> karijere > znanje > posao

Roko Palmić - novo pojačanje u Lošinj Hotels & Villasu

Vesna Hocenski glasnogovornica LH&V-a

business.hr Utorak 2/11/2010

Što planirate nakon stjecanja doktorata? - Karijeru sam počeo kao

Roko Palmić novi je savjetnik za unapređivanje prodaje i marketinga Lošinj Hotels & Villasa. Palmić je prije toga obnašao dužnost direktora prodaje i marketinga prestižnog zagrebačkog hotela The Regent Esplanade, gdje je proveo nešto manje od šest godina. U The Regent došao je iz Beča s pozicije direktora prodaje i marke-

16-17

obrazovanje. Naime, dosadašnji studiji dali su mi izuzetno kvalitetno stručno i znanstveno obrazovanje, ali to je, nažalost, limit hrvatskih studija, posebice na doktorskoj razini. Ukazuje to na nužnost reforme sveučilišta i načina studiranja, ali i na dobar trenutak pokretanja ovakvog programa jer na tržištu nedostaje kadra koji zna izraditi EU projekte i upravljati njima. Program se čini vrlo primjenjivim i praktičnim i dat ću sve od sebe da maksimalno iskoristim pruženu priliku te stečeno znanje primijenim u budućim prijavama EU projekata.

KARIJERE

znanstvenik iz područja oceanografije i klimatskih promjena, ali ubrzo sam upoznao čari projekata i njihova vođenja. Smatram kako transfer tehnologija i njihov razvoj mogu biti temelj budućega hrvatskoga gospodarstva, koje se itekako može financirati novcem iz EU fondovima. Stoga karijeru nakon stjecanja doktorata želim nastaviti kroz to područje, s naglaskom na izradi projekata koje će financirati EU, a odnose se na zaštitu okoliša i vodnoga gospodarstva, te kroz projekte iz obnovljivih izvora energije posredno utjecati na smanjenje posljedica klimatskih promjena. U Hrvatskoj, nažalost, postoji velik razdor, nepovjerenje, predrasude i nesuradnja

Član uprave Algebre Mislav Balković i predavači Mladen Vojković i Ana Fres prvog dana programa obrazovanja arhiva business.hr

tinga jednog od vodećih austrijskih luksuznih hotela - Hotel Sacher Wien. Bit će zadužen za otvorenje zagrebačkog LH&V proacitve sales predstavništva, gdje će se gosti moći upoznati s LH&V ponudama i uslugom te ostvariti brojne promotivne pogodnosti pri rezervaciji. Usto, sudjelovat će u razvoju strategije za obnavljanje i osmišljavanje

između gospodarstva i znanosti. Pomaci su mali i čini se kao da živimo u dvije različite zajednice i govorimo dvama različitim jezicima. U budućnosti bih volio stvarati mostove između tih zajednica te pridonijeti većem transferu tehnologije iz znanosti u gospodarstvo, ali i ulaganju realnog sektora u znanost i istraživanje, što je sada minimalno u Hrvatskoj. U kojim bi područjima Hrvatska korištenjem novca iz fondova EU mogla najviše pridonijeti poticanju gospodarstva? - Najveća ulaganja u bližoj budućnosti očekujem u području energetike, zaštite okoliša, vodnoga gospodarstva, prometa i poljo-

ponude hotela i vila iz LH&V grupacije, čija je rekonstrukcija i dokategorizacija u planu 2013. godinu. S. H. B.

privrede radi usklađivanja s normama i politikama EU (npr. EU uredba o vodama, 20% obnovljivih izvora do 2020. Itd). Obnovljivi izvori energije trenutačno su zanemarivi u udjelu proizvodnje, ali oni nude veliku perspektivu i mnogo je zahtjeva za dozvole i implementaciju. Takvi projekti potiču osnivanje manjih i srednjih visokotehnoloških tvrtki koje mogu biti temelj gospodarskog razvoja. Biomasa i geotermalna energija u istočnom dijelu Hrvatske te energija vjetra i Sunca u južnom pružaju velike mogućnosti i mogu pokrenuti razvoj lokalnih zajednica u skladu s ciljevima strukturalnih i kohezijskih fondova od kojih će većina novca otići na regionalni razvoj. Također, veći energetski projekti poput gradnje termo ili nuklearnih elektrana ili gradnje protočnih hidroelektrana na Savi mogu pokrenuti novi investicijski ciklus ne samo u građevinskom sektoru nego i u svim s njim povezanim sektorima. Uređenje sustava kanala, zaštita od poplava, odvodnja i izrada pročistača vode te sustavi navodnjavanja projekti su vrlo izgledni za financiranje novcem iz EU fondova. Takvi projekti mogu pokrenuti investicijski ciklus u građevinskom sektoru koji pomalo posustaje nakon završetka većine autocesta te zbog smanjenja potražnje za nekretninama. Iako je tendencija u EU smanjenje budžeta za poljoprivredu i povećanje za regionalni razvoj, poljoprivreda odnosno ruralni razvoj i dalje čine veliki dio proračuna Unije. S obzirom na čistoću i kvalitetu naše hrane, te

Lošinj hotels and Villas imenovao je Vesnu Hocenski voditeljicom odnosa s javnošću hotelske grupacije. Hocenski se pridružila LH&V-u u veljači ove godine, a na mjesto PR menadžerice dolazi iz TZ Grada Mali Lošinj, gdje je gotovo šest godina radila kao stručna suradnica. S. H. B.

veliku potrebu za zdravom i ekološkom hranom na tržištu EU, veliki pomaci mogli bi se napraviti upravo na tom području, što bi značilo i reformu poljoprivrednog sektora. Do ulaska Hrvatske u EU kroz IPA program Unija će u Hrvatsku investirati više od 900 milijuna eura. Kako će taj novac utjecati na Hrvatsku, a kako na EU? - Pretpristupni fondovi samo su priprema hrvatskih institucija i civilnog društva za pravila korištenja novca iz fondova EU nakon ulaska u Uniju. Kroz IPA program zasad dobivamo oko 150 milijuna eura godišnje. Veliki skok u financiranju bit će nakon ulaska u EU, gdje nam je alocirano 1,5 milijardi eura za 2012. odnosno 2 milijarde eura za 2013. godinu u strukturalnim i kohezijskim fondovima. O nama samima, našim resursima i kvaliteti projekata ovisi koliko ćemo biti uspješni u povlačenju novca iz zajedničke blagajne, posebice zato što ćemo u nju godišnje trebati uplaćivati oko 600 milijuna eura. Lani sam suorganizirao okrugli stol o strukturalnim i kohezijskim fondovima EU, a jedan od predavača bio je i gospodin Palicarasky. On je sudjelovao u izradi mnogi bugarskih projekata i upozorio nas je na bugarska iskustva, jer su u prvoj godini povukli samo jedan posto alociranog novca, što se i nama može dogoditi. To je scenarij kojeg se moramo bojati i zato trebamo svim snagama raditi na osposobljavanju dovoljnog broja ljudi i projekata kako bismo i dobili namijenjeni novac.

OGLAS

LJUDSKI POTENCIJALI

Konferencija - Educa plus Centar za razvoj ljudskih potencijala Hrvatske gospodarske komore održat će 10. i 11. studenoga osmu međunarodnu konferenciju Educa plus o cjeloživotnom učenju i razvoju ljudskih potencijala, a tema joj je poticanje poduzetnosti zaposlenika. Prvog dana konferencije naglasak će biti na preduvjetima koje tvrtke osiguravaju kako bi se potaknule poduzetno ponašanje zaposlenika koje u sustavno

uređenim organizacijama dovodi i do internog poduzetništva. Drugog dana bit će riječi o senzibilizirati stručnjaka iz područja razvoja i upravljanja ljudskim potencijalima te poduzetnika za nužnost stjecanja poduzetničkih kompetencija i upoznavanja sa strategijom učenja za poduzetništvo 2010.-2014. te akcijskim planom. Sudjelovanje je besplatno. S. H. B.

Novim zakonima o znanosti i visokom obrazovanju ide se u birokratsko skraÊivanje rokova znanstvenim novacima bez ikakve reforme uzroka sadaπnjeg stanja Kako se država odnosi prema znanstvenicima? - Država se prema znanstvenicima, posebice mladima, odnosi maćehinski. Sustav znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj je na izdisaju i pred kolapsom. Nacrt novog zakonskog okvira koji predlaže Ministarstvo znanosti iskaz je želje da se nešto konačno uredi u sustavu i mi u MLAZ-u, udruzi Mladih Znanstvenika, to smo pozdravili. No, predložena rješenja mogu donijeti i nesagledivu štetu. Uzmite, primjerice, sustava znanstvenih novaka odnosno mladih znanstvenika. Unutar njega već sada više od polovice novaka ne uspijeva doktorirati u zadanim rokovima, a podsjećam vas da se znanstveni novaci regrutiraju iz redova 10 posto najuspješnijih studenata na dodiplomskim studijima. Razlog tome su prevelik broj

doktorskih studija upitne kvalitete, njihova loša organizacija te mentori s dostatnim znanstvenim, ali ne i profesionalnim vještinama vođenja mladih ljudi. Novim zakonima o znanosti i visokom obrazovanju ide se u birokratsko skraćivanje rokova znanstvenim novacima bez ikakve reforme uzroka sadašnjeg lošeg stanja, a to su neadekvatni doktorski studiji. Stoga se nadamo da će Ministarstvo prihvatiti prijedloge koji smo im poslali za poboljšanje uvjeta rada i napredovanja mladih znanstvenika u Hrvatskoj. Mislim da su oni pokretačka snaga razvoja buduće ekonomije i da ih se ne smijemo olako odreći, odnosno da budu prisiljeni otići u inozemstvo i svoje znanje ugraditi u razvoj drugih gospodarstava. Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

DONACIJE

Zaklada Adris dodijelila više od tri milijuna kuna > karijere > znanje > posao

18-19

business.hr Utorak 2/11/2010

DOBITNICI donacija i stipendija arhiva business.hr

Zaklada Adris dodijelila je više od 3 milijuna kuna za 29 projekata, 30 donacija iz programa Dobrota i 23 stipendije. Sa 100.000 kuna nagradila je i 3. gimnaziju Split, čiji su učenici ove godine ostvarili najbolje rezultate na državnoj maturi, te sa 10.000 kuna Petru Lazić, koja je kao

maturantica zagrebačke 5. gimnazije postigla najbolji rezultat na državnoj maturi, a sada je studentica prve godine na PMF-u. Za pet projekata iz programa "Znanje i otkrića" dodijeljeno je 740.000 kuna, a za 11 projekata iz programa "Stvaralaštvo" 464.000 kuna.

Za 13 projekata iz područja "Ekologija i baština" izdvojeno je 721.000 kuna, dok je za 30 donacija iz programa "Dobrota" dodijeljeno 425.850 kuna. Usto, zaklada je za 23 stipendije izdvojila 555.000 kuna, a dosadašnjim je stipendistima osigurala još 95.000 kuna. Za nastavak projekta "Korak u život", kojim se stipendira studij djece iz dječjih domova i udomiteljskih obitelji, osigurano je 76.800 kuna. S. H. B

Konkurentsku predno usluga Kristina Horbec, vlasnica agencije za mystery shopping Heraklee

ećinu kupaca nitko ne pozdravi kad uđu u trgovinu, rijetki ih prodavači dočekuju osmijehom, a premalo je i dodatnih proizvoda. To su samo neka od obilježja domaće uslužne djelatnosti, koja se slabo brine za svoje zaposlenike. Kristina Horbec, vlasnica agencije za mystery shopping Heraklee, komentirala je kvalitetu usluge u hrvatskoj uslužnoj djelatnosti. Kako ocjenjujete uslugu prodavača u vrijeme recesije? - Mnoge su tvrtke režući troškove pogriješile jer je nedostatak osoblja rezultirao lošijom uslugom, a preostali zaposlenici nisu dovoljno motivirani za pružanje dodatnih usluga. Tko su najlošiji hrvatski prodavači? - Rijetko se tko smiješi, jako ih malo nudi dodatne proizvode, a još smo slabiji u follow upu. Kad šaljemo tajne kupce, a zapravo šaljemo potencijalne klijente, zastrašujuća je stopa konverzije u prave klijente - jedan od 200! Gledajući po djelatnostima, naši turistič-

ARHIVA BUSINESS.HR

ki djelatnici imaju najviše prostora za poboljšanja, a od njih su bolji djelatnici u bankama, autosalonima, osiguratelji jer godinama ulažu u uslugu. Koliko je važna kvaliteta usluge u današnjem poslovanju? - Presudna je zbog sve veće konkurencije i jednostavna kopiranja proizvoda. Ono što se ne može kopirati jesu ljudi i usluga. Ako stavimo zaposlenike na prvo mjesto, onda će i oni kupce staviti na prvo mjesto. Zaposlenici će nam biti najbolji i najjeftiniji odjel istraživanja tržišta, a kupci najbolji i besplatni prodavači. Tek tada imamo na čemu graditi konkurentsku prednost. Koliko su to prepoznale domaće tvrtke? - Uvijek to prepoznaju oni koju su lideri i koji to žele biti. Jedna ste od predavačica i na novootvorenoj Call Centar akademiji. Što predajete? - Predajem odnose s korisnicima jer danas je svaki posao pitanje odnosa. Odnos menadžmenta prema zaposlenicima definira nji-

prodaja U procesu prodaje često se zanemaruju ljudi. Mnoge tvrtke smanjuju broj zaposlenih, što rezultira lošijom uslugom i nezadovoljstvom kupaca, objašnjava Kristina Horbec, vlasnica Heraklee, prve i jedine agencije u Hrvatskoj specijalizirane za mystery shopping i najveće takve na Balkanu

BUDUĆNOST PROJEKTIRANJA

Otvoren najveći KNX edukacijski centar HFC grupa i Tehnomobil d.o.o. otvorili su najveći KNX edukacijski centar u Hrvatskoj. Centar je pokrenut radi edukacije i prekvalifikacije inženjera, tehničara i instalatera, stručnog usavršavanja elektroprojektanata o

novom načinu projektiranja elektroinstalacija, savjetovanja i konzaltinga institucija, i to zbog uvođenja KNX normi u zakonske norme te savjetovanja i konzaltinga investitora i izvođača radi implementacije KNX normi. Polaznici će imati priliku upoznati se s prednostima te načinima implementacije KNX tehnologije, s planiranjem i projektiranjem KNX instalacija te spajanjem i puštanjem u pogon KNX elemenata. S. H. B.

TEHOLOGIJA

Hrvatski Croz na listi 50 vodećih tehnoloških tvrtki Tehnološka tvrtka Croz jedina se iz Hrvatske ove godine plasirala na listu 50 vodećih tehnoloških tvrtki s najbržim rastom u srednjoj Europi temeljem natječaja konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte "Fast 50", izvijestili su iz hrvatskog ureda Deloittea. Natječaj je ove godine na razini srednje

Europe proveo jedanaestu godinu za redom, a u Hrvatskoj treći put. Vodeća na listi, poljska tvrtka Netmedia, u proteklih je pet godina ostvarila ukupan rast od 15.000 posto. Po sektorima, najviše tvrtki na listi bavi se razvojem softvera i nekom vrstom internetskih usluga .S. H. B.

nost donosi kvalitetna hov odnos prema kupcima, a upravo to osigurava dugotrajnu konkurentsku prednost. To možemo postići tako da usvojimo potrebna znanja i vještine te da se konkretno ponašamo. Na predavanjima govorim koje su to informacije, poučavam vještine i način ponašanja potreban za odličnu uslugu. Nakon osam godina napuštate menadžerski posao i krećete u nove poslovne pothvate. Je li drugi put sve lakše? - I jest i nije jer znam na što sve trebam paziti. Teže mi je ovaj put jer ne ovisi sve o meni nego o lokalnoj upravi, zakonima… Čim je u pitanju državna administracija, znate kako to ide. Uza sve to, pod svjetlima pozornice sam od samog početka. Čemu služi Hitro.hr? - Deset dana im je trebalo da mi otvore tvrtku od mog prvog odlaska u njihov ured iako se u reklami ističu 24 sata. Ne rade stvari kako ih reklamiraju jer moraš sam u poreznu, zdravstveno, mirovinsko, banku, iako piše da oni to sve rade. Prvo ime tvrtke mi nisu prihvatili i službenica mi je rekla neka smislim više imena, pa sam joj javila osam novih. Onda mi je pak odbrusila da sam je previše angažirala i neka naziv skratim na tri riječi! Uglavnom, niz peripetija za koje je objašnjenje Hitro. hr-a da oni nisu dužni davati

objašnjenje! Počeli ste pripreme za otvaranje prvog drukčijeg mjesta za odmor u ovom dijelu Europe. Kako je nastala ta ideja? - Ideja mi se već dvije godine mota po glavi, ali nisam je znala realizirati. Onda sam ljeto provela u jednom takvome mjestu u Italiji. U ovom dijelu Europe postoji samo po jedno u Italiji, Španjolskoj i Grčkoj. Dakle, bit ćemo među prvima i konkurentni na europskoj razini. Ima još nekoliko takvih mjesta na Tajlandu i Baliju. U posljednjih deset godina u turizmu vlada trend alternativnog i joga odmora, potrebe za mirom i tišinom i odmorom od svih. U Njemačkoj i Velikoj Britaniji postoje specijalizirane turističke agencije za takva putovanja. Ideja je pružiti mir i tišinu ljudima te mjesto gdje će stati i razmisliti žive li život kakav žele, idu li u smjeru u kojem žele ili im je potreban zaokret - zato se i tvrtka zove Zaokret. Ako im je potrebno, kroz radionice iz raznih životnih područja (financije, odnosi, osobni razvoj…) i situacija (rastava, odlazak u mirovinu i sl.) pružit ćemo im potrebne informacije, poticaj i podršku uz odmor. Kolika je zapravo potreba na našem tržištu za takvim resortima? - Potreba postoji jer je

rezultat modernog načina života. No može se i pojačati odgovarajućim marketinškim pristupom, kao i sve.

kreće gospodarstvo, zapošljava druge, stvara novu vrijednost, puni proračun na sve strane…

Kako se država odnosi prema ženama poduzetnicima? - Jednako loše kao i prema muškim kolegama. Biti poduzetnik u Hrvatskoj odmah se povezuje s lopovom, privatnikom koji izrabljuje ljude, tajkunom, nikako s hrabrom osobom koja po-

Što savjetujete poduzetnicima početnicima? - Sigurno imaju nešto što žele probati, čak i ako imaju malu djecu. Ja imam malo dijete i znam što može biti prepreka, a što izgovor. Neka se okušaju i pokrenu ono što zaista žele, za početak uz trenutačni tzv. sigu-

OGLAS

ran posao. U prostorijama Heraklee 17 i 18. studenoga, od 17 do 21 sat, planiram održati radionicu o temi kako pokrenuti i voditi mali biznis, kako izgraditi brend s nula kuna, kako organizirati event za pamćenje od 500 kn i druge gerila marketing stvari, kako zaista zaposliti i otpustiti ljude… Tko se želi okušati, vjerujem da mu mogu pomoći savjetima i kontaktima. Sanja HrvojeviÊ BeganoviÊ

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Atlantic grupa

815.00

823.00

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

269.00

269.99

269.00

1,684.57

1,725.00

1,685.00

0.30%

139.51

179.00

151.00

55.20

57.99

55.74

100.15

109.98

20.55

Atlantska plovidba d.d.

365 dana NajniĹža NajviĹĄa

Promet

1.10%

7,613

6,251,824.68

2,744.13

624.15

-0.37%

15,946

4,293,066.86

22,028.02

253.10

332.84

1,237

2,111,219.33

16,850.00

1,550.00

1,940.00

-14.69%

8,055

1,282,386.61

504.51

105.50

184.73

-0.64%

18,109

1,018,395.43

457.93

54.00

108.00

100.15

-4.62%

6,375

667,975.63

420.59

70.18

109.98

22.81

20.55

-4.64%

30,183

659,643.09

154.12

19.70

53.64

785.00

795.00

785.00

-1.26%

406

319,501.75

1,095.48

723.23

1,133.90

Viro tvornica ĹĄe era d.d.

302.00

317.00

306.70

1.22%

1,029

318,484.09

425.29

290.00

475.00

Jadroplov d.d.

148.08

154.00

148.08

-2.33%

1,783

268,589.75

242.36

124.01

205.99

1,498.56

1,540.00

1,498.56

-0.57%

172

261,139.10

237.64

1,490.00

3,750.00

Uljanik plovidba

563.07

577.00

570.00

-0.35%

424

241,887.96

330.60

533.13

736.00

Adris grupa

271.10

271.50

271.10

-0.88%

850

230,569.70

1,839.17

242.21

318.99

Kon ar

2,100.00

-0.53%

168,000.00

203.90

1,900.00

2,450.00

Jadranski naftovod

2,701.00

-1.06%

162,060.00

2,006.43

2,332.01

3,650.00

Ledo

5,460.01

5,600.00

5,460.01

-4.21%

110,782.08

1,202.13

5,220.00

7,679.00

276.43

284.89

276.43

-2.31%

365

102,503.14

1,498.25

240.00

400.00

Luka plo e

1,518.64

1,540.30

1,518.64

-3.21%

94,368.74

338.07

1,500.00

2,093.00

Adris grupa

305.00

305.01

305.00

-1.61%

300

91,500.30

2,932.85

271.89

373.00

Zagreba ka banka

215.00

216.00

215.00

-0.46%

377

81,147.58

13,770.40

200.00

280.00

Luka Rijeka

189.01

194.33

189.01

-0.52%

419

80,029.25

1,130.37

162.00

232.00

Kon ar - elektroindustrija

481.42

485.00

481.42

-0.34%

164

79,057.34

1,238.27

421.00

517.00

Dalekovod

257.50

261.52

257.50

-2.09%

305

78,862.80

590.66

252.53

407.41

Konzum

176.50

180.00

176.50

-6.54%

375

66,581.92

4,007.05

143.00

207.51

Tankerska plovidba

1,331.00

1,375.00

1,331.00

-1.41%

64,227.00

833.72

1,200.01

1,778.98

Liburnia riviera hoteli

2,470.99

2,520.00

2,500.01

-1.96%

62,453.04

756.61

1,413.01

2,890.00

Jadransko osiguranje

2,810.00

6.04%

56,200.00

351.25

2,300.00

3,350.00

454.10

460.00

454.10

-0.96%

120

54,968.60

623.76

250.05

497.02

1,017.00

1,054.76

1,020.20

0.02%

54,236.75

193.29

949.03

2,053.21

141.06

143.12

141.08

-4.35%

344

48,887.15

88.02

140.01

300.00

35.02

35.52

35.02

-1.88%

1,211

42,763.22

261.50

28.70

48.00

1,975.00

1,976.00

1,975.00

-1.10%

41,485.00

60.66

1,831.00

2,198.00

HG Spot

24.00

25.30

24.00

0.00%

1,585

38,372.37

7.92

20.08

109.19

Dubrovnik - Babin kuk

55.00

5.77%

694

38,170.00

97.08

50.00

165.00

495.00

0.00%

36,630.00

576.33

335.00

580.00

Fima validus

10.00

10.40

10.01

-6.97%

3,472

34,985.38

27.04

9.65

29.01

uro akovi holding

25.44

27.00

26.99

1.81%

1,128

29,675.52

87.37

22.36

50.96

Badel 1862

75.50

76.00

75.50

-6.77%

340

25,732.97

56.78

58.00

139.00

Slobodna Dalmacija

37.60

40.21

40.00

-4.58%

565

22,033.21

208.84

20.01

64.98

DIOKI d.d

88.00

94.49

-1.57%

193

17,066.35

381.93

70.07

150.96

Petrokemija Belje AD plastik Ingra

Institut gra evinarstva hrvatske

Podravka prehrambena industrija, d.d.

KraĹĄ, prehrambena industrija Tehnika Hidroelektra niskogradnja Dom holding Kon ar

BeliĹĄ e

HTP Kor ula

823.00

75.00

79.89

6.52%

207

15,882.94

34.07

72.10

170.00

akove ki mlinovi

3,399.99

0.00%

13,599.96

357.00

2,107.10

3,799.21

HUP - Zagreb

1,226.00

1,230.06

1,226.00

-0.33%

12,265.95

577.91

1,125.00

1,860.00

48.06

50.00

0.02%

241

11,972.16

243.71

45.05

69.90

Istraturist Umag d. d.

304.01

309.83

-1.61%

10,785.85

1,448.45

280.02

410.00

Turisthotel

Magma d.d.

Kutinska Petrokemija zabiljeĹžila je zadnjeg dana tjedna najve u stopu pada na Zagreba koj burzi. Zauzela je i visoko etvrto mjesto po kriteriju veli ine prometa jer se njome trgovalo u vrijednosti od 1,2 milijuna kuna. U prvih devet mjeseci ove godine Petrokemija je iskazala gubitak od 126 milijuna kuna, ĹĄto je ipak manje u odnosu na isto razdoblje proĹĄle godine. NO, ulaga i nisu bili spremni priznati da je to smanjenje ikakav uspjeh.

CROBEX: -1,25% TrĹž. kap. (mil kn)

Koli ina

Ina-industrija nafte d.d.

Tre ina ukupnog dioni kog prometa Zagreba ke burze u petak se odnosila na izdanje Atlantic grupe. Atlanticom se trgovalo u ukupnoj vrijednosti 6,2 milijuna kuna, ime je dionica samo potvrdila rast na tjednoj razini nakon objave zadovoljavaju ih poslovnih rezultata. U proteklih sedam trgovinskih dana cijena ove dionice pala je samo jednom. Zahvaljuju i rastu, njezina je cijena presko ila 320 kuna, razinu na kojoj je zadnji put bila prije viĹĄe od godinu dana.

Redovan promet: 19.836.184,01 kn Promjene Cijene

708.00

0.14%

8,496.00

279.49

543.15

850.00

Vaba d.d. banka VaraĹždin

61.14

62.00

61.14

-7.14%

111

6,863.94

107.93

53.99

73.00

OT-optima telekom d.d.

30.01

31.00

30.01

-3.19%

219

6,574.37

84.63

21.28

44.99

Maistra

64.34

-1.02%

100

6,434.00

704.16

61.00

78.00

Saponia

139.49

11.59%

6,277.05

91.86

105.25

186.00

Ericsson Nikola Tesla,

1,280.01

1,300.00

1,280.01

-0.40%

5,151.16

1,704.53

1,231.00

1,777.00

Imperial hoteljerstvo

175.03

185.01

175.03

-7.89%

4,525.45

111.29

150.00

214.95

Tisak

170.01

-1.73%

3,400.20

405.74

167.00

350.00

Kon ar - elektri ni aparati

669.50

-0.07%

3,347.50

17.66

570.25

895.01

Franck prehrambena industrija,

715.00

-0.69%

2,145.00

305.43

700.05

944.00

12.70

0.00%

165

2,095.50

49.69

11.50

16.39

1,999.94

0.00%

1,999.94

1,189.64

1,355.00

1,999.97

Ĺ˝itnjak

115.00

115.01

115.00

0.33%

1,955.12

23.65

76.10

164.00

IPK Kandit

172.02

0.01%

1,376.16

123.00

170.01

323.90

Centar banka

255.00

4.91%

1,275.00

15.94

240.00

279.98

Jadroagent

550.02

0.00%

1,100.04

60.97

503.37

620.00

Privredna banka Zagreb

480.00

1.44%

960.00

9,155.89

461.06

624.00

Prehrambeno-industrijski kombinat

207.00

0.00%

207.00

48.33

120.00

221.00

10.01

0.10%

30.03

6.73

10.00

19.00

Proficio Hrvatska poĹĄtanska banka

Lantea grupa

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com NanjiĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

62,80 10,05 95,15 160,00 264,50 16,00 31,71 0,76 175,10 105,66 4,98 16,10 90,00 42,50 2,73

63,10 10,30 102,90 165,10 267,10 16,30 31,71 0,78 176,00 106,00 5,01 16,20 90,00 43,90 2,76

62,90 10,23 99,26 165,00 266,54 16,06 31,71 0,77 175,10 106,00 5,01 16,11 90,00 43,20 2,73

62,86 10,14 98,85 164,88 266,35 16,14 31,71 0,77 175,15 37,70 5,00 16,11 90,00 43,46 2,76

36,11 37,00 37,00 81,00 0,37 1,50 3,53 0,40 2,85

36,99 38,00 37,20 81,01 0,37 1,51 3,55 0,40 2,85

36,50 37,15 37,20 81,00 0,37 1,51 3,55 0,40 2,85

0,36 0,37 0,37 0,81 0,37 1,50 3,55 0,40 2,85

38,90 84,25 39,90 92,06 33,50 31,50 96,60 96,41 35,70 80,00 22,50 7,90

39,00 84,31 40,10 92,50 33,90 32,97 96,60 96,50 35,72 81,00 22,50 7,90

39,00 84,31 40,10 92,06 33,50 32,50 96,60 96,41 35,70 81,00 22,50 7,90

38,90 84,26 39,91 92,22 33,89 32,46 96,60 96,44 35,72 80,31 22,50 7,90

480,00 745,00 97,00 3.040,00 93,63 87,00 90,52 81,90 85,00 1.940,00 432,00 17.300,00 200,00 8.000,00 1.249,00

483,00 780,00 97,03 3.090,00 94,60 88,10 91,27 82,20 85,10 1.950,00 432,00 17.950,00 200,00 8.000,00 1.249,00

482,00 779,00 97,02 3.061,00 94,19 87,66 91,14 82,09 85,07 1.944,00 432,00 17.605,00 200,00 8.000,00 1.249,00

481,08 779,10 97,02 3.061,37 94,08 87,66 90,95 82,09 85,07 1.943,75 432,00 17.595,45 200,00 8.000,00 1.249,00

189,00 3.300,00 466,00 3.600,00 91,50 1.850,00 1.900,00 15.450,00 85,50 3.102,00 151,00

189,00 3.310,00 475,00 3.700,00 93,50 1.850,00 1.900,00 15.450,00 85,50 3.150,00 159,00

189,00 3.305,74 469,21 3.636,81 93,50 1.850,00 1.900,00 15.450,00 85,50 3.138,00 156,06

189,00 3.305,74 469,21 3.636,81 57,57 1.850,00 1.900,00 15.450,00 52,64 3.138,00 156,06

LJUBLJANSKA BURZA KRKG KBMR TLSG MELR PETG ZVTG FINR NF1N SAVA SOS2E KDIR LKPG ZTOG KDHR NF2R

KRKA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR TELEKOM SLOVENIJE MERCATOR PETROL ZAVAROVALNICA TRIGLAV FINETOL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD SAVA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA KD ID LUKA KOPER ZITO KD GROUP NFD HOLDING

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ĹĄtete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ĹĄtete 2 REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna ĹĄtednja 3 HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD TRZNICA AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA PUT GP AD ISTOCNO SARAJEVO ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA F GRUPEX D.D. VELIKA KLADUSA METALNO DD ZENICA

NIS a.d. Novi Sad Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2011K AIK banka a.d. NiĹĄ Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2015K Imlek a.d. Beograd Sinteza a.d. Beograd Bambi Banat a.d. Beograd NAMA KUMANOVO Alfa plam a.d. Vranje AIK banka a.d. NiĹĄ

STOPANSKA BANKA SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog ALKALOID SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 02 RADE KONCAR SKOPJE ZK PELAGONIJA BITOLA CEMENTARNICA USJE SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 07 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Stil a.d. Kraljevo

445.146,25 174.526,08 140.360,30 100.905,20 45.813,70 38.254,46 29.807,40 27.612,34 22.244,00 18.622,41 13.214,10 10.633,60 9.540,00 8.953,48 8.608,85

0,00 % -3,91 % 0,46 % 0,00 % 1,37 % 0,67 % 1,43 % 0,00 % 0,00 %

84725 70720 31926 12060 25000 3230 840 3012 380

30.899,62 26.424,02 11.822,62 9.769,08 9.250,00 4.847,30 2.981,20 1.204,80 1.083,00

0,00 % 151065 -2,34 % 35550 0,25 % 62671 0,07 % 26979 -1,18 % 65945 0,00 % 49959 0,04 % 13337 0,01 % 12824 0,42 % 30936 1,25 % 10188 2,27 % 4350 -1,25 % 4993

5.876.535,00 2.995.359,72 2.500.923,90 2.488.086,74 2.235.161,10 1.621.688,50 1.288.354,20 1.236.788,80 1.105.015,20 818.168,00 97.875,00 39.444,70

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA STB TNB GRNT ALK RMDEN02 RADE ZPKO USJE RMDEN07 KMB STIL

7082 17216 1420 612 172 2370 940 35913 127 494 2643 660 106 206 3121

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS SJPT A2011 AIKB A2012 A2014 A2013 A2016 A2015 IMLK STZA BMBI NAMA ALFA AIKBPB

-0,03 % 1,29 % 2,30 % 2,61 % 1,31 % 0,44 % -3,00 % 1,05 % -0,01 % 0,09 % 0,20 % -0,98 % 2,27 % 0,26 % -1,09 %

Pivovarna laĹĄko +3,61% Makedonski Telekom Skopje +1,33% Petrol +1,31% TrĹžnice Banja Luke +0,67% Stil Kraljevo +0,81%

Telekom Slovenije

Okta Skopje -2,86% Garant Futog -2,21% Energopojekt holding Beograd -1,47% Luka Koper -0,98% Krka -0,03%

Bambi Banat

+2,30 -5,18

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1B FBIHKE FBIHK1A FBIHKD FBIHK1D FBIHK1E FBIHKH FBIHKC FBIHK1C FBIHKF GRPXRK1 METZRK2

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSRS-O-D RSRS-O-C RSRS-O-B RSDS-O-C HEDR-R-A TRZN-R-A ZPTP-R-A PTSA-R-A BLBP-R-A

Oznaka

Utorak 2/11/2010

business.hr

1,05 % 4,01 % 0,00 % 0,76 % 0,60 % 0,18 % 0,68 % 0,01 % -0,04 % -1,22 % 0,00 % -5,18 % 0,00 % 0,00 % 0,00 %

59495 28.622.045,00 20972 16.339.181,00 60969 5.915.315,14 996 3.049.120,00 18162 1.708.651,45 14077 1.233.962,95 13200 1.200.570,14 10430 856.169,02 9408 800.319,78 320 622.000,00 1355 585.360,00 33 580.650,00 2012 402.400,00 47 376.000,00 300 374.700,00

valuta: MKD - makedonski denar -0,53 % 0,17 % -2,21 % 1,02 % 0,21 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,97 % 0,81 %

4758 230 1158 124 6516 124 100 12 3452 40 729

899.262,00 760.320,00 543.350,00 450.965,00 375.108,29 229.400,00 190.000,00 185.400,00 181.728,77 125.520,00 113.771,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je KoriĹĄtenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu ĹĄtetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu proĹĄlog dana.

Cijena slovenskog Telekoma porasla je u petak 2,3 posto i premaĹĄila 99 eura. Tom se dionicom na Ljubljanskoj burzi trgovalo u iznosu od 140.360 eura, ĹĄto je bilo dovoljno za tre e mjesto na popisu najlikvidnijih. Najlikvidnija je tradicionalno bila Krka, a slijedila je Nova kreditna banka Maribor. Mercator se tako er naĹĄao u druĹĄtvu dionica iji je promet premaĹĄio 100.000 eura, a cijena mu je sko ila 2,61 posto i iznosila je 165 eura.

Samo su 33 dionica Bambi Banata u petak promijenile vlasnika pa je ukupan promet tom dionicom na Beogradskoj burzi iznosio 580.650 dinara. Osim toga, cijena dionica pala je viĹĄe od pet posto, na 17.605 dinara, a najniĹža po kojoj se tijekom dana trgovalo iznosila 17.300 dinara. Imlek je bio u minusu 1,22 posto uz ukupan promet 622.000 dinara. Beogradski indeks Belex 15 u petak je bio u plusu 0,08 posto i tjedan je zaklju io na razini od 635,49 bodova.

REGIONALNI INDEKSI +1,28% BIRS +0,05% 865,40 876,00 Belex15 +0,08% FIRS +2,71% 635,49 1.385,77 Belexline 0,00% MBI10 +0,44% 1.251,96 2.136,07 SASX10 MOSTE +0,54% 472,22 +0,57% 914,63 SASX30 NEX20 +0,59% 13.764,93 0,00% 911,11 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,07% WIG20 +0,47% 2.651,27 BUX +0,04% 23.194,84 -0,29% +0,40% ATX -1,08% 2.676,76 indeksa na zatvaranju u +1.11% Stanje Petak 29. listopada 2010.

FTSE100 5.692,36

DAX 6.617,07

CAC40

3.845,38

MICEX 1,523.39

AMERIÂťKI INDEKSI -0,11% S&P500 +0,11% 11.113,95 1.183,78 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,16% etvrtak 28. listopada 2010. 2.507,37 DJIA

investor 22 TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

ezultati fondova prošlog su se tjedna kretali u rasponu od -1,72 posto do ak +5,07 posto, a 59 od ukupno 93 fonda ostvarilo je porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dioni ki fond bio je tako Platinum Global Opportunity kojem je vrijednost porasla 5,07 posto, a slijedi ga Aureus US Equity s porastom 3,28 posto. Najve i gubitnik me u dioni kim fondovima je ZB euroaktiv kojem je vrijednost smanjena 1,72 posto, a iza njega je MP Bric HR s padom 1,28 posto. Od mješovitih fondova najuspješniji je bio Aureus Balanced, koji je ostvario porast vrijednosti 1,33 posto, a slijedi ga Erste Balanced s porastom 1,01 posto. Najve i pad u ovoj grupi zabilježili su KD Balanced (-0,35 posto) i C-Premium (-0,34 posto). Od obvezni kih fondova najuspješniji su bili HI-conservative (+0,15 posto) i ICF Fixed Income (+0,10 posto), a najve i je pad zabilježio OTP euro obvezni ki kojem je vrijednost smanjena 0,24 posto. Iza njega je ZB bond s padom 0,11 posto. Nov ani su fondovi po obi aju svi tjedan završili u plusu, a vrh ljestvice zauzimaju ICF Money Market (+0,14 posto) i Raiffeisen Cash (+0,08 posto). Promatramo li rezultate od po etka godine, najuspješniji dioni ki fond je MP-Mena HR kojem je vrijednost u 2010. uve ana 16 posto. Od mješovitih fondova vode i je Raiffeisen Prestige s prinosom u ovoj godini 8,19 posto. Od obvezni kih odnosno nov anih fondova najuspješniji su Erste Bond (+9,15 posto) i Erste EuroMoney (+3,63 posto).

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda DIONI KI

KD Energija NFD BRIC AC Rusija Raiffeisen World Platinum Global Opportunity OTP Europa Plus ZB BRIC+ Raiffeisen Emerging M. Aureus Equity MP-Mena HR KD Nova Europa ZB aktiv Platinum Blue Chip ZB trend PBZ I-Stock A1 KD Prvi izbor Ilirika JIE HPB Titan KD Victoria Capital Two ZB euroaktiv Ilirika BRIC AC G Dynamic EM Prospectus JIE VB High Equity C-Zenit Ilirika Gold NFD Nova Europa Poba Ico Equity

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn $ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

9,7561 28,0778 42,6094 99,8300 13,5560 109,5703 98,9300 55,7300 90,0484 452,5881 6,6051 99,6600 81,7125 127,9700 63,6413 79,9300 12,3930 161,8914 68,0989 13,6271 68,4800 101,4500 114,2980 10,8710 58,0393 48,9814 47,4819 100,0597 128,2628 5516,2100

1,08 0,98 0,84 0,82 0,79 0,76 0,62 0,61 0,57 0,50 0,49 0,45 0,44 0,34 0,34 0,30 0,29 0,27 0,24 0,20 0,18 0,13 0,12 0,09 0,07 0,07 0,07 0,06 0,05 0,04

2,47 -0,89 4,36 0,79 11,36 1,76 1,59 -0,30 -1,35 4,76 2,33 5,35 -0,88 0,46 5,31 1,42 2,92 4,16 1,35 -6,32 2,44 -0,01 8,88 0,60 -0,45 4,39 -4,48 N/A 5,11 1,08

6mj. % 12 mj. (%)

-1,53 -1,10 -6,23 -2,36 4,68 3,33 2,99 -4,96 -9,84 1,71 0,41 -2,03 -2,88 -1,85 -2,18 -8,67 2,39 -6,82 -5,06 -14,86 -7,22 -1,51 7,62 -1,63 -8,28 -2,07 -17,64 N/A 0,07 -6,31

N/A 12,21 10,33 8,79 0,54 7,48 N/A 8,38 -8,61 12,81 8,96 3,40 12,68 13,19 10,11 -9,36 9,85 -7,36 4,13 -16,02 -1,83 6,76 N/A 5,26 -12,66 -4,47 -17,11 N/A 1,55 -7,94

PGP (%) Ove god. (%)

N/A -14,90 -20,90 -0,02 -10,58 7,44 N/A -18,52 -2,11 4,78 -12,76 -0,08 -6,92 3,13 -12,85 -8,76 2,82 8,35 -11,09 2,73 -10,15 0,22 N/A 5,19 -13,53 -20,71 -24,18 N/A 13,39 -16,69

-2,43 3,70 4,77 3,61 -2,66 1,80 -1,07 -1,54 -8,21 16,00 4,70 2,52 3,09 5,18 4,83 -4,78 7,60 -1,39 -1,79 -10,54 -2,96 0,10 14,30 5,58 -8,32 -2,12 -15,98 0,06 5,76 -4,50

Imovina

5,330 1,327 9,663 40,001 5,869 8,580 76,162 25,026 63,486 8,339 18,430 492,254 7,219 163,195 203,999 20,911 5,228 102,257 9,912 58,308 6,697 222,742 18,254 13,246 25,029 13,458 5,593 5,000 9,450 5,996

Starost

Datum

0,66 3,58 3,64 7,07 3,10 1,27 0,54 2,86 4,91 2,65 3,04 4,34 2,82 8,01 3,28 2,44 7,71 6,01 3,27 11,47 3,53 6,49 0,81 1,65 3,75 3,08 2,69 0,01 1,98 3,26

28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010

www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI Aureus Balanced ZB global Ilirika JIE Balanced AC G Balanced EM KD Balanced Raiffeisen Prestige ST Balanced Raiffeisen Balanced Allianz Portfolio HI-balanced Agram Trust Erste Balanced HPB Global C-Premium ST Aggressive PBZ Global fond OTP uravnoteženi ICF Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

82,3309 142,5200 145,6771 10,9204 8,1577 108,1900 170,5136 153,0200 111,1447 9,8117 67,5736 115,4300 97,1539 5,3906 63,1442 99,9311 109,2373 112,2671

0,58 0,55 0,35 0,14 0,13 0,11 0,10 0,07 0,07 0,02 0,02 -0,01 -0,06 -0,12 -0,13 -0,17 -0,18 -0,19

2,48 2,42 4,72 0,90 -1,90 1,95 -3,82 2,63 2,75 1,28 1,26 1,17 -3,81 -1,84 -2,87 3,46 1,58 -1,37

1,17 -2,30 -3,40 -1,37 -1,91 5,41 -9,95 -1,33 1,91 -1,94 -6,82 -7,10 -9,55 -10,46 -8,74 -6,31 -5,37 -13,77

-0,78 4,57 -0,61 5,65 0,38 N/A -20,50 3,77 7,89 3,97 -10,01 -2,87 -10,98 -9,35 -16,42 -3,44 -6,34 -25,02

-4,44 3,87 8,22 5,47 -4,17 N/A 7,08 5,34 7,48 -0,22 -2,97 -0,69 -0,57 -15,24 -8,61 4,75 1,83 1,69

2,35 3,95 1,86 5,96 -1,16 8,19 -11,39 4,18 5,93 0,24 -2,93 -0,04 -8,79 -8,63 -11,13 -0,52 -4,30 -12,52

15,879 721,009 44,698 13,593 7,012 164,528 10,234 330,959 7,095 67,188 11,543 106,832 99,832 12,467 2,601 291,214 40,263 12,324

4,28 9,32 4,76 1,66 4,78 0,64 7,80 8,17 1,47 8,68 2,30 9,78 5,07 3,74 5,10 9,13 4,87 8,49

28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010

11,3372 159,4200 140,1316 129,4500 160,4900 127,9639 174,4700 124,2630 130,7000

0,04 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 -0,01 -0,01 -0,02

1,02 0,04 1,43 1,72 2,87 1,45 2,02 0,58 2,68

1,87 1,55 2,52 1,86 4,24 1,98 3,32 1,65 3,22

5,34 6,10 6,20 7,45 11,17 7,76 10,89 4,99 10,54

1,46 5,13 3,95 4,61 8,19 5,19 6,83 4,38 4,53

5,53 4,95 4,68 7,56 8,09 4,60 8,44 4,06 9,15

6,262 225,701 14,151 108,454 13,526 10,326 399,166 14,407 129,813

8,68 9,32 8,71 7,64 6,01 4,87 8,43 5,07 7,41

28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

141,0868 132,0537 125,4817 144,1300 137,8800 138,0383 131,6404 121,9513 116,4911 11,2851 10,6306 108,0151 102,1395 105,1800 162,1198 139,5161 134,6648 124,3955

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00

1,07 0,62 0,68 0,93 0,89 0,67 0,89 0,56 0,82 0,78 0,81 0,79 0,79 0,79 0,61 0,51 0,84 0,29

1,92 1,24 1,76 1,74 1,81 1,16 1,61 1,27 1,63 1,66 1,64 1,55 1,53 1,88 1,06 1,07 1,59 0,80

10,95 3,58 4,35 4,53 3,99 2,47 4,71 3,09 3,68 4,01 3,83 4,15 2,04 4,64 3,00 2,77 4,04 2,88

4,36 6,39 4,43 4,88 4,43 4,65 5,57 4,18 5,25 5,96 4,46 5,40 1,71 4,70 4,82 3,30 4,46 4,02

3,41 2,49 3,42 3,30 3,05 2,05 3,40 2,33 2,75 3,07 2,99 2,96 0,91 3,63 1,92 2,19 3,06 2,40

32,603 979,856 477,104 1084,229 786,158 116,024 177,996 116,665 158,348 123,100 33,847 162,892 7,297 681,184 2409,478 122,386 40,207 35,974

8,06 11,58 8,27 7,68 7,41 7,10 5,07 4,85 2,98 2,09 1,40 1,47 1,25 1,10 10,27 10,27 6,82 5,55

28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010 28.10.2010

OBVEZNI KI FONDOVI HI-conservative ZB bond ICF Fixed Income PBZ Bond fond Capital One OTP euro obvezni ki Raiffeisen Bonds HPB Obvezni ki Erste Bond

NOV ANI FONDOVI ICF Money Market PBZ Nov ani fond PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ZB plus ZB europlus ST Cash PBZ Dollar fond

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Utorak 2/11/2010

VE I IZVOZ

Viro zaradio 31,4 milijuna kuna Viro je ostvario neto dobit u iznosu 31,41 milijun kuna, a u istom je razdoblju proĹĄle godine ostvaren gubitak od 16,89 milijuna kuna. Razlog tome su tadaĹĄnji negativni utjecaji na financijsku imovinu zbog nepovoljnih kretanja na trĹžiĹĄtu kapitala, komentiraju u Viru. Udjel prihoda od izvoza pove an je sa 21,82 posto na 30,04 posto, a udjel prihoda od proda-

je u zemlji pao je sa 70,23 posto na 66,98 posto. Ostvareni ukupni rashodi u promatranom razdoblju iznose 479,44 milijuna kuna, ĹĄto je pove anje 11,41 posto u odnosu na isto razdoblje proĹĄle godine. Do kraja ovog izvjeĹĄtajnog razdoblja uspjeĹĄno je zavrĹĄena prerada 26.572,4 tone sirovog ĹĄe era iz ega je proizvedeno 23.991,2 tona konzumnog ĹĄe era i 1.283,8 tona melase. Ove se godine, zajedno sa ĹĄe erom dobivenim preradom ĹĄe erne repe, o ekuje ukupna proizvodnja 105.000 tona ĹĄe era. D. B.

ODAĹ ILJAÂťI

RIZ smanjio gubitak RIZ odaĹĄilja i su u devet mjeseci ove godine ostvarili 997.000 kuna gubitak, a u devet mjeseci proĹĄle godine neto gubitak je iznosio 4,49 milijuna kuna. Ukupni prihodi tvrtke dosegnuli su 50,62 milijuna kuna i porasli su gotovo 16 milijuna kuna u odnosu na isti proĹĄlogodiĹĄnji period. Ukupni su rashodi porasli na 51,6 milijuna kuna. J. J.

BROJKA

16,72

milijuna kuna iznosio je gubitak Dom holdinga u prvih devet mjeseci ove godine

Rezultati kompanija opet potopili Crobex RAZOÂťARANI? Ulaga i na Zagreba koj burzi o ekivali su rezultate kompanija bolje od objavljenih, pokazuje pad Crobexa 1,25 posto u petak Bujica poslovnih rezultata, koja je proĹĄlog tjedna po ela tek u naznakama, svom se silom na Zagreba ku burzu slila tek u petak i uspjeĹĄno potopila oba Crobexa. Nisu pomogli ni pozitivni rezultati Ine, HT-a, Podravke i banaka. Rast ameri kog BDP-a dva posto u tre em tromjese ju ove godine, nastao zahvaljuju i optimisti nim ameri kim potroĹĄa ima, ulaga i e, izgledno je, odraditi u utorak. Tako je glavni dioni ki indeks Zagreba ke burze Crobex u petak pao 1,25 posto, na 1869,36 bodova, a specijalizirani Crobex 10 izgubio je 0,79 posto i zavrĹĄio na 990,13 bodova. Na tjednoj

razini Crobex je izgubio 0,19, a Crobex 10 0,04 posto.

Petrokemija sruĎ&#x20AC;ena

I dok se inilo da su ulaga i u dionice Atlantic grupe, u petak najlikvidnije sa 6,25 milijuna kuna, odlu ili ignorirati injenicu da je tvrtka u devet mjeseci ove godine poslovala s gubitkom, pa je dionica poskupjela 1,10 posto, na 823 kune, vlasnici dionica nekih drugih tvrtaka nisu bili te sre e. To je slu aj posebice s kutinskom Petrokemijom, iji je gubitak u devet mjeseci ove godine zbog skupljeg plina iznosio 126,56 milijuna kuna. Iako je uvjetno re eno rije o pozitivnom ra-

zvoju doga aja, jer je minus smanjen, to nije bio dovoljno za pesimisti ne investitore, Petrokemija je u petak pala 14,69 posto, na 151 kunu. Rezultati solinskog izvoznika AD Plastika nisu bili dovoljni za novi rast cijene, pa je korekcija u petak iznosila 4,62 posto, na 100,15 kuna, uz 667.000 kuna prometa.

HT bez uzbu enja

Povratak profitabilnosti naftne kompanije Ine ulaga i nisu pozdravili entuzijasti no - dionica je porasla 0,30 posto, na 1685 kuna, uz 2,11 milijuna prometa. Dobit ve u od 1,4 milijarde kuna u devet mjeseci ove

IVANA GAĹ˝I , predsjednica Uprave ZSEa, gdje ulaga e viĹĄe gotovo nikakve dobre vijesti ne mogu natjerati na dizanje indeksa SNIMIO SAĹ A ETKOVI

godine, koju je ostvario Hrvatski Telekom, favorit ulaga a Zagreba ke burze, iako osjetno manja od usporedivog proĹĄlogodiĹĄnjeg perioda, nije rezultirala velikom korekcijom. Minus je izno-

REGIJA

BROJKE

SASX 10 rastao 2,9 posto Sarajevski indeks SASX 10 zabiljeĹžio je proĹĄli tjedan rast vrijednosti 2,9 posto i u petak zavrĹĄio na razni od 914,63 boda. Promet dionicom sarajevskog farmaceuta Bosnalijeka iznosio je 21.037

konvertibilnih maraka, a cijena te dionice rasla je 0,67 posto, na 15 KM. To je ujedno bila najve a cijena kojom se Bosnalijekom trgovalo tijekom dana. BH Telecom tako er je bio u plusu, i to jedan posto, dok je promet tom di-

onicom u petak iznosio 14.381 KM. ProĹĄli tjedan bio je dobar i za indeks susjedne banjalu ke burze, pa je BIRS na tjednoj razini rastao 1,1 posto, na 876 bodova. Nijedna dionica u Banjoj Luci nije premaĹĄi-

sio samo 0,37 posto i cijena dionice pala je na 269 kuna. Redovni tjedni promet dosegnuo je samo 89,45 milijuna kuna, a institucionalni je iznosio 147 milijuna kuna. J. Jagi

la 10.000 konvertibilnih maraka prometa, a najlikvidnija je u petak bila dionica Hidroelektrana na Drini kojom se trgovalo u iznosu od 9250 KM. TrĹžnica Banja Luka bila je u plusu 0,67 posto uz 4847 KM prometa. B. St.

2,28 2,16

posto rastao je slovenski SBITOP

posto rastao je beogradski Belex 15

Brokeri u Hong Kongu Ĺžele zadrĹžati dvosatni ru ak Prijedlog uprave burze u Hong Kongu, druge po snazi na azijskom financijskom trĹžiĹĄtu, o skra ivanju pauze s dosadaĹĄnjih dva sata na jedan potaknuo je oĹĄtre prosvjede financijskih meĹĄetara koji strahuju da viĹĄe ne e mo i u miru ru ati sa svojim kliDOBITNICI DANA (ZSE) HTP Kor ula +6,52 % Jadransko osiguranje +6,04 % Saponia +11,59 % uro akovi holding +1,81 % Viro +1,22 % 16 Raste

jentima. Burza u Hong Kongu planira radno vrijeme skratiti za sat vremena - preciznije, uvesti jednosatnu pauzu u podne umjesto dosadaĹĄnje dvosatne, ĹĄto je ini najduljom pauzom za ru ak u odnosu na dvadeset glav-

GUBITNICI DANA (ZSE) Vaba banka -7,14 % Validus -6,97 % Badel 1862 -6,77 % Konzum -6,54 % Ingra -4,64 % 41 Pada

7 Nema promjene

nih burzi na svijetu. Uprava burze u Hong Kongu Ĺželi uskladiti radno vrijeme s radnim vremenima ostalih azijskih trĹžiĹĄta, ali anketa provedena me u zaposlenicima 700 brokerskih ku a u Hong Kongu pokazala je da ih se ak 70 posto protivi tom

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,122,65 153,27

Prom. 0,60% 0,05%

Sirova nafta 82,18 Prirodni plin 3,36 Zlato 1.343,74 Srebro 24,00 Goveda 100,04

0,29% 0,27% 1,40% 1,74% 0,27%

PREVIĹ E IM JE 9 POSTO

Svi milijarderi ustali protiv poreza za bogate - osim Billa Gatesa Uvo enje poreza na dohodak bogatima, koji dosad nije postojao u ameri koj saveznoj drĹžavi Washington, podijelilo je malenu grupu milijardera s ameri kog sjeverozapada u dva protivni ka tabora. Jedan ine najbogatiji Amerikanac Bill Gates i njegov otac Bill Gates senior, a drugu svi ostali, piĹĄe Bloomberg.com. Me u protivnike novog poreza ubrajaju se i Gatesova kompanija Microsoft i njezin elnik Steve Ballmer, zatim osniva Amazon.com-a Jeff Bezos te 'beĹži ni tajkun' Craig McCaw, koji sa 6,3 milijuna dolara financira kampanju koja se referendumom bori protiv prihva anja poreza. Jedan od ljutih protivnika je i Ken Fisher, vlasnik Fishera Inc., koji prijeti da ne e preseliti tvrtku u Seattle. Istodobno je Gates senior donirao 600.000 kampanji za prihva anje poreza te tvrdi da e i njegov sin glasati za uvo enje poreza. Prema prijedlogu, godiĹĄnje pla e ve e od 200.000 dolara oporezivale bi se 5 posto, a na pla e iznad pola milijuna dolara izdvajalo bi se 9 posto. Novac je u prora unu potreban za pla e nastavnicima te potporu sveu iliĹĄtu i ĹĄkolama. Prema anketama, 42 posto bira a podrĹžava porez, a 51 posto je protiv. B.hr

BILL GATES i Bill Gates stariji ARHIVA BUSINESS.HR

'.hr' meÄ&#x2018;u najsigurnijim domenama za surfere pet najsigurnijih u svijetu. Domena .com joĹĄ je uvijek najopasnija za posjetitelje njezinih stranica. IzvjeĹĄ e, naime, kaĹže da ak 56 posto stranica iji sadrĹžaj moĹže zaraziti ra unalo dolazi s te domene. Vijet-

namska domena .vn tako er se pokazala kao jedna od najrizi nijih s postotkom rizika visokih 29,4. Slijede je Kamerun (.cm), Armenija (.am), Kokosovi Otoci (.cc) i Rusija (.ru). Drugu godinu zaredom

www.business.hr

UKRATKO... 200.000 ljudi na skupu za zdrav razum Jon Stewart, jedan od poznatijih ameri kih komi ara, uz pomo kolege Stephena Colberta okupio je u centru Washingtona oko 200.000 pristalica koji su podrĹžali njegovu borbu za zdrav razum. Benmoshe vrsto drĹži kormilo AIG-a Predsjedniku Uprave najve eg svjetskog osiguravatelja AIG-a Bobu Benmoscheu dijagnosticiran jer karcinom, izvijestili su iz AIG-a, no unato bolesti ostaje na elu tvrtke do 2012.

NAJOPASNIJI .COM I .VN

Ameri ka kompanija McAfee objavila je etvrto godiĹĄnje izvjeĹĄ e koje donosi popis najriskantnijih internetskih domena u svijetu, a Hrvatska, to nije njezina internetska domena .hr, u tom se izvjeĹĄ u naĹĄla me u

prijedlogu. Charles Li, direktor burze u Hong Kongu, smatra kako je klju no produljiti vrijeme rada burze ako Hong Kong Ĺželi postati glavni centar financijskih transakcija u juanima i izvan kontinentalne Kine. H

McAfee je Japan (.jp) proglasio najsigurnijom domenom, a slijede ga katalonsko govorno podru je (.cat), Guernsey (.gg), Hrvatska (rizi na minimalnih 1 posto) i Irska (.ie).

Gerilka Rousseff brazilska predsjednica BivĹĄa gerilka, a zatim i predstojnica ureda brazilskog predsjednika Lule da Silve, Dilma Rousseff uvjerljiva je pobjednica predsjedni kih izbora nakon ĹĄto je u drugom krugu osvojila 55 posto glasova.

B.hr

Nakon ĹĄto su fondovi uĹĄminkali portfelje za kraj listopada, ho e li se nastaviti dobra likvidnost pratite na ZES-u...