Business.hr broj 755 by Business.hr

DOKAPITALIZACIJA 2

Država ulaže pola milijarde kuna u HPB Hrvatsku poštansku banku dokapitalizirat e Republika Hrvatska sa 450 milijuna kuna svježeg novca, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje sa 50 milijuna kuna pretvaranjem dopunskog u temeljni kapital, za što je ministar Ivan Šuker osigurao novac u prora unu

ME U 10 VODE IH REFORMATORA 6

RH napredovala na listi zemalja u kojima se najlakše posluje

ETVRTAK 4/11/ 44/11/2010 2010

BROJ 755 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

Dobit građevinara pala gotovo

70% KRATKOTRAJAN BUM, DUGOTRAJAN PAD 4-5 Dok su svoju ekspanziju od 2005. do 2008. godine mogle zahvaliti velikim infrastrukturnim ulaganjima države, hrvatske gra evinske tvrtke danas su ostale na suhom

info&stav

INDIKATOR

2-3

4 milijuna nezaposlenih

Istra regija za posjetiti

Broj nezaposlenih u Ĺ panjolskoj, koja biljeĹži najviĹĄu stopu nezaposlenosti u Europskoj uniji, porastao je u listopadu tre i mjesec zaredom. Samo u listopadu broj registriranih nezaposlenih porastao je za 68.213 osoba ili 1,7 posto u odnosu na rujan te je u proĹĄlom mjesecu ukupno nezaposleno bilo 4.085.976 osoba

Lonely Planet smjestio je Istru na 2. mjesto u izboru 10 najpoĹželjnijih svjetskih regija za posjetiti. Ispred Istre naĹĄao se jedino egipatski Sinaj, dok su preostalih 8 mjesta zauzele regije poput Otoka Marquesas (JuĹžni Pacifik), Kapadokije (Turska), Westfjordsa (Island), Ĺ etlandskog oto ja (Ĺ kotska)... business.hr etvrtak 4/11/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Ă&#x2020;eljko ÂŠojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ&#x20AC;a â&#x2C6;&#x2020;etkoviĂ&#x160;, Hrvoje DominiĂ&#x160;, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂ&#x160; RoziĂ&#x160; Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂ&#x160; GrafiĂ&#x2039;ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ&#x2039;: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auĹĄevi Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

DRĹ˝AVNO POVE ANJE KAPITALA

Ĺ uker i HZMO dokapitaliz HPB s pola milijarde kuna Hrvatsku poĹĄtansku banku dokapitalizirat e Republika Hrvatska sa 450 milijuna kuna svjeĹžeg novca i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pretvaranjem dopunskog u temeljni kapital, u iznosu 50 milijuna kuna, kojim e hibridni kapital, koji je HZMO posudio banci krajem proĹĄle godine, postati vlasni ki udjel, objavio je HPB u pozivu na skupĹĄtinu dioni ara koja bi se trebala odrĹžati 15. prosinca. Dokapitalizacijom bez ostalih privatnih ulaga a i bez Europske banke za obnovu i razvoj, s kojom se ranije ra unalo kao glavnim ulaga em u dokapitalizaci-

ju HPB-a, udjel Republike Hrvatske kao vlasnika dose i e 26 posto, s time da drĹžava preko Hrvatske poĹĄte, Hrvatskog fonda za privatizaciju i HZMO-a ionako drĹži gotovo 98 posto kapitala. Kako kaĹže jedan od izvora dobro upoznatih s poslovanjem HPB-a, a Ĺželio je ostati neimenovan, kod postoje ih malih i ostalih dioni ara poput Hrvatske poĹĄte nije bilo interesa odnosno novca za tako veliku dokapitalizaciju. EBRD u dokapitalizaciji pak ne e sudjelovati jer se s drĹžavom kao ve inskim vlasnikom nije uspio dogovoriti o cijeni dokapitalizacije u odnosu na knjigovodstvenu vri-

IVAN Ĺ UKER, ministar financija RH, podupire daljnji razvoj HPB-a SNIMIO SAĹ A ETKOVI

jednost dionica banke. Druga opcija poput dokapitalizacije putem me unarodne javne ponude dionica nije bila mogu a zato ĹĄto Uprava banke joĹĄ nije dovrĹĄila proces konsolidacije poslovanja banke u cijelosti, pa bi ve in-

ski vlasnik, drĹžava, u dokapitalizaciji izgubio ve i vlasni ki udjel nego ĹĄto ga je se spreman odre i, i to po preniskoj cijeni. Prema rije ima izvora Business.hr-a, bio je krajnji trenutak za provo enje dokapitalizacije, neo-

ARENA CENTAR PRIBLIĹ˝ILA NAS AUSTRIJI

U Zagrebu 500 ĹĄoping kvadrata na 1000 stanovnika S Arena centrom, koji e u petak otvoriti vrata prvim kupcima, Zagreb e se po povrĹĄini trgova kih centara pribliĹžiti Austriji i Sloveniji jer e se ukupna povrĹĄinu trgova kih centara u gradu pove ati na 430.000 etvornih metara. Sa 60.000 kvadrata prodajnog prostora, koliko e kupcima ponuditi Arena centar, Zagrep ani e dobiti oko 500 kvadrata trgova kih

centara na 1000 stanovnika, ĹĄto je joĹĄ uvijek manje nego u nekim lanicama EU, poput eĹĄke ili Poljske. Hanna Bomba-Willhelmi, direktorica poduze a RegioPlan Consulting, upozorava kako otvaranje novoga trgova kog centra pokazuje da i dalje postoji znatan interes investitora i trgovaca za trĹžiĹĄte u Zagrebu, ali i da se novim prodajnim prostorom dodatno poja ava konku-

rencija. Za razliku od golemih trgova kih centara, koji nezaustavljivim koracima grabe naprijed u osvajanju novih kupaca, maloprodajni sektor u Hrvatskoj u fazi je reorganizacije, suo en s posljedicama krize koja ih je prisilila na promjene u poslovanju ne bi li zadrĹžali konkurentnost. Agencija RegioPlan consulting podsje a da su u Hrvatskoj doma a poduze a i

dalje me u vode ima na trĹžiĹĄtu te da su strana zbog toga nailazila na razli ite prepreke pri ulasku i pozicioniranju na doma em trĹžiĹĄtu. injenica da Hrvatska joĹĄ nije lanica EU sprje ava mnoga poduze a da u u na hrvatsko trĹžiĹĄte, a neki internacionalni trgovci gledaju nas kao na malu zemlju s malim brojem velikih gradova i manjim potroĹĄa kim potencijalom u odnosu na druge zemlje regije.

››

BISER DANA

BROJKA

Nakon današnjeg posjeta mogu re i da sam optimisti nija nego ju er glede izlaska iz krize

PREMIJERKA Jadranka Kosor nakon obilaska pogona požeške drvoprera iva ke tvrtke Spin Valis

340

milijuna kuna kredita diže Zagreba ki holding za "refinanciranje kratkoro nih financijskih obveza od oko 150 milijuna kuna, a ostatak bi se koristio za podmirenje dospjelih obveza po investicijama ugovorenim u prethodnom razdoblju"

UVODNIK

aliziraju Li ka pljuska svjetskom optimizmu na visno o tome tko e vlasni ki u i u banku, zbog injenice da banka ve neko vrijeme pleše po rubu kapitalne adekvatnosti od dvanaest posto, a nakon dokapitalizacije, koja bi trebala biti provedena do posljednjeg dana ove godine, petka 31. prosinca, adekvatnost banke porast e na 16 posto. Nakon toga Hrvatska bi poštanska banka, prema nekim izra unima iz banke, trebala biti u mogu nosti nositi se s konkurencijom banaka koje posluju u Hrvatskoj, a u ve inskom su stranom vlasništvu i imaju adekvatne izvore financiranja svojeg kreditnog rasta iz inozemstva. J. Jagi

No, gospodarska kriza i skoro lanstvo u EU i na tom su podru ju donijeli promjene, pa je realno o ekivati novi val ulazaka internacionalnih imena na hrvatsko tržište. To zna i i mogu nost da strana poduze a postupno istisnu doma a, polako preuzmu tržište, promijene strukturu branše i krenu u preuzimanja. Ulaskom Hrvatske u EU, smatraju u RegionalPlanu, nestat e birokratske i carinske barijere koje e olakšati ulazak stranih investitora. S. Cari Herceg

Hrvoje Reljanovi hrvoje.reljanovic@business.hr

ozivamo potencijalne ulaga e da do u u Hrvatsku i ovdje ulože svoje znanje i ostave svoj novac, rije i su kojima naše politi ke vlasti pokušavaju privu i investitore. "Jam imo vam da ne e biti jednostavno. Dobru volju i želju za suradnjom teško možemo obe ati“, opaska je ispisana kroz brojke posljednjeg izvješ a Svjetske banke Doing Business, prema kojem je Hrvatska na 84. mjestu po jednostavnosti poslovanja u konkurenciji 183 zemlje. Ostvareni skok od pet mjesta u odnosu na posljednje izvješ e najviše dugujemo skra enju vremena potrebnog za pokretanje poslovanja. Ako se napretkom u tom segmentu možemo i želimo pohvaliti, tada se zbog 132. mjesta na ljestvici temeljenoj na brzini dobivanja gra evinske dozvole moramo sramiti. No, dok se kao država zbog toga crvenimo, poduzetnici zbog toga imaju strašne glavobolje. SLOVENSKA tvrtka Calcit, preko svoje hrvatske podružnice Calcit Lika, više od dvije godine pokušava ishoditi svu po-

››

Ako se napretkom u vremenu potrebnom za pokretanje poslovanja možemo i želimo pohvaliti, zbog 132. mjesta na ljestvici temeljenoj na brzini dobivanja gra evinske dozvole moramo se s povodom sramiti trebnu dokumentaciju za izgradnju tvornice u gospi koj industrijskoj zoni. Iako su kupili zemljište vrijedno 1,5 milijuna eura i najavili izgradnju postrojenja vrijednoga gotovo 10 milijuna eura, koje e zapošljavati 35 ljudi i veliki broj kooperanata, to o ito nije ocijenjeno gospodarski zna ajnom gra evinom. Podsjetimo, još je na snazi zakon prema kojem gospodarski zna ajne gra evine trebaju sve

nužne papire za po etak gradnje dobivati u roku kra em od 45 dana. "Komunikacija s lokalnom zajednicom posve je usporena. Traže i lokacijsku informaciju za to zemljište dobili smo odgovor da trebamo pri ekati dovršetak detaljnoga plana ure enja za šire podru je te da bi to moglo potrajati dvije godine. Mi nemamo toliko vremena, jer naš je plan da proizvodnja u tvornici po ne ve 2012. godi-

ne“, rije i su vidno razo aranoga direktora Calcit Like Gregora Šmiteka. ŠMITEK i njegova kompanija o ito nisu redovno pratili izvješ a Doing Businessa, no mnogi e to nastaviti initi. Stoga, želimo li pokrenuti doma e gospodarstvo s mrtve to ke, krajnje je vrijeme da zainteresiranim ulaga ima po nemo pisati novu, druk iju pozivnicu. Calcit Lika nestrpljivo je eka.

tema 4-5

KRATKOTRAJAN BUM, DUGOTRAJAN PAD Dok su ekspanziju strukturnim ulaganjima države, hrvatske građevinske tvrtke danas su

Dobit građevina pala gotovo 70%

Devetomjesečni rezultati građevinarskih tvrtki izlistanih Zagrebačkoj burzi otkrivaju da je domaćim građevinarim malo prostora za disanje, suočavaju se s dramatičnim pad dobiti nakon što su ih zbog recesije napustili država i stra Ukupni prihodi osam građevinskih tvrtki uvrštenih na Zagrebačku burzu u prvih su devet mjeseci ove godine pali 41,58 posto, dok im se dobit u istom razdoblju strmoglavila čak 69 posto. Od osam kompanija sa ZSE-a pet ih je poslovalo s dobiti. Takav pad potaknut je padom narudžbi uzrokovanim recesijom u zemlji koja je praktički dotukla građevinske aktivnosti. Vrijednosti novih narudžbi u prvih osam mjeseci ove godine prema Državnom zavodu za statistiku pala je čak 53 posto, dok su građevinski radovi u istom raz-

››

›

vo go ko ka st po kl će ti ze Miroslav Bunić, šef Zagorje Tehnobetona

Mislim da su najmanje sljedeće dvije godine izgubljene za građevinu, bez obzira na to koja garnitura sjedne u Vladu Goran Vorkapić, voditelj Odjela trgovanja u Centar banci foto šuvar/cropix

doblju čak 17,2 posto manji nego u istom razdoblju prošle godine. Treba napomenuti da je dobit svih građevinara lani iznosila samo 315 milijuna kuna, dok su 2008. zaradili 1,41 milijardu kuna. Istodobno su im ukupni prihodi pali 15 posto, sa 72,59 na 61,38 milijardi kuna.

Država neće ulagati

Miroslav Bunić, šef Zagorje Tehnobetona, za Business.hr je rekao kako je građevinski sektor u ve-

anziju od 2005. do 2008. godine mogle zahvaliti velikim infraanas su ostale na suhom

nara 0%

istanih na inarima ostalo jako nim padom prihoda i a i strani ulagači

››

Pozivam sve odgovorne, Vladu, gospodarsku komoru, sindikate i tvrtke da stvorimo bolju poduzetničku klimu kojom ćemo vratiti ulaganja u zemlju foto hajdinjak/cropix

ćoj krizi nego što se to očekivalo. Bunića nije iznenadio pad u građevini zbog manjeg obujma javnih narudžbi — neugodno je iznenađen padom stranih investicija, kojima je izložena bila i njegova tvrtka. "Pozivam sve odgovorne, Vladu, gospodarsku komoru, sindikate i tvrtke, da stvorimo bolju poduzetničku klimu kojom ćemo vratiti ulaganja u zemlju", apelirao je Bunić. Prema njegovoj ocjeni, poduzetnička klima je izrazito nepovoljna, zbog čega se on

business.hr Četvrtak 4/11/2010

Hrvatske građevinske tvrtke u povijesnoj su krizi

53,2%

- manja vrijednost novih narudžaba u razdoblju od siječnja do lipnja ‘10. u odnosu na isto razdoblje ‘09.

11,7%

- manji građevinski radovi u razdoblju kolovoz ‘09. - kolovoz ‘10.

17,2%

- manji građevinski radovi u razdoblju od siječnja do kolovoza ‘10. u usporedbi s radovima u razdoblju od siječnja do kolovoza ‘09. Prihodi Rashodi Rashodi % 3Q ‘10. 3Q ‘09. 3Q ‘10.

Izvor: DZS

Prihodi 3Q. ‘09. Institut IGH Dalekovod Hidrolektra Viadukt Ingra Industrogradnja Lavčević Tehnika

594,18 2.009,58 887,5 943,4 447,46 65,11 236,3 840,18

402,56 1.295,54 394,66 448,13 198,82 81,1 140,46 557,59

-32,25% -35,53% -55,53% -52,50% -55,57% 24,56% -40,56% -33,63%

543,2 1.929,50 881,72 903,73 446,15 66,11 211,95 831,66

398,05 1.248,37 392,6 495,46 235,92 80,33 140,22 542,1

Dobit Dobit/gubitak 3Q ‘09. 3Q ‘10.

-26,72% -35,30% -55,47% -45,18% -47,12% 21,51% -33,84% -34,82%

36,3 64,41 4,62 31,73 1,3 3,98 20,9 6,8

1,037 36,91 1,73 -47,3 -37,1 0,78 -1,1 12,26

Pad dobiti % -97,14% -42,70% -62,55%

-80,40% 80,29% Izvor: Zse.hr

boji da će sljedeća godina za građevinare biti još gora. Goran Vorkapić, voditelj Odjela trgovanja u Centar banci, kaže da nije iznenađen padom prihoda građevinara, kad je svima dobro poznato da su građevinari ovisili o državi. "Građevina je bila u funkciji države, a domaće tvrtke nemaju dovoljno posla u inozemstvu da bi ostvarile kontinuitet poslovanja nakon što su javni projekti presahnuli", kaže Vorkapić. Kao i Bunić, Vorkapić misli da ne treba očekivati velike preokrete u sektoru građevine. Naime, objašnjava, prvo je pitanje otkud državi novac za neke veće infrastrukturne projekte u energetici ili željeznici koje bi trebalo odraditi. Drugo je pitanje hoće li Vlada išta učiniti u predizbornoj godini i koliko će vremena biti potrebno sljedećoj vladi da se pokrene. "Zbog toga mislim da su najmanje sljedeće dvije godine izgubljene za građevinu, bez obzira na to koja garnitura sjedne u Vladu. Vidjet ćemo koji se građevinari izaći na nulu, tj.

koliko će se dobro snaći u rekonstrukcijama koje dolaze", jasan je Vorkapić. Najveći pad dobiti, čak 97,14 posto, zabilježio je Institut IGH, koji je u prvih devet mjeseci ove godine poslovao s dobiti od milijun kuna, dok je i istom lanjskom razdoblju zaradio čak 36,3 milijuna kuna. U IGHu tvrde da je takav rezultat posljedica recesije i stagnacije ulaganja u izgradnju infrastrukturnih objekata u zemlji. Taj je negativan efekt, tvrde, ublažen povećanjem poslova u inozemstvu. Treba napomenuti da IGH ima i 194 milijuna kuna nenaplaćenih potraživanja te 750 milijuna kuna vrijedne ugovorene, a nedovršene poslove. Najveća građevinska firma uvrštena na burzu, Dalekovod, poslovala je s dobiti od 36,9 milijuna kuna, što je čak 42,7 posto manje od lanjske zarade. Pritom su im poslovni prihodi s dvije pali na 1,29 milijardi kuna, dok su ukupni rashodi smanjeni za oko 700 milijuna kuna. "Do kraja godine Dalekovod se sprema

na daljnje mjere štednje i racionalizacije poslovanja. Zbog projekata čija je realizacija u tijeku i nadmetanja u kojima smo prisutni očekujemo ostvarenje planskih rezultata", stoji u izjavi koju potpisuje prvi čovjek Dalekovoda Luka Miličić.

Restrukturiraju se svi

Rezanje troškova kroz smanjenje plaća, reduciranje voznog parka raskidanjem leasinga i provođenje outsorcinga pratećih službi provodi se i u zagrebačkoj Ingri, koja je prvih devet mjeseci završila s gubitkom od 37 milijuna kuna, za čije pokriće, tvrdi Uprava, postoje odgovarajuće rezerve. Treba napomenuti da je u promatranom razdoblju Ingra ostvarila pozitivan novčani tok prvi put nakon 18 mjeseci ponajprije zahvaljujući projektima u niskogradnji na području šire regije. Osim toga, nakon restrukturiranja dijela kratkoročnih obveza one su smanjene za gotovo 300 milijuna kuna. Za 47 milijuna kuna gubitka i 47 posto manje prihoda

Viadukta kriv je pad investicijskog ulaganja i usporavanje realizacije već ugovorenih radova. U izjavi društva priloženoj financijskom izvještaju navodi se kako se poslovanje odvijalo u otežanim uvjetima, što se najviše osjeća kroz neizvjesnost naplate potraživanja i pogoršanu likvidnost. U borbi protiv recesije Viadukt se snalazi pronalaženjem poslova u inozemstvu, optimizacijom troškova i smanjenjem broja radnika čak 40 posto. Kao razloge 62-postotnog pada dobiti Hidroelektra niskogradnja navodi pad investicija u zemlji. "To se odražava kroz produljenje rokova naplate potraživanja, pogoršanu likvidnost i otežano financiranje koji su obilježili poslovanje u ovom polugodištu. Direktne posljedice otežanih uvjeta poslovanja vidljive su kroz otežano plaćanje obveza prema dobavljačima i kooperantima te nizak iznos ostvarene kumulativne neto dobiti", kažu u Hidroelektri. Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

tema 6-7

ME U 10 VODE IH REFORMATORA Hrvatska je u istraĹživanju Svje vode ih reformatora u protekloj godini', a u toj su skupini i drĹžave poput G

Hrvatska napredov listi zemalja u kojim najlakĹĄe posluje Prema istraĹživanju Svjetske banke Doing Business 2011., Hrvatska je za 2011. godinu 85. na listi, a godinu prije bila je 89. od 183 zemlje. Napredak je ostvarila i u kategoriji pokretanja tvrtki (56. mjesto) te dobivanju gra evinskih dozvola (132. mjesto) Napokon dobre vijesti Hrvatska je u posljednjih godinu dana napredovala za pet mjesta u rangiranju zemalja svijeta po tome koliko je u njima jednostavno poslovati. Prema istraĹživanje Svjetske banke Doing Business 2011. (DB 2011.), Hrvatska je za 2011. godinu 85. na listi, a godinu prije bila je 89. od 183 zemlje, koliko ih je obuhvatilo to istraĹživanje. Osobito je vaĹžno ĹĄto je Hrvatska u tom izvjeĹĄ u istaknuta kao "jedna od 10 vode ih reformatora u proĹĄloj godini", odnosno zemalja "koje su u posljednjih pet godina najviĹĄe u inile u stvaranju povoljnog regulatornog okvira za poslovanje". DoduĹĄe, me u vode im reformatorima su manje razvijene drĹžave poput Gruzije, Ruande, Bjelorusije, Kazahstana i u posljednje vrijeme esto spominjanoga Kirgistana s kojima dijelimo negativne projekcije rasta BDP-a. Ina e, prvih pet zemalja u kojima je najlakĹĄe po-

slovati su Singapur, Hong Kong/Kina, Novi Zeland i Sjedinjene DrĹžave. Prvih pet zemalja i ove je godine zadrĹžalo isti plasman u istraĹživanju Doing Business. NajloĹĄije zemlje za poslovanje u svijetu su one afri ke - Gvineja, Eritreja, Burundi, Centralno Afri ka Republika i ad.

On-line registracija

Doing Business 2011. osmo je godiĹĄnje izvjeĹĄ e Svjetske banke koje rangira zemlje po skupini propisa koji reguliraju faze poslovanja, poput pokretanja tvrtki, dobivanja gra evinskih dozvola, zapoĹĄljavanja radnika, uknjiĹžbe vlasniĹĄtva, dobivanja kredita, zaĹĄtite ulaga a, prekograni ne trgovine, provedbe ugovora i zatvaranja tvrtke. Hrvatska je po pokretanju tvrtki na 56. mjestu (101. u izvjeĹĄ u za 2010.) sa ĹĄest potrebnih procedura (sedam za 2010.) i sedam dana potrebnih za pokretanje (22 dana za 2010.). Po dobivanju gra evin-

skih dozvola na novoj je listi 132. (u 2010. 144.) sa 13 potrebnih procedura (14 u DB 2010.) i 315 dana (420 u DB 2010.). "Hrvatska je olakĹĄala pokretanje novih biznisa omogu ivĹĄi elektroni ko podnoĹĄenje molbi sudovima", pojaĹĄnjava se u izvjeĹĄ u. Ĺ to se pak ti e skra ivanja rokova za dobivanje gra evinskih dozvola, Hrvatska je umjesto lokacijske dozvole i ostalih papira uvela jedinstveni certifikat, ime se olakĹĄalo i ubrzalo dobivanje gra evinskih dozvola. Zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Bernard Jakeli ocijenio je kako je izvjeĹĄ e usredoto eno na pokretanje novog biznisa, a ne na ostale segmente gospodarstva pa se pomak Hrvatske prije svega time moĹže objasniti. "Svaka dobra vijest je dobrodoĹĄla. Smatram da je ovo dobar signal ulaga ima da do u u Hrvatsku, ali ne smijemo zaboravi-

Lako a poslovanja Rang 2011.

Rang 2010.

1. 2. 3. 4. 5. 22. 23. 24. 32. 38. 41. 42. 44. 46. 48. 51. 54. 56. 63. 65. 66. 68. 70. 80. 82. 83. 84. 85. 89. 90. 110. 119. 123. 145.

1. 2. 3. 4. 5. 21. 26. 27. 31. 36. 40. 43. 47. 52. 44. 51. 55. 54. 82. 60. 65. 64. 73. 76. 81. 75. 89. 96. 90. 87. 110. 118. 116. 147.

Zemlja Singapur Hon Kong SAR, Kina Novi Zeland Velika Britanija SAD Njema ka Litva Letonija Austrija Makedonija, FYR Slova ka Slovenija Kirgiska Republika Ma arska Armenija Bugarska AzerbajdĹžan Rumunjska eĹĄka Turska Crna Gora Bjelorusija Poljska Italija Albanija Pakistan Hrvatska Maldivi Srbija Moldavija BiH Kosovo Rusija Ukrajina Izvor: Doing Business database

ti da oni pri donoĹĄenju odluke o pokretanju biznisa u naĹĄoj zemlji koriste i cijeli niz drugih izvora, primjerice rejting agencija ili sami rade dubinska snimanja pa rezultati mogu biti druga iji od ovih", rekao je Jakeli . Dodao je kako je unato tim pozitivnim signalima pred Hrvatskom joĹĄ puno

posla kako bi postala konkurentnije gospodarstvo izdvojivĹĄi prije svega reformu rigidnog radnog zakonodavstva i drĹžave uprave, koja bi trebala postati manja i efikasnija.

Brzina nije presudna

Ekonomski stru njak Ljubo Jur i rekao je da su u

u Svjetske banke Doing Business 2011. istaknuta kao 'jedan od 10 poput Gruzije, Ruande, Bjelorusije, Kazahstana i Kirgistana

ovala na ima se

BERNARD JAKELI , zamjenik glavnog direktora HUP-a: Svaka dobra vijest je dobrodoĹĄla, ovo je dobar signal ulaga ima da do u u Hrvatsku SNIMIO SAĹ A ETKOVI

LJUBO JURÂťI : To je pomak u odnosu na prethodno razdoblje, ali nije presudno koliko brzo moĹžete pokrenuti poduze e, ionako ih imamo na tisu e koja postoje samo fiktivno SNIMIO HRVOJE DOMINI

istraĹživanju iskazani relativni, a ne apsolutni pokazatelji. "To jest pomak u odnosu na prethodno razdoblje, ali onaj niĹže na listi nije nuĹžno loĹĄiji. IstraĹživanje ne pokazuje suĹĄtinu uvjeta gospodarenja jer nije presudno koliko brzo moĹžete pokrenuti tvrtku, iona-

ko ih imamo na tisu e koja samo fiktivno postoje", rekao je Jur i . Puno je vaĹžnije, smatra, koliko je bilo inovacija, novih proizvoda i usluga, kolika je bila zarada od izvoza te koliko smo imali konkurentnih proizvoda na svjetskom trĹžiĹĄtu. Igor Medi

business.hr etvrtak 4/11/2010

Jednos t Ukupa avnost poslo n rang : 84. mj vanja u Hrva esto od tskoj Pokret 183 z an

emlje Broj pr je poslovan o Broj da cedura 6 ja: 56. mjesto od 183 Cijena na 7 zemlje (posto Minim tak pri h alan ka pital (p oda po stano v ostota Dobiva k priho niku) 8,6% n da po s j e Broj pr gra evin tanovn ske do ocedur iku) 13 zvole: Broj da a 13 ,7% 1 3 n 2 a . 3 m 1 5 jesto o Cijena d 183 z (posto emlje tak pri hoda p o stano Regist r vniku) Broj pr acija vlasniĹĄt 850,9% ocedur v a : 110. m Broj da a5 j esto od 183 zem Cijena na 104 (posto lje tak pri hoda p o stano Dobiva vniku) Indeks nje kredita: 6 5 j 5 a . m i Indeks ne pravne jesto od 1 Javni r dostupnosti i zaĹĄtite (0-10 83 zemlje egistar nforma bodova Privatn k c i regist redita (posto ija o kreditim ) 6 ar kred ita (po tak odraslih ga (0-6 bodov ZaĹĄtita stotak a odrasli ra ana) 0,0 ) 4 Razina investitora: h g ra ana 1 ) 81,2 Indeks transparentn 32. mjesto od o o 1 s d 8 t g i 3 o t r z v ansakc emlje Lako a ornost i i Indeks podnoĹĄenja t direktora ( 0 ja (0-10 bodo ja ine u pravne Ĺžbi dioni ar 10 bodova) va) 1 5 a z (0 a ĹĄtite in Pla an vestito -10 bodova) je pore 6 ra (0-1 Pla an za: 42. 0 bodo j va) 4 Vrijem a (njihov bro mjesto od 18 j 3 e Ukupn (sati godiĹĄn godiĹĄnje) 17 zemlje a stopa je poreza ) 196 (posto Prekog tak pro r a fita) 32 n i na trgo Broj do ,5% vina: 4 k u m e n 2 Vrijem e potreata potrebnih . mjesto od 1 83 zem Cijena bno za za izvo i lje Broj do zvoza (dolar izvoz (u dan z 7 i a m k p u Vrijem menata za o kontejne a) 20 ru) 128 e Cijena potrebno zauvoz 8 1$ uvoza u v (dolara oz (u dani m po kon Prisiln tejneru a) 16 o prov ) 1141 $ o Broj pr ocedur enje ugovo ra: 47. Vrijem a 38 mjesto e Cijena (u danima) od 183 561 (posto zemlje tak od vrijedn Zatvar osti) 13 a ,8% Vrijem nje poslovan e (u go j a : 8 9 . mjest Cijena dinama o od 18 ( Stopa n postotak od ) 3,1 3 zeml je imovin aplate e) 15% (centa po dola ru) 28,7 %

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 4/11/2010

3. MAJ

â&#x20AC;&#x2DC;Politi ari se ne usude re i istinu o A-tecuâ&#x20AC;&#x2122; Rijeka. Predsjednica Radni kog vije a 3. maja Nada Jelini -Star evi ponovila je ju er da je ste aj ponuditelja za privatizaciju tog rije kog brodogradiliĹĄta austrijske tvrtke A-tec otvoren 20. listopada isti u i kako su i ranije upozoravali da A-tec nije rjeĹĄenje. Kazala je da je Vesna Pusi zbog neto nih informacija

AZTN-a i Ministarstva vanjskih poslova izjavila da A-tec nije u ste aju. Upitala se "zaĹĄto se naĹĄi politi ari ne usude re i pravu istinu o A-tecuâ&#x20AC;? i potvrdila da je DORH u Rijeci odbacio njezinu kaznenu prijavu protiv vlasnika A-teca Mirka Kovatsa zbog kra e poslovne tajne. Premijerka Kosor pak komentirala je za posjeta Spin Valisu izjave oporbenjaka da nije bilo pametno dati jamstva 3. maju. "To pokazuje komeĹĄanje i konfuziju u oporbi i u tzv. kukuriku koaliciji", rekla je. H

KRALJEVICA

Hitna jamstva za ribarice za Ruse Rijeka. Predsjednik Sindikata brodogradiliĹĄta Kraljevica Nenad MiĹĄkulin upozorio je ju er da kraljevi ki ĹĄkver moĹže spasiti samo hitno izdavanje inidbenih jamstava za izgradnju etiriju ribarica za ruskog brodara i dovrĹĄenje novogradnje za kanadskog naru itelja. Zbog neizdavanja potrebnih inidbenih jamstava kojima bi

se osnaĹžio ugovor s Rusima na sjednici Vlade 28. listopada, kada su jamstva odobrena brodogradiliĹĄtu 3. maj, sindikat je uputio pismo ministru gospodarstva uri Popija u. O ekuju da e Popija osobno staviti potpis na jamstva za Kraljevicu i tako dati "zeleno svjetloâ&#x20AC;? poslu vrijednom 90 milijuna eura. Ako jamstva ne budu ugovorena, MiĹĄkulin najavljuje sindikalne akcije. Ju er je, ina e, otvoren natje aj za 3. krug privatizacije za kraljevi ki ĹĄkver u trajanju 15 dana. H

Birokracija u GospiÄ&#x2021;u usporila ulaganje 10 mil. RADNA MJESTA Calcit, vlasnik pogona kalcitnih punila u Li kom LeĹĄ u, planira u Gospi u upeterostru iti proizvodnju i otvoriti 35 radnih mjesta, ali ve dvije godine nakon kupnje zemljiĹĄta u industrijskoj zoni pokuĹĄava dobiti gra evinsku dozvolu Tvornica kalcitnih punila Calcit Lika iz Li kog LeĹĄ a najavila je gradnju novog, 10 milijuna eura vrijednog proizvodnog pogona u Gospi u. Time bi ta hrvatska tvrtka u vlasniĹĄtvu slovenskog Calcita pet puta pove ala kapacitete u proizvodnji sirovine koje se koristi u industriji papira, boja, plastike, ali i u drugim industrijskim granama.

Blizina pruge

"Trenuta na proizvodnja od 50.000 tona nije dovoljna s obzirom na poja ani interes kupaca iz inozemstva. S novom tvornicom kapaciteta 200.000 tona osnaĹžili bismo trĹžiĹĄnu poziciju u ovom dijelu Europe", otkriva motive investicije MatevĹž Kirn, direktor Calcita. Industrijsku zonu u Gos-

pi u investitori su odabrali isklju ivo zbog blizine Ĺželjeznice. Naime, tvornica u Li kom LeĹĄ u ovisna je o kamionskom prijevozu, ĹĄto umanjuje isplativost proizvodnje. Iako se taj slovenski plan ini 'win-win' situacijom, kako za njih tako i za lokalnu zajednicu (pa i HĹ˝), hrvatska je birokracija, po tko zna koji put, pokazala svoju (ne)mo . "Kupili smo 25.000 kvadrata zemljiĹĄta u industrijskoj zoni za 1,5 milijuna eura, ali ve dvije godine ne uspijevamo rijeĹĄiti svu potrebnu papirologiju kako bismo po eli graditi tvornicu. Lokalna zajednica pokazala se prili no sporom i neefikasnom u izdavanju potrebnih dozvola. Ĺ˝elja

MATEVĹ˝ KIRN, direktor Calcita, i Gregor Ĺ mitek, direktor Calcit Like, pitaju se zaĹĄto bi netko usporavao njihov projekt s obzirom na to da nikome nisu konkurencija, Ĺžele graditi u industrijskoj zoni, zaposliti 35 ljudi i ne ugroĹžavaju okoliĹĄ SNIMIO HRVOJE DOMINI

nam je bila sve to ishoditi do kraja ove godine, ali ve smo sada po etak gradnje tvornice pomaknuli za travanj sljede e godine. Nadam se da e ti rokovi biti ispunjeni i da e proizvodnja u Gospi u po eti 2012. godine", ukazao je direktor Calcit Like Gregor Ĺ mitek na nerazumijevanje poduzetni kih potreba u drĹžavnim institucijama. "Pokretanje proizvodnje u Gospi u iznimno je vaĹžno

za budu nost naĹĄe tvrtke. TamoĹĄnja bi tvornica Ĺželjeznicom bila povezana s onom koju istodobno gradimo u Mariboru.

Korist za sve

Ona je pak u blizini austrijske granice i tamoĹĄnjega velikog proizvo a a papira koji koristi upravo naĹĄe sirovine. Koristi bi imao i cijeli gospi ki kraj jer u tvornici u po etku planiramo zaposliti 35 radnika i velik broj

kooperanata koji bi radili na samom kamenolomu. Ne razumijem zaĹĄto bi netko usporavao naĹĄ projekt s obzirom na to da ne ugroĹžavamo okoliĹĄ i ne postoji neka konkurentska tvrtka kojoj bismo mogli smetati", isti e Kirn u nadi da e sve daljnje aktivnosti odvijati prema dogovorenim planovima i da realizacija projekta ne e postati upitna. Hrvoje Reljanovi

hrvoje.reljanovic@business.hr

PROMO

Podravka u Poljskoj ide velikim koracima naprijed Od 22 internacionalna tržišta na kojima je Podravka direktno prisutna sa svojim proizvodima putem predstavništava ili poduze a definitivno jedno od najzna ajnijih i najvažnijih je Poljska. Pri a o zastupljenosti Podravkinih proizvoda na poljskom tržištu po inje još sredinom 70-ih godina, kada po inje prodaja Vegete preko tadašnjih izvoznih poduze a bivše Jugoslavije. Najpoznatiji brand Podravke bio je jedan od rijetkih proizvoda sa „Zapada“ koji je tada Poljacima bio djelomi no dostupan te je imao imidž ekskluzive i visoke kvalitete. Po etkom 90-ih zapo inje zna ajnija prodaja Vegete putem tamošnjih poljskih distributera. Uvidjevši veliki potencijal poljskog tržišta krajem 1994. godine Podravka zapo inje s razvojem vlastite prodajne distribucije te osniva poduze e Podravka International sa sjedištem u Varšavi i tada po inju „zlatne godine“ Vegete u Poljskoj. No, zbog raznih objektivnih, ali i subjektivnih okolnosti krajem 90-ih dolazi do stagnacije prodaje pa se donosi strateška odluka o izgradnji Podravkine tvornice Vegete u Kostrzynu. Tadašnji predsjednici Hrvatske i Poljske Stjepan Mesi i Aleksandar Kwasniewski sve ano otvaraju tvornicu 28. listopada 2000. godine, kao prvu stranu investiciju u slobodnoj gospodarskoj zoni blizu njema ko-poljske granice. Tada je poljski predsjednik rekao: - Vegeta je najbolji put u poljska srca. Vegeta je definitivno osvojila poljska srca, a uz Vegetu za poljsko i rumunjsko tržište, u tvornici se proizvodi od svibnja 2007. godine i tadašnja akvizicija brand Warzywko - dodatak jelima poznat u Poljskoj, potom Perfecta, a od nedavno, to nije od travnja ove godine u tvornici se proizvodi i 25 proizvoda pod linijom Vegeta specijal od kojih je 15 klasi nih okusa i 10 noviteta Vegeta Natur za poljsko tržište, a odnedavno proizvode se specijali i za ma arsko, eško i slova ko tržište. Neki od tih proizvoda apsolutno su noviteti, kakvi se ne mogu prona i na tržištu kod drugih proizvo a a, poput Vegete Natur za mozzarellu i raj icu, za sir s vrhnjem, za toast itd. Da je to bio odli an poslovni potez dokazuje i to da

PODRAVKINA tvornica u Kostrzynu

PODRAVKINI proizvodi u Poljskoj

je Vegeta Natur u Poljskoj proglašena Hit proizvodom 2010. godine prema izboru utjecajnog asopisa za trgovce Žycie Handlowe. U izboru za nagradu ocjenjiva ki sud je u obzir uzimao originalnost i kvalitetu proizvoda, njegovu dostupnost u trgovinama, cijenu, pakiranje i prodajnu podršku. Ne treba naglašavati kako je u Poljskoj prisutna sva svjetska konkurencija u prehrambenoj branši, a i vrlo je intenzivan razvoj prodajne mreže pa u Podravki zaklju uju kako se ne može opstati na tom velikom, ali i zahtjevnom tržištu samo s Vegetom i dodacima jelima. Širi se paleta proizvoda pa je tako Podravka danas broj jedan u prodaji proizvoda od raj ica u Poljskoj. Uz to, sredinom kolovoza ove godine zapo ela je prodaja tjestenine pod brandom Podravka na tržištu Poljske, a od nedavno i na slova kom i eškom tržištu. Prošle godine poljski podravkaši lansirali su na tržište balti ku ribu pod brandom Eva. Logi no su svi ti poslovni potezi rezultirali i neskrivenim optimizmom Podravkina direktora Sektora tržišta srednje i isto ne Europe te direktora tržišta Poljske Dalibora Šijaka: - Pozicija Podravke u Poljskoj i ukupno gledano u srednjoj Euro-

pi iznimno je dobra i sigurno smo me u 5 do 10 posto tvrtki koje se najuspješnije nose s posljedicama krize jer u ovo doba generiramo takve zavidne poslovne rezultate koji su rezultat zalaganja, rada, inovativnih ideja i motivacije kako kolega na tržištu tako i svih kolega u koprivni koj centrali Podravke. A kada imamo sve to - rezultat ne može izostati. Definitivno Podravka ima velike perspektive u Poljskoj, jer bilježi zna ajan rast proizvodnje, ima

nove i inovativne proizvode s kojima postiže zavidne poslovne rezultate. Konkurencija se boji i uvažava Podravku jer kada poljski podravkaši iza u s nekim novim proizvodom, znaju da e se na tržištu pojaviti kvalitetan i cjenovno pristupa an proizvod. Puno agresivnije i medijski eksponiranije koristi se logo Podravka jer ipak je on prisutan na poljskom tržištu gotovo 40 godina. Sve u svemu, Podravka u Poljskoj ide velikim koracima naprijed.

VEGETA je tražena i u gdanjskom E.Leclercu

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 4/11/2010

DEVET MJESECI

Dobit banaka pala 17%

Ukupna dobit banaka u prvih devet mjeseci godine iznosila je 2,86 milijardi kuna, ĹĄto je 16,85 posto manje nego u istom razdoblju proĹĄle godine, pokazuju najnoviji podaci HNB-a iz agregiranog statisti kog izvjeĹĄ a banaka. Prema tim je podacima kreditni portfelj hrvatskih banaka u godinu dana porastao 3,14 posto, na 260,8 milijardi kuna. Od tog se iznosa najve i dio â&#x20AC;&#x201D; 119,06 milijardi kuna â&#x20AC;&#x201D; odnosi na kredite stanovniĹĄtvu, koji su u godinu dana pove ani samo 0,82 posto. Krediti poduze ima pove ani su pak 6,64 posto, na 99,86 milijardi kuna, pri emu su krediti drĹžavnim poduze ima biljeĹžili neĹĄto brĹžu stopu rasta (10,15 posto, na 8,16 milijardi kuna). Tu bi valjalo pribrojiti i kredite HBOR-u, koji su pove ani 216,33 posto, na dvije milijarde kuna. Kod kredita drĹžavi smanjena je izloĹženost banaka srediĹĄnjoj drĹžavi: krediti RH pali su 9,84 posto, na 20,22 milijarde kuna. Me utim, pove ani su krediti republi kim fondovima, i to ak 27 posto, na 11,52 milijarde kuna, sli no kao i krediti lokalnoj drĹžavi (27,78 posto, na dvije milijarde kuna). Petra Buli

POZITIVNI

Dobit HĹ˝Infrastrukture 5 milijuna kuna Zagreb. HĹ˝-Infrastruktura prvih devet mjeseci ove godine zavrĹĄila je s dobiti od pet milijuna kuna, dok je u istom proĹĄlogodiĹĄnjem razdoblju poslovala s gubitkom od 20,6 milijuna kuna, izvijestio je ju er predsjednik Uprave Branimir Jernei . PoboljĹĄanje je uslijedilo zbog restrukturiranja i smanjenju troĹĄkova

i unato tome ĹĄto je prihod HĹ˝-Infrastrukture iz drĹžavnog prora una na godiĹĄnjoj razini smanjen za 93 milijuna kuna. Izvanredni su prihodi dosegnuli 46 milijuna kuna i uglavnom su namaknuti prodajom nekretnina koje ne sluĹže osnovnom poslovanju te najmom stanova. Obveze prema dobavlja ima HĹ˝-Infrastruktura je u odnosu na po etak mandata sadaĹĄnje uprave, koja je stupila na duĹžnost prije godinu dana, smanjila za 108 milijuna kuna, a uĹĄtede u javnoj na-

bavi u devet mjeseci ve e su od 100 milijuna kuna. Jernei je najavio da e tvrtka nastaviti zbrinjavati viĹĄak zaposlenih. Izvijestio je da je tijekom proteklih godinu dana iz Infrastrukture i ovisnih druĹĄtava otiĹĄlo 840 radnika, a 50 je zaposleno pa je broj radnika pao za 790. Ukupno je za otpremnine izdvojeno 70 milijuna kuna. NajviĹĄe otpremnine za 30 godina staĹža iznosile su 160 tisu a kuna bruto po radniku zaposlenom u HĹ˝-Infrastrukturi odnosno 140 tisu a kuna u ovisnim druĹĄtvima. H

BRANIMIR JERNEI , predsjednik Uprave HĹ˝ Infrastrukture SNIMIO D. MARIâ&#x2C6;&#x2020;

Primorac: Oporavak od proraÄ?unskog def RAZVOJNI PROJEKTI Oporbenjaci Radimir a i (HNS) i Branko Gr i (SDP) kaĹžu kako e bira e pokuĹĄati osvojiti programom temeljenim na razvojnim investicijama te pove anju zaposlenosti odnosno efikasnosti javnog sektora. Potrebu za razvojnim projektima isti e i ekonomski analiti ar Ĺ˝arko Primorac "Prva je zada a svake vlade podi i zaposlenost, jer ako to uspije ostvariti, onda je i sve ostalo mogu e", poru io je Radimir a i na HNS-ovu okruglom stolu na temu "Hrvatsko gospodarstvo â&#x20AC;&#x201C; kamo dalje". S obzirom na to da je zaposlenost u Hrvatskoj u roku dvije godine spala na 55 posto radno sposobnog stanovniĹĄtva, u usporedbi sa 70 posto u EU, s ciljem da se dostigne 75 posto, a i je najavio da e sadaĹĄnja oporbena koalicija, ako dobije mandat na izbori-

ma, podizanje zaposlenosti uvrstiti u vrh prioriteta svoje politike. a i najavljuje da e koalicijska vlada sadaĹĄnje oporbe transparentno definirati razvojne projekte u podru ju energetike, turizma, regionalnog i ruralnog razvoja te prometne infrastrukture, osnovati timove ljudi koji e bdjeti nad njihovom realizacijom, a ostvarivat e ih grozdovi tvrtki okupljenih oko svakog projekta. a i zaklju uje da Hrvatska nema perspektive ako u sljede ih

Ĺ˝ARKO PRIMORAC, ekonomski analiti ar, kaĹže kako valja smanjiti neracionalnu javnu potroĹĄnju, ali i stimulirati razvojnu SNIMIO DARKO MARI

nekoliko godina svoj gospodarski rast ne podigne na 4 do 5 posto BDP-a.

2 posto premalo

I ekonomski strateg SDPa Branko Gr i slaĹže se da Vladine projekcije o dvopostotnom rastu BDP-a u sljede e tri godine ne mogu potaknuti optimizam koji je nuĹžan za gospodarski oporavak. Gr i kaĹže da Hrvatska kroni no boluje od neefikasnosti u svim sektorima, ali ponajprije u javnom sektoru jer ono loĹĄe ĹĄto se doga a u privatnom uglavnom je uzrokovano neefikasnoĹĄ u javnog sektora. Zbog toga je

nuĹžno podizanje efikasnosti javnog sektora kako bi se i prora unski deficit po eo proaktivno koristiti, a ne kao dosad uglavnom za financiranje javne potroĹĄnje. I Gr i kaĹže da je oporbena koalicija ve zacrtala pakete mjera kojima e poticati novo zapoĹĄljavanje, energetske, transportne i druge razvojne investicije, podrĹžat e i daljnju privatizaciju drĹžavne imovine koja sada neiskoriĹĄtena stoji i propada, provest e i reformu poreznog sustava kako bi stimulirala nova ulaganja, a penalizirala izvla enje kapitala iz Hrvatske, te e se

. . ALATNICA

Baji u predali papire, ekaju premijerku Zagreb. Radnici . . Alatnice iz Sl. Broda prekinuli su ju eraĹĄnji prosvjed pred zagreba kom katedralom te se otputili natrag ku i uz poruku da e njihovo izaslanstvo ponovno do i u Zagreb kada im sastanak zakaĹže premijerka. Ĺ ezdesetak njih doputovalo je na prosvjed traĹže i povratak proizvodnje protugradnih ra-

keta u pogone njihove tvrtke kako bi spasili radna mjesta. OtiĹĄli su pred DrĹžavno odvjetniĹĄtvo, gdje ih je primio drĹžavni odvjetnik Mladen Baji , a potom pred katedralu, gdje su ekali da ih pozove netko iz Vlade. Odbili su ponu ene razgovore u Ministarstvu poljoprivrede "jer ih to Ministarstvo ve mjesecima zavla i". Predali su Baji u dokumente na temelju kojih sumnjaju da se proizvodnja protugradnih raketa namjerno uniĹĄtava kako bi se bogatili pojedinci iz uvoznog lobija. H

BROJKA

milijuna kuna vrijedan je projekt gradnje lu kog putni kog pristaniĹĄta u Batini, gdje je ju er ozna en po etak radova. PristaniĹĄte bi trebalo biti gotovo do kraja idu e godine, a godiĹĄnje bi moglo prihvatiti oko 300 putni kih brodova

DVA UGOVORA

Geofotu poslovi u Hrvatskoj od 13 milijuna kuna Zagreb. Tvrtka Geofoto potpisala je 3 milijuna kuna vrijedan ugovor s Jadranskim naftovodom (Janaf) te 10 milijuna kuna vrijedan ugovor s Agencijom za pla anja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Gofoto i Janaf potpisali su petogodiĹĄnji ugovoru za obavljanje usluga ortofoto monitoringa,

odnosno periodi ne obnove digitalnih ortofoto (DOF) karata duĹž svih trasa Jadranskog naftovoda, ukupne duĹžine oko 615 km. Agenciji za pla anja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Geofoto e, pak, pruĹžiti usluge inicijalne vektorizacije poljoprivrednih povrĹĄina na DOF kartama. Geofoto je s Agencijom potpisao i okvirni trogodiĹĄnji sporazum o izradi osnovnih prostornih podataka za potrebe pra enja i kontrole stanja poljoprivrednih povrĹĄina. D. T.

ak je vaĹžniji Dva strana investicijska fonda Ĺžele Magmu? deficita SPAS U POSLJEDNJI TRENUTAK

GORANKO i Biserka Preiniger FiĹžuli traĹže spasitelja za trgova ki lanac, koji je premaĹĄio njihove sposobnosti upravljanja i financiranja FOTO BELOĹ EVI /CROPIX

RADIMIR ÂťAÂťI , predsjednik HNS-a, najavljuje da e pove anje zaposlenosti biti prioritet oporbene koalicije SNIMIO HRVOJE DOMINI

posebno potruditi kako bi suzbila nelikvidnost, ije su najve e Ĺžrtve mala i srednja poduze a.

Politika banaka

Ekonomski analiti ar i konzultant Ĺ˝arko Primorac smatra pak da je oporavak gospodarstva vaĹžniji od prora unskog deficita. Zato bi, kako kaĹže, izme u stezanja i stimuliranja odabrao stimuliranje gospodarskog oporavka, jer "ako emo samo stezati, produbit emo krizu". Primorac se slaĹže da treba smanjiti neracionalnu javnu potroĹĄnju, ali i stimulirati onu koja je razvojna. U svakoj

zemlji postoje grupe projekata o ijoj sudbini ovisi oporavak zemlje, kaĹže Primorac, pojaĹĄnjavaju i da je rije o infrastrukturi, industriji, inovacijskom lancu i izvozu (4i). Njihovu realizaciju mogu e je financirati, kaĹže Primorac, HNB-ovim otpuĹĄtanjem 10 milijardi kuna iz pri uve, kreditnim sredstvima poslovnih banaka, koje moraju relaksirati svoju dosadaĹĄnju suzdrĹžanu kreditnu politiku ako ne Ĺžele propasti zajedno s realnim sektorom, drĹžavnim sredstvima i privla enjem stranih investicija. Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

Za preuzimanje Magme raspitivala su se dva velika strana investicijska fonda, doznaje Business.hr od izvora iz Splitske banke, jednog od najve ih kreditora posrnulog hrvatskog lanca. No izvor Business.hr-a nije mogao govoriti o kojim je ulaga ima konkretno rije , kao ni jesu li predali neobvezuju e ponude za preuzimanje udjela u tvrtki ili tvrtke u cijelosti. U objavi koju je Magma, u ve inskom vlasniĹĄtvu bra nog para Goranka i Biserke Preininger FiĹžuli , predala Zagreba koj burzi, u kojoj obrazlaĹžu i kaĹĄnjenje objave rezultata poslovanja za devet mjeseci ove godine, stoji: â&#x20AC;&#x153;Potencijalni investitori trenuta no obavljaju dubinsko snimanje druĹĄtva, a kona an model suradnje bit e poznat najkasnije do 15. studenoga 2010. o emu

e javnost biti pravodobno informirana. Pregovara se radi osiguranja dodatne likvidnosti i adekvatne razine radnog kapitala nuĹžne za uredno poslovanje i servisiranje svih obvezaâ&#x20AC;&#x153;.

Dani odluke

Pred Magmom su presudni tjedni u kojima e bit donesena odluka o budu nosti toga trgova kog lanca, koji je u 21 godinu postojanja preĹĄao put od nekoliko trgovina u srediĹĄtu Zagreba do regionalnog lanca koji predstavniĹĄtva i proizvodnju ima ak u Kini. Iako je nedavno Goranko FiĹžuli izjavio kako je tvrtki potrebno izme u 40 i 50 milijuna kuna kako bi financirala redovno poslovanje, jasno je da joj je potrebno puno viĹĄe. Banke Magmu trenuta no, sude i po hitnom restruktu-

riranju koje je dosad dovelo do zatvaranja niza trgovina i traĹženju stranih partnera, ne Ĺžele ni kratkoro no kreditirati. Nije poznato ni kako e se prema najavi joĹĄ jedne dokapitalizacije, a zadnju su FiĹžuli i obavili u prolje e ove godine tako da nisu razvodnili vlasni ki udjel, postaviti Hanfa s obzirom na sudsku odluku prema kojoj je zbog kupnje dodatnih dionica 2007. godine FiĹžuli duĹžan objaviti ponudu za preuzimanje svih dionica Magme, koja bi ih mogla stajati gotovo 90 milijuna eura. FiĹžuli je po etkom 2008, godine za Business.hr prvi od gospodarstvenika govorio o recesiji, a sad se ini da e njegova tvrtka i zaposlenici postati jedna od najve ih Ĺžrtava te iste recesije. J. Jagi

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 4/11/2010

POLJOPRIVREDA

Prosje no gospodarstvo ima 5,7 hektara Zagreb. U Hrvatskoj je 1. lipnja bilo 232.328 poljoprivrednih gospodarstava, koja su obra ivala ukupno 1,313 milijuna hektara poljoprivredne povrĹĄine, pokazuju podaci DrĹžavnog zavoda za statistiku iz istraĹživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava provedenog radi prilagodbe statistici EU. Od ukupna broja poljoprivred-

nih gospodarstava, njih 2155 poslovni su subjekti, a ostalih 230.173 obiteljska su gospodarstva. Prosje no gospodarstvo koristi 5,7 ha poljoprivrednih povrĹĄina, pri emu prosje na tvrtka koristi 97,45 hektara, a obiteljsko gospodarstvo 4,79 hektara. Najve i dio povrĹĄina, 892.000 hektara, oranice su i vrtovi, 338 ha su trajni travnjaci, a 80 ha trajni nasadi. Po etkom lipnja bilo je 494.000 grla goveda, 1,49 milijuna svinja, 885.000 ovaca, 112.000 koza i 12,5 milijuna peradi. P. B.

POTPORE

Milijun kuna za 36 turisti kih projekata PoĹžega. Ugovor o bespovratnom financiranju turisti kih projekata u PoĹžeĹĄko-slavonskoj Ĺžupaniji ju er je s Ministarstvom turizma potpisalo 36 korisnika koji su svoje projekte prijavili na javne natje aje. Za tih 36 razvojno-turisti kih projekata to je ministarstvo osiguralo viĹĄe od milijun kuna.

U posljednje je tri godine Ministarstvo turizma za razvojno-turisti ke projekte izdvojilo gotovo tri milijuna kuna, a ove je godine odobrilo najve i broj potpora na podru ju PoĹžeĹĄko-slavonske Ĺžupanije. Kako bi joĹĄ viĹĄe pridonijelo razvoju seoskog turizma na turisti ki nerazvijenim podru jima, Ministarstvo planira osnovati fond od 10 do 12 milijuna kuna, a novac e biti plasirani turisti kim zajednicama za razvoj turizma na selu. H

Maloprodaja raste, ali joĹĄ smo daleko od oporavka STAGNACIJA Iako je u rujnu, prema prvim podacima DZS-a, maloprodaja porasla 0,4 posto, stopa rasta bitno je sporija nego u prva dva mjeseca. Iako e ukidanje kriznog poreza imati pozitivan utjecaj, slijedi novi pad nezaposlenosti, upozoravaju analiti ari RBA

BORIS VUKELI , predsjednik Ceha trgovaca Hrvatske obrtni ke komore, kaĹže kako su najve u cijenu pada maloprodaje podnijeli mali trgovci SNIMIO HRVOJE KNEZ

SLOBODAN Ĺ KOLNIK, predsjednik Uprave Flibe, tvrtke koja upravlja Emmezetom SNIMIO SAĹ A â&#x2C6;&#x2020;ETKOVI

Promet u trgovini na malo u rujnu je realno porastao 0,4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, a nominalni rast na godiĹĄnjoj razini iznosi 1,6 posto, preliminarni su podaci o maloprodaji za rujan objavljeni u DrĹžavnom zavodu za statistiku. Promet u maloprodaji raste tre i mjesec za redom, ali je stopa rasta znatno manja u odnosu na srpanj i kolovoz. Analiti ari Raiffeisen banke isti u da su povoljna kretanja u maloprodaji, kao i u prethodna dva mjeseca, prije svega posljedica baznog razdoblja s obzirom na to da je proĹĄlogodiĹĄnjeg rujna maloprodaja realno i nominalno pala 12,8 posto. Stopa rasta u rujnu niĹža je u odnosu na glavna dva ljetna mjese-

danje viĹĄe stope kriznog poreza, no to olakĹĄanje dohotka stanovniĹĄtvo e osjetiti tek u prosincu. Analiti ari upozoravaju da jesen donosi i ponovni rast nezaposlenosti te da oporavak potroĹĄnje u kona nici ovisi o stvaranju novih radnih mjesta i pove anju raspoloĹživog dohotka. Predsjednik Ceha trgovaca Hrvatske obrtni ke komore Boris Vukeli kaĹže da su mali trgovci najve e Ĺžrtve sadaĹĄnjih trendova.

ca i zbog manjeg utjecaja turizma na cjelokupno gospodarstvo.

GodiĹĄnji pad 3%

"Usporavanje stope rasta trgovine na malo u rujnu pokazuje da je o oporavku maloprodaje joĹĄ rano govoriti. Budu i da rast nije generiran rastom standarda nego je najve im dijelom posljedica baznog u inka, ne moĹže se govoriti o stvarnom oporavku. PotroĹĄnja e se oporaviti tek nakon oporavka trĹžiĹĄta rada. Na razini cijele godine o ekujemo da e maloprodaja zabiljeĹžiti pad oko tri posto, a oporavak uz blage stope rasta o ekujemo sljede e godine", stoji u izvjeĹĄ u RBA. Povoljan utjecaj na maloprodaju trebalo bi imati uki-

Digitalni televizori

"Maloprodaja biljeĹži lagani oporavak, ali na ra un malih trgovaca. Netko mora izgubiti da bi drugi dobio", kaĹže Vukeli . Dodaje kako su ljetni mjeseci ipak bili financijska injekcija malim trgovcima na

otocima i sli nim mjestima gdje nema velikih trgova kih centara. Slobodan Ĺ kolnik, predsjednik Uprave Flibe, tvrtke koja upravlja Emmezetom, tako er kaĹže da nema nikakvog oporavka maloprodaje ako se ovogodiĹĄnji podaci uspore uju sa 2008. godinom. "Pla e padaju, raste nezaposlenost, nema pokretanja oporavka pa se nema odakle generirati ni potroĹĄnja. Na promet u rujnu je vjerojatno utjecala i digitalizacija televizije. Osim digitalnih prijemnika kupovali su se i novi televizori. Kod nas je prodaja televizora bila dvostruko ve a u odnosu na proĹĄlogodiĹĄnji rujan", kaĹže Ĺ kolnik. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

mediji/ marketing/ prodaja

Oglašavanje je ‘out’ Kako postati superprodava ?

etvrtak 4/11/2010

REGIONALNA KONFERENCIJA WEB STRATEGIJA 9

Potroša i postaju imuni na jednosmjeran pristup

> mediji > marketing > prodaja

14-15

business.hr Četvrtak 4/11/2010

ISTRAŽIVANJE PORTALA MOJ POSAO

MARKETING

Pokretanje vlastitog posla

Pokrenut web portal Hrvatska burza znanja

Portal MojPosao tijekom rujna i listopada proveo je istraživanje čiji je cilj bio utvrditi u kojoj mjeri ispitanici razmišljaju o pokretanju vlastitog posla, znaju li što im je potrebno za realizaciju, imaju li razrađenu financijsku konstrukciju te koji su problemi s kojima se susreću. U istraživanju je sudjelovalo više od 700 ispitanika. Petina ispitanika već je pokrenula vlastiti posao, a 78 posto njih namjerava to uči-

niti. Samo 28 posto budućih poduzetnika točno zna što je potrebno za pokretanje posla. Gotovo tri četvrtine ispitanika namjerava se naknadno “snaći” za financijska sredstva, a samo 2 posto ispitanika smatra da poduzetnici imaju odgovarajuću potporu države. Istraživanje je pokazalo da su najvažnije odlike uspješnih poduzetnika u Hrvatskoj upornost i snalažljivost. S. H. B.

Novopokrenuti portal Burza znanja radi na principu prave burze, s tim da se trguje idejama, gotovim inovacijama ili znanjem. Burza trguje na stranici www.burzaznanja.com.hr.

S jedne strane inovatori inovacije oglašavaju na internetskoj stranici, a s druge investitori kupuju ono što im treba ili oglašavaju koji problem trebaju otkloniti u procesu poboljšanja poslovanja. Tako se povezuju oni koji imaju znanje i oni koji imaju novac i žele ulagati u nove proizvode. S. H. B.

Oglašavanje je ‘out’ INTERNET U SLUŽBI OGLASA Jednosmjerno oglašavanje više nije oblik na koji reagiraju potrošači pa valja obnoviti znanja iz interaktivne, dvosmjerne komunikacija s njima

glašavanje na internetu efikasno je i u financijskom smislu izuzetno povoljno. No, to je ujedno područje gdje postoji veća vjerojatnost pogreške nego uspjeha. O prednostima i nedostacima korištenja internetskog oglašavanja za Business.hr govore Miroslav Varga i Igor Vuksanović, višestruko nagrađivani predavači Web strategije, koja se danas i sutra održava u zagrebačkom Hypo Expo XXI centru. Koliko internet može pomoći u oglašavanju? M. V. - Nekoliko je važnih faktora na koje utječe internet, a to su: povoljnija cijena, vrlo točna i gotovo trenutačna povratna statistika te odlična segmentacija odnosno ciljanje željene skupine. Stoga je oglašavanje efikasno i u financijskom smislu izuzetno povoljno. Za cijenu jednog oglasa na četvrtinu stranice nekog ne baš tiražnog dnevnog lista mo-

žete šest mjeseci imati efikasnu oglasnu kampanju na internetu. Ima li veće pomoći? I. V. - U usporedbi sa ‘starijim’ oblicima oglašavanja, internetsko još uvijek daje lošiji omjer uloženog i dobivenog. Najviše nam može pomoći u testiranju različitih verzija oglasa i poruka (A / B testing) nakon kojega najbolju verziju iskoristimo u ostalim promotivnim akcijama. Nije rijedak slučaj da se marketinške kampanje prvo pojave na internetu, a tek onda u ostalim komunikacijskim kanalima. Posebnu pozornost treba posvetiti internetskim stranicama koje omogućuju šire upoznavanje s proizvodima i uslugama pa imaju važniju ulogu u promotivnim aktivnostima. Danas gotovo svi komunikacijski kanali upućuju potencijalne kupce na internetske stranice kao izvor dodatnih informacija.

Miroslav Varga iz osjeËke tvrtke Escape d.o.o. arhiva business.hr

Za internetsko oglašavanje potrebni su sustavnost i znanje. Može li se i kako s manje novca napraviti više? M. V. - Stručnost je bitna i preporučujem svakome da prije pokretanja internetske kampanje posluša seminar o internetskom marketingu. Ako planirate angažirati agenciju, preporučljivo je pogledati koje su tvrtke certificirane kao Google AdWords partneri. Naučio sam da postoji samo jedno pravilo, a ono glasi da nema pravila. Samo testiranje i rudarenje po povratnim podacima osiguravaju efikasnu kampanju koja daje više rezultata uz manje ulaganja. Tada nije nemoguće

Igor Vuksanović, idejni začetnik prvog i jedinog hrvatskog on-line knjigovodstva (CPP) i suvlasnik softvera za produkcijske kuće (Production Path) arhiva business.hr

klik plaćati samo šest lipa. I. V. - Može se više napraviti ako internet ne koristimo samo kao medij za oglase. U CPP-u svakodnevno koristimo web alate za istraživanje tržišta, kontrolu kvalitete naših usluga i podršku korisnicima. Održavamo i besplatne web seminare na kojima se poduzetnici mogu upoznati s on-line računovodstvom. Sve je to dio

promocije iako nije riječ o oglasu, a iziskuje minimalna sredstva. Kako ocjenjujete internetsko oglašavanje u Hrvatskoj? Možete li ga usporediti s Europom i svijetom?

M. V. - Kako veliki dio prihoda ostvarujemo izvan granica Hrvatske, svjedočimo vrlo zanimljivom trendu. Kada je Google AdWords pokrenut u

OGLAS

EasyJet

Do Pariza i Londona za 32 eura U Zračnu luku Zagreb ovog je tjedna sletio prvi zrakoplov niskotarifnog prijevoznika easyJeta iz Pariza, čime je easyJet uvrstio Zagreb u svoju mrežu na destinaciji Pariz-Zagreb-Pariz, priopćila je Zračna luka. Taj europski niskotarifni zrakoplovni prijevoznik otvorio je jedan od dvaju novih letova iz Zagreba, i to za Pariz na aerodrom Charles de Gaulle, a od 11. veljače 2011. uspo-

Hrvatskoj (2004.), mi smo bili dosta egzotična pojava i teško nam je bilo objasniti poslovnim partnerima što uopće nudimo. Za razliku od Hrvatske, naši klijenti u Europi, posebice u SAD-u, naveliko su koristili Google AdWords oglašavanje, koje je kod njih počelo 2002. godine. Kod nas je u to vrijeme nešto snažnije bilo banner oglašavanje. Dvoznamenkaste stope rasta internetskog marketinga u svijetu u Hrvatskoj su prespavane. Odjednom, 2007. i posebice 2008., snažno je poraslo ulaganje u internetski marketing i tada su nam se počeli javljati i prvi veliki hrvatski oglašivači (primjerice Njuškalo). Danas Hrvatska svijet prati u stopu gledano sa stajališta korištenja socijalnih mreža i porasta mobilnog pristupa internetu pa je porast internetskog oglašavanja na mobilnim mrežama identičan trendovima u svijetu. I. V. - Internetsko oglašavanje u Hrvatskoj je copy/paste svjetskih trendova s manjim vremenskim zaostatkom. Inovativnost, nažalost, izostaje pa se događa da oni koji kopiraju bivaju nagrađeni upravo zbog kopiranja. To je još jedan u nizu hrvatskih apsurda. Međutim, s obzirom na to da u drugim vrstama medija uistinu ima inovativnih kampanja, vjerujem da će doći do pomaka i u internetskom oglašavanju. Kolika je korist od internetskog oglašavanja u Hrvatskoj, prepoznaju li to hrvat-

stavit će i linija za London na aerodrom Gatwick. Karte su već u prodaji od minimalnih 31.99 eura uključujući poreze i pristojbe. Za Pariz će se letjeti četiri puta tjedno te pet puta tjedno u London Airbusom 319. “Po broju putnika easyJet je najveća britanska i četvrta po veličini europska aviokompanija”, navodi se u priopćenju Ureda za odnose s javnošću Zračne luke Zagreb. S. H. B.

ski poduzetnici? M. V. - Službenih podataka u Hrvatskoj nema. Istraživanja u SAD-u pokazuju da je utjecaj interneta na ukupnu maloprodaju u prošloj godini bio veći od 43 posto. Tendencija je da će za pet godina to biti više od 52 posto. Fenomen koji se upravo bilježi jest da sve više osoba starijih od 55 godina posjećuje socijalne mreže (porast je veći od 100 posto) kako bi održali socijalni kontakt s vršnjacima i/ili obitelji. Te su osobe preskočile ftp, e-mail i tzv. web 1.0 fazu i uskočili su izravno u zadnji trend - socijalne mreže. Mnogo je hrvatskih poduzetnika, osobito u turizmu, uvidjelo koliki utjecaj internetsko oglašavanje ima na njihovo poslovanje. U tom segmentu mjerimo velik porast. Nedavno su kolege iz E-targeta objavili da imaju vrlo snažan rast u regiji, oko 120 posto, što potvrđuje da su i hrvatski poduzetnici otkrili internetski marketing.

I. V. - Prednost internetskog oglašavanja je nizak ulazni trošak, što malim tvrtkama i početnicima omogućuje da se okušaju u svijetu oglašavanja bez velikog budžeta. Dodatna je prednost mogućnost interakcije s ciljanom publikom. Hrvatski bi poduzetnici ipak više trebali koristiti PR kada je riječ o promociji na internetu, a oglašavati se u drugim vrstama medija jer internetsko oglašavanje konstantno gubi na vrijednosti. Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

Business.hr preporučuje...

››

10. studenoga, specijalistički seminar ‘Internetski marketing’, Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, Zagreb

Seminar ‘Internetski marketing’ namijenjen je onima koji svoje poslovanje žele unaprijediti upotrebom tehnika i alata internetskog marketinga te onima koji svoje proizvode i usluge žele ponuditi na tržištu uz niže troškove oglašavanja i veću mogućnost praćenja učinkovitosti. Cilj je seminara upoznati polaznike s osnovnim i naprednim strategijama oglašavanja na internetu te suvremenim tehnikama internetskog marketinga. Bit će riječi i o socijalnim mrežama Facebooku, Twitteru i LinkedInu - te o njihovoj učinkovitoj uporabi u poslovanju. Pretplatnici Business.hr-a imaju 15% popusta na osnovnu cijenu kotizacije.

››

Više doznajte na www.mirakul.hr

11.-13. studeni, Licensing New Europe 2010 Show & Conference, Hypo Centar, Slavonska avenija 6, Zagreb

Želite li povećati prihode? ISKORISTITE SNAGU BRENDA! Kako iskoristiti brend kao generator dodatnih prihoda? Kako i pod kojim uvjetima iskoristiti brendove & likove za povećanje svog tržišnog udjela, osvajanje novih tržišta ili razvoj novog proizvoda? Doznajte od vodećih ljudi: 20th Century Fox, Warner Bros., Cartoon Network, EuropaCorp, Fremantle Media, BBC. Kotizacija za pretplatnike Business.hr-a 2500 kn (redovna cijena je 3300 kn).

››

Više doznajte na www.licensingneweurope.com

12. studenoga, seminar: EU FONDOVI - identifikacija i izrada projekta, Europski dom, Jurišićeva 1, Zagreb

Seminar u organizaciji Hrvatskog instituta za financije (HIF) prezentira modalitete oblikovanja i financiranja projekata kroz natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava iz fondova Europske Unije. Sudionici će se kroz više praktičnih primjera upoznati sa metodama oblikovanja i procjenjivanja projekata, kriterijima za prijave na natječaje te instrumentima tehničke pomoći. Pretplatnici Business.hr-a imaju 10% popusta na osnovnu cijenu kotizacije.

››

Više doznajte na www.hif.hr

17. studenoga, seminar “Abeceda trgovanja na tržištima kapitala”, Hypo centar, Slavonska avenija 6, Zagreb

Na seminaru će biti prezentirana najnovija tehnološka dostignuća u praćenju i analiziranju financijskih tržišta, a namijenjen je bankarima, portfolio menadžerima, brokerima, investicijskim i financijskim analitičarima, investicijskim savjetnicima, investitorima, risk menadžerima, analitičarima, poduzetnicima, menadžerima i traderima. U „Abecedu trgovanja“ sudionike će uvesti Kelly Clement (Thomson Reuters), Gavin Hill (ACM) i Peter Rosenstriech (ACM). retplatnici Business.hr-a imaju 15% popusta na kotizaciju.

››

Više doznajte na www.carcharodonfx.com

18. studenoga, konferencija Superprodavač, Hotel Westin, Izidora Kršnjavoga 1, Zagreb

Poslovni savjetnik i Tomislav Bekec organiziraju cjelodnevnu konferenciju za prodajno osoblje. Održat će se 17 radionica i seminara iz područja prodaje, izlagat će 10 vrhunskih predavača, a renomirani govornici održat će okrugli stol. Naučite kako prodavati u vrijeme krize i postanite superprodavač! Osnovna cijena kotizacije iznosi 1390 kuna. Pretplatnici Business.hr-a imaju 5% popusta na osnovnu cijenu kotizacije. Prijavite se na poslovnisavjetnik@ripup.hr

Doznajte. Sudjelujte. Inspirirajte se.

INTERNET

> mediji > marketing > prodaja

business.hr etvrtak 4/11/2010

Educiranje o doma im proizvodima Hrvatska gospodarska komora je radi ja anja svijesti gra ana o vaĹžnosti kupovanja doma ih proizvoda, posebice nositelja znakova Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko, na druĹĄtvenim mreĹžama Facebooku i Twitteru pokrenula sluĹžbenu stranicu

akcije Kupujmo hrvatsko, priop eno je iz HGK. Napominju kako im je Ĺželja stvoriti izravan i prijateljski kontakt s potroĹĄa ima, posebno s mladima, kako bi ih se ne samo educiralo i informiralo o kvalitetnim doma im proizvodima, ve i potaknulo na stvaranje poduzetni ke klime koja e omogu iti stvaranje novih proizvoda kao temelja gospodarskog rasta i razvoja. Podsje aju na to da najutjecajniji â&#x20AC;&#x2DC;made inâ&#x20AC;&#x2122; proizvodi na svijetu, primjerice talijanski, svoj uspjeh uz

kvalitetu duguju prije svega potpori i privrĹženosti drĹžavljana svoje zemlje. Isti e se kako Facebook i Twitter profili Kupujmo hrvatsko na jednostavan i prijateljski na in educiraju i informiraju javnost o doma im proizvodima, novostima

i doga anjima. "Ako kupujete doma e proizvode, osiguravate radno mjesto sebi, baki i djedu mirovinu, a mami i tati bolju pla u", poru io je najmla ima putem Facebooka predsjednik HGK Nadan VidoĹĄevi . S. H. B.

Kako postati superprodava ? SUPERPRODAVAÂťI Ako je neĹĄto prije godinu dana prolazilo kod kupca, danas viĹĄe ne prolazi, znaju to dobro superprodava i i stoga moraju mijenjati prodajni pristup, a njega ine tri vaĹžna elementa - svjesnost, proaktivnost i sposobnost za promjenu

ako postati superprodava , moĹžete doznati 18. studenoga na konferenciji u zagreba kom hotelu Westin. O emu je to no rije , pitali smo organizatore, glavnu urednicu i direktoricu Poslovnog savjetnika Sandru Mihel i i vrhunskog znalca prodaje i iskusnog prakti ara Tomislava Bekeca.

SANDRA MIHELÂťI , glavna urednica i direktorica Poslovnog savjetnika SNIMIO HRVOJE DOMINI

Unato kriznoj godini, asopis Poslovni savjetnik organizira joĹĄ jednu konferenciju. Kako je nastala ideja o organizaciji konferencije Superprodava ? S. M. - Bez obzira na krizu, asopis Poslovni savjetnik slijedi svoju viziju, osluĹĄkuje trĹžiĹĄte i ispunjava zahtjeve itatelja i oglaĹĄiva a. Konferencija Superprodava nastala je upravo zbog krize koja je najviĹĄe zahvatila sektor prodaje. U mnogim tvrtkama podbacili su prodajni planovi i zato smo odlu ili pomo i prodajnom osoblju, educirati ga kako uspjeĹĄno prodavati u vrijeme krize.

njena, koliko posjetitelja o ekujete? S. M. - Konferencija je namijenjena prodajnom osoblju, trgovcima u du anu, komercijalistima, voditeljima prodaje, direktorima prodaje, lanovima uprave za prodaju, a o ekujemo 150 do 200 sudionika. AngaĹžirali smo vrhunske predava e, njih desetero, koji e odrĹžati ak 17 seminara i radionica iz podru ja prodaje uz vrlo prihvatljivu kotizaciju.

Kome je konferencija namije-

Bogat program velik je orga-

nizacijski zalogaj: konferencija je podijeljena u dva dijela jutarnja i popodnevna predavanja i poslijepodnevni mini treninzi. Ho e li polaznici izdrĹžati cjelodnevni tempo? S. M. - Program je bogat, ali nije zahtjevan za sluĹĄanje i sudjelovanje u radionicama. Uvjereni smo da e svatko prona i neĹĄto zanimljivo i korisno za sebe te se druĹžiti s kolegama iz struke. U sklopu konferencije organizirat emo i zanimljiv okrugli stol iz podru ja prodaje uz renomirane sudionike.

Tko ili ĹĄto ini superprodava a? T. B. - Ovisno o tome koliku vremensku perspektivu postavimo. Ako se odlu imo za kratkoro nu, odgovor je vrlo teĹžak. Nekoliko godina prije izbijanja krize sretao sam mnogo superprodava a, ljudi odli nih prodajnih rezultata i punih sebe koji nisu razumjeli kako su im se dogodili prodaja i rezultati. Nije teĹĄko biti superprodava stanova dok banke daju kredite ĹĄakom i kapom, a potraĹžnja je ve a od ponude. Takvih je primjera bilo bezbroj. Koliko su ti prodava i bili super, pokazuje sadaĹĄnja situacija jer ih nema nigdje. Pravim, dugoro nim superprodava ima to se ne bi dogodilo, a njih po mom miĹĄljenju ine tri vaĹžna elementa - svjesnost, proaktivnost i sposobnost za promjenu. Svijet se promijenio, danas imam mnogo drugih kanala za prodaju osiguranja, uklju uju i osobne bankare, postoje Facebook i LinkedIn, financijskih portali, a ve ina ih prodaje osiguranje kao prije 20 godina. Superprodava i su sposobni preispitati svoju prodaju i promijeniti je. Oni znaju da ako im je neĹĄto prije godinu dana prolazilo kod kupca, danas moĹžda viĹĄe ne prolazi i moraju mijenjati prodajni pristup. Koliko je recesija u Hrvatskoj pogodila prodaju? Je li teĹĄko u danaĹĄnjim uvjetima postati superprodava ? T. B. - Kako koga, kratko-

ro ne superprodava e prili no je pogodila. Oni su zbunjeni i frustrirani, rade isto ĹĄto su radili i prije, a rezultata viĹĄe nema pa pokuĹĄavaju raditi to ĹĄto su radili joĹĄ viĹĄe i ĹžeĹĄ e. Naravno, ne uspijevaju. Dugoro ne superprodava e recesija nije pogodila pretjerano. TrĹžiĹĄte je manje, kupovna mo je manja, ali ako znamo raditi pametnije, nema nekih ve ih potresa. Superprodava i su se usmjerili na druge proizvode, druge segmente kupaca ili su obratili ve u pozornost na zadrĹžavanje postoje ih klijenata ili ak pove anje profitabilnosti po klijentu kroz cross i up sales. Sve je samo pitanje svjesnosti, proaktivnosti i toga koliko Ĺželite raditi na sebi. Ĺ to biste poru ili zainteresiranima: zaĹĄto do i na konferenciju Superprodava ? T. B. - Ako ste spremni raditi na sebi i dovoljno ste otvoreni da preispitate prodajne strategije koje koristite, ovo je pravo mjesto za vas. Konferenciju smo koncipirali tako da svatko, bez obzira na iskustvo u prodaji, moĹže uti barem pet novih tehnika/ strategija koje moĹže ve sutra primijeniti u radu s kupcima i koje Ă&#x160;e mu donijeti pozitivne pomake. Omogu it emo polaznicima poha anje mini treninga u malim grupama i aktivan rad na svojim vjeĹĄtinama u temi koju odaberu. Kada smo koncipirali konferenciju, ideja je bila jednostavna: kreirati event na koji bih rado doĹĄao. Na ovaj definitivno bih. S. H. B.

doga aji 17

business.hr etvrtak 4/11/2010

regija/svijet

Nova strategija EU za ja anje industrije LAKĹ E I DO KREDITA Za razliku od one iz 1990. koja se usmjerila na istraĹživanja i razvoj te marketing, nova industrijska politika EU fokusira je na inovacije te malo i srednje poduzetniĹĄtvo

uo ena s podacima o industrijskoj proizvodnji koja, unato oporavku i rastu od 10-ak posto, joĹĄ nije dostigla razinu iz razdoblja prije krize, Europska komisija (EK) otkrila je potkraj proĹĄloga tjedna strategiju ja anja industrije. U dokumentu pod nazivom "Integrirana industrijska politika za eru globalizacije, konkurentnost i odrĹživost u srediĹĄtu pozornosti" opisana je strategija kojom se Ĺželi potaknuti rast i pove anje zaposlenosti o uvanjem i podupiranjem raznolike, snaĹžne i konkurentne industrije.

Sve dublji jaz

"Industrija je samo srce Europe i prijeko je potrebna u traĹženju rjeĹĄenja za izazove naĹĄeg druĹĄtva danas i u budu nosti. Mora-

mo iskoristiti pun potencijal jedinstvenog trĹžiĹĄta, njegovih 500 milijuna potroĹĄa a i 20 milijuna poduzetnika", izjavio je Antonio Tajani, povjerenik EK zaduĹžen za industriju i poduzetniĹĄtvo, predstavljaju i planove koji su, ini se, odmak u odnosu na strategiju koju je Komisija objavila 1990. i koja se fokusirala na istraĹživanja i razvoj te marketing. Me u glavnim izazovima na koje pokuĹĄava prona i odgovor najnovija inicijativa EK jest injenica da je malim i srednjim poduzetnicima i dalje oteĹžan pristup kreditima, da postoje razlike me u zemljama lanicama u koli ini ulaganja u istraĹživanje i inovacije te se nakon krize jaz joĹĄ viĹĄe produbljuje, kao i injenica da treba joĹĄ mnogo u initi na podru ju odrĹživa razvoja i

pove anja udjela obnovljive energije.

Koristan putokaz

Inicijativu za poboljĹĄanje poslovnoga okruĹženja, osobito za male i srednje tvrtke, pozdravilo je krovno europsko udruĹženje malih i srednjih poduzetnika UEAPME, koje okuplja 85 organizacija i 12 milijuna tvrtki. "Pozdravljamo injenicu da se dokument fokusira na inovaciju i znanje te pridavanje pozornosti malom i srednjem poduzetniĹĄtvu", rekao je glavni tajnik udruANTONIO TAJANI, povjerenik EK zaduĹžen za industriju i poduzetniĹĄtvo ARHIVA BUSINESS.HR

Ĺženja Andrea Benassi. I ostala poslovna udruĹženja prihva aju inicijativu, kako prenosi EurActiv. Philippe de Buck, glavni direktor udruĹženja BusinessEurope koje predstavlja velike kompanije, upozorio je, me utim, da "inicijativa treba dobiti i konkretan nastavak". S time se slaĹže i Arnaldo Abruzzini, glavni tajnik udruĹženja europskih trgova kih komora EuroChambres, ocijenivĹĄi da je rije o korisnom putokazu za konkretne akcije. Margareta Podnar

INTEGRIRANA POLITIKA

10 Komisijinih smjernica â&#x2014;? svi novi zakoni bit e podvrgnuti provjeri utjecaja na konkurentnost â&#x2014;? provjerom sadaĹĄnjeg zakonodavstva utvrdit e se mogu nost smanjenja kumulativnih u inaka kako bi se smanjili troĹĄkovi za poslodavce â&#x2014;? poticat e se razvoj malog i srednjeg poduzetniĹĄtva olakĹĄavaju i im pristup kreditima i inotrĹžiĹĄtima â&#x2014;? poboljĹĄat e se standardizacija â&#x2014;? razvijat e se infrastruktura i dosljednije provoditi principi zaĹĄtite trĹžiĹĄnog natjecanja u energetskom sektoru kako bi ĹĄto u inkovitije sluĹžili industriji â&#x2014;? predstavit e se nova strategija za odrĹživu opskrbu sirovinama i u inkovitije upravljanje doma im sirovinama â&#x2014;? poticat e se inovacije i poboljĹĄanje okvira poslovanja za industrije s velikom potroĹĄnjom energije â&#x2014;? istraĹžit e se postignu a na podru ju inovacija po pojedinim sektorima â&#x2014;? EK e udruĹžiti snage s Europskom svemirskom agencijom u oblikovanju svemirske politike: cilj je oja ati industriju i pove ati njezinu konkurentnost na me unarodnom trĹžiĹĄtu â&#x2014;? EK e godiĹĄnje izvjeĹĄtavati o konkurentnosti EU i zemalja lanica, industrijskoj politici i postignu ima

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr etvrtak 4/11/2010

RJEĹ AVANJE UDJELA

Aukcije HFP-a za 43,5 milijuna kn

Hrvatski fond za privatizaciju pozvao je na javnu draĹžbu za prodaju redovitih dionica i poslovnih udjela trgova kih druĹĄtava iz svoga portfelja te udjela u vlasniĹĄtvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskih ĹĄuma. DraĹžba bi se trebala odrĹžati 10. i 11. studenoga preko elektroni kog sustava Zagreba ke burze. HFP na prodaju nudi udje-

le u 36 poduze a iji ukupan broj ponu enih dionica nominalno vrijedi 43.463.010 kuna. Najve i udjel od 20,15 posto u ponudi je onaj Veterinarske stanice Beli Manastir, a najmanji je 0,18 posto u zagreba kom Zavodu za ispitivanje kvalitete robe. U ponudi je i 16,78 posto pulske Brionke, ija je ukupna nominalna vrijednost 22.218 ponu enih dionica 8.442.840 kuna. Me utim, po etna cijena prodaje utvr ivat e se kao zadnja

postignuta prosje na cijena na Zagreba koj burzi prije objave za javnu draĹžbu, kao ĹĄto je slu aj s joĹĄ 21 poduze em, a me u njima i 3096 dionica Ericssona Nikole Tesle, odnosno 0,23 posto ukupnog broja izdanih dionica. Njihova ukupna nominalna cijena je 309.600 kuna. HFP prodaje i 14,73 posto udjela u Spa vi, ija je nominalna vrijednost ponu enih dionica 12 milijuna kuna. Od ostalih tvrtki u svojem vlasniĹĄtvu HFP prodaje udje-

le u Jamnici, Luci Zadar, Industrogradnji, Koki VaraĹždin, PIK Vinkovcima, Vupiku i Validusu, ali ti udjeli pojedina no ne prelaze jedan posto. Vlada je nedavno odlu ila prodati svoje udjele u tvrtkama manje od 25 posto, ĹĄto se prikazalo kao jedna od antirecesijskih mjera kojom bi se napunio prora un. Takvih je tvrtki neĹĄto viĹĄe od 400, a procjenjuje se da bi se prodajom tih udjela u prora un moglo sliti oko milijardu kuna. A. Pa.

Republikanci ne e im hrabrosti rezati stimu 180 mjesta. Iako su demokrati zadrĹžali kontrolu u Senatu sa 51 osvojenim mjestom, republikanci i tu biljeĹže veliki uspjeh sa 46 mjesta.

A ĹĄto e FED?

NEMA DRUGOG PUTA Dok ameri ki republikanci nakon pobjede u Kongresu najavljuju istodobno smanjenje drĹžavne potroĹĄnje i nezaposlenosti, hrvatski analiti ari smatraju da republikanci blefiraju jer bi smanjivanje poticaja ameri kom gospodarstvu bilo pogubno za cjelokupni gospodarski oporavak Pobjeda republikanaca na izborima za Predstavni ki dom ameri kog Kongresa signalizirala je nezadovoljstvo dosa-

daĹĄnjom politikom predsjednika Baracka Obame, koji e morati prona i zajedni ki jezik s politi kim protivnicima

u vra anju krizom pogo enog gospodarstva na pravi put. Prema posljednjim objavljenim, iako ne kona nim re-

zultatima republikanci su osvojili 234 od mogu ih 435 mjesta u Predstavni kom domu Kongresa, a demokrati

Dok ameri ki predsjednik poziva na suradnju, a republikanci najavljuju rezanje nezaposlenosti i drĹžavnog troĹĄenja, svijet iĹĄ ekuje novu Fedovu objavu o smjeru kretanja monetarne politike. Iako je vijest o pobjedi republikanaca pozitivno odjeknula i o ekuje se pozitivan trend na ameri kim trĹžiĹĄtima kapitala, analiti ari vaĹžnijim smatraju informaciju o kamatnim stopama i svoti koju e Fed ubaciti u sustav. "Kako burzovni indeksi rastu bez prave korekcije joĹĄ od po etka rujna, nije nemogu e da negativno tuma enje FED-ove objave poniĹĄti pozitivan efekt pobjede republikanaca u Predstavni kom domu", kaĹže Niko Deli iz Momentum brokera. Unato rezultatima izbora, analiti ari smatraju da prevelike rasprave o stimuliranju gospodarstva ne e biti jer su stimulansi nuĹžni za ekonomski oporavak zemlje. "Stimulansi su nuĹžni kako bi se nastavili zacrtani planovi te kako bi se ekonomija SAD-a vratila na put oporav-

DOKAPITALIZACIJA

Kon ar D&ST uvrĹĄtava nove dionice

Zagreba ka burza i kompanija Kon ar - distributivni i specijalni transformatori potpisat e 8. studenoga ugovor u povodu dodatnog izdanja dionica Kon ara, obavijestili su sa ZSE-a. Kon ar D&ST u lipnju je pove ao kapital pretvorbom statutarnih rezervi u iznosu 38,34 milijuna kuna izdavanjem ukupno 127.808 nematerijaliziranih dionica,

od ega 97.094 redovnih dionica na ime nominalne vrijednosti po 300 kuna te 30.714 povlaĹĄtenih dionica bez prava glasa, koje glase na ime, svaka nominalne vrijednosti 300 kuna. Dioni arima druĹĄtva pripadaju nove dionice razmjerno njihovu sudjelovanju u dosadaĹĄnjem temeljnom kapitalu druĹĄtva. Pravo na nove dionice imaju dioni ari na ijem e ra unu vrijednosnih papira u SKDD-u biti upisane dionice druĹĄtva na dan 10. studenoga 2010. godine. A. Pa.

imati mulanse

"Jak bankarski lobi mogao bi iskoristiti novonastalu situaciju", kaĹže Nagy. Na sli nom je tragu i profesor Luka Brki s Fakulteta politi kih znanosti, koji kao glavni kamen spoticanja demokrata i republikanaca navodi provedbu stroĹže financijske regulative, a zbog njezina je nedostatka po nekima i doĹĄlo do globalne financijske krize. "NajviĹĄe neslaganja moĹže se o ekivati po pitanju stroĹžeg regulatornog okruĹženja", kaĹže profesor Brki , koji re-

Radovan JelaĹĄi , bivĹĄi guverner Narodne banke Srbije, potvrdio je u intervjuu za Bloomberg da e od 1. prosinca biti zaposlenik bankarske grupacije UniCredit. Kako je kazao, njegovo novo radno mjesto bit e vezano uz sektor jugoisto ne Europe, a radit e iz Be a. JelaĹĄi je u oĹžujku ove godine podnio ostavku na mjesto prvog ovjeka srediĹĄnje banke Srbije obrazloĹživĹĄi svoju odluku osobnim razlozi-

zultate izbora pojaĹĄnjava nezadovoljstvom Obaminom politikom odnosno loĹĄom situacijom u zemlji koju karakteriziraju golem deficit i velika stopa nezaposlenosti. "Mogu e je da je Obamin paket previĹĄe mirisao na intervencionizam, gotovo na omraĹženi socijalizam, ĹĄto je suprotno ameri koj tradiciji free ridera", objaĹĄnjava te dodaje da je Obamin posao i prije izbora za Kongres bio teĹžak jer svaka reforma podrazumijeva distribuciju mo i koja ne moĹže pro i bezbolno. "Amerika trenuta no ima tri imperativa - zaposlenost, zaposlenost i zaposlenost", zaklju io je profesor Brki . Biljana Star i

ma, ime je Ĺželio odbaciti medijska naga anja da odlazi zbog politi kih pritisaka. Javnost od tada naga a o njegovu novom radnom mjestu, a spominjalo ih se nekoliko, od ma arske srediĹĄnje banke do Svjetske banke i Me unarodnog monetarnog fonda. Intervjuom je prekinuo naga anja iako javnost joĹĄ ne vjeruje da nije otiĹĄao zbog politike. JelaĹĄi je viceguverner bio od prosinca 2000. do srpnja 2003. godine, a u velja i 2004. godine preuzeo je duĹžnost guvernera, gdje je ostao do podnoĹĄenja ostavke. A. Pa.

RADOVAN JELAĹ I , bivĹĄi guverner Narodne banke Srbije, odlazi u UniCredit, gdje e biti zaduĹžen za sektor jugoisto ne Europe ARHIVA BUSINESS.HR

BORBA ZA GNOJIVO

Ruski Phosagro Ĺželi Potash Ruski proizvo a umjetnih gnojiva Phosagro namjerava podnijeti ponudu za vode eg proizvo a a gnojiva u svijetu, kanadski Potash BHP, i tako konkurirati ponudi BHP Billitona, izvijestio je u srijedu moskovski dnevnik Vedomosti. OGLAS

SNIMIO DARKO MARI

Sukob oko regulacije

JelaĹĄi prelazi u UniCredit

Predsjednik Uprave Phosa-

LUKA BRKI , profesor me unarodnih ekonomskih odnosa na Fakultetu politi kih znanosti u Zagrebu, kaĹže kako se pobjeda republikanaca dijelom moĹže objasniti time ĹĄto je Obamin paket previĹĄe mirisao na intervencionizam, gotovo na omraĹženi socijalizam

ka", kaĹže Tamas Nagy iz Abacus brokera, ali napominje da bi se provo enje financijskih reformi ipak moglo nakratko odgoditi.

BEÂť VIA BEOGRAD

gra Vladimir Litvinenko zatraĹžio je od ruskog premijera Vladimira Putina da odobri potencijalnu transakciju, a od ruskih banaka da osiguraju potreban novac, piĹĄu Vedomosti pozivaju i se na Litvinenkovo pismo ruskom premijeru. Vijest o ruskoj ponudi objavljena je nakon ĹĄto su kanadski regulatori u uto-

rak priop ili da joĹĄ nisu donijeli odluku o 39 milijardi dolara vrijednoj ponudi BHP Billitona za Potash. Phosagro je osigurao preliminarne sporazume s kanadskim bankama koje su pristale osigurati polovinu potrebna novca za planiranu transakciju, a ostatak bi trebale osigurati ruske banke, piĹĄu Vedomosti. B.hr

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Vrijednost dionice kutinske Petrokemije u srijedu je naglo sko ila, približivši se ponovno cjenovnim razinama od 160 kuna. Taj veliki skok cijene nije sasvim neo ekivan s obzirom na to da je ta dionica prethodnih nekoliko dana padala po izrazito visokim stopama. U ponedjeljak je, primjerice, njezina cijena potonula gotovo 15 posto, a u utorak nastavila s padom, kliznuvši dodatnih pet posto. Ukupan promet u srijedu je iznosio nešto više od 600.000 kuna.

Adris grupa HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantic grupa Ina-industrija nafte d.d. Belje Podravka prehrambena industrija, d.d. Uljanik plovidba Petrokemija Dalekovod Zagreba ka banka Atlantska plovidba d.d. Privredna banka Zagreb Ingra Adris grupa Institut IGH Ledo Dom holding Kon ar akove ki mlinovi Tankerska plovidba HUP - Zagreb Fima validus Luka Plo e Ericsson Nikola Tesla AD plastik Croatia osiguranje d.d. Euroherc osiguranje Kon ar Solaris Luka Rijeka HTP Kor ula Valamar grupa Tehnika Lošinjska plovidba Viadukt Jadranski naftovod Magma d.d. Auto Hrvatska Jadroplov d.d. Hidroelektra niskogradnja Karlova ka banka Kraš, prehrambena industrija akovština HG Spot Liburnia riviera hoteli OT-optima telekom d.d. Kon ar - elektroindustrija Slatinska banka Tisak Sun ani Hvar Imperial hoteljerstvo Viro tvornica še era d.d. Konzum Jadransko osiguranje BC institut uro akovi holding Transadria Prehrambeno-industrijski kombinat Industrogradnja d.d Croatia osiguranje d.d. Istraturist Umag d. d. Badel 1862 Jadroagent Mlinar mlinsko-pekarska industrija Podravska banka IPK Osijek IPK Kandit SN holding Lav evi DIOKI d.d Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Hoteli Omišalj Žitnjak

+ Veliki pad cijene u etvrtak sprije io je Validus da trgovinski dan na Zagreba koj burzi odradi do kraja. Naime Zagreba ka je burza sukladno zakonu zbog naglog pada cijene tog izdanja u poslijepodnevnim satima blokirala trgovanje te dostavila obavijest kako e se trgovanje nastaviti sljede eg dana. Validus je imao najve u stopu pada cijene u etvrtak na ZSE-u. Ukupan promet bio je iznadprosje an i iznosio je 124.000 kuna. a padom je Validus stigao do razine od 8,34 kune po dionici.

Redovan promet: 19.800.418,84 kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

271.01 268.52 820.00 1,720.00 58.34 276.50 565.35 148.00 255.00 215.00 775.22 480.01 21.00 309.90 1,432.00 5,500.00 33.00 2,000.00 3,320.00 1,290.00 1,182.01 8.34 1,493.00 1,266.00 99.80 4,999.99 4,899.99 2,100.51 230.05 187.00 71.00 33.21 1,030.99 140.00 220.00 2,610.01 48.06 367.01 148.00 141.06 57.00 433.01 6.10 25.01 2,572.00 30.78 481.61 100.00 163.41 29.00 180.01 306.57 173.48 2,633.00 222.53 25.76 2,488.69 203.00 408.00 5,100.25 308.60 76.00 560.00 637.00 400.00 17.00 190.00 161.62 220.00 85.02 15.70 7.00 120.00

273.50 269.12 829.99 1,771.99 63.07 280.89 571.00 158.90 259.69 217.00 788.50 493.00 21.55 310.00 1,490.01 5,501.00 34.64 2,000.00 3,399.90 1,301.00 1,340.00 9.39 1,510.00 1,270.00 105.00 5,025.00 4,899.99 2,100.51 230.05 190.00 73.00 34.05 1,069.68 145.00 229.52 2,610.01 50.01 370.00 149.00 141.06 57.00 440.00 7.01 25.75 2,575.00 30.99 483.00 100.00 165.00 29.00 180.02 306.57 182.63 2,633.00 222.53 26.99 2,488.69 203.00 409.00 5,100.25 308.60 77.00 560.00 637.00 400.00 17.00 190.00 161.62 220.00 85.02 15.70 7.00 120.00

273.00 268.55 829.99 1,743.01 62.50 277.13 568.00 158.90 259.30 216.98 777.00 493.00 21.00 310.00 1,470.00 5,500.00 34.64 2,000.00 3,320.00 1,290.00 1,340.00 8.34 1,493.00 1,270.00 102.13 5,025.00 4,899.99 2,100.51 230.05 190.00 72.00 33.21 1,069.68 142.00 229.52 2,610.01 49.99 368.00 148.00 141.06 57.00 433.01 7.00 25.01 2,575.00 30.99 481.61 100.00 165.00 29.00 180.01 306.57 173.48 2,633.00 222.53 26.00 2,488.69 203.00 409.00 5,100.25 308.60 77.00 560.00 637.00 400.00 17.00 190.00 161.62 220.00 85.02 15.70 7.00 120.00

0.59% 0.03% 1.59% 1.34% 0.82% 0.78% 0.18% 11.12% 1.22% 0.92% 0.11% 2.49% -0.33% 0.00% -1.34% 0.00% 1.88% 0.00% -2.35% -2.27% 9.30% -13.40% -3.10% 0.00% 1.12% 1.33% 0.00% 0.02% 8.51% 1.48% -3.36% -3.74% 0.91% 1.43% 3.39% 0.35% -0.02% -4.16% 0.16% 0.00% -11.97% -0.46% -0.14% -2.23% 0.19% 3.27% -1.71% 1.50% -2.95% 0.00% 2.85% -1.11% 0.86% -6.30% 1.09% -1.14% -0.05% -1.93% -0.24% -3.77% -0.35% 8.31% 5.46% 0.00% 0.00% 0.00% -0.52% 2.64% 0.00% -10.02% -0.63% 16.47% 4.15%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,48%

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

12,043 10,223 2,318 1,054 27,749 4,608 1,363 3,920 2,168 2,191 564 797 15,344 700 133 33 5,336 83 45 112 108 14,008 82 93 1,022 14 13 30 270 313 671 1,319 40 238 140 10 530 64 148 152 372 40 2,333 575 5 360 21 101 59 332 48 27 46 3 35 294 3 33 14 1 15 52 6 5 7 149 10 9 6 15 40 85 1

3,278,324.95 2,748,525.71 1,913,049.24 1,846,519.94 1,709,284.76 1,277,340.61 776,042.86 607,701.90 555,909.37 475,185.98 438,744.35 389,842.99 325,532.23 216,950.00 194,888.93 181,507.00 177,168.68 166,000.00 149,509.90 145,585.05 134,947.25 124,023.60 122,894.76 118,037.18 105,276.05 70,174.94 63,699.87 63,015.30 62,113.50 58,830.95 48,263.92 44,442.01 41,355.67 33,832.00 30,850.41 26,100.10 25,942.56 23,568.06 22,026.80 21,441.12 21,204.00 17,430.10 15,365.04 14,577.05 12,871.00 11,111.46 10,115.20 10,100.00 9,699.10 9,628.00 8,640.54 8,277.39 8,254.15 7,899.00 7,788.55 7,631.22 7,466.07 6,699.00 5,716.00 5,100.25 4,629.00 3,969.00 3,360.00 3,185.00 2,800.00 2,533.00 1,900.00 1,454.58 1,320.00 1,275.30 628.00 595.00 120.00

1,852.06 21,991.17 2,767.44 17,430.10 513.47 1,502.05 329.44 530.90 594.79 13,897.22 1,084.32 9,403.86 157.50 2,980.93 233.11 1,210.93 258.67 61.43 348.60 808.04 631.64 22.53 332.36 1,691.20 428.90 1,545.68 1,494.55 203.95 142.11 1,136.29 30.70 209.08 202.66 94.06 104.85 1,938.84 243.66 243.52 242.23 88.01 76.33 594.79 7.37 8.25 779.30 87.39 1,238.76 91.90 393.79 212.02 114.46 425.11 3,938.49 329.12 37.05 84.16 71.56 47.39 185.03 44.63 1,442.70 57.91 62.07 124.48 267.50 75.85 135.87 439.61 105.20 343.66 30.16 1.71 24.68

365 dana Najniža Najviša 242.21 253.10 624.15 1,550.00 54.00 240.00 533.13 105.50 252.53 200.00 723.23 461.06 19.70 271.89 1,432.00 5,220.00 28.70 1,831.00 2,107.10 1,200.01 1,125.00 8.34 1,493.00 1,231.00 70.18 4,502.00 3,000.00 1,900.00 160.00 162.00 71.00 25.60 949.03 121.00 204.00 2,332.01 45.05 350.00 124.01 140.01 53.00 250.05 5.51 20.08 1,413.01 21.28 421.00 93.60 163.41 25.00 150.00 290.00 143.00 2,300.00 180.00 22.36 2,050.00 120.00 292.00 4,500.00 280.02 58.00 503.37 637.00 400.00 17.00 170.01 55.95 210.00 70.07 12.69 6.00 76.10

318.99 332.84 829.99 1,940.00 108.00 400.00 736.00 184.73 400.00 280.00 1,133.90 624.00 50.95 373.00 3,637.00 7,679.00 47.32 2,198.00 3,799.21 1,778.98 1,860.00 29.01 2,093.00 1,777.00 109.98 5,948.87 7,098.88 2,450.00 260.00 228.91 170.00 45.00 2,020.00 173.00 405.06 3,332.99 69.90 527.00 205.99 292.46 92.00 497.02 43.50 109.19 2,890.00 44.99 517.00 122.00 340.00 37.00 214.95 440.00 207.51 3,350.00 300.00 46.98 3,439.95 221.00 570.00 6,000.00 410.00 139.00 620.00 640.00 490.00 30.50 316.00 245.00 283.13 150.96 36.40 8.00 164.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

62,40 16,35 16,71 97,10 270,00 165,10 168,00 0,77 105,76 0,68 91,50 16,00 4,58 4,99 10,03

62,75 16,98 17,51 99,00 275,00 168,30 172,10 0,79 105,76 0,69 91,50 16,30 4,60 5,01 10,25

62,51 16,50 17,30 98,07 274,00 167,68 168,00 0,79 105,76 0,69 91,50 16,00 4,60 5,01 10,20

62,52 16,50 17,36 98,61 272,79 167,79 170,09 0,78 37,62 0,68 915,00 16,03 4,60 5,00 10,17

1,34 35,20 81,10 37,30 3,66 0,10 0,04 37,00 1,51

1,38 35,90 81,15 37,46 3,69 0,10 0,04 37,20 1,54

1,34 35,30 81,15 37,46 3,66 0,10 0,04 37,20 1,51

1,35 0,35 0,81 0,37 3,68 0,10 0,04 0,37 1,53

32,05 41,00 33,60 39,02 35,15 96,70 8,80 70,50 5,00 14,71 18,90 2,70

32,05 41,00 34,00 39,02 35,15 96,70 8,80 71,00 5,00 14,97 18,90 2,70

32,05 41,00 33,60 39,02 35,15 96,70 8,80 71,00 5,00 14,71 18,90 2,70

32,05 41,00 33,65 39,02 35,15 96,70 8,80 70,83 5,00 14,75 18,90 2,70

760,00 479,00 6.050,00 83,80 930,00 94,01 3.050,00 97,06 7.105,00 400,00 1.870,00 86,90 4.569,00 3.160,00 1.900,00

800,00 482,00 6.050,00 83,80 970,00 94,06 3.140,00 97,08 7.197,00 400,00 1.900,00 87,00 4.569,00 3.299,00 1.900,00

779,00 480,00 6.050,00 83,80 946,00 94,02 3.097,00 97,07 7.119,00 400,00 1.873,00 86,96 4.569,00 3.201,00 1.900,00

779,35 480,31 6.050,00 83,80 945,55 94,04 3.097,22 97,07 7.118,77 400,00 1.875,42 86,96 4.569,00 3.201,38 1.900,00

3.199,00 480,00 3.799,00 3.350,00 83,40 92,50 3.100,00 1.840,00 769,00 85,00 160,00

3.230,00 495,00 3.870,00 3.351,00 84,00 92,50 3.130,00 1.840,00 769,00 85,00 163,00

3.200,64 480,41 3.825,90 3.350,06 83,76 92,50 3.127,42 1.840,00 769,00 85,00 161,89

3.200,64 480,41 3.825,90 3.350,06 51,59 56,97 3.127,42 1.840,00 769,00 52,35 161,89

LJUBLJANSKA BURZA KRKG ZVTG LKPG TLSG PETG MELR SAVA NF1N SOS2E PBGS FB09 PILR INDDY KDIR KBMR

KRKA ZAVAROVALNICA TRIGLAV LUKA KOPER TELEKOM SLOVENIJE PETROL MERCATOR SAVA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD FACTOR BANKA 9. IZDAJA PIVOVARNA LASKO INFOND DYNAMIC KD ID NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR

TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA PROMTES AD TESLIC ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 TRZNICA AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C JP HT DD MOSTAR FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO UNIS VALJCICI D.D. KONJIC BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO ZIF BOSFIN DD SARAJEVO

Soja protein a.d. Becej NIS a.d. Novi Sad BB MInaqua a.d. Novi Sad Obveznice RS serije A2015K Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2011K Agrobanka a.d. Beograd Galad a.d. Kikinda Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Veterinarski zavod Zemun a.d. Zemun Metals banka a.d. Novi Sad Metalac a.d. Gornji Milanovac

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog ALKALOID SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 03 TOPLIFIKACIJA SKOPJE OHRIDSKA BANKA OHRID TTK BANKA AD SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 Stil a.d. Kraljevo

526.511,00 136.118,06 123.351,21 121.491,50 113.479,00 72.990,90 42.183,00 35.562,68 20.803,22 15.607,72 14.640,00 10.419,10 9.901,31 9.799,86 9.736,99

-0,74 % 36029 -0,01 % 79168 0,00 % 17195 0,16 % 30137 0,00 % 1606 0,00 % 40767 5,56 % 100000 0,51 % 7300 0,00 % 1451

48.543,86 28.101,45 13.949,53 11.257,10 5.914,04 4.076,70 3.800,00 2.712,63 2.227,01

0,09 % 270341 5,10 % 125364 0,30 % 118169 2,68 % 74907 -2,36 % 53830 0,10 % 5453 3,53 % 3000 0,71 % 334 0,00 % 2000 -1,74 % 561 -1,56 % 100 -2,17 % 314

8.664.429,05 5.139.924,00 3.976.046,80 2.922.871,14 1.892.124,50 527.305,10 26.400,00 23.657,00 10.000,00 8.276,41 1.890,00 847,80

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB GRNT ALK TNB RMDEN09 RMDEN03 TPLF OHB TTK RMDEN08 STIL

8421 8248 7107 1232 416 435 248 45536 553 22803 16 650 2153 1958 957

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA SJPT NIIS BBMN A2015 ENHL A2012 AIKB A2011 AGBN GALD IMLK A2014 VETZ MTBN MTLC

-0,14 % 2,42 % 2,19 % -1,68 % 1,86 % 0,14 % -2,95 % 3,43 % -0,13 % 0,29 % -1,08 % 0,00 % 0,66 % 0,60 % 0,10 %

Ubniverzal banka Makpetrol Skopje Zavarovalnica Triglav Luka Koper Petrol

+2,58% +2,46% +2,42% +2,19% +1,86%

Soja protein

Imlek Beograd Rade Kon ar Skopje Bosnalijek BH Telecom Sarajevo Krka

-2,9% -2,7% -1,74% -1,56% -0,14%

Telekom Slovenije

+1,70 -1,68

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1E FBIHK1A FBIHK1D FBIHK1B FBIHK1C FBIHKC HTKMR FDSSR VALCRK1 BSNLR BHTSR BSNFRK2

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TLKM-R-A RSRS-O-D RSDS-O-C RSRS-O-C ZPTP-R-A PRMT-R-A INVP-R-A RSRS-O-B TRZN-R-A

Oznaka

etvrtak 4/11/2010

business.hr

1,70 % -0,21 % 6,14 % -1,89 % 1,61 % -0,03 % 1,71 % 0,01 % -0,56 % 0,00 % -2,90 % -1,60 % -12,00 % -1,66 % -1,55 %

25691 20.022.295,00 35642 17.119.332,00 1650 9.982.500,00 95935 8.039.353,00 7722 7.301.543,00 35331 3.322.417,59 1019 3.156.070,00 22714 2.204.794,87 199 1.416.635,00 3198 1.279.200,00 600 1.125.250,00 11900 1.034.800,00 218 996.042,00 272 870.775,00 450 855.000,00

valuta: MKD - makedonski denar -0,15 % -0,61 % 1,79 % 0,00 % -0,08 % 0,39 % 0,74 % 1,66 % 2,95 % 0,00 % 1,82 %

2252 5265 491 461 24894 10000 124 198 448 6412 1874

7.207.850,00 2.529.375,00 1.878.517,00 1.544.376,00 1.284.288,52 569.727,84 387.800,00 364.320,00 344.512,00 335.689,81 303.385,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Osim što je s više od 20 milijuna dinara prometa u srijedu bila najlikvidnija na Beogradskoj burzi, toj je dionici cijena porasla 1,7 posto u odnosu na zadnju zabilježenu cijenu prethodnog dana. Dionicom Soja proteina trgovalo se u cjenovnom rasponu od 760 do 800 dinara, a posljednja cijena iznosila je 779 dinara. Vrijednost Energoprojekt holdinga rasla je 1,61 posto, a promet tom dionicom iznosio je 7,3 milijuna dinara.

Iako je sa 121.491 euro prometa dionica slovenskog Telekoma bila etvrta na popisu najlikvidnijih, njezina je cijena u srijedu pala 1,68 posto, na 98,07 eura. Najniža cijena kojom se tijekom dana trgovalo tom dionicom na Ljubljanskoj burzi iznosila je 97,1 eura, a najviša je bila na razini 99 eura. Jedan od ve ih padova cijene bilježi i dionica Save, koja je bila u minusu 2,95 posto pa je posljednja zabilježena iznosila 168 eura.

REGIONALNI INDEKSI +0,37% BIRS +0,17% 871,33 883,17 Belex15 +0,60% FIRS -0,16% 635,14 1.378,44 Belexline +0,11% MBI10 +0,87% 1.254,63 2.208,22 SASX10 MOSTE +0,58% 469,10 +1,07% 913,80 SASX30 NEX20 +0,16% 13.762,71 +0,83% 912,34 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI -0,12% WIG20 +1,05% 2.679,22 BUX -0,18% 23.153,66 -0,18% -0,35% ATX -0,50% 2.680,35 indeksa na zatvaranju u -0,54% Stanje srijedu 3. studenoga 2010.

FTSE100 5.753,45

DAX 6.640,56

CAC40

3.852,21

MICEX 1,536.73

AMERI»KI INDEKSI 1,14% +0,58% S&P500 11.188,72 1.193,57 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ + utorak 2. studenoga 2010. 2.533,52 DJIA

investor 22 DIONI»KI

Ime fonda DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Ilirika Azijski tigar MP-Mena HR HPB WAV DJE

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

61,7510

21,78

453,8956

16,94

90,7840

16,54

MP-Bric HR

357,3188

15,03

MP-Global HR

298,7776

14,73

FIMA Equity

76,5686

-21,63

ST Global Equity

46,2578

-19,40

KD Victoria

13,4683

-16,63

C-Zenit

47,6630

-16,20

Erste Total East

30,3400

-15,84

+ MJEŠOVITI

Aureus US Equity Ilirika BRIC Ilirika Azijski tigar ZB BRIC+ KD Energija Platinum Global Opportunity KD Nova Europa Platinum Blue Chip Raiffeisen Emerging M. MP-Bric HR Ilirika JIE PBZ I-Stock HPB WAV DJE ZB euroaktiv KD Prvi izbor MP-Global HR NFD BRIC Raiffeisen World ZB trend Aureus Equity Capital Two HPB Titan HI-growth VB High Equity VB CROBEX10 AC Rusija FIMA Equity NFD Nova Europa MP-Mena HR AC G Dynamic EM

% 12 mj.

111,2675

7,71

10,9227

6,54

142,1000

3,89

9,8164

3,79

Raiffeisen Balanced

152,0300

3,57

ICF Balanced

111,8872

-24,87

ST Balanced

170,4153

-17,51

ST Aggressive

62,9275

-15,92

HPB Global

97,0607

-10,33

Agram Trust

67,6179

-10,00

Allianz Portfolio AC G Balanced EM ZB global HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

160,5200

11,07

Erste Bond

130,7100

10,32

Raiffeisen Bonds

174,3300

10,29

PBZ Bond fond

129,4442

7,38

OTP euro obvezni ki

127,3572

6,26

HPB Obvezni ki

124,3088

5,06

HI-conservative

11,3402

5,31

ICF Fixed Income

140,1340

6,11

ZB bond

159,7600

6,24

OTP euro obvezni ki

127,3572

6,26

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn $ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

121,1110 116,7512 61,7510 100,7800 9,9577 13,7385 6,7191 82,6229 56,3200 357,3188 163,5570 64,3859 90,7840 102,2400 12,5174 298,7776 28,8314 100,6100 128,6900 90,5647 68,9200 68,6204 8,2154 49,1319 89,2772 42,8140 76,5686 127,2734 453,8956 10,8742

3,05 2,19 1,82 1,82 1,67 1,60 1,39 1,19 1,06 0,98 0,97 0,95 0,87 0,84 0,79 0,74 0,73 0,67 0,51 0,51 0,48 0,48 0,32 0,28 0,17 0,16 0,14 0,10 0,05 0,03

0,32 8,68 8,91 1,19 2,14 13,18 1,60 0,17 -0,42 7,74 3,56 5,31 2,37 -0,56 2,50 2,95 -0,43 -0,31 -0,41 -2,27 2,82 0,77 0,75 3,20 -1,01 2,32 -3,41 2,01 5,42 0,23

6mj. % 12 mj. (%)

-13,11 8,82 7,28 3,45 0,80 6,67 1,46 -2,63 -4,56 3,92 -6,07 -0,44 1,60 -1,33 2,61 1,22 0,26 -1,63 -1,74 -9,46 -5,83 -4,19 -4,58 -1,56 -13,96 -7,13 -13,76 -2,83 1,22 -1,62

9,83 N/A 21,78 N/A N/A 2,44 10,16 13,57 9,32 15,03 -5,65 10,40 16,54 6,73 10,93 14,73 14,19 9,48 13,40 -7,64 -1,03 4,43 0,98 -3,50 N/A 10,85 -21,63 2,77 16,94 6,18

PGP (%) Ove god. (%)

9,73 N/A -13,04 N/A N/A -10,15 -12,22 -6,51 -18,12 -4,17 8,51 -12,49 -3,01 0,34 2,95 -11,28 -14,22 0,09 3,20 -1,99 -9,95 -10,84 -2,24 -20,55 N/A -20,71 -4,07 12,83 4,87 5,16

9,06 16,75 14,87 0,78 -0,42 -1,35 6,51 4,24 -0,49 5,12 -0,37 6,05 10,42 0,88 8,68 5,93 6,48 4,42 5,77 -7,68 -2,34 -1,04 -1,62 -1,82 -10,72 5,27 -15,36 4,94 16,33 5,61

Imovina

15,082 18,254 8,621 76,162 8,016 5,869 19,400 7,219 25,026 11,849 102,257 203,999 10,732 222,742 5,379 4,782 9,685 40,001 163,195 67,290 6,741 9,914 67,550 13,570 7,190 9,663 21,556 9,235 8,339 13,246

Starost

Datum

2,06 0,83 3,45 0,55 0,67 3,12 3,05 2,83 2,87 2,65 6,02 3,30 3,17 6,50 7,73 2,44 3,59 7,09 8,02 4,93 3,54 3,28 8,69 3,09 0,79 3,65 6,42 2,00 2,66 1,67

02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced KD Balanced HI-balanced ZB global PBZ Global fond Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio C-Premium ST Balanced Erste Balanced HPB Global Raiffeisen Prestige ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Aggressive OTP uravnoteženi

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

146,5213 83,2927 8,1775 9,8164 142,1000 100,0322 67,6179 10,9227 111,2675 5,3953 170,4153 114,8100 97,0607 108,1000 111,8872 152,0300 62,9275 107,6972

0,64 0,61 0,21 0,19 0,13 0,03 0,01 0,01 0,01 0,00 -0,07 -0,08 -0,08 -0,16 -0,20 -0,39 -0,43 -0,81

4,50 2,08 -2,72 0,49 1,12 2,96 0,45 0,50 2,11 -1,53 -4,51 -0,50 -4,12 1,32 -3,01 1,06 -4,55 -0,69

-3,14 1,75 -1,64 -1,92 -2,99 -6,52 -6,06 -1,42 2,01 -10,41 -9,89 -7,42 -9,66 4,96 -12,49 -2,26 -9,46 -6,88

0,20 0,58 0,72 3,79 3,89 -3,25 -10,00 6,54 7,71 -8,85 -17,51 -2,14 -10,33 N/A -24,87 3,57 -15,92 -7,31

8,32 -4,16 -4,11 -0,21 3,83 4,75 -2,93 5,43 7,49 -15,16 7,06 -0,75 -0,59 N/A 1,65 5,25 -8,65 1,53

2,45 3,55 -0,92 0,29 3,64 -0,42 -2,86 5,98 6,05 -8,55 -11,44 -0,58 -8,88 8,10 -12,81 3,51 -11,44 -5,65

44,698 16,232 7,193 67,188 721,009 291,214 11,557 13,593 7,095 12,467 12,116 106,832 92,472 164,528 11,596 330,959 2,856 39,484

4,78 4,30 4,80 8,69 9,34 9,14 2,32 1,67 1,48 3,75 7,82 9,79 5,08 0,65 8,51 8,18 5,12 4,89

02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010

159,7600 130,7100 129,4442 160,5200 140,1340 11,3402 174,3300 124,3088 127,3572

0,14 0,05 0,02 0,02 0,01 0,01 0,00 0,00 -0,24

0,14 2,19 1,43 2,47 1,24 0,93 1,57 -0,03 0,68

1,63 3,36 1,96 4,27 2,46 1,83 3,11 1,51 0,98

6,24 10,32 7,38 11,07 6,11 5,31 10,29 5,06 6,26

5,15 4,52 4,60 8,18 3,94 1,46 6,81 4,37 5,07

5,17 9,16 7,56 8,11 4,68 5,56 8,35 4,10 4,10

225,701 129,813 108,454 13,562 14,748 6,262 399,166 13,291 11,252

9,34 7,42 7,65 6,02 8,72 8,69 8,44 5,08 4,89

02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.20100

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn

141,2003 144,2100 137,9500 10,6353 131,6965 116,5448 11,2888 102,1796 105,2200 132,0927 162,1763 139,5568 125,5178 134,7194 124,4202 121,9867 138,0873 108,0626

0,04 0,04 0,04 0,04 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01

1,06 0,94 0,88 0,81 0,87 0,82 0,77 0,79 0,78 0,62 0,61 0,51 0,66 0,83 0,30 0,56 0,64 0,79

1,98 1,77 1,80 1,67 1,64 1,66 1,68 1,57 1,90 1,25 1,08 1,08 1,77 1,61 0,79 1,28 1,19 1,56

10,96 4,48 3,96 3,80 4,66 3,63 3,97 2,02 4,59 3,50 2,93 2,75 4,31 4,00 2,89 3,06 2,44 4,10

4,36 4,88 4,43 4,44 5,57 5,24 5,94 1,72 4,68 6,38 4,81 3,29 4,42 4,45 4,01 4,17 4,64 5,38

3,49 3,35 3,10 3,03 3,44 2,80 3,11 0,95 3,67 2,52 1,95 2,22 3,45 3,10 2,42 2,36 2,08 3,01

10,262 1084,229 786,158 32,589 270,445 175,549 127,860 7,297 681,184 979,856 2409,478 122,386 477,104 42,125 35,974 123,173 116,024 162,892

8,08 7,69 7,42 1,42 5,08 3,00 2,10 1,26 1,11 11,60 10,28 10,28 8,28 6,84 5,56 4,86 7,11 1,48

02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010 02.11.2010

OBVEZNI KI FONDOVI ZB bond Erste Bond PBZ Bond fond Capital One ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds HPB Obvezni ki OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money Agram Euro Cash HPB Nov ani VB Cash Agram Cash Platinum Cash Erste Euro-Money PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani ST Cash PBZ Dollar fond OTP nov ani fond HI-cash Allianz Cash

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr etvrtak 4/11/2010

RAIFFEISEN NAJAVLJUJE

Novi val preuzimanja u CEE

Spajanja i preuzimanja tvrtki u srednjoj i isto noj Europi pove at e se 50 posto ove godine usporedno s oporavkom ekonomije i joĹĄ uvijek niskom vrijednosti tvrtki, izjavio je Heinz Sernetz, lan Uprave Raiffeisen Investmenta. Regija koja obuhva a balti ke i zemlje bivĹĄe Jugoslavi-

je, kao i Rusiju i Ukrajinu, doĹživjet e pove anje na oko 65 milijardi eura ove godine, nakon povijesno niskih 43 milijarde eura u 2009. godini, zaklju uje Sernetz. Nakon globalne krize spajanja i preuzimanja pala su 72 posto u usporedbi s rekordnih 154,3 milijarde eura 2007. godine, a vlade su tvrtke u drĹžavnom vlasniĹĄtvu, uklju uju i telefonske kompanije poput VAT Ukrtelecom, Telekoma Srbija AD, kosovskog PTK JSC i poljskog Enea SA, stavile u prodaju.

Poljska planira skupiti viĹĄe od 8 milijardi eura u 2010. kako bi smanjila prora un prije uvo enja eura. Slovenija, jedina zemlja na podru ju bivĹĄeg Balkana koja koristi euro, mogla bi zaraditi ak milijardu dolara u prodaji Nove ljubljanske banke, izjavio je ministar Franc KriĹžani . Ve ina transakcija odvija se u podru ju potroĹĄa ke robe, energije, telekomunikacija i tehnoloĹĄke industrije, a u tim podru jima prednja it e Rusija, Poljska i zapadne zemlje bivĹĄe Jugoslavije. B.hr

BROJKA

milijardi eura mogla bi iznositi preuzimanja u zemljama srednje i isto ne Europe ove godine prema procjenama Raiffeisen Investmenta

Fondovi pogurali Crobexe i promet Ĺ EST MILIJUNAĹ A NA BURZI Za dobar trgovinski dan zasluĹžni su i investicijski fondovi koji su se navodno ponovno uklju ili u aktivnije trgovanje Na Zagreba koj je burzi u srijedu s ak ĹĄest dionica ostvaren milijunski promet, ĹĄto upu uje na neĹĄto Ĺživlju aktivnost fondova, a indeksi su zavrĹĄili u blagom plusu ponajviĹĄe zahvaljuju i pozitivnom raspoloĹženju na svjetskim burzama. Crobex je porastao 0,48 posto, na 1874,47 bodova, dok je Crobex sko io 0,35 posto, na 995,4 boda. Redovan promet dionicama iznosio je 19,8 milijuna kuna.

Fondovi se aktivirali

"Prema obujmu trgovanja o ito je da su se na doma em trĹžiĹĄtu aktivirali fondovi. A

kako nema poticajnih vijesti iz doma eg gospodarstva, za rast indeksa vjerojatno je zasluĹžno pozitivno raspoloĹženje sa svjetskih burza", kazao je za Hinu broker i investicijski savjetnik u investicijskom druĹĄtvu Finesa Capital Stjepan La a. Najlikvidniju poziciju osvojila je povlaĹĄtena dionica Adris grupe s prometom neĹĄto ve im od tri milijuna kuna. PovlaĹĄteni je Adris sko io 0,59 posto, na 273 kune. U ve em fokusu investitora bila je i dionica Ine, kojom je ostvareno oko 1,8 milijuna kuna prometa, a cijena joj

je sko ila viĹĄe od jedan posto, na 1743 kune. "Uz dobre devetomjese ne poslovne rezultate, budu li u pregovorima s Vladom Ina i Mol porastom cijene plina rijeĹĄili pitanje gubitaka u Ininu plinskom poslovanju, mogli bismo o ekivati i daljnje snaĹžne rezultate te kompanije", ocjenjuje La a.

Petrokemija eksplodirala Vrijednost dionice kutinske Petrokemije u srijedu je naglo sko ila, pribliĹživĹĄi se ponovno cjenovnim razinama od 160 kuna. Veliki skok cijene od ak 11 posto nije sasvim neo ekivan s obzirom

ANTE VLAHOVI , predsjednik Uprave Adris grupe, ija je povlaĹĄtena dionica u srijedu porasla viĹĄe od 0,5 posto SNIMIO HRVOJE KNEZ

na to da je ta dionica prethodnih nekoliko dana padala po izrazito visokim stopama. U ponedjeljak je, primjerice, njezina cijena potonula gotovo 15 posto, a u utorak nastavila s padom, kliznuvĹĄi dodatnih pet posto. Ukupan promet u srijedu je iznosio neĹĄto viĹĄe od 600.000 kuna. Veliki pad cijene u etvrtak sprije io je Validus da trgovinski dan na Zagreba koj burzi odradi do kraja. Naime Zagreba ka je burza su-

REGIJA

Optimizam u Sarajevu i Ljubljani Beogradski indeks Belex 15 zabiljeĹžio je u srijedu rast vrijednosti 0,6 posto te dan zaklju io na razini od 645,14 bodova. Najlikvidnija je u Beogradu bila dionica Soja protei-

na s prometom od 20 milijuna dinara, a jedina kojom se uz nju trgovalo u vrijednosti ve oj od deset milijuna dinara bila je dionica Naftne industrije Srbije koja je ostvarila 17,1 milijun dinara prometa. Slovenski indeks SBITOP

rastao je 0,37 posto, na 871,33 boda, a viĹĄe od pola milijuna eura prometa u Ljubljani ostvareno je dionicom farmaceutske kompanije Krke. Slijedile su Zavarovalnica Triglav, Luka Koper, Telekom Slovenije te Petrol,

sve s prometom ve im od 100.000 eura. U Banjaluci je najlikvidniji bio Telekom Srpske sa 48.543 KM prometa, a tamoĹĄnji je indeks BIRS rastao 0,17 posto, na 883,17 bodova. Biljana Star i

kladno zakonu zbog naglog pada cijene tog izdanja u poslijepodnevnim satima blokirala trgovanje te dostavila obavijest kako e se trgovanje nastaviti sljede eg dana. Validus je imao najve u stopu pada cijene u etvrtak na Zagreba koj burzi. Ukupan promet bio je iznadprosje an i iznosio je 124.000 kuna, a padom je Validus stigao do razine od 8,34 kune po dionici. Nikola Su ec

BROJKE

0,87 0,58

posto rastao je makedonski MBI 10

posto rastao je sarajevski SASX-10

Rat najve ih: Google izgubio na natje aju napisanom za Microsoft

DOBITNICI DANA (ZSE) Hoteli Omišalj +16,47% HUP Zagreb +9,3% Solaris +8,51% Badel 1862 +8,31% Jadroagent +5,46% 26 Raste

Da Hrvatska nije jedina država u kojoj sustav javne nabave ostavlja za sobom neriješene repove, pokazuje tužba Googlea protiv ameri kog Ureda za unutarnje poslove (DOI), koji je za izradu sustava interne komunikacije tražio ponude koje se baziraju isklju ivo na Microsoft Business Productivity Online Suiteu. Ni najve i svjetski igra i nisu zadovoljni kada se na njihov ra un "ograni-

GUBITNICI DANA (ZSE) Karlova ka banka -11,97% Dioki -10,02% Jadransko osiguranje -6,3% Auto Hrvatska -4,16% Croatia osiguranje -3,77%

11 Nema promjene

33 Pada

INDEKSI CROX Mirex

ava slobodna konkurencija", kako to navodi Google u svojoj tužbi. DOI je natje aj, koji je pisan tako da ga samo Microsoft može zadovoljiti, opravdao posebnim zahtjevima u vezi sa sigurnoš u i samo ih Microsoft, navodno, može ispuniti. DOI tvrdi da Google ionako ne ispunjava druge uvijete natje aja jer nema potrebne reference. Spor je 'težak' 58 milijuna dolara. D. B.

Vrijed. 1,129.17 153,34

Prom. 0,33% 0,02t%

Sirova nafta 82,95 Prirodni plin 3,27 Zlato 1.357,22 Srebro 24,91 Goveda 98,39

0,00% 4,44% 0,25% 0,93% 0,74%

NOUVEAU RICHE U POHODU NA STARU UMJETNOST

Kolekcionarima je recesija gotova Na po etku jesenske sezone aukcija u New Yorku Modiglianijeva slika „La Belle Romaine“ prodana je za rekordnih 68,9 milijuna dolara, što bi moglo zna iti da je recesija gotova. Sotheby's, koji je vrijednost Modiglianijeva djela prije aukcije procijenio na 40 milijuna dolara, i njegov ljuti konkurent Christie's o ekuju da e na ovotjednim aukcijama impresionisti ke i moderne umjetnosti, te aukcijama suvremene umjetno-

sti koje e se održati idu i tjedan, prodati umjetnine vrijedne više od milijardu dolara. To, uz injenicom da e na tim aukcijama biti ponu eno 2266 umjetni kih djela, što je ak 39 posto više nego lani, pokazuje je da je - barem što se ti e tržišta umjetnina - recesija gotova, piše Guardian. No, treba spomenuti da zapadnjaci uglavnom prodaju svoje zbirke, a novi vlasnici dolaze iz Rusije i Azije. Nikolina Rivosechi

NOVAC VAŽNIJI OD »ITANOSTI

Times Online nakon 'zaključavanja' privukao 105.000 pretplatnika Britanski Times i njegova sestrinska tiskovina Sunday Times su nakon uvo enja napla ivanja internet sadržaja izgubili 87 posto posjetitelja, no ohrabruje ih podatak da je pretplatu na digitalno izdanje uzelo više od sto tisu a ljudi. Times Online prošli je mjesec imao 2,7 milijuna posjetitelja, dok ga je u ranim mjesecima 2010., odnosno prije "zaklju avanja" sadržaja u srpnju, mjese no posje ivalo 21 milijun surfera. Ho e li ulaga i na ZSE-u i danas biti suzdržani, pratite na...

No, urednik Timesa James Harding je za BBC News izjavio kako su "jako ohrabreni" potadkom da 105.000 ljudi pla a da itaju Times ili Sunday Times na intenetu ili mobitelu. Harding se pohvalio i da korisnici koji se prijave probno besplatno razdoblje itanja online izdanja na kraju esto uzmu pretplatu, koja za jedan tjedan iznosi dvije funte.

www.business.hr

UKRATKO... Stvarni utjecaj fikcije Planetarna popularnost fikcijskog arobnjaka Harryja Pottera potaknula je nezakonitu trgovinu sovama i ugrozila njihovu populaciju u Indiji, a na porast ilegalne trgovine sova upozorila je u zasebnu izvješ u i skupina za o uvanje okoliša. Zabava za pam enje Nogometaš Machester Uniteda Wayne Rooney i njegova supruga Coleen proslavu prvog ro endana svoga sina platili su vrtoglavih 90.000 funti. Organizirali su zabavu na temu Disneyevih crti a i nisu štedjeli unato injenici da se on zabave ne e ni sje ati. Zaboljele ga optužbe

Bivši predsjednik SADa George W. Bush kao jedan od 'najodvratnijih' trenutaka predsjedni kog mandata izdvojio je onaj kada ga je reper Kanye West prozvao rasistom.

Nikolina Rivosechi