Business.hr broj 756 by Business.hr

NOVI CENTAR ZAGREBA 8

Trigranit najavio nove projekte Drugu fazu investicija na Laništu Trigranit je zaokružio gradnjom trgova ko-zabavnog centra u koji je uloženo 350 milijuna eura. Još najmanje toliko, najavili su ju er, uložit e u gradnju kongresne dvorane, hotela i ostalih sadržaja

NIJE ZA SOCIJALU 13

Plin ćemo plaćati između 3,50 i 5,50 kuna po m3 (ali ne još)

PETAK/SUBOTA 5 i 6/11/2010

Zvečevo povećalo BROJ 756 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

prodaju 23 i prihod 18 posto SLATKI I ŽESTOKI BIZNIS 4-5 U posljednjih devet godina u Zve evu je uloženo više od 10 milijuna eura u nove proizvodne linije, strojeve za pakiranje i pove anje tržišnog udjela, a trud se isplatio jer tvrtka od 2001. godine bilježi neprekidan rast

Profitna marža trgovaca pala za trećinu, spas u povezivanju

'U tržišnom udjelu od 70 posto, koji sada dijeli deset trgovaca, mogli bismo uslijed konsolidacije potaknute ja om konkurencijom nakon ulaska u EU imati tri do etiri velika trgovca', smatra Ljerka Pulji , starija izvršna potpredsjednica Agrokora 6

info&stav

INDIKATOR

2-3

Posustao rast eurozone

Društveno odgovorni po mjeri

business.hr Petak 5/11/2010 Subota 6/11/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Rast aktivnosti u gospodarstvu eurozone u listopadu je potonuo na najnižu razinu u osam mjeseci, pritisnut padom u uslužnom sektoru, pokazao je Markitov indeks menadžera nabave (PMI). Za eurozonu je oslabio na 53,8 boda, sa 54,1 boda u rujnu.

Me unarodna organizacija za normizaciju (ISO) objavila je izlazak nove norme ISO 26000 (Upute o društvenoj odgovornosti) koja bi trebala pomo i organizacijama u ponašanju na društveno odgovoran na in. Hrvatski zavod za norme sudjelovao je na me unarodnoj razini u pripremi te norme koja e biti prihva ena kao hrvatska do kraja 2010.

KOJI JE PRAVI ODGOVOR NA KRIZU

Gligorov: Fleksibilan te a Šonje: Fiskalna disciplina Glavni problem Hrvatske i drugih zemalja regije koje je kriza najviše pogodila i koje se sporije oporavljaju nije u ve em ili manjem padu BDPa nego u lošoj strukturi gospodarstva, istaknuo je, me u ostalim, Vladimir Gligorov s Be kog instituta za me unarodne odnose sudjeluju i u Tre oj ekonomskoj konferenciji Zagreba ke škole ekonomije i menadžmenta, na kojoj se raspravljalo o reakcijama ekonomskih politika na krizu u srednjoj i isto noj Europi. Hrvatska i druge zemlje regije u nekoliko sljede ih godina morat e restrukturirati gospodarstvo ako se žele vratiti na stope rasta prije krizne. Ako to ne u ine, u i e u raz-

doblje niskih stopa rasta. Pritom je svaka zemlja pri a za sebe, kaže Gligorov, i morat e same odabrati i mijenjati poželjan model rasta. Pristupanje Hrvatske EU ne e joj automatizmom zajam iti dotok novih investicija iz zemalja lanica ako ne promjeni sadašnju ekonomsku politiku i strukturu gospodarstva. Odnosno, ako ne osigura vlastiti rast, ne može o ekivati ni veliki priljev stranog kapitala, tvrdi Gligorov, dodaju i: „Vidim veliki interes ulaga a u Poljsku, ali ne i na Balkan“. Ako se, pak, pogleda kako su pojedine zemlje srednje i isto ne Europe prošle kroz krizu, koje su u njoj bile po-

VLADIMIR GLIGOROV, Be ki VELIMIR ŠONJE, ekonomski institut za me unarodne odnose analiti ar

bjednice, a koje gubitnice, nastavlja Gligorov, jasno je da su bolje prošle one koje su imale fleksibilan te aj, sre enu fiskalnu politiku, odnosno fleksibilnu poreznu politiku i fleksibilno tržište rada. Za razliku od Gligorova, koji je naglasak stavio na fleksibilnost te aja, ekonomski

analiti ar Velimir Šonje smatra da je za uspješnije svladavanje krize bio presudan utjecaj fiskalne politike zbog ega bi i Hrvatska ponajprije trebala propitati svoju fiskalnu politiku i podi i fiskalnu disciplinu. U tu bi svrhu što prije trebala prihvatiti i euro, jer bi je to dodatno zaštitilo od

DALMATINSKI HUP POZIVA

Kaznite odgovorne za neuspjeh Vladinih modela pomoći go Vodstvo dalmatinske podružnice Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) ocijenilo je ju er da ni jedan od Vladinih modela pomo i gospodarstvu (A, B i C) nije donio koristi poduzetnicima te je zatražilo kažnjavanje za to odgovornih. "Nijedan od predloženih modela Vlade (A, B i C) nije donio nikakve koristi niti je zaživio jer predvi ena sredstva poduzetnicima

nisu dostupna po postavljenim kriterijima", izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik Izvršnog odbora dalmatinske podružnice HUP-a Hrvoje Maruši . Isti e i kako je od predvi enih dvije milijarde kuna za model A, nakon šest mjeseci provedbe, na ra unu ostalo 1,3 milijarde kuna. Da je taj novac bio uba en u gospodarstvo, to bi spasilo nekoliko desetaka tisu a radnih

mjesta, kaže Maruši . "Poduzetnici žele zadržati sva postoje a radna mjesta pa bi Vlada trebala izravno ubaciti neiskorištena sredstva u gospodarstvo", nekoliko je puta ponovio Maruši . Po njegovim rije ima, za neuspjeh Vladinih modela nisu krivi ni poduzetnici ni njihovi programi, ve prestrogi kriteriji koje poduzetnici moraju ispuniti da bi dobili novac.

Maruši je iznio i podatak da je u posljednje dvije godine, od po etka recesije, samo na splitskom podru ju zatvoreno više od 800 obrta. Upozorio je i da je splitski ured HUP-a u posljednje vrijeme bombardiran pozivima svojih lanova koji se žale na postupke, odnosno neujedna enost u provedbi carinskih propisa izme u razli itih lokalnih carinskih i poreznih ispostava te

››

BISER DANA

BROJKA

Eurofobija je konstanta SDP-a i žele sprije iti Vladu u borbi protiv korupcije. Milanovi a je strah da e istraga zahvatiti njihove lanove ANDRIJA HEBRANG, saborski zastupnik HDZ-a

aj na

mogu ih šokova u budu nosti. Šonje kaže i da su u srednjoj i isto noj Europi najve i gubitnice krize bili Hrvatska, Ma arska i Slovenija, a njemu je najzanimljivije usporediti Sloveniju i Slova ku, jer su obje zemlje prije krize hvaljene kao uspješne tranzicijske zemlje, a kroz krizu je Slovenija prošla kao gubitnik, a Slova ka se uz Poljsku uvrstila me u najve e dobitnike. Šonje smatra da je glavni razlog zašto je Slova ka svoje izvozno gospodarstvo vrsto povezala s europskim, dok se u Sloveniji to nije dogodilo, iako je i slovensko gospodarstvo snažno izvozno orijentirano. Zoran Daskalovi

oći gospodarstvu da postoje primjeri gdje ti postupci dovode u pitanje i egzistenciju tvrtki. Po Maruši evim rije ima, posebice je pogo en nauti ki sektor i onemogu ava se boravak stranih brodova na remontu u Hrvatskoj. "Velika brodogradnja u Hrvatskoj je upropaštena nesposobnoš u onih koji su njome upravljali, a mala se brodogradnja guši umjesto da je se potakne", kazao je.

12,2

na 24,4 milijarde kuna, pala je lani u usporedbi sa 2008. vrijednost radova koje su izvele tvrtke s pet i više zaposlenih u gra evinskoj djelatnosti,0 objavio je DZS

UVODNIK

Hrvatsku trijezne prazni džepovi OTVARANJE GRANICA ne e pove ati koli ine stranih proizvoda samo u stranim trgova kim lancima, nego i u doma ima

Maja Grbi maja.grbic@business.hr

tvaranjem granica prema EU Hrvatsku eka otrežnjenje! Svi sad tvrde da na policama drže i doma e, hrvatske proizvode, ali ulaskom Hrvatske u EU strani e lanci bez ikakvih barijera mo i uvoziti robne marke svojih proizvo a a. Stranci koriste krizu kako bi oja ali poziciju na tržištu konkuriraju i nižim cijenama, a za opstanak doma e proizvodnje važno je da na policama zadržimo i doma u robu“, zabrinuto je govorila starija izvršna potpredsjednica Agrokora Ljerka Pulji na ju erašnjem stru nom skupu trgovaca. ALUDIRAJU I na obranu doma eg tržišta od skore najezde velikih, me unarodnih igra a koji e Hrvatsku preplaviti stranom i jeftinijom robom, kao da je zaboravila da se istim tržišnim principima vode svi trgovci. I najve i nacionalni trgova ki lanac, kao i svi drugi trgovci, jednakom e brzinom prednost dati uvoznom pred doma im proizvodom ako ga može nabaviti po povoljnijoj cijeni (i ako ga ne proizvodi neka od njegovih sestrinskih tvrtki).

››

Doma e trgovce više od potpunog otvaranja granica, koje su ionako odavno propusne i to uglavnom u jednome smjeru, treba zabrinjavati pad kupovne mo i stanovništva Otvaranje granica ne e time zna iti samo više uvoznih i jeftinijih proizvoda u stranim trgova kim lancima nego i u doma im, a opstat e najkrupniji koji e zahvaljuju i svojoj veli ini mo i ostvariti najpovoljnije nabavne cijene i ponuditi najniže cijene. Ulazak Hrvatske u EU više e ugroziti pojedine doma e prera iva ke sektore nego najve e trgovce. Mali su trgovci io-

nako ve na silaznoj putanji, a i srednji e uskoro, kako je najavljeno, postati meta okrupnjavanja i konsolidacije. DOMA E trgovce više od potpunog otvaranja granica (koje su ionako odavno propusne i to uglavnom u jednome smjeru) treba zabrinjavati pad kupovne mo i stanovništva kojem su svojom politikom uvoza i sami pridonijeli. Uvoz pove ava profit trgovaca,

ali kroz gubitak radnih mjesta u doma oj proizvodnju smanjuje kupovnu mo gra ana. Unato našem poslovi no rastrošnom mentalitetu i olakom posezanju za šarenim kreditnim karticama, mnogi pokazatelji ukazuju da je takva iracionalna potrošnja bez proizvodne baze neodrživa. Hrvatsku ve trijezne, ali ne strani trgova ki lanci, nego vlastiti prazni džepovi.

tema 4-5

SLATKI I ŽESTOKI BUSINESS Unatoč povećanju prodaje 23 posto ko 29-postotnom udjelu na domaćem tržištu čokolade, Zvečevo sljedeće go

Zbog burzovnih špekula proizvodnja čokolade je U posljednjih devet godina u Zvečevu je uloženo više od 10 milijuna eura u nove proizvodne linije, strojeve za pakiranje i povećanje tržišnog udjela, a trud se isplatio jer tvrtka od 2001. godine bilježi neprekidan rast Iako nedavno objavljeni financijski rezultati za prvih devet mjeseci ove godine govore o velikom padu dobiti, čak 62,6 posto prema podacima sa Zagrebačke burze, u Zvečevu kažu da imaju puno razloga za zadovoljstvo. "Bilježimo porast prodaje: povećali smo prodaju 23 posto količinski i imamo 18 posto bolji financijski rezultat

u prodaji u odnosu na isto razdoblje prošle godine", objašnjava izvršni direktor Krunoslav Alvir. Pad dobiti ne zabrinjava jer je posljedica divljanja cijena osnovnih sirovina, prije svega kakaovca u zrnu, ali i energenata. Naime, cijenu kakaovca često određuju špekulanti na svjetskim burzama, a posljednjih su godina spekulativni fondovi izašli iz tržišta

Zdravko Alvir, izvršni direktor Zvečeva: "Trenutačno proizvodnja alkoholnih pića nosi 15 posto ukupnih godišnjih prihoda tvrtke i upravo taj segment ima najveći potencijal rasta" Snimio saša Ćetković

Marica Ploužek, voditeljica razvoja Zvečeva: "Lani smo na tržište izbacili 15-ak novih proizvoda, a razvoj jednog proizvoda stoji oko 500.000 kuna. Naši čokoladni barovi Mond i Super bili su prvi takvi u Europi, a čokolada s rižom prva u svijetu" Snimio saša Ćetković

novca i nekretnina i bacili se na sirovine. Unatoč divljanju cijena osnovnih sirovina, u Zvečevu ne odustaju od načela da među rijetkim regionalnim konditorima svoje čokolade proizvode od "pravih" sirovina, odnosno od zrna kakaovca i od svježeg mlijeka. Većina ostalih koristi kakao smjesu, gotov i mnogo jeftiniji proizvod. "U gotovo 90 godina povijesti tvrtka je uvijek visoko vrednovala kvalitetu i od tog strateškog usmjerenja ne odustajemo", kaže Alvir. U Zvečevu proizvode više od 160 proizvoda, a najpoznatije su čokolade na koje se odnosi najveći dio prihoda. U taj je dio proizvodnje

posljednjih devet godina, otkako je 2001. godine većinski vlasnik Zdravko Alvir preuzeo tvrtku, najviše uloženo. Točnije, u nove proizvodne linije, strojeve za pakiranje i povećanje tržišnog udjela uloženo je više od 10 milijuna eura i trud se isplatio jer tvrtka od 2001. godine bilježi neprekidan rast. Sljedeće se, slavljeničke godine, tvrtka planira fokusirati na proizvodnju alkoholnih pića.

Potencijal za rast

"Trenutačno proizvodnja alkoholnih pića nosi 15 posto ukupnih godišnjih prihoda tvrtke", kaže Krunoslav Alvir, "i upravo taj segment ima najveći poten-

cijal rasta." Za mlađe generacije koje su odrasle na čokoladama Zvečevo podatak o proizvodnji alkoholnih pića pravo je iznenađenje. No, Zvečevo je prije 90 godina izvorno počelo poslovati kao destilerija. "Po proizvodnji alkoholnih pića smo među tri najveća proizvođača u regiji", kaže Alvir. Ta požeška tvrtka trenutačno proizvodi desetak alkoholnih proizvoda, a u slavljeničkoj godini planiraju lansirati neke nove. "Planiramo pokrenuti proizvodnju trendi rakija i likera, poput medovače, smokovače i sličnih, a razvijamo i jedan posve nov proizvod", kaže Alvir. No, o ko-

osto koli inski i 18 posto boljim financijskim rezultatima, te ak de e godine planira velika ulaganja u proizvodnju alkoholnih pi a

business.hr Petak 5/11/2010 Subota 6/11/2010

ulacija kakaovcem e je kockarski posao

BROJKA

5500 tona konditorskih proizvoda iza e godiπnje iz pogona ZveËeva

jem je proizvodu rije , zasad ostaje tajna. Oprez kojim u Zve evu najavljuju budu e proizvode, a osim alkoholnih, planiraju novosti i u konditorskom segmentu, razumljiv je kada se zna da tvrtka godinama muku mu i s krivotvoriteljima i nelojalnom konkurencijom u regiji. Za Zve evo su doma e i izvozno tržište jednako važni: otprilike plasiraju jednake koli ine proizvoda, ali doma e tržište donosi uvjerljivo više prihoda, oko 60 posto. "Najvažnija izvozna podru ja su nam regija bivše Jugoslavije, gdje je Zve evo ku ni proizvod", kaže Alvir. U svibnju ove godine tvrt-

ka je dobila i halal te košer certifikate. "Nismo još ušli na tržišta najbogatijih arapskih zemalja pa nam u tome mogu pomo i dobiveni certifikati", kaže Alvir. Najve i dio izvoza zasad ine konditorski proizvodi, a Zve evo ih godišnje proizvede oko 5500 tona iako ima puno ve i kapacitet. "Imamo kapacitet za 10.000 tona godišnje, a manjom proizvodnjom pla amo danak ve oj diferencijaciji proizvoda", objašnjava Krunoslav Alvir. Ta se strategija o ito pokazala uspješnom jer tržišni udjel konditorskih proizvoda raste iz godine u godinu. Trenuta no Zve evo na tržištu okolada sudjeluje s oko 29 po-

sto, što je samo nešto manje od tržišnog lidera koji ima oko 33 posto. "Sam brend Mikado ima 17 posto tržišnog udjela, što je odli an rezultat", kaže Alvir.

Nove ljetne Ëokolade

Mikado je i najja i brend Zve eva, iju je snagu tvrtka odlu ila iskoristiti 2007. godine kada je pod nazivom Mikado pokrenula cijeli liniju proizvoda mlije nih okolada. "Cijela linija proizvoda ra ena je od svježeg mlijeka i vrhunskog kakaovca", kaže Marica Ploužek, voditeljica razvoja tvrtke Zve evo. Tako se brend polako razvijao, a svake godine u

njegov se portfelj uklju e se novi proizvodi. "Lani smo izbacili 15-ak novih proizvoda, a naj eš e se dogodi da jedan bude hit", kaže Marica Ploužek. Zve evo ve ima planove razvoja 10-ak novih proizvoda, ali koji e na kraju biti razvijeni, tek treba vidjeti. "Razvoj je složen i skup. Naime, razvoj jednog novog proizvoda stoji nekoliko stotina tisu a kuna", kaže Marica Ploužek dodaju i da, bez obzira na te otegotne okolnosti, Zve evo ne odustaje od utiranja novih putova. Na posljetku, upravo je Zve evo bilo prva konditorska industrija koja je na tržište izbacila danas uobi a-

jene proizvode. Primjerice, okoladni barovi Mond i Super bili su prvi takvi u europi, okolada s rižom prva u svijetu, kao i okolada s brusnicom. "Lani smo razvili ljetne okolade kako bismo potaknuli prodaju u toplom dijelu godine", kaže Marica Ploužek. Rije je o okoladi s okusom limete, marelice i drugog vo a upravo za ljeto, ali razvoj tu ne staje jer trenuta no razvijaju nekoliko novih proizvoda. Jednako se pažljivo razvijaju i proizvodi za privatne robne marke koje Zve evo sa zadovoljstvom proizvodi za svoje partnere u Hrvatskoj i inozemstvu. Iva Uš umli Greti

tema 6-7

VELIKI ĆE POJESTI MALE Tri najveća trgovačka lanca u Hrvatskoj zemljama top tri lidera u sektoru maloprodaje drže 80 do 90 posto tržiš

Profitna marža trgov za trećinu, spas u po 'U tržišnom udjelu od 70 posto, koji sada dijeli deset trgovaca, mogli bismo uslijed konsolidacije potaknute jačom konkurencijom nakon ulaska u EU imati tri do četiri velika trgovca', smatra Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica Agrokora. Dodaje kako je vidljiv cjenovni pritisak diskontera zbog kojeg pada profitabilnost trgovaca "Proces konsolidacije u trgovini nije dovršen. Ulazak Hrvatske u EU pojačat će pritisak na cijene i troškovnu efikasnost. Oni koji se neće moći nositi s konkurencijom, postat će meta preuzimanja. U tržišnom udjelu od 70 posto, koji sada dijeli 10 trgovaca, mogli bismo imati tri

do četiri velika trgovca", smatra Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica Agrokora. Tri najveća trgovačka lanca u Hrvatskoj drže oko 40 posto tržišnog udjela, a u pojedinim europskim zemljama top tri lidera u sektoru maloprodaje drže 80 do 90 posto tržišta.

››

Dosad su se čuli komentari kako strani lanci prodaju i hrvatsku robu, ali ulazak Hrvatske u EU bit će veliko otriježnjenje Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica Agrokora Snimio hrvoje dominić

U Hrvatskoj je na prvome mjestu Konzum sa 27,3 posto tržišnog udjela, slijede Kaufland sa 7,6 posto, Plodine sa 7,2 posto, Lidl sa 6,3 posto, itd. Poredak je napravljen na temelju pokazatelja iz prve polovice 2010. godine i ukazuje na sve veće jačanje diskontera.

Diskonterima 20%

Navedene podatke izvršna potpredsjednica Agrokora iznijela je na jučerašnjem stručnom skupu pod nazivom "Uloga trgovine u hrvatskom gospodarstvu u procesu uključivanja u EU", a organiziran je u povodu 35. godišnjice časopisa Suvremena trgovina. "Diskonteri će zauzeti 20

atskoj drže oko 40 posto tržišnog udjela, a u pojedinim europskim to tržišta. Pritom e mali trgovci biti najve a žrtva koncentracije

business.hr Petak 5/11/2010 Subota 6/11/2010

govaca pala povezivanju

izgubila orijentacija. "Ne zna se više gdje tko spada, u diskontere, hipermarkete... Svi ruše cijene", kaže Eva i . Predsjednik Uprave KTCa Ivan Katavi slikovito je komentirao kako je ovo vrijeme preživljavanja. "Treba eliminirati nelojalnu konkurenciju i dampinške cijene. Vjerujem da više nema prostora za snižavanje cijena, a ne možemo ni od proizvo a a o ekivati niže nabavne cijene. Daljnje uštede vidim u pove anju produktivnosti OGLAS

SNAŽNIJI OPORAVAK u maloprodaji ne može se o ekivati prije 2013. godine, poruka je sa skupa pod nazivom “Uloga trgovine u hrvatskom gospodarstvu u procesu uklju ivanja u EU” ARHIVA BUSINESS.HR

posto tržišta. Ujedno rade velik pritisak na cijene i smanjenje profitne marže, koja je kod trgovaca u prošloj godini pala 33 posto, što se odrazilo i na pad dobiti. Dosad su se mogli uti komentari kako strani lanci prodaju i hrvatsku robu, ali ulazak Hrvatske u EU bit e veliko otriježnjenje", smatra Ljerka Pulji . Istaknula je kako se na policama diskontera ve ne mogu na i etiri velika hrvatska proizvo a a. No, u tom kontekstu valja spomenuti da je i Konzum svojedobno sa svojih polica uklonio Dukatove proizvode. Pulji je kazala i da je Konzum izrastao u nacionalni trgova ki lanac istaknuvši kako ima još prostora za rast.

"Mali su trgovci zaista najve a žrtva koncentracije. To je prvi prostor za pove anje tržišnih udjela trgovaca velikih formata. U Hrvatskoj e mali trgovci opstati na odre enim podru jima zbog specifi ne demografske strukture, ali e drugdje teško poslovati sa sadašnjim na inom organizacije", kazala je Pulji .

Svi ruše cijene

Prema rezultatima studije Ekonomskog instituta, mali trgovci profitabilnost mogu pove ati smanjenjem nabavne vrijednosti robe, što upu uje na njihovo povezivanje kao model opstanka. Tijekom panel diskusije direktor NTL-a Martin Eva i kazao je da se u maloprodaji

››

Daljnje uštede vidim u pove anju produktivnosti pa makar morali žrtvovati i koje radno mjesto IVAN KATAVI , predsjednik Uprave KTC-a

pa makar morali žrtvovati i koje radno mjesto", kazao je Katavi . Analiti ar Splitske banke Zdeslav Šanti smatra da

SNIMIO H. DOMINI

se snažniji oporavak u maloprodaji ne može o ekivati prije 2013. godine.

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

doga aji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 5/11/2010 Subota 6/11/2010

SLU»AJ HYPO

Podignuta optužnica protiv Kulterera

Klagenfurt. Državno odvjetništvo u Klagenfurtu podignulo je optužnicu protiv bivšeg predsjednika Uprave koruške Hypo Alpe-Adria banke Wonfganga Kulterera. S još dvije osobe optužen za pronevjeru, a optužnica ga tereti i za davanje lažne izjave pred istražnim povjerenstvom koruškog parlamenta. Optužnica za prone-

vjeru odnosi se na dva slu aja odobravanja kredita: prvi je 2 milijuna eura zrakoplovnoj tvrtki Styrian Spirit, koja je kasnije otišla u ste aj, a drugi od 150.000 eura privatnom detektivu. Po rije ima pravosudnih stru njaka, optužnica je tek po etak pravosudne obrade slu aja Kulterer. Za pronevjeru je u Austriji predvi ena kazna od 1 do 10 godina zatvora ako šteta iznosi više od 50.000 eura. Optužnica protiv Kulterera obuhva a iznos od 2,15 milijuna eura. H/APA

WONFGANG KULTERER, bivši predsjednik Uprave Hypa, optužen je za pronevjeru 2,15 milijuna eura ARHIVA BUSINESS.HR

Trigranit najavio nove projekte NOVI CENTAR ZAGREBA Drugu fazu investicija na Laništu Trigranit je zaokružio gradnjom trgova ko-zabavnoga centra u koji je uloženo 350 milijuna eura. Još najmanje toliko, najavili su ju er, uložit e u gradnju kongresne dvorane, hotela i ostalih sadržaja U projekt Arena centra, koji je prvi prodajni centar etvrte generacije u Hrvatskoj i regiji, unato krizi, uloženo je 350 milijuna eura, istaknuli su Sandor Demjan i Arpad Torok, glavni dioni ar i izvršni direktor me unarodnoga konzorcija Trigranit, na ju erašnjoj presici uo i današnjega otvaranja toga trgova kozabavnog centra. Izgradnjom Arene centra, površine 200 tisu a etvornih metara, Trigranit je zaokružio drugi fazu svojih investicija na Laništu. U prvoj je uložio 80 milijuna eura u višenamjensku dvoranu Arena. Predsjednik Uprave Trigranita u Hrvatskoj Davor Štern istaknuo je kako bi sljede a ulaganja trebala biti kongresna dvorana, hotel te

niz drugih sadržaja. Rije je o investiciji od još oko 350 milijuna eura.

3000 radnih mjesta

Demjan je istakao dobru suradnju s hrvatskim tvrtkama koje su realizirale projekt podsjetivši na to da je on zapo et prije krize. Arena centar Trigranitov je najve i projekt ove godine ne samo u jugoisto noj nego i u srednjoj Europi u kojoj e biti niz brendova koji prvi put dolaze u regiji. Ispod prodajnog centra koji e nastojati kupce privu i i svojim VLAHO KOJAKOVI , direktor Trigranita u

ARENA CENTAR udomit e više od 200 trgovina, a dosad je iznajmljeno više od 95% prostora ARHIVA BUSINESS.HR

dizajnom, ure enoš u, sadržajima koje nudi, 95 tisu a etvornih metara je parkirnog prostora, što je najve i podzemni parkirni prostor u Hrvatskoj te prvi u nas sa sustavom za "skladištenje" vozila. Demjan je istakao i važnost zapošljavanja oko tri tisu e novih zaposlenika ustvrdivši kako je realizira-

nje projekta pokazalo kako se Zagreb kao grad unato teškoj krizi može infrastrukturno razvijati.

Otvoren obrtnicima

Direktor Trigranita u Hrvatskoj Vlaho Kojakovi rekao je kako je Arena centar otvoren ne samo za strane brendove nego i za doma e obrtnike. Kao konkurentnu prednost Arene centra istaknuo je njezinu orijentiranost na prate e

sadržaje, zbog kojih bi njezini posjetitelji bili ne samo kupci nego i obitelji s djecom koje e ondje provoditi slobodno vrijeme. Centar je prilago en i slabovidnim i gluhonijemim osobama. Arhitekt Berislav Medi (UPI2M) centar je nazvao izmještenim novim centrom Zagreba odnosno njegovim novim dnevnim boravkom. Gorden Knezovi

gorden.knezovic@business.hr

NESLUŽBENO

H&M eka otvaranje Cvjetnog Švedski modni lanac H&M, koji je tako er jedan od premijernih brendova u Arena centru, pri ekat e, prema neslužbenim informacijama, završetak trgova kog centra Cvjetno investitora HOTO grupe, pa e istodobno, na prolje e, otvoriti svoje dvije trgovine u Hrvatskoj. U Arena centru bit e više od 200 trgovina. Dosad je iznajmljeno više od 95 posto prostora, najve i je zakupac Interspar. Više od 20% brandova koji ulaze u Arena centar novi su na hrvatskom tržištu.

JAMSTVA 3. MAJU

Sindikat metalaca o ekuje ispriku V. Pusi

Rijeka. Glavni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske u 3. maju Juraj Ĺ olji u ju eraĹĄnjem je priop enju negativno ocijenio izjavu Vesne Pusi da su jamstva za 3. maj "zlo in prema Hrvatskoj". Ĺ olji reagira na njezinu izjavu da je rije ki gradona elnik Vojko Obersnel preuzimanjem inicijative za izdavanje jamstava 3. maju

ucijenio Vladu ne bi li donijela odluku u korist ĹĄkvera. O ekuje ispriku Vesne Pusi i spekulira i s mogu om "osobnom prirodom njezine izjave" - da zbog kasnijeg ulaska Hrvatske u EU ne e dobiti priliku kandidirati se za ulazak u zastupniĹĄtvo Europskog parlamenta. Ĺ olji podsje a da su ugovori 3. maja sa ĹĄvedskim naru iteljem potpisani prije otvaranja poglavlja o trĹžiĹĄnom natjecanju, pa je Vlada legalno "odabrala ono ĹĄto je u interesu Hrvatske i lokalne zajednice". H

NE E IH ULJANIK

Pokrenut ste aj Alatnice strojogradnje

Pula. U Alatnici-strojogradnji ju er je pokrenut ste aj zbog viĹĄemjese ne blokade Ĺžirora una i gubljenja strateĹĄkog partnera Uljanik strojogradnje, izvijestio je regionalni povjerenik Sindikata metalaca Ratko Gori ki na presici u nazo nosti ve ine od 32 radnika, ujedno vlasnika te pulske tvrtke.

Tvrtka je do prije ĹĄest godina bila u sastavu Uljanika, a onda je privatizirana. Radnici Alatnice pokuĹĄali su do posljednjeg trenutka pokrenuti druga ija razmiĹĄljanja u Grupi Uljanik, no njihov je povratak u tu tvrtku ipak ispao nemogu om misijom, istaknuto je. NarudĹžbi viĹĄe nema, a sitni dijelovi brodskih motora koji su se proizvodili u toj tvrtki, Uljaniku gotovo viĹĄe nisu potrebni. Direktor Alatnice Dario Rajko kazao je juĂ&#x2039;er kako opstanak bez Uljanika nije mogu . H

BROJKA

izlaga a o ekuje se na 2. Sajmu obnovljivih izvora energije u VaraĹždinu, iji je zamjenik gradona elnika Slobodan Mikac ju er najavio da e tamoĹĄnji komunalni redari uskoro po eti koristiti elektri ne automobile

SLAVONSKI PROIZVO AÂť PAPIRNE AMBALAĹ˝E SUOÂťAVA SE S NOVIM RASTOM ULAZNIH SIROVINA

BeliĹĄÄ&#x2021;e u gubitku dva milijuna kuna Tvrtka je u devet mjeseci ove godine pove ala prihode 11,6 posto Grupa BeliĹĄ e u prvih je devet mjeseci ove godine poslovala s gubitkom od 2,17 milijuna kuna, dok je u istom lanjskom razdoblju poslovala s dobiti od OGLAS

8,82 milijuna kuna, vidljivo je iz financijskog izvjeĹĄtaja objavljenog na Zagreba koj burzi. Ukupni su prihodi ostvareni u iznosu 861,2 milijuna kuna, ĹĄto je 11,6 posto viĹĄe od ostvarenja iz istog razdoblja prethodne godine. Ukupni su rashodi dose-

gnuli 846,92 milijuna kuna, ĹĄto je 13,6 posto viĹĄe nego u istom razdoblju prethodne godine. U izvjeĹĄtaju Uprave navodi se da proizvodni rezultati Grupe BeliĹĄ e u promatranom razdoblju potvr uju da lanice kompanije u svim drĹžavama

uspjeĹĄno prevladavaju posljedice svjetske ekonomske krize odnosno uspijevaju stabilizirati i kontinuirano pove avati proizvodnju. Iz BeliĹĄ a su poru ili da je to rezultat niza mjera unutarnje reorganizacije, koriĹĄtenja sinergijskih mo-

gu nosti grupe, kao i smanjivanja troĹĄkova na svim razinama, no na ukupni poslovni rezultat najviĹĄe se odraĹžava stalno pove anje ulaznih troĹĄkova (sirovina i energenata), na ĹĄto lanice Grupe BeliĹĄ e u pravilu ne mogu izravno utjecati. N. S.

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 5/11/2010 Subota 6/11/2010

TURIZAM

Za promociju kampova 10 milijuna kn

Šibenik. Hrvatski su kampovi u prvih osam mjeseci ove godine ostvarili 1,9 milijuna turisti kih dolazaka, što je 1% posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je 12,7 milijuna ostvarenih no enja na lanjskoj razini, podaci su izneseni ju er na 4. kongresu hrvatskog kampinga. Kampovi ostvaruju i do 27 po-

sto turisti kih rezultata u Hrvatskoj, istaknula je predsjednica Izvršnog odbora Kamping udruženja Hrvatske Josipa Cveli Bonifa i . Najve i porast broja no enja u kampovima ove se godine bilježi na podru ju Dalmacije. S porastom od 10,7% u odnosu na prošlu godinu prednja i Šibensko-kninska županija, slijedi Dubrova ko-neretvanska (10,2%) te Splitsko-dalmatinska (6,9%). Anketa provedena na uzorku od tisu u gostiju pokazuje da su gosti u kampovima

prosje ne starosti 47 godina, ak 62% ih ima višu stru nu spremu, njih 75% ima primanja ve a od 1,5 tisu e eura mjese no, a u Hrvatskoj prosje na obitelj koja se odmara u kampovima prosje no troši 2424 eura. "Ove godine u promotivne aktivnosti utrošili smo 8,6 milijuna kuna, a u 2011. taj iznos namjeravamo još pove ati 16% te u promociju Hrvatske kao kamping destinacije uložiti ukupno 10 mil. kn", najavio je direktor Glavnog ureda HTZ-a Niko Buli . B.hr

KAMPOVI su u prvih 8 mjeseci ove godine ostvarili 1% posto više nego u istom lanjskom razdoblju ARHIVA BUSINESS.HR

U građevinarstvu Imunološki zavod izgubio broj zaposlenih p 11,2 milijuna kn POSLJEDICE SVINJSKE GRIPE

U devet mjeseci ove godine ve inski državni Imunološki zavod zabilježio je pad prihoda ve i od milijun eura, a troškovi su mu porasli za više od tri milijuna kuna U prva tri kvartala ove godine Imunološki zavod poslovao je sa 11,2 milijuna kuna gubitka. U istom razdoblju prošle godine ta je tvrtka poslovala sa 129.000 kuna dobiti. Samo u tre em kvartalu tvrtka je poslovala s gubitkom ve im od devet milijuna kuna. Ukupni prihodi Imunološkog zavoda pali su 8,2 milijuna kuna ili 16 posto. Istodobno su ukupni rashodi porasli nešto više od tri milijuna, na 59 milijuna kuna. Treba podsjetiti da je Imunološki zavod lani za oko

BROJKA

tisu a gra ana cijepilo se protiv svinjske gripe 2009. godine, kad je Imunološki zavod sklopio nepovoljan ugovor o kupnji 340 tisu a doza cjepiva protiv te bolesti

15 milijuna kuna naru io 340.000 doza cjepiva protiv svinjske gripe te da se protiv te bolesti cijepilo jedva 20.000 gra ana. Prihodi od prodaje Imunološkog zavoda u prvom su kvartalu pali sedam milijuna kuna, na samo 42 milijuna kuna, dok su ostali poslovni prihodi ostali nepromijenjeni i iznosili na pet milijuna kuna.

Manji financijski rashodi

Ukupni poslovni rashodi u prva tri kvartala porasli su za etiri milijuna kuna, na 56,4 milijuna kuna. Iznos materijalnih troškova smanjen je na 20,6 milijuna kuna s lanjskih 22,5 milijuna kuna. Troškovi osoblja ostali su nepromijenjeni i iznose 24 milijuna kuna, kao i amortizacija i ostali troškovi. Vrijednosno uskla enje je udvostru eno i na kraju obra unskog razdoblja iznosi 4,7 milijuna kuna. Zanemariv pad zabilježen je u financijskim prihodima, a financijski su rashodi umanjeni za pola milijuna kuna. Na kraju tre eg ovogodišnjeg kvartala Imunološki zavod imao je 357 zaposlenih, a ukupna aktiva tvrtke vrijedila je 233 milijuna kuna. Nikola su ec

NADA U INVESTICIJE 'Gra evinski sektor izjeda vlastitu supstanciju nadaju i se da e se uskoro ostvariti najavljivane investicije', kaže direktor Strabaga Dean Pavlak FOTO NIKETI /CROPIX

VRIJEME ZA KUPNJU Prošle su godine uz pad gra evinskih radova i cijene smanjene 30 posto, a nakon što je broj zaposlenih u gra evinskom sektoru smanjen 10 posto, negativan se trend nastavlja i ove godine Cijene gra evinskih radova pale su 30 posto u 2009., a broj narudžbi ma-

nji je 53 posto, što je rezultiralo smanjenjem broja zaposlenih u sektoru 10

posto. Negativni trendovi nastavit e se i u 2010. godini, kada bi broj zaposle-

PRIHODI PALI 43%

Tankerkomercov gubitak 66,5 milijuna kuna

Zagreb. Zadarski Tankerkomerc je u prvih devet mjeseci 2010. poslovao s gubitkom od 66,5 milijuna kuna, dok je u istom lanjskom razdoblju ostvario dobit od 4,8 milijuna kuna. Ukupni prihodi pali su 43%, na 91,9 mil. kn, pri emu su poslovni prihodi smanjeni 46%, na 85,5 milijuna kuna. Ukupni rashodi

porasli su na godiĹĄnjoj razini 1,3%, na 156,8 milijuna kuna. Konsolidirano poslovno izvjeĹĄ e uklju uje rezultate matice - Tankerkomerca d.d. i druĹĄtava s ograni enom odgovornoĹĄ u PrĹĄutana, Marituna, Donat boats, Motomarina servis i Tankremont. U izvjeĹĄ u se napominje da tvrtka ima teĹĄko a s likvidnoĹĄ u koje su rezultirale blokadama Tankerkomerca u trajanju od 223 dana, a ra uni su tijekom prvih devet mjeseci povremeno bili blokirani i ovisnim druĹĄtvima. B.hr

OBRTNICI PO MJERI

Suradnja HOK-a i HZZ-a Zagreb. Hrvatska obrtni ka komora (HOK) i Hrvatski zavod za zapoĹĄljavanje (HZZ) potpisali su ju er sporazum o poslovnoj suradnji kojim se utvr uje zajedni ko djelovanje na gospodarskom razvoju, smanjenju nezaposlenosti i poticanju zapoĹĄljavanja. Sporazum definira suradnju u informiranju o potrebama i programima na podru ju za-

poĹĄljavanja, individualnom pristupu HZZ-a obrtnicima te pristupu zapoĹĄljavanju na razini gospodarskih grana, kao i suradnju u provedbi Ankete poslodavaca i na podru ju klasifikacije zanimanja. HOK se godinama zalaĹže da obrtniĹĄtvo bude zasnovano na znanju i kompetentnosti, pa stoga poti e cjeloĹživotno u enje obrtnika, naglasio je predsjednik HOK-a Mato Topi . Ravnateljica zavoda Ankica Paun Jarallah rekla je kako HZZ-ove anali-

ze kretanja na trĹžiĹĄtu rada pokazuju da se sve viĹĄe ljudi odlu uje na samostalno pokretanje posla, pa je u prva tri kvartala ove godine gotovo 1200 osoba s evidencije HZZ-a krenulo u samostalno otvaranje vlastitog obrta. HOK i HZZ ubudu e e jednom godiĹĄnje organizirati zajedni ku konferenciju na kojoj e predstaviti rezultate anketa i prognoza o stanju nezaposlenosti i potrebama gospodarskih subjekata na nacionalnoj razini te na razini regija. H

Milijun prikljuÄ?aka do 2013. tvu Ä&#x2021;e h pasti 20% BRZI INTERNET

nih trebao biti manji joĹĄ 20 posto. Pesimisti ni su to podaci i procjene koje je iznio direktor Strabaga Dean Pavlak govore i na konferenciji o trĹžiĹĄtu nekretnina "Buying Signals" u organizaciji CEE Insight Foruma i Financial Timesa.

viĹĄe ne e mo i graditi bilo gdje, ve samo na vrhunskim lokacijama koje imaju potencijala za stvaranje dobiti. Rast investicija i ulaganja, kako je rekao elnik GTC-a, trebao bi omogu iti rast osobne potroĹĄnje u sljede oj godini.

Visoke naknade

Ministar gospodarstva uro Popija izrazio je optimizam, isti u i kako je pravo vrijeme za nova ulaganja i poslovne pothvate, a otvaranje Arena Centra na zagreba kome LaniĹĄtu vrijednog 250 milijuna eura dobar je znak. Na konferenciji je govorila i direktorica Sektora za nekretnine i turizam Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Sylvia Gansser Potts, koja je rekla kako je jugoisto na Europa jedna od najvaĹžnijih regija za EBRD, u koju je ta banka lani investirala 8 milijardi eura, a u nekretnine 1,9 milijardi eura, i to najviĹĄe u Rumunjsku, Hrvatsku i Rusiju, pri emu se najve i dio EBRD-ovih ulaganja u nekretnine odnosi na maloprodaju i turizam. "O ekuje se oporavak trĹžiĹĄta nekretnina, ali na razinama od prije krize", dodala je Potts.

"Razmjeri otpuĹĄtanja manji su od pada radova jer gra evinski sektor sada izjeda vlastitu supstanciju nadaju i se kako e uskoro do i do ostvarenja najavljivanih investicija", rekao je Pavlak. Na konferenciji je govorio i predsjednik nadzornog odbora izraelske developerske tvrtke GTC Eli Alroy, koji je Vladi preporu io porezno poticanje projekata i ubrzanje administrativnih procedura. GTC je u Hrvatskoj poznat po projektima gradnje Avenue Malla u Zagrebu i Osijeku. Osvrnuo se i na parafiskalne namete poput davanja za vodno gospodarstvo i komunalnih naknada zbog kojih ulaga i u nekretnine imaju ve e troĹĄkove nego u susjednim konkurentskim zemljama. Govore i o investicijama u velike trgova ke centre, Alroy je rekao kako se oni

Popija ev optimizam

Igor Medi

igor.medic@business.hr

Dostizanje brojke od milijun ĹĄirokopojasnih nepokretnih priklju aka do kraja 2013., od ega 20 posto na svjetlovodnoj mreĹži, cilj je iz Strategije razvoja ĹĄirokopojasnog pristupa, iji je prijedlog Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture stavilo u javnu raspravu. OGLAS

"Analize pokazuju da bi od razvoja ĹĄirokopojasnog pristupa od 2010. do 2019. Hrvatska mogla imati izravne koristi u vrijednosti izme u 2,2 i 3,2 milijarde eura. Tako er, procjenjuje se kako 10postotno pove anje korisnika omogu uje pove anje BDP-a 1,38 posto, kroz nova radna mjesta i pove anje op e gos-

podarske aktivnosti zbog pove anog koriĹĄtenja elektroni kih usluga", navodi se u priop enju Ministarstva. No za ostvarivanje ciljeva, navodi se dalje, potrebna su dodatna ulaganja od gotovo milijardu kuna, ĹĄto e u slabije naseljenim (komercijalno neisplativim) podru jima trebati sufinancirati. B.hr

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 5/11/2010 Subota 6/11/2010

AGROKOR VINA

Monografija o ilo kom tramincu

Monografiju Ilo ki traminac - Princ s Principovcaâ&#x20AC;&#x2122; predstavili su u srijedu u Zagrebu direktor Agrokor vina uro Horvat, urednik Golden marketinga Omer Rak te prof. Nikola MiroĹĄevi . Principovac je naziv ladanjskog imanja Ilo kih podruma,a ozna ava i vrhunski brand vina. Na promociji je bio i ministar P. obankovi . B.hr

BROJKA

posto gra ana Hrvatske pozitivnim smatra ekonomsko povezivanje gospodarskih subjekata zemalja s podru ja bivĹĄe Jugoslavije, pokazalo je istraĹživanje GfK

Ĺ IRENJE PONUDE

I HT i Vipnet nude Appleove proizvode Zagreb. Dva najja a doma a telekom operatera HT i Vipnet najavili su proĹĄirenje svoje ponude Appleovim ra unalima i dodatnom opremom. HT-u je to nastavak suradnje s Appleom nakon eksluziviteta s iPhonom, a Vipnet je ve prije najavio uvo enje iPhona do kraja godine. Oba e

telekoma svojim korisnicima u posebnim ponudama nuditi MacBook, MacBook Pro, MacBook Air i iMac. U ponudi e se na i i ure aji namijenjenim ljubiteljima glazbe iPod shuffle, iPod nano i iPod touch, te dodatnoj opremi za te ure aje kao i za iPhone i iPad. Paralelnom najavom HT i Vipnet su pokazali kako je u tijeku nesmiljena trĹžiĹĄna utakmica jer unato krizi ina e skupa Appleova ra unala, iPhone i iPad imaju iznimnu pro u na hrvatskom trĹžiĹĄtu. D. T.

Grofovska ĹĄunka bolja od prĹĄuta NOVA ROBNA MARKA Pri lansiranju ĹĄunke Grof Zagreba ka Ĺžupanija htjela je ponajprije zaĹĄtititi proizvodnju svinja na obiteljskim gospodarstvima. Josip Kudeli ve je ugovorio proizvodnju s petero malih svinjogojaca i u prvoj godini planira proizvesti 2000 komada ĹĄunke

nira proizvesti dvije tisu e komada ĹĄunke, a ako prodaja dobro krene, dogodine e udvostru iti proizvodnju.

Kilogram 100 kn

JOSIP KUDELI iz Bedenice proizvodi ĹĄunku Grof koja se zasad moĹže na i u 6 njegovih mesnica, a dogovara se plasman i kroz ve e trgova ke centre ARHIVA BUSINESS.HR

Uza sir Dragec, Samoborsku salamu, vina Portugizac PleĹĄivica i Kraljevina Zelina, Doma e kukuruzne Ĺžgance i sli ne tradicionalne proizvode, Zagreba ka Ĺžupanija nedavno je lansirala svoju najnoviju Ĺžupanijsku robnu marku â&#x20AC;&#x2DC;Grof - prava doma a ĹĄunkaâ&#x20AC;&#x2122;.

Nesre eno trĹžiĹĄte

Ĺ˝upanija posljednjih desetak godina sufinancira kreiranje lokalnih prehrambenih brendova i njihov marketinĹĄki proboj na trĹžiĹĄte, a cilj je takvih projekata potaknuti ve u potroĹĄnju doma ih prehrambenih artikala i nji-

hovu proizvodnju na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Kako objaĹĄnjava Ĺžupanijska pro elnica za poljoprivredu Gordana Ĺ˝upanac, ĹĄunka je izabrana i zbog nesre enoga stanja na trĹžiĹĄtu svinja. "TrĹžiĹĄte svinja je neregulirano, industrija proizvodi na tisu e svinja svake godine, a na malim, obiteljskim gospodarstvima koli ine, ali i cijene osciliraju pa mnogi napuĹĄtaju tu proizvodnju. Tako smo doĹĄli do pri e o doma oj ĹĄunki jer je to proizvod tradicionalno vezan uz ovo podru je. Kao i s drugim robnim markama, traĹžili smo model kroz

koji bismo okupili ĹĄto viĹĄe malih proizvo a a i osigurali im trĹžiĹĄte", kaĹže pro elnica. U kreiranje pojedine robne marke potrebno je uloĹžiti stotinu do petsto tisu a kuna, a Ĺžupanija kasnije sufinancira i marketinĹĄke aktivnosti kao ĹĄto su troĹĄkovi ulaska u velike trgova ke lance. Na po etku projekta treba na i zainteresiranog pilot-proizvo a a koji e uloĹžiti svoju tehnologiju i kapacitete u proizvodnju novog proizvoda. U slu aju ĹĄunke Grof suradnja je ostvarena s Josipom Kudeli em iz Bedenice pokraj Sv. Ivana Zeline. U prvoj godini Kudeli pla-

"Proizvod je traĹžen i ljudi kaĹžu da je ĹĄunka bolja od prĹĄuta", pohvalio nam se Kudeli ija se ĹĄunka prodaje za stotinu kuna po kilogramu. â&#x20AC;&#x2DC;Grofovskaâ&#x20AC;&#x2122; se ĹĄunka zasad moĹže na i u ĹĄest privatnih mesnica obitelji Kudeli , a dogovara se plasman i kroz ve e trgova ke centre. Nakon lansiranja proizvoda na trĹžiĹĄte, cilj je da se oko prera iva a okupi ĹĄto viĹĄe malih kooperanata, tj. proizvo a a sirovine, i da se time pove a proizvodnja zaĹĄti enog, autohtonog proizvoda Zagreba ke Ĺžupanije. Kudeli je, kaĹže, ugovorio proizvodnju s petero malih svinjogojaca, ali ima joĹĄ zainteresiranih. Me u prije lansiranim Ĺžupanijskim robnim markama, primjerice, proizvo a sira KriĹĄko okuplja stotinjak proizvo a a mlijeka, vino Portugizac PleĹĄivica nositelj je dvadesetak malih proizvo a a vina, a vino Kraljevina Zelina okuplja ih petero. Od 11 proizvoda na trĹžiĹĄtu su najuspjeĹĄniji sir Dragec i Samoborska salama. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

JAGMA ZA KOLEKTORIMA U sklopu projekta "I ja mogu imati solarne kolektore" u Krapinsko-zagorskoj, Zagreba koj i Karlova koj županiji pristiglo je i etiri puta više prijava ku anstava nego što je bilo raspoloživih kolektora ARHIVA B.HR

business plus Petak 5/11/2010 Subota 6/11/2010

dobrih zelenih ideja

»IŠ I OKOLIŠ Iako se u

svijetu trenuta no razvija cijeli niz revolucionarnih ideja iz podru ja zaštite okoliša i energetike, u Hrvatskoj je važnije potaknuti korištenje ‘starih’ ideja, onih koje se ve dugo primjenjuju u Europi, kaže Toni Vidan iz Zelene akcije. "I ja mogu imati solarne kolektore" jedan je od takvih - uspješnih ekoloških projekata

Korištenje energije valova, pretvaranje zloglasnog stakleni kog plina CO2 u cement ili uporaba mikroorganizama za automobilski pogon zvu e kao znanstvena fantastika, ali zapravo su projekti na kojima rade ljudi koji vjeruju da mogu uspjeti pa su dospjeli me u top 10 zelenih ideja za iš i okoliš koje je istražio Newsweek.

Biomasa i ekoturizam

"Bilo bi super da se i u Hrvatskoj pojavi neka takva kreativna ideja, i nesumnjivo ho e, ali istina je da najviše trebaju zdrava pamet i dobra volja da se niz ideja koje se ve dugo primjenjuju u Europi po nu koristiti i ovdje“, mišljenja je Toni Vidan iz Zelene akcije podsje aju i da su korištenje biomase i drugih obnovljivih

izvora energije, ekološka poljoprivreda ili turizam drugdje uobi ajeni, dok su u Hrvatskoj još uvijek novost.

Ušteda 60%

Da hrvatski gra ani imaju interesa za korištenje obnovljivih izvora energije, potvr uje Velimir Šegon, stru ni savjetnik u Regionalnoj energetskoj agenciji sjeverozapadne Hrvatske, koja provodi izuzetno uspješni projekt "I ja mogu imati solarne kolektore“. Rije je o projektu u sklopu kojega Karlova ka, Zagreba ka i Krapinsko-zagorska županija, kao nositelji projekta, zajedno s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost sufinanciraju postavljanje solarnih kolektora za ku anstva. "Primili smo i do etiri puta

više prijava nego što smo imali kolektora“, istaknuo je Šegon. Interes i ne udi jer postavljanjem solarnih kolektora ku anstva mogu uštedjeti do 60 posto energije, odnosno smanjiti troškove 30 do 70 posto, ovisno o tome koji su energent koristili prije. Projekt je pokrenut 2009. godine, nastavljen u 2010., a planira se i za 2011. godinu. Za 2010. natje aj je zatvoren, u tijeku je postavljanje kolektora, a upravo se provodi natje aj i za op inu Konavle, koja je tako er izrazila interes. Ukupni troškovi opreme i ugradnje sustava u ku anstvo sufinancirani su od 40 posto odnosno do maksimalnog iznosa od 12.000 kn po ku anstvu. Ra una se da je vrijeme povrata uloženog novca u prosjeku šest do sedam godina.

ENERGIJA MORA

Uhvati val Više od 70 posto Zemljine površine prekriveno je vodom, a valovi nose golemu energiju koju je, me utim, teško zauzdati jer oceani ne štede opremu pa je proizvodnja skupa. Zahvaljuju i naftnim kompanijama koje crpe naftu duboko ispod razine mora, danas postoji oprema i poznati su materijali koji mogu odoljeti soli, vjetru, golemim valovima i pritisku vode. Nekoliko tvrtki dobilo je po etkom godine zeleno svjetlo za gradnju elektrana koje e pokretati energija valova blizu škotske obale, a pilot-projekti postoje u Portugalu, Indoneziji i drugdje.

> inovacije > energetika

14-15

VALNA ELEKTRANA koju je škotska tvrtka AWS Ocean Energy testirala na jezeru Loch Ness

business.hr Petak 5/11/2010 Subota 6/11/2010

ARHIVA BUSINESS.HR

Korištenje energije valova, pretvaranje plina CO2 u cement ili uporaba mikroorganizama za automobilski pogon zvu e kao SF, ali rije je o projektima koji su ve u fazi razvoja

ZABRANA ZA SPAS AMAZONE

Zelena govedina

Poznat kao kralj soje, brazilski poduzetnik Blairo Maggi prešao je put od dobitnika ‘zlatne motorne pile’, nagrade koju mu je dodijelio Greenpeace za najve i doprinos uništavanju amazonske prašume, do zagovornika ideje održiva razvoja, izbjegavanja sje e šuma i ‘zelene’ govedine - iji se uzgoj zbog koli ine metana koju proizvode goveda smatra jednom od ve ih ekoloških prijetnji. Naime, Maggi je kao guverner federalne brazilske države Mato Grosso 2006. potpisao moratorij na prodaju soje uzgojene na podru jima gdje je posje ena šuma, a zabranu je nedavno proširio i na stoku uzgojenu na amazonskom podru ju.

POGONSKO GORIVO

Iskorištavanje mikroba U prošlosti je ovjek našao na in kako iskoristiti gljivice za proizvodnju piva i sira, a kompanije danas traže na ine kako iskoristiti mikrobe za automobilski pogon. BioCee radi na mikroorganizmima koji

mogu upiti Sun evu svjetlost i ugljikov dioksid te ga preraditi u nadomjestak nafti. Kalifornijski Amyris napravio je genetski modificiranu gljivicu koja proizvodi nešto nalik benzinu.

GLASNO, GLASNIJE

Korištenje pritiska javnosti

Nikad ne treba podcijeniti mo prosvjeda. Nevladina organizacija Institut za javne poslove i okoliš, smještena u jednom stanu u Pekingu, uspjela je uvjeriti Wal-Mart da od svojih 1000 najve ih kineskih dobavlja a zahtijeva da poboljšaju brigu o okolišu.

TESLA elektri ni automobil tijekom nedavne turneje po Hrvatskoj bio je i u Labinu, a punja e je osigurao HEP ARHIVA BUSINESS.HR

SUPERPRO»ISTA»I

KAMO SA CO2

Pitki otpad

Dim u cement Kalifornijska tvrtka Calera razvila je postupak kojim se CO2 iz dima koji ispuštaju elektrane može pretvoriti u cement. Tako se smanjuje ispuštanje tog plina u atmosferu, ali i izbacuju iz igre proizvo a-

i cementa koji su i sami veliki proizvo a i ugljikova dioksida. Jedno pilot-postrojenje ve je u pogonu u Kaliforniji, a gradnja još jednog planira se za sljede u godinu u Wyomingu.

Sme e je dobar izvor zarade za neke tvrtke. Tako tvrtka Advanced Plasma Power planira prekopati odlagališta sme a u potrazi za niklom, bakrom i drugim metalima u ku anskoj elektronici, a kojima jednog dana prijeti nestašica. Axion International našao je na in kako od odba ene plastike proizvesti gra evinski materijal. U Singapuru je lani instaliran sustav koji otpadnu vodu pretvara u pitku, a Mark Shannon sa Sveu ilišta u Illinoisu radi na ure aju koji može fekalije preraditi u svježu vodu, metan i minerale koji se potom mogu prodati.

GOVEDARSTVO se zbog koli ine metana koju proizvode goveda smatra jednom od ve ih ekoloških prijetnji ARHIVA BUSINESS.HR

POVRAT 100%

LED rasvjeta štedi novac Zbog velikih ušteda koje donosi korištenje LED rasvjete, maloprodajni lanac trgovina Wal-Mart uvodi tu vrstu rasvjete u svojih 650 trgovina. Charles Szoradi, elnik LED Savings Solutionsa iz Devona, uvjerava da onaj tko potroši 100.000 dolara na osvjetljivanje, primjerice, garaže, LED rasvjetom može godišnje uštedjeti 100.000 dolara na potrošnji elektri ne energije. Budu i da LED rasvjeta traje deset godina, ušteda se može popeti do milijun dolara, tvrdi on.

SNIMIO HRVOJE DOMINI

OSIROMAŠENI URAN

Zagrli nuklearku Jedan od nedostataka nuklearnih elektrana jest to što je za proizvodnju struje potreban oboga eni uran, a u postupku njegova oboga ivanja oko 92 posto po etne koli ine ostaje kao osiromašeni uran. Tvrtka TerraPower razvija reaktor koji može raditi s osiromašenim uranom. Teoretske kalkulacije i kompjutorske simulacije pokazuju da bi se ta ideja mogla realizirati. OGLAS

ELEKTRI»NI AUTOMOBILI

Više struje, manje nafte Prije golemog izlijevanja nafte u Meksi kom zaljevu SAD je odatle dobivao osam posto nafte ili 1,6 milijuna barela na dan. Ta je statistika poslužila naftašima da uvjere ameri kog predsjednika Baracka Obamu da im ponovno dopusti rad u tom podru ju jer je potražnja jednostavno prevelika. Analiti ar udruge Oceana Jackie Savitz, me utim, smatra kako postoji jednostavan na in da se ta nafta nadomjesti. Me u ostalim broj elektri nih automobila treba do 2020. pove ati s jedan na 20 posto, etvrtina ku anstava treba se grijati elektri nom energijom umjesto loživim uljem i treba iskoristiti svako raspoloživo biogorivo, a velik dio ga je neiskorišten.

EGZOTI»NE BATERIJE

Ulaganje u neizgledno "Volim tehnologije koje nose 90-postotnu vjerojatnost neuspjeha zato što je 10 posto šanse da se zaradi sto puta više novca nego što je uloženo mnogo bolje od 80 posto izgleda da se uložen novac udvostru i", uvjeren je suosniva Sun Microsystemsa Vinod Khosla, koji putem milijardu dolara vrijednog fonda Khosla Ventures ulaže u kompanije koje razvijaju zelene tehnologije. Ulaže, me u ostalim, u razvoj baterija ili, kako kaže, tehnologije na duga kom štapu iz podru ja pohranjivanja elektri ne energije, a za neke se i ne može re i da je rije o baterijama.

> inovatori > energetika

16-17 business.hr Petak 5/11/2010 Subota 6/11/2010

PROPAST PLINA KAO SOCIJALNE KATEGORIJE Neumješnost hrvatske strane da za svoje građane izbori bilo kakav povoljniji model subvencioniranja cijene plina od dogovora s Molom o krajnjoj cijeni za potrošače dovest će do toga da će svi potrošači, neovisno o imovinskom stanju, plaćati jednaku, tržišnu cijenu plina

Plin ćemo plaćati između 3 prostornome metru (ali ne Vrijeme jeftinog plina kao cijenom svima prihvatljivog energenta definitivno je iza nas jer potrošače u Hrvatskoj u sljedećim godinama očekuje postupno, ali sigurno povećanje cijene, na koje će nas "natjerati" standardi EU, zakoni tržišta, ali najviše od svih ipak Mol kao suvlasnik Ine. Naime, već je poznato da je Vlada s mađarskim Molom još u prosincu 2008. dogovorila da će do 1. prosinca 2010. preuzeti opskrbu i transport plina, odnosno kompletni plinski biznis kako bi zadržala pravo nadzora nad cijenom toga energenta. No Vlada se posljednjih tjedana premišlja i nećka oko donošenja definitivne odluke o preuzimanju poslovanja s plinom, posebno nakon nedavno otkrivene afere u kojoj je postalo jasno da članovi Vlade nisu bili posve upućeni u to što su potpisali s mađarskim Molom. Mol je pak spretno iskoristio tu Vladinu neodlučnost i preko predsjednika Uprave Ine Zoltana Aldotta poručio Vladi da je Ina spremna zadržati plinski biznis pod svojim okriljem, ali pod vrlo konkretnim uvjetom — da cijenu plina formira na temelju tržišnih pravi-

la, što znači i automatsko poskupljenje cijene plina za krajnje korisnike odnosno njegova nivelacija s cijenama kakve su na snazi u zemljama u okruženju. Pregovori o tome kakva je budućnost plinskog biznisa u Hrvatskoj, u kojima bitku s jedne strane vodi Vlada, a s druge Mol, još traju i o njima će ovisiti cijena plina u sljedećim mjesecima i godinama.

Uvozimo iz Rusije

Energetski su stručnjaci posljednjih tjedana upozoravali da bi cijena plina u novonastaloj situaciji mogla drastično skočiti, navodila se mogućnost poskupljenja 30-ak posto, a nerijetko se spominjalo i 100-postotno povećanje. Mađarski je Mol potom izašao sa zahtjevom Vladi da mu se omogući poskupljenje od najmanje 30 posto, što je Vlada rezolutno odbila. No čini se da stvarnost ipak nije tako katastrofalna. Naime cijena plina neminovno će rasti, ali vrlo vjerojatno ne odjednom i, barem ako je vjerovati nekim neslužbenim najavama, ne drastično, posebno ako se uzme u obzir činjenica da uskoro ulazimo u predizbornu godinu u kojoj će svako enormno povećanje

cijene energenata Vladi donijeti negativne bodove, što administracija premijerke Jadranke Kosor ne smije i neće sebi dopustiti. Predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott prošloga je tjedna izjavio da cijena plina za kućanstva u ovom trenutku iznosi 1,7 kuna po prostornome metru (iznos se odnosi na osnovnu cijenu plina pri

isporuci distributerima, bez obračunatih poreza, energetskih razlika i dodatnih nameta i davanja), dok je u regiji prosječna cijena od tri do 3,5 kuna po prostornom metru. Ina pak od ruskog Gazproma u ovom trenutku uvozi plin po cijeni od 2,2 do 2,4 kune po prostornome metru, što joj — jednostavna računica kaže — donosi gubi-

tak od oko 0,50 do 0,70 kuna po kubiku. Ta razlika u cijeni je, prema Molovim izračunima, Ini samo u prvih devet mjeseci ove godine donijela gubitak od oko 460 milijuna kuna. Zbog te razlike u uvoznoj i prodajnoj cijeni plina Mol od Vlade traži da sve te parametre uzme u obzir prilikom formiranja cijene Inina plina u budućnosti.

u 3,50 i 5,50 kuna po ne još) za krajnje korisnike, dakle za kućanstva i poduzetnike, mogao poskupjeti do 10-ak posto. Među ostalim, Vladu će na poskupljenje cijene plina natjerati i obveza koja je preuzeta potpisivanjem Ugovora o plinskom poslovanju s Molom. Podsjetimo, ugovor je potpisan na rok od 15 godina, a u prilogu 2. glavnog ugovora stoji i da će cijena po kojoj će Ina prodavati domaći plin novoformiranoj državnoj tvrtki za trgovanje plinom rasti u sljedećih nekoliko godina do referentne tržišne cijene.

Rudarska naknada Jadranka Kosor i njezina vlada u izbornoj godini neće sebi dopustiti drastičan skok cijene plina za kućanstva foto VLADA.HR

Mol smatra i da bi cijena plina za kućanstva trebala biti najmanje na razini cijene po kojoj se plin uvozi od ruskog distributera. Neki nezavisni stručnjaci, a među njima i predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Miljenko Šunić, smatraju kako je u ovom trenutku, uzevši u obzir sve aktualne parametre, realno očekivati da bi plin

Drugim riječima, potrošači u Hrvatskoj, koji danas prostorni metar plina plaćaju u prosjeku oko 2,66 kuna (cijena varira ovisno o distribucijskom području i ogrjevnoj vrijednosti plina), mogu očekivati da će, nakon postupnog povećanja cijene, za dvije do tri godine za prostorni metar plina izdvajati otprilike onoliko koliko danas plaćaju potrošači u većini zemalja članica EU. Za usporedbu, potrošači u Sloveniji i Mađarskoj kubik plina plaćaju oko 3,50 kuna, a Austrijanci i Talijani oko 5,50 kuna. Posljednje povećanje cijene plina za krajnje korisnike u Hrvatskoj bilo je 1. siječnja ove godine, kada je cijena prostornog metra plina za tarifne kupce odnosno kućanstva povećana 33 lipe, a za povlaštene potrošače, poduzetnike, oko 30 lipa.

U prilogu treÊeg spomenutog ugovora navodi se i dinamika postupnog rasta rudarske naknade koju je Ina dužna plaćati državi na ime prava na vađenje plina, koja u ovom trenutku iznosi 3,6 posto. U 2011. godini, OGLAS

prema istom ugovoru, ta bi naknada trebala porasti na 5,56 posto, u 2012. na 7,04 posto, u 2013. na 8,52 posto, a od 2014. do 2024. iznosila bi 10 posto. No prema još uvijek neslužbenim izvorima i ta je rudarska naknada

predmet pregovora između Vlade i Mola, koji traži da se tempo porasta naknade umanji odnosno da iznos rudarske naknade sljedećih godina raste manjom dinamikom od dogovorene. Sandra Carić Herceg

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 5/11/2010 Subota 6/11/2010

NAKON STE»AJA

General Motors se vra a na burzu

Ameri ki proizvo a automobila General Motors objavio je u srijedu da e njegove dionice ovog mjeseca ponovno biti izlistane u burzovnoj kotaciji poduprte snažnom dobiti u tre em tromjese ju. U kratkoj najavi poslovnih rezultata u tre em tromjese ju GM je izvijestio da o ekuje dobit izme u 1,9 i 2,1 milijardu dolara, što zna i da bi tre e tromjese je zaredom zavr-

šili u plusu. Objava službenih rezultata za tre e tromjese je najavljena je za 10. studenoga. GM je potvrdio izvješ a da e u drugoj polovini mjeseca organizirati po etnu javnu ponudu svojih dionica, koja e uklju ivati 365 milijuna redovitih dionica s cijenom od 26 do 29 dolara po dionici i 60 milijuna povlaštenih dionica s cijenom od 50 dolara po dionici. IPO je po GM-ovim navodima u srijedu prijavljen Komisiji za vrijednosne papire, a o ekuje se da e tvrtka pribaviti više

od 13 milijardi dolara kapitala. Time e GM otkupiti dio vladinog 61-postotnog udjela, koji se temelji na prošlogodišnjoj vladinoj pomo i da tvrtka iza e iz ste aja. Dodatnih 10 posto u vlasništvu je kanadske vlade. Nakon IPO-a, udjel ameri ke vlade u GM-u bit e ispod psihološki važne razine od 50 posto. GM je zatražio zaštitu od vjerovnika u lipnju 2009. nakon što je od 2004. nagomilao gubitke u visini 88 milijardi dolara. B.hr

BROJKA

milijardi dolara General Motors planira skupiti povratkom svojih dionica na Newyoršku burzu

Alternativni dužnici: O Metronet 600, a H1 24 DUG PUT DO NULE Ove su godine tri telekomunikacijske tvrtke pove ale zaduženost 5,8 posto, na ukupno 1,84 milijarde kuna, samo najmanji H1 Telekom o ekuje da e ove godine prvi put ostvariti neto dobit, ali svi o ekuju napredak i dodatnu liberalizaciju tržišta s ulaskom u EU Hrvatsko telekomunikacijsko tržište pokazalo se iznimno tvrdim orahom za sve nove operatere jer su zbog velikih ulaganja te, kako sami tvrde, loše deregulacije tržišta bili usporeni u razvoju. Tako tri najja a alternativca - Optima Telekom, Metronet telekomunikacije i H1 Telekom - nastavljaju pove avati svoje ukupne obveze.

Na godišnjoj razini ukupne su obveze ta tri telekoma na kraju rujna pove ane 5,8 posto, na 1,84 milijarde kuna, od ega su dugoro ne obveze porasle gotovo 5 posto, na 762 milijuna kuna. U istom su razdoblju kratkoro ne obveze pove ane 6,4 posto, na 1,08 milijardi kuna. Dobro upu eni u stanje na tržištu smatraju da su upravo velike obveze alternativnih telekom operatera prepreka njihovu potencijalom spajanju jer je pitanje koja bi banka mogla podnijeti tako velik financijski teret. Kao prepreka spajanju spominju se i nerealni izra uni vrijednosti pojedinih komMATIJA MARTI , predsjednik Uprave i ve inski vlasnik Optima Telekoma, kaže kako im poslovanje otežava monopol Hrvatskog Telekoma, ali isti e da alternativni operateri u Hrvatskoj imaju dobru tržišnu budu nost SNIMIO HRVOJE KNEZ

panija. Stoga je zanimljivo što je najja i alternativac Optima Telekom smanjio prihode u prvih devet mjeseci, a Metronet telekomunikacije i H1 Telekom bilježe solidan rast usprkos krizi.

Luka zadovoljan

H1 Telekom zabilježio je rast prihoda 17,9 posto, na 99 milijuna kuna, dok je dobit prije poreza, kamata, amortizacije (EBITDA) pove ana sa dva na 16 milijuna kuna. I H1 Telekom je 8,8 posto pove ao ukupne obveze smanjivši kratkoro ne, ali pove avši dugoro ne. Predsjednik Uprave H1 Telekoma Kristi-

››

an Uwe urkovi isti e da nekoliko kvartala zaredom bilježe pozitivan trend rasta, kako prihoda i profitabilnosti tako i broja novih korisnika, pa su dobri poslovni rezultati u tre em kvartalu ove godine te znatno smanjenje gubitaka i rast prihoda 17,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine posve o ekivani. "Prema tim pokazateljima, o ekujem da emo u posljednjem poslovnom kvartalu ove godine ostvariti i neto dobit", zaklju uje urkovi . Drugi po snazi telekom operater Metronet telekomunikacije na kraju rujna zabilježio je 181,97 miliju-

Velike obveze alternativnih telekom operatera prepreka su njihovu potencijalnom spajanju jer je pitanje koja bi banka mogla podnijeti tako velik financijski teret

SURGUTNJEFTEGAZ

Rusi od EU traže zaštitu u Molu

Igor Se in, zamjenik ruskog premijera, zatražio je od Europske unije da ruskoj naftnoj kompaniji Surgutneftegaz osigura sva vlasni ka prava koja joj pripadaju u ma arskom Molu, prenijela je agencija Reuters u etvrtak izjavu Se inova glasnogovornika. Surgut je u ožujku 2009. godine od austrijskog OMV-a kupio 21,2 posto udjela u Molu plativši ga 1,4 milijarde eura

uz objašnjenje kako je želja te kompanije da bude strateški investitor. Potez OMV-a i Surguta zabrinuo je Ma are jer se boje da ruska vlada preko Surguta želi pove ati svoj utjecaj u strateški važnoj kompaniji kakva je Mol. Se in je glavni ruski dužnosnik zadužen za energetiku, a u etvrtak se u Moskvi susreo s Güntherom Oettingerom, povjerenikom Europske komisije za energetiku, i požalio mu se na ponašanje ma arske Vlade. "Uživanje punih vlasni kih prava Surgutneftegaza, koji godiš-

nje proizvede 65 milijuna tona nafte, može samo oja ati Molovu poziciju na tržištu sirove nafte", kazao je Se in europsko povjereniku, koji je, pak, prema rije ima Se inova glasnogovornika, uzvratio da e razmotriti cijelu situaciju. Surgutu je ve dvije godine onemogu eno glasanje na skupštini dioni ara Mola jer nije htio odgovoriti na pitanja ma arskog Ureda za energetiku koje se ti u transparentnosti i vlasni ke strukture zbog ega je ostao i bez dividendi u tom razdoblju. A. Pa.

Optima 1,01 mlrd., 240 milijuna kuna na kuna prihoda, što je u odnosu na isto razdoblje lani (158,8 milijuna kuna) rast 15 posto. Trenuta ni operativni troškovi iznose 139,1 milijun kuna, a u prvih devet mjeseci 2009. iznosili su 127,8 milijuna kuna. Istodobno dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) u 2010. iznosi 42.92 milijuna kuna, što je u odnosu na isti period prošle godine rast 38 posto (31,04 milijuna kuna). Dobit prije kamata i poreza bila je u tre em kvartalu negativna, minus 5,3 milijuna kuna, što je smanjenje u odnosu na prošlogodišnjih 25,11 milijuna kuna. U usporedbi istih razdoblja ove i prošle godine dugoro ne su obveze u 2010. na razini 370,8 milijuna kuna, a lani su iznosile 389,6 milijuna kuna. Kratkoro ne su pak porasle sa 173,8 na gotovo 224 milijuna kuna. Akumulirani gubitak Metronet telekomunikacija iznosi 398,4 milijuna kuna, od ega je 357,5 milijuna kuna preneseno, a gubitak u teku em razdoblju je 40,9 milijuna. U istom razdoblju 2009. akumulirani gubitak iznosio je 335,7 milijuna kuna, preneseni je iznosio 278, 4 milijuna, dok je gubitak tadašnjeg teku eg razdoblja bio 57,3 miliju-

na kuna. Predsjednik Uprave Metronet telekomunikacija Željko Luka kaže da su zadovoljni poslovnim rezultatima u prvih devet mjeseci 2010. jer pokazuju pozitivne trendove, smanjenje gubitka za teku e razdoblje te znatno ve i rast prihoda od rashoda u odnosu na isto razdoblje lani.

Dobar posao u recesiji

S druge strane, najve i alternativni telekom operater Optima Telekom zabilježio je na kraju tre eg kvartala ukupne obveze ve e od milijardu kuna, to nije 1,01 milijardu. U prvih devet mjeseci Optima je zabilježila pad prihoda 0,23 posto, na 341,9 milijuna kuna. Gubitak u devet mjeseci smanjen je s prošlogodišnjih 80,5 milijuna kuna na 62,5 milijuna na kraju rujna. Optima Telekom je dobit prije poreza, kamata i amortizacije (EBITDA) poboljšala ak 138,2 posto, tvrde u tom alternativnom telekomu, dok je EBITDA u tre em kvartalu bio pozitivan i iznosio je 44,5 milijuna kuna. Istodobno je gubitak prije poreza (EBIT) KRISTIAN UWE URKOVI , predsjednik Uprave H1 Telekoma ARHIVA BUSINESS.HR

smanjen 23,7 posto. Kada je pak rije o prenesenom gubitku, Optima je dosegnula 553,6 milijuna kuna. "Kad sam prije nešto više od tri mjeseca preuzeo dužnost predsjednika Uprave Optima Telekoma, znao sam što ho u. Tvrtka u odnosu na konkurenciju ima velike tehnološke prednosti koje treba iskoristiti. Rezultati na kraju tre eg kvartala pokazuju da smo u kratkom roku u vrijeme recesije napravili dobar posao. U odnosu na isti period u 2009. Optima je smanjila gubitak 23,7 posto. Istodobno se promijenila struktura prihoda i zabilježili smo 30-postotni rast korisnika OptiDSL usluge, a broj korisnika lokalne petlje porastao je 16 posto. Optima je

lani ostvarila oko 460 milijuna kuna prihoda, što najbolje govori o vrijednosti tvrtke", isti e Matija Marti , predsjednik Uprave i ve inski vlasnik Optima Telekoma. Prema njegovim rije ima, alternativni operateri posluju s gubicima jer je rije o greenfield ulaganjima pa je potrebno puno strpljenja kako bi se polu ili željeni rezultati. Isti e i kako poslovanje otežava monopol HT-a, ali uvjeren je da e regulator vremenom znatnije liberalizirati tržište, pogotovo zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju. "Smatram da alternativni operatori u Hrvatskoj imaju dobru tržišnu budu nost", zaklju uje Marti . Dražen Tomi

KOMENTAR

Dugovi naši svagdašnji

Dražen Tomi drazen.tomic@business.hr

ad ste banci dužno do stotinjak tisu a kuna, onda ste joj samo jedan od onih na koje e poslati ovršitelje. No što postajete kad ste dužni stotine milijuna kuna? Onda ste partner banci. Tako doma i bankari imaju tri snažna partnera na telekomunikacijskom tržištu Optimu, Metronet i H1 - jer od njihova zajedni kog duga jednostavno vam se zavrti u glavi. Gotovo dvije milijarde kuna. Na prvi se pogled ini mnogo, ali zbog ulaganja u vlastitu mrežu, osnovnu telekomunikacijsku infrastrukturu, gradnju centrala i drugih potrebnih ICT sustava, marketing i ostalo treba biti strpljiv i ekati povrat ulaganja. Uz HT, bivšeg monopolista, jasno je da situacija za alternativce nije blistava. Razvoj opti ke infrastrukture, koju je zako io HT, zbog za njih neodgovaraju ih odluka regulatora dodatno e usporiti razvoj tržišta, ali i onemogu iti alternativcima brži razvoj. Pritom treba razumjeti i HT, koji ne želi ulagati i ispod cijene iznajmljivati infrastrukturu. Potrebno je hitno prona i na in da se što prije omogu i razvoj telekomunikacijske industrije u Hrvatskoj, jer ona je jedan od uvjeta razvoja ukupnoga gospodarstva.

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

62,50 5,01 10,17 274,00 17,30 16,60 105,51 97,00 0,77 168,00 8,53 43,00 9,80 13,03 51,15

62,85 5,04 10,30 280,90 18,00 16,70 105,75 100,00 0,80 170,00 8,73 43,80 9,84 13,33 51,15

62,51 5,04 10,20 274,89 17,95 16,69 105,51 98,70 0,78 168,00 8,58 43,00 9,84 13,11 51,15

62,57 5,04 10,20 275,82 17,94 16,62 37,61 99,15 0,78 168,37 8,70 43,62 9,83 13,11 51,15

37,10 35,34 1,36 1,00 81,15 0,10 37,05 0,08 1,20

37,50 36,06 1,36 1,03 82,00 0,10 37,50 0,08 1,20

37,40 35,34 1,36 1,03 82,00 0,10 37,05 0,08 1,20

0,37 0,36 1,36 1,03 0,81 0,10 0,37 0,08 1,20

39,50 41,00 96,50 92,70 92,50 86,00 3,20 14,60 3,15 19,00 71,00 3,90

40,00 41,00 96,50 92,70 92,50 86,00 3,20 14,72 3,30 19,00 71,00 4,00

40,00 41,00 96,50 92,70 92,50 86,00 3,20 14,60 3,15 19,00 71,00 4,00

39,95 41,00 96,50 92,70 92,50 86,00 3,20 14,64 3,16 19,00 71,00 3,96

2,51 % 275208 10.993.320,00 0,00 % 20000 820.000,00 -0,21 % 8080 779.720,00 0,22 % 4220 391.194,00 -0,22 % 3206 296.555,00 2,25 % 1507 129.602,00 -50,00 % 12601 40.323,20 -0,75 % 824 12.063,61 -0,63 % 2757 8.703,20 0,53 % 258 4.902,00 0,00 % 56 3.976,00 0,00 % 650 2.577,00

94,02 478,00 3.140,00 770,00 9.048,00 3.150,00 7.100,00 3.600,00 89,95 660,00 17.000,00 97,05 942,00 500,00 15.000,00

94,70 481,00 3.151,00 801,00 9.048,00 3.250,00 7.300,00 3.600,00 90,00 670,00 17.000,00 97,11 950,00 500,00 15.890,00

94,64 480,00 3.147,00 797,00 9.048,00 3.190,00 7.239,00 3.600,00 89,99 669,00 17.000,00 97,09 950,00 500,00 15.479,00

94,64 479,35 3.146,56 796,93 9.048,00 3.189,93 7.238,58 3.600,00 89,99 669,05 17.000,00 97,09 948,73 500,00 15.478,51

0,66 % 235286 22.266.535,29 0,00 % 27254 13.064.106,00 1,61 % 2308 7.262.254,00 2,31 % 7055 5.622.321,00 6,42 % 466 4.216.368,00 -0,34 % 979 3.122.944,00 1,69 % 333 2.410.448,00 20,00 % 500 1.800.000,00 -0,25 % 18889 1.699.901,85 -0,15 % 2187 1.463.220,00 -0,06 % 50 850.000,00 0,02 % 8471 822.463,20 0,42 % 829 786.500,00 16,28 % 1481 740.500,00 -1,43 % 47 727.490,00

471,00 3.210,00 3.851,00 435,00 3.167,00 83,50 85,00 23.500,00 1.900,00 6.500,00 92,00

481,00 3.250,00 3.999,00 445,00 3.221,00 83,90 85,00 23.700,00 1.950,00 6.520,00 92,00

479,87 3.237,73 3.942,21 441,55 3.197,90 83,64 85,00 23.557,14 1.935,82 6.504,29 92,00

479,87 3.237,73 3.942,21 441,55 3.197,90 51,51 52,35 23.557,14 1.935,82 6.504,29 56,66

LJUBLJANSKA BURZA KRKG KDIR KBMR PETG LKPG ZVTG SOS2E TLSG NF1N SAVA POSR KDHR INDGL GRVG DATR

KRKA KD ID NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR PETROL LUKA KOPER ZAVAROVALNICA TRIGLAV SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA TELEKOM SLOVENIJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD SAVA POZAVAROVALNICA SAVA KD GROUP INFOND GLOBAL GORENJE DATALAB TEHNOLOGIJE

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA NOVA BANKA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 RAFINERIJA ULJA AD MODRICA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 OZREN BOROVNO AD FOCA TRANSPED AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J UNISGAL D.D. KONJIC BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO

Obveznice RS serije A2012K NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Soja protein a.d. Becej Komercijalna banka a.d. Beograd Metals banka a.d. Novi Sad Agrobanka a.d. Beograd Pekabeta a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Privredna banka Beograd a.d. Beograd Bambi Banat a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Energoprojekt holding a.d. Beograd Žitobanat a.d. Vršac Jubmes a.d. Beograd

Garant a.d. Futog KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 MAKPETROL SKOPJE ZK PELAGONIJA BITOLA Besko a.d. Vlasotince R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 02

392.986,56 267.607,25 251.861,50 133.498,20 122.987,72 89.038,22 73.301,78 40.553,90 32.036,73 18.016,00 17.711,10 10.469,60 10.411,56 9.805,78 9.360,45

-0,16 % 201191 0,12 % 82272 1,49 % 21218 0,00 % 20561 1,05 % 25000 2,08 % 103889 -0,40 % 22853 -20,00 % 96033 0,00 % 5000

75.419,15 29.545,40 28.856,48 21.161,00 20.310,37 10.081,75 8.546,14 7.682,64 6.000,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA GRNT KMB ALK TEL TPLF RMDEN09 RMDEN08 MPT ZPKO BESK RMDEN02

6281 53106 24693 484 6855 5356 1949 409 41021 107 2035 240 1059 748 183

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA A2012 NIIS AIKB SJPT KMBNPB MTBN AGBN PKBT A2013 PRBN BMBI A2011 ENHL ZTBV JMBN

0,00 % 0,60 % 0,00 % 0,32 % 3,76 % 1,15 % -0,24 % 0,64 % -1,02 % 0,00 % -1,72 % -0,94 % 0,61 % 0,54 % -4,39 %

Komerc. banka Beograd Soja protein Agrobanka AIK banka Niš BH Telecom Sarajevo

+6,42% +2,31% +1,69% +1,61% +0,53%

Alkaloid Skopje

Rubin Kruševac Jumbes Beograd Makedonski telekom Bosnalijek Metals banka

-8,33% -1,43% -1,04% -0,75% -0,34%

Tržnica Banja Luka

+3,04 -0,66

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1B FBIHK1A FBIHKC FBIHKI FBIHKD FBIHKJ UGALRK3 BSNLR BIGFRK3 BHTSR FDSSR ENISR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSRS-O-C RSRS-O-D TLKM-R-A NOVB-R-E RSDS-O-C RFUM-R-A RSRS-O-B OZBR-R-A TRAN-R-A

Oznaka

Petak 5/11/2010 Subota 6/11/2010

business.hr

valuta: MKD - makedonski denar -0,11 % 1,16 % 3,04 % -1,04 % 2,25 % -0,14 % 0,00 % 2,19 % -0,73 % 0,06 % -1,60 %

4618 670 442 3018 308 12202 8325 14 141 28 2949

2.216.020,00 2.169.280,00 1.742.459,00 1.332.605,00 984.953,00 628.521,70 435.807,84 329.800,00 272.950,00 182.120,00 167.091,54

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

S prometom od 1,7 milijuna denara dionica skopske farmaceutske kompanije bila je u etvrtak tre a na popisu najlikvidnijih izdanja Makedonske burze. Cijena te dionice rasla je više od tri posto u odnosu na zadnju zabilježenu prethodnoga dana te je iznosila 3942 denara. Tijekom dana vlasnika su promijenile 442 dionice, a cijena im se kretala u rasponu od 3851 do 3999 denara. Makedonski indeks MBI 10 zabilježio je u etvrtak rast vrijednosti od 1,71 posto.

Ukupan promet dionicom Tržnice Banja Luka u etvrtak je na Banjalu koj burzi iznosio nešto više od tisu u konvertibilnih maraka, dok joj je cijena pala 0,66 posto u odnosu na posljednju zabilježenu prethodnoga dana te je iznosila 1,5 konvertibilnih maraka, To je ujedno bila jedina cijena kojom se tijekom dana dionicom banjalu ke Tržnice trgovalo. Banjalu ki indeks BIRS pao je 0,52 posto, na 878,62 boda, dok je FIRS bio u minusu 1,32 posto.

REGIONALNI INDEKSI -0,23% BIRS -0,52% 869,30 878,62 Belex15 +0,13% FIRS -1,32% 635,99 1.360,28 Belexline +0,05% MBI10 +1,71% 1.255,31 2.245,90 SASX10 MOSTE +0,01% 471,30 +0,47% 921,53 SASX30 NEX20 -0,01% 13.744,61 -0,13% 913,70 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +2,04% WIG20 -0,40% 2.668,39 BUX +1,61% 23.075,06 -0,34% +1,79% ATX +1,40% 2.717,92 indeksa na zatvaranju u +2,84% Stanje etvrtak 4. studenoga 2010.

FTSE100 5.870,68

DAX 6.747,32

CAC40

3.921,29

MICEX 1,540.11

AMERI»KI INDEKSI +0,24% S&P500 +0,37% 11.215,13 1.197,96 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,27% srijedu 3. studenoga 2010. 2.540,27 DJIA

investor 22 DIONI»KI

Ime fonda DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Ilirika Azijski tigar

61,7581

20,41

453,4486

18,55

HPB WAV DJE

90,6108

16,64

MP-Global HR

299,3405

14,75

MP-Bric HR

355,5327

13,91

FIMA Equity

76,3793

-20,99

ST Global Equity

46,2806

-18,90

KD Victoria

13,5003

-16,26

C-Zenit

47,5684

-15,85

Erste Total East

30,3500

-14,84

MP-Mena HR

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

+ MJEŠOVITI

Platinum Global Opportunity OTP indeksni VB CROBEX10 Erste Adriatic Equity KD Victoria NFD Nova Europa MP-Global HR Raiffeisen HR dionice A1 Poba Ico Equity ST Global Equity Raiffeisen C. Europe Erste Total East Ilirika Azijski tigar OTP meridian 20 PBZ Equity fond Ilirika Gold ZB aktiv PBZ I-Stock MP-Mena HR HPB Dynamic KD Prvi izbor HI-growth Capital Two HPB WAV DJE C-Zenit AC G Dynamic EM FIMA Equity HPB Dioni ki VB High Equity

% 12 mj.

111,1643

7,70

10,9011

7,00

ZB global

142,0700

4,29

Raiffeisen Balanced

152,1100

4,24

9,8063

4,21

ICF Balanced

111,7607

-24,25

ST Balanced

170,4177

-17,06

ST Aggressive

62,8360

-15,44

HPB Global

96,9476

-10,07

Agram Trust

67,4929

-9,42

Allianz Portfolio AC G Balanced EM

HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

160,5500

11,00

Erste Bond

130,7000

10,31

Raiffeisen Bonds

174,2500

10,21

PBZ Bond fond

129,4526

7,38

ZB bond

159,9500

6,39

HPB Obvezni ki

124,3461

5,14

HI-conservative

11,3312

5,26

ICF Fixed Income

140,1531

6,12

OTP euro obvezni ki

127,1649

6,15

ZB bond

159,9500

6,39

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

$ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

13,8327 37,5483 89,5857 84,1400 13,5003 127,5723 299,3405 68,4600 78,9700 5481,5400 46,2806 60,6000 30,3500 61,7581 85,7404 80,6482 99,8547 99,0200 64,3187 453,4486 48,6028 12,4976 8,2014 68,8000 90,6108 47,5684 10,8500 76,3793 81,2929 49,0093

0,69 0,47 0,35 0,27 0,24 0,23 0,19 0,18 0,11 0,08 0,05 0,03 0,03 0,01 0,00 -0,02 -0,04 -0,05 -0,10 -0,10 -0,12 -0,16 -0,17 -0,17 -0,19 -0,20 -0,22 -0,25 -0,25 -0,25

13,32 -0,21 -0,97 -0,95 -9,44 2,66 3,62 0,07 -1,68 -0,36 -5,11 -0,72 -1,49 9,29 1,81 4,44 N/A 3,88 5,25 5,11 -1,72 2,41 0,60 2,23 2,33 -3,40 0,41 -3,81 -4,75 2,82

6mj. % 12 mj. (%)

7,52 -12,12 -13,68 -12,92 -15,53 -2,11 0,54 -9,65 -9,62 -5,49 -10,49 -10,79 -12,51 7,89 -7,07 -8,57 N/A -3,27 -0,17 1,03 -6,32 2,53 -4,54 -5,68 0,98 -16,70 -1,75 -13,72 -12,12 -1,35

4,49 -8,41 N/A -10,89 -16,26 4,96 14,75 -4,93 -7,86 -7,18 -18,90 -10,90 -14,84 20,41 -3,19 -4,49 N/A 3,01 11,30 18,55 -14,47 10,74 1,63 -0,65 16,64 -15,85 6,63 -20,99 -12,90 -2,43

PGP (%) Ove god. (%)

-9,94 -28,98 N/A -3,35 2,65 12,95 -11,20 -16,17 -9,15 -16,78 -7,39 -8,64 -31,99 -13,03 -5,93 -4,08 N/A -0,23 -12,51 4,82 -15,83 2,93 -2,25 -9,99 -3,06 -23,98 5,01 -4,11 -3,99 -20,59

-0,68 -4,20 -10,41 -7,36 -11,37 5,19 6,13 -1,25 -5,92 -5,10 -13,83 -6,74 -10,81 14,89 -1,00 -2,40 -0,15 1,86 5,94 16,22 -11,51 8,51 -1,78 -2,51 10,21 -15,82 5,38 -15,57 -10,21 -2,06

Imovina

5,869 132,797 7,190 205,363 60,903 9,253 4,782 14,355 14,886 5,958 13,802 218,594 44,327 8,621 18,444 390,573 5,000 492,254 203,999 8,339 20,715 5,379 67,550 6,729 10,732 5,593 13,246 21,556 19,232 13,570

Starost

Datum

3,12 2,85 0,79 5,07 11,49 2,00 2,44 2,15 2,46 3,27 10,03 5,55 3,09 3,45 2,52 5,16 0,02 4,36 3,30 2,66 4,19 7,73 8,69 3,55 3,17 2,71 1,67 6,43 5,08 3,09

03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI Erste Balanced OTP uravnoteženi PBZ Global fond Raiffeisen Balanced C-Premium KD Balanced ST Balanced ZB global Allianz Portfolio HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Prestige HPB Global Ilirika JIE Balanced ST Aggressive Agram Trust AC G Balanced EM Aureus Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

115,0200 107,8636 100,0820 152,1100 5,3977 8,1794 170,4177 142,0700 111,1643 9,8063 111,7607 107,9800 96,9476 146,3506 62,8360 67,4929 10,9011 82,8015

0,18 0,15 0,05 0,05 0,04 0,02 0,00 -0,02 -0,09 -0,10 -0,11 -0,11 -0,12 -0,12 -0,15 -0,18 -0,20 -0,59

-0,61 -0,37 2,98 0,70 -1,40 -2,75 -4,35 1,38 1,98 0,41 -3,47 1,04 -4,38 4,31 -4,31 -0,48 0,69 2,39

-6,72 -6,54 -5,85 -1,84 -9,82 -1,75 -9,91 -3,22 1,88 -1,91 -12,29 4,87 -9,52 -3,00 -10,24 -6,00 -1,52 1,28

-1,19 -6,45 -2,08 4,24 -8,40 0,73 -17,06 4,29 7,70 4,21 -24,25 N/A -10,07 1,13 -15,44 -9,42 7,00 0,09

-0,73 1,56 4,76 5,26 -15,14 -4,10 7,06 3,83 7,41 -0,22 1,64 N/A -0,61 8,29 -8,67 -3,00 5,29 -4,29

-0,40 -5,50 -0,37 3,56 -8,51 -0,89 -11,44 3,62 5,95 0,19 -12,91 7,98 -8,98 2,33 -11,57 -3,04 5,77 2,94

106,832 39,484 291,214 330,959 12,467 7,193 12,116 721,009 7,095 67,188 11,596 164,528 92,472 44,698 2,856 11,557 13,593 16,232

9,79 4,89 9,15 8,19 3,76 4,80 7,82 9,34 1,48 8,69 8,51 0,66 5,08 4,78 5,12 2,32 1,67 4,30

03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010

159,9500 124,3461 160,5500 140,1531 129,4526 130,7000 174,2500 11,3312 127,1649

0,12 0,03 0,02 0,01 0,01 -0,01 -0,05 -0,08 -0,15

0,36 -0,21 2,49 1,19 1,35 2,10 1,44 0,80 0,50

1,81 1,60 4,25 2,46 1,92 3,29 3,04 1,73 0,62

6,39 5,14 11,00 6,12 7,38 10,31 10,21 5,26 6,15

5,16 4,38 8,18 3,94 4,60 4,52 6,80 1,45 5,04

5,30 4,13 8,13 4,69 7,56 9,15 8,30 5,48 3,94

225,701 13,291 13,564 14,748 108,454 129,813 399,166 6,262 11,252

9,34 5,08 6,02 8,73 7,65 7,42 8,44 8,69 4,89

03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn

141,2358 132,1009 162,1878 139,5684 125,5252 144,2300 137,9600 138,0960 134,7358 131,7067 116,5571 11,2898 10,6362 108,0733 102,1885 124,4182 121,9918 105,2200

0,03 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00

1,08 0,62 0,62 0,51 0,65 0,94 0,88 0,64 0,84 0,86 0,82 0,77 0,81 0,80 0,79 0,32 0,56 0,77

2,00 1,23 1,08 1,07 1,75 1,76 1,79 1,19 1,60 1,62 1,65 1,66 1,65 1,57 1,55 0,80 1,27 1,86

10,95 3,49 2,92 2,75 4,31 4,47 3,95 2,43 3,99 4,65 3,62 3,96 3,79 4,08 1,97 2,83 3,04 4,57

4,37 6,38 4,81 3,29 4,42 4,88 4,43 4,64 4,45 5,57 5,24 5,94 4,44 5,38 1,73 4,01 4,17 4,67

3,52 2,52 1,96 2,23 3,46 3,37 3,11 2,09 3,11 3,45 2,81 3,12 3,04 3,02 0,96 2,42 2,36 3,67

10,262 979,856 2409,478 122,386 477,104 1084,229 786,158 116,024 42,125 270,445 175,549 132,446 32,608 162,892 7,297 35,974 123,173 681,184

8,08 11,60 10,28 10,28 8,28 7,69 7,42 7,11 6,84 5,08 3,00 2,10 1,42 1,48 1,27 5,56 4,87 1,12

03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010

OBVEZNI KI FONDOVI ZB bond HPB Obvezni ki Capital One ICF Fixed Income PBZ Bond fond Erste Bond Raiffeisen Bonds HI-conservative OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI ICF Money Market PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash PBZ Dollar fond OTP nov ani fond Erste Euro-Money

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Petak 5/11/2010 Subota 6/11/2010

»EKAJU PRODAJU KALNI»KIH VODA

Badel izgubio 15,7 milijuna kuna

Tvrtka Badel 1862 u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarila gubitak od 15,7 milijuna kuna, za razliku od istog razdoblja lani kada je ostvarena dobit od 2,3 milijuna kuna. Poslovanje tvrtke, kako se navodi, odvija se pod utjecajem procesa restrukturiranja zapo etog tijekom ove godine. U rujnu je donesen i plan financijskog restrukturiranja

koji je prezentiran poslovnim bankama kao podloga za reprogramiranje kreditnih obveza tvrtke. Na temelju tog programa u tijeku je izrada prijedloga reprograma svih kredita koji izra uju zajedni ki poslovne banke i Badel 1862, navodi se u poslovnom izvještaju. Poslovni su prihodi tvrtke u promatranom razdoblju iznosili 241,6 milijuna kuna i smanjeni su 27 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Poslovni rashodi su u devet mjeseci ove godine smanje-

ni 21 posto, na 231,7 milijuna kuna. Neuskla enost pada rashoda u odnosu na prihode uvjetovana je visokim troškovima restrukturiranja koji su iznosili više od 10 milijuna kuna, navodi se u pojašnjenju poslovnih rezultata. U financijskim izvještajima nije prikazana transakcija prodaje Kalni kih voda Bio Natura jer je kao sudionik transakcije uklju en Kapitalni fond kao drugi vlasnik s kojim nisu u cijelosti završeni pregovori o ukupnom razrješenju svih vlasni kih odnosa,

koji mogu zna ajno utjecati na ukupnu vrijednost transakcije, a time i na financijsko izvješ e društva, objašnjavaju u Badelu. Tako er isti u kako su u tijeku završni pregovori kojima e cijela transakcija biti završena te e poslovni doga aj do kraja godine biti evidentiran u poslovnim knjigama. U izvješ u se navodi i kako je u tijeku koordinacija s poslovnim bankama i ministarstvima poljoprivrede i financija kako bi se cjelokupni plan restrukturiranja u potpunosti uspješno proveo. B.hr

Crobex 10 nakon Fedove objave probio 1000 bodova POZITIVNI IMPULSI Zbog snažnog rasta na globalnim tržištima kapitala porasli su i Crobexi, a Crobex 10 još je jednom presko io psihološku razinu od 1000 bodova Blago pozitivno raspoloženje na Zagreba koj burzi u etvrtak bilo je uglavnom pod utjecajem snažnog uzleta cijena dionica na svjetskim burzama nakon Fedove objave o kupovini obveznica do 600 milijardi dolara vrijednosti, a znatnija reakcija doma eg tržišta i dalje izostaje jer nema pozitivnih signala iz doma eg gospodarstva. Crobex je u etvrtak porastao 0,26 posto, na 1879,34 boda, dok je Crobex 10 sko io 0,54 posto, probivši opet psihološku razinu od 1000 bodova. Na kraju trgovinskog dana vrijedio

je 1000,76 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je 19 milijuna kuna, a u društvu milijunaša našlo se pet dionica. Najlikvidniji Hrvatski Telekom pao je minimalnih 0,01 posto, na 268,82 kune. Tom je dionicom ostvaren promet od pet milijuna kuna. Jedan od ve ih gubitnika bio je Proprius, ija je dionica pala etiri posto, na 22 kune. "Redovni promet bio je nešto ve i od uobi ajenih dnevnih prosjeka, dok se Crobex kilavi nadomak 1900 bodova", kazala je za Hinu direktorica Službe za investicij-

sko bankarstvo Štedbanke Ivana Hatvali . Kako dodaje, za intenziviranje prometa na doma oj burzi i snažniji rast Crobexa ipak su potrebni pozitivni impulsi iz doma eg gospodarstva, koji još izostaju.

Lošinjska u plusu 8%

Dionica Lošinjske plovidbe u etvrtak je zabilježila snažan rast cijene od osam posto. Zahvaljuju i velikoj stopi rasta, njezina je cijena prvi put nakon pola godine presko ila razinu od 150 kuna. Razlog tako velikog rasta mogao bi

GORAN DOBROJEVI , šef Fima Propriusa, ija je dionica u etvrtak pala etiri posto uz milijunski promet SNIMIO HRVOJE DOMINI

se pripisati i dobrim financijskim rezultatima u tre em kvartalu. Lošinjska plovidba u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarila dobit od 29,5 milijuna kuna, za razliku od istog lanjskog razdoblja kada je imala gubitak. Izdanje Hotela Podgora u etvrtak je zabilježilo najve-

REGIJA

Trodnevna pozitivna serija u Sarajevu Sarajevski indeks SASX-10 porastao je tre i trgovinski dan zaredom - u etvrtak je zabilježio rast vrijednosti od 0,01 posto, na 921,53 boda. Dionicom Bosnalijeka trgo-

valo se u iznosu 12.063 konvertibilne marke, dok joj je cijena pala 0,75 posto, na 14,6 KM. Sarajevski Telecom rastao je 0,53 posto, na 19 KM, dok je ukupan promet tom dionicom iznosio 4902 KM.

Beogradski BELEX 15 tako er je u etvrtak bio u plusu, i to 0,13 posto, te je dan zaklju io na razini 645,99 bodova. Beogradski su brokeri najviše posla imali s dionicom Naftne industrije Srbije kojom se trgovalo u iznosu 13,06 miliju-

na dinara, a to je ujedno bila jedina dionica s prometom ve im od 10 milijuna dinara. Druga na popisu najlikvidnijih bila je naime niška AIK banka s prometom od 7,3 milijuna dinara. Biljana Star i

i pad cijene na doma em tržištu kapitala od ak sedam posto. Cijena je pala ispod 7 posto, spustivši se ponovno ispod razine od 24 kune. Dan ranije ta je dionica sko ila 16 posto, probivši granicu od 25 kuna, ali uz sasvim zanemariv promet. Nikola Su ec

BROJKE

1,71 0,52

posto rastao je makedonski MBI 10

posto pao je banjalu ki BIRS

Kanadski par darovao 11,3 milijuna dolara osvojenih na lutriji Kanadski bra ni par Allen i Violet Large u srpnju je na lutriji osvojio 11.255.272 dolara, ali ni jedan nov i od tog iznosa nisu potrošili na sebe. Umjesto toga, bra ni par Large odlu io se na altruisti an potez — cjelokupni dobitak potrošiti na pomo obite-

lji te raznim organizacijama i institucijama. Allen i Violet Large umirovljenici su u dobi od 75 i 78 godina te za sebe kažu da su dobro situirani, iako nisu milijunaši. Me u institucijama kojima su odlu ili pomo i, a iji se

popis protezao na dvije stranice, našli su se lokalni vatrogasci, crkve i groblja, Crveni križ, Vojska spasa, bolnice u Trurou i Halifaxu u kojima se Violet Large lije ila od raka te niz organizacija koje se bore protiv raka, Alzheimerove bolesti i dijabetesa. N. R.

DOBITNICI DANA (ZSE) Hoteli Omišalj +16,47% HUP Zagreb +9,3% Solaris +8,51% Badel 1862 +8,31% Jadroagent +5,46%

GUBITNICI DANA (ZSE) Karlova ka banka -11,97% Dioki -10,02% Jadransko osiguranje -6,3% Auto Hrvatska -4,16% Croatia osiguranje -3,77%

28 Raste

11 Nema promjene

35 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,135.90 153,24

Prom. 0,60% 0,07%

Sirova nafta 84,69 Prirodni plin 3,38 Zlato 1.348,78 Srebro 24,86 Goveda 97,95

2,10% 3,12% 0,62% 0,20% 0,45%

ŠOPING-MEKE NISU U OPASNOSTI

UKRATKO...

Luksuzni modni brendovi u pohodu na internet Nakon što su godinama prezrivo frktali nosom na internetsku prodaju, uglavnom zbog premalog broja brzih veza, proizvo a i luksuznih modnih brendova odlu ili su prihvatiti prednosti online trgovine. Internetskim du anima 23 luksuzna brenda, me u kojima je i Armani, koji na internetu nudi gotovo cjelokupnu kolekciju, upravlja talijanska tvrtka Yoox, a na njezinoj listi ekanja još su 33 proizvo a a visoke mode, piše BBC News. Britanski Burberry svojim je pak kupcima omogu-

io da uživo gledaju modne revije na najvažnijim svjetskim fashion weekovima i odmah naru e komade koje su zapazili. Ameri ki Ralph Lauren ak je za svoj brend Rugby napravio iPhone aplikaciju pomo u koje kupci mogu slagati vlastite kombinacije i na društvenim ih mrežama pokazivati prijateljima. No osniva Yooxa Federico Marchetti naglašava kako ne vidi svijet u kojem Prada i Gucci ne e imati du ane u londonskom Bond Streetu ili na newyorškoj Petoj aveniji. Nikolina Rivosechi

BIVŠI NOGOMETAŠ ZA "DRUK»IJU" REVOLUCIJU

Cantona: Želite srušiti sistem? Ulica ne pomaže, samo podignite novac iz banaka Karizmati ni bivši nogometni reprezentativac Francuske, odnedavno i glumac, Eric Cantona komentirao je za PresseOcean masovne štrajkove i prosvjede Francuza protiv oštrih rezova i reformi koje provodi francuski predsjednik Nicolas Sarkozy te ustvrdio da vidi bi-

jedu svuda oko sebe, no ne misli da se izlaskom na ulicu išta može riješiti. "Što danas zna i protestirati na ulici? Mi više ne uzimamo oružje u ruke i ne dižemo revoluciju", kazao je Cantona i objasnio: "Cijeli državni sistem vrti se oko banaka. Temeljen je na mo i banaka te ga se

www.business.hr

može rušiti jedino ako srušimo banke." Kad bi svi ljudi koji izlaze na ulicu podigli svoj novac iz banaka, one bi se srušile. "Bez oružja, bez revolucije, sistem bi bio srušen i morali bi nas po eti slušati", tvrdi Cantona. D.B.

Ho e li objava stope nezaposlenosti u SAD-u ukazati na nove probleme ili na oporavak gospodarstva, saznajte na...

Kineski predsjednik mo niji od Obame

Kineski predsjednik Hu Jintao na ovogodišnjoj je listi najmo nijih ljudi svijeta magazina Forbes zauzeo prvo mjesto. Prošlogodišnji pobjednik Barack Obama pao je na drugo mjesto zbog teškog izbornog poraza njegovih demokrata

MGM u ste aju

Slavni filmski studio MGM završio je u ste aju zbog dugova nagomilanih u posljednjih pet godina. Ste aj je pokrenut nakon što je financijaš Carl Icahn odustao od zahtjeva da MGM preuzme Lionsgate i pristao na mjesto u Upravnom odboru MGM-a.

Naomi Campbell planira svadbu u egipatskom hramu

Poznata manekenka Naomi Campbell za ruskog se milijardera Vladislava Doronjina planira udati u gotovo 3500 godina starom hramu u egipatskom Luxoru. Par e nakon vjen anja, najavljenog za prosinac, odsjesti u hotelu uz Nil sagra enom 1886.