Business.hr broj 757 by Business.hr

HRVATSKI IZVOZNICI 6

Bago: Škverovi nisu izvozne perjanice Zbog udjela uvoznih komponenti u proizvodnji brodogradnja, proizvodnja koksa i kemijskih proizvoda ne mogu biti izvozne perjanice, a izvozne djelatnosti kao što su farmacija, kožarska i drvna industrija ne mogu osigurati rast BDP-a, kaže Darinko Bago

OPET NA RUBU 12

Nenaplativi krediti Hypo banke veći od 8,3 milijarde eura

PONEDJELJAK 8/11/2010

Hanfa: ZSE ne treba izlistati svoje dionice BROJ 757 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

PREMALO DIONI»ARA 4-5 Hanfa ne dijeli mišljenje s dioni arima Zagreba ke burze da je radi transparentnosti njezine dionice nužno uvrstiti u službeno tržište ZSE-a

U devet mjeseci Vukovarska županija povećala izvoz 107%

Izvozni je rekorder u devet mjeseci Grad Zagreb (16,6 milijardi kuna), a slijede Istarska, Splitsko-dalmatinska i Varaždinska županija. Rast uvoza zabilježen je u 11 županija, a u njih 10 uvoz je smanjen 10

info&stav

INDIKATOR

2-3 Suradnja DOK-ING-a i tvrtke Lenovo Hrvatska

business.hr

DOK-ING Automotiv predstavio je u petak u zagreba kom Arena centru konceptni elektri ni automobil Topless XD Concept i ozna io po etak suradnje s tvrtkom Lenovo Hrvatska. U prvi hrvatski elektromobil ugradit e se Lenovo IT oprema. Gotova, homologizirana vozila mo i e se kupiti od lipnja 2012. godine.

»obankovi ne poštuje dogovore Selja ke udruge prozvale su na skupu u Sisku ministra Petra obankovi a zbog kašnjenja ili umanjenja raznih isplata i poticaja Ministarstva poljoprivrede. Upozorili su da se, protivno ranijim dogovorima, samo 40 posto poticaja ratarima ispla uje u novcu i da je upitna jesenska sjetva. Zasijano je samo 40 posto planiranih površina.

Ponedjeljak 8/11/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

ALARM ZA MALE DU ANE

Utrostru en gubitak trgovinskih Trend koncentracije tržišnih udjela u maloprodaji prisutan je niz godina, ali je u 2009. godini zbog krize ubrzan. Nedavno predstavljena studija Ekonomskog instituta pokazuje da su od 2006. do 2008. godine tržišni udjeli velikih trgovaca prema ukupnom prihodu na godišnjoj razini rasli 0,2 do 0,6 posto, dok se 2009. godine rast ubrzao 0,9 posto. S druge strane, prihodi srednjih trgovaca prijašnjih su godina padali 0,1 do 0,2 posto, dok je prošle godine pad uve an 0,6 posto, a kod malih trgovaca prihodi su pali 0,4 posto. Studiju je s kolegama Ekonomskog instituta izradio Ivan-Damir Ani , a provedena je na uzorku od 158 maloprodava a, od ega je 69 trgova kih društava i 89 obrtnika. Mala poduze a inila su 43,5 posto ispitanih, srednja 30,4 posto i velika 26,1 posto. Podaci potvr uju izjavu

predsjednika Ceha trgovine HOK-a Borisa Vukeli a da su mali trgovci najve e žrtve krize i da veliki svoj daljnji rast temelje na preuzimanju dijela tržišnog kola a od malih i srednjih. Unato blagom rastu prihoda, niže cijene i marže te ve i troškovi prepolovili su u 2009. godini profitabil-

nost prodaje trgova kih društava, s tim da su pokazatelji likvidnosti i zaduženosti nepovoljniji za velika poduze a. Maloprodava i kupcima produljuju dane naplate, ali i rok pla anja prema dobavlja ima. Prosje no razdoblje naplate od kupaca produljilo se u prošloj godini 13,6 posto, a

rok pla anja prema dobavlja ima pove alo se 7,4 posto. Kod trgovaca obrtnika primici su u prošloj godini manji 7,6 posto, što je utjecalo na pad dohotka 18,3 posto i generiranje gubitaka 210,4 posto. Studija iznosi u inak nekoliko mjera na pove anje dobiti, od kojih su najefikasniji

VLADA JE ODLU»ILA POŠTOVATI UGOVOR S DANSKOM

HFP će graditi pristupnu cestu do tvornice Roc Hrvatska je Vlada na zatvorenom dijelu današnje sjednice zadužila Hrvatski fond za privatizaciju da izgradi pristupnu cestu prema tvornici kamene vune Rockwool Adriatic d.o.o. u Pi nu. Na izgradnju ceste u dužini 400 metara Vladu obvezuje me unarodni Ugovor o poticanju i uzajamnoj zaštiti ula-

ganja, koji je Vlada još 5. srpnja 2000. godine potpisala s Vladom Kraljevine Danske. Jedna od klauzula toga ugovora kaže da tvrtka Rockwool Adriatic ima pravo zatražiti obešte enje od Hrvatske u slu aju da se spomenuta pristupna cesta ne izgradi. Stoga je Vlada na današnjoj sjednici zaklju ila kako je "neupit-

no da je izgradnja te pristupne ceste u interesu RH", te da je ta investicija nužna za daljnji razvoj investicijskog okruženja. Rockwool Adriatic i dalje je u svojevrsnoj "nemilosti" lokalnih vlasti i stanovništva tog dijela Istre. Uz brojne dosadašnje proteste ogor enih stanovnika koji žive u neposrednoj bli-

zini tvornice, op ina Pi an je u drugoj polovini rujna ove godine labinskom Op inskom sudu podnijela tužbu protiv tvornice zbog one iš enja vode i zraka te ugrožavanja zdravlja ljudi. Tužbom Op ina Pi an zahtijeva da Sud Rockwoolu naloži da odmah prestane s one iš enjem okoliša koje utje e na

››

BISER DANA

BROJKA

Ovo e biti još jedna usputna stanica za vjekovni san Ma ara prema moru

MILAN BANDI , zagreba ki gradona elnik, na otvorenju novog trgova kog centra Arena koji je gradio ma arski developer TriGranit

100 tisu a ljudi posjetilo je na prvi dan otvorenja novi zagreba ki trgova ko-zabavni centar Arena, smješten na jugozapadnom ulazu u grad odmah pokraj sportske dvorane Arena. Kako izvješ uju iz Arena centra, ta je brojka nadmašila o ekivanja TriGranita, developera projekta

UVODNIK

skih obrta Izlistavanje ZSE-a? rast cijena i sniženje nabavne cijene robe. Primjerice, petpostotni rast cijena doveo bi do rasta dobiti od 187,8 posto, petpostotno smanjenje troška prodane robe pove alo bi dobit 136,3 posto, dok bi petpostotni rast koli ine prodaje dobit uve alo 51,5 posto, a petpostotno smanjenje troškova odrazilo bi se pove anjem dobiti od 46,5 posto. U 2010. godini o ekuje se 2,1postotni pad potrošnje ku anstva, a sljede e se godine o ekuje oporavak i rast od 1,8 posto. Rast cijena u ovoj se godini predvi a 1,1 posto, a u sljede oj 2,2 posto. U 2011. godini o ekuje se i daljnji rast stope nezaposlenosti na 18 posto. Kao rezultat svega nakon ovogodišnjeg minusa od 2,8 posto, u 2011. godini procjenjuje se blagi oporavak maloprodaje prema plusu od 3,6 posto. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

e Rockwool zdravlje ljudi, da više ne ispušta štetne tvari iz tvorni kog postrojenja te da regulira emisije štetnih plinova. Tako er se traži da Rockwool na ime naknade štete isplati 15 milijuna kuna, koji e biti usmjereni u izgradnju preostalog dijela op inskog vodovoda. Sandra Cari Herceg

Burzu treba hitno prodati! Zagreba ka burza, simbol novog hrvatskog kapitalizma, postaje ljuštura bez sadržaja

Josip Jagi josip.jagic@business.hr

ad je ne tako davno jedan od vi enijih vlasnika Zagreba ke burze Ratko Bajaki najavio kako je samo pitanje dana tijekom ove godine da dionice ZSE-a budu i izlistane na službenom tržištu iste te burze, najavljivao je to zalažu i se za ve u transparentnost poslovanja. Pohvalno, jer je Zagreba ka burza, iako je u privatnom vlasništvu, institucija od najviše važnosti za hrvatsko gospodarstvo. Smještena u jednu od reprezentativnih poslovnih zgrada izgra enih u Zagrebu u novom tisu lje u, Burza bi trebala biti simbol onog najboljeg što bi kapitalizam trebao sadržavati: slobode poduzetni kog duha i hrabrosti za preuzimanje rizika, ali i dviju stvari koje su dosad najviše nedostajale, mogu nosti strogog nadzora nad tržištem i povjerenja koje bi zbog jasnih pravila ulaga i trebali imati u vodstva i ve inske vlasnike kompanija koje na burzi od ulaga a traže novac za financiranje svojih poduzetni kih projekata. UMJESTO TOGA, u protekle smo dvije godine bili svjedoci toga da su vlasnici ZSE-a jed-

SNIMIO SAŠA ETKOVI

ni druge optuživali za loše poslovanje Burze, za upletanje u njezin svakodnevni rad i za rastrošnost. Na kraju, najve i su se vlasnici ZSE-a po eli skrivati i iza skrbni kih ra una. Zašto? U tom vremenu Hrvatsku je pogodila najgora recesija još od prve polovice devedesetih, a prometi na ZSE-u samo su padali i padali, do toga da ukupni dnevni prometi nisu dosezali ni milijun eura. Nitko se nije bavio time kako pokrenuti promete i omogu iti ulaga ima pristup interesantnim novim izdanjima.

No je li bilo koja uprava Burze zaista imala tu mogu nost poticanja likvidnosti? Kad se u obzir uzme veli ina Hrvatske, koli ina likvidnosti, odnosno slobodnog novca koja u njoj kola izme u raznih grana gospodarstva i sama ekonomska snaga zemlje, odgovor je jasan: ne. Uprava Burze imala je i danas ima gotovo potpuno vezane ruke i ne može pridonijeti pove anju likvidnosti. Osnovna uloga Zagreba ke burze, kao i bilo kojeg pravog, funkcionalnog tržišta kapita-

››

Dok Hanfa smatra da dionice Zagreba ke burze nije potrebno uvrstiti na službeno tržište, a neki od dioni ara bježe u skrbni ke ra une, ZSE ne vrši svoju ulogu tržišta kapitala la je dvojaka, ali vrlo jednostavna: prvo, pružiti kompanijama što brži i jeftiniji pristup svježem kapitalu i drugo, omogu iti ulaga ima što brži i što jeftiniji pristup što ve em broju dionica i drugih vrijednosnih papira koje e kupovati i prodavati kako bi na njima zaradili. Kako Zagreba ka burza te uloge ne ispunjava, a sadašnji vlasnici za to nemaju snage, potrebno ju je prodati vlasniku koji e to omogu iti, jer samo tako je mogu e unaprijediti i hrvatsko gospodarstvo.

tema 4-5

KAO DA NIŠTA NIJE BILO Gotovo dvije godine nakon što je prvi put p usmjerenja ZSE-a odnosi vlasničkih struja i dalje ostaju napeti

Hanfa: Zagrebačka bu treba izlistati svoje di Iako su se dioničari Zagrebačke burze na skupštini održanoj početkom ljeta dogovorili o tome da će ZSE izlistavanjem postati poticaj za transparentnost svim izdavateljima, kao i za likvidnost hrvatskom tržištu kapitala, u Hanfi nisu dijelili to mišljenje, a ni Upravi Burze nije se svidjela ideja dioničara Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) iznijela je mišljenje prema kojem dionice Zagrebačke burze (ZSE) ne ispunjavaju uvjete za uvrštenje na uređeno, tj. službeno tržište ZSE-a. Naime, prema doku-

mentima u posjedu Business.hr-a, Burza je s pripremom dokumentacije za uvrštenje dionica na službeno tržište krenula još odlukom skupštine, koja je održana 29. lipnja ove godine. Tada je Uprava smatrala da samo uvrštenje na više načina predstavlja sukob interesa između tržišta na koje bi se dionice ZSE-a uvrstile i poslovanja društva, zbog čega je zatraženo mišljenje Hanfe budući da je i uvrštenje prema Zakonu o tržištu kapitala (ZTK) podložno posebnom odobrenju Hanfe. Negativno mišljenje Hanfe nitko sa ZSE-a nije želio komentirati.

IvANA GAžIć, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, nije željela komentirati odbijenicu Hanfe, ali je Uprava i sama imala primjedbe na ideju svojih vlasnika o nužnosti izlistavanja dionica Snimio Saša ĆetkoviĆ

Početkom kolovoza Hanfa je iznijela svoje mišljenje u kojem stoji da se smisao uvjetovanosti uvrštenja dionica na uređeno tržište Burze sastoji u tome da se dovoljan broj dionica distribuira javnosti i da ta distribucija podrazumijeva dostatnu likvidnost kako bi se omogućilo uredno utvrđivanje cijene dionica.

Premalo vlasnika

"Distribucija javnosti, kao preduvjet za trgovanje na uređenom tržištu, u pravilu se postiže javnim ponudama upućenim većem broju investitora", stoji u mišljenju Hanfe, koja smatra da ZSE ne udovoljava uvjetu distribucije dovoljnog broja dionica jer su sve dionice ZSE-a podijeljene na samo 46 vlasničkih pozicija. Nadalje, Hanfa smatra da bi uvrštenje dionica zahtijevalo zapošljavaANTE SAMODOL, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, u kojoj smatraju da uvrštenje dionica Zagrebačke burze na službeno tržište ZSE-a nema svrhe zbog nedostatnog broja dionica koje bi se distribuirale javnosti Snimio Saša ĆetkoviĆ

nje dodatnih zaposlenika i formiranje novih poslovnih funkcija, kao i to da bi, zbog izbjegavanja sukoba interesa, bilo potrebno organizirati posebno neovisno tijelo, koje bi kao operater uređenog tržišta moglo postupati u eventualnim slučajevima neizvršavanja obveza Burze. "Uzevši u obzir podatke o aktualnom financijskom položaju Burze i kratkoročnim poslovnim planovima, kao i opću nelikvidnost na uređenom tržištu i s time povezan smanjen izvor prihoda Burze, Agencija je mišljenja da bi troškovi vezani uz ispunjenje organizacijskih zahtjeva u slučaju uvrštenja dionica Burze na službeno tržište mogli negativno utjecati na financijski položaj

Burze i uredno ispunjenje obveza iz ZTK", zaključak je Hanfe. Uprava ZSE-a, svjesna značaja skupštinske odluke, ipak je pristupila izradi prospekta, koji je dovršen u najkraćem mogućem roku. U dokumentima koje posjeduje Business.hr stoji da je prospekt spreman za podnošenje Hanfi.

Bolje nego ići na MTP

Prisjetimo se, Ratko Bajakić, zamjenik predsjednika Nadzornoga odbora ZSE-a i osmi najveći vlasnik Burze, još je početkom godine najavio da će dionice ZSEa do kraja godine biti izlistane. Bajakić je bio samo jedan od inicijatora ideje izlistavanja dionica te je svojedobno rekao kako je potrebno da Burza daje

vi put pokrenuto pitanje strateškog

burza ne dionice

primjer transparentnosti poslovanja. Bajakić je mislio kako je to bolje nego da se neki od dioničara, nezadovoljni svojim trenutačnim položajem, odluče izlistati svoje dionice ZSE-

a na sekundarnom tržištu, odnosno multilateralnoj tržišnoj platformi, za koju postoje neznatni uvjeti za izlistavanje. Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

Deset najvećih dioničara Zagrebačke burze Pozicija Dioničar 1. Hita / Auctor / ICF 2. Investco 3. Interkapital 4. Hypo 5. HPB 6. PBZ 7. Zaba 8. Erste V.P. 9. Raiffeisenbank 10. Volksbank Izvor: zse.hr

Broj dionica 8413 3618 2151 1338 1338 1331 1331 1331 1330 1329

Udio u T.K. 20.15% 8.90% 5.30% 3.30% 3.30% 3.29% 3.29% 3.29% 3.29% 3.28%

OGLAS

tema 6-7

KAKO DO OPORAVKA Hrvatski izvoznici poručili su kako jedino sus lovati visokotehnološki proizvodi sa znatnom dodanom vrijednošću, Hr

Darinko Bago: Škve industrija nisu izvo Unatoč tome što znatno sudjeluju u ukupnom izvozu, brodogradnja, proizvodnja koksa i kemijskih proizvoda zbog rasta uvoznih komponenti ne mogu biti izvozne perjanice, kaže predsjednik udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago. Farmaceutika, kožarska i drvna industrija jesu perjanice, ali te djelatnosti ne mogu osigurati rast BDP-a, upozorava Bago

ZDRAVKO MARIĆ, državni tajnik u Ministarstvu financija, ministar gospodarstva Đuro Popijač i predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago Snimio Saša ĆetkoviĆ

Otvarajući konferenciju Hrvatskih izvoznika o temi "Položaj hrvatskog izvoza u 2011.", predsjednik HIZ-a Darinko Bago rekao je da je 14-postotni rast izvoza u prvih devet mjeseci dobra vijest, ali i upozorio da je on prije svega odraz prošlogodišnjeg znatnog pada izvoza. "Ovogodišnji izvoz još je uvijek ispod razine iz godina

prije krize", dodao je Bago, retorički se upitavši čime idemo u sljedeću godinu i što će biti naše izvozne perjanice u njoj. Pad investicija 20 posto u ovoj godini i pad domaće potrošnje koji ukazuje da će domaće tržište i u sljedećoj godini pasti ili stagnirati, dodatno potvrđuju, smatra Bago, da je izvoz jedina

RESTRUKTURIRANJE izvoza važno je kao i poticanje rasta, kažu izvoznici; ministar Đuro Popijač (desno) ističe kako potiču gospodarsku diplomaciju, a državni tajnik Zdravko Marić (drugi zdesna) slaže se kako valja dokapitalizirati HBOR Snimio Saša ĆetkoviĆ

šansa za gospodarski oporavak Hrvatske. Bago pritom upozorava da nisu svi hrvatski izvoznici jamci gospodarskog oporavka i rasta. Brodovi, koks, kemijski proizvodi, koji znatno sudjeluju u ukupnom izvozu, suočeni su s padom na domaćem tržištu, a istodobno rastu njihove uvozne komponentne pa ne stvaraju dodanu vrijednost i zbog toga ne mogu biti hrvatske izvozne perjanice.

20.000 € po stanovniku

S druge strane, raste izvoz farmaceutske industrije, kao i njezina domaća potrošnja, pa farmaceutika može biti izvozna perjanica u sljedećoj godini. Slično je i s kožarskom i drvoprerađivačkom industrijom čiji izvoz raste, pa iako im je domaća potrošnja pala, također mogu biti izvozne perjanice. No, te djelatnosti ne mogu osigurati rast BDP-a. Stoga Bago zaključuje da samo sustavnom politikom jačanja izvoza, u kojemu će sve više sudjelovati visokotehnološki proizvodi sa znatnom dodanom vrijednošću, Hrvatska može osigurati gospodarski rast. Kako bi se to ostvarilo, hrvat-

ski izvoznici uputili su sedam zahtjeva Vladi čijom bi se realizacijom dodatno potaknuo izvoz, ali i započela promjena njegove strukture prema djelatnostima koje jamče i rast BDP-a. Da je Hrvatskoj nužno i restrukturiranje izvoza, a ne samo njegovo poticanje i rast, svjedoče i podaci o rastu/padu BDP-a u korelaciji s domaćom, odnosno inozemnom potražnjom iz kojih je jasno da hrvatski BDP dominantno ovisi o domaćoj potražnji. HIZ je zbog toga među svoje zahtjeve uvrstio

no sustavnom politikom ja anja izvoza, u kojemu e sve viĹĄe sudje u, Hrvatska moĹže osigurati gospodarski rast

business.hr Ponedjeljak 8/11/2010

verovi i kemijska vozne perjanice 1. 2. pove avala HBOR-ov kapital i podrĹžavala njegove programe. Podsjetio je da je HBOR u prvih devet mjeseci ove godine odobrio oko 4 milijarde kuna izvoznim tvrtkama, dodavĹĄi kako je nuĹžno definirati mjere koje bi stimulirale i sve druge financijske institucije da povoljnije kreditiraju izvozna poduze a.

Ostaju modeli A i B

i uvo enje programa za sustavno pra enje razvoja visokotehnoloĹĄkih proizvoda koji jam e 20 i viĹĄe tisu a eura BDP-a po stanovniku u HBOR-ove kreditne programe. Taj bi program nudio financijske programe pomo i kroz sve faze razvoja proizvoda, zaklju no s fazom stjecanja referenci na trĹžiĹĄtu. DrĹžavni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Mari sloĹžio se sa zahtjevima Hrvatskih izvoznika koji traĹže dokapitalizaciju i ja anje HBOR-a, podsjetivĹĄi da je Vlada i dosad kontinuirano

Vlada se zato ne e odre i modela A i B kojima je preko HBOR-a pomagala poduze ima da lakĹĄe prebrode krizu, jer ocjenjuje, unato kritikama, da je model A pokazao solidne rezultate, a model B nije zaĹživio. Mari je, me utim, najavio da e Vlada uskoro donijeti dodatne mjere koje bi trebale pomo i da i model B zaĹživi, bez obzira na to ĹĄto mnogi tvrde da je on zakazao zato ĹĄto poduze a nemaju investicijske projekte. Dok je ministar gospodarstva uro Popija izvoznicima predo io ĹĄto njegovo ministarstvo i Vlada poduzimaju na ja anju gospodarske diplomacije i hrvatskog izvoza, drĹžavni tajnik Zdravko Mari najavio je da e Vlada, na tragu svo-

SEDAM ZAHTJEVA HRVATSKIH IZVOZNIKA U sljede ih deset godina svake godine dokapitalizirati HBOR sa 500 milijuna kuna Smanjiti ukupne prora unske subvencije, a uĹĄte eni novac usmjeriti u horizontalne potpore izvoznicima i pojeftinjenje kreditiranja izvoznika

Ponudu HBOR-a proĹĄiriti programom za sustavno pra enje razvoja visokotehnoloĹĄkih proizvoda koji mogu osigurati 20 i viĹĄe tisu a eura BDP-a po stanovniku

U ponudu HBOR-a uklju iti kredite stranom kupcu s rokom otplate 10 i viĹĄe godina i kamatom do 3,5 posto

Osnovati srediĹĄnji informacijski punkt na kojemu e gospodarstvenicima biti dostupne informacije o svim akcijama i potporama Vlade za ja anje gospodarstva

Izmjenom Zakona o zaĹĄtiti trĹžiĹĄnog natjecanja ovlastiti AZTN za kontrolu ulaska i zaĹĄtitu od nekvalitetne i subvencionirane robe na hrvatskom trĹžiĹĄtu

Revitalizirati i operacionalizirati HIO

jih Smjernica ekonomske politike, za nekoliko dana definirati i prora un za sljede u godinu. U ovoj godini Mari o ekuje pad BDP-a 1,6 posto, a unato kritikama ostaje i pri prognozama iz smjernica o njegovu dvopostotnom rastu u sljede em trogodiĹĄnjem razdoblju, jer su one realne, iako ne zna i da e se Vlada time

zadovoljiti i da ne e sve u initi da stope rasta budu ve e. Me utim, u podizanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva kao uvjetu njegova rasta Mari podsje a da su klju ni faktori cijena rada i strukturne reforme. Hrvatska nije me u zemljama s niĹžom i niskom cijenom rada i na tom su podru ju nuĹžne promjene. Strukturne re-

forme morale bi se pak usmjeriti barem na dva podru ja - na fiskalne reforme kako bi se smanjili prora unski rashodi, ali i na reforme gospodarstva koje bi osigurale dodatne izvore prora unskih prihoda. Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

doga aji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 8/11/2010

BUGARSKA VLADA

Poziv Hrvatskoj da uloĹži u nuklearku

Bugarska vlada pozvala je Hrvatsku i Srbiju da kao dioni ari sudjeluju u projektu gradnje nuklearne elektrane Belene na Dunavu, objavila je u subotu novinska agencija Novinite.com. Bugarski premijer Bojko Borisov uputio je sluĹžbena pisma hrvatskoj premijerki Jadranki Kosor i srbijanskom

NADNASLOV

Broj kruzera poveÄ&#x2021;an 10 posto

DUBROVNIK OÂťEKIVANO ak tri etvrtine svih kruzera prilikom dolaska u Hrvatsku odabiru Dubrovnik kao dio kruĹžnih putovanja SNIMIO SAĹ A â&#x2C6;&#x2020;ETKOVI

Kruzerima je u Hrvatsku uĹĄlo 7,3 posto viĹĄe putnika nego u prvih devet mjeseci proĹĄle godine Prema podacima DrĹžavnoga zavoda za statistiku, u Hrvatskoj su u prvih devet mjeseci ove godine ostvarena 673 kruĹžna putovanja stranih brodova, ĹĄto je 10 posto viĹĄe nego u istom lanjskom razdoblju. Na tim brodovima bila su 872.994 putnika, koji su u Hrvatskoj boravili ukupno 1438 dana, ĹĄto je u prosjeku 2 dana. Time je broj putnika koji je na taj na in uĹĄao u Hrvatsku u odnosu na prvih devet mjeseci proĹĄle godine pove an 7,3 posto. Ukupan broj dana boravka tih putnika u istom razdoblju ve i je 8,7 posto.

Rekorni rujan

Najve i broj dolazaka, o ekivano, zabiljeĹžen je u Dubrova ko-neretvanskoj Ĺžupaniji, koju je na kruĹžnim putovanjima za svoj prvi ulazak u teritorijalno more Hrvatske odabralo 75,6 posto svih kruzera

koji su uĹĄli u Hrvatsku. Slijedi je Splitsko-dalmatinska Ĺžupanija, u koju je uĹĄlo 15,2 posto kruzera. Te dvije Ĺžupanije zauzimaju 90,8% udjela u takvom tipu turizma. Ostalih 9,2 posto stranih brodova na kruĹžnim putovanjima svoj prvi ulazak u teritorijalno more evidentirano je u ostale etiri morske Ĺžupanije. Najpopularniji mjeseci za putovanja u Hrvatsku bili su rujan, kada je ostvareno 125 putovanje, te svibanj, kada su zabiljeĹžena tri putovanja manje. Kolovoz je tek na tre em mjestu po broju putovanja.

Bahami prvi

Najve i broj kruzera koji uplovljavaju u Hrvatsku plovi pod bahamskom zastavom. Oni su u prvih devet mjeseci ove godine ostvarili 155 uplovljavanja dovevĹĄi 155.497 putnika. Po broju putovanja slijede brodovi pod malteĹĄkom te panamskom zastavom. Iz Italije je ostvareno 75 putovanja. A. Pa.

predsjedniku Borisu Tadi u, pozivaju i njihove zemlje da s udjelima od jedan, jedan i pol ili dva posto sudjeluju u projektu NE Belene, objavila je agencija pozivaju i se na transkripte sa sjednice bugarske vlade. Borisov je rekao da je s Tadi em ve razgovarao o tome projektu te da je njega i Jadranku Kosor pozvao da do 13. studenoga odgovore na bugarsku ponudu. Toga dana u Sofiju stiĹže ruski premijer Vladimir Putin na razgovore o energetici.

NE Belene trebala bi graditi ruska drĹžavna tvrtka Atomstrojeksport, ali postoje problemi oko cijene. Prema rije ima bugarskog premijera, "sudjelovanje Hrvatske i Srbije u inilo bi taj projekt pragmati nijim jer bi, kada se nuklearka izgradi, trĹžiĹĄte bilo zajam eno". Projekt gradnje NE Belene zamrznut je u jesen 2009. kada se prijaĹĄnji strateĹĄki investitor, njema ka kompanija RWE koja je trebala osigurati dvije milijarde eura u zamjenu za 49 posto

vlasniĹĄtva, povukla iz projekta. Prema preliminarnom ugovoru bugarske vlade i Atmostrojeksporta iz 2008. godine, gradnja elektrane trebala je stajati etiri milijarde eura, ali su troĹĄkovi u me uvremenu porasli. Bugarska i Rusija produljile su 30. rujna 2010. taj ugovor za ĹĄest mjeseci dok ne postignu kona an dogovor o cijeni. Bugarska vlada u me uvremenu traĹži europske partnere i investitore za nastavak projekta. H

NajteĹže zaposl

â&#x20AC;ş

ZAPOĹ LJIVI, A NE NUĹ˝NO ZAPOSLENI Promjenom skupa vjeĹĄtina i znanja kojima raspolaĹžu pripadnici isklju enih socijalnih skupina najbrĹže e se omogu iti novo zapoĹĄljavanje umjesto da se inzistira na zadrĹžavanju na postoje em radnome mjestu Stvaranje uvjeta za zapoĹĄljivost pojedinca, a ne inzistiranje na zadrĹžavanju trenuta nog radnog mjesta najbolji je na in borbe protiv nezaposlenosti, siromaĹĄtva i socijalne isklju enosti, poru io je u petak Predrag Bejakovi , istraĹživa s Instituta za javne financije, govore i na konferenciji o socijalnoj uklju enosti

k u k n n p o k n m

P i j d n s g g

odrĹžanoj u sklopu projekta "Partnerstvo za socijalnu uklju enostâ&#x20AC;?.

Ĺ˝rtve nasilja

Projekt je sufinanciran novcem Europske unije, a glavni mu je cilj pove ati socijalnu uklju enost najugroĹženijih skupina u hrvatskom druĹĄtvu. "U smislu socijalne is-

klju enosti u nas su najugroĹženije osobe s invaliditetom, besku nici, starije osobe, Ĺžene, Ĺžrtve obiteljskoga nasilja, Romi, bivĹĄi zatvorenici, ovisnici te izbjeglice i prognanici. Razlog njihova teĹĄkog zapoĹĄljavanja je nedovoljna obrazovanost jer raspolaĹžu zastarjelim znanjima", rekao je Bejakovi .

FINANCIJSKI NADZOR

Za borbu protiv korupcije 250.000 Zagreb. EK mora odati priznanje Hrvatskoj za napredak u borbi protiv prijevara i korupcije, što se o ituje i kroz privremeno zatvaranje poglavlja 32 o financijskom nadzoru, kazao je u petak šef odjela za provedbu projekata, ja anje institucija i socijalnu koheziju u Delegaciji EU u Hrvatskoj Jean-Marie

Moreau na otvaranju Twinning light projekta "Ja anje AFCOS sustava s ciljem zaštite financijskih interesa EU u RH". Cilj je projekta, s prora unom od 250.000 eura, unapre enje sustava zaštite od prijevara i korupcije radi u inkovite koordinacije zakonodavnih, upravnih i operativnih aktivnosti s ciljem zaštite financijskih interesa EU u Hrvatskoj. Planirano trajanje projekta je šest mjeseci, a provodi ga tim stru njaka iz rumunjskog Odjela za borbu protiv prijevara (DLAF). H

INA-MOL

Popija : Ima ulaga a za plinski biznis

URO POPIJA», ministar gospodarstva SNIMIO S. ETKOVI

Zagreb. Ministar gospodarstva uro Popija izjavio je u petak da su pregovori Vlade s Inom i Molom o izdvajanju plinskog poslovanja iz Ine u tijeku te da vjeruje da e pregovara i uskladiti stajališta. "Razgovaramo s Inom i Molom o svim aspektima suradnje i vjerujem da emo se uskladiti", rekao je Popija .

Upitan je li to no da su za plinski biznis Ine zainteresirani strani ulaga i, odgovorio je da zainteresiranih ulaga a ima uvijek napomenuvši da je pojam ulaga a u plinskom biznisu širok i da se može odnositi na proizvo a e, distributere, uvoznike i druge. Eventualno poskupljenje plina za ku anstva Vlada e razmotriti samostalno. O mogu nosti da plinski biznis preuzme hrvatska država ili da i dalje ostane u okviru Ine predstavnici Vlade i Mola razgovore e nastaviti ovoga tjedna. H

osliti Rome i beskućnike ››

Svako peto ku anstvo u Hrvatskoj kasni ili ne može na vrijeme pla ati režije odnosno kasni najmanje dva mjeseca PREDRAG BEJAKOVI , istraživa s Instituta za javne financije, upozorava da su gra ani Hrvatske koji nemaju zadovoljavaju i pristup javnim dobrima i uslugama u recesiji došli u još gori položaj nego prije SNIMIO HRVOJE DOMINI

Dodao je kako se zbog recesije pogoršao socijalni položaj znatnog broja gra ana Hrvatske koji nemaju zadovoljavaju i pristup javnim dobrima i uslugama. Kao jedan od uzroka socijalne isklju enosti u Hrvatskoj navedena je i prevelika zaduženost stanovništva. Prema podacima Razvojnog programa

UN-a (UNDP), svako peto ku anstvo u Hrvatskoj kasni ili ne može pla ati režije na vrijeme, odnosno kasni najmanje dva mjeseca. Kao poseban problem istaknuta je dugotrajna nezaposlenost, odnosno ona koja traje 12 ili više mjeseci. Prema posljednjim podacima o nezaposlenosti, krajem rujna u Hrvatskoj je bilo oko 290.000 osoba, od ega ih je 50 posto dugotrajno nezaposleno. "HZZ provodi mjere poticanja zapošljavanja kako bi pove ao socijalnu uklju enost stanovništva. Tako je u prvih 10 mjeseci ove godine u sklopu Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja ukupno zaposleno ili obrazovano 9819 osoba", rekla je Kristina Aleri , voditeljica Odjela za posredovanje i aktivnu politiku zapošljavanja pri HZZ-u.

Programi zapošljavanja

Profesor s Ekonomskog fakulteta u Splitu Željko Mrnjavac upozorio je i kako pove avanje novca nije samo po sebi jamac smanjenja socijalne isklju enosti, ve pritom treba voditi ra una i o njihovu preciznom usmjeravanju u programe koji u što kra em roku mogu voditi ka ve em zapošljavanju ugroženih društvenih skupina. Projekt je imao pet komponenti: poboljšanje koordinacije i suradnje svih

sudionika, poboljšanje zapošljivosti kao preduvjeta poboljšanja socijalne uklju enosti, poboljšanje informiranosti i dostupnosti prava u sustavu socijalnog osiguranja i skrbi, ublažavanje i prevencija prezaduženoOGLAS

sti te uskla ivanje ponude i potražnje u sustavu socijalne skrbi socijalnim planiranjem na nižim razinama vlasti. Sudionici konferencije rekli su kako su rezultati projekta poboljšanja socijalne uklju enosti teš-

ko mjerljivi, ali da je ipak postignuta ve a senzibilizacija novinara i javnosti op enito, stvoreni su novi kanali komunikacije za predstavnike ugroženih skupina i poboljšana je suradnja svih sudionika. Igor Medi

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 8/11/2010

10 MJESECI 2010.

Prodano 20% manje automobila

Zagreb. Prodaja novih automobila u Hrvatskoj i dalje je u crvenom: u listopadu je prodano 2917 novih osobnih automobila, što je 84 vozila ili 2,8 posto manje nego u rujnu, a 402 automobila ili 12,1% manje nego u listopadu 2009. Najnoviji su to podaci agencije Promocija Plus koji pokazuju nastavak nega-

tivnih trendova na doma em tržištu. U prvih deset mjeseci ove godine ukupno su prodana 31.982 nova automobila, što je gotovo 20 posto manje nego u istome lanjskom razdoblju, kada ih je prodano 38.506. Zanimljivo je kako je Renault u listopadu svrgnuo Opel na listi prve najprodavanije marke automobila na hrvatskome tržištu, prodavši 303 automobila u usporedbi sa Opelovih 271. No, gleda li se ukupan poredak u prvih 10 ovogodišnjih mjeseci, Opel je i dalje

RENAULT je u listopadu svrgnuo Opel s mjesta prve najprodavanije marke automobila ARHIVA BUSINESS.HR

najprodavaniji sa 4025 vozila, slijede Volkswagen sa 3553 te Renault sa 2694 vozila. Gledano po modelima, najprodavanija je Opel Astra sa 1944 prodana vozila u deset mjeseci. Slijede Volkswagen Polo (1529) i Opel Corsa (1247).

Me u modelima s ve om prodajom su i Volkswagen Golf (1026), Renault Megane (1024), Škoda Octavia (812), Renault Clio (792), Peugeot 308 (766), Chevrolet Cruze (728) i Hyundai i30 (706). I. M.

Vukovarska županija izvoz povećala više od 107% U PLUSU 18 ŽUPANIJA Izvozni je rekorder u devet mjeseci Grad Zagreb (16,6 milijardi kuna), a slijede Istarska, Splitsko-dalmatinska i Varaždinska županija. Rast uvoza zabilježen je u 11 županija, a u njih 10 uvoz je smanjen Grad Zagreb ostvario je u devet mjeseci ove godine najve i izvoz me u županijama u iznosu 16,6 miljardi kuna, što je 9,2 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Rije je o jednoj od 18 županja koje su u tom razdoblju ostvarile pove anje izvoza. Pad izvoza zabilježile su samo Karlova ka, Brodsko-posavska i Zadarska županija. Istodobno je rast uvoza zabilježen u 11 županija, a u njih 10 uvoz je smanjen.

Zagreb prvi uvoznik

Po iznosu ostvarenog izvoza Grad Zagreb slijede Istarska županija sa 4,7

mlrd. kuna, Splitsko-dalmatinska županija sa 3,296 mlrd. kuna i Varaždinska sa 3,293 mlrd. kuna. Najve i porast izvoza u devet mjeseci 2010. godine u odnosu na isto razdoblje lani ostvarila je Vukovarskosrijemska županija, i to više od 107 posto, sa 618,7 milijuna kuna lani na 1,28 milijardi kuna ove godine. Vukovarsko-srijemsku županiju koja je ostvarila najve e pove anje izvoza prate Šibensko-kninska županija s pove anjem od 48,4 posto te Dubrova koneretvanska županija, koja je u devet mjeseci 2010. u odnosu na lanjsku godinu izvoz pove ala 40,8 posto. Šibensko-kninska županija ujedno je zabilježila

najve e pove anje uvoza, 27,6 posto, na 938 milijuna kuna, a slijede Požeško-slavonska županija sa 22,9 posto pove anja, na 332 milijuna kuna, i Sisa ko-moslava ka županija sa 18,9 posto pove anja, na 1,68 milijardi kuna ostvarenih u devet mjeseci ove godine.

Deficit manji 18,9%

Najve i dio uvoza, u vrijednosti 48,1 milijardu kuna, odnosi se na Grad Zagreb, no ta je brojka u odnosu na prošlu godinu, kada je uvoz iznosio više od 50 milijardi kuna, smanjena 4,8 posto. Ukupno gledano, hrvatski je robni izvoz, iskazan u kunama, u prvih devet

mjeseci ove godine pove an 13,5 posto, dok je uvoz smanjen 3,6 posto, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi 57,8 posto. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom tako je iznosio 34,2 milijarde kuna i bio je 20 posto manji nego u istom razdoblju lani. Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u prvih devet mjeseci ove godine iznosio je 6,4 milijarde eura, što u usporedbi s istim razdobljem 2009. predstavlja rast 15,1 posto, dok je uvoz u iznosu 11,1 milijardu eura manji 2,2 posto. Vanjskotrgovinski deficit od 4,7 milijardi eura manji je 18,9 posto nego u prvih devet mjese-

ci lani.

Vode prera iva i

Na rast izvoza ponajviše je utjecao porast isporuka u inozemstvo pojedinih djelatnosti iz prera iva ke industrije, koja je u cjelini ostvarila porast izvoza, izraženog u eurima, 17,4 posto, na 5,9 milijar-

GRADU 18 MILIJUNA

Od ulaznica za dubrova ke zidine 45 milijuna kuna Dubrovnik. U 10 ovogodišnjih mjeseci Društvo prijatelja dubrova ke starine ostvarilo je 45 milijuna kuna prihoda od prodaje ulaznica za posjet gradskim zidinama, od ega je 36,6 milijuna kuna neto dobit. Od toga iznosa Gradu Dubrovniku pripalo je 18,3 milijuna kuna, izvješ eno je u

petak. Ve i prihod rezultat je, uz ostalo, poskupljenja ulaznica za zidine sa 30 na 45 kuna. Dobri rezultati ostvareni su i od prodaje turisti ke kartice: do 31. listopada prodane su 9302 kartice te je zara eno 1,4 milijuna kuna. Kartica se prodaje po 155 kn, a uklju uje obilazak gradskih zidina, povijesnih znamenitosti, muzeja te javni prijevoz. Do kraja godine od prihoda turisti ke kartice i ulaznica prora un Dubrovnika trebao bi dobiti 48 milijuna kuna. H

BROJKA

260

izlaga a iz Hrvatske, Italije, Ma arske, Austrije, Makedonije, Srbije i BiH sudjelovalo je protekloga vikenda na 13. obrtni kome i gospodarskom sajmu Koprivni ko-križeva ke županije u Križevcima

ANKETA

Zbog neisplate pla e odmah ste aj Zagreb. Prema anketi portala MojPosao, 44% od 750 sudionika smatra da u slu aju neisplate pla e i doprinosa treba prijaviti tvrtku i odmah pokrenuti ste aj. Neisplata pla a, drže, treba biti kazneno djelo, a poslodavci bi, kada bi bilo više ste ajeva, bili odgovorniji. Nezadovoljni su i postupcima državnih instituci-

ja koje toleriraju višemjese nu neisplatu pla a i tako neizravno poti u poslodavce da izbjegavaju obveze prema zaposlenima. Gotovo tre ina ispitanika (29%) smatra da u slu aju neisplate pla e treba kroz razgovor s poslodavcem provjeriti razloge i vidjeti postoji li rješenje. Oko 22 posto ispitanika smatra da treba odmah po eti tražiti novi posao, jer neisplata pla a je jasan znak da tvrtki više nema spasa. Samo pet posto ispitanika u slu aju neisplate pla e odmah bi dalo otkaz. B.hr

SUDJELUJE I HBOR

Slovenci ulažu 12 milijuna eura u novi hotel u Tuhelju Terme Olimia, slovenski vlasnici Termi Tuhelj, novim hotelom s etiri zvjezdice žele podi i kvalitetu ponude u Tuhelju kako bi privukli poslovne i wellness goste ve e platežne mo i U Termama Tuhelj na prolje e 2011. godine po inje gradnja novog hotela s etiri zvjezdice iji e smještajni kapaciteti uklju ivati 130 dvokrevetnih soba, ali i moderan polivalentni kongresni centar koji e mo i okupiti 450 gostiju. Investicija je vrijedna 12 milijuna eura te uklju uje obnovu dijela starog hotela na koji bi se nadovezao novi objekt. Terme Tuhelj u vlasništvu su slovenskih Termi Olimia, iji su predstavnici na konferenciji za novinare u petak izvijestili o poslovnim rezultatima hrvatskih i slovenskih toplica za ovu godinu i najavili nove projekte. “Oko 50 posto investicije u Tuhelju financirat e se sredstvima Hrvatske banke za obnovu i razvoj, a završe-

di eura. Više od 62 posto hrvatskog robnog izvoza u prvih devet mjeseci ove godine ostvareno je na tržištima Europske unije. Pritom je izvoz u zemlje

EU pove an 17,1 posto, na nešto više od etiri milijarde eura, dok je uvoz iz EU smanjen 7,7 posto, na 6,6 milijardi eura. Margareta Podnar

TERME TUHELJ, iji e ukupni smještajni kapacitet premašiti 500 kreveta ARHIVA BUSINESS.HR

tak radova planira se za po etak 2012. godine”, kazao je direktor Termi Olimia Zdravko Po ivalšek. Slovenski vlasnici isti u da novim ulaganjima žele podi i kvalitetu ponude u Tuhelju kako bi privukli poslovne i wellness goste ve e platežne mo i. O ekuju pove anje prihoda u tuheljskim toplicama i smatraju da e novim investicijama profitirati hrvatski kontinentalni turizam. Za usporedbu, u prvih deset mjeseci ove godine Terme Olimia ostvarile su prihod od 15 milijuna eura i time ostvarile rast od 12 posto. Terme Tuhelj uprihodovale su 4,2 milijuna eura, što je 6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Novi hotel u Tuhelju projektiran je u obliku tri objekta srednje veli ine povezana kongresnim centrom, toplim hodnicima i wellness vrtom. Kongresni e centar imati dnevno svjetlo, polivalentne i multifunkcionalne dvorane te vanjsku terasu. U starom hotelu obnovit e se dvije tre ine soba i time

tako er podi i na nivo etiri zvjezdice. Ukupni smještajni kapaciteti Termi Tuhelj time e se pove ati na 270 soba, tj. više od 500 kreveta. Prosje na dužina boravka u Termama Olimia su 3,9 dana, a u Termama Tuhelj 2,52 dana. Slovenske toplice po danu u prosjeku posjeti 988 gostiju, a na hrvatskoj strani dnevni prosjek iznosi 156 gostiju. Udjel stranih gostiju u Olimiji je 41 posto, a u Tuhelju 22 posto. Ove je godine u Olimiji najve i porast no enja zabilježen kod gostiju iz Italije i Hrvatske, a u Tuhelju kod gostiju iz BiH i Srbije. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

BROJKA

450

gostiju mo i e primiti novi polivalentni kongresni centar u Termama Tuhelj

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 8/11/2010

EU-HRVATSKA

Sedam godina bez prodaje poljop. zemljišta Bruxelles. Hrvatska je u petak na me uvladinoj konferenciji o pristupanju na veleposlani koj razini zatvorila još tri poglavlja pristupnih pregovora s EU, etvrto Sloboda kretanja kapitala, 14. Prometna politika i 34. Institucije. U poglavlju Sloboda kretanja kapitala dobila je prijelazno

razdoblje kojim se odga a slobodna prodaja poljoprivrednog zemljišta gra anima EU. Sedam godina od dana pristupanja za Hrvatsku e vrijediti izuze e iz odredbi o slobodnom prometu poljop. zemljišta, a potom e se mo i tražiti još 3 godine. U poglavlju Prometna politika Hrvatska je dobila važna prijelazna razdoblja koja e omogu iti Jadroliniji i drugim hrvatskim brodarima da se bolje pripreme za snažnu konkurenciju na jedinstvenom europskom tržištu.

Za podru je pomorskog linijskog prometa Hrvatska je dobila prijelazno razdoblje do 2016. godine, a za tzv. kružni promet, odnosno neredovite pomorske linije do 2014. Broj zatvorenih poglavlja popeo na 25, a preostalo je zatvoriti još devet poglavlja, odnosno 10 ako se ra una i poglavlje Ostala pitanja. O poglavljima Institucije i Ostala pitanja ne vode se pregovori jer su u njima pravne ste evine koju treba prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. H

BROJKA

578,5 milijuna eura morat e vratiti 19 lanica EU koje su primile u obliku subvencija za poljoprivredu i iskoristile ga na nedopušten na in, objavila je u petak EK. Najviše mora vratiti Gr ka (335,52 milijuna eura)

Nenaplativi krediti Hypo banke veći od 8,3 mlrd. OPET NA RUBU Velika povezanost Hypo banke s politi kim strukturama u Austriji i zemljama jugoistoka Europe, u kojima traju istrage zbog korupcije, dovela je do toga da loši krediti prije u etvrtinu u ukupnoj kreditnoj masi, zbog ega je i Europska komisija zabrinuta za preživljavanje te banke Johannes Ditz, predsjednik Nadzornog odbora Hypo Alpe-Adria banke, kazao je u intervjuu za austrijski asopis Format da bi ta banka, koja je zbog velikih problema dospjela u državne ruke, mogla imati ve i broj loših kredita nego što su Austrijanci mislili. "Vrijednost loših kredita mogla bi biti nešto ve a od najavljenih 8,3 milijarde eura, ali smatramo da ipak ne e biti ve a od 10 milijardi eura", rekao je Ditz. Hypo e, prema njegovu objašnjenju, zabilježiti ve i broj loših kredita zbog smanjenih cijena imovine u jugoisto noj Europi. To zna i da je volumen nenaplativih kredita ve prešao etvrtinu ukupne kreditne mase, zbog ega su ve ranije zazvonila zvona za uz-

bunu u Bruxellesu.

Problem s menadžerima

Europska je komisija nakon objave da su loši krediti Hypo banke dosegnuli 8,3 milijarde eura prije dva mjeseca izrazila veliku zabrinutost, smatraju i da je takav volumen loših kredita opasna prijetnja za preživljavanje banke. List Wiener naveo je da Komisija smatra da financijska kriza nije jedini uzro nik gotovo propasti Hypa krajem 2009. godine, nego da je problem u "duboko ukorijenjenim problemima u menadžerskim procesima".

Štete u Hrvatskoj

Naime upravo Komisija odobrava plan državne pomo i Hypu pa je i pozvana da daje mišljenja o

toj banci. Stoga je izražena sumnja da mjere saniranja banke mogu biti pravodobno primijenjene. Komisija navodi da je problemati na složenost banke u mnogim zemljama. Najve i problem upravo su poslovi u Hrvatskoj, gdje je otkriven niz koruptivnih radnji. Bivše elništvo osumnji eno je za brojne malverzacije, a procjene za Hrvatsku govore o šteti od nekoliko milijardi kuna. Nedavno je i Wolfgang Kulterer, bivši predsjednik Hypa, završio u pritvoru, a tek se o ekuju

››

JOHANNES DITZ, predsjednik Nadzornog odbora Hypo Alpe-Adria banke, nada se da nenaplativi krediti ne e premašiti deset milijardi eura ARHIVA BUSINESS.HR

mnoge istrage u Hrvatskoj u kojoj afera Hypo po svim indicijama seže do vrha politi ke vlasti jer su se krediti dijelili šakom i kapom.

Istraga o Hypu još je daleko od kraja, a jedino je sigurno da nenaplativi krediti rastu zabrinjavaju om brzinom. A. Pa.

Austrijanci sumnjaju da banku mogu sanirati na vrijeme, a najve i problem upravo su poslovi u Hrvatskoj, gdje je otkriven niz koruptivnih radnji

moja lisnica

Ne ekajte do 30. godine za ulaganje u dobrovoljne fondove

FOTO MARINIC KRAGIC / CROPIX

Ponedjeljak 8/11/2010 23/8/2010 Ponedjeljak

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > ulaganje > krediti

14-15

7,34 5,19

kune za euro bio je srednji te aj HNB-a pa je prošli tjedan kuna u odnosu na euro oslabila 0,06 posto

kuna za dolar zaklju ni je srednji te aj HNB-a pa je u tjedan dana kuna u odnosu na dolar pala 2,11 posto

1881,17

bodova vrijedio je Crobex na kraju prošlog tjedna i na tjednoj razini porastao 0,63 posto

96,2

153,41

obra unsku jedinicu iznosila je vrijednost indeksa mirovinskih fondova Mirex na kraju prošlog tjedna

boda vrijedio je Crobis u petak i u tjedan dana porastao 0,04 posto

business.hr Ponedjeljak 8/11/2010

ZLATNE GODINE Uz neto pla u od šest tisu a kuna i vrijeme ulaganja od 25 godina potrebno je izdvajati 1015 posto pla e kako bi se u mirovini osigurao standard od 70 posto pla e, u kombinaciji štednje i investicijskih proizvoda kako bi se izbjegao rizik volatilnosti tržišta kapitala

MAJA BEŠEVI iz Podravske banke kaže kako bi prinos na diversificirana ulaganja za mirovinu trebao iznositi desetak posto godišnje SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

Da gra ani što prije moraju po eti razmišljati o dobrovoljnoj štednji za mirovinu stru njaci upozoravaju ve neko vrijeme. Iz Svjetske banke i Instituta za javne financije tako su nedavno poru ili kako sadašnji sustav obvezne mirovinske štednje u budu nosti ne e svima mo i osigurati mirovine pa se gra ani na vrijeme moraju po eti brinuti za starost. Investicij-

ski savjetnici za Business. hr savjetuju kako zadržati odre eni standard i pod stare dane i koja vrsta štednje donosi najviše koristi.

Jaja u više košara

Na primjeru neto pla e od šest tisu a kuna i razdoblja ulaganja od 25 godina potrebno je izdvajati 10-15 posto pla e kako bi se u mirovini osigurao standard od 70 posto pla e. "Kombinacija

PRAVILO PALCA

Koliko godina, toliko posto u dionice Pojedinci bi najve e prinose trebali generirati izme u 20 i 55 godina jer je to razdoblje u kojem se zbog duga kog vremenskog roka može staviti naglasak na investicijske proizvode u odnosu na štedne proizvode, kaže Beševi . Nakon 55. godine taj se omjer mijenja u korist štednih proizvoda te nakon 65. dolazi do raspodjele imovine. U industriji tako er postoji i poznato pravilo palca koje govori kako od broja 100 treba oduzeti godine i tako otprilike izra unati koliki dio imovine treba ulagati u dionice, no valja imati na umu da uvijek postoje iznimke.

ISTRAŽIVANJE EPSI

Hrvati sve više pesimistični Hrvatska bilježi izrazito najlošije rezultate u usporedbi s građanima šesnaest zemalja koje sudjeluju u EPSI projektu mjerenja raspoloženja potrošača, što znači da su hrvatski građani najmanje optimistični što se tiče ekonomske situacije u zemlji i njihove vlastite ekonomske situacije u sljedećih

štednih i investicijskih proizvoda najbolja je s obzirom na to da na tako dugačko razdoblje manje osjetimo rizik volatilnosti tržišta", rekla je Maja Bešević iz Podravske banke i dodala da bi se prosječan prinos ostvaren po spomenutim uvjetima trebao kretati oko 10 posto. Dok su depoziti najsigurnija opcija, tržište kapitala smatra se najrizičnijim te je potrebna diversifikacija ulaganja kako bi se rizik smanjio. "Ako se pojedinci odluče na ulaganje u investicijske fondove, potrebno je kombinirati između manje i više rizičnih jer se dosadašnja praksa domaćih investitora koja se odnosila na ulaganja cijele imovine u pojedine rizične dioničke fondove pokazala rizičnom i na kraju bolnom", napomenula je Bešević. Vedran Štern iz Antea brokera kod dugoročnog ulaganja preporučuje pak obvezničke ili mješovite investicijske fondove koji imaju najbolji omjer prinosa i rizika s obzirom na oče-

››

mladi u dobi do 39 godina optimističniji u usporedbi sa starijim ljudima, kao i pozitivnija odstupanja onih s većim u odnosu na one s manjim primanjima. Zanimljivo je zamijetiti iznadprosječan optimizam stanovnika Like, Korduna i Banovine kada je riječ o ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj općenito, uz istodobni ispodprosječni optimizam kada je riječ o njihovoj vlastitoj ekonomsko-financijskoj situaciji odnosno njihovih kućanstava. B.hr

12 mjeseci. Možda je malo ohrabrujuće to što građani očekuju da će njihova vlastita situacija biti bolja negoli Hrvatske u cjelini. Rezultati za Hrvatsku su neuobičajeno niski prema dosadašnjem iskustvu u ostalim zemljama koje sudjeluju u EPSI projektu. Hrvatski su građani izrazito pesimistični kada je u pitanju budućnost nacionalnoga gospodarstva u sljedećih 12 mjeseci. Iako su građani pesimistični i kada je riječ o njihovoj vla-

stitoj ekonomskoj situaciji, taj je pesimizam čak upola manji od onoga vezano uz ekonomsku situaciju općenito za Hrvatsku. Zanimljivo bi bilo otkriti na uzroke manje zabrinutosti za vlastitu nego za državnu ekonomsku situaciju. Također, dosad u okviru EPSI projekta nije zabilježena takva (gotovo dvostruka) razlika. Odstupanja u Hrvatskoj u odnosu na većinu drugih zemalja koje sudjeluju u EPSI Rating jesu u tome što su

kivano vrijeme štednje.

AMERIČKI MIROVINSKI FONDOVI

Skok ranih umirovljenja

Fond menadžeri američkih mirovinaca klade se na velike tehnološke kompanije

"Najveći rizik nose dionički fondovi ili direktno ulaganje u dionice, za koje se opet preporučuje najdulje razdoblje ulaganja i ulaganje u stabilne kompanije koje isplaćuju dividendu ili one u kojima je velika koncentracija fondova u vlasničkoj strukturi", zaključio je investicijski savjetnik. Prema posljednjim procjenama iz Vlade, rashodi bi se za mirovine u ovoj godini trebali povećati za oko 30 milijuna kuna, iduće za oko 120, a 2012. za oko 35 milijuna kuna. Nakon toga se očekuje smanjenje rashoda, i to 2013. za 50 milijuna kuna, godinu poslije za 140, a 2015. za 249 milijuna kuna. S obzirom na izmjene odredbi o prijevremenom umirovljenju, u prvih je devet mjeseci prema podacima HZMO-a u prijevremenu starosnu mirovinu otišlo 63 posto više osoba nego u istom razdoblju lani. Biljana Starčić

Za dovoljno hrabre za izravno ulaganje u dionice preporučuje se najdulje razdoblje ulaganja i ulaganje u stabilne kompanije koje isplaćuju dividendu ili one u kojima je velika koncentracija fondova u vlasničkoj strukturi

66,79 milijuna kuna iznosio je prošlog tjedna redovni promet dionicama na Zagrebačkoj burzi

Apple, Oracle te maloprodajni trgovački lanci poput kanadskog Metroa i britanskog Nexta zauzimaju najveće pozicije u portfeljima fond menadžera koji upravljaju imovinom budućih američkih umirovljenika Na listi najpopularnijih fondova za mirovinska ulaganja u periodu od kraja 2007. do kraja 2009. godine, sklopljenoj prema podacima analitičke kuće BrightScope, našao se među ostalima i Fidelity Contrafund, koji ulaže u tvrtke s velikom tržišnom kapitalizacijom, a ulagače je nagradio solidnim prinosom usklađenim s rizicima ulaganja. Zahvaljujući aktivnoj upravi, taj se fond izdigao iznad ostalih poput Vanguard Explorera, koji je podbacio u odnosu na referentni indeks, piše Bloomberg Businessweek. U kategoriji fondova koji ulažu u kompanije s velikom tržišnom kapitalizacijom, u Growth fund of America, čijih devet menadžera prati 283 dionice, energetski sektor zauzima najveći udjel od 7,2 posto, a dionica Oraclea investicija je broj jedan. Contrafund Williama Danoffa drži pak 472 dionice, od čega se 32 posto odnosi na tehnološki sektor s dio-

STEVE JObS, guru američkog Applea, jedan je od ljudi kojima američki fond menadžeri najviše vjeruju arhiva business.hr

nicom Applea kao glavnom investicijom. Fidelity Low Priced Stock s desetogodišnjim prinosom od 11,5 posto predvodi fondove koji ulažu u tvrtke sa srednjom tržišnom kapitalizacijom. Slijedi T. Rowe Price Mid-Cap Growth sa 6,8 posto prinosa. Fidelity, vrijedan 30 milijardi dolara, drži 907 dionica, a konkurentski fondovi drže 76 do 365 dionica. Trećina imovine fondova nalazi se izvan Sjedinjenih Američkih Država u kompanijama poput kanadskog Metroa te britanskog Nexta. U toj kategoriji spominje se i Fidelity Mid-Cap Stock, koji je ove godine porastao 11,6 posto. Broj jedan u kategoriji

fondova koji ulažu u tvrtke s malom tržišnom kapitalizacijom je Neuberger Berman Genesis vrijedan 10 milijardi dolara s desetogodišnjim prinosom od 10,6 posto. Na drugom je mjestu bio Vanguard Explorer sa 3,7 posto prinosa. Dionica broj jedan od njih 126, koliko ih drži Neuberger, jest Compass Minerals. Explorer, koji prati Vanguard Small-Cap Growth Indeks, drži 659 dionica, a prema riječima Daniela Wienera, autora newslettera 'Nezavisni savjetnik' za Vanguard investitore, riječ je o fondu koji ima previše kuhara u kuhinji pa jelo koje oni skuhaju i nije osobito ukusno. Biljana Starčić

Tjedni pregled

NAJBOLJIH 5 FONDOVA

Belje

NFD BRIC Aureus US Equity Ilirika BRIC Ilirika JIE KD Energija

11,23%

16-17

Fima Proprius

business.hr Ponedjeljak 8/11/2010

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

> zimski turizam > krediti

-4,30%

NAJGORIH 5 FONDOVA 3,79 3,58 3,23 3,18 2,84

Raiffeisen C. Europe OTP uravnoteženi Raiffeisen HR dionice HPB Dioni ki A1

Tjedni pregled

-1,32 -1,19 -0,94 -0,91 -0,90 Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA ZABA OTP Hypo Alpe-Adria-Bank

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Zeleni kredit

6,09%

479

143.596

5,90%

Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,16%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit uz paket teku eg ra una - Akcija

6,21%

483

144.968

6,00%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,30%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

RBA

FLEXI stambeni kredit - AKCIJA

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

ERSTE PBZ Volksbank

Stambeni EKO krediti - Model II

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

PBZ stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,77%

506

151.922

6,50%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit

6,79%

504

151.219

6,45%

Promjenjiva

Banka Kovanica

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Banco Popolare

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA ZABA RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - Model II

8,04%

584

70.099

7,14%

Promjenjiva

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka ERSTE RBA ZABA Volksbank Podravska banka

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - Model I

8,30%

597

71.692

7,65%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - Model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATE Banka Kovanica

ÂŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA ZARA ENA

VRIJEDNOST

BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATA PO DOSPIJE U

VRSTA

VRIJEDNOST

DOBIT

KAMATE PO DOSPIJE U

Profitni devizni depozit

5,35% Promjenjiva

1.692

11.692

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

471

Devizna ĹĄtednja

4,75% Promjenjiva

1.494

11.494

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5,25%

Promjenjiva

5.049

449

Bonus ĹĄtednja

4,70% Promjenjiva

1.477

11.477

OTP

Planirana ĹĄtednja

5,20%

Promjenjiva

5.044

444

Oro eni depozit

4,55% Promjenjiva

1.428

11.428

HPB

Dje ja ĹĄtednja

4,95%

Promjenjiva

5.022

422

HPB

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,50% Promjenjiva

1.412

11.412

Volksbank

PBZ

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,45% Promjenjiva

1.395

11.395

ERSTE

Partner banka Karlova ka banka Veneto banka

IKB

Bonus ĹĄtednja

4,80%

Promjenjiva

5.010

411

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392 383

Devizna ĹĄtednja

4,30% Promjenjiva

1.346

11.346

Partner banka

Otvorena ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

4.983

Standardna ĹĄtednja

4,25% Promjenjiva

1.330

11.330

RBA

RBA ĹĄtednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

OTP

Oro ena ĹĄtednja

4,15% Promjenjiva

1.297

11.297

Karlova ka banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oro ena ĹĄtednja

4,10% Promjenjiva

1.281

11.281

Podravska banka

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

ERSTE

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE RBA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit - Model II (Bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Gotovinski ekspres kredit - PROMOTIVNA PONUDA

10,41%

104

6.270

9,29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10,87%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Splitska banka

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA Volksbank RBA ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Banco Popolare

Za kupnju novog automobila Model II

8,36%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - Model II

8,39%

230

19.295

7,45%

Promjenjiva

Autokrediti - suradnja s Opel partnerima - Model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Akcija AutoWill

8,55%

225

18.925

6,85%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

PBZ

Autokrediti uz osiguranje potraĹživanja - Model B

8,97%

236

19.827

8,30%

fiksna 12 mjeseci

ZABA

Kredit za kupnju novih motornih vozila model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

Teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 8/11 /2010

REGULATORNI O.K.

AZTN dopustio preuzimanje Termesa i Kandita Vije e Agencije za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja ocijenilo je dopuĹĄtenom koncentraciju koja nastaje stjecanjem zajedni ke kontrole, odnosno prevladavaju eg utjecaja poduzetnika M San ulaganja, Ĺ˝ito i Vaga nad tvrtkama Termes i IPK Kandit Osijek, stjecanjem ve ine udjela u temeljnom kapitalu Termesa, priop eno je sa sjedni-

ce Vije a. Provedbom koncentracije M San ulaganja, Ĺ˝ito i Vaga koji ne djeluju na trĹžiĹĄtu trgovine na veliko konditorskim proizvodima, preuzet e trĹžiĹĄni udjel IPK Kandita, a trĹžiĹĄni udjeli ostalih poduzetnika ostat e nepromijenjeni. Na mjerodavnom trĹžiĹĄtu trgovine na veliko ĹĄe erom u Hrvatskoj nakon provedbe koncentracije M San ulaganja, Ĺ˝ito i Vaga preuzimaju trĹžiĹĄni udjel proizvo a a ĹĄe era IPK Premijera, povezanog poduzetnika IPK Kandita. B.hr

NEUGODNO IZNENA ENJE

Pad njema kih narudĹžbi

Njema ku industriju pogodio je u rujnu snaĹžan pad narudĹžbi zbog oĹĄtrog pada potraĹžnje diljem Europe, pokazali su u petak najnoviji podaci tamoĹĄnje vlade. U rujnu su industrijske narudĹžbe smanjene etiri posto, ime je gotovo anuliran njihov solidan rast u prethodnom mjesecu u visini 3,5 posto, objavilo je njema ko

ministarstvo gospodarstva i tehnologije. U ministarstvu kao glavne razloge pada navode ve i pad narudĹžbi iz zemalja partnera Njema ke u 16- lanoj eurozoni, i to u visini ak 13,3 posto. Podaci su iznenadili analiti are koji su temeljem o ekivanja usporavanja globalnoga gospodarskog rasta za rujan prognozirali stagnaciju njema kih industrijskih narudĹžbi. Taj podatak smatraju klju nim gospodarskim pokazateljem iako je podloĹžan oscilacijama. H

Mobius: Bez brige cijene dionica i rob

MARK MOBIUS, iji Templeton Assetz Management upravlja imovinom vrjednijom od polovice hrvatskog bruto doma eg proizvoda, upozorava da e joĹĄ jeftiniji ameri ki dolar dovesti do novog rasta cijena sirovina ARHIVA BUSINESS.HR

PROROK JE GOVORIO Mark Mobius, investicijski guru iju svaku rije paĹžljivo sluĹĄaju fond menadĹžeri i mali ulaga i, smatra da e Fedovo ubrizgavanje jeftinog novca u financijski sustav izazvati pad dugoro nih kamatnih stopa, zbog ega dionice postaju privla nija investicija

Plan otkupa ameri kih drĹžavnih obveznica ameri ke srediĹĄnje banke Fed joĹĄ e neko vrijeme podizati cijene dionica i robe na globalnim trĹžiĹĄtima, izjavio je u petak legendarni ulaga Mark Mobius. "Scenarij je optimisti an ve neko vrijeme", kazao je Mobius, koji nadgleda investicijske fondove Templeton Asset Managementa vrijedne oko 34 milijarde dolara. "TrĹžiĹĄte robe za nas je jako vaĹžno, vjerujemo u viĹĄe cijene

robe u budu nosti i ulaĹžemo u njih."

ViĹĄe zaposlenih u SAD-u

MSCI World Index sko io je u petak na najviĹĄu razinu u dvije godine, zlato je dotaknulo novu najviĹĄu povijesnu razinu, a barel sirove nafte naĹĄao se na najviĹĄoj razini u posljednjih sedam mjeseci nakon ĹĄto je Fed najavio da e do sljede eg lipnja otkupiti drĹžavne obveznice vrijedne 600 milijardi dolara. Ta je vijest potaknula i rast azijskih dionica koje su zabiljeĹžile najve i

ovogodiĹĄnji tjedni skok. Fedovo ubrizgavanje jeftinog novca u financijski sustav trebalo bi izazvati pad dugoro nih kamatnih stopa, zbog ega dionice postaju privla nija investicija. Uz to, labavljenje monetarne politike Feda izaziva slabljenje ameri ke valute, ĹĄto poti e rast cijena sirovina, a to, pak, pozitivno utje e na dionice u robnom sektoru. No, ho e li se rast cijena dionica nastaviti i idu ega tjedna, ovisi o podacima s ameri kog trĹžiĹĄta rada. Analiti ari u

9. STUDENOGA

Atlantic s ulaga ima u Be u

Atlantic grupa održat e 9. studenoga u Be u sastanke s investitorima, stoji u obavijesti na stranicama Zagreba ke burze. U organizaciji Zagreba ke i regionalnih burzi u utorak e se u glavnom gradu Austrije održati regionalna konferencija tržišta kapitala. Zadnja zabilježena cijena dionice Atlantic grupe u petak je iznosila 824 kune. B. St.

VELIK RAST PRIHODA

LJEVAONICA

SPAŠAVAJU KRUZERI

Vodi ka je hotelijerska tvrtka Olympia u prvih devet mjeseci ove godine uspjela poslovati s dobiti od 1,2 milijuna kuna. Prošle je godine gubitak iznosio 5,8 milijuna kuna. Ukupni prihodi znatno su pove ani, ak 230 posto, na 24,3 milijuna kuna. Iz Uprave kažu da sljede e godine o ekuju osjetno ve e prihode budu i da je renoviran hotel Olympia. A. Pa.

ala je gubitak u prvih je devet mjeseci ove godine, pokazuju podaci objavljeni na Zagreba koj burzi. Neko uspješno daruvarsko poduze e u prvih je devet mjeseci nagomilalo 7,8 milijuna kuna gubitka, što je 700.000 kuna više nego u istom razdoblju 2009. godine. Prihodi su pove ani za milijun kuna i iznosili su 15,5 milijuna kuna. A. Pa.

Pomorska agencija Jadroagent u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarila 5 milijuna dobiti, odnosno smanjenje od pet posto u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuje njegovo financijsko izvješ e. Smanjeni su i prihodi, i to za tri i pol milijuna kuna, pa je rije ka tvrtka u prvih devet mjeseci ove godine uprihodovala ukupno 29,2 milijuna

Dalit pove ao Oporavak vodi ke gubitak Jadroagentu niži Olympije Ljevaonica i tvornica Dalit pove- prihodi i dobit

kuna. Jadroagent pokazuje rast prihoda i dobiti u tre em tromjese ju pa se dobit udvostru ila u odnosu na tre e tromjese je 2009. Tome mogu zahvaliti pove anom dolasku kruzera, posebno u Dubrovniku. "Tre e tromjese je 2010. godine obilježio je rast aktivnosti u poslovanju sektora agenture u vidu agentiranja kruzera u svim našim lukama, posebice Dubrovniku", poru uju iz Uprave, dodaju i da su zaradili i na otpremanju nafte. A. Pa.

ige, zbog Feda e OPEC: Potražnja se neće vratiti na robe još dugo rasti razine prije krize NAFTA DO KRAJA GODINE

ZLO»IN BEZ ZLO»INCA

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) uglavnom je potvrdila srednjoro ne i dugoro ne prognoze svjetske potražnje za naftom, upozoravaju i istodobno na nepovoljan utjecaj mjera zaštite okoliša na tržište energije

Krivci za krizu moraju i i u zatvor, ina e nema oporavka "Institucionalizirani sustav površnih zakona i pravila dopustio je bankarima s Wall Streeta i ostalim korporativnim direktorima da se kockaju ameri kim bogatstvom i ostanu uglavnom nekažnjeni za gospodarsku katastrofu koja je slijedila nakon što se srušila ku a od karata", kazao je nobelovac Joseph Stiglitz u intervju za Daily Finance. Stiglitz je objasnio kako je dostupnost jeftinog novca u kombinaciji s bezobraznim prijevarama na nekretninskom tržištu i predatorskim pozajmljivanjem smjestila milijune ljudi u domove koje sebi nisu mogli priuštiti, što je dovelo do napuhivanja financijskog balona koji je pucanjem uništio bilijune dolara diljem svijeta. Stiglitz govori kako su ti i "bijeli ovratnici" zlo inci poput dilera

anketi Reutersa procjenjuju da je u listopadu u SAD-u broj zaposlenih porastao za 60.000. To nije puno, ali to bi bio prvi mjese ni rast zaposlenosti od svibnja. Izvješ e o zaposlenosti klju no je jer je teško o ekivati ubrzanje oporavka ameri koga gospodarstva bez pove anja bro-

koji za svoje prekršaje odlaze u zatvor pa mu nije jasno kako su samo rijetki bankari za svoja nedjela dobili zatvorske kazne. "Moramo se složiti da se problemi nisu gomilali samo posljednje tri godine", kazao je Stiglitz objašnjavaju i kako su u godinama prije krize pozajmljivalo predatorski, tj. nije se išlo na stvaranje optimalnih hipoteka za ameri ke obitelji nego na maksimalizaciju povrata bankama. Osim toga, krajnje komplicirani financijski instrumenti i transakcije koje su se provodile mimo bilanci tvrtki dozvolile su bankarima da skrivaju svoju aktivnost od Komisije za vrijednosne papire (SEC). Na kraju, kad bi ih regulator uhvatio, platili su smiješno male kazne. "Zakonske kazne u SAD-

ja radnih mjesta i potrošnje Amerikanaca.

MSCI sko io

MSCI Emerging Markets ove je godine pak porastao 17 posto, a indeksi na razvijenim tržištima porasli su u prosjeku osam posto. Mobius kaže kako izvanredan potencijal

JOSEPH STIGLITZ, ameri ki nobelovac, smatra kako su bankari poput dilera navukli ljude na kredite koje sebi ne mogu priuštiti ARHIVA BUSINESS.HR u postale su tako samo cijena posla, poput kazne za parkiranje. Bankarima je možda više odgovaralo parkirati se na zabranjenom mjestu odakle bi brže pješice stigli do odredišta", zaklju io je.

rasta ima Kina, zemlja koja prema njemu nema velikih problema. Shangai Composite ove je godine porastao 31 posto. Potražnja u Kini snažna je, pa Mobius kupuje dionice zra nih prijevoznika, sektora koji ina e ne bi ni taknuo zbog niskih marži. Nikola Su ec

Do 2015. potražnja bi trebala dosegnuti 91 milijun barela na dan, objavio je kartel u etvrtak u najnovijim Svjetskim prognozama za naftu 2010. godini. U prošlogodišnjem izvješ u o ekivao je 90,2 milijuna barela na dan. Iako je oporavak od gospodarske krize brži nego što se o ekivalo, potražnja se prije 2011. vjerojatno ne e vratiti na razine iz razdoblja prije krize, isti u u OPEC-u. Do 2030. potražnja bi trebala dosegnuti 105,5 milijuna barela dnevno, što je 21 milijun barela više nego u proš-

BROJKA

2,37 milijun barela na dan trebala bi iznositi potražnja za naftom do 2015. godine, a 106 dolara po barelu trebala bi iznositi cijena nafte do 2030. godine

loj godini, procjenjuju u kartelu. I u srednjoro noj i u dugoro noj perspektivi ve ina rasta potražnje bit e generirana u zemljama u razvoju, dodaje se u izvješ u.

Problem s ekolozima

U srednjoro noj perspektivi potražnja iz lanica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) blago e pasti, a to se odražava i u dugoro nim prognozama, isti u u OPEC-u. U zemljama u razvoju potrošnja e se u razdoblju od 2009. do 2030. pove ati za više od 22 milijuna barela dnevno. U dugoro noj perspektivi ak 75 posto ukupnog rasta potražnje u svijetu odnosit e se na azijske zemlje u razvoju. Cijene bi se do 2020. trebale kretati u rasponu od 75 do 85 dolara po barelu, a do 2030. trebale bi dosegnuti i 106 dolara po barelu. OPEC pritom ukazuje na nove izazove za proizvo a e nafte koje donose bojazni od klimatskih promjena i dogovorena smanjenja emisija štetnih plinova diljem svijeta. "Propisi e vjerojatno biti postroženi, uz negativan utjecaj na potražnju za naftom, vjerojatno na opskrbu, i gotovo sigurno rafinerijski segment", dodaje se u izvješ u. H

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

www.hita.hr

Izvor: ZSE Oznaka

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

365 dana Najniža Najviša

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

268.60

269.00

-0.03%

14,919

4,009,591.26

22,028.02

253.10

332.84

214.52

217.00

0.93%

6,751

1,464,640.16

13,898.50

200.00

280.00

AD plastik Adris grupa Belje

107.00

111.00

108.90

2.25%

12,625

1,374,159.54

457.33

70.18

111.00

1,740.01

1,818.99

1.06%

663

1,186,574.18

18,189.90

1,550.00

1,940.00

269.81

272.00

271.00

-0.37%

4,333

1,172,932.35

1,838.49

242.21

318.99

60.36

62.50

62.00

-0.21%

10,150

622,458.92

509.36

54.00

108.00 400.00

Dalekovod

250.65

256.43

254.00

-0.97%

1,868

472,106.41

582.63

250.65

Petrokemija

156.00

163.10

162.84

0.50%

2,419

387,980.71

544.07

105.50

184.73

Kon ar

1,980.01

2,049.89

2,000.00

0.05%

173

346,239.56

61.43

1,831.00

2,198.00

Institut IGH

1,411.00

1,474.94

2.78%

193

279,842.35

233.90

1,411.00

3,637.00

768.20

777.00

770.03

-1.28%

333

257,647.96

1,074.59

723.23

1,133.90

Atlantska plovidba d.d. Dom holding Atlantic grupa Kon ar - elektroindustrija Liburnia riviera hoteli

32.15

33.50

33.02

-0.24%

5,476

181,561.91

246.57

28.70

47.32

823.00

824.01

824.00

-0.36%

190

156,554.50

2,747.46

624.15

829.99

485.00

486.00

485.00

-1.02%

291

141,251.00

1,247.48

421.00

517.00

2,499.99

2,575.00

0.59%

123,249.81

779.30

1,413.01

2,890.00

Tehnika

1,062.00

1,070.00

2.88%

102,369.12

202.72

949.03

2,020.00

Ledo

5,499.00

5,500.00

0.00%

98,999.00

1,210.93

5,220.00

7,679.00

Podravka prehrambena industrija, d.d. Ericsson Nikola Tesla Ingra Jadroplov d.d. Luka Plo e Uljanik plovidba Croatia osiguranje d.d. uro akovi holding Adris grupa

278.02

280.99

280.79

0.93%

334

93,255.06

1,521.88

240.00

400.00

1,263.00

1,270.00

0.40%

92,344.61

1,691.20

1,231.00

1,777.00

20.91

21.54

21.32

0.19%

4,264

89,599.32

159.90

19.70

50.95

143.16

146.50

146.00

-2.57%

606

88,127.17

238.95

124.01

205.99

1,470.00

1,498.87

1,498.00

1.90%

81,961.03

333.48

1,435.01

2,093.00

565.70

572.00

566.00

0.07%

138

78,160.39

328.28

533.13

736.00

5,075.00

1.00%

76,125.00

1,561.06

4,502.00

5,948.87

25.00

26.14

2.43%

2,703

67,816.25

84.62

22.36

46.98

306.00

310.50

0.16%

180

55,215.00

2,985.74

271.89

373.00

Konzum

171.99

172.04

171.99

-0.58%

243

41,796.09

3,904.66

143.00

207.51

Privredna banka Zagreb

495.00

0.00%

37,125.00

9,442.01

461.06

624.00

Jadranski naftovod

2,620.00

2,620.01

2,620.00

-0.04%

36,680.10

1,946.26

2,332.01

3,322.98

Slobodna Dalmacija

36.04

39.98

36.04

-3.89%

936

35,883.89

188.17

20.01

64.98

2,100.00

0.00%

31,500.00

203.90

1,900.00

2,450.00

Kon ar HTP Kor ula

70.39

71.09

0.99%

439

31,114.57

30.31

70.39

170.00

Luka Rijeka

186.00

186.01

186.00

-2.10%

164

30,504.09

1,112.37

162.00

228.91

Fima validus

Kraš, prehrambena industrija

8.78

9.35

8.91

-1.76%

3,186

29,034.08

24.07

8.34

29.01

431.00

434.04

431.00

-0.70%

27,258.52

592.03

250.05

497.02

Slavonski zatvoreni investicijski fond

28.95

28.97

28.95

1.58%

860

24,907.00

96.88

15.15

35.99

Sun ani Hvar

25.02

27.51

25.02

-13.72%

750

20,495.08

182.92

25.00

37.00

307.06

313.96

2.25%

19,838.43

435.36

290.00

440.00

71.15

73.02

71.24

-8.55%

228

16,292.74

53.58

58.00

139.00

Viro tvornica še era d.d. Badel 1862 HG Spot Jadranska banka

24.00

-3.65%

630

15,120.00

7.92

20.08

109.19

2,949.00

3.47%

14,745.00

352.77

2,006.00

3,100.00

Mlinar mlinsko-pekarska industrija

637.00

0.00%

11,466.00

124.48

637.00

640.00

Viadukt

212.59

216.40

212.59

-2.67%

11,207.77

97.11

204.00

404.00

Slatinska banka

100.00

0.00%

110

11,000.00

91.90

93.60

122.00

SN holding

165.51

170.00

165.51

2.41%

10,606.11

450.19

55.95

245.00 3,799.21

akove ki mlinovi

3,350.00

0.90%

10,050.00

351.75

2,107.10

Veterina d.d.

59.00

62.00

-0.80%

145

8,615.00

114.38

52.05

88.99

Proficio

11.90

-6.30%

700

8,330.00

46.56

11.50

16.39

161.00

168.00

3.70%

7,203.00

400.95

161.00

336.00

23.50

-2.08%

290

6,815.00

18.60

16.00

25.00

400.00

0.00%

6,800.00

267.50

400.00

490.00

Tisak

Dionica Sun anog Hvara zadnjeg je dana prošlog tjedna zabilježila najve u dnevnu stopu pada na Zagreba koj burzi. Cijena joj je pala na 25,02 kune, što je najniža razina od srpnja ove godine. Ukupan promet bio je nešto ve i od 20.000 kuna, a trgovano je sa 750 dionica u pet transakcija. Dva dana prije Sun ani je Hvar izgubio nešto više od 10 posto na dnevnoj razini pa se može re i da je jedan od ve ih gubitnika na tjednoj razini.

Najniža

CROBEX: 0,10%

Zagreba ka banka Ina-industrija nafte d.d.

Tehnika je u petak bila dionica s najve im rastom me u najlikvidnijim izdanjima ime je oja ala poziciju zadržavanja na razinama iznad 1000 kuna, koja je krajem pretprošlog tjedna bila gotovo izgubljena. Ukupan promet Tehnikom u petak bio je nešto ve i od 102.000 kuna. Petak je bio polovi no uspješan dan za gra evinski sektor pa su uz Tehniku rast cijene zabilježili Institut IGH i Ingra, a u gubitku su bili Dalekovod i Viadukt.

Redovan promet: 13.638.701,65 kn

Jadran kapital d.d. zatvoreni invest. fond Podravska banka Zlatni rat Kaštelanski staklenici

40.03

-4.67%

159

6,364.77

22.11

30.05

59.66

950.00

3.26%

5,700.00

107.91

612.00

1,300.00

Karlova ka banka

57.00

0.00%

5,130.00

76.33

53.00

88.99

DIOKI d.d

85.50

0.58%

3,420.00

345.60

70.07

150.96

Lav evi

283.13

199.00

-9.55%

3,383.00

95.16

199.00

Arenaturis

46.00

0.00%

2,668.00

100.39

41.00

70.00

Magma d.d.

47.00

47.01

1.97%

2,209.04

229.13

45.05

69.90

Fima proprius d.d. Centar banka akovština Valamar grupa

22.01

0.05%

1,936.88

44.09

19.19

40.50

220.00

0.00%

1,100.00

62.53

205.00

283.04

7.00

11.82%

686.00

7.37

5.51

43.50

33.09

-8.08%

595.62

208.32

25.60

45.00

IPK Osijek

17.00

0.00%

136.00

75.85

17.00

30.50

Maistra

61.15

0.08%

122.30

669.25

61.00

77.00

100.00

0.00%

100.00

28.54

99.00

100.01

Tvornica istegnutih metala

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

62,50 16,46 105,51 18,00 5,01 270,10 13,00 90,00 0,76 10,00 163,00 6,60 43,50 15,61 55,95

63,00 16,60 105,75 18,00 5,05 280,00 13,10 90,00 0,78 10,19 169,90 6,60 43,90 15,80 55,95

62,72 16,54 105,75 18,00 5,05 273,00 13,10 90,00 0,77 10,10 163,00 6,60 43,70 15,80 55,95

62,76 16,53 37,61 18,00 5,04 273,62 13,06 90,00 0,77 10,04 165,71 6,60 43,74 15,72 55,95

37,50 1,36 82,00 35,50 3,60 1,03 1,50 0,40 5,60

37,50 1,38 82,00 36,50 3,68 1,03 1,50 0,40 5,61

37,50 1,38 82,00 36,47 3,60 1,03 1,50 0,40 5,61

0,37 1,38 0,82 0,36 3,62 1,03 1,50 0,40 5,60

41,00 93,00 96,68 86,50 96,60 22,50 92,60 19,00 3,85 5,47 25,00 71,00

41,00 93,00 97,00 86,50 96,60 22,50 92,60 19,10 3,95 5,48 25,00 71,03

41,00 93,00 96,68 86,50 96,60 22,50 92,60 19,00 3,95 5,48 25,00 71,00

41,00 93,00 96,90 86,50 96,60 22,50 92,60 19,01 3,93 5,48 25,00 71,00

0,00 % 0,54 % 0,19 % 0,58 % 0,00 % 0,00 % -0,11 % 0,00 % -1,25 % 0,00 % 0,00 % 0,00 %

81,05 86,00 89,50 80,05 480,00 3.111,00 3.120,00 97,11 94,05 936,00 4.021,00 2.700,00 7.100,00 785,00 17.000,00

84,70 87,84 91,09 81,67 481,00 3.290,00 3.189,00 97,15 94,05 960,00 4.021,00 2.700,00 7.110,00 800,00 17.000,00

84,55 87,48 90,84 81,52 480,00 3.269,00 3.140,00 97,13 94,05 944,00 4.021,00 2.700,00 7.106,00 790,00 17.000,00

84,54 87,48 90,83 81,51 480,12 3.268,63 3.139,87 97,13 94,05 944,14 4.021,00 2.700,00 7.105,74 789,82 17.000,00

1,02 % 1,48 % 0,94 % 0,78 % 0,00 % 2,48 % -0,22 % 0,04 % -0,62 % -0,63 % -11,99 % 2,70 % -1,84 % -0,88 % 0,00 %

3.249,00 484,00 2.400,00 3.900,00 440,00 83,90 3.200,00 3.390,00 111,00 23.990,00 1.950,00

3.302,00 500,00 2.400,00 3.988,00 446,00 84,00 3.222,00 3.390,00 111,00 23.999,00 1.950,00

3.275,40 487,21 2.400,00 3.949,62 444,24 83,93 3.204,70 3.390,00 111,00 23.996,30 1.950,00

3.275,40 487,21 2.400,00 3.949,62 444,24 51,69 3.204,70 3.390,00 111,00 23.996,30 1.950,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG ZVTG SOS2E LKPG KDIR PETG GRVG ETOG NF1N KBMR SAVA ZVIR KDHR PILR CICG

KRKA ZAVAROVALNICA TRIGLAV SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA LUKA KOPER KD ID PETROL GORENJE ETOL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR SAVA ZVON ENA ID KD GROUP PIVOVARNA LASKO CINKARNA CELJE

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA NOVA BANKA AD BANJA LUKA TRZNICA AD BANJA LUKA UT LEOTAR AD TREBINJE ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H GRUPEX D.D. VELIKA KLADUSA FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I BH TELECOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO ZIF PREVENT INVEST DD SARAJEVO TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO

Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2016K NIS a.d. Novi Sad Metals banka a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2012K Energoprojekt holding a.d. Beograd Veterinarski zavod Zemun a.d. Zemun Goša montaža a.d. Velika Plana Agrobanka a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Bambi Banat a.d. Beograd

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog MAKEDONIJATURIST SKOPJE ALKALOID SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 TOPLIFIKACIJA SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE ARCELORMITTAL SKOPJE (CRM) SKOPJE MAKPETROL SKOPJE ZK PELAGONIJA BITOLA

540.091,38 193.876,00 96.984,07 90.720,00 75.562,97 49.525,10 43.084,85 40.500,00 34.219,62 31.452,86 15.080,20 12.751,20 9.361,60 7.152,90 6.154,50

0,27 % 1,47 % 0,00 % 3,18 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 %

86750 19360 25000 18900 1839 5000 1993 4829 40

32.531,25 26.698,06 20.500,00 6.823,56 6.657,52 5.150,00 2.989,50 1.931,60 224,20

57216 20679 11597 10458 4461 7519 1376 2312 2870 2000 368 120

2.345.856,00 1.923.147,00 1.123.783,56 904.617,00 430.932,60 169.177,50 127.417,60 43.945,50 11.290,60 10.955,00 9.200,00 8.520,58

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB GRNT MTUR ALK TEL RMDEN09 TPLF TNB RZLV MPT ZPKO

8606 11731 2579 5040 14993 181 3300 450 44353 3133 91 1932 214 455 110

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA A2015 A2014 A2013 A2016 NIIS MTBN AIKB A2011 A2012 ENHL VETZ GMON AGBN SJPT BMBI

0,34 % -0,90 % 0,23 % 0,28 % 0,20 % -0,69 % -0,08 % -2,17 % -1,42 % -0,98 % -2,98 % 0,30 % 1,63 % 4,84 % 2,94 %

Pivovarna Laško Cinkarna Celje Makpetrol Skopje Luka Koper Alkaloid

+4,84% +2,94% +1,86% +0,28% +0,19%

Imlek Beograd Tigar Pirot Energoinvest Sarajevo Petrol Gorenje

-9,77% -7,42% -1,25% -0,69% -0,08%

Komercijalna banka Skopje

Mercator

Osim što je sa 3,3 milijuna denara prometa posljednjega dana prošlog tjedna bila najtrgovanija na Makedonskoj burzi, dionici Komercijalne banke cijena je rasla 1,16 posto u odnosu na zadnju zabilježenu u etvrtak i iznosila je 23275,4 denara. Tijekom dana cijena se kretala u rasponu od 3249 do 3302 denara, a ukupno je 1017 dionica promijenilo vlasnika. Garant Futog bio je drugi najtrgovaniji sa 2,9 milijuna denara prometa, a cijena je toj dionici tako er rasla, i to 1,53 posto.

Samo je 30 dionica najve eg slovenskog trgova kog lanca u petak na Ljubljanskoj burzi promijenilo vlasnika pa je ukupan promet njime iznosio 4.605 eura. Cijena Mercatora pala je 0,64 posto i posljednja zabilježena iznosila je 156 eura, što je ujedno bila najviša zabilježena cijena tijekom dana. Najniža cijena kojom se u petak trgovalo dionicom Mercatora iznosila je 156 eura. Cijena Save pala je 2,98 posto, dok je Zavarovalnica Triglav bila u minusu 0,9 posto.

+1,16 -0,64

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHKD FBIHKC FBIHKE FBIHKH GRPXRK1 FBIHKI BHTSR ENISR PVNFRK3 TCMKR FDSSR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSRS-O-C TLKM-R-A RSDS-O-C RSRS-O-D ZPTP-R-A NOVB-R-E TRZN-R-A LEOT-R-A KRIP-R-A

Oznaka

Ponedjeljak 8/11/2010

business.hr

326708 288786 255814 260715 38804 1022 1004 26563 21330 1618 249 273 101 678 31

27.621.399,45 25.262.043,50 23.236.119,60 21.251.853,95 18.630.413,00 3.340.544,00 3.152.426,00 2.580.026,77 2.006.086,50 1.527.623,00 1.001.229,00 737.100,00 717.680,00 535.497,00 527.000,00

valuta: MKD - makedonski denar 1,16 % 1,53 % 0,80 % 0,19 % 0,61 % 0,51 % 0,21 % 1,19 % 2,78 % 1,86 % 0,73 %

1017 6125 1000 331 2371 18816 210 100 2653 10 109

3.331.085,00 2.984.183,00 2.400.000,00 1.307.324,00 1.053.300,00 972.534,46 672.987,00 339.000,00 294.483,00 239.963,00 212.550,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI -1,61% BIRS +0,76% 885,26 855,32 Belex15 -1,13% FIRS +0,75% 1.370,48 628,83 Belexline -0,67% MBI10 +1,31% 2.275,24 1.246,96 SASX10 MOSTE +0,22% 471,44 +0,03% 923,58 NEX20 SASX30 -0,82% 13.804,44 +0,44% 906,20 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,21% WIG20 +0,44% 2.733,37 BUX +0,23% 23.205,45 -1,02% +0,27% ATX +0,20% 2.723,37 indeksa na zatvaranju u +2,84% Stanje petak 5. studenoga 2010.

FTSE100 5.882,73

DAX 6.762,62

CAC40

3.931,76

MICEX 1,540.11

AMERI»KI INDEKSI +1,96% S&P500 +1,93% 11.434,84 1.221,06 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +1,46% etvrtak 4. studenoga 2010. 2.577,34 DJIA

investor 22 TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

rošlog je tjedna redovan dioni ki promet na Zagreba koj burzi iznosio 66,792 milijuna kuna, što je pad 25,33 posto u odnosu na tjedan prije. Rezultati fondova prošlog su se tjedna kretali u rasponu od -1,26 posto do ak +3,79 posto, a 71 od 93 fonda ostvario je porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dioni ki fond prošlog je tjedna bio NFD BRIC kojem je vrijednost porasla 3,79 posto, a slijedi ga KD Nova Europa s porastom 3,77 posto. Najve i gubitnik me u dioni kim fondovim je fond KD Victoria kojem je vrijednost smanjena 1,26 posto, a iza njega je FIMA Equity s padom 1,21 posto. Od mješovitih fondova najuspješniji je Ilirika JIE Balanced, koji je ostvario porast vrijednosti 2,18 posto, a slijedi ga Aureus Balanced s porastom 1,65 posto. Najve i pad u toj grupi zabilježili su OTP uravnoteženi (-1,19 posto) i Raiffeisen Balanced (0,60 posto). Od obvezni kih fondova najuspješniji su bili ZB bond (+0,41 posto) i HPB Obvezni ki (+0,10 posto), a najve i je pad zabilježio OTP euro obvezni ki kojem je vrijednost smanjena 0,77 posto, a iza njega je Raiffeisen Bonds s padom 0,20 posto. Nov ani fondovi su po obi aju svi završili tjedan u plusu, a vrh ljestvice zauzimaju ICF Money Market (+0,12 posto) i Raiffeisen Cash (+0,08 posto). Promatramo li rezultate od po etka godine, najuspješniji dioni ki fond je Ilirika BRIC kojem je vrijednost u 2010. uve ana 17,99 posto. Od mješovitih fondova vode i je Raiffeisen Prestige s prinosom u ovoj godini 7,86 posto. Od obvezni kih odnosno nov anih fondova najuspješniji su Erste Bond (+9,24 posto) i Erste Euro-Money (+3,67 posto).

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda DIONI KI

Platinum Global Opportunity OTP indeksni VB CROBEX10 Erste Adriatic Equity KD Victoria NFD Nova Europa MP-Global HR Raiffeisen HR dionice A1 Poba Ico Equity ST Global Equity Raiffeisen C. Europe Erste Total East Ilirika Azijski tigar OTP meridian 20 PBZ Equity fond Ilirika Gold ZB aktiv PBZ I-Stock MP-Mena HR HPB Dynamic KD Prvi izbor HI-growth Capital Two HPB WAV DJE C-Zenit AC G Dynamic EM FIMA Equity HPB Dioni ki VB High Equity

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

$ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

13,8327 37,5483 89,5857 84,1400 13,5003 127,5723 299,3405 68,4600 78,9700 5481,5400 46,2806 60,6000 30,3500 61,7581 85,7404 80,6482 99,8547 99,0200 64,3187 453,4486 48,6028 12,4976 8,2014 68,8000 90,6108 47,5684 10,8500 76,3793 81,2929 49,0093

0,69 0,47 0,35 0,27 0,24 0,23 0,19 0,18 0,11 0,08 0,05 0,03 0,03 0,01 0,00 -0,02 -0,04 -0,05 -0,10 -0,10 -0,12 -0,16 -0,17 -0,17 -0,19 -0,20 -0,22 -0,25 -0,25 -0,25

13,32 -0,21 -0,97 -0,95 -9,44 2,66 3,62 0,07 -1,68 -0,36 -5,11 -0,72 -1,49 9,29 1,81 4,44 N/A 3,88 5,25 5,11 -1,72 2,41 0,60 2,23 2,33 -3,40 0,41 -3,81 -4,75 2,82

6mj. % 12 mj. (%)

7,52 -12,12 -13,68 -12,92 -15,53 -2,11 0,54 -9,65 -9,62 -5,49 -10,49 -10,79 -12,51 7,89 -7,07 -8,57 N/A -3,27 -0,17 1,03 -6,32 2,53 -4,54 -5,68 0,98 -16,70 -1,75 -13,72 -12,12 -1,35

4,49 -8,41 N/A -10,89 -16,26 4,96 14,75 -4,93 -7,86 -7,18 -18,90 -10,90 -14,84 20,41 -3,19 -4,49 N/A 3,01 11,30 18,55 -14,47 10,74 1,63 -0,65 16,64 -15,85 6,63 -20,99 -12,90 -2,43

PGP (%) Ove god. (%)

-9,94 -28,98 N/A -3,35 2,65 12,95 -11,20 -16,17 -9,15 -16,78 -7,39 -8,64 -31,99 -13,03 -5,93 -4,08 N/A -0,23 -12,51 4,82 -15,83 2,93 -2,25 -9,99 -3,06 -23,98 5,01 -4,11 -3,99 -20,59

-0,68 -4,20 -10,41 -7,36 -11,37 5,19 6,13 -1,25 -5,92 -5,10 -13,83 -6,74 -10,81 14,89 -1,00 -2,40 -0,15 1,86 5,94 16,22 -11,51 8,51 -1,78 -2,51 10,21 -15,82 5,38 -15,57 -10,21 -2,06

Imovina

5,869 132,797 7,190 205,363 60,903 9,253 4,782 14,355 14,886 5,958 13,802 218,594 44,327 8,621 18,444 390,573 5,000 492,254 203,999 8,339 20,715 5,379 67,550 6,729 10,732 5,593 13,246 21,556 19,232 13,570

Starost

Datum

3,12 2,85 0,79 5,07 11,49 2,00 2,44 2,15 2,46 3,27 10,03 5,55 3,09 3,45 2,52 5,16 0,02 4,36 3,30 2,66 4,19 7,73 8,69 3,55 3,17 2,71 1,67 6,43 5,08 3,09

03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010

www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI

Erste Balanced OTP uravnoteženi PBZ Global fond Raiffeisen Balanced C-Premium KD Balanced ST Balanced ZB global Allianz Portfolio HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Prestige HPB Global Ilirika JIE Balanced ST Aggressive Agram Trust AC G Balanced EM Aureus Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

115,0200 107,8636 100,0820 152,1100 5,3977 8,1794 170,4177 142,0700 111,1643 9,8063 111,7607 107,9800 96,9476 146,3506 62,8360 67,4929 10,9011 82,8015

0,18 0,15 0,05 0,05 0,04 0,02 0,00 -0,02 -0,09 -0,10 -0,11 -0,11 -0,12 -0,12 -0,15 -0,18 -0,20 -0,59

-0,61 -0,37 2,98 0,70 -1,40 -2,75 -4,35 1,38 1,98 0,41 -3,47 1,04 -4,38 4,31 -4,31 -0,48 0,69 2,39

-6,72 -6,54 -5,85 -1,84 -9,82 -1,75 -9,91 -3,22 1,88 -1,91 -12,29 4,87 -9,52 -3,00 -10,24 -6,00 -1,52 1,28

-1,19 -6,45 -2,08 4,24 -8,40 0,73 -17,06 4,29 7,70 4,21 -24,25 N/A -10,07 1,13 -15,44 -9,42 7,00 0,09

-0,73 1,56 4,76 5,26 -15,14 -4,10 7,06 3,83 7,41 -0,22 1,64 N/A -0,61 8,29 -8,67 -3,00 5,29 -4,29

-0,40 -5,50 -0,37 3,56 -8,51 -0,89 -11,44 3,62 5,95 0,19 -12,91 7,98 -8,98 2,33 -11,57 -3,04 5,77 2,94

106,832 39,484 291,214 330,959 12,467 7,193 12,116 721,009 7,095 67,188 11,596 164,528 92,472 44,698 2,856 11,557 13,593 16,232

9,79 4,89 9,15 8,19 3,76 4,80 7,82 9,34 1,48 8,69 8,51 0,66 5,08 4,78 5,12 2,32 1,67 4,30

03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010

159,9500 124,3461 160,5500 140,1531 129,4526 130,7000 174,2500 11,3312 127,1649

0,12 0,03 0,02 0,01 0,01 -0,01 -0,05 -0,08 -0,15

0,36 -0,21 2,49 1,19 1,35 2,10 1,44 0,80 0,50

1,81 1,60 4,25 2,46 1,92 3,29 3,04 1,73 0,62

6,39 5,14 11,00 6,12 7,38 10,31 10,21 5,26 6,15

5,16 4,38 8,18 3,94 4,60 4,52 6,80 1,45 5,04

5,30 4,13 8,13 4,69 7,56 9,15 8,30 5,48 3,94

225,701 13,291 13,564 14,748 108,454 129,813 399,166 6,262 11,252

9,34 5,08 6,02 8,73 7,65 7,42 8,44 8,69 4,89

03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn

141,2358 132,1009 162,1878 139,5684 125,5252 144,2300 137,9600 138,0960 134,7358 131,7067 116,5571 11,2898 10,6362 108,0733 102,1885 124,4182 121,9918 105,2200

0,03 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00

1,08 0,62 0,62 0,51 0,65 0,94 0,88 0,64 0,84 0,86 0,82 0,77 0,81 0,80 0,79 0,32 0,56 0,77

2,00 1,23 1,08 1,07 1,75 1,76 1,79 1,19 1,60 1,62 1,65 1,66 1,65 1,57 1,55 0,80 1,27 1,86

10,95 3,49 2,92 2,75 4,31 4,47 3,95 2,43 3,99 4,65 3,62 3,96 3,79 4,08 1,97 2,83 3,04 4,57

4,37 6,38 4,81 3,29 4,42 4,88 4,43 4,64 4,45 5,57 5,24 5,94 4,44 5,38 1,73 4,01 4,17 4,67

3,52 2,52 1,96 2,23 3,46 3,37 3,11 2,09 3,11 3,45 2,81 3,12 3,04 3,02 0,96 2,42 2,36 3,67

10,262 979,856 2409,478 122,386 477,104 1084,229 786,158 116,024 42,125 270,445 175,549 132,446 32,608 162,892 7,297 35,974 123,173 681,184

8,08 11,60 10,28 10,28 8,28 7,69 7,42 7,11 6,84 5,08 3,00 2,10 1,42 1,48 1,27 5,56 4,87 1,12

03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010 03.11.2010

OBVEZNI KI FONDOVI ZB bond HPB Obvezni ki Capital One ICF Fixed Income PBZ Bond fond Erste Bond Raiffeisen Bonds HI-conservative OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI ICF Money Market PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash PBZ Dollar fond OTP nov ani fond Erste Euro-Money

investor

NEKRETNINCI

TREZORCI

Neto imovinska vrijednost zatvorenog investicijskog fonda s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine Jadran Kapitala iznosila je na dan 31. listopada 71,2 milijun kuna, stoji u obavijesti na stranicama Zagreba ke burze. Imovina u nekretninama iznosila je 58,14 milijun kuna, a imovina u vrijednosnim papirima 12,9 milijuna kuna. B. St.

Nova aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija održat e se 9. studenoga, a planirani iznos izdanja je 150 milijuna kuna i 20 milijuna eura s datumom dospije a 10. studenoga 2011. godine. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa nakon prošlotjedne aukcije dosegnuo je 14,355 milijardi kuna i 1,230 milijardi eura. B. St.

Imovina Jadran Kapitala 71,2 mil.

23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 8/11 /2010

MFIN traži više od 300 milijuna kuna

Iznenadni tjedni skok Ine i Belja BLAGI POMACI Donekle znatan rast prometa na Zagreba koj burzi prošlog se tjedna može pripisati i povratku fondova, koji su vjerojatno kupovali Inu i Belje Prošli trgovinski tjedan obilježili su nešto ve a likvidnost tržišta i mršav rast indeksa. Naime, ulaga i su na dionice potrošili 66 milijuna kuna, dok je Crobex porastao 0,63 posto, na 1881,17 bodova. Crobex 10 sko io je jedan posto i uspio je ostati iznad psihološki važne razine od tisu u bodova. Zadnja vrijednost u petak iznosila mu je 1001,05 bodova. Na tjednoj je razini najlikvidniji bio HT, na kojega je potrošeno 16 milijuna kuna, a cijena mu je ostala nepromijenjena na 269 kuna. Najve i

tjedni dobitnik bila je dionica Todori eva Belja, koja je poskupjela 11 posto, na 62 kune, uz gotovo pet milijuna kuna prometa. Više od pet milijuna kuna prošlog je tjedna potrošeno i na dionice Ine te povlaštenog Adrisa. Adris je pao samo 0,04 posto, na 271 kunu, a dionica Ine sko ila je gotovo osam posto, na 1818,99 kuna.

Crobex jedva u plusu

Trgovina je u petak bila poprili no anemi na. Crobex je porastao samo 0,1 posto uz promet dionicama u vri-

jednosti 13 milijuna kuna. "Nakon po etnih blagih dobitaka, prijepodne su indeksi okrenuli smjer i bilježili su gubitke, ponajviše uslijed intenziviranja dobitonosnih prodaja na europskim burzama", kazala je za Hinu Maja Beševi , portfelj menadžerica u Podravskoj banci. Dionica Sun anog Hvara zadnjeg je dana prošlog tjedna zabilježila najve u dnevnu stopu pada na Zagreba koj burzi. Cijena joj je pala na 25,02 kune ili 13 posto, što je najniža razina od srpnja ove godine. Ukupan promet bio

GORAN PAJNI , direktor Belja, ija je dionica prošlog tjedna sko ila nešto više od 11 posto SNIMIO HRVOJE DOMINI

je nešto ve i od 20.000 kuna i trgovano je sa 750 dionica u pet transakcija. Dva dana prije Sun ani je Hvar izgubio nešto više od 10 posto na dnevnoj razini pa se može re i da je jedan od ve ih gubitnika na tjednoj razini. Tehnika je u petak bila dionica s najve im rastom (2,88 posto) me u najlikvidnijim izdanjima ime je oja ala svoju poziciju zadržava-

REGIJA

Bolna korekcija SBI TOP indeksa Posljednjega dana u tjednu slovenski indeks SBI TOP pao je 1,61 posto, na 855,32 boda, a dvjema se dionicama trgovalo u iznosu ve em od 100.000 eura. Najlikvidnija je tradicio-

nalno bila Krka sa 540.091 euro prometa, a dionica Zavarovalnice Triglav ostvarila je 193.876 eura prometa. Toj je dionici cijena pala 0,91 posto, na 16,54 eura. U minusu je bio i beogradski Belex 15, a vrijednost

mu je u petak pala 1,13 posto, na 628,83 boda. Najlikvidinija je kao i prethodnoga dana bila dionica Naftne industrije Srbije sa 18,6 milijuna dinara prometa. Na popisu najlikvidnijih

druga je bila dionica Metals banke sa 3,3 milijuna dinara, a cijena te dionice sko ila je 2,48 posto. Energoprojekt holding bio je u minusu 0,63 posto sa 1,5 milijuna dinara prometa od. Biljana Star i

nja na razinama iznad 1000 kuna, koja je krajem pretprošlog tjedna bila gotovo izgubljena. Ukupan promet Tehnikom u petak bio je nešto ve i od 102.000 kuna. Petak je bio polovi no uspješan dan za gra evinski sektor pa su uz Tehniku rast cijene zabilježili Institut IGH i Ingra, a u gubitku su bili Dalekovod i Viadukt. Nikola Su ec

BROJKE

0,22 1,31

posto rastao je sarajevski SASX-10

posto rastao je makedonski MBI 10

Svi žele biti kao Hooters

DJEVOJKE Hootersa dobivaju oštru konkurenciju ARHIVA

Nova generacija restorana poput Brick Housea, Tilted Kilta i Twin Peaksa odlu ili su Hootersu, globalno raširenom lancu restorana koji se proslavio izazovnim i oskudno odjevenim konobaricama, baciti rukavicu u lice. Osim ponude hrane, ti e restorani i uslugu podignuti na višu razinu. Njihove e konobarice biti drske i zabavne "djevojke iz susjedstva" koje komuniciraju s gostima, mlade i atraktiv-

BUSINESS.HR

DOBITNICI DANA (ZSE) Tisak +3,7 % Jadranska banka +3,47 % Kaštelanski staklenici +3,26 % Institut IGH +2,78 % uro akovi holding +2,43 % 24 Raste

GUBITNICI DANA (ZSE) Lav evi -9,55 % Badel 1862 -8,55 % Zlatni rat -4,67 % Slobodna Dalmacija -3,89 % HGspot -3,65 %

12 Nema promjene

25 Pada

INDEKSI CROX Mirex

ne, imat e osobnost i - manje odje e. Tako neki od restorana ak nude bikini natjecanja i on-line snimke svojih poslužiteljica, a novost na tržištu su i coffee shopovi poput Sexpressa, gdje vas poslužuju djevojke u seksi kostimima koje dugo ne ete zaboraviti. Iz Hootersa, koji se nalazi na 460 ameri kih lokacija, kažu da se ne boje konkurencije i da su na nju spremni. I. B.

Vrijed. 1,135.93 153,41

Prom. 0,00% 0,11%

Sirova nafta 86,49 Prirodni plin 3,51 Zlato 1.392,24 Srebro 26,30 Goveda 97,94

2,13% 4,12% 3,22% 5,79% 0,01%

SUSRET NA VISOKOJ RAZINI

Geithner ekonomske savjete traži od najpoznatijeg komičara SAD-a Skup za obnovu razuma, koji je u Washingtonu okupio 200.000 ljudi, potvrdio je komi ara Jona Stewarta kao važnu politi ku figuru u SAD-u. No, koliko ga se zapravo uzima za ozbiljno najbolje govori Bloombergova vijest da se sa Stewartom u travnju susreo i ministar financija Tim Geithner, i to kako bi s poznatim komi arom raspravljao o stanju u gospodarstvu. Iako u Riznici, kako se u

SAD-u zove ministarstvo financija, priznaju da je susret održan, ne otkrivaju ništa više osim da je tema bila ekonomija. Nakon sastanka razni ameri ki mediji spekuliraju da je Geithner možda Stewarta želio uvjeriti u uspješnost politike gospodarskog oporavka, ali neki spekuliraju da je susret bio u vezi s Stewartovim bratom Larryjem Leibowitzom, koji je visoki dužnosnik Newyorške burze. D. B.

JON STEWART, voditelj satiri nog The Daily Showa, bio je pozvan na razgovor u ameri ko ministarstvo financija ARHIVA B.HR

VJETAR U LE A JUTARNJOJ ZARADI

Burger King McDonalds'u otima posao dijeleći besplatnu kavu KAVA koju nudi Burger King petkom e biti besplatna ARHIVA B.HR

Burger King odlu io je oteti dio fast food kola a McDonald'su, to nije onog 'kofeinskog'. Kako? Besplatnim dijeljenjem kave svojim posjetiteljima svakog petka ujutro. Ina e bi tu kavu platiti jedan dolar. Cilj Burger Kinga je promovirati novi meni koji nudi za doru ak, a koji je premijerno pušten u prodaju u rujnu. Iako su se potrudili promovirati ga medijski

maksimalno, dijeljenjem kave odlu ili su dodatno pogurati jutarnji biznis. Pou en primjerom McDonalds'a, koji velik dio prihoda može zahvaliti svojoj kavi, i Burger King je odlu io pokušati isto. Da dobiju kavu, mušterije ne moraju ništa drugo kupiti. U besplatnoj e kavi posjetitelj mo i uživati cijeli ovaj mjesec tijekom jutra, do 10:30 sati. B.hr

Ho e li novi Fedov program poticaja ameri kom gospodarstvu donijeti rast i Zagreba koj burzi, pratite na...

www.business.hr

UKRATKO... Ivo Sanader traži odvjetnika Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader navodno je u potrazi za odvjetnikom koji bi trebao prisustvovati ispitivanju na koje e Sanadera ovih dana pozvati Uskok. Benmosche boluje od raka Robert Benmosche, glavni izvršni direktor najve e ameri ke osiguravaju e ku e AIG, obolio je od raka i prolazi kemoterapiju, objavio je ured za odnose s javnoš u kompanije, u istom tjednu kad je AIG objavio da je u tre em kvartalu izgubio 2,4 milijarde dolara zbog restrukturiranja. Kinezi protiv ograni avanja trgovine Cui Tiankai, zamjenik kineskog ministra vanjskih poslova i jedan od kineskih pregovara a na sastancima G20, izjavio je kako je ameri ki zahtjev da se deficiti teku ih ra una ograni e na etiri posto BDP-a “povratak u dane planskog gospodarstva”.