Business.hr broj 759 by Business.hr

UZGAJIVA»I TUNE NA MUKAMA 8

Marituna u stečaju, dugovi 160 milijuna kuna Tvrtka k i zadarskoga Tankerkomerca koja se do prije godinu dana bavila kaveznim uzgojem tune zadnja je u nizu žrtava pada cijene tržišta tune i kresanja ulovnih kvota

MIGRACIJA 12

Gastarbajteri nam u 2010. šalju 1,55 milijardi dolara

SRIJEDA 10/11/2010

HNB postavio BROJ 759 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

upravitelje u Obrtničku štednu banku

ZAŠTITA VJEROVNIKA 6-7 Prvi put od stupanja na snagu Zakona o kreditnim institucijama HNB je imenovao posebnu upravu u neku banku. To je i prvi put da je HNB morao postaviti upravitelja u posljednjih desetak godina - nekad su takve slu ajeve regulirali druk iji propisi

Sporost izlaska iz recesije povećava broj zagovornika dolaska MMF-a Potpisale zemlje kandidatkinje za lanstvo u Uniji sporazum s MMF-om ili ne, Europska komisija prepušta fondu da analizira i donosi ocjene o stabilnosti njihovih financija 4

info&stav

INDIKATOR

2-3 Hvalospjevi hrvatskim vinima Hrvatska je jedna od najuzbudljivijih vinskih regija, istaknuo je ameri ki vinski konzultant Fred Dexheimer nakon zajedni koga predstavljanja Vinarije Matoševi i Saints Hills na ameri kom tržištu. Tamošnji vinski stru njaci isti u da je ameri ko tržište orijentirano upravo na otkrivanje novih sorti i vinskih regija poput Hrvatske.

business.hr

Vojska nezaposlenih U 18 lanica G20 sredinom godine registrirano je 70 milijuna nezaposlenih, od ega 15,5 milijuna u Europi, izvijestila je Agencija za rad Ujedinjenih naroda (ILO) i upozorila da e zemlje lanice G20 morati otvarati oko 21 milijun radnih mjesta godišnje u idu ih deset godina samo da bi održale korak s pove anjem broja radno sposobnog stanovništva.

Srijeda 10/11/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

PROIZVO A» CRIJEPA NA UDARU KRIZE, 25 RADNIKA BEZ POSLA

Bramac zatvara pogon u Drni Nakon 13 godina prestaje proizvodnja crijepa u drniškom pogonu Bramaca. Bez posla tako ostaje 25 radnika, koje je o zatvaranju pogona i otkazima ju er izvijestio koordinator menadžerskog tima Bramac pokrovnih sistema Krešo Kranj ec. Za njih je, priop ili su iz Bramaca, napravljen uskla en socijalni plan, a svi e radnici dobiti otpremninu.

Bez blokade

"Bramac nikad nije imao blokiran ra un, a svoje obveze prema dobavlja ima i radnicima uvijek je ispunjavao na vrijeme", izjavio je Kranj ec napominju i da je odluka o zatvaranju proizvodnje u Drnišu

TVORNICA CRIJEPA U DRNIŠU lani je smanjivala broj zaposlenih te uvela etverodnevni radni tjedan ARHIVA B.HR

donesena zbog recesije, gospodarske krize, pada investicija i potražnje u

gra evinskom sektoru. Opskrba Bramacovim proizvodima tržišta u

Istri i Dalmaciji, kao i tržišta u BiH, obavljat e se iz tvornica u Sloveniji i Ma arskoj. U Drnišu e se i dalje voditi skladište s potpunim asortimanom za lokalno tržište. Zatvaranjem drniške tvornice u Hrvatskoj ostaje zagreba ki ured sa sjedištem uprave, te skladišta u Karlovcu i Varaždinu, a sada im se kao skladište pridružuje i drniški pogon. Bramac e u Hrvatskoj, nakon zatvaranja drniškog proizvodnog pogona, imati 15 zaposlenih, kaže Kranj ec.

Prvi inoulaga

Tvrtka Bramac pokrovni sustavi bavi se proizvodnjom crjepova i prodajom

BOŽI NI OPTIMIZAM

Trgovci očekuju 10 milijardi kuna za blagdane U nadi da bi mogli dosegnuti prošlogodišnju predblagdansku i blagdansku prodaju, hrvatski trgovci po eli su s boži nim ure ivanjem svojih prodavaonica ve po etkom studenoga. Nadaju se da su Hrvatima dosadile pri e o krizi te da e ove godine biti opušteniji pri trošenju, što bi u trgova ke blagajne moglo donijeti 10 milijardi kuna, kao i lani. Premda je gospodarska kriza utjecala na trgovinu

na malo u posljednjih 17 mjeseci, u ožujku ove godine u odnosu na velja u ipak je zabilježen rast prometa 19,20 posto. U srpnju je zabilježen rast i na mjese noj i na godišnjoj razini, na što je utjecala i zadovoljavaju a turisti ka sezona. Rast na godišnjoj razini bilježi se i u posljednja tri mjeseca, pa je tako rast prometa u rujnu bio 0,4 posto ve i u odnosu na rujan prethodne godine. Iako prve procjene poka-

zuju da bi optimizam trgovaca mogao biti opravdan, Milica Rakuša Martulaš, direktorica sektora trgovine Hrvatske gospodarske komore, upozorava da je prerano za takav entuzijazam. "Isti emo da prve procjene govore kako bi u prosincu potrošnja mogla biti na prošlogodišnjoj razini od 10 milijardi kuna. No, valja pri ekati objavu rezultata u maloprodaji za listopad kada e se zapravo

vidjeti oporavlja li se tržište i nastavlja li se pozitivan trend", izjavila je Rakuša Martulaš. Pretpostavlja se da e u prosincu gra ani potrošiti više nego ina e, kako to obi no biva u posljednjem mjesecu godine koji je obilježen bogatijim blagdanskim stolom, darivanjem, novogodišnjim slavljem te po etkom praznika i sezone skijanja. Prema direktorici Sektora za trgovinu, HGK

››

BISER DANA

Ako je kriv, neka ga avo nosi

URO PERICA, predsjednik Zajednice kluba utemeljitelja HDZ-a ‘Dr. Franjo Tu man’, o Ivi Sanaderu za T-portal

Drnišu

posto gra ana vjeruje "istini" Damira Polan eca, koji je zasad jedina visokopozicionirana osoba s presudom za korupciju, njih 32% mu ne vjeruje, a preostala tre ina niti mu vjeruje niti ne vjeruje, pokazalo je istraživanje GfK

MMF nije ni došao, a ve ima ulogu u politici

››

Iva Bikanec

UVODNIK

krovne opreme, a 1997. u drniškoj industrijskoj zoni je kao prvi strani ulaga na tom podru ju sagradila tvornicu crijepa. Proizvodni kapacitet te tvornice bio je 1,4 milijuna etvornih metara crijepa godišnje, prije po etka krize radila je u tri smjene i zapošljavala 42 djelatnika. Zoran Daskalovi S krizom u gra evinarstvu, zoran.daskalovic@business.hr lani je smanjivala broj zaposlenih te uvela etveolazak svjetskih rodnevni radni tjedan. financijskih poliBramac Hrvatska u vlacajaca iz MMFsništvu je austrijskog kona u redovni i rucerna Bramac Dachsytinski posjet Hrsteme International, koji vatskoj opet je postavio pitapokriva tržišta srednje i nje može li Hrvatska sama pojugoisto ne Europe, koji krenuti svoju ekonomiju ili joj je do zatvaranja drniške za to trebaju i MMF-ovi "mišitvornice imao je 13 tvorni- i", ali i njegovi jeftiniji krediti od ca crijepa u 12 zemalja. H onih koje može dobiti na ostat-

prognoze pokazuju da e blagdansku potrošnju obilježiti brojne akcije i popusti koje e trgovci ove godine ponuditi ranije u odnosu na prošle godine. "Ovogodišnji promet u prosincu bit e, vjerujemo, najvažniji mjesec i u 2010. godini, a udarni dani prosina ke trgovine ve su tradicionalni oni prije samog Boži a odnosno period od 19. do 24. prosinca". Ako Hrvati uistinu potroše oko 10 milijardi kuna ovog Boži a, to zna i da bi svako ku anstvo trebalo potrošiti oko 7000 kuna za nadolaze e blagdane.

BROJKA

ku me unarodnog tržišta kapitala. Jadranka Kosor i njezina vlada tvrde da mogu sami i bez pomo i sa strane, a sve je više onih koji u to ne vjeruju i zazivaju pomo MMF-a. Odnedavno se me u njih svrstao i guverner HNB-a Željko Rohatinski. Doduše, dojam je da ga je na seljenje u tabor zagovornika sporazuma s MMF-om prije svega ponukala nesposobnost Kosori ine vlade da upravlja krizom, a ne sposobnost MMF-a da poti e razvoj i rast gospodarstava zemalja s kojima ugovori posao na stabiliziranju njihovih financija. PROŠLE GODINE kad se inilo da je MMF postao fleksibilniji i kad se prestao uplitati u politi ke procese zemalja s kojima je sklopio sporazum, Rohatinski se protivio njegovu dolasku u Hrvatsku, vjeruju i da se do-

ŽELJKO ROHATINSKI, guverner HNB-a, svojim je posljednjim govorom, u kojem je kazao kako je MMF možda trebalo pozvati prije dvije godine, potaknuo rast broja zagovornika dolaska MMF-a u Hrvatsku SNIMIO SAŠA ETKOVI ma im snagama mogu obaviti radovi na gospodarskom oporavku zemlje. Ovih dana, kad Vladimir Gligorov iz Be kog instituta za me unarodne ekonomske studije konstatira da se MMF u Srbiji, ali i u drugim zemljama s kojima ima programe, opet po eo "baviti kratkoro nim i dugoro nim strukturnim reformama", pa je u njima postao politi ki akter, što po Gligorovu ne e dobro zavr-

šiti, jer mu to nije posao i izgledi za uspjeh su mali, guverner Rohatinski zazvao je MMF i potaknuo rast broja zagovornika dolaska MMF-a. U PROŠLOSTI su vlade, uklju uju i i nekoliko hrvatskih, pozivale u pomo MMF kad nisu mogle zauzdati sve rastrošne prora unske korisnike, a danas se u Hrvatskoj zazivanjem MMF-a po elo vladi Jadranke Kosor poru ivati da ni-

Odnedavno se me u zagovornike MMF-a svrstao i guverner HNB-a Željko Rohatinski, no dojam je da ga je na to prije svega ponukala nesposobnost Kosori ine vlade da upravlja krizom, a ne sposobnost MMF-a da poti e razvoj i rast je sposobna zemlju izvu i iz krize. Zapravo joj se po elo prijetiti MMF-om ako ne pokrene reforme koje uporno najavljuje i još upornije odga a za poslijeizborno razdoblje. MMF još nije ni došao u Hrvatsku, a dobio je ulogu u doma im politi kim igrama. Kao što bi rekao Gligovor, to ne e dobro završiti, pa ak i ako Hrvatska bez MMFovih kredita i pomo i doista ne bude mogla iza i iz krize.

tema 4-5

MMF U HRVATSKOJ Premda Misija MMF-a boravi u Hrvatskoj u sk lemiku o tome treba li Hrvatskoj novi stand-by aranžman s njim

Sporost izlaska iz r broj zagovornika do Potpisale zemlje kandidatkinje za članstvo u Uniji sporazum s MMF-om ili ne, Europska komisija prepušta fondu da analizira i donosi ocjene o stabilnosti njihovih financija

Misija Međunarodnog monetarnog fonda počela je utorak sedmodnevni posjet Hrvatskoj prvim krugom razgovora u Ministarstvu financija i Hrvatskoj narodnoj banci. Predstavnici MMF-a do 12. studenoga razgovarat će s članovima Vlade Jadranke Kosor, predsjednikom Republike Ivom Josipovićem i njegovim suradnicima, čelnicima Hrvatskog sabora, ali i s predstavnicima većih banaka, HFP-a, Ekonomskog instituta i Instituta za javne financije te predstavni-

››

Sporazum s MMF-om bio bi priznanje da nismo u stanju upravljati državom Ivan Šuker, ministar financija foto mehkek/cropix

cima Svjetske banke, Ureda Europske banke za obnovu i razvoj i Delegacije EU u Hrvatskoj. U središtu tih razgovora bit će najnoviji makroekonomski pokazatelji, projekcije monetarne i fiskalne politike za sljedeću godinu i srednjoročno razdoblje te mjere koje se poduzimaju za prevladavanje krize i gospodarski oporavak.

Novi zagovornici

Premda Misija MMF-a boravi u Hrvatskoj u sklopu redovnih konzultacija po

članku IV. statuta MMF-a, i ovaj je put potaknula javnu polemiku o tome treba li Hrvatska pozvati MMF u pomoć i s njim sklopiti novi stand-by aranžman kako bi eventualno lakše prebrodila krizu i provela reforme nužne za gospodarski oporavak te novi ciklus rasta i razvoja. Zagovornika dolaska MMFa u Hrvatskoj sve je više, prije svega zato što se Hrvatska našla na repu zemalja regije koje izlaze iz recesije i počinju se oporavljati, ali još je dosta i onih koji se protive sporazumu s MMF-om.

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor na svaki spomen eventualnog potpisivanja novog stand-by aranžmana s MMF-om uporno ponavlja kako njezinoj Vladi i Hrvatskoj "apsolutno nitko drugi nije potreban osim nas samih". I nakon što je guverner HNB-a Željko Rohatinski nedavno promijenio mišljenje da se Hrvatska može sama promijeniti i reformirati te da bi uskoro mogla zatražiti pomoć MMFa, premijerka Kosor ne želi ni čuti za sporazumom s

MMF-om jer bi to značilo "manje plaće, mirovine i socijalna davanja. Naše je stajalište da sami možemo rješavati svoje probleme i protiv sam dolaska MMF-a u Hrvatsku". I ministar financija Ivan Šuker tvrdi da Hrvatska može sama i bez pomoći MMF-a održati fiskalnu stabilnost i provesti program gospodarskog oporavka. Ponekad Šuker doda i da bi potpisivanje sporazuma s MMF-om u završnici pristupnih pregovora s Europskom unijom zna-

oj u sklopu redovnih konzultacija, i ovaj je put potaknula javnu po-

business.hr Srijeda 10/11/2010

z recesije povećava dolaska MMF-a ››

PROTIV

Vladi i Hrvatskoj apsolutno nitko drugi nije potreban osim nas samih JADRANKA KOSOR, predsjednica Vlade RH FOTO MEHKEK/CROPIX

DRAGO JAKOV»EVI , profesor zagreba kog Ekonomskog fakulteta SNIMIO ŽARKO BAŠI

Opasna šok terapija MMF ne nudi razvojne koncepcije, nego šok terapije. S druge strane, ne vjerujem da nas bilo kakvo smanjenje javne potrošnje može izvu i iz problema. Upravo suprotno, rast potrošnje može oporaviti i razviti našu ekonomiju. Stabilnost fiskalne i monetarne politike ne možete popraviti poticanjem uvoza, gašenjem doma e proizvodnje, smanjivanjem subvencija. Kako tržište u

Trebaju nam proizvodnja i MMF

ilo priznanje da nismo u stanju sami upravljati državom, njezinim javnih financijama i ukupnom ekonomskom politikom.

PolitiËka πteta

Profesor Drago Jakov evi tako er tvrdi da nema ekonomskih razloga za traženje pomo i MMF-a. "Sklapanje aranžmana s MMF-om bila bi isklju ivo politi ka odluka", uvjeren je Jakov evi . Njegov fakultetski kolega Ljubo Jur i slaže se da bi dolazak MMF-a u Hrvatsku zna io priznanje da dr-

S MMF-om ili bez njega standard e nam padati ako nastavimo voditi dosadašnju ekonomsku politiku. Ako sklopimo sporazum s MMF-om, znali bismo kad i što moramo smanjivati, od pla a, socijalnih davanja do subvencija, jer fond je zadužen za stabilnost me unarodnih financija, pa od zemalja s kojima dogovori stand-by aranžmane traži da usklade i stabiliziraju svoje financije, odnosno da prora unske rashode usklade s prihodima. Doduše, i bez

žava nije sposobna sama sa sobom upravljati, odnosno da nije sposobna upravljati svojim financijama. Zbog toga i traži "prisilnog upravitelja da stvari dovede u red", a to je onda politi ka šteta koju Hrvat-

MMF-a u Hrvatskoj e padati pla e, socijalni transferi i subvencije. Hrvatska zbog toga mora, sa ili bez MMF-a, napraviti strategiju doma e proizvodnje. Ako imamo takvu strategiju, onda bi nam MMF trebao dati potporu u njezinoj realizaciji, odnosno trebao bi nas zaštititi od vanjskih udara kojima smo izloženi kao visokozadužena zemlja. MMF bi pojeftinio naše zaduživanje. Ukratko, jesam za MMF, ali ako imamo strategiju razvoja doma e proizvodnje.

ske ne može izbje i i koju može imati u Bruxellesu. No, Jur i podsje a na to da Europska komisija, neovisno o tome jesu li zemlje kandidatkinje za lanstvo u Uniji potpisale sporazum s MMF-om, prepušta fondu

disfunkciji zamijeniti samoreguliraju im tržištem? Samo poticanjem svih oblika potrošnje, investicijske prije svih, a onda osobne i javne potrošnje. Najlakše je do i i re i - riješite svoje probleme rezanjem svih rashoda, odnosno ukupne svoje potrošnju i svih njezinih oblike. Sjetite se Jeffreya Sachsa i njegove šok terapije, pa mi se još uvijek od nje oporavljamo.

LJUBO JUR»I , profesor zagreba kog Ekonomskog fakulteta SNIMIO HRVOJE KNEZ

da analizira i donosi ocjene o stabilnosti njihovih financija. Stoga ako MMF ocijeni da ekonomska politika Vlade Jadranke Kosor ne jam i gospodarski oporavak i razvoj, pukim odbijanjem

sporazuma s MMF-om ne e uvjeriti Bruxelles da je sposobna voditi uspješnu gospodarsku politiku i provesti reforme nužne za lanstvo u Europskoj uniji. Zoran DaskaloviÊ

zoran.daskaloviÊ@business.hr

tema 6-7

ZAŠTITA VJEROVNIKA Prvi put od stupanja na snagu Zakona o kreditn novao posebnu upravu u neku banku. I prvi je put morao postaviti upravitelj

HNB postavio uprav u Obrtničku štednu

arhiva business.hr

Posebna uprava imenovana je, kako navode u HNB-u, nakon što se Obrtnička štedna banka oglušila na upozorenja o nužnosti stabilizacije poslovanja te hitnoj dokapitalizaciji, a krajem rujna jamstveni kapital iznosio joj je šest milijuna kuna, dva milijuna manje od propisanog minimuma. Čelnici banke nadaju se spasu od turskog investitora

OBRTNIČKA štedna banka lani je imala 4,2 milijuna kuna gubitka, a u prvih devet mjeseci još 3,7 milijuna kuna

SUZANA BARADA, direktorica banke, nije željela komentirati imenovanje posebne uprave SNIMIO TOMISLAV SERDAR

Hrvatska narodna banka u utorak je prvi put od stupanja na snagu Zakona o kreditnim institucijama početkom prošle godine u neku banku uvela posebnu upravu kako bi osigurala njezinu financijsku stabilnost. To je i prvi put u posljednjih desetak godina da je HNB bio prisiljen poslati upravitelja u neku banku - iako je krajem devedesetih riječ bila o privremenoj upravi u problematičnim bankama koju su definirali drukčiji propisi. Kako se navodi u priopćenju HNB-a, Obrtnička štedna banka posebnu je upravu dobila kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje poslovanja te zaštitili interesi štediša i drugih vjerovnika banke.

Kadar HNB-a i DAB-a

Predsjednikom posebne uprave imenovan je Anri Jurčec iz HNB-a, a kao član postavljen je Dean Balint iz Državne agencije za osigu-

ranje štednih uloga i sanaciju banaka. Obrtnička štedna banka je krajem rujna ove godine s aktivom od 123,9 milijuna kuna imala 0,03 posto udjela u ukupnoj aktivi hrvatskog bankovnog sustava. Jamstveni kapital banke iznosio je šest milijuna kuna, dva milijuna kuna manje od propisanog minimuma, a gubitak iz poslovanja iznosio je 3,7 milijuna kuna. Posebna uprava imenovana je, kako navode u HNB-u, nakon što se Obrtnička štedna banka oglušila na upozorenja o nužnosti stabilizacije poslovanja te hitnoj dokapitalizaciji. "Supervizorske mjere nisu provedene u zadanom roku, adekvatnost jamstvenog kapitala nastavila se smanjivati, a istodobno se povećavao gubitak iz poslovanja", priopćili su iz HNB-a. Za Zlatka Cahuna, predsjednika Nadzornog odbora

ZLATKO CAHUN, predsjednik Nadzornog odbora Obrtničke štedne banke, kaže kako likvidaciju banke ne smatra izglednom jer je turski Sekerbank dokapitalizacijom spreman preuzeti 75 posto udjela u banci foto CROPIX

Obrtničke štedne banke čije ovlasti prestaju nakon uvođenja posebne uprave, takav slijed događaja nije iznenađenje jer je propisan Zakonom o kreditnim institucijama. Tamo, naime, stoji da HNB posebnu upravu imenuje ako kreditna institucija nije provela supervizorske mjere zbog čega joj je ugrožena likvidnost ili solventnost, ili ako nije uspjela postići propisanu stopu adekvatnosti jamstvenog kapitala.

Opcija iz Hrvatske

"Prije tri godine započeli smo ovaj projekt u dobroj vjeri nadajući se potpori komorskog sustava. Međutim, kada je nastala potreba za dokapitalizacijom, ništa se nije napravilo", kazao je Cahun opisujući razvoj doga-

kreditnim institucijama HNB je imeravitelja u posljednjih 10-ak godina

avitelje u banku

đaja prirodnim. S obzirom na ozbiljne dogovore s ulagačima iz Turske - tamošnji Sekerbank spreman je kroz dokapitalizaciju preuzeti 75 posto udjela, ali i opciju iz Hrvatske o kojoj nije želio previše govoriti jer nema ovlasti za to, Cahun likvidaciju banke ne smatra vjerojatnim scenarijem, a više će se znati nakon izvanredne skupštine banke čije se zasjedanje očekuje uskoro. "Za razliku od devedesetih godina, kada je stav zdravih banaka bio takav da nisu htjele ni razmišljati o kupnji dijelova bilance banaka pod posebnom upravom, sada je situacija drukčija i mogli bi se očekivati pozitivni efekti", kazao je za Business.hr ugledni hrvatski bankar koji je želio ostati anoniman, a kao bitno pitanje naveo je i

(preniske) kriterije po kojima su štedionice pretvarane u štedne banke. "Obrtnička štedna banka nespremna je dočekala transformaciju i što se tiče uvjeta koje propisuju međunarodne direktive Basel II i sada III, ali i što se tiče informatike i kadrovske organizacije", komentirao je najnoviji razvoj događaja nezavisni ekonomski analitičar Damir Novotny dodajući da će prvi zadatak posebne uprave biti ispitivanje stanja kapitalne opremljenosti i podizanje novog kapitala. "Banku se informatički, kadrovski i organizacijski može jačati tek kada se skupi novi kapital, inače banka nije konkurentna", kazao je analitičar. Biljana Starčić

biljana.starcic@business.hr

OGLAS

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 10/11/2010

AFERA FIMI MEDIA

Nevenki Jurak još tri mjeseca istražnoga zatvora Zagreb. Vlasnici Fimi medije Nevenki Jurak ju er je produljen istražni zatvor za još tri mjeseca, no iz Remetinca e biti puštena njezina suradnica Anita Lon ar Papeš, koja je pred Uskokovim istražiteljima iznijela svoju obranu. Odluku je donio sudac istrage Krešimir Dev i koji nadgleda istragu zbog sumnje da

su preko Fimi medije iz javnih poduze a izvla eni deseci milijuna kuna. Sudac istrage odluku je donio na prijedlog Uskoka koji ovaj put nije predložio da se Jurak zadrži u Remetincu zbog mogu nosti ponavljanja kaznenog djela. Istražni zatvor tako joj je produljen samo zbog sumnje da bi mogla utjecati na šezdesetak svjedoka koji još nisu ispitani u ovom postupku. Naga a se da bi nakon iznošenja svoje obrane pred Uskokom i Jurak mogla biti puštena da se brani sa slobode. H

SVJETSKA BANKA

'Treba vam manja državna uprava' Zagreb. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor sastala se ju er u Banskim dvorima s regionalnim direktorom Svjetske banke za srednju Europu i balti ke zemlje Peterom Harroldom, koji je tom prigodom predstavio novog voditelja Ureda Svjetske banke za Hrvatsku Hangjoa Hahma, priop eno je iz Vladina Ureda za odnose s

javnoš u. Premijerka je govorila o provedbi Programa gospodarskog oporavka te izvijestila o pripremama državnog prora una za 2011. godinu, a što se ti e prora unskih rashoda naglasila je da se oni ne e pove avati u idu e dvije godine. Peter Harrold istaknuo je nužnost nastavka zdravstvene reforme, smanjivanja državne uprave po modelu dva za jedan, kao i važnost donošenja Zakona o fiskalnoj odgovornosti. H

Marituna u stečaju, dugovi 160 mil. kuna UZGAJIVA»I TUNE NA MUKAMA Tvrtka k i zadarskoga Tankerkomerca koja se do prije godinu dana bavila kaveznim uzgojem tune zadnja je u nizu žrtava pada cijene tržišta tune i kresanja ulovnih kvota Zadarska Marituna, koja se do prije godinu dana bavila kaveznim uzgojem tune, potkraj listopada završila je u ste aju. Rije je o tvrtki k eri zadarskoga Tankerkomerca na ijem je elu Božo Jusup. Da je u problemima, moglo se naslutiti ve po etkom godine, kad je Marituna tvrtki Kali tuna na otoku Ugljanu prodala svoju koncesiju na pomorskom dobru za uzgoj tune. Nedavno objavljeno konsolidirano financijsko izvješ e Tankerkomerca upu uje na

milijunske gubitke kompanije. Uprava objašnjava da je najve e gubitke generirala upravo Marituna, a tridesetak radnika te tvrtke nije dobilo pla u posljednjih godinu dana.

Pad cijene 40%

Marituna je nastala 2001. iz Plodova mora, tako er tvrtke k eri Tankerkomerca. Tada je uzgoj tune bio perspektivan biznis. Svjetska gospodarska kriza dovela je, me u ostalim, do kraha glavnog izvoznog

NIŽE KVOTE

Ve iskorišteno 393,5 t Osim pada cijene tržišta, ribare je pogodilo i veliko kresanje ulovnih kvota za tunu. Me unarodna komisija za zaštitu atlantske tune (ICCAT) smanjila je kvote 40%, pa je ona za Hrvatsku ove godine iznosila 393,5 tona i u potpunosti je iskorištena. Najve u kvotu Hrvatska je imala 2006. godine (970 tona).

nešto popravila, pa emo za izvoz imati 1200 tona tune iz uzgoja", kaže Mislav Bezmalinovi , predsjednik Uprave Sardine. Kako još nisu potpisali ugovor s japanskim partnerima, nije nam mogao re i kakve su sada otkupne cijene tune u odnosu na prošlu godinu. Bezmalinovi isti e da ih je spasilo i to što im tuna nije jedina djelatnost. U Sardini su po etkom godine najavili investiciju u segmentu konzerviranja ribe vrijednu 50 do 60 milijuna kuna. Kako bi po eli s planiranim radovima, ekaju da se dovrši poslovna zona u Postiri.

LJUBOMIR KU»I , predsjednik Udruženja ribarstva i prerade ribe pri HGK, procijenio je još po etkom godine da e opstati samo tre ina uzgajiva a tune SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

tržišta tune u Japanu, gdje je njezina cijena lani pala 40 posto, pa su se i hrvatski uzgajiva i našli u problemima. Prema pisanju zadarskih medija, Marituna je vjerovnicima dužna 160 milijuna kuna, a ima samo oko pet milijuna teško naplativih potraživanja. U vlasništvu tvrtke je 10 brodova, i to pod založnim pravom banaka, i nešto opreme. Na Jadranu je svojedobno bilo sedam uzgajiva a tune, ali ih je u me uvremenu nekoliko propalo. Druga zadarska tvrtka, Adriatic tuna, tako er je svoju opremu i koncesiju prodala Kaliju, a i solinska Drvenik tuna zbog

krize se našla u financijskim problemima.

Oporavak tržišta

Po etkom godine Ljubomir Ku i , predsjednik Udruženja ribarstva i prerade ribe pri HGK, procijenio je da e opstati samo tre ina uzgajiva a tune, ali nije želio naga ati tko e preživjeti. Ku i je ujedno suvlasnik tvornice Sardina u Postirama na Bra u, koja se osim uzgojem tune, bavi ulovom i preradom plave ribe. "Prošla je godina bila kriti na i jedino su zdrave tvrtke to mogle izdržati. Ove se godine situacija na japanskom tržištu

Slab ulov

Kriza ne poga a samo uzgajiva e tune nego i cijeli ribarski sektor. Na nedavnom skupu ribara okupljenih u Cehu ribara HOK-a moglo se uti da je ribare ove godine pogodio izuzetno slab ulov. Prošla je godina bila rekordna s ukupnim ulovom morske ribe od oko 56 tisu a tona, što je rezultiralo i velikim izvozom, od ega je ostvareno 165 milijuna kuna. U prvih devet mjeseci ove godine ukupan je ulov ribe bio manji 22 posto, pri emu je ulov male plave ribe pao 25 posto, a bijele 15 posto. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

doga aji

(PRE)NISKE CIJENE

HAKOM kaznio HT sa 77.000 kn

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr

IVICA MUDRINI , predsjenik Uprave HT-a

Srijeda 10/11/2010

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

RENT-A-CAR TRĹ˝IĹ TE

Dva vodeÄ&#x2021;a brenda pod jednom kapom Preuzimanjem Budget rent-a-cara od Generalturista Spectator International vlasni ki je ujedinio dva velika brenda jer franĹĄizu za Avis ima ve ĹĄest godina Spectator International nedavno je od Generalturista kupio licenciju Budget rent-a-cara i tako vlasni ki ujedinio dva velika svjetska brenda, Budget i Avis, za koji je nositelj franĹĄize za Hrvatsku i regiju posljednjih ĹĄest godina. Direktor Josip Voronjecki isti e da franĹĄize zbog sigurnosti naplate i orijentiranosti ve inom na strane klijente i u krizi biljeĹže pozitivan rezultat. "Ono ĹĄto je motiviralo Avis rent-a car da na globalnoj razini preuzme Budget vodilo je i nas. NaĹĄ je trĹžiĹĄni udjel takav da je svaki daljnji organski rast obiljeĹžen nizom prepreka. Stoga je najlakĹĄa mogu nost za daljnji rast preuzimanje drugog komparativnog brenda", kaĹže Voronjecki.

Konsolidacija

Budget nudi jednostavnost, cijenu i relativno kratak i neoptere en proces izdavanja vozila, a Avis kao premium brand okrenut je ponajprije prema poslovnim

korisnicima. Kad je rije o daljnoj konsolidaciji rent-a-car trĹžiĹĄta, Voronjecki upozorava da je u nas malo rent-a-car ku a kontinuirano prisutno na trĹžiĹĄtu. "Danas su vaĹžni veli ina, financijska snaga i ĹĄiroka paleta proizvoda. O ekujemo kristalizaciju pravih poslovnih partnera i poslovnih modela", kaĹže Voronjecki. Kako je njihov proizvod u gotovo 85-postotnom dijelu orijentiran na stranu klijentelu, rast turisti kog prometa utje e i na uspjeĹĄnost njihova poslovanja.

Rast turizma

S jedne je strane, kaĹže Voronjecki, rast turizma, a s druge pad realne ekonomije. "NaĹĄ proizvod u segmentu u kojem se orijentira na strane klijente ima kontinuitet i snagu. No, zbog problema u realnom sektoru (ograni ene mogu nosti financiranja, problemi u automreĹži...), ali i zbog nepostojanja jasne orijentacije drĹžave prema turizmu, potraĹžnja e i dalje znatno nadmaĹĄivati ponudu, ĹĄto s jedne strane imponira, a s druge je loĹĄe jer ne moĹžemo pove ati u inke naĹĄe trenuta ne pozicije". D. S.

Zagreb. Hrvatske agencija za poĹĄtu i elektroni ke komunikacije (HAKOM) kaznila je lanove Uprave Hrvatskog telekoma (HT) sa 76.770 kuna jer ta tvrtka nije postupila po rjeĹĄenju HAKOM-a iz kolovoza kojim se HT-u zabranjuje pruĹžanje usluga po cijenama koje odstupaju od onih koje je odobrio HAKOM. Uz to, HT-u je naloĹženo da u roku od osam dana postupi prema

rjeĹĄenju od 26. kolovoza ove godine. HT je, stoji u obrazloĹženju HAKOM-a, nudio, ugovarao i pruĹžao javnu govornu uslugu u nepokretnoj mreĹži po cijenama niĹžim od onih koje je odobrio HAKOM jer je na odobrene cijene davao popuste suprotno na elu nediskriminacije. HT pak navodi da maloprodajne usluge u nepokretnoj javnoj telefonskoj mreĹži nudi prema cjeniku objavljenom na svojoj sluĹžbenoj stranici sukladno zakonu. D. T.

BROJKA

2,5

milijuna eura vrijedan je Phare projekt Razvoja sustava upravljanja opasnim otpadom, iji su rezultati bili podloga za izradu planova sanacije pogona za obradu fosfo-gipsa Tvornice umjetnih gnojiva Petrokemije u Kutini te naftom zaga enog podru ja TVIKa u Kninu

HNB: Prihod od drugom kvarta IPAK SAMO SUNCE I MORE Hrvatska je u drugom tromjese ju ove godine od stranih turista uprihodovala 1,47 milijardi kuna, ĹĄto je ak 22 posto manje nego u rekordnoj 2008. godini. Na mogu i pad prihoda unato rekordnom broju turisti kih dolazaka ove godine upozorava i HNB Iako se elni ljudi Vlade vole pohvaliti statisti kim podacima koji govore da je u 2010. godini zamjetan godiĹĄnji rast broja no enja inozemnih turista u komercijalnom smjeĹĄtaju, podaci Hrvatske narodne banke su neumoljivi i tvrde da su oni troĹĄili znatno manje nego proĹĄle godine. Hrvatska je u drugom tromjese ju ove godine od stranih turista uprihodovala 1,47 milijardi eura, ĹĄto je 7,3 posto manje nego u istom razdoblju lani i ak 22 posto manje nego rekordne 2008. godine. U prvom su polugodiĹĄtu strani turisti donijeli 1,8 milijardi kuna, ili 4,9 posto manje nego u prvom polugodiĹĄtu lani.

Pomo trgovini

"Treba istaknuti da je u prvoj polovici godine prosje na potroĹĄnja stranih posjetitelja bila znatno

niĹža nego u istom razdoblju lani pa bi, ako takva kretanja obiljeĹže i glavnu turisti ku sezonu, iznos prihoda od turizma mogao biti osjetno manji od stopa rasta koje se odnose na fizi ke pokazatelje potraĹžnje za turisti kim uslugama", navodi se u posljednjem broju Biltena HNB-a.

Od rasta posjetitelja uglavnom je koristi imala trgovina na malo, koja biljeĹži rast prometa. U HNB-u su naime oprezni kada se rast trgovine na malo povezuje s promjenama u sustavu poreza na dohodak i ukidanjem poreznog poreza na niĹžu razinu primitka, dodaju i da zamjetan dio prome-

A.T. KEARNEY

ZG Ĺ˝UPANIJA

Zagreb. Konzultantska ku a A.T.Kearney izvijestila je o dvama promaknu ima. Branko Ĺ˝ibret, partner u A.T. Kearneyu i dosad voditelj aktivnosti za Hrvatsku, novi je direktor za JI Europu te voditelj europske prakse A.T. Kearneyja za savjetovanje Vladina sektora. Konzultant Tomislav orak postao je principal i preuzet e vo enje operacija A.T. Kearneya u Hrvatskoj. B.hr

Zagreb. Zagreba ka Ĺžupanija pove at e temeljni ulog u trgova kom druĹĄtvu Distributivni centar za vo e i povr e za 1,5 milijuna kuna, izvjestili su iz Ĺžupanije. Temeljni kapital druĹĄtva po novome iznosi neĹĄto viĹĄe od 8,6 milijuna kuna. Zagreba ka Ĺžupanija osigurala je 6,6 milijuna kuna (75% udjela), Ve-

Ĺ˝ibret direktor za JI Europu

B. Ĺ˝IBRETA na elu A.T. Kearneya u Hrvatskoj zamijenit e T. orak ARHIVA B.HR

Za Distributivni centar za vo e i povr e 1,5 mil. kn

lika Gorica pola milijuna kuna, a Zagreba ki vo njaci 1,6 milijuna kuna. Za projekt izgradnje distributivnog centra za vo e i povr e isho ena je dokumentacija, a u tijeku je postupak javne nabave za izvo a a radova. Centar e obavljati usluge prihvata, skladiĹĄtenja, sortiranja i kalibriranja, pakiranja, fitopatoloĹĄkog nalaza, certificiranja te utovara i otpreme vo a i povr a, a njegovom gradnjom stvaraju se pretpostavke za daljnji razvoj vo arske i povr arske proizvodnje u Ĺžupaniji. H

BROJKA

2567 certifikata kvalitete ISO 9001 izdano je lani u Hrvatskoj, ĹĄto je 11 posto viĹĄe u usporedbi s prethodnom godinom, dok je rast u Europi iznosio 10 posto

traĹže od turizma u Mljekari zaĹĄtitnu cijenu rtalu pao 7,3% 3 kn po litri â&#x20AC;&#x2DC;PRED PROVALIJOMâ&#x20AC;&#x2122;

BROJKE

0,1

posto porastao je u prvom polugodiĹĄtu broj stranih turista, a broj no enja smanjen je 2,3 posto

4,9

posto smanjen je prihod od turizma, pokazuju podaci iz platne bilance

ta u maloprodaji tijekom tre eg tromjese ja ostvaruju strani turisti. Doma im se potroĹĄa ima pla e pak kontinuirano smanjuju, tako da je pitanje kakav e trend potroĹĄnje biti u sljede em razdoblju, a time i izlazak iz recesije.

Pad pla a

"Iako se pla e i dalje smanjuju, to se smanjenje usporilo na godiĹĄnjoj razini u usporedbi s po etkom godine", navode u HNB-u. Kretanje nominalnih bruto pla a u promatranom razdoblju, uz neĹĄto viĹĄu

razinu potroĹĄa kih cijena na godiĹĄnjoj razini, dovelo je do znatnijeg smanjenja realnih pla a u bruto i neto iznosu u gotovo svim djelatnostima. Tako su od travnja do lipnja bruto i neto pla e u prosjeku bile nominalno 0,7 posto manje nego u istom razdoblju proĹĄle godine. Ako se uklju i utjecaj posebnog poreza na pla e, mirovine i druge primitke, prosje na nominalna neto pla a ispla ena tijekom drugog tromjese ja smanjila se na godiĹĄnjoj razini 3,4 posto. Po etak tre eg tromjese ja donio je dalj-

nje usporavanje pada nominalnih bruto pla a, ali i godiĹĄnji rast neto pla a, koji je zabiljeĹžen prvi put ove godine. U srpnju je ukinut poseban porez od 2 posto koji se pla ao na ukupni mjese ni iznos primitka ve i od 3000 kuna, a manji od 6000 kuna, te je prema izra unu DZSa njegov utjecaj na neto pla u iznosio 2,0 posto. U skladu s time neto pla e u srpnju ipak su smanjene 1,2 posto, a u kolovozu pove ane 1,1 posto na godiĹĄnjoj razini. Ante Pavi

ante.pavic@business.hr

Cijena mlijeka u posljednjih se devet mjeseci nije mijenjala, a istodobno je u trgovinama pove ana od 80 lipa do jedne kune, upozorava Hrvatski savez udruga proizvo a a mlijeka Hrvatski savez udruga proizvo a a mlijeka (HSUPM) traĹži pove anje zaĹĄtitne cijene mlijeka na tri kune po litri sa sadaĹĄnjih 2,4 kune. Cijenu mlijeka treba prilagoditi uvjetima proizvodnje, isti u iz te udruge napominju i da je cijena sto ne hrane pove ana viĹĄe od 100 posto.

Njema koj i Francuskoj cijena mlijeka porasla 20-30 posto u proteklih godinu dana, a posljednjih devet mjeseci u Hrvatskoj se nije se mijenjala. Istodobno je cijena mlijeka u trgovinama pove ana od 80 lipa do jedne kune.

Pad proizvodnje

U rujnu ove godine je prikupljeno 7,8 posto manje kravljeg mlijeka nego u istom lanjskom mjesecu, a u odnosu na kolovoz 2010. smanjenje je 5,1 posto, pokazuju podaci DrĹžavnoga zavoda za statistiku. Na godiĹĄnjoj razini smanjena je proizvodnja vrhnja (4,3 poManje proizvo a a sto) i fermentiranih proizvo"DanaĹĄnjom situacijom u pro- da (7,5 posto). U usporedbi s izvodnji mlijeka nismo doĹĄ- prethodnim mjesecom smali pred zid nego pred provali- njenje se biljeĹži u proizvodju, gdje Hrvatska nepovratno nji svih mlije nih proizvoda gubi proizvo a e koji su po- - mlijeka za pi e (8,4 posto), ve avali proizvodnju mlijeka. vrhnja ( 16,5 posto), fermenOd 30.000 proizvo atiranih proizvoda a prije tri godi(16,4 posto), ne danas ih je maslaca 17.000, a pro(9,8 poizvodnja mlisto) i sira BROJKA jeka za pr(15,1%). vih 9 mjeseci Pove anje pala je viĹĄe od proizvod50 milijuna linje u odnotara", navodi se su na rujan u priop enju sa posto manje mlijeka za 2009. biljepi e proizvedeno je u sastanka HSUĹže mlijeko za PM-a. rujnu u usporedbi pi e (7,1 poProizvo as kolovozom sto), maslac i mlijeka navo(9,2 posto) i sir de da je u Italiji, (1 posto). B.hr

8,4

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 10/11/2010

'GOLI I PROMRZLI'

Prosvjedovali u HĹ˝-u zbog zaĹĄtitne odje e

Zagreb. Petstotinjak lanova pet sindikata HĹ˝-a prosvjedovalo je ju er pred Upravom HĹ˝-a i Ministarstvom mora tvrde i da Uprave HĹ˝ Infrastrukture i HĹ˝ Carga ne poĹĄtuju Zakon o zaĹĄtiti na radu i ĹĄtede na zaĹĄtitnoj i sluĹžbenoj odje i i obu i. Time su, tvrde sindikalci, preko le a radnika u dvije godine uĹĄte-

djeli 50 milijuna kuna. Ministar BoĹžidar Kalmeta obe ao je Ĺželjezni arima koji su doĹĄli prosvjedovati pred njegovo ministarstvo da e se hitno rijeĹĄiti njihovi zahtjevi za nabavu zaĹĄtitne odje e i obu e i rjeĹĄavanje problema grijanja u zimskom razdoblju. PodrĹžao je zahtjeve da se radnicima hitno nabavi zaĹĄtitna odje a i obu a i osigura grijanje u sluĹžbenim i radnim prostorima, te je obe ao da e se danas sastati s Upravama HĹ˝ Infrastrukture i HĹ˝ Carga i traĹžiti od njih da svaki dan

razgovaraju sa sindikalcima dok se to ne rijeĹĄi. Sindikati su zadovoljni Kalmetinim obe anjem te e, ako se dogovoreno ispuni, odustati od novih prosvjeda. Nakon prosvjeda priop enjem su se oglasile i Uprave HĹ˝ Holdinga, HĹ˝ Infrastrukture i HĹ˝ Carga ustvrdivĹĄi kako je "u postupku nabava odje e i obu e koja dijelu radnika nije u potpunosti osigurana u rokovima propisanim Pravilnikom, a obveze HĹ˝ Infrastrukture i HĹ˝ Carga bit e ispunjene bez obzira na prosvjede". H

MINISTAR BoĹžidar Kalmeta obe ao pomo Ĺželjezni arima SNIMIO HRVOJE DOMINI

Gastarbajteri nam u 2010. ĹĄalju 1,55 milijardi dolara MIGRACIJA Transferi hrvatskih emigranata iz inozemstva u Hrvatsku ove e godine biti 4,7 posto ve i od lanjskih 1,48 milijardi dolara, procjenjuje Svjetska banka. Pritom su 544 mil. transferi emigranata s trajnim boraviĹĄtem u inozemstvu Emigranti e iz inozemstva u Hrvatsku ove godine poslati ukupno 1,55 milijardi dolara, ĹĄto je 4,7 posto viĹĄe nego lani, procjenjuje Svjetska banka u najnovijem izvjeĹĄ u o migrantima i njihovim transferima u zemlje podrijetla. Prema podacima Svjet-

Transferi emigranata iz Hrvatske i u Hrvatsku 2010. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. procjena

Iz inozemstva 1.085 u Hrvatsku Transferi radnika 797 (trajno boraviĹĄte u inozemstvu) Naknada zaposlenima (bez trajnog boraviĹĄta 247 u inozemstvu) Ostali transferi Iz Hrvatske u inozemstvo

1.222

1.234

1.394

1.602

1.476

1.545

851

845

689

611

664

544

333

359

510

724

880

870

274

116

u milijunima dolara

Izvor: Svjetska banka

ske banke, proĹĄle su godine hrvatski 'gastarbajteri' u domovinu poslali 1,48 milijardi dolara. Od tog se iznosa 870 milijuna dolara odnosi na isplatu pla a sezonskim radnicima odnosno kratkoro no zaposlenima u inozemstvu te na primanja onih iz pograni nih krajeva koji su zaposleni u susjednim drĹžavama. Ukupno 544 milijuna dolara svojim su obiteljima pak poslali oni s trajnim boraviĹĄtem u inozemstvu, a preostalih 62 milijuna dolara odnosi se na druge oblike transfera. Prema podacima od 2003. godine, najve i iznos koji su gastarbajteri poslali ku i zabiljeĹžen je 2008. godine - ak 1,6 milijardi dolara.

Odljev mozgova

Broj hrvatskih emigranata ove je godine dosegnuo 759,9 tisu a, ĹĄto odgovara 17,1 posto ukupne populacije, na-

vodi Svjetska banka. Pritom su najvaĹžnije destinacije emigranata redom Njema ka, Australija, SAD, Kanada, Francuska, Italija, Ĺ vicarska, Slovenija i BiH. Ina e, prema podacima Svjetske banke iz 2000. godine, od ukupnog broja emigranata njih 24,1 posto bilo je visoko obrazovano. Svjetska banka navodi i podatke iz ovogodiĹĄnjeg

BROJKE

759,9 tisu a emigranata iz Hrvatske boravi u inozemstvu

699,9 tisu a imigranata iz drugih zemalja boravi u Hrvatskoj

istraĹživanja o migraciji lije nika prema kojem je emigriralo 6,3 posto lije nika obrazovanih u Hrvatskoj. S druge strane, u Hrvatskoj boravi, kako navodi Svjetska banka, 699,9 tisu a imigranata, a ve ina ih dolazi, redom, iz BiH, Slovenije, Makedonije, Njema ke, Italije, Austrije, SAD-a, Australije, Ĺ vicarske i Kanade. Njihovi transferi iz Hrvatske u inozemstvo lani su pak dosegnuli samo 99 milijuna dolara, a od 2003. najve i je iznos zabiljeĹžen 2006. godine - ak 274 milijuna dolara.

Globalni rast

Svjetska banka procjenjuje kako bi ove godine, na globalnoj razini, emigranti mogli svojim obiteljima poslati 440 milijardi dolara. Transferi u zemlje u razvoju - me u koje Svjetska banka viĹĄe ne ubraja Hrvatsku - ove bi go-

dine mogli dosegnuti 325 milijardi dolara u usporedbi sa 307 milijardi dolara koliko su transferi iznosili proĹĄle godine, nakon recesijskog pada 5,5 posto. No, zahvaljuju i globalnom oporavku, ukupni iznos transfera u zemlje u razvoju, procjenjuje Svjetska banka, mogao bi u dvije godine dosegnuti 370 milijuna dolara. Najve i iznos transfera emigranata slijeva se u Indiju (55 milijardi dolara), Kinu (51 milijarda), Mek siko (23 milijarde) i Filipine (21 milijarda dolara), a transferi su najvaĹžniji za TadĹžikistan, gdje doseĹžu 35 posto BDP-a. Slijede Tonga (28% BDP-a), Lesoto (25% BDPa) te Moldavija i Nepal (23% BDP-a). Emigrantima najprivla nije zemlje su pak SAD, Rusija, Njema ka, Saudijska Arabija i Kanada. Petra Buli

IT i tehnologija Srijeda 10/11/2010

TRŽIŠTE SOFTVERA

Tvrtke su vrlo oprezne pri nabavi novog softvera

GADGET AWARDS 2010. > softver > trendovi

14-15 business.hr Srijeda 10/11/2010

HTC proglaĹĄen tehnoloĹĄkim brendom godine HTC je proglaĹĄen tehnoloĹĄkim brendom godine na prestiĹžnoj dodjeli Gadget Awards 2010. koju organizira ugledni asopis za tehnologiju T3. Pobjedu su mu donijeli glasovi viĹĄe od tri etvrtine milijunskog itateljstva T3 magazina, a u Ĺžiriju su se naĹĄli tehnoloĹĄki stru njaci

iz Sky Newsa, MSN-a, The Telegrapha, TechRadara i T3. Nagrada slavi inovativne, a pritom funkcionalne, uo ljive i dizajnom privla ne "gadgete" u tehnologiji koji su se na trĹžiĹĄtu pojavili u posljednjih 12 mjeseci. HTC je na tom natjecanju ve drugu godinu zaredom osvojio nagradu "Telefon godine". HTC Desire baziran na Android sustavu proglaĹĄen je najboljim telefonom u ovoj godini, a proĹĄle je godine na istom natjecanju prestiĹžnu nagradu osvojio HTC Hero. Ĺ˝iri je prepoznao jednostavnost i funkcionalnost

dizajna kombiniranog sa ĹĄiroko priznatim doĹživljajem HTC Sense tehnologije. "HTC tehnologija nije osvojila prvu nagradu samo zbog snaĹžnih karakteristika pametnih telefona. Odlu nost, ali i skromnost koje prate HTC brend oduĹĄevila je i mene i naĹĄe itatelje. Upravo te dvije kvalitete omogu ile su kompaniji HTC da u samo dvije godine od nepoznatog proizvo a a postane svjetski priznat prvak. Odli ne karakteristike u inile su HTC brend

pobjednikom koji to zaista zasluĹžuje", rekao je glavni urednik T3 asopisa Luke Peters.

Poja an oprez pri na TRĹ˝IĹ TE SOFTVERA U EU smanjio se broj informati kih projekata, a u reduciranju troĹĄkova prvi su stradali freelanceri i manje informati ke tvrtke koje nude outsourcing usluge, jer su tvrtke krajnji korisnici uvale stalno zaposlene i otpuĹĄtale ljude iz projekata gdje im je bilo najjednostavnije

T VEDRAN BRNIÂťEVI , lan Uprave Ekobita ARHIVA BUSINESS.HR

rĹžiĹĄte razvoja softvera u Hrvatskoj dijeli sudbinu cjelokupnoga gospodarstva odnosno oteĹžane uvjete poslovanja zbog posljedica recesije. Budu i da su ulaganja u primjerice obrazovanje zaposlenika ili u informati ku opremu u najĹĄirem smislu prva na udaru rezanja troĹĄkova, stradaju viĹĄe u odnosu na ukupan postotak smanjenja, smatra Vedran Brni evi , lan Uprave Ekobita. "S jedne strane takav je na in razmiĹĄljanja razumljiv jer su opisane redukcije troĹĄkova kratkoro no najjednostavnije. S druge strane potrebno je i u kontekstu smanjenja volumena na i ravnoteĹžu kako se dugoro no smanjenim investiranjem u IT ne bi ugrozila konkurentnost tvrtke",

isti e Brni evi . Kako Ekobit ima dugoro na partnerstva s nekoliko klijenata u Njema koj, Ĺ vicarskoj i Belgiji, ve u jesen 2008. u tvrtki su postali zabrinuti za poslovanje. Vrhunac loĹĄe atmosfere bio je u prvim mjesecima 2009., kada su u mnogim zemljama EU, osobito u autoindustriji i s njom povezanim kompanijama, radnici masovno odlazili na ekanje ili radili skra eno radno vrijeme.

Prijelomna odluka

"I mi smo u tom razdoblju osje ali troĹĄkovni pritisak dijela naĹĄih inozemnih klijenata - bilo u smislu privremenog smanjenja dogovorenih cijena, bilo u smanjenju opsega ili prekidu financiranja nekih projekata. Gledano iz danaĹĄnje perspektive, prijelo-

Stiže Toshibin Folio Rat malim prijenosnim ra unalima smještenim samo u zaslonu pokazao je sve mogu nosti uspjeha Applea, a nakon niza ure aja na hrvatsko tržište uskoro stiže i Toshibin Folio 100. Njega je taj tehnološki div prezentirao na nedavno održanom sajmu potroša ke elektronike IFA. Toshiba Folio 100 sadrži zaslon osjetljiv na dodir dijagonale 10,1 in ,

procesor Nvidia® TegraTM 2, pokre e ga Android u verziji 2.2, a tanašan je samo 14 milimetara i teži 760 grama. Zanimljiv je podatak da standardno dolazi s podrškom za Flash. S obzirom na to da je rije o ure aju koji pokre e Android, korisnicima je omogu en pristup aplikacijama i dodatnim sadržajima preko Android Marketa.

No Toshiba je na njega ugurala i vlastiti Toshiba Market Place. Kao i kod drugih sli nih on-line du ana, vidjet emo ho e li korisnici mo i kupovati u tom du anu. Upravo nemogu nost pristupanja on-line du anima putem pametnih telefona i malih prijenosnih ra unala njihovi korisnici smatraju velikom manom tih ure aja. Naime, mnogi bi korisnici željeli kupovati aplikacije, ali im je to jednostavno onemogu eno.

ARHIVA BUSINESS.HR

TABLETI

nabavi softvera mni trenutak bila je odluka njema ke vlade u prolje e 2009. da subvencionira nabavu novih automobila. Time se najprije pokrenula autoindustrija pa sve s njom povezane, a nekako i op a poslovna atmosfera. U sljede im mjesecima dobre gospodarske vijesti u EU po ele su postupno zamjenjivati loše pa se op e raspoloženje po elo popravljati, a time i spremnost na ulaganja u nove softverske proizvode", isti e Brni evi .

Nestašica kadra

U Hrvatskoj je "ulaz u krizu" ili barem svijest o tome bila pomaknuta za otprilike godinu dana, tvrdi Brni evi . Kao što se vidi iz dostupnih gospodarskih pokazatelja, tek se približavamo dnu krivulje ili smo na po etku dugog puta postupna oporavka. Zbog svega toga Ekobitu je 2009. bila prva godina u sedamnaestogodišnjoj povijesti u kojoj nije ostvaren rast prihoda u odnosu na prethodnu. No u 2010., prije svega zbog oporavka izvoznih tržišta, tvrtka e nadoknaditi 'posrtaj' iz 2009. te još porasti u odnosu na dosad rekordnu 2008. godinu, objašnjava Brni evi . Budu i da se u EU op enito smanjio broj financiranih informati kih projekata, u procesu redukcije troškova prvi su 'stradali' freelanceri i manje infor-

mati ke tvrtke koje nude outsourcing usluge, jer su tvrtke krajnji korisnici uvale stalno zaposlene i otpuštale ljude iz projekata odnosno tamo gdje im je bilo najjednostavnije. "Zbog toga su pale cijene OGLAS

rada i pove ala se dostupnost inženjera freelancera, a krajnjim je klijentima pala motivacija da traže usluge u drugim zemljama. Me utim, možemo re i da je u me uvremenu taj trend polako nestao i da je ponov-

no na obzoru dobra, stara nestašica stru nog IT kadra u zapadnim zemljama. Neovisno o tome, kvaliteta se prepoznaje pa Ekobit ve godinama sudjeluje u razvoju kriti nih poslovnih rješenja za strane partnere

- poput sustava za obradu pla a ili prijavu poreza. Potonje rješenje godišnje prodajemo u stotinama tisu a primjeraka",zaklju uje Brni evi . Dražen Tomi

drazen.tomic@business.hr

FOTOGRAFIJA

Photoshop na pametnim telefonima i tabletima > softver > trendovi

16 business.hr Srijeda 10/11/2010

Rast tržišta pametnih telefona s velikim zaslonima osjetljivim na dodir i boom prodaje tableta u ovoj godini prisilili su velike proizvo a e softvera da svoje mo ne aplikacije prilagode tim ure ajima koji polako, ali sigurno kod mnogih korisnika istiskuju prijenosna ra unala. Tako se i Adobe

odlu io predstaviti novi koncept svojih aplikacija koje omogu uju obradu fotografija na tabletima putem su elja osjetljivog na dodir. Iako još nije blizu izdavanju Photoshopa za iPad ili ure aje temeljene na Androidu, Adobe je demonstrirao neke od tehnologija namijenjenih tablet ra unalima

na kojima tvrtka trenuta no radi. Tako su stru njaci predstavili mogu nost upravljanja aplikacijom smještenom na "obi nom" ra unalu putem tableta ili pametnog mobilnog telefona. Naime, u Adobeu isti u kako rade na razvoju u nekoliko smjerova, odnosno samostalnoj aplikaciji za tablete, kao i dodacima za aplikacije u Creative Suiteu poput Photoshopa na ure ajima kao što

su tableti i mobilni telefoni. Te promjene u konceptualnom razvoju aplikacija jako su važne jer dokazuju da se kompanije moraju prilagoditi novim tržišnim uvjetima i promjenama navika korisnika.

Sezona elektri nih bicikla

Snaga baterije

Klju na komponenta elektri nog bicikla, kao i kod elektri nih automobila, jest baterija, a vrhunac ponude su one litij-ionske ili litij-manganske. LiFePO4 baterije su relativno nove na tržištu, imaju dug vijek trajanja i ve u proizvodnju struje iako su nešto teže. Sa 24 do 36 volti i 10 amper sati kapaciteta punjenja može se prije i udaljenosti od 50 ili više kilometara. Najbolje baterije mogu posti i do 80 ili 90 kilometara zahvaljuju i obnovi energije pri ko enju i vožnji nizbrdo, koja može nadoknaditi ak 20

posto punjenja akumulatora. Elektroni ko upravljanje raspore uje elektri nu energiju u skladu sa stvarnom snagom okretanja pedala i podrška se može postaviti na razne razine, od 25 do 300 posto. Me utim, navedene udaljenosti su relativne i mogu se osjetno smanjiti kao posljedica iznadprosje ne težine, ispodprosje ne temperature ili strmih staza. Novi bicikli imaju i loše strane, a ponajprije je to težina. S baterijom i elektri nim motorom ti brzi bicikli mogu lako težiti i 20 kilograma, što se možda ne primijeti u vožnji, ali toga ete postati svjesni im ga pokušate podi i. Loša je strana i cijena jer elektri ni bicikli stoje od 1500 do 2500 eura ili više za vrhunske modele. Za taj novac možete kupiti elektri ni skuter.

Bez štetnih plinova

Austrijski proizvo a motocikala KTM je krajem 2008. predstavio prototip elektri nog motocikla za motokros, koji je razvijen u suradnji s Austrijskim institutom za tehnologiju (AIT), a rije je o motociklu bez emisije štetnih plinova.

Na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama održanoj u Kopenhagenu znanstvenici s instituta MIT (Massachusetts Institute of Technology) iz Massachusettsa predstavili su bicikl s novom vrstom sustava za obnavljanje energije inspiriranog Formulom 1. Zadnji kota sadrži sve potrebne komponente za pretvaranje bicikl u pametni - akumulator, elektri ni motor i elektri no upravljanje. Kers je engleski akronim za sustav obnavljanja kineti ke energije (Kinetic Energy Recovery System), koji pretvara energiju oslobo enu pri ko enju u elektri nu energiju, a ona se pohranjuje u akumulator. "Kopenhagenski kota " kontrolira se pametnim telefonom smještenim na upravlja u, a njime se mogu mijenjati brzine, prilagoditi stupanj podrške ili zaklju ati bicikl. Ima i senzore koji omogu uju bilježenje raznih podataka, kao što su zaga enost zraka uglji nim dioksidom i dušikovim oksidima, buka, relativna vlažnost zraka i temperatura. Gorden Knezovi gorden.knezovic@business.hr

ARHIVA BUSINESS.HR

rošle je godine prodano 5000 elektri nih bicikala, a ove se godine u toj industriji o ekuje golema stopa rasta - prodaja ak 20.000 elektri nih bicikla. Elektri ni bicikl postaje novi trend, a svi koji su ga ikada vozili razumiju zašto. Zbog fenomenalne po etne brzine i opuštenog sprinta velikom brzinom poznata vožnja bicikla može biti nevjerojatno zabavna i gotovo bez kapi znoja, tvrde svi oni koji su isprobali elektri ne bicikle.

ARHIVA BUSINESS.HR

JEDNOSTAVNOST KORIŠTENJA Na elektri nim biciklima motor se aktivira isklju ivo okretanjem pedala i služi samo kako bi biciklistu pomogao u po etku vožnje, tijekom ubrzanja ili vožnje uzbrdo

doga aji 17

business.hr Srijeda 10/11/2010

regija/svijet

Merkel prozvala Kinu i SAD zbog protekcionizma TRGOVINA Njema ka kancelarka Angela Merkel zabrinuta je zbog necarinskih barijera trgovini kojima se otežava pristup tržištu, poput onih koje je nedavno donio ameri ki Kongres, te smatra kako Kinu treba uvjeriti da uspostavi pošteniju razinu te aja

ajve a prijetnja globalnoj ekonomiji je povratak trgovinskom protekcionizmu, poru ila je njema ka kancelarka Angela Merkel u intervjuu za Financial Times. Merkel je govorila uo i sastanka na vrhu skupine G 20, a njezini komentari odnose se prije svega na Kinu koju, kako je rekla, treba " injenicama i mjerilima" uvjeriti da uspostavi pošteniju razinu te aja svoje valute umjesto da je se i dalje napada zbog manipuliranja te ajem kako bi pospješila svoj izvoz.

Nova runda u WTO-u

Te aj bi trebao odražavati stvarnu snagu ekonomije neke zemlje, smatra njema ka kancelarka, ujedno odbacuju i ameri ke prijedloge da se uvedu gornje granice trgovinskoga sufi-

cita koje neka zemlja može imati. I sama je Njema ka, koja ima izrazito izvozno orijentirano gospodarstvo, esto napadana zbog suficita u vanjsko-trgovinskoj razmjeni. "Nije rije samo o te aju, ve i o konkurentnosti gospodarstva", kazala je Merkel za Financial Times te istaknula kako je zabrinuta zbog raznih necarinskih barijera trgovini kojima se otežava pristup tržištu, posebice ameri kom iji je Kongres nedavno donio restriktivne mjere. Merkel je pozvala na novu rundu pregovora o liberalizaciji svjetske trgovine unutar Svjetske trgovinske organizacije (WTO) dodaju i kako se o tome ve dugo razgovara te kako postoji prilika da se 2011. godine to pitanje napokon privede kraju. "Najve a nam je prijetnja protekcionizam i još

uvijek nismo poduzeli dovoljno kako bismo uspostavili istinski slobodnu trgovinu. Postoji nešto što možemo u initi, a to je dovršiti pregovore u Dohi, što smatram svojim prioritetom", rekla je njema ka kancelarka. Ipak, bila je oprezna u kritici SAD-a i Kine brane i napore koje je poduzela skupina G20 kako bi sprije ila da svjetsko gospodarstvo krene duljom silaznom putanjom.

Rekordan suficit

Govore i o stvaranju novih mehanizama koji bi sprije ili ponavljanje financijske krize, Merkel je rekla da e ako sve države lanice prihvate pravila iz Basela to "biti snažan novi mehanizam za prevenciju krize". Podsjetimo, tzv. Basel III

ANGELA MERKEL, njema ka kancelarka, u intervjuu za Financial Times odbacila je ameri ke prijedloge da se uvedu gornje granice trgovinskog suficita koje neka zemlja može imati ARHIVA BUSINESS.HR

standardi me u ostalim predvi aju pove anje temeljnog kapitala banaka i druge zaštitne mjere koje bi osigurale da omjer kapitala i ukupne imovine banaka ne bude niži od sedam posto. Njema ka je ina e u rujnu zabilježila rekordan suficit vanjsko-trgovinske

razmjene od ak 15,6 milijardi eura - koliko je više izvezla robe i usluga nego što ih je uvezla, ali žele da se taj deficit ne promatra odvojeno od zajedni ke europske trgovinske bilance uz argument kako je rije o jedinstvenom tržištu. Igor Medi

igor.medic@business.hr

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 10/11 /2010

273 MIL. KN I 18 MIL.

Velika potražnja za trezorcima

U utorak je održana još jedna aukcija trezorskih zapisa na kojoj je Ministarstvo financija pod upravlja kom palicom Ivana Šukera prodalo 273 milijuna kuna i 18,038 milijuna eura. Planirani iznos kunskog izdanja bio je 150 milijuna, a emisija je kasnije uve ana na 273 milijuna kuna i cjelokupno je izdanje prodano s rokom dospije a 364

KAMO SE SKRITI

Novi rekord zlata na 1415 dolara

Zabrinutost zbog fiskalnih problema eurozone, rasplamsavanje valutnih napetosti i pri e o novom zlatnom standardu natjerali su ulaga e da se okrenu zlatu Negativna korelacija dolara i zlata donedavno je bila tradicija u koju su se ulaga i mogli pouzdati - ako bi vrijednost dolara u odnosu na neku drugu valutu rasla, cijena zlata izražena u dolarima bi padala i obrnuto.

Bez korelacije s dolarom

No posljednjih dana svjedo imo druk ijoj pojavi - zlato je probilo novi rekord od 1400 dolara po unci, dok je vrijednost dolara rasla. I dok neke analiti are obuzima nervoza, ostali smatraju da bi kidanje spone zlata i dolara moglo signalizirati spremnost tržišta za napuštanje te tradicije. Kako Financial Times piše, brokeri e biti svjesni da je me uovisnosti dolara i zlata došao kraj kad se i dionice otrgnu makinacijama s dola-

dana. Najviša ponu ena cijena bila je 96,349 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa po kamatnoj stopi 3,80 posto. Najniža pak cijena iznosila je 95,898 kuna, a kamata 4,29 posto. Sukladno tome, ostvarena jedinstvena prodajna cijena iznosila je 95,210 kuna, a kamatna stopa bila je 3,95 posto. Pritom je udjel nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio 60,44 posto. Ukupan iznos upisanih tre-

zorskih zapisa dosegnuo je 11,9 milijardi kuna. Od toga su 472 milijuna kuna upisana na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisana su 832 milijuna, a na rok od 364 dana 10,546 milijardi. Na rok od 728 dana upisane su 2,653 milijarde kuna. Na aukciji trezorskih zapisa izraženih u eurima, a plativim u kunama, planirani iznos izdanja bio je 20 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije bio 18,038 milijuna eura. Na aukciji u eurima upisa-

ni su zapisi s rokom dospije a 364 dana u iznosu od 18,023 milijuna, dok je ukupan iznos pristiglih ponuda bio 23,038 milijuna eura. Ostvarena je jedinstvena prodajna cijena od 97,190 eura, dok je kamatna stopa bila 2,90 posto. Pritom je udjel nebankarskog sektora u emisiji iznosio 2,98 posto. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa izraženih u eurima s rokom dospije a 364 dana bio je 1,223 milijarde eura. B.hr

Kina postrožuj za dotok strano

rom. Zabrinutost zbog fiskalnih problema eurozone, rasplamsavanje valutnih napetosti i pri e o novom zlatnom standardu natjerali su ulaga e da se okrenu zlatu, ija je cijena u utorak premašila 1415 dolara po unci.

Svi ekaju G20

Predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick po etkom je tjedna naime pozvao vode a svjetska gospodarstva na primjenu modificiranog zlatnog standarda kao polazišta kretanja valutnih te ajeva u globalnom monetarnom sustavu, napominju i kako bi zlato trebalo biti referentna to ka u odnosu na tržišna o ekivanja vezana uz inflaciju, deflaciju i budu a kretanja te aja. Zoellickov istup prethodi sastanku G20 koji e se krajem tjedna održati u Seulu, na kojem se o ekuju daljnje rasprave o kineskom manipuliranju te ajem i ameri koj monetarnoj politici. Biljana Star i

ZAŠTITA OD DOLARA Zbog najvišeg te aja juana u odnosu na dolar u pet godina kineska vlada odlu ila je nametnuti nova pravila za trgovanje stranim valutama kako bi zaštitila stopu rasta Kina namjerava prisiliti svoje banke da drže više stranoga novca i poja aju revizije prilikom prikupljanja deviza kako bi sprije ila pritiske za ja anjem nacionalne valute juana renmimbija. To bi trebala omogu iti nova pravila za trgovanje valutama kao i uvo enje kvota menadžmentima banaka za posu ivanje stranog novca, prenosi Bloomberg.

Navedene mjere potaknula je zapravo ameri ka centralna banka FED, koja je odlu ila upumpati 600 milijardi dolara u gospodarstvo otkupom dolarskih obveznica i tako potaknula zabrinutost da e do i do odljeva kapitala u zemlje u razvoju. Kineska je valuta na najve oj razini u odnosu na dolar u posljednjih pet godina, i to upravo uo i summita lidera

skupine zemalja G 20 u Seulu na kojemu e se raspravljati o valutarnim rizicima i fluktuacijama.

Juan e ipak rasti

Kineski bankarski analiti ari smatraju da e nov ani fondovi zbog FED-ova poteza pohrliti u Kinu te kako je potez tamošnjih vlasti nastojanje da se sprije i pritisak na juan. Te aj kineske

BANKE

Dobit ve a samo za Hypo i RBA

Najve u dobit u prvih devet mjeseci ostvarila je Zagreba ka banka (1,04 milijarde kuna), a slijede PBZ (689,5 milijuna kuna) i Erste (569,3 mil. kn), objavio je HNB. Najve i gubitak imale su pak Banka Kovanica (-37,6 mil. kuna) i Croatia banka (-25,2 mil. kuna). Rast dobiti ostvarili su samo Hypo (17,6%, na 244 milijuna kuna) i RBA (11%, na 433,8

milijuna kuna), ali zadovoljni mogu biti i u Banco Popolare koja je nakon lanjskog gubitka ostvarila dobit od 11,96 milijuna kuna i HPB-u (dobit od 59,97 milijuna kuna nakon gubitka lani 245,47 milijuna kuna). Sve ostale banke zabilježile su pogoršanje financijskog rezultata — uz izuzetak Veneto banke koja je gubitak prepolovila na 12,27 milijuna kuna. Najve i pad dobiti je, gledano u apsolutnim brojkama, zabilježila Zaba: dobit joj je pala 24 posto ili za 330,4 milijuna kuna. P. B.

POLJOPRIVREDA

Srbija ostvarila 750 milijuna dolara suficita "Srbija je u prvih devet mjeseci ove godine u poljoprivrednom sektoru ostvarila 750 milijuna ameri kih dolara suficita, što je 100 milijuna dolara više nego lani", kazao je u utorak Miloš Milovanovi , pomo nik srpskog ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, pozivaju i se na najnovije vanjskotrgovinske

statisti ke podatke. Podsjetio je da je Srbija u prošloj godini zabilježila rekordan vanjskotrgovinski suficit kada je u pitanju poljoprivreda. Tako er je istaknuo da je do kraja ove kalendarske godine realno o ekivati ubrzavanje vanjskotrgovinskih tokova srpske poljoprivrede odnosno ja u aktivnost izvoznika i uvoznika u zemlji. Hrvatska je u prošloj godini ostvarila deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti 879 milijuna dolara. A. Pa.

BROJKA

879

milijuna dolara iznosio je prošle godine hrvatski deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih proizvoda

žuje uvjete Minus Željezare 58,33 mil. kn nog novca AGONIJA U SPLITU SE NASTAVLJA

Ove je godine u devet mjeseci Željezara Split napravila minus od 58,33 milijuna kuna, 26,72 posto manji od gubitka ostvarenog u devet mjeseci 2009., pokazuju podaci objavljeni na Zagreba koj burzi.

I dalje traju vlasni ke prepirke izme u poljskog OGLAS

ZHU GUANGYAO, zamjenik kineskog ministra financija, upozorio je da e 600 milijardi dolara, koliko e FED ispustiti, izazvati poplavu novca na tržišta u razvoju ARHIVA BUSINESS.HR

valute porastao je 0,51 posto, na 6440 za jedan dolar, što je ukupno ja anje 2,7 posto u ovoj godini. Odluku ameri ke centralne banke kritizirale su i Kina i Njema ka tvrde i kako e to oslabjeti dolar te poja ati dotok špekulativnog kapitala u zemlje u razvoju. Dai Xianglong, bivši guverner kineske centralne banke, rekao je kako svijet treba stabilan dolar te kako FED tim potezom dovodi u pitanje polagani globalni oporavak iz recesije kako bi pomogao oporavku ameri koga gospodarstva. Sa-

dašnji guverner Zhou Xiaochuan rekao je pak kako je svrha tog poteza "otežavanje dotoka sumnjiva novca" u tu zemlju. Kinezi tako er tvrde da bi tržišta zemalja u razvoju mogao "šokirati" iznenadni dotok velikih koli ina špekulativnoga kapitala sa Zapada. Me utim, pojedini analiti ari u Kini smatraju da aprecijaciju juana ne e sprije iti ni ove mjere zbog spomenutog poteza FEDa, ali i injenice da kinesko gospodarstvo raste brže od ameri kog. Igor Medi

Zlomrexa, Hrvatskog fonda za privatizaciju i engleskog fonda Carlson. Ra un Željezare i dalje je u blokadi, a zaposlenici ne rade, nego su na pla enom dopustu. Ove je godine u devet mjeseci tvrtka ostvarila ukupan prihod od 8,6 milijuna kuna, 80 posto manji od ostvarenog u istom

prošlogodišnjem razdoblju, a 45,64 posto pali su i ukupni rashodi Željezare Split te su iznosili 66,94 milijuna kuna. Prihodi od prodaje u devet mjeseci ove godine iznosili su samo pet milijuna kuna, što je 14,54 posto prihoda koji su ostvareni u istom razdoblju prošle godine. B.hr

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

www.hita.hr

Izvor: ZSE Oznaka

Najniža

Najviša

Zadnja

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

365 dana Najniža Najviša

268.84

269.96

269.85

0.13%

44,151

11,894,880.71

22,097.62

253.10

17.00

20.89

18.87

-10.10%

106,702

2,004,796.17

141.53

17.00

50.00

Belje

62.00

64.49

63.01

1.32%

16,036

1,010,480.05

517.66

54.00

108.00

332.84

245.00

255.00

248.49

-2.86%

3,225

793,598.42

569.99

245.00

394.96

1,230.01

1,270.00

1,250.00

-1.18%

594

744,055.79

1,664.56

1,230.01

1,777.00

Uljanik plovidba

566.10

570.01

570.00

0.00%

1,146

652,860.55

330.60

533.13

736.00

Privredna banka Zagreb

493.00

495.00

0.00%

1,230

607,530.00

9,442.01

461.06

622.00

Adris grupa

269.18

271.00

270.50

-0.18%

2,072

559,450.97

1,835.01

242.21

318.99

AD plastik

105.00

109.07

108.27

1.19%

5,208

555,723.74

454.69

70.18

115.79

Ina-industrija nafte d.d.

1,781.00

1,800.00

1,795.00

-0.77%

307

550,623.12

17,950.00

1,550.00

1,940.00

Institut gra evinarstva hrvatske

1,340.00

1,425.19

1,365.00

-4.15%

376

512,983.67

216.46

1,340.00

3,526.00

Croatia osiguranje d.d.

5,075.00

5,120.00

0.89%

358,355.00

1,574.90

4,502.00

5,948.87

Ledo

5,425.00

5,550.00

2.30%

346,290.07

1,221.94

5,220.00

7,679.00

Atlantska plovidba d.d.

762.03

779.00

768.00

-1.40%

443

340,124.42

1,071.76

723.23

1,133.90

Kon ar - elektroindustrija

488.01

491.00

488.02

0.62%

657

321,945.48

1,255.25

421.00

517.00

Viro tvornica še era d.d.

300.00

302.20

300.02

-2.14%

986

296,163.47

416.03

290.00

431.00

Atlantic grupa

814.00

815.00

814.00

-0.12%

355

289,159.75

2,714.12

624.15

829.99

Petrokemija

150.00

155.00

2.62%

1,812

274,164.83

517.87

105.50

184.73

Podravka prehrambena industrija, d.d.

278.19

280.00

279.99

-0.93%

854

238,683.74

1,517.55

240.00

400.00

Jadranski naftovod

2,616.00

2,620.00

2,616.00

-0.15%

198,925.36

1,943.29

2,332.01

3,322.98

Zagreba ka banka

216.20

218.00

0.46%

874

189,404.91

13,962.55

200.00

280.00

Jadroplov d.d.

140.75

143.16

143.14

-0.10%

1,326

188,811.76

234.27

124.01

205.99

31.51

32.23

31.51

-3.34%

4,345

138,507.62

235.29

28.70

47.32

3,275.01

3,300.00

-1.49%

131,400.24

346.50

2,107.10

3,799.21

101.00

1.00%

1,177

118,877.00

92.82

93.60

120.06

8.04

8.70

8.35

-4.02%

12,372

102,879.61

22.56

8.04

29.01

1,013.00

1,030.02

1,013.00

-2.60%

86,320.65

191.92

949.03

2,020.00

Ericsson Nikola Tesla,

Dom holding akove ki mlinovi Slatinska banka Fima validus Tehnika Kraš, prehrambena industrija

411.01

425.00

-1.16%

196

83,116.06

583.79

250.05

497.02

Jadransko osiguranje

2,800.00

7.32%

70,000.00

350.00

2,300.00

3,350.00

Plava laguna

1,400.00

1.30%

50,400.00

764.85

1,206.77

1,700.00

22.50

22.61

22.60

1.30%

1,772

39,983.43

7.46

20.08

109.19

706.02

707.52

706.50

-6.30%

31,788.40

301.80

700.05

944.00

3,251.00

3,300.00

3,251.00

0.03%

29,461.00

325.94

2,851.00

5,490.00

Hidroelektra niskogradnja

135.01

141.98

0.65%

198

27,691.93

88.58

135.01

289.99

Tisak

161.11

163.54

161.11

-2.36%

149

24,284.72

384.50

161.00

336.00

Konzum

169.00

173.00

2.37%

140

24,145.00

3,927.59

143.00

207.51

Luka Rijeka

180.80

185.00

180.80

0.06%

112

20,263.80

1,081.27

162.00

220.21

Adris grupa

305.00

0.00%

18,300.00

2,932.85

271.89

373.00

76.95

88.50

80.00

-6.43%

224

18,143.94

323.36

70.07

150.96

164.83

169.99

0.47%

106

17,810.69

462.37

55.95

245.00

2,480.23

2,481.10

2,480.23

-0.51%

17,363.79

750.62

1,413.01

2,890.00

HG Spot Franck prehrambena industrija,

Zvijezda

DIOKI d.d SN holding Liburnia riviera hoteli Kon ar Montmontaža Magma d.d.

1,000.00

1,020.68

-2.69%

17,227.78

31.35

1,000.00

2,198.00

13,899.00

6.14%

13,899.00

111.58

9,301.00

15,000.00

45.00

45.05

45.00

-0.02%

281

12,650.83

219.34

45.00

69.90

400.00

0.00%

12,000.00

267.50

400.00

490.00

Maistra

61.16

61.18

61.16

0.02%

180

11,009.20

669.36

61.00

77.00

uro akovi holding

23.90

24.89

-0.44%

431

10,547.25

80.57

22.36

45.00

1,245.00

1,280.15

1,255.00

-1.96%

10,180.20

786.11

1,200.01

1,778.98

Zatvoreni investicijski fond Breza d.d.

18.00

-10.00%

535

9,630.00

9.11

18.00

27.18

Slobodna Dalmacija

35.00

35.01

35.00

-0.06%

221

7,735.50

182.74

20.01

64.98

1,460.00

-1.82%

7,300.00

325.02

1,435.01

2,093.00 519.00

Podravska banka

Tankerska plovidba

Ingrina dionica snažno je pala uo i samog sastanka na kojem e se objaviti informacije o nastavku procesa restrukturiranja. Za to vrijeme traju naga anja javnosti o daljnjoj sudbini te gra evinske tvrtke, u kojima se spominje i suglasnost vjerovnika da zamijene svoja potraživanja za suvlasni ki udjel u Ingri. Ukupan dnevni promet tom dionicom iznosio je nešto više od dva milijuna kuna, a pritom su provedene 343 transakcije.

Promjene Cijene

CROBEX: -0,58%

Ingra Dalekovod

Dionica Leda zabilježila je u utorak skok cijene 2,30 posto i tako u potpunosti anulirala gubitak iz prethodnog dana. Tom se dionicom trgovalo u vrijednosti 346.290 kuna, što je iznadprosje an promet kada je u pitanju Ledovo izdanje na Zagreba koj burzi. Rastom cijena dionice se podigla na okruglih 5500 kuna, ime se vratila na razine koju je imala prošli tjedan. Treba istaknuti da je u utorak ponovno rasla dionica Petrokemije.

Redovan promet: 24.148.746,22 kn

Luka plo e Auto Hrvatska

364.50

1.25%

6,561.00

241.21

350.00

Karlova ka banka

60.01

5.28%

108

6,481.08

80.36

53.00

88.99

Lošinjska plovidba

156.00

0.00%

5,460.00

103.34

121.00

173.00

Valamar grupa

33.17

0.12%

108

3,582.36

208.83

25.60

45.00

Badel 1862

69.00

-3.24%

2,622.00

51.90

58.00

139.00

1,300.00

-5.04%

2,600.00

612.79

1,125.00

1,860.00

247.70

-1.02%

2,477.00

32.27

180.05

398.95

2,000.00

0.00%

2,000.00

1,189.67

1,355.00

2,000.00

HUP - Zagreb Koestlin Hrvatska poštanska banka HTP Kor ula

69.24

1.42%

1,938.72

29.53

68.27

170.00

IPK Kandit

172.02

-9.46%

1,720.20

123.00

170.01

316.00

Chromos agro

320.00

0.00%

1,600.00

38.56

259.00

441.50

37.50

-8.54%

1,575.00

125.09

20.50

46.98

Viadukt

211.17

-5.39%

844.68

96.47

204.00

394.50

Riviera pore

168.11

-5.53%

840.55

614.19

100.00

200.00

Hoteli Podgora

22.70

3.18%

794.50

8.31

20.10

45.00

Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

11.14

-29.04%

445.60

21.40

11.14

36.40

Atlas nekretnine

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

61,95 16,30 97,20 272,50 105,32 145,00 5,11 10,11 0,69 18,13 0,75 13,04 42,90 9,76 2,10

62,50 16,78 98,90 274,90 105,32 157,50 5,19 10,20 0,69 18,44 0,77 13,15 44,10 9,85 2,50

62,09 16,30 98,00 272,50 105,32 148,00 5,12 10,14 0,69 18,25 0,75 13,07 42,90 9,79 2,20

62,23 16,50 97,61 272,65 37,46 150,23 5,14 10,19 0,69 18,31 0,76 13,11 43,53 9,81 2,23

36,13 1,42 37,50 0,37 0,40 871,00 37,00 1,40 5,60

37,00 1,47 37,50 0,37 0,41 871,00 37,01 1,40 5,60

36,97 1,45 37,50 0,37 0,40 871,00 37,00 1,40 5,60

0,37 1,44 0,37 0,37 0,40 871,00 0,37 1,40 5,60

34,02 33,01 71,00 18,98 14,60 35,72 28,29 3,14 10,00 5,60 7,99 29,50

34,50 33,50 71,00 19,02 15,00 35,72 28,32 3,15 10,00 5,60 8,00 29,50

34,10 33,50 71,00 18,98 15,00 35,72 28,30 3,15 10,00 5,60 8,00 29,50

34,41 33,43 71,00 19,00 14,63 35,72 28,30 3,14 10,00 5,60 8,00 29,50

97,10 94,02 480,00 3.086,00 3.122,00 375,00 795,00 25.001,00 11.500,00 7.050,00 953,00 14.998,00 1.706,00 1.250,00 956,00

97,80 94,20 482,00 3.120,00 3.200,00 375,00 805,00 25.003,00 11.500,00 7.050,00 970,00 15.850,00 1.706,00 1.250,00 956,00

97,79 94,20 480,00 3.100,00 3.193,00 375,00 799,00 25.001,00 11.500,00 7.050,00 964,00 15.264,00 1.706,00 1.250,00 956,00

97,79 94,20 480,11 3.099,69 3.193,12 375,00 799,31 25.001,09 11.500,00 7.050,00 963,79 15.264,47 1.706,00 1.250,00 956,00

84,00 3.272,00 518,00 3.199,00 448,00 3.950,00 85,50 620,00 3.450,00 97,60 24.000,00

85,00 3.300,00 525,00 3.200,00 462,00 3.950,00 85,50 620,00 3.450,00 97,60 24.750,00

84,79 3.299,26 520,17 3.199,79 455,75 3.950,00 85,50 620,00 3.450,00 97,60 24.125,00

52,22 3.299,26 520,17 3.199,79 455,75 3.950,00 52,65 620,00 3.450,00 60,10 24.125,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG KRKA ZVTG ZAVAROVALNICA TRIGLAV TLSG TELEKOM SLOVENIJE PETG PETROL SOS2E SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA SAVA SAVA KDIR KD ID KBMR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR PBGS PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD LKPG LUKA KOPER NF1N NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD GRVG GORENJE KDHR KD GROUP INDGL INFOND GLOBAL NFD HOLDING

BANJALU KA BURZA RSRS-O-D TLKM-R-A RSRS-O-C HEDR-R-A HETR-R-A NBLB-R-B RSRS-O-B KMNL-R-A KRIP-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE UNICREDIT BANK AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 KAMENOLOMI AD ZVORNIK ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA

Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2012K NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Metals banka a.d. Novi Sad Mlin Kanjiza a.d. Kanjiza Soja protein a.d. Becej Komercijalna banka a.d. Beograd Cacanska banka a.d. Cacak Agrobanka a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Jubmes a.d. Beograd Vetprom medicinsko snabdevanje a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Dunav ortopedsko a.d. Novi Sad

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog TOPLIFIKACIJA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE ALKALOID SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 07 INTERPROMET TETOVO TUTUNSKA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI MAKPETROL SKOPJE

2,03 % 125788 1,40 % 28630 0,00 % 104302 -1,07 % 55000 0,00 % 18100 -12,90 % 6 -0,03 % 12036 0,00 % 2700 0,00 % 564

46.097,73 41.134,64 39.113,57 20.440,00 7.263,50 5.226,00 4.454,02 3.780,00 3.158,40

1,34 % 4,52 % 0,00 % -0,11 % 2,74 % 1,62 % 2,91 % 1,61 % 0,00 % 2,19 % 0,00 % -1,76 %

29732 1.023.091,78 4261 142.458,81 535 37.985,00 1471 27.951,60 1813 26.531,80 578 20.646,16 655 18.538,60 3040 9.559,70 846 8.460,00 670 3.752,00 ENPSR 320 2.559,00 78 2.301,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 KMB GRNT TPLF TEL ALK RMDEN07 INPR TNB RM01 MPT

valuta: EUR - euro 8375 521.161,09 11140 183.844,77 1278 124.746,10 280 76.342,00 1016 38.061,71 224 33.652,80 5713 29.343,03 2420 24.653,27 33381 23.140,21 1138 20.840,80 24123 18.266,73 1332 17.469,52 291 12.666,83 689 6.757,16 NF2R 2994 6.675,10

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA A2011 A2012 NIIS AIKB MTBN MNKA SJPT KMBN CCNB AGBN ENHL JMBN VTMS AIKBPB DUOR

-0,48 % 0,00 % 0,48 % 0,00 % -0,17 % -4,52 % 2,40 % 0,40 % -1,43 % 1,11 % -0,13 % -0,23 % -0,26 % -0,20 % -4,35 %

Promet

Imlek Beograd Garant Futog Elektroprivreda Sarajevo Tele. Srpske Banja Luka Luka Koper

+3,82% +3,28% +2,91% +1,4% +1,11%

Bosnalijek

Sava Makošped Skopje Metals banka Krka KD group

-4,52% -4,29% -2,52% -0,48% -0,26%

Gorenje

+2,75 -0,23

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIHK1E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FDSSR FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO BHTSR BH TELECOM D.D. SARAJEVO BSNLR BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FBIHK1C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C JPESR JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO BIGFRK3 ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO PLINRK1 PLIN SARAJEVO D.D. SARAJEVO PVNFRK3 ZIF PREVENT INVEST DD SARAJEVO ENERGOPETROL DD SARAJEVO SPRXRK1 SIPOREX D.D. TUZLA

Oznaka

Srijeda 10/11/2010

business.hr

0,67 % 679888 66.485.679,26 -0,10 % 462691 43.584.817,16 0,00 % 38314 18.394.934,00 -0,55 % 898 2.783.525,00 -2,32 % 850 2.714.150,00 0,00 % 4318 1.619.250,00 0,88 % 1438 1.149.405,00 0,00 % 45 1.125.049,00 0,00 % 96 1.104.000,00 0,63 % 149 1.050.450,00 0,73 % 1073 1.034.145,00 1,76 % 51 778.488,00 0,00 % 258 440.148,00 0,00 % 350 437.500,00 0,00 % 337 322.172,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,99 % 182429 1,52 % 799 3,28 % 2353 -0,11 % 380 1,57 % 1775 0,00 % 170 0,00 % 3933 0,00 % 317 0,00 % 54 0,00 % 2586 0,36 % 6

9.525.619,25 2.636.106,00 1.223.966,00 1.215.921,00 808.955,00 671.500,00 207.080,36 196.540,00 186.300,00 155.427,26 144.750,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Cijena dionice najve e bosanske farmaceutske kompanije, sarajevskog Bosnalijeka, rasla je u utorak 2,74 posto i dosegnula 15 konvertibilnih maraka. Po ukupnom prometu ta je dionica bila tre a na popisu sa 26.531 KM, a smjestila se iza Fabrike duhana Sarajevo i BH Telecoma kojima se trgovalo u iznosu od 37.985 i 27.951 KM. Sarajevski indeks SASX 10 bio je u utorak u plusu 0,16 posto i dan je zaklju io na razini od 926,47 bodova.

Dionica slovenskog proizvo a a tehnike zabilježila je u utorak 17.469 eura prometa na Ljubljanskoj burzi, a cijena joj je pala 0,23 posto u odnosu na posljednju zabilježenu prethodni dan. Tijekom dana tom se dionicom trgovalo u cjenovnom rasponu od 13,04 do 13,15 eura, a zadnja zabilježena iznosila je 13,07 eura. Cijena dionice Mercatora pala je 1,21 posto uz ukupan promet samo 4340 eura. U minusu je bio i slovenski indeks SBITOP, koji je pao 0,33 posto.

REGIONALNI INDEKSI -0,33% BIRS +0,58% 854,88 895,79 Belex15 +0,32% FIRS +0,14% 631,97 1.372,85 Belexline +0,10% MBI10 +0,68% 1.250,98 2.293,70 SASX10 MOSTE +0,16% 470,81 +0,51% 926,47 SASX30 NEX20 -0,01% 13.803,46 +0,34% 906,37 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,62% WIG20 -0,39% 2.722,74 BUX +0,74% 23.205,45 -1,02% +1,00% ATX +0,74% 2.736,28 indeksa na zatvaranju u +1,57% Stanje utorak 9. studenoga 2010.

FTSE100 5.885,64

DAX 6.803,11

CAC40

3.954,61

MICEX 1,592.88

AMERI»KI INDEKSI -0,33% S&P500 -0,21% 11.406,84 1.223,25 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,04% ponedjeljak 8. studenoga 2010. 2.580,05 DJIA

investor 22 DIONI»KI

Ime fonda DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. MP-Mena HR

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

462,1938

19,83

Ilirika Azijski tigar

63,1620

19,71

HPB WAV DJE

92,1886

17,35

MP-Global HR

305,4235

14,19

KD Prvi izbor

12,7291

12,44

FIMA Equity

75,0527

-22,54

ST Global Equity

46,2840

-19,17

KD Victoria

13,4447

-17,44

Erste Total East

30,5400

-16,31

HPB Dioni ki

81,1521

-14,25

+ MJEŠOVITI

Aureus US Equity MP-Mena HR HPB Titan Platinum Blue Chip Platinum Global Opportunity NFD Nova Europa C-Zenit Ilirika Azijski tigar KD Energija ZB trend Erste Total East OTP Europa Plus ZB euroaktiv AC G Dynamic EM HPB WAV DJE Ilirika BRIC ZB aktiv ZB BRIC+ Capital Two HPB Dioni ki PBZ Equity fond AC Rusija Aureus Equity KD Prvi izbor Raiffeisen Emerging M. A1 Raiffeisen C. Europe KD Victoria Erste Adriatic Equity Raiffeisen World

Allianz Portfolio AC G Balanced EM

% 12 mj.

111,6572

7,61

10,9269

7,46

HI-balanced

9,8377

3,52

ZB global

142,2000

3,13

Raiffeisen Balanced

152,0000

2,49

ICF Balanced

111,7232

-24,89

ST Balanced

170,5820

-17,19

ST Aggressive

63,3360

-16,06

HPB Global

96,9683

-11,36

Agram Trust

67,6031

-10,15

+ OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

160,6600

10,62

Erste Bond

130,8300

10,53

Raiffeisen Bonds

174,0800

9,95

PBZ Bond fond

129,4947

7,38

ZB bond

159,9500

6,48

HPB Obvezni ki

124,4116

5,07

HI-conservative

11,3515

5,71

OTP euro obvezni ki

126,9541

5,98

ICF Fixed Income

140,2457

6,07

ZB bond

159,9500

6,48

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn $ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

124,6786 462,1938 69,4278 83,8240 14,1866 129,6932 48,9057 63,1620 10,1184 129,3100 30,5400 110,4033 102,7800 10,8956 92,1886 118,7698 99,0400 101,8200 69,6500 81,1521 80,9359 42,5795 91,6359 12,7291 56,7200 79,3300 60,7900 13,4447 84,2200 100,8700

2,44 1,28 1,20 0,99 0,95 0,77 0,67 0,63 0,61 0,56 0,53 0,50 0,43 0,42 0,41 0,40 0,39 0,38 0,36 0,35 0,31 0,26 0,24 0,23 0,23 0,19 0,18 0,15 0,14 0,13

7,73 7,41 1,93 2,79 15,35 5,71 -0,41 12,20 4,84 0,87 -1,77 3,10 1,43 0,71 4,06 11,99 4,27 3,60 3,58 -4,46 4,50 1,91 0,56 5,61 2,03 -0,81 0,15 -10,06 -0,28 0,84

6mj. % 12 mj. (%)

-0,27 0,17 -1,82 1,83 16,20 10,88 -13,84 12,63 5,08 2,70 -10,31 8,97 6,83 -0,47 9,38 16,02 0,95 10,27 -3,68 -10,53 -4,58 0,07 -4,23 10,19 1,74 -6,47 -7,21 -11,97 -9,49 5,47

11,87 19,83 4,55 12,22 3,85 4,30 -14,25 19,71 N/A 12,15 -16,31 6,75 5,77 7,31 17,35 N/A 1,06 N/A -0,71 -14,25 -6,76 10,01 -7,47 12,44 6,94 -10,19 -12,53 -17,44 -12,87 8,66

PGP (%) Ove god. (%)

11,19 5,55 -10,47 -6,00 -9,17 13,78 -23,10 -12,42 N/A 3,25 -31,74 7,89 0,42 5,23 -2,52 N/A -0,22 N/A -9,64 -4,01 -4,00 -20,75 -1,75 3,17 -17,83 -8,93 -8,56 2,61 -3,32 0,12

12,27 18,46 0,12 5,75 1,86 6,93 -13,46 17,50 1,19 6,28 -10,26 2,58 1,41 5,82 12,12 18,77 1,88 1,82 -1,30 -10,37 -2,05 4,69 -6,59 10,52 0,21 -5,49 -6,45 -11,74 -7,27 4,69

Imovina

15,082 8,339 9,914 7,219 5,869 9,253 5,593 8,915 8,016 163,195 44,327 8,765 222,742 13,246 10,732 19,043 492,254 76,162 6,812 19,232 390,573 9,663 67,290 5,379 25,026 14,886 218,594 60,903 205,363 40,001

Starost

Datum

2,08 2,68 3,30 2,85 3,13 2,01 2,72 3,47 0,69 8,04 3,11 1,30 6,52 1,68 3,18 0,84 4,37 0,57 3,56 5,10 5,18 3,67 4,94 7,74 2,89 2,47 5,56 11,50 5,08 7,10

08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI HPB Global ST Aggressive ZB global AC G Balanced EM C-Premium Raiffeisen Prestige Ilirika JIE Balanced Erste Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced Allianz Portfolio ICF Balanced HI-balanced PBZ Global fond OTP uravnoteženi KD Balanced Agram Trust Aureus Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

96,9683 63,3360 142,2000 10,9269 5,4302 107,9700 149,0922 115,3500 152,0000 170,5820 111,6572 111,7232 9,8377 100,2954 107,5457 8,2154 67,6031 83,1663

0,56 0,29 0,28 0,28 0,17 0,12 0,11 0,10 0,05 0,05 0,03 0,01 -0,01 -0,05 -0,05 -0,11 -0,40 -0,94

-3,94 -2,43 1,65 0,76 -0,53 1,05 6,13 -0,20 0,68 -4,28 2,57 -3,39 0,61 2,88 -0,22 -2,09 0,00 3,97

-8,42 -5,10 0,33 -0,28 -7,75 4,47 2,35 -3,68 -0,77 -8,17 3,71 -10,96 0,94 -2,79 -2,53 2,13 -3,65 7,10

-11,36 -16,06 3,13 7,46 -8,55 N/A 2,15 -2,71 2,49 -17,19 7,61 -24,89 3,52 -3,06 -8,57 0,80 -10,15 -0,19

-0,60 -8,51 3,84 5,40 -14,95 N/A 8,69 -0,70 5,24 7,06 7,66 1,63 -0,19 4,77 1,49 -4,00 -2,91 -4,18

-8,96 -10,86 3,71 6,02 -7,96 7,97 4,25 -0,11 3,49 -11,36 6,42 -12,94 0,51 -0,15 -5,78 -0,46 -2,89 3,39

92,472 2,856 721,009 13,593 12,467 164,528 45,573 106,832 330,959 12,116 7,095 11,596 67,188 291,214 39,484 7,193 11,608 16,232

5,10 5,13 9,35 1,69 3,77 0,67 4,79 9,81 8,20 7,83 1,50 8,52 8,71 9,16 4,90 4,81 2,33 4,32

08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010

159,9500 130,8300 160,6600 126,9541 174,0800 124,4116 140,2457 11,3515 129,4947

0,09 0,04 0,04 0,03 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01

0,23 1,93 2,49 0,43 1,22 -0,54 1,19 0,71 1,25

1,63 3,98 4,28 2,97 3,44 1,88 2,54 1,92 2,43

6,48 10,53 10,62 5,98 9,95 5,07 6,07 5,71 7,38

5,15 4,53 8,17 4,99 6,77 4,38 3,94 1,47 4,59

5,30 9,26 8,20 3,77 8,20 4,19 4,76 5,67 7,60

225,701 129,813 13,976 11,252 399,166 13,291 14,748 6,262 108,454

9,35 7,44 6,04 4,90 8,46 5,10 8,74 8,71 7,67

08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

144,3000 116,6070 10,6408 102,2332 132,1377 162,2365 139,6049 141,3484 138,0100 134,7853 131,7544 122,0312 11,2932 105,2600 138,1418 108,1135 125,5422 124,4987

0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,00 0,00

0,96 0,85 0,83 0,81 0,62 0,63 0,52 1,11 0,88 0,87 0,87 0,57 0,78 0,77 0,65 0,80 0,64 0,38

1,77 1,64 1,67 1,57 1,23 1,09 1,07 2,06 1,78 1,59 1,59 1,26 1,65 1,86 1,21 1,55 1,81 0,84

4,43 3,59 3,79 1,73 3,47 2,88 2,75 10,91 3,92 3,95 4,61 2,98 3,90 4,56 2,40 4,01 4,27 2,89

4,87 5,23 4,43 1,74 6,38 4,81 3,29 4,37 4,43 4,45 5,56 4,16 5,91 4,65 4,64 5,36 4,42 4,01

3,42 2,86 3,09 1,00 2,55 1,99 2,25 3,60 3,15 3,15 3,49 2,40 3,15 3,70 2,12 3,06 3,47 2,48

1084,229 175,549 32,719 7,297 979,856 2409,478 122,386 10,262 786,158 42,125 270,445 123,173 138,949 681,184 116,024 162,892 477,104 35,974

7,71 3,01 1,43 1,28 11,61 10,30 10,30 8,09 7,44 6,85 5,10 4,88 2,12 1,13 7,13 1,50 8,30 5,58

08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010 08.11.2010

OBVEZNI KI FONDOVI ZB bond Erste Bond Capital One OTP euro obvezni ki Raiffeisen Bonds HPB Obvezni ki ICF Fixed Income HI-conservative PBZ Bond fond

NOV ANI FONDOVI Raiffeisen Cash VB Cash Agram Euro Cash Platinum Cash PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus ICF Money Market Erste Money ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond Agram Cash Erste Euro-Money HI-cash Allianz Cash PBZ Euro Nov ani PBZ Dollar fond

investor

JUNCKER PREDLAŽE

Uvo enje obveznica eurozone?

23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Srijeda 10/11 /2010

JEAN-CLAUDE JUNCKER, elnik odbora ministara financija eurozone, kaže kako bi izdavanjem obveznica zemlje eurozone zajedni ki jam ile za dug ARHIVA BUSINESS.HR

Zemlje lanice eurozone trebale bi razmotriti mogu nost izdavanja zajedni kih obveznica u sklopu nastojanja da euro u ine otpornim na potencijalne krize, kazao je elnik odbora ministara financija eurozone. Šesnaest zemalja lanica eurozone dijeli zajedni ku valutu, ali svaka zasebno organizira zaduživanje na tržištima nov-

ca. "Doista bih želio da razmotrimo mogu nost izdavanje zajedni kih obveznica", kazao je luksemburški premijer Jean-Claude Juncker, elnik odbora eurogrupe u Europskom parlamentu. Bit je u tome da bi u slu aju izdavanja zajedni kih obveznica svih 16 zemalja lanica eurozone zajedni ki jam ilo za dug, ime bi se stvorilo stabilnije tržište zajmova i zajam ili jednostavniji uvjeti za dobivanje kredita zemljama u problemima poput Gr ke, Portugala i Irske. H

BROJKA

2,7

posto pove an je u tre em tromjese ju bruto doma i proizvod Letonije u odnosu na tre e prošlogodišnje tromjese je, dok je u usporedbi s prethodna tri mjeseca gospodarstvo te balti ke zemlje poraslo 0,8 posto

Ulaga i zadali novi udarac Ingri KRAJ STRPLJENJA Investitori na Zagreba koj burzi nisu blagonakloni prema objavi restrukturiranja Ingre, u kojoj e vrijednost njihove imovine dodatno pasti, pa su se dionice rješavali i po samo 17 kuna Rast cijena dionica u zapadnoj Europi na dvogodišnji maksimum potaknut dobrim devetomjese nim rezultatima banke Barclays, proizvo a a luksuzne robe Hermesa i Addecca ulaga i na Zagreba koj burzi glatko su ignorirali. Crobex je utorak završio još jednim padom. Ovaj je put glavni zagreba ki dioni ki indeks pao 0,58 posto, na 1864,16 bodova. Me u dionicama s visokim prometom iz sastava indeksa novu je oštru korekciju zabilježila dionica Ingre; pala je

više nego osjetnih 10,10 posto, na 18,87 kuna, dok su se tijekom dana ulaga i dionice rješavali i po 17 kuna. Uzrok toga je najava skupštine dioni ara, ju er i potvr ena u posebnoj obavijesti na Burzi, u kojoj se potvr uje smanjenje i nakon toga pove anje temeljnog kapitala kompanije, u kojem e potraživanja vjerovnika biti pretvorena u vlasni ke udjele odnosno nove dionice, ime se vrijednost vlasni kih udjela za sadašnje dioni are smanjuje. Ujedno, ponovno se po-

tvr uje i ranije pisanje Business.hr-a o tome kako Ingra ne e biti u stanju servisirati dospjele obveze, štio ih je ve jednom natjeralo na default odnosno na molbu obvezni arima da pri ekaju pet godina sa svojim potraživanjima. Ukupan promet dionicama Ingre iznosio je nešto više od dva milijuna kuna.

Gra evinari na mukama

No tu nije bio kraj mukama gra evinskog sektora, ionako povezanog zakonom spojenih posuda na ZSE-u. IGH

IGOR OPPENHEIM, predsjednik Uprave Ingre, dobio je novi mandat za restrukturiranje tvrtke, ali nije izazvao oduševljenje na ZSE-u SNIMIO SAŠA ETKOVI

su ulaga i spustili 4,15 posto, na 1365 kuna, uz 512 tisu a kuna prometa, a Dalekovod, etvrta najlikvidnija dionica na ZSE-u u utorak, izgubila je 2,86 posto i završila na 248,49 kuna. Najviše se trgovalo dionicama Hrvatskog Telekoma, u vrijednosti više nego solidnih za ina e usporenu Zagreba ku burzu

REGIJA

Rast u Beogradu, pad u Ljubljani Slovenski indeks SBI TOP zabilježio je u utorak 0,33postotni pad vrijednosti te je dan zaklju io na 854,88 bodova Najlikvidnija i jedina koja je premašila pola milijuna eura

prometa bila je dionica farmaceutske kompanije Krke ija je cijena pala 0,48 posto, na 62,09 eura. Još se dvjema dionicama u Ljubljani trgovalo u iznosu ve em od 100.000 eura. Zavarovalnica Triglav naš-

la se na drugom mjestu sa 183.844 eura, a slijedila je dionica Telekoma Slovenije s prometom od 124.745 eura. Beogradski indeks Belex 15 nastavio je pozitivan trend te je u utorak zabilježio rast od 0,32 posto, a tamošnji su

brokeri najviše posla imali s dionicom Naftne industrije Srbije iji je ukupan promet iznosio 18,4 milijuna dinara, a slijedila je dionica niške AIK banke sa 2,8 milijuna dinara prometa. Biljana Star i

11,89 milijuna kuna. Cijena dionice HT-a porasla je 0,13 posto, na 269,85 kuna, a do probijanja granice na 270 kuna nedostajale su joj samo etiri lipe. Ukupan je promet na ZSE-u iznosio 24,14 milijuna kuna, a indeks deset najboljih, Crobex 10, pao je 0,85 posto, na 992,65 bodova.

Josip Jagi

BROJKE

0,58 0,68 posto rastao je banjalu ki BIRS

posto rastao je makedonski MBI 10

Nizozemski coffee shopovi pred zatvaranjem Broj nizozemskih kafi a poznatih po legalnoj prodaji marihuane, kojih je bilo ak 1200, smanjio se na 700. Nova je vlada, naime, u listopadu odlu ila da e coffee shopove pre-

tvoriti u privatne klubove, što isklju uje posjet turista. Jason den Enting, vlasnik lanaca kafi a Dampkring, nije zadovoljan vladinom odlukom vlade. Ne boji se propadanja posla,

ali smatra da e mnogi ostati bez njega. Mišljenja su podijeljena, dok neki smatraju da nije problem u kafi ima, ve u ilegalnom tržištu na kojem se kupuje droga, drugi su za njihovo zatvaranje i tvrde da je marihuana siguran put prema teškim drogama. Iva Bikanec

DOBITNICI DANA (ZSE) Jadransko osiguranje +7,32 % Karlova ka banka +5,28 % Hoteli Podgora +3,18 % Petrokemija +2,62 % Konzum +2,37 %

GUBITNICI DANA (ZSE) ZIF Breza -10 % IPK Kandit -9,46 % Excelsa nekretnine -8,54 % Dioki -6,43 % Franck -6,3 %

24 Raste

35 Pada

8 Nema promjene

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,126.85 153,53

Prom. 0,77% 0,08%

Sirova nafta 87,06 Prirodni plin 3,57 Zlato 1.409,34 Srebro 27,74 Goveda 97,25

0,24% 1,71% 1,14% 3,82% 0,03%

BRAKOM DO IZLASKA IZ KRIZE

Želite uštedjeti? Oženite se! Neka su istraživanja pokazala da su zbog krize i teških vremena Amerikanci sve više po eli živjeti zajedno kako bi smanjili troškove. No, pokazalo se da za lakši život nije dovoljno samo useliti se zajedno u stan nego i - vjen ati se. Prema podacima koje je objavila ameri ka agencija Bundle, od srpnja 2009. do lipnja 2010. muškarci i žene u dobi od 26 do 35 godina koji žive sami (za primjer je uzet New York), a zara uju od 40.000 do 50.000 dolara, zajedno su potrošili oko 5255 dolara mjese no ne uklju uju i pla anje stanarine ili kredita. Istraživanje je pokazalo da bi, ako se oženi i 'spoji' svoja primanja, par trošio otprilike 4079 dolara mjese no. Zašto? U Bundleu objašnjavaju da slobodne osobe više troše na izlaske, odje u i osobnu njegu, dok parovi te stvari vremenom više ne doživljavaju kao prioritet. B.S.

RADUJTE SE, TRGOVCI

Plaće u SAD-u porasle taman na vrijeme za božićno trošenje Najnoviji podaci o nezaposlenosti u SAD-u, koji su pokazali najve i rast zapošljavanja u privatnom sektoru u posljednjih šest mjeseci, donijeli su još jednu dobru vijest - podatak da su tjedne pla e na godišnjoj razini porasle 3,5 posto. Najve i je to rast pla a od po etka onoga što je CNNMoney duhovito i pri-

kladno nazvao Velikom recesijom, a ekonomiste posebno ohrabruje to što bi rast pla a mogao donijeti ve u potrošnju. Osim toga, injenica da e Amerikanci ve e pla e dobiti taman na vrijeme da ih mogu potrošiti u sezoni boži ne kupnje, koja u SAD-u po inje uo i Dana zahvalnosti, blagdana koji

se obilježava 25. studenoga, mogla bi zna iti dobru sezonu blagdanskog šopinga. O ekivanja trgovaca od blagdanske kupnje postala su optimisti nija i prije objave podataka za listopad, što dokazuje injenica da su u tom mjesecu zaposlili 28.000 ljudi. Nikolina Rivosechi

Ho e li i podatak o broju novih zahtjeva za pomo nezaposlenima u SAD-u biti pozitivan, doznajte na...

www.business.hr

UKRATKO... Protega slušao Stinga Bivšeg predsjednika Uprave HPB-a i osumnji enika u aferi Bankomat Josipa Protegu razvoj slu aja protiv njega baš i ne zanima budu i da se nije pojavio na zadnjem ro ištu, ali je u ponedjeljak sa suprugom uživao u Stingovu nastupu u Areni Zagreb. Obama bježi od vulkana Ameri ki predsjednik Barack Obama za nekoliko e sati skratiti dvodnevni posjet Indoneziji, u kojoj je živio izme u 1967. i 1971., i to zbog opasnosti povezanih s pepelom što ga izbacuje vulkan Merapi. Pierre Cardin ne razmišlja o mirovini Francuski modni dizajner Pierre Cardin, kojemu je 88 godina, izjavio je prije po etka revije svoje najnovije kolekcije u Tokiju da e nastaviti 60 godina dugu karijeru jer mu je posao "njegova strast" i "njegova droga".