Business.hr broj 760 by Business.hr

DOKAPITALIZACIJA 6

Ingra vjerovnicima nudi 75 posto dionica za 300 mil. kn duga Ingra se nada da e obveznice vrijedne 200 milijuna kuna, 83 milijuna kuna komercijalnih zapisa i oko 50 milijuna kuna duga dobavlja ima mo i pretvoriti u vlasni ki udjel

POTICANJE ULAGANJA 8

Štedionice bi mogle odmah uložiti 2,5 mlrd. kn u kredite

ETVRTAK 11/11/2010

BROJ 760 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

PREMIJERKIN SAVJETNIK PORUČUJE:

Vlada ne treba sa svima pregovarati PREUZMITE ODGOVORNOST 4-5 Željko Lovrin evi s Ekonomskog instituta, lan premijerkina Ekonomskog savjeta, na 18. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista uputio je oštre primjedbe Vladi

›› ›› ››

arate o razgov ema ln a t s o k n A udima a s istim lj možda oni dio u a, onda s ma rezultat b pro le

u je del mog onda o m ji n š Dosada etiri godine, a i o još tri d š ve i problem jo e d slije ima sektoru jesta m o n v U ja radnih m 25.000 na u drugim reira koja su k ima pa ih treba n vreme kinuti u

info&stav

INDIKATOR

2-3 Rekordan pad emisija CO2

business.hr »etvrtak 11/11/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Prosje na emisija CO2 iz novih automobila prodanih u Europskoj uniji pala je prošle godine 5 posto, što je godišnji rekordi i najve i godišnji pad otkad je shema uspostavljena 2000., objavila je Europska komisija. Europska unija postavila je cilj da automobili ispuštaju 130 grama CO2 po kilometru do 2015.

(Ne)inovativni u poslovanju Nešto više od polovine europskih poduze a (52%) u industrijskom i uslužnom sektoru uvelo je inovacije u poslovanju od 2006. do 2008., a Hrvatska je na tom podru ju blago zaostala za europskim prosjekom (44,23%), pokazali su podaci Eurostata. Najve i udjel poduze a s inovacijskom aktivnoš u zabilježen je u Njema koj, gdje je inovacije uvelo ak 80 posto poduze a...

IZVJEŠ E EUROPSKE KOMISIJE

EU: Nema datuma jer nas ni uvjerili da ste ispunili sve ob ZNA»AJNI IZAZOVI Izvješ e EK pokazuje napredak Hrvatske u mnogim podru jima, poput borbe protiv korupcije, no treba osigurati u inkovito provo enje zakona Hrvatska još nije dobila kona an datum ulaska u Europsku uniju (EU) jer tek mora uvjeriti svih 27 zemalja lanica da je ispunila sve potrebne kriterije i mjerila za lanstvo. Poru io je to u srijedu Paul Vandoren, šef delegacije Europske komisije u Hrvatskoj, povodom objave

najnovijega izvješ a Europske komisije o napretku Hrvatske na putu prema lanstvu.

Sanaderova pisma

"Hrvatska zasad nije ispunila sve svoje obveze, kada to u ini, u to mora uvjeriti sve lanice EU, a datum ulaska ovisi o spremnosti

PAUL VANDOREN, šef delegacije EK u Hrvatskoj: Hrvatska mora provoditi reforme s ciljem privla enja stranih ulaga a SNIMIO SAŠA ETKOVI

VESNA PUSI , ODBOR ZA PRA ENJE PREGOVORA S EU

Napokon raš iš avamo korupciju na najvišoj razini Predsjednica Nacionalnog odbora za pra enje pregovora s EU Vesna Pusi rekla je pak za Business.hr da je Hrvatska po pitanju reforme pravosu a postigla znatan napredak, posebice u smislu depolitizacije pravosu a. "Donijeli smo zakon koji prvi put omogu uje da imamo neovisno pravosu e. Po novome, naime, lanovi Državnoga sudbenog vije a, tijela koje imenuje sve suce u Hrvatskoj, birat e se iz redova sudaca, profesora prava itd. i sada moramo do sije nja imenovati lanove DSV-a", rekla je Pusi .

Što se ti e borbe protiv korupcije, rekla je kako je napokon ispunjen glavni preduvjet, a to je raš iš avanje korupcije na najvišoj razini, na emu se sada uvelike radi. "Procjenjujem kako emo do kraja godine zatvoriti još 5 do 6 poglavlja te ih u sljede u godinu prenijeti 3 ili 4 kako bismo na prolje e zaklju ili pregovore i nakon toga bismo potpisali pristupni ugovor, poslije ega bi uslijedila ratifikacija u parlamentima zemalja lanica i naposlijetku ulazak u lanstvo 2012..", rekla je Pusi .

››

BISER DANA

BROJKA

Ako ne pove amo proizvodnju, bit e nam O e naš, otpusti nama duge naše LJUBO JUR»I , predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i lan SDP-a, na 18. savjetovanju Hrvatskoga društva ekonomista u Opatiji

posto gra ana, bez obzira na to imaju li u ovom trenutku posao ili ne, kada bi imali priliku prihvatili bi (i) honorarni posao, pokazala je anketa portala MojPosao provedena me u 1800 sudionika

UVODNIK

s niste Jesu li Hrvatskoj ostale obveze etiri godine do sloma? Hrvatske u ispunjavanju kriterija", rekao je Vandoren. Navode i i "zna ajne izazove" koji stoje pred Hrvatskom, rekao je kako su najvažniji reforma pravosu a, odnosno borba protiv korupcije, ali i ratno naslije e, odnosno procesuiranje ratnih zlo ina, te suradnja s Haškim sudom. Odgovaraju i na upit o pismima koje je navodno bivši premijer Ivo Sanader poslao predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu, u kojima se žali na svoj progon, Vandoren je rekao kako ih nije vidio, pa ih ne može ni komentirati, dodaju i kako pravosudna tijela trebaju obavljati svoj posao te kako nitko nije izvan zakona.

Ekonomska zada a

Izvješ e pokazuje napredak Hrvatske u mnogim podru jima, poput borbe protiv korupcije, no treba osigurati u inkovito provo enje zakona. Govore i pak o ekonomiji, Vandoren je kazao kako "Hrvatska mora provoditi reforme u cilju privla enja stranih ulaga a", a što se ti e odnosa u regiji, biti "most prema susjednim zemljama". Igor Medi

igor.medic@business.hr

››

Bit problema hrvatskog gospodarstva su interesne skupine koje su izravno spojene na državu i usisavaju sve ega se mogu domo i

Ante Pavi ante.pavic@business.hr

teta što je premijerka Jadranka Kosor otišla sa svojom svitom iz Opatije nakon održanog predavanja svojega ministra Ivana Šukera. Da je ostala, ula bi govor razo aranog ovjeka, lana svojega savjetni kog tima za gospodarstvo Željka Lovrin evi a, u kojemu je nabrojio sve slabosti hrvatskog gospodarenja vlastitom ekonomijom i svim promašajima koji bi vrlo izgledno mogli dovesti do kona nog sloma ove države. ZAPRAVO, kad se bolje razmisli, njegove je zloguke prognoze sigurno ula ve više puta, ali je ona prije svega politi arka pa je navikla brzo zaboravljati. Upravo je nju, ali i sve vlade, Lovrin evi prozvao i optužio da zbog pukog politikantstva zemlju vode u sigurnu propast. ak je i dao rok, kada ga ve Europska unija prije nekoliko dana nije dala Hrvatskoj za završetak pregovora. Ako nastavi s dosadašnjim modelom, Hrvatskoj ostaje još tri do etiri godine, a onda slijedi veliki tektonski poreme aj iz kojega e malo tko oti i neokrznut. Bilo je na Lovrin evi evom predavanju i lanova oporbe koja ima izgle-

PROBRANI SKUP Na 18. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista okupio se i državni vrh FOTO CIMA©/CROPIX de za preuzimanje vlasti sljede e godine, ali ni njima nije bilo ugodno slušati popis stvari koje moraju u initi jer su i oni prije svega politi ari. A rije je o više nego nepopularnim potezima, za koje je netko u publici kazao da Lovrin evi samo traži ono što MMF zahtijeva ve desetlje ima. Lovrin evi je odgo-

vorio da je to nužno ako želimo preživjeti. VELIKI premijerkin ponos na dobar posao u Bruxellesu srušio je na primjerima Gr ke, Portugala i Španjolske kojima ni gotovo tri desetlje a pripadanja Europskoj uniji nije bilo dovoljno da se maknu s ruba. Lovrin evi je s prili nom preciznoš u

pogodio u bit problema hrvatskog gospodarstva: njega ine interesne skupine koje su izravno spojene na državu i usisavaju sve ega se mogu domo i. To su i sindikati i poslodavci premreženi sa strankama, koji svaki sa svoje strane ine sve da do nikakvih promjena ne do e. Osim toga, famozna konkurentnost, pojam koji je u Hrvatskoj eš i od seksa, samo je prividna. U Hrvatskoj, primijetio je Lovrin evi , djeluje oligopol u svim takozvanim uspješnim gospodarskim granama pa je teško o ekivati da bi netko želio reforme. Stoga e Kosor ipak trebati poslušati i napokon preuzeti odgovornost.

tema 4-5

18. SAVJETOVANJE DRUĹ TVA EKONOMISTA Dok je premijerka Jadr Lovrin evi nazvao je takav zahtjev nerealnim te pozvao ovu ili budu u Vlad

LovrinÄ?eviÄ&#x2021;: Vlada treb odgovornost, a ne se s TraĹženje suglasja svih socijalnih partnera beskona an je proces koji nikada ne e dati rezultata i na njemu se gubi vrijeme koje radi protiv Hrvatske, poru io je Ĺ˝eljko Lovrin evi , lan Ekonomskog instituta - i premijerkina Ekonomskog savjeta - dodaju i kako u javnom sektoru valja otpustiti do 25.000 ljudi jer e u suprotnom biti izgubljeno isto toliko radnih mjesta u privatnom sektoru "Nalazimo se u ambijentu koji e se mijenjati jako sporo, a cijela tragedija Hrvatske u tom doga aju je ĹĄto reforme moramo napraviti u takvom okruĹžju, a mogli smo ih i trebali napraviti kada su vremena bila puno bolja", kazao je u Opatiji na 18. savjetovanju Hrvatskog druĹĄtva ekonomista Ĺ˝eljko Lovrin evi , lan Ekonomskog instituta iz Zagreba i jedan od (bivĹĄih?) savjetnika premijerke Jadranke Kosor. Ona je pak na istom skupu pozvala na ĹĄiroko nacionalno suglasje u provo enju reformi. Lovrin evi takvu premijerkinu Ĺželju smatra nemogu om i politi kom, cijepljenom od bilo kakve realnosti. "TraĹženje suglasja svih socijalnih partnera beskona an je proces koji nikada ne e dati rezultata i na njemu se gubi vrijeme koje radi protiv Hrvatske. Vlada jednostavno mora preuzeti odgovornost i napokon provesti reforme u okruĹženju koje je sve samo ne idealno", kazao je Lovrin evi .

Navodni poduzetnici

Kako je objasnio, Vlada suglasje traĹži od partnera koji

IVAN Ĺ UKER, ministar financija, u druĹĄtvu kolege ure Popija a, kazao je kako su ga iz MMF-a prije mjesec dana upitali zaĹĄto smo odustali od izmjena Zakona o radu FOTO IMAĹ /CROPIX

su navikli raditi u introvertiranoj ekonomiji koja je cvjetala na temelju izdaĹĄnog kreditiranja. S jedne strane, objasnio je Lovrin evi , imamo poslodavce koji su spojeni s drĹžavom, a uglavnom su u pitanju oni koji dolaze iz trgovine i gra evine. Poduzetnike koji prate drĹžavu, a nemaju strateĹĄke partnere, Lovrin evi je nazvao poduzetnicima pod navodnicima. S druge su strane sindikati koji uglavnom dolaze iz javne uprave. "Ako stalno razgovarate s jednim te istim ljudima, a bez ikakvih rezultata, onda su moĹžda baĹĄ oni dio problema", kazao je Lovrin evi . Upravo u javnoj upravi i javnim poduze ima ima

do 25.000 neodrĹživih radnih mjesta koja su kreirana u nekim drugim vremenima pa ih treba ukinuti. "To je teĹžak i mu an proces, ali je nuĹžan jer e u suprotnom biti izgubljeno isto toliko radnih mjesta u privatnom sektoru pa se opet niĹĄta nije rijeĹĄilo", upozorio je Lovrin evi , dodavĹĄi da je za neku drugu temu odgovornost ministara koji su sjedili u nadzornim odborima tih javnih poduze a u trenucima kada su se stvarala takva radna mjesta. Kazao je da je dosadaĹĄnji model mogu joĹĄ tri do etiri godine, a onda slijede joĹĄ ve i problemi, ponovivĹĄi da je potrebno ĹĄto prije po eti reforme. Lovrin evi je kazao i da

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Ako stalno razgovarate s jednim te istim ljudima, a bez ikakvih rezultata, onda su moĹžda baĹĄ oni dio problema Ĺ˝ELJKO LOVRINÂťEVI , analiti ar Ekonomskog instituta SNIMIO S. ETKOVI

ka Jadranka Kosor pozvala na nacionalno suglasje o reformama, Željko u Vladu na što hitnije djelovanje jer vrijeme radi protiv Hrvatske

business.hr etvrtak 11/11/2010

reba preuzeti e sa svima konzultirati ››

››

Ne bojim se jer Hrvatska je na vjerujem u putu da stigne Hrvatsku i institucije, na put izlaska iz pa i kad pokazatelji nisu recesije onakvi kakve bismo htjeli IVO JOSIPOVI , predsjednik RH FOTO IMAŠ/CROPIX

su kreditni modeli A i B u sklopu Vladina programa pomo i pokazali sve slabosti sustava. "Banke koje su tako er naviknule raditi u introvertiranoj ekonomiji nemaju dovoljno dobru vezu prema kvalitetnim poduze ima i projektima, a oni jednostavno nemaju dovoljno proizvoda koje mogu ponuditi", ka-

zao je Lovri evi . Jadranka Kosor nije pri ekala da uje Lovrin evi a, ali je prije njegova govora pokazala da je postala nešto opreznija u izjavama kada je u pitanju prognoza hrvatskog oporavka. Iako je cijelo vrijeme ponavljala kako je optimist, premijerka je izjavila da je Hrvatska na putu da stigne na put izlaska iz recesije. Optimisti an je bio i predsjednik Ivo Josipovi . "Ne bojim se jer vjerujem u Hrvatsku i institucije, pa i kad pokazatelji nisu onakvi kakve bismo htjeli", kazao je Josipovi , iji je govor protekao u prili no pomirljivom tonu. Primijetio je, me u ostalim, kako "vremena za odga anje više nema, jer jedino nove investicije

mogu kreirati uvjete za promjenu modela rasta i podizanje potencijalne stope rasta gospodarstva”, dodaju i kako nam je potrebna aktivna politika privla enja stranih ulaganja,kojom se mora baviti Vlada.

Pomo MMF-a

Ljubo Jur i , predsjednik HDE-a, prethodno je kazao da su savjetovanje htjeli nazvati "Jesmo li vam rekli što e se dogoditi", referiraju i se na sva upozorenja strukovne udruge prethodnih godina koja nisu došla do ušiju vladaju ih. Objasnivši povijesni presjek hrvatskoga gospodarstva, Jur i je kazao da Hrvatska danas nema nikakvog izvoznog proizvoda koji bi mogla ponuditi svijetu.

JADRANKA KOSOR, predsjednica Vlade FOTO IMAŠ/CROPIX

"Hrvatska je mala zemlja i nikome ne e nedostajati ako nestane. Stoga moramo sami sebi pomo i ako želimo opstati", pomalo je dramati no rekao Jur i te istaknuo da je trošak industrijskog proizvoda u Hrvatskoj od 1994. godine porastao 50 posto, što dovoljno govori o njegovoj konkurentnosti. Jur i se izjasnio protiv smanjenja prora una za 2011. godinu i pobornik je Me unarodnog monetarnog fonda ako njegov angažman pridonese potpori strategije razvoja Hrvatske. Upravo je pitanje angažmana MMF-a ponovno postalo prvorazredno politi ko pitanje, što je zasmetalo ministru Ivanu Šukeru, koji je izjavio: "Pitanje MMF-a postalo je

dio politi kog razra unavanja. Oni koji zazivaju MMF protiv su promjena Zakona o radu, a upravo su me njegovi dužnosnici prije mjesec dana upitali zašto smo odustali od izmjena", kazao je Šuker, zaklju ivši da ne e MMF provoditi reforme u Hrvatskoj nego to Hrvatska mora u initi sama. Spomenuo je i primjer pada valuta u zemljama koje su zatražile pomo MMF-a. Lovrin evi je pak dao naveo primjer Portugala i Gr ke kojima ni više od 20 godina lanstva u EU nije bilo dovoljno da ih spasi od propasti, a ako Hrvatskoj ne uspije brzo uvo enje eura, suo it e se sa sve težim vra anjem velikog duga. Ante Pavi

ante.pavic@business.hr

tema 6-7

DOKAPITALIZACIJA Ingra se nada da će obveznice vrijedne 200 mili milijuna kuna duga dobavljačima moći pretvoriti u vlasnički udjel

Ingra vjerovnicima nudi 75 posto dion za 300 mil. kn dug

Teško će sav dug biti pretvoren u dionice jer Ingrine obveznice drže i neki novčani fo portfelju ne bi smjeli imati dionice, upozorava naš sugovornik te ističe kako Ingra svo još nije pozvala na dogovor o dokapitalizaciji brojka

Upišu li Ingrini vjerovnici ukupan iznos duga od 300 milijuna kuna u nadolazećoj dokapitalizaciji, postat će vlasnici dvije trećine ili 75 posto temeljnog kapitala te građevinske tvrtke. Naime, na glavnoj skupštini u prosincu Ingra će svojim vjerovnicima ponuditi upis novih dionica i tako vratiti dug te nastaviti restrukturiranje započeto još sredinom prošle godine.

91,48

posto pala je dionica Ingre u razdoblju od srpnja 2008. do danas

Cijena 20 kuna

"Temeljni kapital najprije ćemo smanjiti, a tek onda povećati", najavio je Igor Oppenheim, predsjednik Uprave Ingre. Oppenheim je kazao da je Ingra za obveznice dužna 200 milijuna kuna, za komercijalne zapise 83 milijuna kuna, a dobavljačima duguje 50ak milijuna kuna. Svi su vjerovnici pozvani upisati nove dionice, ali to nisu dužni. Ipak, u Ingri očekuju pozitivan odaziv. Cijena dionice u upisu bit će 20 kuna. "Bit ćemo jedina kompanija na tržištu, uz HT, koja će imati free float na razini 95 posto", izjavio je Oppenheim te dodao kako Ingra ima prostora za još jednu dokapitalizaciju od 150 milijuna kuna u sljedećoj

Krunoslav Lisjak, financijski direktor Ingre

Snimio hrvoje dominić

godini, naravno bude li potrebna. Kako bi se provelo pretvaranje potraživanja vjerovnika u temeljni kapital, potrebno je povećati temeljni kapital društva i u tu svrhu izdati nove dionice. S obzirom na to da je trenutačni odnos tržišne i nominalne cijene dionica takav da je nominalna cijena dionice veća od tržišne (40 kuna je nominalni iznos, prosječna cijena dionice u posljednja tri mjeseca iznosila je 20-ak kuna), Ingra prvo planira provesti smanjenje temeljnog kapitala sa 300 milijuna na 150 milijuna kuna, pri čemu će se novac rasporediti u rezerve društva. Sudeći prema podacima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, najveći Ingrini vjerovnici su banke i investicijski fondovi. Naime, najveći pojedinačni vlasnici obveznica su Raiffeisen banka i Croatia osiguranje. Te su institucije vlasnici i velikih

00 milijuna kuna, 83 milijuna kuna komercijalnih zapisa te oko 50

business.hr Četvrtak 11/11/2010

ma ›› onica uga

Sve spekulacije o mogućem stečaju su pogrešne. Ingra raspolaže imovinom vrijednom 200 milijuna eura IGOR OPPENHEIM, predsjednik Uprave Ingre, pohvalio se kako je u dosadašnjem dijelu restrukturiranja tvrtke uspio reprogramirati i vratiti 300 milijuna kuna kratkoročnih obveza te da ukupne dospjele obveze iznose oko milijardu kuna Snimio hrvoje dominić

čani fondovi, koji u gra svoje vjerovnike

udjela u komercijalnim zapisima, a ostali se vlasnici skrivaju iza skrbničkih računa. Zbog osjetljivosti pitanja nitko od većih udjelničara u obveznicama ili komercijalnim zapisima nije želio komentirati hoće li sudjelovati u dokapitalizaciji. Business.hr je neslužbeno doznao kako se o tome još odlučuje jer je skupština najavljena tek za kraj godine. Izvor blizak jednom od manjih dioničara potvrdio je kako Ingra svoje vjerovnike još nije pozvala na dogovor te je dodao kako je o tome možda rano govoriti jer bi dokapitalizacija mogla biti problematična. "Teško će sav dug biti pretvoren u dionice jer Ingrine obveznice drže i neki novčani fondovi, koji u portfelju ne bi smjeli imati dionice. Slabo likvidnu imovinu poput spomenute obveznice bit će teško prebaciti u druge fondove jer to nisu iste kategorije vrijednosnih papira, a pretvaranje obveznice u dionicu imatelju donosi golem rizik", tvrdi anonimni izvor. Oppenheim se pohvalio kako je u dosadašnjem dijelu restrukturiranja tvrtke uspio reprogramirati i vratiti 300 milijuna kuna krat-

koročnih obveza te da ukupne dospjele obveze iznose oko milijardu kuna.

Ulaganja u izvoz

"Sve spekulacije o mogućem stečaju su pogrešne. Ingra raspolaže imovinom vrijednom 200 milijuna eura, a kad se to usporedi s ukupnim dugom, situacija nije katastrofalna", kazao je Oppenheim. Nakon toga potvrdio je spe-

kulacije o pregovorima sa strateškim partnerima. Za Ingru su navodno zainteresirani neki inozemni venture capital fondovi s kojima se razgovaralo, ali bez konkretnih dogovora. "Iako naši poslovni rezultati još nisu dobri, činimo sve da sljedeće godine neopterećeni dubiozama počnemo novi investicijski ciklus. Uvjereni smo da će svi rezovi i mjere poduzete

tijekom 2009. i 2010. donijeti rezultate, stabilizaciju poslovanja i uspješno pokretanje novog investicijskog ciklusa. Ingra je i ove godine uložila 30 milijuna eura u nove poslove na tržištima Rusije, Njemačke, sjeverne Afrike i Bliskog istoka", izjavio je Igor Oppenheim. Financijski direktor Ingre Krunoslav Lisjak kazao je kako ga ne brine gubitak

od 36 milijuna kuna, jer je Ingra uložila više od 30 milijuna kuna u otvaranje ureda i promociju na stranim tržištima. Jedna od novih tvrtki bit će registrirana u Njemačkoj kako bi se mogla natjecati za glavnog izvođača radova s obzirom na to da je poslove dosad uglavnom dobivala kao podizvođač. Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr »etvrtak 11/11/2010

SINDIKAT

'Uprava HAC-a legalizira progon zvižda a' Zagreb. Uprava Hrvatskih autocesta (HAC) uputila je Radni kom vije u na o itovanje Pravilnik o radu, ije su odredbe o poslovnim tajnama suprotne Vladinu Antikorupcijskom programu i Zakonu o pravu na pristup informacijama, izvijestio je ju er Nezavisni cestarski sindikat.

TRŽIŠTE RADA

Raste potražnja za menadžerima Oko 49 posto anketiranih kompanija u Hrvatskoj zapošljava menadžerski kadar, što je pomak u odnosu na ljetos, no i dalje kaskamo za prosjekom regije (57 posto), pokazuje istraživanje Antal Internationala Razina zapošljavanja na stru nim i menadžerskim pozicijama u Hrvatskoj znatno je porasla od ljeta, no u tom segmentu zapošljavanja još zaostajemo za zemljama regije. Pokazuje to najnoviji globalni pregled tržišta rada tvrtke Antal International, specijalizirane za zapošljavanje menadžerskih kadrova. Oko 49 posto anketiranih kompanija u Hrvatskoj izjavilo je da trenuta no zapošljava menadžerski kadar, dok 44 posto njih planira zapošljavati u sljede a tri mjeseca. U procesu otpuštanja upravlja kog i stru nog kadra je 17 posto kompanija, a njih 14 posto o ekuje da e to u initi u sljede em razdoblju. Po etkom ljeta, pak, 32

BROJKA

17% kompanija u procesu je otpuπtanja upravljaËkog i struËnog kadra

posto ispitanih kompanija potvrdilo je da zapošljavaju upravlja ki kadar, 34 posto ih je planiralo zapošljavati, a 20 posto ih je planiralo otpuštati.

Svjetski oporavak

Trend zapošljavanja menadžera na hrvatskom tržištu osjetno je pao u prvoj polovici 2009., krajem iste godine pad je usporen, a u prvoj polovini 2010. i dalje se osje ala stagnacija s malim naznakama poboljšanja. "Rije je o samo jednom segmentu ukupna tržišta rada, zapošljavanju na kompleksnim i rukovode im radnim mjestima, tako da aktivnost u tom segmentu ne korespondira s trendovima u zapošljavanju na cjelokupnom tržištu", upozoravaju direktorice Antala u Hrvatskoj Nina An al i Sanja Nova i . Iako Hrvatska bilježi pozitivan trend, još je slabija u odnosu na prosjek zemalja srednje i isto ne Europe i Eurazije, gdje 57 posto kompanija trenuta no zapošljavaju.

Novi Pravilnik o radu proglašava ak 25 vrsta podataka poslovnom tajnom, ime se želi onemogu iti borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, a legalizirati progon zvižda a, tvrdi Nezavisni cestarski sindikat u pismu upu enom premijerki Jadranki Kosor. Je li Vlada donijela Antikorupcijski program samo da zadovolji formu, a onda naložila svojim podsustavima (javne službe, državna poduze a itd.) da internim aktima onemogu e borbu

protiv korupcije, pitaju sindikalci. Me u dokumentima koje Uprava Hrvatskih autocesta planira proglasiti poslovnom tajnom su sve vrste informacija koje su u javnost plasirali zvižda i iz poduze a, što je rezultiralo nizom afera i privo enjem nekih osoba iz Uprave Hrvatskih autocesta. Tako se, primjerice, tajnama želi proglasiti sve odluke i zaklju ke Skupštine, Nadzornog odbora i Uprave "osim onih koje su izvješene na oglasnoj plo i poduze a". H

BROJKA

94,2

posto uspješnost je optužnica u tzv. usko kim predmetima, neposrednom optužbom rezultiralo je 47,9% kaznenih prijava, dok ih je 41,3 posto odba eno, pokazalo je izvješ e o radu državnih odvjetništava

Štedionice bi mog uložiti 2,5 mlrd. kn POTICANJE ULAGANJA Zbog zaustavljenog investicijskog ciklusa u stanogradnji na gubitku su ne samo gra evinari i banke nego i država. Stoga je Wüstenrot stambena štedionica, žele i ponovno pokrenuti investicije, ublažila uvjete kreditiranja Dvije godine krize na tržištu nekretnina donijele su probleme gra evinskim tvrtkama, bankama i stambenim štedionicama, ali i državi, rekao je predsjednik Uprave Wüstenrot stambene štedionice Zdravko An el na konferenciji za novinare održanoj u srijedu dodavši kako je u neprodanim stanovima "zarobljeno" od 10 do 12 milijardi kuna. "Stambene štedionice mogle bi ovoga trenutka plasirati još 2,5 milijardi kuna u kredite", rekao je An el.

Loše za sve

"Veliki broj neprodanih stanova optere uje prije svega gra evinare jer ne mogu do likvidnih sredstava, banke

jer im pove avaju rizi ne i loše plasmane, a država ostaje bez poreza zamrznutog u neprodanim stanovima", naglasio je An el. Na gubitku su i gra ani koji u sadašnjim prilikama ne mogu riješiti svoje stambene potrebe nego ekaju smanjenje cijena stanova i povoljnije uvjete kreditiranja. "Trenuta na je situacija loša za sve sudionike na tržištu", naglasio je predsjednik Uprave Wüstenrot stambene štedionice. Zabrinut je i zato što nitko ne vidi izlaz iz takvog stanja. Stambene štedionice u Hrvatskoj imaju u fondu štednje oko 5,5 milijardi kuna, od ega su u kredite plasirane

nešto manje od 3 milijarde, a ostatak nisu uspjeli usmjeriti u kreditiranje pa je novac uložen u državne obveznice. No, kako je kazao direktor Wüstenrot stambene štedionice Ivan Ostoji , funkcija stambenih štedionica nije poslovanje na financijskom tržištu - odnosno kupnja uglavnom državnih obveznica koje doduše donose solidne prihode - nego stambeno kreditiranje uz fiksnu kamatu, što je i bila namjera prilikom pokretanja stambenih štedionica.

Podrška Vladi

Vlada ve dvije godine ne ini ništa kako bi se uloženo iz prora una vratilo u poticanje stambene štednje.

Zdravstvo i energetika

Me u sektorima koji bilježe najve i rast zapošljavanja na stru nim i menadžerskim pozicijama su podru je zdravstvenih usluga, obnovljive energije, biotehnologije, maloprodaje i profesionalnih usluga. S. Cari Herceg

POSLOVANJE STAMBENIH ŠTEDIONICA U PRVIH DEVET MJESECI Aktiva 2010./'09. HPB stambena štedionica 202,40 39,03% PBZ stambena štedionica 1.391,62 -2,26% Prva stambena štedionica 1.934,64 -1,34% Raiffeisen stambena šted. 1.630,63 -9,51% Wüstenrot stambena šted. 1.370,96 8,37%

Dobit prije oporezivanja 2010./'09. 0,71 185,83% 12,23 18,05% 18,57 -24,75% -15,14 (lani gub. -545) 3,87 -43,53%

Izvor: HNB

doga aji

HUS ZA MMF

MatijaπeviÊ za 'dežurnoga policajca'

Split. Predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijaševi ocijenio je juËer da u Hrvatsku treba do i Me unarodni monetarni fond (MMF). Budu i da Vlada nije sposobna i spremna provesti reforme, srezati troškove i u i u nužne porezne reforme, bit emo osu eni na "dežurnog

policajca" - MMF, istaknuo je. Rezanje javnih troškova zna ilo bi porezno rastere enje poduzetništva, što bi rezultiralo otvaranjem novih radnih mjesta, tvrdi Matijaševi te dodaje kako bi dolazak MMF-a "u startu zna io povoljnije uvjete kreditiranja". Naglašava da rezanjem troškova moraju biti zahva eni državna administracija, brojna ministarstva, fondovi i agencije, a posebno je istaknuo potrebu smanjenja troškova u jedinicama lokalne uprave gdje je zaposleno 66.000 ljudi. H

"Kako bismo potaknuli rješavanje tog problema, odlu ili smo od po etka studenoga olakšati uvjete kreditiranja i produljiti rok otplate kredita sa 18 na 20 godina", rekao je An el, dodavši da su se na to odlu ili kao društveno odgovorna tvrtka koja želi pridonijeti rješavanju gospodarske krize. Na to su se odlu ili i zato što država iz prora una izdvaja poticaje za stambenu štednju, a od toga sada nema nikakve koristi. Naime, kako je kreditiranje znatno smanjeno, nema priljeva novca od poreza na osnovi prodaje stanova. Od kune uložene u poticanje stambene štednje država je prije krize u prora un na osnovi poreza dobivala 2,5 kuna, a s po etkom krize to je izostalo. Predsjednik Uprave Wüstenrot stambene štedionice kaže kako ih na ublažavanje uvjeta kreditiranja nisu natjerali poslovni razlozi - jer novu štednju ulaZDRAVKO AN EL, predsjednik Uprave Wüstenrot stambene štedionice, kaže kako su se na pove anje kreditnih plasmana odlu ili unato tome što od državnih obveznica zara uju solidnu kamatu

žu u državne obveznice od kojih imaju dobru kamatu od 5,6 posto pa im ti plasmani nisu ni približno rizi ni kao krediti - nego su odlu ili pokrenuti novi kreditni ciklus prije svega kako bi pomogli Vladi u izlasku iz krize. An el pritom isti e kako Wüstenrot ima samo 0,5 posto rizi nih plasmana (onih koji kasne s pla anjem kreditnih rata više od 90 dana), a banke 3,2 posto. Gorden Knezovi

gorden.knezovic@business.hr

ARHIVA B.HR

Izvor: HNB

ogle odmah kn u kredite

UPIS DO KRAJA PROSINCA

U ARKOD-u više od 120 tisu a poljoprivrednika

OZREN MATIJAŠEVI , predsjednik Hrvatske udruge sindikata SNIMIO S. ETKOVI

Zagreb. Agencija za pla anja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju pozvala je poljoprivrednike da se najkasnije do kraja prosinca upišu u sustav identifikacije zemljišnih parcela ARKOD kako bi ostvarili pravo na podnošenje zahtjeva za potporu po proizvodnoj površini za 2011. Obavljene su kon-

zultacije za upis u ARKOD za više od 150 tisu a poljoprivrednika. Dosad je evidentirano više od 700.000 ha poljoprivrednog zemljišta za više od 120 tisu a poljoprivrednika. Rije je o dvije tre ine svih posjeda upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, odnosno o 913.000 ARKOD parcela. Upis se provodi u svim županijama, osim u Požeško-slavonskoj i Brodskoposavskoj, gdje je završio, dok je u Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisa ko-moslava koj i Viroviti ko-podravskoj županiji upis pri kraju. H

NAJGORE U ŠIBENIKU

Obrtnici: 6,9% manje zaposlenih Broj zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u rujnu 2010. u odnosu na rujan 2009. smanjio se 6,94 posto, od ega se broj žena smanjio 45,96 posto. Pad broja zaposlenih u odnosu na rujan 2009. godine zabilježen je u 19 djelatnosti, OGLAS

a je najve i pad (17,8 posto) zabilježen u gra evinarstvu. Najmanji pad u rujnu u odnosu na rujan 2009. godine zabilježen je u djelatnosti obrazovanja i iznosi 0,45 posto. Djelatnosti u porastu u rujnu u odnosu na rujan 2009. godine su opskrba vodom - uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom

i sanacija okoliša, gdje se bilježi rast 52,8 posto, te javna uprava s rastom 14,9 posto. Najve i je pad zabilježen u Šibensko-kninskoj županiji - 9,8 posto, a najbolje je prošla Viroviti ko-podravska županija sa 0,8 posto rasta. U Gradu Zagrebu rast zaposlenih u odnosu na rujan 2009. smanjio se 8,4 posto. I. B.

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Âťetvrtak 11/11/2010

SAJAM

U VaraĹždinu centar obnovljive energije VaraĹždin. U VaraĹždinu je ju er otvoren 2. sajam obnovljivih izvora energije Cro Eco Energy Expo na kojem izlaĹže viĹĄe od 30 doma ih i stranih izlaga a. "U Hrvatskoj je malo napravljeno na podru ju obnovljivih izvora energije, osim neĹĄto malo u VaraĹždinu, ostalo je gotovo niĹĄta", rekao je otva-

METRONET

'Kazna HAKOM-a HT-u premala' HAKOM je HT-u utvrdio najniĹže grani ne cijene da bi zaĹĄtitio liberalizaciju trĹžiĹĄta, no visinom kazne pokazao je da prava zaĹĄtita trĹžiĹĄta i zakona u stvarnosti ne postoji, kaĹžu u Metronetu Kazna koju je HAKOM (Hrvatska agencija za poĹĄtu i elektroni ke komunikacije) izrekao Hrvatskom telekomu (HT) zbog ugovaranja nezakonito niskih cijena premala je, zanemariva i samo je dodatni poticaj HT-u da nastavi s krĹĄenjem zakona, ali i diskriminacijom gra ana Hrvatske, smatraju u Metronetu.

Damping na djelu

U priop enju koje je Metronet ju er uputio medijima stoji da je HAKOM HT-u kao dominantnom operatoru utvrdio najniĹže grani ne cijene da bi zaĹĄtitio liberalizaciju trĹžiĹĄta, no visinom kazne pokazao je da prava zaĹĄtita trĹžiĹĄta i zakona u stvarnosti ne postoji. "SpuĹĄtanjem cijena ak i do 50 posto niĹže od zakonski utvr ene granice, i to prema odabranim velikim kompanijama, HT onemogu uje pravednu trĹžiĹĄnu utakmicu s alternativnim operatorima, ali, ĹĄto je joĹĄ vaĹžnije, izravno diskriminira i omalovaĹžava hrvatske gra ane i brojne tvrtke, jer bi se mnogi od njih mogli zapitati zaĹĄto i njima ne daju tako velik popust ako ve imaju takvu poslovnu logiku",

Ĺ˝ELJKO LUKAÂť, predsjednik Uprave Metroneta

raju i sajam varaĹždinski gradona elnik Ivan ehok. Dodao je da e se pokrenuti projekt centra obnovljivih izvora energije u VaraĹždinu. Sajmom obnovljivih izvora energije drugu godinu zaredom Ĺželi se potaknuti koriĹĄtenje te vrste energije i nove tehnologije pribliĹžiti gra anima, istaknuo je na otvorenju zamjenik gradona elnika Slobodan Mikac. "Kao potpisnici europske direktive, morat emo do 2020. proizvoditi 20 posto energije iz obnovljivih izvora ili emo

pla ati kazne, a svakako je pametnije i jeftinije ulagati u vlastiti proizvodnju", rekao je Mikac. Za posjetitelje je ulaz besplatan, a na sajmu mogu vidjeti elektromobile, elektromopede, elektri ne bicikle, male vjetrenja e pogodne za vikendice i manja seoska gospodarstva i fotonaponske elije te dobiti informacije o mogu nostima koriĹĄtenja obnovljivih izvora energije od viĹĄe od 30 izlaga a, me u kojima su i strani. Cro Eco Energy Expo otvoren je do petka. H

IVAN ÂťEHOK, varaĹždinski gradona elnik, otvorio sajam koji je ugostio 30 izlaga a SNIMIOHRVOJE KNEZ

Vipnet poveÄ&#x2021;ao udjel, ali prihod VIPNETOVI REZULTATI Mobilni su operateri pritisnuti krizom i manjom potroĹĄnjom, ali i cjenovnim ratom pa je mjese na potroĹĄnja (ARPU) Vipnetovih korisnika na ugovor pala 7 posto, na 28,1 euro, a u segmentu pre-paida neĹĄto manje - 6,9 posto

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

upozoravaju iz Metroneta. Tvrdnje HT-a da Ĺželi spuĹĄtati cijene u korist gra ana nisu istinite, isti u, jer grani ne najniĹže cijene, koje bi HAKOM trebao ponajprije ĹĄtititi, sluĹže upravo tome da nasilnim dampingom HT ne uniĹĄti ostale operatere na trĹžiĹĄtu te da gra ani imaju pravo izbora na trĹžiĹĄtu.

Bez sankcija

" injenica da je HAKOM kompaniji koja je u 2009. zabiljeĹžila prihod od 8,5 milijardi kuna, a koja uostalom i slovi za najprofitabilniju tvrtku u Hrvatskoj, odredio kaznu od samo 76.770 kuna, samo je dodatni poticaj da nastave s krĹĄenjem zakona, bez ikakvog straha od sankcija", stoji u priop enju koje potpisuje predsjednik Uprave Metroneta Ĺ˝eljko Luka . S. C. H.

Drugi po veli ini telekom operater Vipnet u prvih je devet mjeseci 2010. zabiljeĹžio 5,3-postotni pad prihoda, na 135,2 milijuna eura, pokazuju podaci objavljeni u sklopu devetomjese nih rezultata Vipnetova vlasnika Telekom Austrije. Istodobno je dobit Vipneta prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) iznosila 58 milijuna eura, ĹĄto je pad 10,8 posto.

Komunikacija strojeva

"Rast broja korisnika, koji potvr uju da su prepoznali beneficije koje smo im ponudili u vrijeme krize kroz naĹĄa dva brenda, daje nam puno nade za optimizam. Interes za naĹĄ novi portfelj usluga u komunikaciji izme u strojeva preko mobilnih sustava (machine to machine) pokazuje da e to biti logi an nastavak naĹĄeg vodstva u beĹži nom prijenosu podataka. Namjeravamo

iskoristiti puni potencijal naĹĄe izrazito bogate ponude pametnih telefona iji e korisnici znati prepoznati kvalitetu mreĹže, investicije i tehnoloĹĄke inovacije koje emo nastaviti i u zadnjem kvartalu ove godine", kaĹže predsjednik Uprave i glavni tehni ki direktor Vipneta Mladen Pejkovi . "O utjecaju kriznog poreza na poslovanje puno smo govorili, ali u kontekstu transformacije mobilnih mreĹža prema mreĹžama za prijenos podataka potrebno je ĹĄto prije stvoriti pretpostavke za investicije i razvoj u tom smjeru", objaĹĄnjava Pejkovi . Imaju i u vidu da je Europska unija po etkom listopada od Francuske i Ĺ panjolske direktivom traĹžila da ukinu poreze na telekom usluge, iako su njihovi telekom operateri bili daleko manje optere eni nego hr-

vatski, u Vipnetu vjeruju da e se taj namet uskoro ukinuti. U tre em je kvartalu dobit prije kamata i poreza (EBIT) pala daljnjih 14,3 posto, na 41,3 milijuna eura, a kapitalna su ulaganja smanjena na 4,7 milijuna eura uz pad ak 51 posto. Prema podacima iz financijskog izvjeĹĄ a, Vipnet je uspio ak pove ati trĹžiĹĄni udjel na 43,6 posto uz rast 0,7 postotnih bodova u odnosu na kraj tre eg kvartala proĹĄle godine.

ViĹĄe ugovora

Za Vipnet je jako vaĹžan snaĹžan rast broja korisnika na ugovor, koji je na kraju rujna pove an 7,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a broj korisnika pre-paid usluge pove an je samo 2,6 posto. Vipnet je tako na kraju rujna imao 665.000 korisnika na ugovor i 2,04 mi-

VELESAJAM U BAGDADU

Posao u Iraku tražilo 40 hrvatskih tvrtki Zagreb. Predstavnici 40 hrvatskih tvrtki sudjelovali su na 37. me unarodnom velesajmu u Bagdadu, na kojem su se od 1. do 10. studenoga predstavili izlaga i iz 60-ak zemalja. U hrvatskom paviljonu bili su organizirani radni stolovi za energetiku, prehranu i poljoprivredu, gra evinarstvo te

razminiranje i vojnu industriju. Kako je Hrvatska bila zemlja partner, održan je Hrvatski dan uz 250 uzvanika iz ira kog javnog, politi kog i gospodarskog života. Šef Specijalne misije u Iraku veleposlanik Jerko Vukas upoznao ih je s mogu nostima gospodarske suradnje s predstavljenim hrvatskim tvrtkama. Na podru ju Iraka trenuta no posluje 14 hrvatskih tvrtki, a imaju i u vidu iskazani interes na velesajmu u Bagdadu o ekuje se daljnji napredak, navode iz Ministarstva vanjskih poslova. H

ao tržišni od im pada

MLADEN PEJKOVI , predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor Vipneta SNIMIO HRVOJE KNEZ

lijuna korisnika u pre-paid segmentu. Ukupno uzevši, Vipnet je bazu korisnika pove ao 3,7 posto, na nešto više od 2,7 milijuna. Mobilni su operateri pritisnuti krizom i manjom potrošnjom, ali i cjenovnim ratom pa je mjese na potrošnja (ARPU) Vipnetovih korisnika na ugovor pala 7 posto, na 28,1 euro, a u segmentu pre-paida nešto manje - 6,9 posto. Me utim, pre-paid korisnici mnogo manje troše pa je u posljednjem kvartalu ta potrošnja iznosila samo 6,7 eura. Vipnet bilježi i prosje an pad potrošenih minuta po korisniku, koji je na kraju

tre eg kvartala iznosio 71,3 minutu, što je pad 11,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Najbolji segment za Vipnet u tre em kvartalu, kao što je to bio slu aj i prethodnih nekoliko kvartala, jest mobilni prijenos podataka, gdje bilježi rast. U odnosu na ukupne prihode, prihod od mobilnog prijenosa podatak ini u tre em kvartalu ove godine 26,5 posto. Istodobno je Vipnet ak 42,9 posto pove ao broj korisnika mobilnog širokopojasnog pristupa internetu (mobilni broadband), na više od 178,7 tisu a korisnika. Dražen Tomi

OGLAS

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Âťetvrtak 11/11/2010

CJELOĹ˝IVOTNO UÂťENJE

Poduzetnici nisu samo oni s vlastitim biznisom Zagreb. U tvrtkama je nuĹžno poticati zaposlenike da budu poduzetni te ih motivirati da razvijaju poduzetni ke kompetencije, istaknuto je ju er na me unarodnoj konferenciji o cjeloĹživotnom u enju i razvoju ljudskih potencijala Educa Plus u organizaciji HGK. Pomo nica direktora Centra

za razvoj ljudskih potencijala HGK Vesna Ĺ tefica istaknula je da treba razbiti famu kako su poduzetnici samo oni koji imaju svoj vlastiti posao. I ostali zaposlenici unutar poduze a na neki su na in poduzetnici, kazala je, napominju i kako tvrtke trebaju uvoditi metode i vjeĹĄtine koje e potaknuti zaposlenike da budu poduzetni. Ulaskom u EU poduzetni ke kompetencije bit e joĹĄ vaĹžnije, a poslodavci bi trebali omogu iti svojim zaposlenicima usavrĹĄavanje i obrazovanje, istaknuto je. H

NASTAVAK EKOPROJEKTA

Cemex zbrinjava kominu masline Split. U priobalnom dijelu Splitsko-dalmatinske Ĺžupanije tvrtka Cemex po ela je prikupljanje i zbrinjavanje komine masline, nusproizvoda prerade masline, koji e koristiti kao biogorivo u tehnoloĹĄkom procesu proizvodnje klinkera ili dijelova vru eg cementa od kojeg se nakon mljevenja radi Ĺžbuka ili beton.

Iz Cemexa su izvijestili kako su u suradnji sa ZadruĹžnim savezom Dalmacije i Institutom za poljoprivredu i turizam Pore te uz podrĹĄku splitske isto e zapo eli prikupljanje komine masline nastale preradom u uljarama. Tako e uljari prvi put imati priliku zbrinuti kominu na organiziran i ekoloĹĄki prihvatljiv na in, napominju iz Cemexa. Ovisno o potrebama uljara Cemex e u njihovim prostorima osigurati postavljanje metalnog kontejnera za prikupljanje komine. H

Za provjeru inovativnih koncepata 5,47 mil. kn BICRO Za sufinanciranje inicijalne faze znanstveno-poduzetni kih projekata u Poslovnoinovacijski centar Hrvatske pristiglo je 24% viĹĄe prijava nego u prvom krugu, najviĹĄe iz tehnologije s primjenom u zdravstvu i energetici, a inovatori mogu dobiti od 35 do 350 tisu a kuna Ukupna sredstva kojima Poslovno-inovacijski centar Hrvatske (BICRO) raspolaĹže za financiranje projekata iz Programa provjere inovativnog koncepta, tzv. PoC (engl. proof of concept) iznose zasad 5,47 milijuna kuna. Od toga Svjetska banka financira 80 posto, a Vlada RH osigurava preostalih 20 posto. Iz BICRO-a su nedavno izvjestili da je u drugom krugu iskazan velik interes za sufinanciranje inicijalne faze inovativnih znanstveno-poduzetni kih projekata. Pristiglo je 24 posto viĹĄe prijava nego u prvom krugu programa zapo etog u svibnju ove godine. Ukupna vrijednost traĹženih sredstava u drugom krugu iznosi viĹĄe

od 15 milijuna kuna, dok bi privatni sektor uloĹžio dodatnih 14 milijuna kuna u projekte.

Prolazi 29%

Kako traĹžena sredstva uvelike premaĹĄuju sadaĹĄnji budĹžet, u Vladinoj agenciji poru uju da se trude prona i dodatna sredstva za inovativne projekte. "U prvom smo krugu zaprimili 72 prijave iz cijele zemlje. Znanstvenici i mali gospodarstvenici traĹžili su oko 13 milijuna kuna i povrh toga ponudili 8,86 milijuna vlastitih sredstava. Odobreno je 3,46 milijuna kuna za 21 projekt, tako da je postotak prolaznosti bio 29 posto. Uz ta sredstva dolazi 3,6 milijuna kuna iz

DALIBOR MARIJANOVI , direktor Poslovnoinovacijskog centra Hrvatske - BICRO SNIMIO SAĹ A â&#x2C6;&#x2020;ETKOVI

privatnih izvora financiranja, pa je omjer javnog i privatnog ulaganja iznosio 49 posto iz programa i 51 posto iz privatnih izvora", kaĹže Mirna Sudar-Kul ar, pomo nica direktora BICRO-a. Isti e kako su, osim davanja javnog novca, tim projektom potaknuli i privatna ulaganja u istraĹživanje i razvoj, tako da se u PoC-u viĹĄe boduju projekti koji su spremni ponuditi ve i omjer vlastitog sufinanciranja.

Komercijalni potencijal

U drugom je krugu pristiglo 85 prijava koje su zapravo centri BICRO-a, raspore eni po ve im gradovima Hrvatske, odabrali od uku-

pno 155 pretprijava. "U BICRO-u vrijedi praksa za sve programe da otprilike na svaku kunu vlastitih sredstava natjecatelja BICRO ulaĹže isto jednu kunu. Za PoC su naĹĄi limiti 75 posto prema 25 posto privatnih ulaganja. Za inovacije koje su u ranoj fazi razvoja, kao u PoC-u, nudimo najve i omjer sufinanciranja, a za one koje su bliĹže komercijalizaciji i trĹžiĹĄtu traĹžimo ve i udjel privatnih ulaganja", objaĹĄnjava Mirna SudarKul ar. Putem ovog programa inovatori mogu dobiti od 35 do 350 tisu a kuna bespovratnih sredstava po projektu za sufinanciranje provjere i zaĹĄtite intelektualnog vlasniĹĄtva, demon-

straciju tehni ke izvedivosti i izradu funkcionalnog prototipa. Smisao provjere inovativnog koncepta je utvrditi tehni ke karakteristike i komercijalni potencijal inovacije, ime se Ĺželi premostiti jaz izme u razvoja i trĹžiĹĄta. Me u prispjelim prijavama najzastupljenije su digitalne tehnologije i ICT, ali je u odnosu na prvi krug postotak njihovih prijava u padu. U drugom krugu viĹĄe je prijava iz tehnologije s primjenom u zdravstvu i energetici. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

BROJKE

3,46 milijuna kuna odobrio je BICRO za 21 projekt u prvom krugu

milijuna kuna premaĹĄuje ukupna vrijednost traĹženih sredstava u drugom krugu, a privatni bi sektor uloĹžio dodatnih 14 milijuna kuna

mediji/ marketing/ prodaja etvrtak 11/11/2010

Ako nema emotivne veze, nema prodaje LICENSING NEW EUROPE SHOW & CONFERENCE Ekonomska je kriza u posljednjih nekoliko godina negativno utjecala na povjerenje potroša a i iznos novca koji su spremni potrošiti. I licenciranje je osjetilo posljedice krize, ali mnogo manje od drugih sektora, naglašava Marty Brochstein, potpredsjednik krovne svjetske organizacije za komercijalni licensing i trgovinu LIMA

Outward 2010

GLOSSY MAGAZIN

Trijumf McCann Ericksona Hrvatske Adria Media postaje tržišni lider > mediji > marketing > prodaja

14-15

business.hr Četvrtak 11/11/2010

arty Brochstein, odličan poznavatelj industrije licenciranja u sportu i jedan od urednika The Licensing Letter’s Sports Licensing Reporta, dolazi na Licensing New Europe Show & Conference, koji se od danas do 13. studenoga održava u Zagrebu. Samo za Business.hr govori o prednostima industrije licenciranja i prvim aktivnostima organizacije LIMA u našoj regiji. Koje su vaše aktivnosti i uloga u organizaciji LIMA? - Ja sam stariji potpredsjednik LIMA-e za odnose u industriji i informiranje. Poziv organizacije LIMA bio mi je veliki profesionalni izazov i svojevrsno priznanje dotadašnjem radu pa sam ga prije nešto više od dvije godine odlučio prihvatiti. LIMA se ‘dogodila’ nakon što sam 30-ak godina radio kao poslovni novinar koji pokriva široko područje potrošačke industrije, uključujući igračke, elektroniku, namještaj i odjeću, kao i potrošačke tehnologije i maloprodaju. Asocijacija LIMA povjerila mi je odgovornost za publikacije i većinu edukativnih programa, a brinem se i za organiziranje seminara i popularne serije webinara. LIMA je imenovala Željka Krnjaka predstavnikom za regiju Nove Europe. Čini se da je to područje od velikog interesa za industriju licenciranja. Je li tako i zašto? - Regija poznata kao Nova Europa od velikog

McCann Erickson Hrvatska prvi je po broju osvojenih nagrada na Outwardu 2010, natjecanju za kreativnost u vanjskom oglašavanju. McCann Erickson je pobijedio u kategorijama za najbolju seriju city lighta i najbolji city light te bio finalist u seriji bilboarda. Nagrađen je za kreativni uradak pod nazivom "Lutka (Ured i soba)" i za Crveni križ pod nazivom "Prsluk". S. H. B.

"Lutka", nagrađeni uradak arhiva business.hr

Adria Media Zagreb provela je stratešku rekonstrukciju portfelja radi ojačavanja tržišne pozicije. Od 1. siječnja 2011. godine ta će tvrtka početi izdavati Cosmopolitan. Preuzimanjem novog naslova stvoreni su preduvjeti za optimizaciju portfelja i donesena je odluka o neproduljivanju licencnih ugovora za Joy i Gala Style. Izdavanjem Cosmopolitana, uz glossy magazine Elle i StoryBook, Adria Media Za-

greb ostvaruje jasnu poziciju tržišnog lidera u glossy magazin segmentu u Hrvatskoj. “Magazini Elle i Cosmopolitan, kao što nam je pokazalo iskustvo sestrinskih kuća u regiji (Adria Media Ljubljana i Adria Media Serbia) tvore snažnu kombinaciju i na najbolji mogući način ispunjavaju potrebe naših čitatelja i oglašivača”, izjavio je Peter van Kol, izvršni direktor Adria Media holdinga. S. H. B.

je interesa za globalnu poslovnu zajednicu u cjelini, a osobito industriju licenciranja jer to je jedno od najmanje razvijenih potrošačkih tržišta u svijetu, s mnogo potencijalnih kupaca i rastućom potrošačkom kulturom. Nova Europa obuhvaća 35 zemalja i predstavlja tržište od 400 milijuna ljudi. Mnoge tvrtke u ovoj regiji postaju svjesne licenciranja kao poslovnog modela koji im može pomoći u rastu. LIMA ih rado poučava o licenciranju poslovanja i stvaranju poslovnih kontakata, a osoba kojoj se mogu obratiti je naš predstavnik Željko William Krnjak. Što je misija asocijacije LIMA i što će biti vaše prve aktivnosti u našoj regiji? - Naša je misija stvarati publicitet i educirati tvrtke o licenciranju biznisa kako bismo im pomogli razvijati poslovanje uz pomoć licenciranja kao poslovnog modela i vrlo moćnog marketinškog alata. Mnogi ljudi znaju ponešto o licenciranju koje je vezano uz velike filmske studije i televizijske kompanije, jer oni često imaju uistinu velike kampanje, a priroda medija je takva da se publika brzo veže uz sadržaje i rado ih prihvaća i na proizvodima. To je character i entertainment licensing, prvijenac industrije licenciranja i još uvijek dominantan segment. Licenciranje je, međutim, puno rasprostranjenije i vrjednije od toga. Primjerice, licenciranje korporativne robne marke i zaštitnih znakova - corporate trade-

››

Naša je misija stvarati publicitet i educirati tvrtke o licenciranju biznisa

Marty Brochstein, stariji potpredsjednik LIMA-e za odnose u industriji i informiranje arhiva business.hr

mark and brand licensing - vrlo je vitalan i snažno rastući dio industrije licenciranja. Licenciranje se široko koristi i u modnom biznisu, sportskom

marketingu, umjetnosti (gallery and museum) i mnogim drugim područjima, a seže u gotovo sve kategorije proizvoda. Prioritet u razvoju po-

slovanja u Novoj Europi jest identificirati tvrtke koje već koriste licenciranje, a istodobno stvarati publicitet, omogućiti edukaciju i povezivanje

Marketinške kampanje

RAZVOJ POSLOVANJA

Kraševi brendovi prvi na Facebooku

Pokreće se Akademija za kulturu uslužnosti

Internetska kampanja "Životinjsko carstvo" osvojila je na prošlotjednoj konferenciji Web: Strategija 9 - Oglašavanje je OUT! još jednu prvu nagradu. Nakon prestižnih Effie kipića za najučinkovitije marketinške projekte koje je Kraš nedavno osvojio za dva svoja brenda - Životinjsko carstvo i Kiki bombone - Web strategija je također prepoznala vrijednosti jedne od najpoznatijih on-line kampanja. Nagrađene kampanje povezuje isti socijalni

fenomen: više od pola milijuna korisnika aplikacija igra se na Facebooku kroz Kraševe brendove (Životinjsko carstvo, Čokodar, Krašotice i Krašuljci…), a milijun ljudi pogledalo je Kiki spotove i kućne uratke s Kiki plesom na YouTubeu ili preuzelo ringtonove. Kraš je prvi u regiji s aplikacijom na Facebooku, što tu kompaniju čini predvodnicom u prihvaćanju Više od pola milijuna korisuvremenih marketinških alata i snika aplikacija igra se na trendova koje nameće digitalna Facebooku kroz Kraševe tehnologija. S. H. B. brendove arhiva business.hr

››

Sport stvara puno emocija pa je prirodno područje za licenciranje te otvarati prostor za sve tvrtke i pojedince koje žele ući u licenciranje biznisa kao novi sektor. Pritom možemo koristiti brojne LIMA-ine resurse koji im mogu i žele pomoći u razvoju i rastu njihova poslovanja. Bit ćete jedan od govornika na konferenciji. Što će biti tema vašeg izlaganja? - Planiram prezentirati osnove licenciranja, odnos između davatelja i primatelja licencije, govoriti o tome što svaka strana treba tražiti i naći u tom odnosu te što može i treba očekivati. Dakle, objasniti tko je tko u tom odnosu, kakva je priroda tog odnosa, kako se odvija sam proces i kakve su beneficije od licenciranja za sve uključene (pravilno vođeni licencirani poslovi trebaju biti win-win situacija). Lani ste bili u Rovinju na prvoj konferenciji. Kakvi su bili dojmovi nakon tog događaja? - To je bilo probijanje leda za organizatore (tvrtka Creata iz Zagreba) i realizacija nečega o čemu je Željko William Krnjak diskutirao posljednje četiri godine na različitim licensing okupljanjima u svijetu. Nakon razgovora koje sam vodio u Rovinju stekao sam dojam da je licenciranje poslovanje u vrlo

ranoj fazi u Novoj Europi i da je velik dio posla zapravo educirati tvrtke o mogućnosti licenciranja, poslovnim pravilima i praksi u licenciranju. Uvijek je fascinantno vidjeti kako se pravila utvrđena u jednom dijelu svijeta prilagođavaju tržišnim uvjetima u drugom dijelu svijeta. Kako je kriza utjecala na industriju licenciranja? - Pokazalo se da je industrija licenciranja iznimno otporna na krizu u smislu da je pad bio mnogo manji nego u drugim gospodarskim granama. U industriji licenciranja bavimo se nečim što jednostavno zovemo property. Svaki property je zapravo prvo dosegnuo status brenda, pa općenito možemo reći da je ovo industrija koja se bavi vrijednošću samih brendova i njihovom komercijalizacijom. Zato smo najbliži istini kad kažemo da trademark licensing business (koji obuhvaća sve, od korporativnih zaštitnih znakova, sportskih logotipova, umjetnosti i lifestyle brendova, modnih brendova do industrije zabave) postoji na cijelom tržištu. Ekonomska je kriza u posljednjih nekoliko godina negativno utjecala na povjerenje potrošača i iznos novca koji su spremni potrošiti. I licenciranje je posao koji je osjetio posljedi-

ce krize, ali mnogo manje od mnogih drugih sektora. Sada je općenito bolje, osjeća se novi napredak, tvrtke su spremne više ulagati u nove proizvode i fokusirati se na licensing property, a i potrošači su nakloni provjerenim vrijednostima koje nudi licenciranje odnosno njima drag property. Unutar industrije licenciranja, koja je vrlo respektaOGLAS

Heraklea, prva hrvatska agencija specijalizirana za mystery shopping, u veljači 2011. godine pokreće Heraklea Customer Service Akademiju, kojoj je cilj uspostaviti kulturu uslužnosti u hrvatskim poduzećima. U trajanju od pet mjeseci, od veljače do srpnja 2011., polaznici Akademije prolazit će kroz pet međusobno

bilna s gotovo 200 milijardi dolara u najboljim ekonomskim godinama, postoji desetak kategorija licenciranja. Vaša ‘tiha ljubav’ je licenciranje sporta? - Sport je jedno od najvećih područja licencnog poslovanja, osobito u SAD-u, ali i drugdje u svijetu. Sport vas najizravnije emocionalno angažira, što je zapravo ključ licenciranja. Ključni element za licenciranje svih vrsta jest

povezanih modula u kojima će im kroz pet koraka, uz predavanja stručnjaka, biti osigurana znanja i vještine potrebne za uspostavljanje kulture uslužnosti u poduzeću te kako njome postići dugoročnu konkurentsku prednost. Upisi u akademiju počinju od 15. prosinca 2010. i traju do 15. veljače 2011. S. H. B.

da vaš property - bez obzira na to je li to logotip, maskota, znak, slika ili nešto drugo - pobuđuje snažne emocije ili da potencijalni potrošač ima osobnu relaciju (da mu property jednostavno znači). Ako nema emocionalne veze, nema prodaje. Sport, naravno, stvara puno emocija pa je prirodno područje za licenciranje. Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

VIDI WEB TOP 100

VIDI WEB TOP 100 ve 12 godina zaredom bira najbolje web stranice

Po ele prijave za najbolje web stranice > mediji > marketing > prodaja

business.hr etvrtak 11/11/2010

Izdava ka ku a Vidi prima prijave za nacionalni internetski natje aj Vidi Web Top 100 za 2010. godinu te prijave za visokotehnoloĹĄke nagrade Vidi e-novation. Web projekt na natje aj moĹže prijaviti fizi ka ili pravna osoba koja ga je osmislila ili izradila, fizi ka ili pravna osoba koja je vlasnik ili nositelj prava projekta, ali i svaki posjetitelj web stranice odnosno korisnik web projekta. Dok se kroz Vidi Web Top

100 natje aj nagra uju najbolji web projekti u Hrvatskoj, kroz Vidi e-novation traĹže se hi-tech proizvodi inovativni u svjetskim okvirima - neovisno o tome je li to nekoliko linija programskog koda (softver), komadi hardvera veli ine pribada e ili hi-tech lokomotiva. Bitno je da je proizvod osmiĹĄljen i proizveden u Hrvatskoj, da je jedinstven u svjetskim okvirima i da se Vidi e-novation Ĺžiriju moĹže ve

ARHIVA BUSINESS.HR

danas prikazati prototip. Vidi poziva sve zainteresirane da svoje web stranice prijave na natje aj na adresi www.vidi. hr/top100 (najkasnije do 20.

studenoga), a vrhunski inovativni hi-tech projekti mogu se prijaviti na stranicama www. e-novation.info (najkasnije do 12. studenoga). S. H. B.

NuĹžne hitne mjere za unaprje enje uvjeta poslovanja u turizmu ZA POBOLJĹ ANJE investicijske klime vaĹžno je znati i jasno definirati u ĹĄto se, na kojim podru jima i po kojim uvjetima moĹže ulagati ARHIVA BUSINESS.HR

darski ĹĄtetnih za hrvatski turizam, sektor iznimno vaĹžan za cjelokupan razvoj hrvatskoga gospodarstva, i zahtijeva suradnju Vlade sa stru njacima i predstavnicima sektora kako bi se pronaĹĄla kvalitetna rjeĹĄenja.

Sezona bolja od lanjske

INVESTIRANJE U TURIZAM Novih ulaganja u turizam nema i sve se manje ulaĹže i u postoje e objekte s razvijenim poslovanjem. To se moĹže promijeniti smanjenjem PDV-a, rastere enjem na podru ju parafiskalnih davanja i realnim te ajem, kaĹžu u Udruzi ugostiteljstva i turizma HUP-a

akon najve ega godiĹĄnjeg okupljanja turisti kih djelatnika na Danima turizma 2010. u Rovinju, na kojem su sudjelovali i predstavni-

ci Vlade, elnici HUP-a te lanovi IzvrĹĄnog odbora Udruge ugostiteljstva i turizma, na sjednici IzvrĹĄnog odbora Udruge ugostiteljstva i turizma razgovaralo se o aktualnom stanju i mjerama koje struka tra-

Ĺži radi zaustavljanja daljnje stagnacije tog sektora. Udruga ugostiteljstva i turizma HUP-a, ije su aktivnosti usmjerene na postizanje povoljnih uvjeta poslovanja, protivi se donoĹĄenju rjeĹĄenja gospo-

Iako je sezona po fizi kim pokazateljima bila bolja od lanjske, oni se i dalje odnose na dva udarna mjeseca, a financijski pokazatelji ne e pratiti fizi ke, poru uju iz HUP-a. KaĹžu da je stvarnost hrvatskog turizma takva da novih ulaganja nema ve neko vrijeme i sve se manje i teĹže ulaĹže i u postoje e objekte s razvijenim poslovanjem. Takva se situacija, tvrde, moĹže promijeniti samo ako se stvore uvjeti poslovanja u kojima ima smisla ulagati, a Vlada trenuta no radi u suprotnom smjeru. Smatraju da se to moĹže posti i prije svega smanjenjem PDV-a, rastere enjem na podru ju parafiskalnih davanja i realnim te ajem. Hrvatska je, napominju u HUP-u, obvezna do kraja ove godine uskladiti Zakon o PDV-u s propisima EU radi zatvaranja poglavlja o porezima u procesu pridruĹživanja Hrvatske EU. PredlaĹžu smanjenje stope PDV-a za ugostiteljske usluge na 6 posto

odnosno prosje nu stopu kao kod naĹĄih konkurenata na Mediteranu.

LoĹĄa investicijska klima

Za poboljĹĄanje investicijske klime jako je vaĹžno znati i jasno definirati u ĹĄto se, na kojim podru jima i po kojim uvjetima moĹže ulagati, pa je u tom smislu ĹĄto brĹže donoĹĄenje strategije razvoja hrvatskog turizma i te kako vaĹžno za taj sektor. "No, ni strategija ni akcijski plan ne e sami po sebi biti dovoljni ako ne funkcionira pravna drĹžava i nemamo stabilan pravni okvir. LoĹĄe uvjete za investicije upravo ine laĹžna obe anja, nedostatak strateĹĄke kompetencije i pove anje financijskog iskoriĹĄtavanja cijelog sektora. Dokle je god dugoro ni povrat na investicije u hotelijerstvu pet posto, a novac 'koĹĄta' sedam do osam posto, ve ih investicija nema", isje ak je iz rasprave lanova IzvrĹĄnog odbora o temi kako pokrenuti investicije. Trenuta no nema realnih uvjeta ni mjera kojim bi se prihodi mogli pove ati. Novac koji se izdvaja za promociju nije dovoljan pa je nuĹžno hitno izraditi cjelovit sustav poticaja, zaklju ak je vodstva Udruge ugostiteljstva i turizma HUP-a. S. H. B.

dogaaji 17

business.hr »etvrtak 11/11/2010

regija/svijet

NLB prodaje 23 posto dionica Pivovarne Laško ČIŠĆENJE BILANCE Dok NLB i druge banke čiste svoje bilance od posljedica menadžerskog preuzimanja Laškoga, celjska je pivovara krenula s prodajom tvrtki kćeri. Ako pregovori NLB-a s Mid Europom o prodaji Mercatorovih dionica završe uspješno, Laško će krenuti u prodaju većeg dijela paketa od 23,3% dionica Mercatora, a do kraja studenoga ponudit će na prodaju i ljubljansko Delo

ova Ljubljanska banka (NLB) uskoro će ponuditi na prodaju 23 posto dionica Pivovarne Laško koje je preuzela od bivšeg direktora i većinskog vlasnika Laškoga Boška Šrota nakon što više nije mogao vraćati menadžerski kredit kojim je njegov Infond Holding preuzeo celjsku pivovaru i s njom povezane tvrtke. NLB je već dao na prodaju 10,75 posto kapitala Mercatora koji je zaplijenio Šrotu.

Za Delo 50 mil. eura

Poslovni dnevnik Finance piše da NLB o prodaji Mercatorovih dionica ekskluzivno pregovara s investicijskim fondom Mid

Europa. Posao bi trebao biti gotov do Božića. Ako NLB-ovi pregovori s Mid Europom završe uspješno, i Pivovarna Laško krenut će u prodaju većeg dijela paketa od 23,3 posto dionica Mercatora koje su još u njezinu vlasništvu (navodno će u vlasništvu zadržati 5 do 10 posto Mercatorovih dionica). I celjska pivovara je, naime, odlučila počistiti svoju bilancu prodajom tvrtki koje je Šrot "nakupio" pod kapu Laškoga. Pivovarna Laško krenula je u čišćenje svoje bilance gotovo istodobno dok NLB i druge banke čiste svoje bilance od posljedica menadžerskog preuzimanja Laškoga i drugih preuzetih tvrtki. Prodajom tvrtki kćeri Laško namjerava po-

kriti što je moguće veći dio duga od 449 milijuna eura, koji mu je u naslijeđe ostavilo Šrotovo menadžersko preuzimanje. Nakon što je nedavno ugovorila prodaju mariborske novinske kuće Večer za 9,4 milijuna eura, Pivovarna Laško ponudit će do kraja studenoga na prodaju i ljubljansko Delo. Kad ga je u mandatu Janšine vlade preuzimalo, Laško je za Delo platilo 100 milijuna eura. Lani je već otpisalo 28 milijuna eura, a Finance procjenjuju da bi sada za Delo, odnosno za dnevnik Delo i Slovenske novice, moglo dobiti oko 50 milijuna eura. Finance pišu da je za Slovenske novice zainteresiran njemački WAZ, a da je zasad propao pokušaj osnivanja

Boško Šrot, bivši direktor i većinski vlasnik, Laškom je u naslijeđe ostavio 449 milijuna eura duga FOTO FINANCE

slovenskog konzorcija koji bi kupio Delo.

Na prodaju i Fructal

I dok je prodaja tvrtki kćeri izvan djelatnosti očekivana, iznenađujuća je odluka Laškoga da se riješi Fructala, bilo njegovom 100-postotnom prodajom, bilo nalaženjem strateškog partnera koji bi preuzeo 51 posto Fructalovih dionica. Finance pišu da je za kupnju Fructala zaintere-

sirano nekoliko kupaca, a najviše šansi daju njemačkom Eckes-Graniniju (zainteresirani su i talijanski Sanbenedetto, austrijski Spitz i češka Kofola). Procjenjuje se da bi Laško za Fructal moglo dobiti od 40 do 50 milijuna eura. Finance procjenjuju da bi Laško prodajom tvrtki kćeri ukupni dug moglo smanjiti sa sadašnjih 449 na oko 170 milijuna eura. Zoran Daskalović

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr etvrtak 11/11 /2010

NOVA TRŽIŠTA

EON ide u Aziju i J. Ameriku

Njema ki energetski div EON najavio je u srijedu veliki strateški pomak u sklopu kojega e preusmjeriti fokus izvan Europe i prema tržištima u nastajanju kako bi podupro posustalo poslovanje. Tvrtka s godišnjim prihodima u visini 80 milijardi eura (110 milijardi dolara) upozorila je da e joj dobit pasti sljede ih godina i najavila planove za prodaju imovine u vrijedno-

sti 15 milijardi eura do 2013. godine. "Europski glavni prioritet je u inkovitija i za okoliš prihvatljivija opskrba energijom. No, u ostalim dijelovima svijeta još uvijek moraju u initi puno toga kako bi nadoknadili zaostatak u podru ju proizvodnih kapaciteta", objavljeno je u priop enju. "U budu nosti želimo poboljšati naše iskustvo i stru nost, ne samo u Rusiji i Sjevernoj Americi, ve i u još dvije regije." Prema medijskim izvješ ima, ta su po-

dru ja Azija i Južna Amerika. EON nije izvijestio koju e imovinu prodavati, ali mediji pišu o distribucijskoj mreži u Britaniji, za koju se smatra da vrijedi oko etiri milijarde eura, kao i o 3,5-postotnom udjelu u ruskom plinskom divu Gazpromu. Motiv nove strategije bila je potreba da tvrtka ponovno po ne poslovati u plusu, pri emu su u EON-u nazna ili da o ekuju pad operativne dobiti u 2011. i 2012., koja bi se u 2013. ponovno trebala vratiti na ovogodišnju razinu. B.hr

TE»AJ

Novi pad kune prema euru

Kuna je u srijedu prema te ajnici Hrvatske narodne banke oslabila prema euru 0,07 posto u odnosu na prethodni dan. Srednji te aj iznosio je 7,350488 kuna. Kuna je oslabila i prema svim ostalim promatranim inozemnim valutama. Vrijednost ameri kog dolara porasla je 1,19 posto, britanske funte 0,54 posto, a te aj švicarskog franka viši je 0,11 posto. H

Analiti ari: Zbog slaba dolara, cijena zlata još PUCANJE BALONA EMO PRI»EKATI Velik rizik od pada cijene zlata postoji samo ako Ameri ka središnja banka zapo ne restriktivnu monetarnu politiku, tj. podigne kamatne stope ranije nego što se to o ekuje, ali njihovo tiskanje novca ne daje razloga za strah da e se to uskoro dogoditi Zabrinutost investitora zbog fiskalnih problema eurozone i mogu ih inflatornih pritisaka zbog nastavka FED-ove politike kvantitativnog otpuštanja, odnosno tiskanja novog novca kako bi se potaknuo rast gospodarstva, rezultirala je novim rekordom cijene zlata, koja je u utorak probila granicu od 1400 dolara po unci. Rast cijene zlata o ekuje se i u bližoj budu nosti. "Nekoliko je uzroka rasta cijene zlata, me u ostalim zabrinutost investitora

za nastavak gospodarskog oporavka razvijenih zemalja, emu svakako pridonosi problem duga perifernih zemalja Europske unije, odnosno zabrinutost da ne e mo i vra ati svoje dugove", kaže Davor Vorih iz Intercapitala, koji se osvrnuo i na FED-ovu kupnju ameri kih obveznica kroz tzv. program kvantitativnog otpuštanja.

FED - tiskara novca

Posljedica toga je tiskanje novca, što bi dugoro no trebalo oslabiti ameri ki

dolar kao najzastupljeniju svjetsku trgova ku valutu, a zbog takve monetarne prakse središnjih banaka postoji zabrinutost da e velika koli ina novostvorenog novca u budu nosti dovesti do inflacije. "Dobar dio te zabrinutosti ugra en je u cijenu zlata", kaže Vorih. Kako napominju analiti ari, osim neizvjesnosti vezene uz gospodarski oporavak razvijenih zemalja i strah od inflacije, na cijenu zlata utje e i velika potražnja za robom zemalja u razvoju.

››

Osim zlatu, cijena raste i drugoj visokovrijednoj robi, poput srebra, paladija i bakra. "Cijena zlata ruši rekorde i o ekuje se njezin daljnji rast u sljede em razdoblju. No, treba imati na umu da za razliku od ostale robe zlato nema preveliku uporabnu vrijednost, osim kao mjera vrijednosti", kaže Vorih te dodaje kako e rizik od pada cijene zlata porasti ako Ameri ka središnja banka zapo ne restriktivnu monetarnu politiku, tj. podigne kamatne stope ranije

Zlato nema veliku uporabnu vrijednost osim kao mjera vrijednosti DAVOR VORIH, fond menadžer u Intercapitalu

nego što se to o ekuje. Predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick u srijedu je opovrgnuo da se zalaže za povratak zlatnog standarda napominju i da je zlato postalo alternativno monetarno sredstvo. Zoellick je, naime, po etkom tjedna kazao kako je došlo vrijeme za razvoj novog te ajnog sustava, koji e kao rezervne valute obuhvatiti dolar, euro, funtu, jen i juan.

Rezervna valuta

"Svakako bi dobrodošla neka nova rezervna valuta uz dolar jer su središnje banke, koje imaju goleme devizne rezerve kao što su Kina i Rusija, nezadovoljne slabljenjem dolara i ve neko vrijeme žele diversificirati devizne rezerve u druge valute kao što euro, renminbi, jen ili

MIROVINCI

ERSTE ANALIZA

Vrijednost Mirexa porasla je u utorak 0,08 bodova odnosno 0,05 posto, na 153,6004 boda, što je posljedica rasta vrijednosti ve ine obveznih mirovinskih fondova. Erste Plavi rastao je 0,11 posto, vrijednost AZ fonda rasla je 0,07 posto, a PBZ Croatia osiguranje rastao je 0,03 posto. Minimalan pad bilježi Raiffeisen fond, koji je vrijedio 154.8704 boda. H

Kompanije u središnjoj i isto noj Europi mnogo su manje zadužene, profitabilnije su i generiraju dvostruku povrat na kapital i zbog toga su privla nije u utrci za kapital od konkurenata na zapadu, objavila je Erste banka u svojem novom izvještaju u kojem su procjenjivali efikasnost razli itih sektora gos-

Mirex porastao na 153,6 bodova

CEE kompanije profitabilnije od zapadnih

podarstva. Šef makroistraživanja u Erste banci Juraj Kotian izjavio je kako su u posljednjih deset godina tvrtke u nefinancijskom korporativnom sektoru bile neto dužnici u mnogim europskim zemljama. Investicije su rasle i podizale prihode, ali su tvrtke akumulirale golem dug. Zato je korporativni sektor bio prinu en pove ati profitabilnost i istodobno smanjiti zaduženost. U sljede ih nekoliko godina, jasno je, oporavak e ovisiti o korporativnom sektoru koji

bi trebao stvoriti nova radna mjesta kroz efikasnu upotrebu kapitala. Najbolji plasman kapitala zabilježen je u Slova koj, gdje je prinos na kapital iznosio 26 posto, a neto povrat nakon oporezivanja iznosio je 19 posto, ak i tijekom usporavanja ekonomije. U zapadnoj Europi samo se njema ke kompanije mogu natjecati sa isto noeuropskim u operativnoj efikasnosti s bruto povratom na kapital oko 15 posto i povratom na imovinu oko 20 posto u posljednjih pet godina. B.hr

BROJKA

posto iznosio je povrat na kapital kod slova kih kompanija, ak i u vrijeme recesije

će izbjeći obvezu abašnog Opatija za preuzimanje Liburnije oš e rasti POSTIGNUT DOGOVOR?

SN holding e ponudu za preuzimanje Liburnia Riviera Hotela objaviti prije nego što vlasništvo nad 25 posto plus jednom dionicom bude upisano Novoj Liburniji, tvrtki u vlasništvu Opatije i susjednih op ina

MIHA MIHALJ iz slovenskog Alta Sklada upozorava da su rezerve zlata ograni ene, a proizvodnja zlatnih rudnika pada FOTO FINANCE

ih akumulirati u rezerve u zlatu", kaže Miha Mihalj iz slovenskog Alta Sklada. Mihalj smatra de e razdoblje niskih kamatnih stopa, pove ana investicijska potražnja preko ETFova te kupnja centralnih banaka radi diversifikacije deviznih rezervi, zlato i dalje držati zanimljivim.

"No, treba znati da su i rezerve zlata ograni ene, da proizvodnja najve ih rudnika zlata trajno pada te da bi pove anje potražnje za potrebe industrije i nakita dali cijeni zlata još ve i zalet", kaže Mihalj. Biljana Star i

Tekst nije poziv na kupnju ili prodaju ni investicijski savjet.

Pogodba koju je Hrvatski fond za privatizaciju predložio Gradu Opatiji, op inama Lovran, Moš eni ka Draga i Matulji te tvrtkama Nova Liburnia i Liburnia Riviera Hoteli trebala bi osloboditi te jedinice lokalne samouprave obveze objavljivanja ponude za preuzimanje Liburnia Riviera Hotela, rekao je za Business.hr direktor tvrtke Nova Liburnia Dražen Kurpis. Potvrdila je to i Helena Masari , pro elnica Ureda Grada Opatije, koja objašnjava da e pogodba biti potpisana kad SN holding Darka Ostoje, ve inski vlasnik LRH, objavi svoju ponudu za preuzimanje preostalih dionica, ime e Opatija i op ine biti oslobo ene toga da one objave ponudu. Ho e li na takav razvoj pristati i Hanfa, nismo doznali do zaklju enja broja. Novom pogodbom raniji se sporazum o vlasništvu nad dionicama iz 2007. godine utvr uje ništetnim i bez u inka jer je taj sporazum bio protivan prisilnim propisima kojima se ure uje izvorno stjecanje dionica u pretvor-

DARKO OSTOJA, vlasnik SN holdinga, pristao je pomo i i Opatiji da izbjegne davanje obveze za preuzimanje LRH ARHIVA BUSINESS.HR

bi. Kako stoji u tekstu nove pogodbe, HFP je za to znao. Umjesto prava imatelja koje je Nova Liburnija imala prema ranijem sporazumu iz 2007. godine, Nova Liburnija novom pogodbom stje e pravo vlasništva nad 25 plus jednom dionicom LRH, i to prema novom sporazumu od srpnja ove godine, koji je potpisan nakon što je SN holdingu nakon pet godina HPF priznao vlasništvo nad gotovo 55 posto LRH.

Ništetna pobuda

Da podsjetimo, 2007. godine je Hrvatski fond za privatizaciju na Grad Opatiju prenio 25 posto plus jednu dionicu Liburnia Riviera hotela, nominalne vrijednosti

242,116 milijuna kuna. Grad Opatija je zatim temeljem odluke o pove anju temeljnog kapitala prenio dionice na tvrtku Nova Liburnija, ime je ona postala imateljem dionica, a lanovi Nove Liburnije su navedene jedinice lokalne samouprave. Kako stoji u obrazloženju novog sporazuma, pobuda koja je utjecala na odluku jedinica lokalne samouprave da 2007. sklope sporazum bila je da dionice steknu na izvoran na in u postupku pretvorbe, prema zaklju ku Skupštine tadašnje op ine Opatija o suglasnosti na program pretvorbe DP LRH iz 1992. godine. Ministarstvo financija je u velja i 2007. objavilo mišljenje prema kojem je stjecanje izvorno. No Hanfa je po etkom lipnja 2009. utvrdila da su jedinice lokalne samouprave i Nova Liburnija u obvezi objavljivanja ponude za preuzimanje LRH jer smatra da te dionice nisu stekli izvorno u pretvorbi nego derivativno sporazumom iz 2007. godine. Potkraj srpnja ove godine, kad je Republika Hrvatska odnosno HFP nakon šest godina sporova SN holdingu Darka Ostoje priznao vlasništvo nad 54,83 posto dionica LRH, HFP je ishodio od SN holdinga priznanje izri itog prava vlasništva nad 25 posto i jednom dionicom za jedinice lokalne samouprave i status imatelja Novoj Liburniji, prema ZTK. B.hr

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Sveobuhvatan pad cijena u srijedu izbjegla je dionica še erane Viro, koja je suprotno trendu porasla 1,66 posto, na 305 kuna, i tako osvojila titulu dobitnice dana. Tom je dionicom ostvaren promet od samo 152.000 kuna, pri emu je 500 dionica vlasnika promijenilo u dnevnom cjenovnom rasponu od 304 do 305 kuna.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Kon ar - elektroindustrija Atlantic grupa Zagreba ka banka Ingra Adris grupa Belje Ina-industrija nafte d.d. Dalekovod Atlantska plovidba d.d. Croatia osiguranje d.d. Tehnika AD plastik Ericsson Nikola Tesla, Privredna banka Zagreb Institut gra evinarstva hrvatske Jadroplov d.d. Viro tvornica še era d.d. Petrokemija Tvornica duhana Zagreb Uljanik plovidba Jadranski naftovod Konzum Luka plo e Istraturist Umag d. d. Kraš, prehrambena industrija Fima validus Podravka prehrambena industrija, d.d. Kon ar Ledo akove ki mlinovi Banka Brod Beliš e Turisthotel Finvest Corp Magma d.d. Atlas nekretnine Zve evo, prehrambena industrija IPK Kandit Dom holding Tisak DIOKI d.d Badel 1862 Bilokalnik-ipa ind. papirne ambalaže d.d. Liburnia riviera hoteli Zvijezda Veterina d.d. HG Spot Banka splitsko-dalmatinska Industrogradnja d.d Lošinjska plovidba Vaba d.d. banka Varaždin Luka Rijeka Jadroagent Valamar grupa uro akovi holding Auto Hrvatska Podravska banka Jadranka Riviera pore Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge Lav evi Viadukt Maistra Fima proprius d.d. Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. Jadran kapital d.d. zatvoreni invest. fond RIZ-odašilja i Centar banka OT-optima telekom d.d.

+ Jedan od najve ih dnevnih gubitnika u srijedu bila je dionica zagreba koga gra evinara Dalekovoda. Dalekovod je pao 3,42 posto, na 240 kuna. Tom je dionicom ostvaren dnevni promet nešto manji od pola milijuna kuna, a više od 1900 dionica vlasnike je promijenilo po cijeni od 237 do 245 kuna.

Redovan promet: 13.424.403,71 kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

268.65 482.10 810.00 216.00 17.77 269.00 61.42 1,750.03 237.00 746.07 5,075.00 1,003.18 104.60 1,214.00 485.00 1,335.00 140.35 304.00 150.10 2,300.00 565.03 2,612.00 169.00 1,437.00 290.00 407.01 8.32 277.02 982.15 5,491.00 3,300.00 2,501.00 480.00 743.50 95.00 43.80 36.00 87.50 150.02 32.00 154.01 77.01 70.00 124.00 2,450.10 3,252.00 57.00 22.00 133.00 341.01 145.00 63.22 180.51 606.00 33.50 24.74 373.96 400.00 366.00 174.00 30.00 180.00 205.00 63.00 22.70 19.00 23.50 100.00 219.99 30.99

269.50 490.00 819.00 216.26 19.50 270.00 63.50 1,800.00 245.33 763.20 5,080.00 1,010.10 108.27 1,257.00 485.00 1,365.00 143.47 305.00 154.00 2,300.00 566.13 2,620.00 171.50 1,458.00 304.80 411.01 8.50 278.02 1,000.00 5,491.00 3,300.00 2,501.00 480.00 743.50 95.00 45.00 37.08 88.20 172.02 32.99 163.00 77.05 73.00 124.00 2,452.00 3,252.01 57.69 23.00 133.00 360.00 155.00 63.23 185.99 606.00 34.00 24.75 373.96 400.00 366.00 174.00 30.00 180.00 205.00 63.00 22.70 19.00 23.50 100.00 219.99 30.99

268.80 490.00 810.00 216.09 18.68 270.00 62.49 1,770.00 240.00 747.00 5,075.00 1,010.00 106.20 1,220.00 485.00 1,335.00 140.35 305.00 151.58 2,300.00 565.03 2,612.01 171.50 1,458.00 304.80 407.01 8.50 277.02 1,000.00 5,491.00 3,300.00 2,501.00 480.00 743.50 95.00 43.80 36.00 87.50 150.02 32.99 154.01 77.01 70.00 124.00 2,450.10 3,252.00 57.00 22.11 133.00 341.01 155.00 63.23 185.99 606.00 33.50 24.75 373.96 400.00 366.00 174.00 30.00 180.00 205.00 63.00 22.70 19.00 23.50 100.00 219.99 30.99

-0.39% 0.41% -0.49% -0.88% -1.01% -0.18% -0.83% -1.39% -3.42% -2.73% -0.88% -0.30% -1.91% -2.40% -2.02% -2.20% -1.95% 1.66% -2.21% 0.00% -0.87% -0.15% -0.87% -0.14% -1.16% -4.23% 1.80% -1.06% -2.03% -1.06% 0.00% -1.92% -3.03% 1.36% -5.94% -2.67% -4.00% 0.52% -12.79% 4.70% -4.41% -3.74% 1.45% -3.80% -1.21% 0.03% -3.39% -2.17% 3.91% -14.75% -0.64% 3.42% 2.87% 7.26% 0.99% -0.56% 2.60% 0.00% 0.00% 3.50% -24.81% 11.73% -2.92% 3.01% 3.13% 5.56% 0.00% -4.76% 4.76% 0.00%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -1,08%

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

12,804 2,096 1,162 3,510 37,711 2,383 8,652 298 1,922 535 75 351 3,113 262 595 187 1,220 500 688 35 139 25 326 36 168 122 4,170 106 28 5 8 10 46 29 215 380 437 174 79 401 83 151 140 80 4 3 149 360 60 23 48 110 37 11 170 228 15 14 12 25 125 19 16 50 113 130 67 15 5 8

3,442,820.21 1,016,893.77 950,046.59 758,487.87 702,546.81 642,532.00 539,624.89 528,624.53 466,048.40 401,124.87 380,975.00 354,247.55 327,744.39 322,346.67 288,575.00 251,420.66 173,841.91 152,389.23 104,485.64 80,500.00 78,666.00 65,424.33 55,114.00 52,142.80 49,935.27 49,861.22 34,894.14 29,405.16 27,852.91 27,455.00 26,400.00 25,010.00 22,080.00 21,561.50 20,425.00 17,088.00 15,776.86 15,255.40 13,264.58 12,938.92 12,904.23 11,630.66 9,920.00 9,920.00 9,802.44 9,756.01 8,558.78 8,204.60 7,980.00 7,922.16 7,031.60 6,955.10 6,733.62 6,666.00 5,755.00 5,642.27 5,609.40 5,600.00 4,392.00 4,350.00 3,750.00 3,420.00 3,280.00 3,150.00 2,565.10 2,470.00 1,574.50 1,500.00 1,099.95 247.92

22,011.64 1,260.34 2,700.78 13,840.22 140.10 1,831.71 513.39 17,700.00 550.51 1,042.45 1,561.06 191.35 446.00 1,624.61 9,251.26 211.70 229.71 422.93 506.45 747.06 327.72 1,940.32 3,893.54 324.57 1,424.94 559.08 22.96 1,501.45 61.43 1,208.95 346.50 6.37 558.87 293.50 58.69 213.49 120.09 26.93 107.28 246.34 367.56 311.28 52.65 61.95 741.50 326.04 105.16 7.30 62.73 154.27 102.67 111.62 1,112.31 67.17 210.90 80.12 247.47 267.50 121.69 635.71 10.05 86.08 93.65 689.49 45.47 9.61 18.60 37.42 62.53 87.39

365 dana Najniža Najviša 253.10 421.00 624.15 200.00 17.00 242.21 54.00 1,550.00 237.00 723.23 4,502.00 949.03 70.18 1,214.00 461.06 1,335.00 124.01 290.00 105.50 2,300.00 533.13 2,332.01 143.00 1,435.01 280.02 250.05 8.04 240.00 982.15 5,220.00 2,107.10 2,498.50 384.00 543.15 93.50 43.80 20.50 87.05 150.02 28.70 154.01 70.07 58.00 50.00 1,413.01 2,851.00 52.05 20.08 128.00 292.00 121.00 53.99 162.00 503.37 25.60 22.36 350.00 400.00 365.00 100.00 15.17 161.10 204.00 61.00 19.19 18.00 16.00 98.00 205.00 21.28

332.84 517.00 829.99 280.00 49.05 318.99 108.00 1,940.00 394.96 1,133.90 5,948.87 2,020.00 115.79 1,777.00 622.00 3,525.00 205.99 430.00 184.73 2,300.00 736.00 3,322.98 207.51 2,093.00 410.00 497.02 29.01 400.00 2,198.00 7,679.00 3,799.21 4,800.00 580.00 850.00 142.00 69.90 46.98 139.00 316.00 46.40 336.00 150.96 139.00 178.98 2,890.00 5,490.00 88.99 109.19 189.99 531.01 173.00 73.00 220.00 620.00 45.00 43.32 519.00 490.00 444.00 200.00 79.89 279.00 384.85 77.00 40.50 27.18 25.00 250.00 283.04 44.99

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

61,60 18,11 12,86 105,32 98,00 268,10 148,00 10,11 100,80 5,10 16,25 42,32 315,00 0,75 152,50

62,00 18,35 13,29 105,40 98,50 270,00 150,00 10,25 100,80 5,17 16,50 43,70 320,00 0,76 157,00

61,66 18,29 13,00 105,34 98,49 270,00 150,00 10,12 100,80 5,10 16,30 43,00 320,00 0,75 157,00

61,81 18,30 13,43 37,48 98,34 269,42 148,96 10,18 100,80 5,12 16,38 43,25 318,95 0,76 155,39

81,00 36,59 37,55 0,37 1,50 6,00 3,81 870,00 5,61

82,00 37,01 37,55 0,38 1,50 6,00 3,81 870,00 5,61

81,41 36,70 37,55 0,38 1,50 6,00 3,81 870,00 5,61

0,82 0,37 0,38 0,38 1,50 6,00 3,81 870,00 5,61

40,00 38,21 35,77 97,00 33,00 32,24 27,00 18,81 11,20 3,80 71,01 3,21

40,01 38,50 35,90 97,00 33,04 32,30 27,71 19,00 11,20 3,95 72,00 3,30

40,01 38,50 35,90 97,00 33,04 32,30 27,00 19,00 11,20 3,95 72,00 3,30

40,00 38,24 35,79 97,00 33,00 32,25 27,43 18,90 11,20 3,88 71,14 3,28

-2,41 % -3,75 % 0,50 % 0,00 % -3,11 % -3,58 % -4,59 % 0,11 % -6,67 % 0,00 % 1,41 % 4,76 %

3.102,00 970,00 480,00 7.000,00 82,02 97,58 79,00 797,00 1.867,00 7.035,00 25.200,00 3.122,00 85,35 1.750,00 15.690,00

3.180,00 1.000,00 482,00 7.000,00 83,62 97,62 80,43 810,00 1.900,00 7.100,00 25.201,00 3.200,00 86,00 1.750,00 15.850,00

3.172,00 983,00 480,00 7.000,00 83,19 97,62 80,08 802,00 1.895,00 7.065,00 25.200,00 3.157,00 85,83 1.750,00 15.714,00

3.171,50 983,35 480,04 7.000,00 83,19 97,61 80,08 802,13 1.894,99 7.064,79 25.200,22 3.157,36 85,75 1.750,00 15.714,35

2,32 % 1,97 % 0,00 % -1,41 % 1,45 % -0,17 % 2,01 % 0,38 % 1,12 % 0,21 % 0,80 % -1,13 % 0,56 % -0,11 % 2,95 %

84,00 3.299,00 1.949,00 2.400,00 450,00 166,00 3.221,00 525,00 3.935,00 91,00 2.699,00

84,60 3.300,00 1.950,00 2.400,00 460,00 169,00 3.290,00 535,00 3.950,00 91,10 2.700,00

84,07 3.299,92 1.949,95 2.400,00 456,23 166,30 3.258,92 529,70 3.940,90 91,04 2.699,74

51,78 3.299,92 1.949,95 2.400,00 456,23 166,30 3.258,92 529,70 3.940,90 56,07 2.699,74

LJUBLJANSKA BURZA KRKG LKPG GRVG SOS2E TLSG PETG SAVA KBMR RS26 KDIR ZVTG KDHR HDOG NF1N MELR

KRKA LUKA KOPER GORENJE SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA TELEKOM SLOVENIJE PETROL SAVA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR REPUBLIKA SLOVENIJA 26. IZDAJA KD ID ZAVAROVALNICA TRIGLAV KD GROUP HELIOS NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD MERCATOR

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA UNICREDIT BANK AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO SOLANA DD TUZLA ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO

AIK banka a.d. Niš Energoprojekt holding a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad Vino župa a.d. Aleksandrovac Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2016K Soja protein a.d. Becej Metalac a.d. Gornji Milanovac Agrobanka a.d. Beograd Komercijalna banka a.d. Beograd Metals banka a.d. Novi Sad Obveznice RS serije A2014K Dunav osiguranje a.d. Beograd Jubmes a.d. Beograd

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ZK PELAGONIJA BITOLA MAKEDONIJATURIST SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Stil a.d. Kraljevo TOPLIFIKACIJA SKOPJE Garant a.d. Futog ALKALOID SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 03 STOPANSKA BANKA BITOLA

850.913,38 195.799,45 186.230,63 134.127,39 86.538,60 37.450,80 24.132,60 20.876,95 18.144,00 17.865,90 15.103,57 14.447,60 13.715,00 12.785,37 12.276,50

-0,72 % 113718 -0,73 % 43426 0,13 % 35866 2,70 % 35000 3,45 % 5500 0,00 % 1070 4,38 % 1220 -0,11 % 5 0,18 % 696

92.690,76 15.964,89 13.467,68 13.200,00 8.250,00 6.420,00 4.648,20 4.350,00 3.904,56

16699 14565 12801 4513 12801 12857 772 657 820 1438 76 1284

667.976,01 556.933,49 458.100,50 437.761,00 422.493,08 414.583,66 21.173,60 12.419,31 9.184,00 5.575,80 5.407,37 4.213,20

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 KMB ZPKO MTUR TEL STIL TPLF GRNT ALK RMDEN03 SBT

13766 10697 13869 3579 880 139 162 2050 180 3491 922 334 43 16878 79

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB ENHL NIIS VINZ A2015 A2011 A2016 SJPT MTLC AGBN KMBN MTBN A2014 DNOS MBN

-0,79 % 0,22 % -0,54 % 0,02 % 0,50 % -0,92 % 1,35 % -0,20 % 0,05 % -0,39 % 0,00 % 0,23 % 0,31 % -0,13 % 1,29 %

Garant Futog +1,83% Fabrika duhana Sarajevo +1,41% Sava +1,35% Telekom Slovenije +0,50% Luka Koper +0,22%

Metals banka Petrol Krka Gorenje Bosnalijek

-1,13% -0,92% -0,79% -0,54% -0,53%

Energoprojekt holding Beograd

Stil Kraljevo

Osim što je sa 26 milijuna dinara prometa bila druga najtrgovanija na Beogradskoj burzi, dionici Energoprojekt holdinga cijena je u srijedu porasla gotovo dva posto, na 983 dinara. Najviša cijena po kojoj se tom dionicom trgovalo tijekom dana bila je na razini 1000 dinara, a najniža zabilježena iznosila je 970 dinara. Najtrgovanija u Beogradu je bila niška AIK banka sa 55,1 milijun dinara prometa, a cijena je toj dionici rasla 2,32 posto, na 3172 dinara.

Cijena dionice Stila Kraljevo pala je u srijedu više od dva posto u odnosu na zadnju zabilježenu prethodnoga dana pa je iznosila 166,3 denara. Ukupan promet bio je nešto ve i od milijun denara, a cijena se tijekom dana kretala u rasponu od 166 do 169 denara. Pad vrijednosti zabilježio je i Alkaloid, ija je posljednja cijena iznosila 3940,9 denara, što je pad 0,23 posto, a samo su 123 dionice promijenile vlasnika.

+1,97 -2,18

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1C FBIHKC FBIHK1D FBIHK1E JPESR BHTSR SOLTRK3 ENISR FDSSR BIGFRK3

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSDS-O-C RSRS-O-D RSRS-O-C HEDR-R-A TLKM-R-A EINP-R-A ZPTP-R-A NBLB-R-B KRIP-R-A

Oznaka

etvrtak 11/11/2010

business.hr

17378 26455 33628 2020 23741 16369 19046 1676 672 171 45 286 8899 434 48

55.114.405,00 26.014.603,00 16.142.706,00 14.140.000,00 1.974.910,42 1.597.777,15 1.525.267,63 1.344.368,00 1.273.430,00 1.208.079,00 1.134.010,00 903.006,00 763.071,94 759.500,00 754.289,00

valuta: MKD - makedonski denar -0,85 % 557386 28.859.149,48 -0,00 % 975 3.217.420,00 2,09 % 1076 2.098.150,00 0,00 % 841 2.018.400,00 0,11 % 2832 1.292.040,00 -2,18 % 6369 1.059.161,00 1,85 % 251 817.990,00 1,83 % 1319 698.680,00 -0,23 % 123 484.731,00 1,38 % 8600 482.185,92 -0,01 % 153 413.060,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI -0,34% BIRS +1,05% 851,96 905,23 Belex15 +1,00% FIRS +1,17% 638,27 1.388,96 Belexline +0,60% MBI10 -0,03% 1.258,49 2.293,03 SASX10 MOSTE -0,67% 470,15 -0,14% 920,25 SASX30 NEX20 -0,99% 13.803,46 +0,34% 897,44 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI -1,41% WIG20 -0,39% 2.722,74 BUX -1,52% 22.225,42 -4,22% -1,74% ATX -0,67% 2.718,08 indeksa na zatvaranju u -1,46% Stanje srijedu 10. studenoga 2010.

FTSE100 5.802,68

DAX 6.700,04

CAC40

3.885,68

MICEX 1,571.41

AMERI»KI INDEKSI -0,53% S&P500 -0,81% 11.346,75 1.213,40 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -0,66% utorak 9. studenoga 2010. 2.562,98 DJIA

investor 22 DIONI»KI

Ime fonda DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. MP-Mena HR

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

468,5090

20,56

Ilirika Azijski tigar

63,6049

18,80

HPB WAV DJE

92,9357

16,86

KD Prvi izbor

12,7832

12,75

MP-Global HR

306,3625

11,96

FIMA Equity

74,2596

-23,15

ST Global Equity

46,3054

-19,33

KD Victoria

13,4425

-17,45

Erste Total East

30,6600

-15,79

C-Zenit

48,9905

-15,32

+ MJEŠOVITI

KD Nova Europa AC Rusija MP-Mena HR Raiffeisen World Ilirika BRIC MP-Bric HR KD Energija Ilirika JIE Aureus Equity Prospectus JIE Raiffeisen Emerging M. ZB BRIC+ HPB WAV DJE Ilirika Azijski tigar NFD BRIC HPB Dioni ki PBZ I-Stock ZB trend ZB euroaktiv HPB Titan VB High Equity OTP Europa Plus NFD Nova Europa KD Prvi izbor AC G Dynamic EM OTP meridian 20 Erste Total East Platinum Blue Chip ZB aktiv MP-Global HR

AC G Balanced EM Allianz Portfolio

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

6,9570 43,4246 468,5090 102,1500 120,2805 361,9517 10,2293 169,0822 92,5691 59,8537 57,2400 102,7400 92,9357 63,6049 29,0758 81,6886 65,7211 130,0900 103,3800 69,8004 49,6813 110,9457 130,3068 12,7832 10,9424 86,6813 30,6600 84,1176 99,3700 306,3625

2,33 1,98 1,37 1,27 1,27 1,18 1,10 1,04 1,02 0,97 0,92 0,90 0,81 0,70 0,67 0,66 0,63 0,60 0,58 0,54 0,49 0,49 0,47 0,43 0,43 0,40 0,39 0,35 0,33 0,31

6,96 3,47 9,05 0,94 12,59 10,85 5,40 7,07 1,20 2,80 2,25 4,23 4,19 12,16 1,83 -3,84 6,57 1,14 0,81 2,18 4,32 2,83 6,49 5,07 1,59 3,22 -0,97 3,62 4,47 5,93

6mj. % 12 mj. (%)

15,82 2,05 1,55 6,81 17,49 9,43 6,23 1,48 -3,24 0,53 2,67 11,26 10,26 13,42 6,57 -9,94 8,34 3,32 7,45 -1,29 5,04 9,51 11,42 10,66 -0,04 0,73 -9,96 2,19 1,28 7,00

11,87 9,60 20,56 8,58 N/A 8,59 N/A -2,51 -6,84 -9,07 6,02 N/A 16,86 18,80 9,61 -13,54 8,97 11,40 4,29 3,77 -2,71 5,70 4,35 12,75 7,45 -4,05 -15,79 10,59 0,41 11,96

PGP (%) Ove god. (%)

-11,14 -20,31 6,08 0,30 N/A -3,68 N/A 9,08 -1,55 -12,70 -17,55 N/A -2,27 -12,23 -13,95 -3,89 -11,88 3,33 0,51 -10,32 -20,15 8,28 14,03 3,22 5,49 -5,48 -31,63 -5,88 -0,14 -10,28

10,28 6,77 20,08 6,02 20,28 6,49 2,30 2,99 -5,64 -5,45 1,13 2,74 13,03 18,32 7,38 -9,78 8,25 6,92 2,00 0,66 -0,72 3,08 7,44 10,99 6,28 0,08 -9,90 6,13 2,22 8,62

Imovina

19,400 9,663 8,339 40,001 19,043 11,849 8,016 105,542 67,290 25,029 25,026 76,162 10,732 8,915 9,685 19,232 203,999 163,195 222,742 9,914 13,570 8,765 9,253 5,379 13,246 18,444 44,327 7,219 492,254 4,782

Starost

Datum

3,07 3,67 2,68 7,11 0,85 2,67 0,69 6,04 4,95 3,78 2,89 0,57 3,19 3,47 3,61 5,10 3,32 8,04 6,52 3,30 3,11 1,31 2,02 7,75 1,69 2,53 3,11 2,85 4,38 2,46

09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010

% 12 mj.

10,9746

7,56

111,7210

7,54

9,8568

3,11

HI-balanced

Vrijednost

www.business.hr/investor

vrijednost promjena udjela

Valuta

Ilirika JIE Balanced

150,6686

2,87

Raiffeisen Balanced

152,0500

2,81

ICF Balanced

111,1475

-25,27

ST Balanced

170,4551

-17,21

ST Aggressive

63,2504

-16,64

HPB Global

97,2826

-11,15

Agram Trust

67,5277

-10,13

+ OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

160,6200

10,49

Erste Bond

130,7900

10,43

Raiffeisen Bonds

174,0900

9,88

PBZ Bond fond

129,4760

7,35

ZB bond

160,0100

6,43

HPB Obvezni ki

124,4130

4,88

HI-conservative

11,3533

5,72

ICF Fixed Income

140,1176

5,93

OTP euro obvezni ki

127,0811

5,96

ZB bond

160,0100

6,43

MJEŠOVITI FONDOVI Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced ZB global AC G Balanced EM KD Balanced HPB Global C-Premium HI-balanced Raiffeisen Prestige Allianz Portfolio Raiffeisen Balanced ST Balanced Agram Trust ST Aggressive PBZ Global fond Erste Balanced OTP uravnoteženi ICF Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

150,6686 83,8232 142,8300 10,9746 8,2483 97,2826 5,4417 9,8568 107,9700 111,7210 152,0500 170,4551 67,5277 63,2504 100,0506 115,0400 107,0820 111,1475

1,06 0,79 0,44 0,44 0,40 0,32 0,21 0,19 0,12 0,06 0,03 -0,07 -0,11 -0,14 -0,24 -0,27 -0,44 -0,52

6,80 4,56 1,86 1,64 -0,60 -3,74 -0,54 0,51 1,05 2,33 0,46 -4,24 -0,11 -2,58 2,78 -0,47 -0,77 -4,08

3,44 7,95 0,78 0,16 2,54 -8,13 -7,55 1,13 4,47 3,77 -0,74 -8,24 -3,76 -5,23 -3,02 -3,94 -2,95 -11,42

2,87 0,55 2,66 7,56 0,92 -11,15 -8,77 3,11 N/A 7,54 2,81 -17,21 -10,13 -16,64 -3,12 -2,56 -8,88 -25,27

8,92 -4,00 3,88 5,66 -3,92 -0,54 -14,90 -0,16 N/A 7,68 5,24 7,04 -2,96 -8,53 4,74 -0,72 1,40 1,57

5,35 4,21 4,17 6,48 -0,06 -8,67 -7,77 0,70 7,97 6,48 3,52 -11,42 -2,99 -10,98 -0,40 -0,38 -6,19 -13,39

45,573 16,232 721,009 13,593 7,193 92,472 12,467 67,188 164,528 7,095 330,959 12,116 11,730 2,856 291,214 106,832 39,484 11,596

4,80 4,32 9,36 1,69 4,82 5,10 3,77 8,71 0,67 1,50 8,20 7,84 2,33 5,14 9,16 9,81 4,91 8,53

09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 08.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010

127,0811 160,0100 11,3533 174,0900 124,4130 129,4760 160,6200 130,7900 140,1176

0,10 0,04 0,02 0,01 0,00 -0,01 -0,02 -0,03 -0,09

0,33 0,19 0,65 1,10 -0,65 1,10 2,36 1,73 1,09

3,07 1,67 1,92 3,45 1,89 2,42 4,25 3,95 2,43

5,96 6,43 5,72 9,88 4,88 7,35 10,49 10,43 5,93

5,01 5,15 1,47 6,77 4,37 4,59 8,16 4,52 3,93

3,88 5,34 5,68 8,20 4,19 7,58 8,18 9,23 4,67

11,252 225,701 6,262 399,166 13,291 108,454 13,972 129,813 14,748

4,91 9,36 8,71 8,46 5,10 7,67 6,04 7,44 8,74

09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

132,1455 162,2450 139,6124 125,5491 141,3653 144,3100 138,0300 138,1519 134,7951 131,7635 122,0380 116,6160 11,2941 10,6417 108,1213 102,2421 105,2600 124,4776

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 -0,02

0,61 0,62 0,50 0,62 1,12 0,94 0,85 0,64 0,86 0,85 0,55 0,83 0,76 0,81 0,79 0,79 0,74 0,33

1,24 1,09 1,07 1,82 2,07 1,78 1,79 1,21 1,60 1,60 1,27 1,65 1,66 1,68 1,55 1,58 1,86 0,82

3,42 2,82 2,72 4,23 10,90 4,38 3,88 2,40 3,91 4,57 2,95 3,54 3,86 3,76 3,99 1,66 4,51 2,86

6,37 4,81 3,29 4,42 4,37 4,87 4,43 4,64 4,45 5,56 4,16 5,23 5,91 4,43 5,35 1,74 4,63 4,00

2,56 1,99 2,26 3,48 3,61 3,43 3,16 2,13 3,16 3,49 2,40 2,86 3,15 3,09 3,06 1,01 3,70 2,47

979,856 2409,478 122,386 477,104 10,262 1084,229 786,158 116,024 42,125 270,445 123,173 175,549 138,892 32,594 162,892 7,297 681,184 35,974

11,62 10,30 10,30 8,30 8,10 7,71 7,44 7,13 6,86 5,10 4,88 3,02 2,12 1,44 1,50 1,28 1,13 5,58

09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010 09.11.2010

OBVEZNI KI FONDOVI OTP euro obvezni ki ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds HPB Obvezni ki PBZ Bond fond Capital One Erste Bond ICF Fixed Income

NOV ANI FONDOVI PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money PBZ Dollar fond

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr etvrtak 11/11 /2010

DO KRAJA GODINE

Moller-Maersk zaradit e pet mlrd. dolara

Danski AP Moller-Maersk A/ S u devetomjese nom je razdoblju, zaklju no s krajem rujna, ostvario dobit od 23,77 milijardi kruna (4,42 milijarde dolara) zahvaljuju i višim vozarinama i skupljoj nafti, revidiravši ponovno prognoze za cijelu godinu. U odgovaraju em razdoblju prošle godine grupa je zabilježila gubitak od 3,86 milijardi

kruna. Prihodi su u razdoblju od 1. sije nja do 30. rujna sko ili 22 posto, na 234,78 milijarde kruna, za razliku od 193,14 milijardi kruna u odgovaraju em lanjskom razdoblju. Izvršni direktor Nils Smedegaard Andersena nazvao je rezultate iznimnim. "Posebno je poboljšano naše poslovanje s kontejnerskim prijevozom, koji prednja i u odnosu na konkurenciju", kazao je. Grupa je etvrti put u ovoj godini revidirala naviše prognozu godišnje dobiti "u razini pet milijardi dolara" s prognozirane etiri milijarde dolara. B.hr

TRE I KVARTAL

Allianzu dobit 2,1 milijardu eura Allianz grupa objavila je rezultate poslovanja u tre em tromjese ju i potvrdila izglede operativne dobiti za 2010. godinu. Prihodi u tre em kvartalu porasli su 11,4 posto, na 24,5 milijarde eura, a u istom razdoblju 2009. godine iznosili su 22 milijarde eura. Dobit je porasla 2,3 posto, sa dvije milijarde eura u tre em tromjese ju prošle godine na 2,1 milijardu eura. N. S.

BROJKA

24,5 milijardi eura prihoda ostvarila je Allianz grupa u tre em ovogodišnjem kvartalu

Crobex najslabiji od kraja kolovoza SVEOP I PAD Cjenovne minuse u srijedu izbjegle su samo rijetke dionice, a jedan od najve ih dobitnika u sivom burzovnom danu bila je še erana Viro Na Zagreba koj burzi i u srijedu je, tre i dan zaredom, nastavljen pad cijena dionica, a indeksi su potonuli na najniže razine od kraja kolovoza. Crobex je pao 1,08 posto, na 1843,95 bodova, dok je Crobex 10 pao 1,17 posto, na 981,05 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je samo 13,4 milijuna kuna, a jedini milijunaši bili su HT i Kon ar. "Crobex je i srijedu bio na gubitku, tre i dan zaredom. U najve em fokusu investitora je dionica HT-a, koju percipiraju kao sigurno uto ište za kapital", rekao je za Hinu

broker i investicijski savjetnik u investicijskom društvu Finesa Capital Stjepan La a. Dionicom HT-a ostvareno je 3,4 milijuna kuna prometa. Cijena joj je blago pala, 0,39 posto, na 268,8 kuna. Slijedi dionica Kon ara s milijun kuna prometa. Cijena joj je oja ala 0,41 posto, na 490 kuna. Dionica Ingre pala je jedan posto, na 18,68 kuna.

Gra evinci u zape ku

"Kad investitori nemaju dovoljno informacija, kao što se zbilo ju er s Ingrom u vezi s restrukturiranjem

njezina duga, na tržištu nastaje panika. Danas vidimo da su se prodaje smirile, a cijena dionice Ingre održava se iznad 19 kuna", rekao je La a. Kako dodaje, svojedobno je cijelo tržište jahalo na valovima gra evinskog sektora, no sada te dionice definitivno nisu na meti investitora. "Pokazatelji za gra evinsku industriju i dalje su nepovoljni, a tom sektoru ne ide u prilog ni najavljena prodaja velikog broja nekretnina HT-a i gradova, što e dodatno pritisnuti cijene na tržištu nekretnina u zemlji", napomenuo je.

ŽELJKO ZADRO, predsjednik Uprave Vira, ija je dionica u srijedu sko ila više od jedan i pol posto SNIMIO SAŠA ETKOVI

Jedan od najve ih dnevnih gubitnika u srijedu bila je dionica zagreba kog gra evinara Dalekovoda. Dalekovod je pao 3,42 posto, na 240 kuna. Tom je dionicom ostvaren dnevni promet nešto manji od pola milijuna kuna, a više od 1900 dionica vlasnike je promijenilo po cijenama od 237 do 245 kuna. Sveobuhvatan pad cijena u srijedu izbjegla je dionica še-

REGIJA

Optimisti prevladavaju u Beogradu Slovenski SBI TOP nastavio je padati drugi dan zaredom te je tako u srijedu bio u minusu 0,34 posto Jedina koja se približila milijunskom prometu bila je dionica farmaceuta Krke

kojom se trgovalo u iznosu 850.913 eura, a još su dvije dionice premašile promet od 100.000 eura: Luka Koper i proizvo a bijele tehnike Gorenje. Telekom Slovenije zabilježio je 86.538 eura prometa, a cijena je toj dio-

nici rasla 0,5 posto, na 98,49 eura. U minusu je bio i makedonski MBI 10 ija je vrijednost pala 0,03 posto, na 2293,03 boda. Skopska Komercijalna banka bila je u srijedu najlikvidnija na Makedonskoj burzi sa 3,2 mili-

juna denara prometa. Dionici farmaceutske kompanije Alkaloid cijena je pala 0,23 posto, na 3940,9 denara, dok ukupan promet tom dionicom nije prešao pola milijuna denara. Biljana Star i

erane Viro, koja je suprotno trendu porasla 1,66 posto, na 305 kuna, i tako osvojila titulu dobitnice dana. Tom je dionicom ostvaren promet od samo 152.000 kuna, pri emu je 500 dionica vlasnika promijenilo u dnevnom cjenovnom rasponu od 304 do 305 kuna. U plusu je završio i Validus koji je porastao 1,8 posto. Nikola Su ec

BROJKE

1 1,05

posto rastao je beogradski BELEX 15

posto rastao je banjalu ki BIRS

Je li zakonito na Facebooku olajavati šefa? Dawnmarie Souza, medicinska tehni arka iz Connecticuta koja je otpuštena jer je na svom profilu na Facebooku omalovažavala tvrtku u kojoj je zaposlena, baš kao i svog šefa, pokreta ica je prvog takvog sudskog slu aja. Ameri ki Nacionalni odbor

za radne odnose smatra da je Souza nezakonito otpuštena te da su njezini 'statusi' na Facebooku privatna stvar, a uru ivanjem otkaza zbog njih prekršeno je pravo na slobodu govora. Prema trenuta nom zakonu, radnici imaju pravo me u-

sobno razgovarati o uvjetima rada na poslu i za to ne smiju biti kažnjeni. No, s pojavom društvenih mreža poput Facebooka taj zakon zahtijeva promjene. U slu aju se pojavljuju dvije strane - oni koji smatraju da takva objava informacija na

DOBITNICI DANA (ZSE) Lav evi +11,17% Jadroagent +7,26% ZIF Breza +5,56% Centar banka +4,76% Banka Splitsko-Dalm. +3,91%

GUBITNICI DANA (ZSE) Elektropromet -24,81% IPK Kandit -12,79% Industrogradnja -8,08% Finvest Corp -5,94% Tisak -5,5%

INDEKSI CROX Mirex

20 Raste

40 Pada

7 Nema promjene

Vrijed. 1,113.83 153,60

Prom. 1,16% 0,05%

Sirova nafta 86,72 Prirodni plin 3,77 Zlato 1.392,94 Srebro 26,93 Goveda 97,25

0,39% 5,60% 1,16% 2,92% 0,00%

NEDOBRODOŠLA KONKURENCIJA

to sigurno nije pe enje kruha. Pojava automata, koji je o igledno duboko zagrabio na tržište koje pokrivaju tradicionalne pekarnice, nije prošla bez reakcije. Pekari su na konkurenciju odgovorili tužbom zbog lažnog reklamiranja jer tvrde da natpis pe nica na automatu ne odgovara istini, odnosno tvrde da je u pitanju lažno oglašavanje jer je nemogu e za nekoliko sekundi ispe i kruh. D. B.

PROVIZIJA ZA DVA POSLA 2,5 MILIJUNA DOLARA

Slimu nekretnine u New Yorku kupuje 27-godišnjak bez diplome

CARLOS SLIM za svog je trgovca odabrao ovjeka bez diplome

Svaki bogataš kojeg zanimaju nekretnine u New Yorku ima svog omiljenog trgovca, a za meksi kog milijardera Carlosa Slima to je mla ahni Soly Halabi koji se donedavno bavio malim kupnjama stanova za privatne osobe. Soly Halabi ma 27 godina, napustio je fakultet na

www.business.hr

UKRATKO...

Pecivo pečeno za dvije sekunde naljutilo njemačke pekare Njema ki trgova ki div Aldi Süd i izumitelj Wolfgang Schäfer izazvali su bijes 15.000 pekara iz južne Njema ke nakon što su kupcima ponudili svježe pe eno pecivo iz automata kojemu trebaju dvije-tri sekunde da za 15 centi "proizvode" pšeni ne rolice, piše WSJ. Što se zapravo doga a u automatu koji za nekoliko sekundi producira gotov proizvod, nitko osim Schäfera ne zna, ali pekari tvrde da

Facebooku grani i s klevetom, jer je ne vide samo zaposlenici kompanije nego puno ve i auditorij, te oni koji smatraju da se korisnici u slobodno vrijeme na svojim privatnim profilima na društvenim mrežama imaju pravo požaliti na šefa. B.hr

drugoj godini, engleski je nau io tek kad se njegova obitelj po etkom devedesetih doselila iz Sirije, a radi u maloj tvrtki Venture Capital Properties koja se specijalizira za kupnju nekretnina koje nisu na tržištu. Halabi je za Slima, ije se bogatstvo procjenjuje na

Ho e li najava restrukturiranja dugova nastaviti rušiti dionicu Ingre, doznajte na...

53,5 milijardi dolara, ove godine vodio kupnju uredske zgrade na Petoj aveniji i vile preko puta muzeja Metropolitan, a stru njaci za nekretnine s kojima je kontaktirao Wall Street Journal procjenjuju da mu je to donijelo proviziju od 2,5 milijuna dolara. Nikolina Rivosechi

Obama dobio knjigu od 5472 stranice Indonežanin Damien Dematra napisao je knjigu o ameri kom predsjedniku Baracku Obami koja ima 5472 stranice, a sadrži i pisma koje su ameri kom predsjedniku napisali u enici njegove bivše osnovne škole u Jakarti. Angelina Jolie idu i tjedan snima u BiH Ameri ka glumica Angelina Jolie idu eg bi tjedna u BiH trebala snimati dijelove svog redateljskog prvijenca, za koji je dozvolu dobila nakon niza peripetija izazvanih glasinama da se film bavi Bošnjakinjom koja se zaljubljuje u svog silovatelja. Vlaši u konkurenciji za najbolju atleti arku svijeta Me unarodna atletska federacija objavila je da je Blanka Vlaši ušla u uži izbor za najbolju atleti arku svijeta. Ove je godine osvojila Svjetsko dvoransko i Europsko prvensto te Dijamantnu ligu.