Business.hr broj 762

LIBERALIZACIJA TOKA KAPITALA 13

moja lisnica 23/8/2010 Ponedjeljak 15/11/2010 Ponedjeljak

LIBERALIZACIJA KAPITALNIH TOKOVA Hrvatski bankari zbog sigurnosti doma�eg bankarskog sustava ne brinu se previše što banke u Srbiji nude kamatne stope na štednju u eurima do 7,25 posto i osiguranje štednje do 50.000 eura, no potencijalni štediše nemaju previše predrasuda ni strahova

SAMO agilniji štediše skloni su iza�i iz mati�ne banke u potrazi za boljim prinosom SNIMIO SAŠA �ETKOVI�

Ho�e li hrvatski štediše u potrazi za boljom kamatom - u Srbiju?

�aju kamatne stope izmevisokim sto- nji s tamošnjim bankama �u sedam i devet posto. mo�i otvarati šted- pama, to�nije objavio je prognozu kamatHrvatski ulaga�i �e s po�et- Hrvati Iako se hrvatski bankau cijelom svije- pama na štednju. prema kojoj �e se kom 2011. godine, kad pre- ne ra�une Agrobanka tako nudi nih stopa ri ne boje odljeva štediša i u Srbiji, gdje banke stopu efektivne kamatne stope stane vrijediti i posljednja tu, pa za svježim nov- efektivnu kamatnu oro�e- na oro�enja do 12 mjeseci u u Srbiju, i obrazlažu to nina odredba kapitalnih kontro- potrebu bi se trebao isko- od �ak 7,25 posto 5,5 i zom razloga, gotovo dvadela koje propisuje Hrvatska cem koji na 24 mjeseca eurima kretati izme�u set godina nakon po�etka u kreditiranju na do- nu štednju por- 8,5 posto, dok za oro�enja narodna banka, mo�i otva- ristiti tržištu potvr�uju u eurima. Srbijanskisurad- dulja od 12 mjeseci predvi- rata u Hrvatskoj i dvanaest u rati rezidencijalne ra�u- ma�em Kamatica.com tal stopasivnim ne u inozemstvu. Tako �e atraktivnim

INTERVJU: ANTON HOPFGARTNER 4

Hoće li hrvatski štediše 'Promet nam raste, u potrazi za boljom ali ne mogu reći da kamatom - u Srbiju? se ne razgovara i o Banke u Srbiji nude kamatne stope na štednju u eurima do 7,25 posto i osiguranje štednje do 50.000 eura

prodaji Cascada'

PONEDJELJAK 15/11/2010

BROJ 762 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

PROPUŠTENA PRILIKA 6 Krah tržišta nekretnina na vrhuncu investicijskog ciklusa doveo je do rasta završenih projekata s neprodanim sagra enim objektima i time je utrošeni kapital zamrznut u imovini na kojoj investitori ne ostvaruju prinos, a realna joj vrijednost pada, istaknuo je Anton Star evi , glavni ekonomist Raiffeisen banke

Porez na nekretnine trebalo je uvesti prije, sad je prekasno

info&stav

INDIKATOR

2-3 ViĹĄe rada, manje straha "ViĹĄe samopoĹĄtovanja, kulture znanja i rada, a manje proizvodnje straha i nekompetentnosti; ve a odgovornost prema doma oj proizvodnji te konkretnija potpora onima koji investiraju u Hrvatskoj, otvaraju nova radna mjesta i izvoze," rekao je Ante Vlahovi , predsjednik Uprave Adris grupe, u intervjuu Ve ernjem listu

Karamarko protiv Peratovi a Hrvatsko novinarsko druťtvo i Zbor sudskih izvjestitelja ogor eni su dizanjem optuŞnog prijedloga protiv novinara Željka Peratovi a zbog odavanja tajne iz sudske istrage.

Kako je do sada u raznim istragama bilo curenja informacija, a novinari nisu progonjeni, ovaj potez tuĹžiteljstvo je, smatraju u HND-u, o ito u inilo pod pritiskom prijave ministra Karamarka, ĹĄto je nedopustivo.

business.hr Ponedjeljak 15/11/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktor: Zlatko auťevi Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

BLOKIRANJE ULAGANJA

Popija : Slu aj Rockwool sra je Hrvatske Ministar gospodarstva uro Popija u petak se na skupu ekonomista u Opatiji oĹĄtro obra unao sa svima koji, po njegovu miĹĄljenju, stopiraju ulaganja u Hrvatskoj. Pritom je istaknuo slu aj Rockwoola, tvornice kamene vune u istarskom Pi anu, protiv kojega lokalno stanovniĹĄtvo ve dugo prosvjeduje opruĹžuju i tvornicu da zaga uje okoliĹĄ.

"Rockwool je najve a sramota kada je posrijedi blokiranje ulaganja u Hrvatskoj. Prvo smo sve u i-

nili da ga dovedemo, a sada ga blokiraju", kazao je Popija .

Ponovio je stoga da e Vlada sama sagraditi 300 metara pristupne ceste kako bi Rockwool dobio uporabnu dozvolu i kako bi skinula taj problem s dnevnog reda koji je dio ugovora o ulaganju izme u Danske i Hrvatske. Prema njegovim rije ima, gradnja bi trebala stajati oko 2,3 milijuna kuna.

Popija nije stao na Rockwoolu, nego se okomio i na sve protivnike grad-

nje golfskih graliĹĄta u Hrvatskoj. "Ne moĹžemo se dogovoriti Ĺželimo li imati sme e ili golf igraliĹĄta", slikovit je bio Popija , kazavĹĄi da su projekti gradnje golfskih igraliĹĄta nuĹžni za razvoj, a istaknuo je dubrova ku regiju.

Tako er je kazao da je Vlada od Hrvatske udruge polodavaca dobila popis desetak projekata ija je realizacija blokirana.

Imamo prili no reguliran sustav koji bi trebali malo pojednostaviti", zaklju io je Popija . A. Pa.

ROCKWOOL je ministar gospodarstva Popija istaknuo kao najve u sramotu kada je posrijedi blokiranje ulaganja u Hrvatskoj

SNIMIO HRVOJE DOMINI

KONKURENTNOST

Bronić: Smanjiti porezno opterećenje tvrt Hrvatskoj su nuŞne reforme poreznog sustava kako ne bi i dalje nazadovala na ljestvici Svjetske banke, na kojoj se u sklopu projekta Doing Business pojedine zemlje rangiraju po jednostavnosti pla anja poreza doma ih malih i srednjih tvrtki, zaklju ila je Mihaela Broni iz Instituta za javne financije u najnovijem aktualnom osvrtu u kojem je analizirala taj dio projekta Svjetske banke (Paying Taxes).

Iako je Hrvatska me u 183 zemlje i u proĹĄloj godi-

ni ostala visokorangirana na 42. mjestu, ipak je nazadovala sa 39. mjesta na kojemu je bila 2008. godine - jer druge zemlje provode reforme.

Mihaela Broni zato kaĹže kako je to znak za promjene. Kako se jednostavnost pla anja poreza mjeri na temelju triju skupina pokazatelja (broj pojedina nih uplata svih poreza tvrtki, vrijeme potrebno za ispunjavanje poreznih obveza za tri najve a poreza i udjel svih poreza u ukupnoj do-

biti poduze a), a Hrvatska je bolje rangirana na ljestvicama po broju uplata poreza i vremenu potrebnom za ispunjavanje poreznih obveza, Mihaela Broni zaklju uje da bi Hrvatska trebala smanjiti ukupnu poreznu stopu ako Ĺželi izbje i daljnji pad.

Pritom je svjesna da to ne e biti lako jer Hrvatska ima problema s financiranjem drĹžavne potroĹĄnje. Zbog toga bi, ako Ĺželi smanjiti stope poreza na dobit, ministar financija

Ivan Ĺ uker morao procijeniti ho e li to smanjenje istodobno smanjiti sivu ekonomiju, ĹĄto bi pove alo broj obveznika poreza na dobit te prihode od tog poreza. Broni navodi primjer Koreje, koja je proĹĄle godine snizila stopu poreza na dobit sa 25 na 22 posto, ĹĄto je rezultiralo 11postotnim rastom prihoda od tog poreza, a i broj tvrtki u sustavu poreza na dobit pove ao se 7 posto.

I relativno visoke stope poreza na dohodak i doprinosa za socijalno osi-

››

BISER DANA

BROJKA

Postavljate zaista vrlo duboka i teška pitanja

URO POPIJA», ministar gospodarstva, u intervjuu Jutarnjem listu na pitanje kako e Hrvatska restrukturirati brodogradilišta ako ostanu bez posla

2

milijuna muslimana po elo je u nedjelju godišnje hodo aš e kre u i se prema šatoru u blizini svetoga grada Meke odnosno putem proroka Muhameda. Hadž, jedan od najmasovnijih javnih iskaza vjerskih osje aja na svijetu, traje pet dana

UVODNIK

sramota Hrvatska, to su drugi Ante Pavi ante.pavic@business.hr

H

tvrtki guranje teško je smanjiti dok se ne smanje rashodi državnog prora una, prije svega za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, procjenjuje Mihaela Broni .

Zato sugerira da bi se barem mogli pojednostavniti propisi kojima se regulira njihovo pla anje kako bi se smanjio broj uplata (12) i vrijeme potrebno za pla anje doprinosa za socijalno osiguranje (96 sati).

Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

rvatska sa svojim potencijalima može biti Švicarska", "Rijeka može biti novi Rotterdam", moglo se uti na netom završenom skupu ekonomista održanom u Opatiji, obojenom ina e iznimno crnim bojama. Hrvatska, dakle, može biti sve, samo ne Hrvatska. Ta želja da se bude Drugi, u ovom slu aju Bolji, postoji je ve desetlje ima, treba se samo sjetiti Tu manovih fikcija. O ajni ka potraga za identitetom najbolje ocrtava stanje koje prevladava me u elitom jer je lik u zrcalu previše odbojan da bi ga se prihvatilo.

SUMORNI i katastrofi ni scenariji koji su se mogli uti u Opatiji te opisi trenuta nog stanja u kojem se nalazi zemlja sa svojom fabriciranom poviješ u i veli inom, ne ine se kao dobra osnova za izgradnju samog sebe.

Tako su neki u Opatiji kazali da je Hrvatska uništila vlastitu proizvodnju i da nema proizvod koji bi mogla ponuditi svijetu, iako su gotovo svi slažu da je izvoz jedino što nas može izvu i.

Ovoj zemlji treba i znanja, ulo se, jer jedino znanje u suradnji s privredom može stvoriti zdravo okružje. I nema ve-

MOŽEMO BITI ŠVICARSKA, moglo se uti na prošlotjednom skupu ekonomista održanom u Opatiji

››

Želja da se bude netko drugi, u ovom slu aju bolji, postoji ve desetlje ima, a ta o ajni ka potraga za identitetom najbolje ocrtava stanje koje prevladava me u elitom jer je lik u zrcalu previše odbojan da bi ga se prihvatilo ze što Hrvatska to ve ima budu i da je brodogradnja možda jedini doma i proizvod koji ima cijelu tu vertikalnu liniju - od instituta i fakulteta do varioca.

Istina, ne možemo se ne složiti s ministrom financija Ivanom Šukerom, koji je retori ki upitao kakvo bismo samo uspješno gospodarstvo imali da smo 24 milijarde kuna, koliko je dano brodogradilištima

u samo osam godina, ponudili sektoru koji bi odabrale mudre glave. Šuker je zaboravio re i da je upravo politika koju predstavlja odgovorna za takvo stanje pa mu možemo odgovoriti pitanjem: Gdje bi sada bila brodogradilišta da su na elna mjesta postavljani stru njaci, a ne politi ki podobni?

Protupitanje vrijedi za društvo u cjelini i upravo je to tragedija ove zemlje u potrazi za sa-

mom sobom.

ODGOVOR na pitanje identiteta države s vje itim potencijalom sasvim je jeftin i krije se u parafrazama. "Svi smo mi Hrvatska", parafraza uz koju se najpoznatiji li ki ginekolog svojedobno vezivao lancima u obrani osu enika za ratne zlo ine nije prigodna u ovom trenutku. Mnogo bolje pristaje parafraza: "Hrvatska, to su drugi".

tema 4-5

INTERVJU: ANTON HOPFGARTNER Godinu dana od otvaranja zagr ci tvrtka Illuminatio, koja njime upravlja, još nije popunila sve poslovne p

Cascade su popunile 6 za nekoliko mjeseci do Unatoč krizi - i problemima uslijed kašnjenja otvaranja zbog čega su neki zakupci najavljivali tužbe - promet u šoping centru Cascade raste, kaže novi direktor tvrtke upravitelja Anton Hopfgartner. Ističe kako nemaju namjeru odustajati od orijentacije ka luksuznim brendovima, ali i priznaje da vlasnici pregovaraju s potencijalnim kupcima iako to nije 'u fokusu' Šoping centar Cascade na zagrebačkom Kaptolu nedavno je proslavio prvu godišnjicu i ujedno dobio novu upravu na čelu s menadžerom Austrijancem Antonom Hopfgartnerom.

Dugogodišnje iskustvo u upravljanju centrom Palladium u središtu Praga Hopfgartner pokušava primijeniti i u centru Cascade. Najavljuje dolazak novih zakupaca, čime bi se ukupno popunjen prostor povećao na 80 posto, te mogućnost suradnje sa susjednim Centrom Kaptol u organiziranju modnih evenata.

Sam Illuminatio lani je uprihodio 4,6 milijuna kuna, ukupni su mu rashodi dosegnuli 19,45 milijuna, a gubitak je iznosio

14,85 milijuna kuna.

Kolika je trenutačna popunjenost u šoping centru Cascade i kakav je odnos sa zakupcima? Na početku su se neki žalili na lošu komunikaciju s Illuminatijem, a bilo je i tužbi zakupaca zbog štete uslijed kašnjenja s otvaranjem centra.

Istina je da centar nije otvoren u idealno vrijeme jer tada je bio vrhunac krize. Usto, odlučili smo se pozicionirati na tržištu kao luksuzni šoping centar. I dalje vjerujemo da će centar dugoročno polučiti uspjeh. Neću poreći da je bilo teškoća sa zakupcima, ali ne znam za tužbe, možda se više pričalo o tome.

Kao novi menadžment tim, odmah smo pokušali

RAZLIČITA TRŽIŠTA

Hrvati idu na kave, a Česi u restorane U Pragu upravljate centrom Palladium u središtu grada. Koje su sličnosti i razlike između navika čeških i hrvatskih kupaca i kakvo je tamo stanje u šoping centrima?

Prema mom iskustvu, Česi ne vole toliko izlaziti, pogotovo navečer. Također, ne okupljaju se na kavama nego više u restoranima. Tamo nema luksuznih pubova i barova kao ovdje.

Drukčiji je životni stil, rekao bih da Česi više štede. S makroekonomskoga gledišta, Češka nije bila toliko pogođena krizom i već su vidljivi znaci oporavka. U prvih devet mjeseci ukupan promet u Palladium centru veći je 8 posto u odnosu na lanjski.

Ne vidim razloga zašto tako ne bi bilo i u Hrvatskoj.

regulirati i poboljšati odnos sa zakupcima. Zakupci su srž centra i trudimo se razumjeti njihove potrebe i biznis. Trenutačno je popunjeno 61 posto prostora, a na temelju interesa potencijalnih zakupaca nadamo se da ćemo sljedećih mjeseci popunjenost povećati na 80 posto.

O kojim je novim brendovima riječ i kada dolaze?

Neki su blizu potpisivanju ugovora, a s drugima još razgovaramo. Na drugom ćemo katu dobiti novi bar s restoranom koji će noću raditi kao klub. Neki će postojeći zakupci proširiti svoj prostor, primjerice Christian Audigier, a nedavno smo dobili i novu trgovinu dječje robe marke Dolce&Gabbana, Roccobarocco i Paul&Shark.

Kako planirate povećati promet u centru?

Nemam točne podatke o ukupnom prometu u centru, mogu samo reći da polako ide prema gore.

S oporavkom ekonomije očekujem da će se povećati i naša ciljna skupina.

Otvoreni smo za povezivanje s Kaptol centrom u marketinškim aktivnostima, to je razuman način razmišljanja, a ne da gledamo jedni na druge kao na konkurenciju. Povezuje nas lokacija za koju vjeru-

jemo da ima velik potencijal. Kad gledate Tkalčićevu ulicu, u njezinom donjem dijelu okuplja se na stotine ljudi, ali ih je prema gore sve manje. Morate imati nešto na vrhu što će ih privući. Zasad mogu reći samo da ćemo razgovarati s Kaptol centrom o zajedničkim fashion eventima kojima bismo pojačali imidž luksuznog, lifestyle centra, ali nemamo još precizne planove.

Unatoč krizi, centar nije odustao od luksuznog koncepta. Znači li to da nemate plan B ako centar ni dugoročno ne poluči zadovoljavajući promet? Biste li u ovoj situaciji odbili potencijalnog zakupca koji ne ulazi u kategoriju luksuznog brenda?

Ne bi bilo smisla razmišljati o nekom drugom smjeru jer bi to značilo da ne vjerujemo u miks brendova koje smo okupili u centru. Zakupci moraju imati povjerenja u nas, što znači da moramo biti i predvidvi, a ne da kao vlasnici prostora ni sami nismo sigurni što želimo.

Kad je riječ o brendovima koji ne ulaze u kategoriju luksuza, naravno da ćemo sa svima razgovarati, pitat ćemo ih mogu li ponuditi neke specijalne proizvode. Brend ne mora biti nužno luksuzan, ali

mora ponuditi nešto posebno i drukčije. Primjerice, Konzum nije luksuzan brend, ali njihova trgovina u našem centru nudi proizvode koje nećete naći drugdje.

U centru je još na snazi gratis razdoblje u kojem zakupci ne plaćaju najamninu.

Dokle će ono trajati i kako takva situacija utječe na vlasnika prostora, tj. investitora, austrijsku banku Investkredit u sastavu Volksbank grupe? Razmišljaju li

o

d u b l s r d d d j j k t

U

a zagrebačkog šoping centra Cascade u zagrebačkoj Tkalčićevoj ulilovne prostore, no novi direktor Anton Hopfgartner optimističan je

business.hr Ponedjeljak 15/11/2010

e 61 posto prostora, a dosegnut će 80 posto

n a i

-

.

-

››

Kad je riječ o prodaji, ne možemo reći da ni sa kim ne razgovaramo, ali to trenutačno nije u fokusu ANTON HOPFGARTNER, novi direktor tvrtke Illuminatio koja upravlja šoping centrom Cascade u zagrebačkoj Tkalčićevoj ulici

Snimio SAŠA ĆETKoViĆ

o prodaji centra?

Sa svakim zakupcem individualno dogovaramo uvjete. ‘Free rent’ razdoblje ne određuje se apsolutno nego na temelju poslovnog plana koji su točno razradili zakupci. Naravno da bi investitori bili sretni da vide profit već sad, ali dugoročno vjeruju u projekt. Kad je riječ o prodaji, ne možemo reći da ni sa kim ne razgovaramo, ali to trenutačno nije u fokusu.

U Zagrebu je nedavno

otvoren još jedan šoping centar - Arena na Laništu.

Koja je pozicija Cascade u odnosu na druge šoping centre u Zagrebu?

To je drukčiji tip biznisa, oni nam nisu konkurencija. Drukčija je klijentela, ovdje ljudi traže luksuz, trendove i life style.

Mnogi trgovci kažu da je Zagreb zasićen šoping kvadratima i da otvaranjem novih centara dolazi do prelijevanja trgovaca iz starih u nove centre čime će se

stari objekti pretvoriti u outlete ili skladišta. Vidite li i vi takvu perspektivu?

Opći je problem šoping centara da u svima nalazite iste brendove. Uspjet će oni koji će ljudima dati razlog zašto da dođu baš k njima, a ne negdje drugdje. Tako da cijela branša čeka nešto novo. Prvo su svi krenuli s multipleks kinima, zatim se prije nekoliko godina pojavio trend spajanja šoping centara i sportskih sadržaja ili zabave za obitelj. Iskreno,

ono zbog čega bih ja otišao u neki centar u Hrvatskoj jest da vidim neke specijalne hrvatske proizvode koje ne mogu vidjeti drugdje.

Ali domaći se proizvođači obično žale da ih šoping centri, koje uglavnom grade stranci, tretiraju lošije od međunarodnih brendova koji dobivaju bolje uvjete.

Hrvatska ima dobre mlade dizajnere, možete li njih privući u Cascade?

To je istina, tako je svuda i za to postoje razlo-

zi za i protiv. Obično banke koje prate investitore zahtijevaju međunarodne brendove jer oni imaju osigurane budžete za marketing i time su banke sigurnije u njihov uspjeh. U Palladiumu sam, primjerice, lokalnim brendovima dao dobar prostor, ali nisu uspjeli, nisu imali dovoljno jako financijsko zaleđe za promociju. Cascade su drukčije, tu sve tretiramo jednako.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

tema 6-7

PROPUŠTENA PRILIKA Da je porez na nekretnine uveden prije šest g

djelovati na smanjenje potražnje, a ovako su tvrtke u kreditnoj ekspanziji

Starčević: Uvođenje p nekretnine danas nem Krah tržišta nekretnina na vrhuncu investicijskog ciklusa doveo je do rasta završenih projekata s neprodanim sagrađenim objektima i time je utrošeni kapital zamrznut u imovini na kojoj investitori ne ostvaruju prinos, a realna joj vrijednost pada

››

Idealno vrijeme za uvođenje poreza na nekretnine bilo je prije šest godina ANTON STARčEvIć, glavni ekonomist Raiffeisen banke

arhiva business.hr

Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisen banke, izjavio je u petak u Opatiji na 18. tradicionalnom savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista da uvođenje poreza na nekretnine danas nema logike i da bi bilo velik trošak Poreznoj upravi, a dobit koju bi donio bila bi minimalna. Kako je objasnio, uvođenje takvog poreza bilo je logičnije prije četiri godine, kada se nekretninski balon u Hrvatskoj počeo napuhivati, da bi prije dvije godine napokon i pukao izazvavši veliku stagnaciju na tržištu ne-

kretnina.

"Idealno vrijeme za uvođenje poreza na nekretnine bilo je prije šest godina, čime bi se spriječio velik rast potražnje, a time i napuhivanje cijena nekretnina, što je dovelo do pucanja tržišta", kazao je Starčević.

Tih je godina počela kreditna ekspanzija u Hrvatskoj jer je dostupnost stambenih kredita stvorila veću potražnju za nekretninama.

Dugoročne posljedice

Budući da je za gradnju dodatnog broja nekretnina kojom bi se uskladila ponuda s potražnjom potrebno određeno vrijeme, oko dvije do tri godine, manjak ponude nekretnina na tržištu doveo je do rasta njihovih cijena. Time je stvoren inicijalni cjenovni balon na tržištu nekretnina koji je povećao atraktivnost investicija u građevinarstvu, a smanjio atraktivnost alternativnih investicija, što ima dugoročne posljedice na gospodarstvo jer su se tvrtke okrenule kratkoročno isplativijem ulaganju u nekretnine.

Na nacionalnoj razini kreditnom ekspanzijom izazva-

e šest godina, kada je nekretninski balon počeo bujati, onda bi mogao panziji ulagale u nekretnine umjesto u svoje osnovne djelatnosti

e poreza na nema smisla

business.hr Ponedjeljak 15/11/2010

IZGUBLJENA DESETLJEĆA

Država je bila loš gospodar brodogradilištima

3. mAJ, Brodosplit i Brodotrogir su brodogradilišta za koja se analiziraju planovi restrukturiranja Snimila andrina luiĆ

Realne stope rasta bruto investicija i BDP-a te deficit platne bilance Hrvatska

srednja Europa

jugoistočna Europa

Prosjek 2005. - 2008.

Realan rast BDP-a

4,2%

5,2%

5,9%

Rast bruto investicija u %

7,6%

8,2%

14,5%

Deficit tekućeg računa platne bilance u % BDP-a

-7,3%

-3,9%

-11,8%

2009.

Realan rast BDP-a

-5,8%

-1,9%

-5,5%

Rast bruto investicija u %

-11,8%

-5,6%

-18,5%

Deficit tekućeg računa platne bilance u % BDP-a

-5,4%

-1,3%

-6,1%

-1,5%

2,5%

-1,5%

Rast bruto investicija u %

-10,5%

-2,2%

-3,7%

Deficit tekućeg računa platne bilance u % BDP-a

-3,9%

-1,4%

-5,6%

Prognoza 2010.

Realan rast BDP-a

no masovno okretanje tvrtki projektima gradnje nekretnina za tržište značilo je zapostavljanje razvoja osnovne djelatnosti i ulaganja u tehnologiju, što uz kontinuiran razvoj prekograničnih konkurenata rezultira smanjenjem konkurentske

sposobnosti za trajno stvaranje nove vrijednosti kroz proizvodnju robe i usluga za tržište.

Zamrznuti kapital

Druga je posljedica kreditne ekspanzije rast inozemnog duga jer posttranzi-

cijsko hrvatsko tržište nema dostatne domaće dugoročne izvore kapitala za financiranje rasta tržišta nekretnina, kao ni dovoljno novca za otplatu duga. Dodatno je krah tržišta nekretnina na vrhuncu investicijskog ciklusa doveo do rasta zavr-

"Brodogradilišta su godinama bez vlasničkog vodstva i nadzora, njihovi vlasnici, a to su državna tijela, nikad se nisu interesirali za sudbinu svoje imovine, što je na kraju i dovelo do trenutačne situacije u brodogradilištima. Privatni vlasnik takvo nešto nikada ne bi dopustio", kazao je Ante Rožić, direktor Jadranbroda, u petak u Opatiji. Kazao je i da je bivša vlada Ivice Račana uspjela sanirati brodogradilišta, da bi nakon smo nekoliko godina opet došli u takve probleme da su ukupne obveze hrvatskih brodogradilišta danas dva i pol puta veće od njihove cjelokupne imovine.

Ministar gospodarstva Đuro Popijač kazao je također u Opatiji da je Hrvatska došla do točke u kojoj se restrukturiranje brodogradilišta više ne može od-

šenih projekata s neprodanim sagrađenim objektima.

Time je utrošeni kapital zamrznut u imovini na kojoj investitori ne ostvaruju prinos, a realna joj vrijednost pada zbog kretanja cijena nekretnina na zasićenom tržištu.

gađati. Europska komisija i hrvatska Agencija za zaštitu natjecanja analiziraju planove restrukturiranja Brodosplita, Brodotrogira i 3. maja, a mogućnost stečaja brodogradilišta, ako se ne privatiziraju, nije želio komentirati. Rožić kaže kako je Popijač zaboravio napomenuti da u slučaju stečaja brodogradilištima prijeti likvidacija jer u trenutku pokretanja stečaja neće smjeti ugovarati nove poslove.

"Pretpostavlja se da će pojedini vlasnici, a to mogu biti samo oni s velikim kapitalom, pokrenuti vlastitu brodarsku kompaniju i na taj način potaknuti proizvodnju u brodogradilištima", kazao je Rožić, dodavši da još postoji nada za brodogradilišta iza kojih su desetljeća propuštenih prilika.

"Uza sve posljedice kraha nekretninskog tržišta i recesije, što se ogleda u manjoj spremnosti kućanstava za zaduživanje, teško je očekivati novi ciklus rasta kredita", zaključio je Starčević.

Ante Pavić

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 15/11/2010

NVK

'Nedostaju nam vizija i vodstvo'

Zagreb. "Nedostaju nam kompetentnost, vizija i vodstvo u bolju gospodarsku budu nost. Reforme traĹže i provo enje nepopularnih mjera, a za to nema dovoljno hrabrosti", rekao je Ivica Mudrini , predsjednik Nacionalnoga vije a za konkurentnost (NVK), na sjednici na kojoj su sudjelovali i predstavni-

ci Svjetske banke. Glavna je tema bila kako potaknuti gospodarski rast. U europskim e zemljama prosje na stopa rasta u 2011. biti izme u 2 i 4 posto. Statistika daje naslutiti i da se Hrvatska odljepljuje od dna. "No, ti su pozitivni trendovi joĹĄ promjenjivi i stoje na krhkim nogama", rekla je, uz ostalo, Sanja MadĹžarevi -Ĺ ujster, viĹĄa ekonomistica Svjetske banke u Hrvatskoj.

Preduvjet za rast su: smanjivanje nezaposlenosti kroz reformu trĹžiĹĄta rada i obrazovanja, pove anje produktivnosti,

smanjivanje administrativnog tereta, privla enje stranih investicija, smanjivanje izvoznih barijera te poticanje inovacija.

"Te e reforme pomo i Hrvatskoj na njezinu putu ka ĹĄto uspjeĹĄnijoj integraciji u EU", rekao je Peter Harrold, direktor za SrediĹĄnju Europu i Baltik.

"Dio tih mjera ve je ugra en u naĹĄih 55 preporuka za pove anje konkurentnosti, a dio e biti obuhva en Poveljom razvoja RH do 2025.", rekao je Mudrini . H

IVICA MUDRINI , predsjednik Nacionalnoga vije a za konkurentnost SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

Turista 4,8% viĹĄe, Promet kamiona najveći rast iz GrÄ?ke pao 24,5% CESTOVNI PRIJEVOZ

DOMA IH TURISTA bilo je 1,22 milijuna u prvih devet mjeseci, 5,9 posto manje nego u istom razdoblju lani

Tijekom prva tri kvartala u Hrvatskoj je u odnosu na isti lanjski period koli ina prevezene robe u cestovnom prometu smanjena ak 24,5 posto, na 54,19 milijuna tona, pokazuju podaci DrĹžavnog zavoda za statistiku.

Pritom je unutarnji prijevoz u prva tri kvartala smanjen 27 posto, na 48,43 milijuna tona. S druge strane, robe za izvoz tijekom prva tri kvartala prevezeno je 12,03 posto viĹĄe nego u 2009. godini (2,59 milijuna tona), dok je prijevoz robe za uvoz pove an 1,5 posto, na 2,62 milijuna tona. Prijevoz robe u inozemstvu u prva tri kvartala pove an je 1,6 posto, na 555.000 tona.

U broju tonskih kilometara zabiljeĹžena je sporija stopa pada: 10,8 posto, na 6,42 milijarde. Pritom je pad zabiljeĹžen i u unutarnjem prometu (7,2 posto, na 3,28 milijardi tonskih kilometara) i u izvozu (3,3 posto, na 1,27 milijardi) i u uvozu (7,4 posto, na 1,31 milijardi). I. B.

BROJKA

27

posto smanjen je unutarnji prijevoz u prva tri kvartala

SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

NO ENJA RASTU, PRIHOD PADA U prvih devet mjeseci bilo je 9,82 milijuna turista (3,2 posto viĹĄe nego lani) i 54,28 milijuna no enja (2,7 posto viĹĄe nego lani), no podaci o platnoj bilanci pokazuju da pada prihod od turizma iz inozemstva Broj turisti kih dolazaka u rujnu je porastao 4,8 posto, na 1,12 milijuna, a broj no enja 2,8 posto, na 6,06 milijuna, objavio je DrĹžavni zavod za statistiku u petak. Nakon dobrih podataka za srpanj i kolovoz, broj turisti kih dolazaka i no enja u prvih devet mjeseci dosegnuo je rekordne vrijednosti: bilo je 9,82 milijuna turista (3,2 posto viĹĄe nego lani) i 54,28 milijuna no enja (2,7 posto viĹĄe nego lani).

Pritom su za takve rezultate zasluĹžni prije svega strani turisti. Naime, doma i

su turisti drugu godinu zaredom najslabija karika: njihov je broj u prvih devet mjeseci pao 59 posto, na 1,22 milijuna kuna, dok je broj no enja smanjen 5,7 posto, na 4,84 milijuna. Usporedbe radi, proĹĄle je godine broj doma ih turista u istom razdoblju smanjen ak 12 posto.

Slovenci drugi

Me u strancima najvaĹžniji je bio solidan rast dolazaka iz Njema ke i Slovenije, zemalja koje drĹže prva dva mjesta me u najve im hrvatskim receptivnim trĹžiĹĄtima. Tako

je iz Njema ke u prvih devet mjeseci bilo etiri posto viĹĄe turista (1,43 milijuna), a iz Slovenije 5,3 posto viĹĄe (neĹĄto manje od 973.000). Talijana je pak doĹĄlo etiri posto manje (957.000) pa je Italija pala s drugog na tre e mjesto po broju turista u Hrvatskoj.

No, zato su ostala velika receptivna trĹžiĹĄta biljeĹžila rast: Austrija (4,6 posto), eĹĄka (4,8 posto), Poljska (8,89 posto)...

Zanimljivo, najve i postotak rasta broja turista - ak 76,5 posto, na 28.186 - zabiljeĹžen je iz Gr ke, iji su tu-

risti ki djelatnici Hrvatsku 'tuĹžili' Europskoj komisiji traĹže i provjeru jesu li mjere ministra Damira Bajsa i Hrvatske turisti ke zajednice legalne. Za Gr kom po stopi rasta slijede JuĹžna Koreja (71,7) i Kina (69 posto).

10% manja dobit

Me utim, solidan rast broja stranih turista koji je osigurao ovogodiĹĄnje rekorde ne e biti dovoljan i za bolji financijski rezultat. Naime, kako smo pisali proĹĄloga tjedna, u drugom je kvartalu, pokazuju podaci o platnoj bilanci, zabiljeĹžen pad prihoda od turizma iz inozemstva ak 7,3 posto, na 1,47 milijardi eura.

U HNB-u upozoravaju kako to nagovjeĹĄta da e i u glavnoj sezoni biti zabiljeĹženi znatno loĹĄiji trendovi od onog koje prate fizi ki pokazatelji turisti kog prometa.

Sli no tome, i nedavna Business.hr-ova analiza financijskih izvjeĹĄ a hotelijera ije su dionice uvrĹĄtene na burzu pokazala je kako je njihova dobit u prvih devet mjeseci pala ak deset posto.

Petra Buli

petra.bulic@business.hr

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 15/11/2010

SAJAM NAJMEŠTAJA

U Beogradu izlaže 12 hrvatskih tvrtki

Zagreb. Na 48. me unarodnom sajmu namještaja, opreme i unutarnje dekoracije (UFI), od 15. do 21. studenoga u Beogradu, predstavit e se 12 hrvatskih proizvo a a namještaja i drvnih proizvoda.

Svoje e proizvode predstaviti tvrtke Spin Valis, Lupino, Masivni namještaj, Marin BFD, Proizvodnja Javor, Drvoproizvod, PPS Galekovi , Spa va, A.G. Dinas, Kordun alati, Fen-

LICENSING NEW EUROPE 2010.

Hrvatska je europsko središte licenciranja

Na trodnevnoj manifestaciji predstavilo se pedesetak kompanija i više od 500 licencnih vlasništva Konferencija Licensing New Europe 2010., održana u Zagrebu od 11. do 13. studenoga, okupila je sve vode e ljude iz sektora licenciranja trgova ke robe. Pojednostavljena definicija licenciranja kaže da je to na in istovremenog zadržavanja vlasni kog prava i ostvarivanja profita. Kvalitetnom proizvodu pridružuje se poznati lik ili brend i na taj na in mu se pove ava vrijednost.

Na trodnevnoj manifestaciji predstavilo se pedesetak kompanija i više od 500 licencnih vlasništva. Warner Bros., Cartoon Network, Europacorp, 20th Century Fox… pokušali su približiti zainteresiranima jedan od najmo nijih marketinških alata. Zanimljivost je konferencije što su prva dva dana bila striktno poslovna (B2B), a tre i je bio otvoren za javnost.

"Licenciranje je svuda oko nas, a da toga gotovo nismo svjesni. Stoga smo, osim poslovnog dijela, htjeli cijelu tu

pri u približiti i javnosti. To je najbolji na in da kompanije vide kako ljudi reagiraju na brend. Postoji još itava plejada likova koji nisu zaživjeli na tržištu", otkrio nam je Goran Krnjak, direktor tvrtke Creata, organizatora konferencije.

Veliki odaziv na konferenciju nije iznena enje jer Hrvatska je postala svojevrsno središte tzv. licensing & merchandising industrije u ovom dijelu svijeta nakon što je krovna svjetska organizacija, International Licensing Industry Merchandisers’ Association (LIMA), udruženje koje okuplja više od 1200 kompanija, otvorila ured u Zagrebu te Željka Krnjaka proglasila svojim predstavnikom za regiju Nove Europe koja obuhva a 35 zemalja.

Hrvatska bi takvu priliku morala iskoristiti, zaklju ak je konferencije. Naime, ukupna prodaja licenciranih proizvoda i usluga u srednjoj i isto noj Europi iznosila je u 2009. oko 430 milijuna dolara. Potencijal našeg tržišta i onog zemalja u okruženju golem je i vrlo slabo iskorišten.

Hrvoje Reljanovi

di interijeri i Bernarda.

Na sajmu e se predstaviti kompletna industrija namještaja od faze primarne prerade drveta do izrade finalnih proizvoda. Poseban segment obuhva at e izlaganje strojeva, alata i opreme.

Prošle godine sajam je posjetilo oko 85.000 posjetitelja. Predstavljanje hrvatskih drvoprera iva a na sajmu u Beogradu organiziraju HGK, Ministarstvo regionalnog razvoja i Ministarstvo gospodarstva, izvijestili su iz HGK. H

ZAGREB ILI DUBROVNIK?

U Hrvatskoj 2011.

700 turisti kih novinara Zagreb. Svjetska turisti ka organizacija UNWTO idu e godine planira prvi put organizirati najmanje dva globalna turisti ka foruma, od kojih e jedan, vezan uz medije, biti u rujnu u Hrvatskoj, najavljeno je na Svjetskoj turisti koj burzi WTM u Londonu. Kongres bi se trebao održati u su-

radnji s Ministarstvom turizma, a UNWTO bi na taj skup, po rije ima glavnog tajnika UNWTO-a Taleba Rifaia, pozvao 600 do 700 turisti kih novinara. Kao doma ini kongresa spominju se zasad Zagreb i Dubrovnik.

Cilj je pak globalnoga turisti koga foruma promovirati važnost zajedni kog rada svih sektora za održivost turizma.

UNWTO promovirat e i incijativu za stvaranjem grupe T-20 u koju bi po uzoru na grupu G-20 ušlo 20 najja ih turisti kih zemalja svijeta. H

Komercijalnim tele novih 50 mil. kn od RADIKALAN REZ ILI KOZMETIKA Iako marketinške agencije procjenjuju da bi od oko 80 mil. kuna, koliko bi se rezanjem oglasne minutaže smanjili marketinški prihodi HRT-a, komercijalne televizije mogle uzeti do 65% , ni na Novoj TV ni na RTL-u nisu zadovoljni Komercijalne televizije mogle bi uzeti do 65 posto ili 52 milijuna od oko 80 milijuna kuna, koliko se procjenjuje da e biti manji marketinški prihodi HRT-a nakon drasti na rezanja oglasne minutaže javnoj televiziji.

Kaže to Slaven Fischer, predsjednik udruženja marketinških agencija (HURA), komentiraju i mogu e u inke Vladine odluke da javnome servisu smanji oglašavanje u udarnome terminu, od 18 do 22 sata, s devet na samo etiri minute po satu programa.

Bez prelijevanja

"Nitko tko iole poznaje medijsku scenu ne smatra da bi se sav ‘komercijalni’ prihod od HTV-a automatizmom prelio na komercijalne televizije.

Optimisti govore o 65 posto, ali ak ni oni ne vide da bi se novac prelio u druge medije", kaže Fischer za Business.hr.

Prema toj procjeni, preostalih 30 milijuna kuna otišlo bi u druge komercijalne medije.

SLAVEN FISCHER, predsjednik udruženja marketinških agencija (HURA): Agencijama odgovara što ve a ponuda raznolikog programa SNIMIO SAŠA ETKOVI

Komentiraju i pak smanjivanje oglašavanja na HRTu s pozicije šefa udruge marketinških agencija, Fischer je kazao kako agencijama kao kupcima komercijalnog vremena odgovara što ve a ponuda raznolikog programa koji omogu uje optimizaciju komunikacijskih poruka na više ciljnih skupina.

HRT: (Pre)radikalno

V.d. glavnog ravnatelja HRTa Josip Popovac pak upozo-

rava kako je rije o radikalnoj odluci koja e nepovoljno utjecati na HRT. "Ova je radikalno rezanje oglasnog prostora HRT-u koje e vjerojatno utjecati na smanjenje opsega sadržaja od javnog zna enja koje HRT kao javna televizija po zakonu mora emitirati", ocijenio je Popovac.

Iako je novim prijedlogom zakona uvažen njihov zahtjev za rezanje oglasne minutaže HRT-u, na dvjema komerci-

LOGISTIKA

SUFINANCIRANJE

Zagreb. Spajanjem Ĺželjezni ke ĹĄpedicije Raabersped i logisti ke tvrtke Transeuropa nastao je Express-Interfracht Croatia, tvrtka k er austrijskog Rail Cargo Austria AG, koji je u listopadu po eo raditi. Na sve anom predstavljanju istaknuto je da im je cilj ponuditi paletu transp. i logisti kih rjeĹĄenja. B.hr

Zagreb. Ministarstvo poljoprivrede ponovno je raspisalo javni natje aj za sufinanciranje troĹĄkova otkupa groĹž a jer nije ispunjena kvota za koju je ostalo joĹĄ 17.000 tona.

Prvi je natje aj objavljen po etkom listopada, a njime je predvi eno sufinanciranje otkupa do 30.000 tona groĹž a ovogodiĹĄnje berbe. Pravo sudjelovanja imaju doma e pravne osobe - otkupljiva i. H

Predstavljen ExpressInterfracht

Natje aj za otkup groĹž a

elevizijama od reklama?

DRAŽEN MAVRI , predsjednik Uprave Nove TV: HRT ni sada ne koristi prosje no 4 min po satu u udarnom terminu. Štoviťe, otvara mu se mogu nost dodatnog reklamiranja u filmovima SNIMIO SAŠA ETKOVI

jalnim televizija nisu zadovoljni.

"Smanjenje oglasnih minuta je kozmetika jer HRT ni sada ne koristi prosje no 4 min po satu u terminu od 18 do 22 sata na godiĹĄnjoj osnovi. Ĺ toviĹĄe, otvara mu se mogu nost dodatnog reklamiranja u filmovima, koju dosad nije imao. Zakon pokazuje da se cjelokupna medijska industrija, njezin razvoj i zapoĹĄljavanje u njoj Ĺžrtvuju za mastodonta zvanog HRT i da, na Ĺžalost, nema odlu nosti za prekidanje komercijalizacije javne televizije i neravnopravne trĹžiĹĄne utakmice", komentirao je DraĹžen Mavri , predsjednik Uprave Nove TV.

RTL: Nedovoljno

Sa RTL-a su rekli kako su

"izmjene zakona gotovo nikakve jer nije rije ni o kakvom rezanju s obzirom na to da HRT posljednjih nekoliko godina u prosjeku nije imao viĹĄe od 5 minuta oglaĹĄavanja po satu. Smanjenje minutaĹže na 4 min/sat, i to samo u razdoblju izme u 18 i 22 sata, nije dovoljno te bi i dalje trebalo postupno smanjivati koli inu oglaĹĄavanja do potpuna ukidanja", stav je Uprave RTL-a.

Oslobodi li se dio prihoda na slobodno trĹžiĹĄte, dodaju, ne moĹže se o ekivati znatan porast prihoda na RTL-u jer e se ti dijelovi oglaĹĄiva kih budĹžeta, osim na postoje e i nadolaze e komercijalne televizije, rasprĹĄiti i na tiskane medije, internet i radio.

Igor Medi

OGLAS

12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 15/11/2010

ZRAÂťNI PRIJEVOZ

Prevezeno 11,5% manje putnika

Zagreb. Hrvatski zra ni prijevoznici u prvih devet mjeseci ove godine prevezli su 11,5 posto manje putnika nego u istom lanjskom razdoblju ili njih 1,47 milijuna, a putnika su prevezli manje nego lani i u tre em ovogodiĹĄnjem tromjese ju, i to 9,4 posto ili njih 690 tisu a, podaci su DrĹžavnog zavoda za statistiku.

GODIĹ NJI RAST

U rujnu 9 tisuća viťe aktivnih tvrtki Polovica pravnih osoba bila je aktivna u rujnu, najviťe me u trgova kim druťtvima (79 posto) Podaci DrŞavnoga zavoda za statistiku o broju i strukturi poslovnih subjekata u rujnu 2010. pokazuju da je 51 posto pravnih osoba aktivno te da je najviťe aktivnih subjekata me u trgova kim druťtvima 112.213 ili 79 posto. U istom mjesecu proťle godine udjel aktivnih pravnih osoba bio je manji od polovice (48 posto), a me u trgova kim druťtvima aktivnih je subjekata bilo 103.535 ili 77,6 posto.

Privatnika 80%

Podaci o strukturi poslovnih subjekata prema djelatnostima pokazuju da je viĹĄe od tri etvrtine registriranih i aktivnih subjekata zastupljeno u etirima podru jima: trgovini na veliko i malo - popravku vozila i motocikala s udjelom registriranih od 32,6 posto i aktivnih od 25,7; prera iva koj industriji s udjelom registriranih od 8,5 posto i aktivnih 9,8 po-

BROJKA

21,7

posto poslovnih subjekata u prera ivaËkoj industriji srednje je veliËine (50-249 zaposlenih)

sto; stru nim, znanstvenim i tehni kim djelatnostima, s udjelom registriranih 8,5 posto i aktivnih 11,3 posto, te ostalim usluĹžnim djelatnostima s udjelom registriranih od 13,6 posto te aktivnih od 10,2 posto.

Udjel profitnih subjekata u ukupnim aktivnim poslovnim subjektima je 83,7 posto. Struktura aktivnih pravnih osoba prema oblicima vlasniĹĄtva pokazuje pak da je privatno vlasniĹĄtvo naj eĹĄ i oblik (80,3 posto subjekata).

U me unarodnom prijevozu pad je 10,3 posto u odnosu na lanjskih devet mjeseci, a u unutarnjem 11,4 posto.

U devet su mjeseci prevezli i manje tereta nego lani, 14 posto manje ili 2507 tona.

Pad tereta zabiljeĹžen je i u unutarnjem i u me unarodnom prijevozu, 17,6 i 12,1 posto. Istodobno, hrvatske su zra ne luke u devet mjeseci ove godine zabiljeĹžile tek 0,7 posto manji promet zrakoplova ili 73.799, emu je pridonio porast tog prometa u tre em ovogodiĹĄnjem tromjese ju od

3,8 posto, na 36.412.

Putnika je u zra nim lukama bilo viĹĄe i u devet mjeseci i u tre em tromjese ju ove godine nego u istim razdobljima lani, 6 odnosno 12,7 posto, s njih ukupno 4,32 milijuna u devet mjeseci, od ega ih je u tre em tromjese ju bilo 2,42 milijuna. Obrnuta je situacija s prometom tereta u zra nim lukama, koji je bio manji 13,1 posto u devet mjeseci ove godine s ukupno 6610 tona te 11,4 posto manji u tre em tromjese ju nego u istim mjesecima proĹĄle godine. H

14

posto manje tereta nego lani (2507 t) prevezli su hrvatski zra ni prijevoznici u devet mjeseci u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, a promet tereta smanjen je 13,1%

JESENSKI RADOVI Broj izdanih gra evinskih dozvola u rujnu je, u odnosu na isti mjesec lani, smanjen 7,3 posto. To je drugi mjesec zaredom da se biljeĹži jednoznamenkasta stopa pada te je devetomjese ni gubitak usporio na 13,2 posto.

No smanjenje vrijednosti radova i dalje doseĹže gotovo 20 posto BROJKA

Bez zaposlenih

Promatra li se struktura aktivnih pravnih osoba prema broju zaposlenih, uo ljivo je da najve i udjel (51,6%) imaju subjekti bez zaposlenih, 37,8 posto udjel je subjekata s jednim do devet zaposlenih, 8 posto je subjekata sa 10-49 zaposlenih, udjel srednje velikih subjekata sa 50-249 zaposlenih je 2,3 posto, a samo 0,4 posto odnosi se na velike subjekte s viĹĄe od 250 zaposlneih.

Mali subjekti najbrojniji su u trgovini na veliko i na malo: popravak motornih vozila i motocikala, a srednje veliki subjekti najzastupljeniji su u prera iva koj industriji s udjelom od 21,7 posto. U tom je podru ju 34,4 posto velikih subjekata. NeĹĄto manje od tre ine ukupno registriranih poslovnih subjekata smjeĹĄteno je u Zagrebu. M. P.

BROJKA

Usporava pad građevinskih dozvola

SNIMIO S. ∆ETKOVI

doga aji

U rujnu 2010. godine izdano je 915 odobrenja za gra enje, ĹĄto je 7 posto manje u odnosu na rujan 2009., najnoviji su podaci DrĹžavnog zavoda za statistiku.

Smanjenje broja izdanih odobrenja za gra enje prisutno je i u razdoblju od prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani i ono iznosi 13,2 posto. Me utim stopa pada u rujnu i kolovozu (5,3 posto) ipak predstavlja znatno usporavanje negativnog trenda.

Lani 24 mlrd. kn

Paralelno sa smanjenjem

broja izdanih odobrenja za gra enje smanjila se i predvi ena vrijednost radova koja je u devet mjeseci ove godine iznosila 19,964 milijarde kuna, ĹĄto je 16,9 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani kada je iznosila 24 milijarde kuna.

969 stanova

Ukupno je u rujnu izdano 915 odobrenja za gra enje, od toga ih se 764 odnosi na zgrade (497 za nove stambene zgrade i 151 dozvola za ostale gra evine). Za usporedbu, u rujnu 2009. izdano je 849 odobrenja ukupno, od ega se 849 odnosilo

16,9

posto, na 19,96 milijardi kuna, pala je u prvih devet mjeseci ove godine planirana vrijednost radova za projekte za koje je izdana gra evinska dozvola

na zgrade (537 stambenih zgrada i 135 ostalih gra evina).

Prema izdanim odobrenjima za gra enje u rujnu 2010. predvi ena je gradnja 969 stanova s prosje nom povrĹĄinom od 104,2 etvorna metra, dok je prema odobrenjima izdanim u rujnu proĹĄle godine predvi eno gra enje 1110 stanova s prosje nom povrĹĄinom od 101,1 etvorni metar.

Prema vrstama gra enja, 78,9 posto odobrenja izdanih u rujnu 2010. odnosi se na novogradnju, a 21,1 posto na rekonstrukcije.

Margareta Podnar

moja lisnica Ponedjeljak 15/11/2010 23/8/2010 Ponedjeljak

LIBERALIZACIJA KAPITALNIH TOKOVA Hrvatski bankari zbog sigurnosti doma eg bankarskog sustava ne brinu se previše što banke u Srbiji nude kamatne stope na štednju u eurima do 7,25 posto i osiguranje štednje do 50.000 eura, no potencijalni štediše nemaju previše predrasuda ni strahova

SAMO agilniji štediše skloni su iza i iz mati ne banke u potrazi za boljim prinosom SNIMIO SAŠA ETKOVI

Ho e li hrvatski štediše u potrazi za boljom kamatom - u Srbiju?

Hrvatski ulaga i e s po etkom 2011. godine, kad prestane vrijediti i posljednja odredba kapitalnih kontrola koje propisuje Hrvatska narodna banka, mo i otvarati rezidencijalne ra une u inozemstvu. Tako e

Hrvati mo i otvarati štedne ra une u cijelom svijetu, pa i u Srbiji, gdje banke potrebu za svježim novcem koji bi se trebao iskoristiti u kreditiranju na doma em tržištu potvr uju atraktivnim pasivnim sto-

pama, to nije visokim stopama na štednju.

Agrobanka tako nudi efektivnu kamatnu stopu od ak 7,25 posto na oro enu štednju na 24 mjeseca u eurima. Srbijanski portal Kamatica.com u surad-

nji s tamošnjim bankama objavio je prognozu kamatnih stopa prema kojoj e se efektivne kamatne stope na oro enja do 12 mjeseci u eurima kretati izme u 5,5 i 8,5 posto, dok za oro enja dulja od 12 mjeseci predvi-

aju kamatne stope izme u sedam i devet posto.

Iako se hrvatski bankari ne boje odljeva štediša u Srbiju, i obrazlažu to nizom razloga, gotovo dvadeset godina nakon po etka rata u Hrvatskoj i dvanaest

DevIZno I TRŽIŠTe KAPITAlA U PRoŠloM TJeDnU > ulaganje > krediti

14-15

7,369

kuna iznosio je srednji tečaj eura prošlog tjedna, nakon što je kuna pala prema euru 0,33 posto

5,376

kuna iznosio je srednji tečaj dolara na kraju prošlog tjedna, nakon što je kuna pala 3,41 posto

1862,62 boda iznosila je vrijednost Crobexa na kraju prošlog tjedna, 0,99 posto manje nego tjedan ranije

96,15 153,57 bodova iznosio je obveznički indeks Crobis prošlog tjedna, 0,10 posto manje nego tjedan ranije

bodova iznosila je vrijednost Mirexa na kraju prošlog tjedna

business.hr Ponedjeljak 15/11/2010

godina od završetka mirne reintegracije Podunavlja i Vukovara hrvatski ulagači nemaju previše predrasuda o ulaganju u Srbiju.

Iz zagrebačke Raiffeisen banke kažu kako sama mjera ne bi trebala utjecati na prekogranični odljev štednje dijelom zbog atraktivnih povrata na domaćem financijskom sustavu, ali dijelom zbog činjenice da je hrvatski bankarski sustav stabilan, što se potvrdilo i u posljednje dvije krizne godine. U banci ne očekuju ni odljev štednje u države s višim pasivnim kamatnim stopama (u usporedbi s hrvatskim bankarskim sustavom) jer na takvu od-

5,5 - 8,5

posto raspon je efektivnih kamatnih stopa koje će banke u Srbiji, prema vlastitim projekcijama, nuditi za štednju u eurima do 12 mjeseci

7-9

posto raspon je kamatnih stopa na oročenu štednju koje banke u Srbiji planiraju nuditi na rok dulji od godinu dana

Alen KovAč, makroekonomski analitičar Erste banke, kaže da iako je prošle godine Hrvatska bila primamljivo odredište za štednju, kako u kunama, tako i u eurima, nije bilo nekog interesa stranih ulagača, što govori o povjerenju u bankarski sustav snimio hrvoje dominić

luku ne utječe isključivo visina kamatne stope, već i povjerenje štediša u određeni bankarski sustav.

Usto, hrvatski bankari nisu posebno zainteresirani za reklamiranje visokih kamatnih stopa u Srbiji, posebno s obzirom na činjenicu da je prije samo godinu dana hrvatski bankarski sustav bio u gotovo identičnoj situaciji što se tiče potreba za depozitima. Tako su i hrvatske banke još u jesen prošle godine reklamirale oročenu štednju za građane do visine od 25.000 eura uz kamatne stope od šest posto na godinu dana, a iznad tog iznosa nudile su kamatu po dogovoru. Ove je jeseni u Hrvatskoj za oročenje od godinu dana teško naći

banku koja bi nudila i četiri posto kamate na oročenu štednju do 25.000 eura za građane.

vjeruju Rohatinskom

Glavni ekonomist Societe Generale - Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da je pitanje štednje prije svega pitanje sigurnosti i povjerenja. Prema njemu, Hrvati vjeruju svojoj središnjoj banci HNB-u, koji je u posljednjih deset godina personificiran u liku guvernera Željka Rohatinskog. Rohatinskom građani u Hrvatskoj vjeruju više nego sadašnjoj premijerki Jadranki Kosor.

O riziku i povjerenju u bankarski sustav govori i činjenica da stranci, iako je prošle godine Hrvatska

››

Nakon nedavnih rasprava o tome da se osigurani štedni ulozi u Europskoj uniji podignu na 100.000 eura, može se očekivati da će se to dogoditi i u Hrvatskoj, što će povećati atraktivnost štednje u Hrvatskoj

ZDeslAv ŠAnTIć, glavni ekonomist Splitske banke snimio saša ćetković

svakako bila primamljivo odredište za štednju, kako u kunama, tako i u eurima, nije bilo nekog interesa stranih ulagača, kaže makroekonomski analitičar Erste banke Alen Kovač.

Jedno od najvažnijih pitanja je upravo povjerenje i teško je vjerovati da će Hrvati masovno imati povjerenja u stabilnost srbijanskog bankarskog sustava.

Da je riječ o tome da su ka-

matne stope na štednju u Njemačkoj ili Austriji više nego u Hrvatskoj, onda bi hrvatske banke možda imale problem s odljevom depozita.

Povjerenju građana u banke pridonosi i strano vlasništvo nad njima. Hrvati od legendarnog programa ozdravljenja i sanacije banaka u državnom vlasništvu, nakon čega su najveće domaće banke

HNB u kolovozu

Pad kamata na kredite Prosječne kamatne stope na kredite s valutnom klauzulom i kredite odobrene u eurima u kolovozu ove godine uglavnom su pale. Iznimka su bile kamate za kratkoročne kredite tvrtkama i kratkoročne kredite odobrene u eurima. Prema posljednjim objavljenim podacima Hrvatske narodne banke, u kolovozu ove godine prosječna je kamatna stopa za kratkoročne kunske

prodane strancima i postale su prije svega talijansko i austrijsko vlasništvo, rogobore protiv stranog vlasništva nad domaćim bankama i protiv visokih kamata na kredite, ali upravo je to vlasništvo samim štedišama važno kao jedna od garancija sigurnosti njihovih uloga. Tako bi hrvatski građani koji bi se odlučili na štednju u Srbiji i banku u koju će uložiti birali prema tome u čijem je vlasništvu. Stoga je očekivano da bi bolje prošle banke koje uredno posluju u Hrvatskoj.

Garancija do 50.000 €

Za depozite hrvatskih štediša država garantira do iznosa od 400.000 kuna, što je iznos nešto veći od 50.000 eura, koliko je garantirana štednja u Srbiji. Prema Šantićevim riječima, nakon nedavnih rasprava o tome da se osigurani štedni ulozi u Europskoj uniji podignu na 100.000 eura, može se očekivati da će se to dogoditi i u Hrvatskoj, što će povećati atraktivnost štednje u Hrvatskoj, iako ne puno.

››

kredite s valutnom klauzulom za tvrtke iznosila 8,14 posto. Za kratkoročne kunske kredite s valutnom klauzulom stanovništvu kamatna je stopa u prosjeku iznosila 7,67 posto. U usporedbi sa srpnjem kamate su za tvrtke porasle 20 baznih bodova, a kamate na kredite stanovništvu pale su gotovo 200 baznih bodova, odnosno gotovo dva posto sa 9,65 posto. Dugoročni krediti s valutnom klauzulom u kolovozu su pali i za građane i za tvrtke. Tako su dugoročni krediti stanovništvu u kolovozu iznosili 6,30 posto, a mjesec

ranije taj je prosjek iznosio 6,38 posto. Dugoročni krediti tvrtkama s valutnom klauzulom pali su 25 baznih bodova, sa 7,28 na 7,03 posto. Kod kredita koji se odobravaju izravno u eurima kamatna stopa na kratkoročne kredite porasla je oštro u kolovozu u odnosu na srpanj, sa 6,81 na 7,63 posto, dok je kamatna stopa na dugoročne kredite odobrene u eurima zabilježila nešto blažu stopu rasta pa je tako prosječna kamata za dugoročne kredite u eurima iznosila 6,80 posto, 23 bazna boda više nego u srpnju. B.hr

Naime, u Hrvatskoj je čak 95 posto ukupnih štednih uloga već pokriveno osiguranjem države.

Portfolio menadžerica u jednoj manjoj hrvatskoj banci kaže kako bi klijentima svakako preporučila štednju u bankama u Srbiji, i to prema kriteriju visine zaštićenog uloga i vlasništva banke. Svakako, šali se ta mlada menadžerica, malo bi teže bilo nagovoriti na takvo ulaganje nekog tko se prekasno uključio na srbijansko tržište kapitala, nakon 2007. godine, kad su indeksi Beogradske burze počeli ponirati. Naime, dosta je građana nakon burzovne euforije u Hrvatskoj odlučilo novac uložiti u dionice u Srbiji, ali su na njima izgubili i do 80 posto uloženog prije nego što su se uspjeli povući. Neki su i danas zarobljeni u dionicama na Beogradskoj burzi iz kojih ne mogu izvući svoj novac.

Ugledni mladi zagrebački galerist, koji se bavi hrvatskom modernom, kroz šalu kaže: "Ni zrna žita neprijatelju", ali nakon toga obrazlaže svoj stvarni stav.

Zašto ne, pita se, ako je riječ o primamljivoj kamatnoj stopi i adekvatnoj sigurnosti ulaganja. Srbija je, kao i bilo koji bankarski sustav u kojem posluju velike međunarodne banke, dovoljno sigurna za ulaganje.

Njegov otac ne dijeli takvo mišljenje, ali to je prije svega posljedica ranijih iskustava u Hrvatskoj.

Kako kaže, u posljednjih nekoliko godina opekao se na različitim ulaganjima

Zašto ne štedjeti u Srbiji, pita se jedan zagrebački galerist, ako je riječ o primamljivoj kamatnoj stopi i adekvatnoj sigurnosti ulaganja.

Srbija je, kao i bilo koji bankarski sustav u kojem posluju velike međunarodne banke, dovoljno sigurna za ulaganje

OGLAS

6,30 posto iznosile su prosječne kamate na dugoročne kredite s valutnom klauzulom u kolovozu ove godine

koja nisu ispunila očekivanja, pa novac radije drži blizu sebi, u banci u Hrvatskoj. Riječ je o jednostavnom strahu, dodaje, ali i priznaje kako nema previše povjerenja u stabilnost srbijanskog bankarskog sustava. Da su u Austriji i Njemačkoj iste kamate kao u Srbiji, svakako bi se odlučio na štednju.

Ako je kamata dobra...

No, gotovo svim sugovornicima portala Econom:

7,63

posto iznosila je u kolovozu ove godine prosječna kamata na kratkoročne kredite koji se odobravaju u eurima

easta koji nisu financijski profesionalci zajednička je bila činjenica da za liberalizaciju novčanih tokova nisu ni čuli prije novinarskog poziva. Potvrđuje to i Sandra K. iz Osijeka. Prema njoj, hrvatski građani jednostavno nisu dovoljno obaviješteni o mogućnostima za ulaganje pa ih zato neće biti puno u bankama u Srbiji. Nekih drugih velikih prepreka ona ne vidi.

Josip Jagić

Tjedni pregled

NAJBOLJIH 5 FONDOVA

Belje

NFD Aureus US Algorithm MP-Mena HR NFD Aureus Global Developed MP-Global HR Platinum Global Opportunity

11,23%

16-17

Fima Proprius

business.hr Ponedjeljak 15/11/2010

+

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

+

> zimski turizam > krediti

Powered by

-4,30%

NAJGORIH 5 FONDOVA 3,00 2,98 2,90 2,77 2,74

FIMA Equity Raiffeisen HR dionice OTP uravnoteženi VB CROBEX10 A1

Tjedni pregled

-2,94 -1,62 -1,58 -1,53 -1,15 Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA ZABA OTP Hypo Alpe-Adria-Bank

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Zeleni kredit

6,09%

479

143.596

5,90%

Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,16%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit uz paket teku eg ra una - Akcija

6,21%

483

144.968

6,00%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,30%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

RBA

FLEXI stambeni kredit - AKCIJA

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

ERSTE PBZ Volksbank

Stambeni EKO krediti - Model II

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

PBZ stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,77%

506

151.922

6,50%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit

6,79%

504

151.219

6,45%

Promjenjiva

Banka Kovanica

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Banco Popolare

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA ZABA RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - Model II

8,04%

584

70.099

7,14%

Promjenjiva

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka ERSTE RBA ZABA Volksbank Podravska banka

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - Model I

8,30%

597

71.692

7,65%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - Model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATE Banka Kovanica

ŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA ZARA ENA

VRIJEDNOST

BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATA PO DOSPIJE U

VRIJEDNOST

DOBIT

Profitni devizni depozit

5,35% Promjenjiva

1.692

11.692

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

Devizna ĹĄtednja

4,75% Promjenjiva

1.494

11.494

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5,25%

Promjenjiva

5.049

449

Bonus ĹĄtednja

4,70% Promjenjiva

1.477

11.477

HPB

Dje ja ĹĄtednja

4,95%

Promjenjiva

5.022

422

Partner banka Karlova ka banka Veneto banka

Oro eni depozit

4,55% Promjenjiva

1.428

11.428

Volksbank

HPB

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,50% Promjenjiva

1.412

11.412

ERSTE

PBZ

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,45% Promjenjiva

1.395

11.395

Standardna ĹĄtednja

4,25% Promjenjiva

1.330

11.330

Devizna ĹĄtednja

4,20% Promjenjiva

1.314

11.314

Karlova ka banka

ERSTE IKB Hypo Alpe-Adria-Bank Podravska banka

VRSTA

KAMATE PO DOSPIJE U 471

Bonus ĹĄtednja

4,80%

Promjenjiva

5.010

411

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

Partner banka

Otvorena ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

4.983

383

RBA

RBA ĹĄtednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

Oro ena ĹĄtednja

4,10% Promjenjiva

1.281

11.281

OTP

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,00% Promjenjiva

1.249

11.249

Podravska banka

Planirana ĹĄtednja

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE RBA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit - Model II (Bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Gotovinski ekspres kredit - PROMOTIVNA PONUDA

10,41%

104

6.270

9,29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10,87%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Splitska banka

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA Volksbank RBA ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Banco Popolare

Za kupnju novog automobila Model II

8,36%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - Model II

8,39%

230

19.295

7,45%

Promjenjiva

Autokrediti - suradnja s Opel partnerima - Model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Akcija AutoWill

8,55%

225

18.925

6,85%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

PBZ

Autokrediti uz osiguranje potraĹživanja - Model B

8,97%

236

19.827

8,30%

fiksna 12 mjeseci

ZABA

Kredit za kupnju novih motornih vozila model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

Teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 15/11 /2010

PODEBLJAN UDJEL

Jeli i Purko vlasnik 18 posto Jadran Kapitala

Nakon ĹĄto je u listopadu stekao velike udjele u zatvorenom nekretninskom fondu Jadran Kapital, Miroslav Jeli i Purko postao je drugi najve i vlasnik tog fonda sa 147.822 dionice ili 18,67 posto udjela u temeljnom kapitalu. Podsjetimo, Purko je najprije kupio 48.000 dionica Jadran Kapitala po etkom mjeseca, a ubrzo je stekao joĹĄ

100.000 dionica. Neto vrijednost imovine fonda prema zadnjem izvjeĹĄ u dostavljenom Zagreba koj burzi iznosila je 71,18 milijuna kuna. Glavnina tog novca ili 58,14 milijuna kuna uloĹženo je u nekretnine ili udjele u nekretninskim tvrtkama. NeĹĄto viĹĄe od 18 posto imovine ili 12,8 milijuna kuna uloĹženo je u vrijednosne papire, tj. u dionice i vrijednosne papire. Neto vrijednost imovine po dionici fonda potkraj listopada iznosila je 92,38 kuna, a diskont je u odnosu na neto imovinu fonda iznosio 74 posto. N. S.

Ĺ ELEBAJ PRIZNAO

Validus pod prismotrom

MIROSLAV JELIÂťI PURKO preuzeo je 18 posto Jadran Kapitala SNIMIO SAĹ A ETKOVI

elnik Validusa Vladimir Ĺ elebaj priznao je ZSE-u, reagiraju i na medijski napis, da je Porezna uprava u Validusu obavila nadzor pla anja PDVa i poreza na dobit. "Validus je zaprimio zapisnik o nadzoru na koji emo se o itovati prigovorom", ustvrdio je Ĺ elebaj, koji otkriva da su bivĹĄe uprave ostavile porezni dug, ali ne i iznosi li on 40 milijuna kuna, kako tvrde mali dioni ari. B. S.

G20: Probleme emo rijeĹĄiti GURANJE POD TEPIH Posljednji ovogodiĹĄnji sastanak ministara financija i guvernera narodnih banaka najbogatijih zemalja svijeta urodio je dogovorom o tome da e 'koristiti smjernice za lakĹĄe prepoznavanje velikih ravnoteĹža', a od svojih stajaliĹĄta nisu odustali ni SAD ni Kina

››

Juan je i dalje podcijenjen, a Kina treba dopustiti svojoj valuti aprecijaciju TIM GEITHNER, ameri ki ministar financija ARHIVA BUSINESS.HR

Lideri 20 najmo nijih drĹžava svijeta na dvodnevnom sastanku odrĹžanom proĹĄli tjedan u Seulu uspjeli su se dogovoriti o tome da e nesuglasice rijeĹĄiti tijekom idu e godine, kada e predsjedanje tom grupacijom prije i u ruke Francuske.

Potvr uju i prognoze analiti ara, koji konkretne odgovore na aktualne krize poput valutnog rata i neuravnoteĹženosti u trgovini nisu ni o ekivali, vo e G20 uspjeli su se dogovoriti samo o primjeni niza smjernica za poboljĹĄanje postoje ih me unarodnih procesa iji je cilj stvaranje uravnoteĹženijeg rasta globalnoga gospodarstva.

Preventivne mjere

"Te e smjernice djelovati kao mehanizmi za lakĹĄe prepoznavanje velikih neravnoteĹža kako bi se poduzele preventivne mjere za njihovo sprje avanje", objavljeno je u priop enju, a kao rok navedena je 2011. godina.

Nitko od vo a, ministara i predstavnika me u-

BROJKA

201

milijardu dolara iznosio je suficit Kine u trgovinskoj razmjeni sa Sjedinjenim DrĹžavama u devet mjeseci ove godine

narodnih organizacija prisutnih na summitu nije bio u stanju detaljnije objasniti kako e smjernice pomo i izgladiti situaciju izme u sukobljenih zemalja.

Nema devalvacije

Kako je poru eno Financial Timesu, neodre en ton priop enja rezultat je iscrpnih pregovora koji su sudionici vodili gotovo cijelu no . Velika Britanija i Kanada inzistirale su, naime, na takvom scenariju kako bi se izbjeglo 'klizanje unatrag'.

"Koliko su pregovori bili teĹĄki, najbolje se vidi iz tona samog priop enja", kazao je neimenovani britanski duĹžnosnik FT-u.

U vezi s valutnom politikom drĹžava, G20 je pozvao zemlje da se suzdrĹže od konkurentske devalvacije valuta te pove aju fleksibilnost te ajeva kako bi se odrĹžali gospodarski temelji.

Ameri ki ministar financija Tim Geither iskoristio je priliku uo i samog summita da joĹĄ jednom kritizira kinesko manipuliranje te ajem. Rusi su pak istaknuli kako su zabrinuti zbog pokuĹĄaja velikog broja zemalja da jednostranim odlukama oslabe svoje valute kako bi potpomogle rast.

U ameri koj su vladi ipak zadovoljni napretkom postignutim u vezi s valutnim sporom pa se pretpostavlja da je postignut na elni dogovor o postupnom slabljenju kineske nacionalne valute juana.

DonoĹĄenje novih smjernica, ijem e nastanku pridonijeti i Me unarodni monetarni fond, o ekuje se idu e godine, kada predsjedanje skupinom G20 preuzima Francuska.

Biljana Star i

OD 18. STUDENOGA

Razvitak uvršten u MTP

Nakon zahtjeva Antea brokera od 9. studenoga ove godine, Uprava Zagreba ke burze je dva dana kasnije donijela odluku o uvrštenju dionica tvrtke Razvitak d.d. iz Iloka u Multilateralnu trgovinsku platformu.

Dionicama e se trgovati pod oznakom RZVI-R-A od 18. studenoga. Osje ka Opeka d.d. drži 95,60 posto dionica, a 4,4 posto je u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju. J. J.

BROJKA

95

posto svjetskog tržišta rijetkih metala kontrolira Kina

ZAŠTITA OKOLIŠA

Kina postrožuje izvoz metala

Kineska je vlada postrožila propise o izvozu rijetkih metala, koje e tako ubudu e smjeti izvoziti samo oni proizvo a i koji poštuju zakone o zaštiti okoliša i ispunjavaju me unarodne norme.

Rije je o najnovijem u nizu poteza kojima vlada u Pekingu u posljednje vrijeme nastoji ograni iti izvoz tih metala, ina e dragocjenih sirovina za proizvodnju širokog ras-

pona proizvoda, od iPoda do vojnih projektila.

Tako je najavljeno otkazivanje izvoznih dozvola svim kompanijama za koje se utvrdi da su prekršile propise o kvotama odnosno da nisu poštovale odrednice kineske industrijske politike ili zakone o zaštiti okoliša.

Da bi dobile izvozne kvote, kompanije moraju dokazati da ispunjavaju me unarodne i lokalne norme zaštite okoliša te da imaju potrebni certifikat kvalitete Me unarodne organizacija za normi-

zaciju (ISO), ISO 9000, koji ocjenjuje praksu nekog proizvo a a prema globalnim normama kvalitete.

Kina raspolaže samo tre inom svjetskih rezervi rijetkih metala, ali istodobno kontrolira više od 95 posto globalnog tržišta te je tako u prošloj godini proizvela 97 posto globalnih isporuka budu i da su ih u proteklom desetlje u gotovo sve druge zemlje prestale iskapati zbog štetnog utjecaja na okoliš te jeftine konkurencije kineskih proizvo a a. H

šiti dogodine Katarcima pola TRAŽE STRATEŠKOG PARTNERA

Adria Airwaysa? tar Airways je zainteresiran za ulazak u Europu i letove unutra EU tržišta.

Ostaju u Star Allianceu

MAKS TAJNIKAR, predsjednik Uprave Adria Airwaysa, najavio je susrete s predstavnicima drugih interesenata za ulazak u Adriju - Lufthanse, Emiratesa i Turkish Airlinesa FOTO FINANCE

Qatar Airways, jedna od najbrže rastu ih aviokompanija na svijetu, za dva bi mjeseca preuzeo 49 posto slovenskog avioprijevoznika i tako ušao na tržište Europske unije

ZHOU XIAOCHUAN, guverner Narodne banke Kine, odlu io je u etvrtak ipak pokazati dobru volju i podigao je vrijednost juana na 6,6239 prema dolaru, što je najviša razina juana u odnosu na dolar još od srpnja 2005. godine ARHIVA BUSINESS.HR

Najkasnije za dva mjeseca Qatar Airways odgovorit e ho e li dokapitalizirati Adria Airways i postati vlasnik 49 posto dionica te aviokompanije. Po etkom prošloga tjedna, naime, delegacija slovenskih gospodarstvenika nastojala je u Dohi privu i što više katarskog kapitala u Sloveniju.

Poslovni dnevnik Finance piše da su Katarci najvi-

še zanimanja pokazali za Adria Airways.

Dogovaraju uvjete

Predsjednik Uprave Adria Airwaysa Maks Tajnikar Financama je izjavio da su s prvim ovjekom Qatar Airwaysa Akbarjem Al Bakerijem dogovorili da e im u najkra em roku odgovoriti ho e li i po kojim uvjetima slovenska i katarska aviokompanija postati strateški partneri.

Adria Airways je za partnerstvo zainteresiran kako bi se riješio financijskih teško a u koje je upao te pove ao broj letova unutar Europske unije, koja mu je ciljano tržište, a Qa-

Adria Airways ne smije prodati više od 49 posto svojeg vlasništva jer bi izgubio licenciju za Star Alliance, no Finance tvrde da bi Adria jednokratno imala više troškova povezanih s promjenama u logistici ako bi prodala ve inski paket dionica. Dugoro no bi se, me utim, i to moglo isplatiti jer je Qatar Airways jedna od najbrže rastu ih svjetskih aviokompanija, koja u floti ima 87 zrakoplova, ali i naru enih novih 167 zrakoplova od Airbusa i Boeinga. Iako podaci o njegovu poslovanju i prihodima nisu javno dostupni, Finance pišu da Qatar Airways o ito nema financijskih problema, o emu svjedo i i podatak da je vrijednost naru enih zrakoplova 40 milijardi eura.

Direktor Adrije Maks Tajnikar rekao je Financama i da e se u nekoliko sljede ih tjedana sastati s predstavnicima ostalih zrakoplovnih kompanija koje su pokazale interes za strateško povezivanje s Adria Airwaysom - njema kom Lufthansom, Emiratesom iz UAE-a te Turkish Airlinesom.

Zoran Daskalovi

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

NajviĹĄa

Zadnja

Koli ina

Promet

365 dana NajniĹža NajviĹĄa

Adris grupa

266.00

270.00

266.00

-1.48%

18,606

4,999,285.63

1,804.57

242.21

318.99

272.13

274.77

272.15

-0.41%

10,434

2,855,070.73

22,285.96

253.10

332.84

Atlantic grupa Podravka prehrambena industrija, d.d.

Ina-industrija nafte d.d.

810.01

828.00

828.00

2.22%

2,403

1,967,719.85

2,760.80

624.15

829.99

1,270.00

1,282.00

1,280.00

0.04%

1,402

1,793,660.43

1,704.51

1,214.00

1,777.00

280.00

287.00

285.10

0.04%

4,743

1,351,644.20

1,545.24

240.00

400.00

1,790.01

1,804.99

1,804.00

1.06%

688

1,238,489.98

18,040.00

1,550.00

1,940.00

Zagreba ka banka

220.11

228.05

228.00

3.64%

4,652

1,058,483.88

14,603.03

200.00

280.00

Dalekovod

232.96

238.00

236.90

1.44%

3,100

725,608.42

543.40

227.10

390.00

Atlantska plovidba d.d.

740.00

760.00

760.00

0.93%

765

571,078.12

1,060.60

723.23

1,133.90

61.88

63.99

62.99

1.56%

8,698

546,356.10

517.49

54.00

108.00

1,252.00

1,319.96

1,285.00

-3.38%

361

464,197.26

203.78

1,252.00

3,525.00

Belje Institut IGH Kon ar - elektroindustrija

484.43

490.00

490.00

2.08%

936

458,378.21

1,260.34

421.00

517.00

Jadransko osiguranje

2,845.00

2,845.00

2,845.00

1.61%

100

284,500.00

355.62

2,300.00

3,350.00

Banka Brod

2,400.00

2,400.00

2,400.00

-4.04%

100

240,000.00

6.11

2,400.00

4,800.00

18.00

18.40

18.25

-1.83%

12,603

228,834.06

136.88

17.00

49.05

Luka Plo e

1,410.00

1,449.00

1,449.00

3.50%

141

199,095.00

322.57

1,400.00

2,093.00

Tehnika

2,020.00

Ingra

1,000.00

1,003.00

1,000.00

-0.60%

128

128,018.89

189.46

949.03

Uljanik plovidba

553.01

561.00

560.00

-0.18%

219

122,066.62

324.80

533.13

736.00

AD plastik

102.26

104.95

104.18

-0.78%

948

97,594.03

437.51

70.18

115.79

Istraturist Umag d. d.

285.01

304.69

301.94

-0.81%

326

96,899.85

1,411.57

280.02

410.00

Viadukt

208.52

213.00

210.00

5.00%

356

75,162.95

95.93

190.00

384.00

23.58

24.35

24.35

8.22%

2,863

68,200.06

8.04

20.08

109.19

Slatinska banka

HG Spot

102.00

103.00

103.00

1.98%

591

60,862.00

94.65

93.60

119.90

Luka Rijeka

178.00

186.95

179.03

-1.63%

299

53,992.90

1,070.68

162.00

220.00

Veterina d.d.

56.70

59.99

59.99

5.62%

820

47,629.04

110.67

52.05

88.99

2,620.00

2,670.00

2,620.00

0.38%

18

47,375.00

1,946.26

2,332.01

3,322.98

Jadranski naftovod Karlova ka banka Croatia osiguranje d.d.

Viro tvornica ĹĄe era d.d.

Dom holding KraĹĄ, prehrambena industrija Jadranska banka

60.00

60.00

60.00

5.26%

671

40,260.00

80.35

53.00

88.99

5,075.00

5,075.00

5,075.00

0.00%

7

35,525.00

1,561.06

4,502.00

5,948.87

300.05

307.90

302.00

-0.98%

113

34,078.20

418.77

290.00

429.83

32.00

32.02

32.00

0.00%

1,000

32,004.04

238.95

28.70

46.40

416.00

420.00

416.00

-0.95%

75

31,410.00

571.43

250.05

497.02 3,100.00

2,800.00

2,800.00

2,800.00

-1.75%

10

28,000.00

334.94

2,006.00

Proficio

12.02

12.02

12.02

1.01%

2,316

27,838.32

47.03

11.50

16.39

Sun ani Hvar

30.00

30.00

30.00

19.90%

919

27,570.00

219.33

25.00

36.50

+

Turisthotel

742.00

742.00

742.00

0.41%

34

25,228.00

292.91

543.15

850.00

Privredna banka Zagreb

485.00

488.00

485.00

-1.02%

41

19,948.00

9,251.26

461.06

620.00

Jadroplov d.d.

140.06

141.94

141.50

-0.35%

141

19,916.40

231.59

124.01

205.99

Kon ar

980.00

980.00

980.00

-2.00%

19

18,620.00

60.20

980.00

2,198.00

uro akovi holding Zvijezda Auto Hrvatska

23.98

24.89

24.89

1.63%

715

17,157.07

80.57

22.36

43.32

3,140.01

3,170.00

3,140.01

-2.33%

5

15,782.02

314.81

2,851.00

5,490.00

353.60

360.00

353.60

-5.44%

42

15,042.80

233.99

350.00

519.00

Croatia osiguranje d.d.

5,000.00

5,000.00

5,000.00

-3.85%

3

15,000.00

43.75

4,500.00

6,000.00

Plava laguna

1,400.01

1,400.01

1,400.01

0.00%

10

14,000.10

764.85

1,206.77

1,700.00

64.00

64.00

64.00

1.22%

200

12,800.00

112.97

53.99

73.00

1,092.00

1,092.00

1,092.00

-48.00%

11

12,012.00

212.05

1,092.00

2,450.00

Vaba d.d. banka VaraĹždin Kon ar OT-optima telekom d.d.

30.00

30.00

30.00

-3.19%

400

12,000.00

84.60

21.28

44.99

Slobodna Dalmacija

35.00

35.00

35.00

0.00%

316

11,060.00

182.74

20.01

64.98

Fima validus Liburnia riviera hoteli akovĹĄtina Franck prehrambena industrija Ledo

Na povlaĹĄteni Adris u petak je potroĹĄeno gotovo pet milijuna kuna, ime je ta dionica osvojila najlikvidniju poziciju, ali i titulu gubitnika dana. Naime, povlaĹĄteni je Adris pao 1,48 posto, na 266 kuna.

Na tjednoj je razini zabiljeĹžio pad ak dva posto, a najniĹža mu je cijena iznosila 268,5 kuna.

NajniĹža

CROBEX: +0,14% TrĹž. kap. (mil kn)

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Ericsson Nikola Tesla

Za razliku od neuspjeĹĄnog Adrisa, titulu dobitnika dana u petak je osvojila dionica Atlantic grupe.

Ta je grupacija poskupjela 2,22 posto, na 828 kuna, koliko joj je iznosio i tjedni maksimum.

ViĹĄe od 2000 dionica vlasnika je promijenilo po cijenama od 810 do 828 kuna.

Redovan promet: 27.619.898,95 kn Promjene Cijene

9.00

9.40

9.00

-4.56%

1,108

10,150.80

24.31

8.04

29.01

2,510.00

2,518.00

2,518.00

-0.04%

4

10,055.99

762.05

1,413.01

2,890.00

6.60

7.11

6.60

-14.51%

1,000

7,049.90

6.95

5.51

37.55

716.00

716.00

716.00

0.00%

8

5,728.00

305.85

700.05

944.00 7,679.00

5,400.00

5,400.00

5,400.00

-0.92%

1

5,400.00

1,188.92

5,220.00

Saponia

126.00

126.00

126.00

-9.67%

37

4,662.00

82.98

105.25

186.00

Riviera Pore

174.99

174.99

174.99

0.00%

25

4,374.75

639.33

100.00

200.00

HTP Kor ula Transadria Jadranka akove ki mlinovi Hrvatski duhani PPK Karlova ka mesna industrija Tankerska plovidba

71.21

71.21

71.21

2.85%

61

4,343.81

30.37

68.27

170.00

2,030.00

2,030.00

2,030.00

-13.62%

2

4,060.00

58.37

2,030.00

3,439.95

366.00

366.00

366.00

0.00%

10

3,660.00

121.69

365.00

444.00

3,350.00

3,350.00

3,350.00

-1.47%

1

3,350.00

351.75

2,107.10

3,799.21

28.10

28.10

28.10

-14.98%

98

2,753.80

23.68

25.00

69.00

380.00

380.00

380.00

-5.00%

7

2,660.00

36.53

305.00

400.00 1,778.98

1,221.00

1,221.00

1,221.00

-0.08%

2

2,442.00

764.82

1,200.01

Žitnjak

100.51

100.51

100.51

0.41%

22

2,211.22

20.67

76.10

164.00

Podravska banka

400.00

400.00

400.00

0.00%

5

2,000.00

267.50

400.00

490.00

Koka

220.00

220.00

220.00

0.00%

9

1,980.00

198.71

183.12

300.00

Tisak

169.99

169.99

169.99

0.00%

5

849.95

405.70

154.01

336.00

Magma d.d.

35.01

40.47

35.01

-17.16%

15

536.07

170.64

35.01

69.90

Hoteli Podgora

23.95

23.95

23.95

5.51%

6

143.70

8.77

20.10

45.00

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

60,75 16,54 105,16 155,00 270,00 10,17 146,00 5,10 12,95 8,30 56,00 0,76 42,12 97,00 100,00

61,85 16,70 105,35 159,00 273,20 10,26 155,00 5,15 13,00 8,50 56,00 0,76 43,50 98,45 100,00

61,08 16,54 105,30 158,32 270,00 10,25 148,25 5,14 12,99 8,30 56,00 0,76 42,54 97,00 100,00

61,07 16,69 37,46 155,11 270,02 10,22 150,74 5,14 12,99 8,48 56,00 0,76 43,08 98,28 1.000,00

1,04 0,18 81,15 0,40 37,00 1,47 36,80 5,60 37,50

1,04 0,18 81,15 0,41 37,70 1,48 37,00 5,60 37,60

1,04 0,18 81,15 0,41 37,00 1,47 36,80 5,60 37,60

1,04 0,18 0,81 0,41 0,37 1,47 0,37 5,60 0,38

41,00 87,99 93,00 96,71 32,50 33,00 39,00 8,00 36,00 3,00 3,30 3,90

41,50 88,00 93,00 97,00 34,00 33,00 39,00 8,00 36,00 3,00 3,30 3,90

41,50 88,00 93,00 97,00 34,00 33,00 39,00 8,00 36,00 3,00 3,30 3,90

41,50 87,99 93,00 96,97 33,93 33,00 39,00 8,00 36,00 3,00 3,30 3,90

480,00 500,00 3.150,00 1.000,00 1.600,00 11.200,00 2.800,00 2.110,00 3.113,00 81,21 94,01 85,20 3.104,00 15.300,00 89,16

481,00 500,00 3.190,00 1.000,00 1.600,00 11.200,00 2.800,00 2.110,00 3.113,00 83,00 94,01 85,79 3.199,00 15.450,00 89,23

480,00 500,00 3.171,00 1.000,00 1.600,00 11.200,00 2.800,00 2.110,00 3.113,00 81,43 94,01 85,24 3.145,00 15.444,00 89,23

480,03 500,00 3.171,01 1.000,00 1.600,00 11.200,00 2.800,00 2.110,00 3.113,00 81,42 94,01 85,37 3.149,25 15.444,23 89,20

84,00 3.400,00 84,00 522,00 97,60 450,00 85,00 3.210,00 849,00 90,00 24.000,00

84,00 3.450,00 84,00 522,00 97,60 450,00 85,00 3.249,00 849,00 90,00 24.001,00

84,00 3.419,41 84,00 522,00 97,60 450,00 85,00 3.235,07 849,00 90,00 24.000,40

51,73 3.419,41 51,73 522,00 60,11 450,00 52,35 3.235,07 849,00 55,43 24.000,40

LJUBLJANSKA BURZA KRKG ZVTG SOS2E MELR PETG KBMR SAVA KDIR GRVG POSR CICG NF1N KDHR TLSG PRB11

KRKA ZAVAROVALNICA TRIGLAV SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA MERCATOR PETROL NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR SAVA KD ID GORENJE POZAVAROVALNICA SAVA CINKARNA CELJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD KD GROUP TELEKOM SLOVENIJE PROBANKA 11. IZDAJA

NOVA BANKA AD BANJA LUKA BONEL AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B METALNO DD ZENICA FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C ZIF BOSFIN DD SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF MI GROUP DD SARAJEVO

NIS a.d. Novi Sad Nova trgovina a.d. Pozarevac AIK banka a.d. Niš Niška Mlekara a.d. Niš Kopaonik a.d. Beograd Planinka a.d. Kuršumlija Goša montaža a.d. Velika Plana Vaga Mont a.d. Beograd Veterinarski zavod Zemun a.d. Zemun Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2014K Metals banka a.d. Novi Sad Jubmes a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 TUTUNSKA BANKA SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 07 Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 06 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TTK BANKA AD SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 03 MAKPETROL SKOPJE

866.822,25 283.776,28 217.655,52 187.684,20 71.826,40 37.054,78 20.048,00 17.617,54 16.550,90 16.124,89 14.000,00 13.539,16 12.709,80 12.089,60 12.000,00

0,00 % 150000 0,00 % 193500 -0,32 % 18160 2,50 % 36048 -0,03 % 35892 0,00 % 8425 0,82 % 29945 1,82 % 1953 0,11 % 27000

156.000,00 34.830,00 14.736,84 14.719,20 13.373,09 12.406,31 11.064,71 10.936,80 10.140,24

1,22 % 236306 1,73 % 32658 0,00 % 16979 0,00 % 9170 3,03 % 22753 1,54 % 1747 2,63 % 1288 0,00 % 5559 -2,28 % 1132 1,35 % 13130 -2,37 % 9900 0,00 % 7112

9.805.960,50 2.873.593,87 1.579.047,00 889.173,90 771.915,00 57.651,00 50.232,00 44.472,00 40.752,00 39.390,00 32.670,00 27.736,80

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 TNB RMDEN07 GRNT RM01 TEL RMDEN06 KMB TTK RMDEN03 MPT

14194 16998 5811 1210 266 3625 133 3428 1274 1902 250 17812 295 123 12

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS NTGP AIKB MLNI KOPB PLNN GMON VGMT VETZ A2015 A2012 A2014 MTBN JMBN A2013

0,13 % 0,24 % -0,06 % -0,70 % 0,18 % 0,89 % -1,17 % 0,00 % 0,62 % 0,61 % 0,90 % 0,53 % -1,30 % -1,28 % 0,00 %

Nova kred. ban. Maribor +0,89% Gorenje +0,62% Pozavarovalnica Sava +0,61% AIK banka Niš +0,19% Agrobanka Beograd +0,17%

Garant Futog Metals banka Energopetrol Sarajevo Komercijalna banka Skopje BH Sarajevo

-2,87% -2,54% -1,25% -1,04% -0,42%

Zavarovalnica Triglav

Telekom Slovenije

Dionica slovenskog osiguravatelja Triglava bila je u petak na Ljubljanskoj burzi druga najtrgovanija sa 283.776 eura prometa. Tijekom dana tom se dionicom trgovalo u cjenovnom rasponu od 16,54 do 16,7 eura, a zadnja zabilježena cijena iznosila je 16,54 eura, odnosno 0,24 posto manje u odnosu na prethodni dan.

I najtrgovanijoj Krki cijena je rasla na 61,08 eura, a promet tom dionicom iznosio je 866.822 eura. Slovenski SBITOP pao je u petak 0,09 posto, na 849,15 bodova.

Osim što je dionica slovenskog Telekoma u petak pala 1,28 posto, na 97 eura, samo su 123 dionice promijenile vlasnika pa je ukupan promet tom dionicom iznosio 12.089 eura. Zadnja zabilježena cijena ujedno je bila najniža kojom se tijekom dana trgovalo Telekomom Slovenije, a najviša je bila na razini od 98,45 eura. Mercatoru je cijena pala 0,7 posto, na 158,32 eura, a ostvareni promet iznosio je 187.684 eura. Sava je bila u minusu 1,17 posto.

+0,24 -1,28

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHKE FBIHKD FBIHKC FBIHK1D FBIHK1E FBIHK1B METZRK2 FBIHK1C BSNFRK2 BIGFRK3 MIGFRK2

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA NOVB-R-E BNEL-R-A RSDS-O-C HETR-R-A RSRS-O-D TLKM-R-A RSRS-O-B KRIP-R-A RSRS-O-C

+

Oznaka

Ponedjeljak 15/11/2010

+

Powered by

business.hr

0,00 % 0,00 % 0,19 % 0,00 % 6,67 % -2,61 % 0,36 % 20,02 % -12,01 % 0,27 % -0,01 % -0,64 % -2,54 % -1,00 % 0,09 %

35157 16.876.550,00 8008 4.004.000,00 1220 3.868.635,00 2274 2.274.000,00 1000 1.600.000,00 137 1.534.400,00 401 1.122.800,00 500 1.055.000,00 322 1.002.386,00 12302 1.001.605,49 9323 876.455,23 9909 845.893,81 268 843.999,00 52 803.100,00 7906 705.185,33

valuta: MKD - makedonski denar 0,07 % 101981 -0,89 % 170 -1,75 % 10680 -2,87 % 910 0,10 % 7000 -0,15 % 601 0,00 % 3999 -1,04 % 56 -0,12 % 202 -1,14 % 2841 -1,18 % 5

5.275.619,89 581.300,00 552.491,35 475.020,00 420.748,72 270.450,00 209.336,65 181.164,00 171.498,00 157.466,69 120.002,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI -0,09% BIRS -0,20% 901,50 849,15 Belex15 -0,05% FIRS -0,09% 1.381,83 637,25 Belexline -0,19% MBI10 -1,26% 2.264,58 1.253,69 SASX10 MOSTE -0,18% 471,46 +0,65% 918,46 NEX20 SASX30 -0,41% 13.699,22 +0,03% 891,60 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI -0,04% WIG20 +0,48% 2.739,50 BUX +0,06% 21.707,90 -2,33% -0,89% ATX +1,13% 2.684,08 indeksa na zatvaranju u -0,48% Stanje petak 12. studenoga 2010.

FTSE100 5.817,77

DAX 6.740,42

CAC40

3.828,46

MICEX 1,548.96

AMERI»KI INDEKSI -0,65% S&P500 -0,42% 11.283,10 1.213,54 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -0,90% etvrtak 11. studenoga 2010.

2.555,52 DJIA

investor 22 TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

P

rošlog je tjedna redovan dioni ki promet na Zagreba koj burzi iznosio 94,451 milijun kuna, što je porast 41,41 posto u odnosu na tjedan prije. Indeks Crobex pao je 0,99 posto i posljednja mu je vrijednost iznosila 1.862,62 boda, a Crobex 10 tjedan je završio na 990,18 bodova, što je pad 1,09 posto.

Rezultati fondova prošlog su se tjedna kretali u rasponu od -2,32 do +3,09 posto. Najavljen je po etak rada novog fonda VB Smart pod upravljanjem VB Investa, koji je jedinstven po tome što banka jam i za 80 posto vrijednosti udjela. Promijenjeni su naziv, prospekt i statut NFD Aureus fondova. Najuspješniji dioni ki fond prošlog je tjedna bio MP Mena HR kojem je vrijednost porasla 3,79 posto, a slijedi ga NFD Aureus US Algorithm s porastom 3 posto.

Najve i gubitnik od dioni kih fondova je FIMA Equity kojem je vrijednost smanjena 2,32 posto. Od mješovitih fondova najuspješniji je AC GBEM, koji je ostvario rast vrijednosti 1,10 posto. Najve i pad u toj grupi zabilježilo je OTP uravnoteženi. Od obvezni kih fondova najuspješniji je bio ICF Fixed Income (+0,21 posto), a ve i je pad zabilježio OTP euro obvezni ki kojem je vrijednost smanjena 0,18 posto. Nov ani fondovi su po obi aju svi tjedan završili u plusu, a vrh ljestvice zauzimaju ICF Money Market (+0,08 posto) i VB Cash (+0,07 posto). Po rezultatima od po etka godine, najuspješniji dioni ki fond je MP Mena HR kojem je vrijednost u 2010. uve ana 20,51 posto, od mješovitih Raiffeisen Prestige sa 7,47-postotnim prinosom u ovoj godini. Od obvezni kih odnosno nov anih fondova najuspješniji je Erste Bond (+9,16 posto).

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn

kn

kn kn kn

kn

kn kn

kn kn kn kn

kn

kn kn

kn

kn

10,3176 103,5200 126,4385 70,4802 89,0313 37,2548 470,2039 43,1979 100,0000 29,0508 93,1174 5499,0300 84,2944 65,7552 82,0456 13,4466 59,7047 120,3183 57,3900 11,0087 46,5080 63,6766 6,8757 67,4400 130,2600 12,7343 83,5100 101,6800 49,4795 30,7500

1,26 1,15 1,02 0,92 0,92 0,87 0,70 0,67 0,65 0,56 0,48 0,44 0,41 0,35 0,34 0,33 0,32 0,32 0,24 0,20 0,18 0,18 0,15 0,13 0,12 0,09 0,08 0,07 0,02 0,00

10,43 8,34 15,37 3,65 -0,92 -0,64 10,29 5,38 6,75 5,25 4,87 -0,43 4,23 8,52 -3,99 -4,21 4,66 13,89 5,17 2,28 -4,05 13,44 9,71 -1,32 3,59 7,67 -1,63 4,06 5,27 -1,25

DIONI KI

KD Energija ZB BRIC+ NFD Aureus US Algorithm HPB Titan VB CROBEX10 OTP indeksni MP-Mena HR AC Rusija ZB aktiv NFD Aureus BRIC NFD Aureus Global Developed Poba Ico Equity Platinum Blue Chip PBZ I-Stock HPB Dioni ki KD Victoria Prospectus JIE Ilirika BRIC Raiffeisen Emerging M. AC G Dynamic EM ST Global Equity Ilirika Azijski tigar KD Nova Europa Raiffeisen HR dionice ZB trend KD Prvi izbor Erste Adriatic Equity Raiffeisen World VB High Equity Erste Total East

6mj. % 12 mj. (%)

6,40 8,97 -3,83 -0,39 -10,79 -9,75 4,05 1,08 0,39 3,51 -4,46 -4,65 -1,59 6,28 -10,59 -12,77 -3,23 13,05 -0,28 0,85 -9,01 10,00 10,22 -9,31 1,06 6,16 -11,07 1,83 1,45 -10,09

N/A N/A 12,61 5,28 N/A -9,00 20,60 7,92 1,75 9,96 -5,60 -7,43 11,10 8,79 -12,80 -16,99 -9,01 N/A 5,96 8,09 -17,62 18,11 9,93 -7,00 11,60 12,16 -12,43 7,86 -2,63 -15,55

PGP (%) Ove god. (%)

N/A N/A 11,90 -10,04 N/A -28,99 6,21 -20,40 0,00 -13,95 -1,43 -16,59 -5,80 -11,85 -3,80 2,61 -12,74 N/A -17,45 5,84 -7,33 -12,18 -11,46 -16,60 3,34 3,17 -3,48 0,23 -20,22 -31,52

3,18 3,52 13,86 1,64 -10,97 -4,95 20,51 6,21 2,87 7,29 -5,08 -4,80 6,35 8,31 -9,38 -11,72 -5,69 20,32 1,40 6,92 -13,41 18,46 8,99 -2,73 7,06 10,56 -8,05 5,53 -1,12 -9,64

Imovina

8,016 76,162 15,082 9,914 7,190 132,797 8,339 9,663 492,254 9,685 67,290 5,977 7,366 203,999 19,232 60,903 25,029 19,043 25,026 13,246 13,802 8,915 19,400 14,355 163,195 5,379 205,363 40,001 13,570 44,327

Starost

Datum

0,70 0,58 2,09 3,31 0,81 2,88 2,68 3,68 4,38 3,61 4,95 3,30 2,86 3,32 5,11 11,51 3,78 0,85 2,90 1,69 10,05 3,47 3,08 2,17 8,04 7,75 5,09 7,11 3,12 3,12

11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010

www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI

NFD Aureus Emerging Markets Balanced ZB global HPB Global PBZ Global fond AC G Balanced EM ST Aggressive ST Balanced Ilirika JIE Balanced ICF Balanced Allianz Portfolio HI-balanced Erste Balanced Raiffeisen Balanced C-Premium Agram Trust KD Balanced Raiffeisen Prestige OTP uravnoteženi

kn

kn kn

kn kn

kn kn

kn kn kn

kn

84,2920 143,6200 97,5388 100,3908 11,0302 63,4562 171,0804 149,6363 110,8604 111,6130 9,8465 114,6000 151,3300 5,4362 67,5232 8,2259 107,4700 106,2246

0,70 0,53 0,31 0,29 0,18 0,16 0,12 0,09 0,06 0,05 0,04 -0,01 -0,03 -0,06 -0,10 -0,13 -0,25 -0,48

6,96 3,67 -4,11 3,03 2,16 -1,14 -3,94 6,99 -4,24 2,65 1,32 -1,11 0,23 0,58 0,08 3,27 0,44 -1,05

5,90 0,08 -8,52 -3,55 0,89 -7,48 -8,37 1,68 -12,36 2,59 0,03 -4,98 -1,80 -6,90 -4,84 -0,72 3,75 -6,64

0,79 3,97 -10,60 -2,91 8,04 -15,08 -15,47 2,74 -21,58 7,32 3,08 -2,53 2,58 -8,72 -9,69 0,45 N/A -9,05

-3,88 3,94 -0,49 4,78 5,96 -8,46 7,09 8,75 1,54 7,58 -0,18 -0,76 5,18 -14,90 -2,95 -3,97 N/A 1,24

4,79 4,75 -8,43 -0,06 7,02 -10,70 -11,10 4,63 -13,62 6,37 0,60 -0,76 3,03 -7,86 -3,00 -0,33 7,47 -6,94

16,232 721,009 92,472 291,214 13,593 2,856 12,116 45,573 11,596 7,095 67,188 106,832 330,959 12,467 11,730 7,193 164,528 39,484

4,32 9,36 5,11 9,17 1,70 5,14 7,84 4,80 8,53 1,50 8,72 9,82 8,21 3,78 2,34 4,82 0,68 4,91

11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010

kn

159,9200 160,7900 174,0300 124,4217 140,4559 129,5189 130,7100 11,3550 126,7481

0,09 0,04 0,02 0,02 0,01 0,00 -0,01 -0,03 -0,08

0,09 2,47 0,93 -0,84 1,31 0,99 1,50 0,49 0,38

1,96 4,27 3,17 1,95 2,69 2,33 3,75 2,06 0,80

6,30 10,46 9,69 4,78 6,15 7,34 10,31 5,79 5,49

5,14 8,17 6,76 4,37 3,96 4,59 4,51 1,47 4,94

5,28 8,29 8,17 4,19 4,92 7,62 9,16 5,70 3,60

225,701 12,604 399,166 13,291 14,748 108,454 129,813 6,262 11,252

9,36 6,05 8,47 5,11 8,75 7,68 7,45 8,72 4,91

11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010

kn kn

kn kn kn kn kn kn kn kn

kn kn kn $

132,1609 162,2594 139,6324 125,5729 144,3300 138,0400 138,1706 134,8252 131,7802 122,0544 116,6410 11,2955 10,6436 108,1388 102,2600 141,3678 124,5130 105,2700

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00

0,60 0,62 0,50 0,63 0,95 0,85 0,65 0,88 0,84 0,55 0,85 0,75 0,81 0,80 0,79 1,09 0,34 0,74

1,22 1,08 1,06 1,79 1,76 1,75 1,20 1,58 1,58 1,24 1,63 1,63 1,66 1,54 1,56 2,06 0,84 1,82

3,40 2,78 2,71 4,22 4,33 3,85 2,40 3,90 4,54 2,93 3,53 3,84 3,75 3,97 1,59 10,86 2,86 4,48

6,37 4,81 3,29 4,42 4,87 4,42 4,64 4,45 5,55 4,16 5,23 5,90 4,42 5,34 1,75 4,37 4,00 4,62

2,57 2,00 2,27 3,50 3,44 3,17 2,14 3,18 3,51 2,42 2,89 3,17 3,11 3,08 1,03 3,61 2,50 3,71

979,856 2409,478 122,386 477,104 1084,229 786,158 116,024 42,125 270,445 123,173 175,549 138,892 32,594 162,892 7,299 10,262 35,974 681,184

11,62 10,31 10,31 8,31 7,72 7,45 7,13 6,86 5,11 4,89 3,02 2,13 1,44 1,50 1,29 8,10 5,58 1,14

11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010 11.11.2010

OBVEZNI KI FONDOVI ZB bond Capital One Raiffeisen Bonds HPB Obvezni ki ICF Fixed Income PBZ Bond fond Erste Bond HI-conservative OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash ICF Money Market PBZ Dollar fond Erste Euro-Money

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 15/11 /2010

TRE I KVARTAL

Usporen rast eurozone

Gospodarstvo eurozone u tre em je tromjese ju posustalo zbog usporavanja globalne potražnje i smanjenja državne potrošnje, pokazale su u petak prve procjene europskog statisti kog ureda Eurostata. Bruto doma i proizvod (BDP) 16- lane eurozone u tre em je tromjese ju porastao 0,4 posto nakon solidnog rasta jedan posto u drugom tromjese ju, objavio

je u prvim procjenama statisti ki ured. Stopa rasta neznatno je niža u usporedbi sa 0,5 posto, koliko su u prosjeku o ekivali analiti ari.

Na godišnjoj razini gospodarstvo eurozone poraslo je 1,9 posto, po nepromijenjenoj stopi u usporedbi s drugim tromjese jem.

Objava prvih procjena statisti kog ureda vremenski se poklopila s poja anim zabrinutostima da bi EU mogao biti primoran financijski pomo i Irskoj, koja muku mu i s golemim dugom.

U cijeloj 2010. eurozona bi trebala zabilježiti rast oko 1,6 posto nakon prošlogodišnjeg pada BDP-a 4,1 posto izazvanog najtežom krizom koja je pogodila svijet u posljednjih nekoliko desetlje a.

Europska unija u cjelini, odnosno svih 27 zemalja lanica, u tre em je tromjese ju zabilježila rast tako er u visini 0,4 posto prema prethodnom tromjese ju, nakon solidnih jedan posto u drugom tromjese ju. Na godišnjoj razini rast je iznosio 2,1 posto. B.hr

BROJKA

1,9

posto poraslo je gospodarstvo eurozone u tre em ovogodišnjem tromjese ju u odnosu na isto razdoblje 2009. godine

Trgovinski tjedan bez jasnog fokusa ulaga a BEZ PROMJENE Trgovinski tjedan iza nas bio je poprili no usporen, bez ikakvih važnijih promjena u cijenama dionica ili indeksa koji su na kraju kliznuli po jedan posto Dioni ki indeksi Zagreba ke burze u petak su stagnirali uz vrlo mirno trgovanje. Crobex je porastao 0,14 posto, na 1862,62 boda, dok je Crobex 10 ostao nepromijenjen na 990,18 bodova. Na tjednoj razini Crobex i Crobex 10 pali su po jedan posto.

"Na doma em tržištu kraj tjedna protekao je u mirnom trgovanju, bez jasnog trenda i uz stagnaciju indeksa. U fokusu investitora bila je dionica Adrisa", istaknuo je za Hinu analiti ar u investicijskom društvu Erste vrijednosni papiri Davor Špoljar.

Na povlašteni Adris u petak

je potrošeno gotovo pet milijuna kuna, ime je ta dionica osvojila najlikvidniju poziciju, ali i titulu gubitnika dana.

Naime, povlašteni je Adris pao 1,48 posto, na 266 kuna.

Na tjednoj je razini povlašteni Adris zabilježio pad ak dva posto, a najniža cijena mu je iznosila 268,5 kuna. Za razliku od neuspješnog Adrisa, titulu dobitnika dana u petak je osvojila dionica Atlantic grupe. Ta je grupacija poskupjela 2,22 posto, na 828 kuna, koliko joj je iznosio i tjedni maksimum. Više od 2000 dionica vlasnika je promijenilo po cijenama od 810 do 828 kuna.

Nakon što su na Zagreba ku burzu uvrštene nove dionice Kon ar D&ST, vrijednost im se o ekivano prepolovila. Društvo je nakon dokapitalizacije na Burzu plasiralo dvostruko ve i broj dionica pa im se cijena prepolovila i u petak je iznosila 980 kuna.

Ipak, ve i broj papira nije donio i ve u likvidnost - na tjednoj razini na Kon ar D&ST potrošeno je samo 67.000 kuna, a vlasnika je promijenilo samo 68 dionica.

Zaba sko ila pet posto

Trgovinskim tjednom mogu biti zadovoljni dioni ari Hr-

EMIL TEDESCHI, predsjednik Uprave Atlantic grupe, ija je dionica u petak poskupjela više od dva posto SNIMIO SAŠA ETKOVI

vatskog Telekoma ije je izdanje poskupjelo jedan posto, na 272,15 kuna. Najve i doma i telekom tijekom tjedna mijenjao je vlasnike u cjenovnom rasponu od 268,5 do 274,77 kuna, a vlasnika je promijenilo ak 100.000 dionica uz promet ve i od 27 milijuna kuna.

Visoko likvidan prošlog je tjedna bio i Ericsson Nikola Tesla, koji je porastao

REGIJA

juna dinara prometa.

Posljednja zabilježena cijena ze dionice je, baš kao i prethodnoga dana, iznosila 480 dinara. Niška AIK banka zabilježila je 3,8 milijuna dinara prometa uz rast cijene 0,19 posto. Banjalu ki

je BIRS tako er zabilježio tjedni rast, i to 1,83 posto, te je u petak završio na razini 901,5 bodova. Nova banka Banja Luka bila je najlikvidnija sa 156.000 konvertibilnih maraka prometa, dok je zadnja zabilježena cijena te

Nikola Su ec

BROJKE

Impresivan rast u Beogradu Beogradski je indeks BELEX 15 prošli tjedan rastao 1,32 posto, na 637,25 bodova, dok je u petak na prvo mjesto liste najlikvidnijih ponovno došla dionica Narodne banke Srbije sa 16,9 mili-

skromnih 0,8 posto, na 1280 kuna. Tom se dionicom trgovalo u rasponu od 1214 do 1282 kune, uz promet ve i od pet milijuna kuna.

Više od etiri milijuna kuna potrošeno je i na Inu te Zagreba ku banku. Naftaš je pao gotovo jedan posto, a banka je poskupjela više od pet posto, na 228 kuna.

dionice iznosila 1,04 KM. Dionicom Telekoma Srpske trgovalo se u iznosu 12.406 konvertibilnih maraka, u cjenovnom rasponu od 1,47 do 1,48 KM. Zadnja zabilježena bila je i najniža cijena.

Biljana Star i

0,72 0,55 posto pao je slovenski SBI TOP

posto pao je sarajevski SASX-10

Google platio radniku 3,5 milijuna dolara da ne prije e u Facebook

DOBITNICI DANA (ZSE) Sun ani Hvar +9,77% HGspot +7,7% Viadukt +7,08% Genera +5,62% Tisak +5,62% 26 Raste

Me usobno nadmudrivanje Googlea i Facebooka stvorilo je od nekih njihovih zaposlenika milijunaĹĄe.

Techcrunch je dobio potvrdu o dosad najve em iznosu ispla enom jednom zaposleniku Googlea da bi ostao

vjeran tvrtki i odbio posao u Facebooku.

InĹženjera kojega je Facebook vrbovao da do e u tvrtku prije nego ĹĄto kompanija napravi IPO, u emu bi mogao sudjelovati, Google je potkupio sa 3,5 milijuna

GUBITNICI DANA (ZSE) Kon ar D&ST -48,00% Magma -17,87% Hrvatski duhani -14,98% akovĹĄtina -14,51% Transadria -13,62%

INDEKSI CROX Mirex

11 Nema promjene

27 Pada

Vrijed.

1,122.97 153,58

Prom.

0,02% 0,09%

Sirova nafta 87,81 Prirodni plin 3,75 Zlato 1.408,72 Srebro 27,71 Goveda 97,50

0,00% 5,85% 0,33% 1,63% 0,26%

TAJNA USPJEHA

Forbes organizirao ruÄ?ak najuspjeĹĄnijeg investitora i glazbenika Kada se upoznaju dva uspjeĹĄna ovjeka i svima otkriju svoje tajne uspjeha, to ne moĹže biti loĹĄe. No ako dogovorimo ru ak najuspjeĹĄnijeg investitora svih vremena i najuspjeĹĄnijeg, uzme li se u obzir zarada, glazbenika svih vremena, to mora biti neĹĄto posebno, zaklju io je Steve Forbes, vlasnik magazina Forbes, te organizirao susret Warena Buffetta i producenta Jay-Za, koji se ove godine naĹĄao na prvome mjestu najuspjeĹĄnijeg ovjeka u showbusinessu.

Na ru ku koji je odrĹžan na Buffettovu doma em terenu u Omahi Buffett i Jay-Z otkrili su tajnu svoga uspjeha.

Buffett je objasnio da za investiranje nije potrebna velika pamet te da savjetuje svima sa IQ-om 160 da barem 30 daruju nekome jer je previĹĄe pameti loĹĄe za investiranje. NajvaĹžnija je, tvrdi Buffett, emocionalna stabilnost.

Jay-Z je glazbene trendove usporedio s dionicama koje u odre enom trenutku privla e paĹžnju, ali i

objasnio da se u glazbi treba drĹžati onoga ĹĄto najbolje

znaĹĄ i biti vjeran sebi.

Darko Bani ek

BIZNIS PRIJE EKOLOGIJE

GE pomaĹže sebi kupnjom 25.000 elektriÄ?nih auta General Electric odlu io je kupiti ak 25.000 elektri nih automobila, no ne kako bi izazvao pljesak boraca za zaĹĄtitu okoliĹĄa, ve kako bi potaknuo razvoj vlastitih proizvoda.

U GE-ju se nadaju da e njihova investicija dati novi vjetar u le a razvoju mreĹže punktova za punjenje elektri nih automobila i drugih proizvoda potrebnih za te automobile od kojih mnoge proizvodi upravo GE. Industrijski div za po etak je naru io 12.000 Chevrolet Volta, koje e General Motors po eti proizvoditi ovog mjeseca, piĹĄe BBC News.

Dio tih automobila koristit e se kao sluĹžbeni auti GE-ja, a ostatak e preuzeti njegova tvrtka Fleet Services, koja se bavi leasingom i radi s korporativnim klijentima.

Nikolina Rivosechi

Kakvi e signali investitorima stizati s inozemnih burzi ovog tjedna, pratite na...

dolara vrijednim vlastitim dionicama kako bi ostao.

PrijaĹĄnji pokuĹĄaji da se zaposlenike odvrati od prelaska u iznosu od pola milijuna dolara plus 15-postotno pove anje pla e pokazali su se nedovoljnima. D. B.

www.business.hr

UKRATKO...

Nobelov poziv Odbor za dodjelu Nobelove nagrade za mir pozvao je u subotu Aung San Suu Kyi u Oslo, kamo je 1991. bila sprije ena do i na preuzimanje nagrade.

Mianmarska oporbena elnica, simbol borbe za demokraciju u toj zemlji, oslobo ena je nakon sedam godina ku nog pritvora.

TeĹĄki dani za Pahora Slovenski premijer Borut Pahor proĹživljava najteĹže dane svoje politi ke karijere.

NekadaĹĄnji bliski suradnik prozvao ga je zbog "nesposobnosti" i "egocentri nosti", nije dobio potporu opozicije za strukturne reforme, a prijeti mu i Stranka umirovljenika..

Ostao i bez ga a Berni Madoff, lani osu en na 150 godina zatvora za prijevaru 'teĹĄku' 65 milijardi dolara, doĹživio je i da mu se na draĹžbi prodaje imovina, ak i bokserice te arape za 9000 kuna.

www.business.hr