Business.hr broj 763 by Business.hr

ŠTEDI SE NA SMS-u 8

POTICAJ ZA OPORAVAK 10

Hanfa odobrila Hrvati poslali 376 milijuna poruka manje osnivanje još dva 'javno-privatna' fonda

U tre em je kvartalu broj utrošenih minuta u nepokretnoj mreži porastao 1,5 posto, na 1,24 milijarde, a istodobno je zabilježen 1,2-postotni pad minuta u pokretnoj mreži, na 1,53 milijarde. Broj SMS-ova pao je 6,4 posto, a u devet mjeseci etiri posto

UTORAK 16/11/2010

BROJ 763 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

PRORA»UN U 2011. 4-5 U sljede oj godini prora unski prihodi od poreza na dohodak bit e manji 12 posto, od poreza 10 posto manji, a rast e prihodi od PDV-a (3,8 posto) i trošarina (2,2 posto). Najviše e rasti rashodi vezani uz prilagodbe Europskoj uniji - 1,9 milijardi kuna

107,4 122,3 mlrd. 14,9 kuna PRIHODI

RASHODI

mlrd. kuna mlrd. kuna

T I C I F DE

Od 2011. kazne za distributere koji ne budu prodali dovoljno biogoriva Nedavno donesena uredba propisuje naknade odnosno svojevrsne kazne distributerima goriva koji ne ispune zakonsku obvezu stavljanja odre enih koli ina biogoriva na tržište - sljede e godine 1,4 posto ukupne doma e potrošnje goriva za promet, a taj udjel e se potom postupno pove avati do deset posto 2020. godine 6

info&stav

INDIKATOR

2-3

Triput ve i prora unski manjak

Skok ameri ke maloprodaje

business.hr

Prora unski manjak 16 lanica eurozone viĹĄe je nego utrostru en u proĹĄloj godini, dok je vrijednost BDP-a smanjena, pokazalo je izvjeĹĄ e Eurostata. Prora unski manjak 16 lanica eurozone mjeren udjelom u BDP-u sko io je lani na 6,3%, sa 2% posto u prethodnoj godini. Pritom je vrijednost BDP-a u proĹĄloj godini kliznula na 8.957 milijardi eura sa 9.248 milijardi u 2008...

Promet u ameri koj maloprodaji u listopadu je sko io 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, najviĹĄe u posljednjih sedam mjeseci, poglavito zahvaljuju i ve im kupovinama motornih vozila i gra evinskih materijala, pokazuju podaci tamoĹĄnjeg ministarstva za trgovinu. Stopa rasta znatno je ve a od u prosjeku o ekivanog pove anja prometa 0,7 posto

Utorak 16/11/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Ă&#x2020;eljko ÂŠojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ&#x20AC;a â&#x2C6;&#x2020;etkoviĂ&#x160;, Hrvoje DominiĂ&#x160;, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂ&#x160; RoziĂ&#x160; Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂ&#x160; GrafiĂ&#x2039;ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ&#x2039;: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auĹĄevi Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

LJUBLJANSKA BANKA

Takti ki potez za ukidanje slovenske blokade Bez obzira na odbijenicu Banke za me unarodna poravnanja iz Basela, Hrvatska je ispunila svoj dio dogovora Kosor - Pahor i ne o ekuje negativne reakcije sa slovenske strane Nakon ĹĄto je Banka za me unarodna poravnanja iz Basela (BIS) odbila zahtjev hrvatske Vlade za posredovanje u sporu sa Slovenijom zbog stare devizne ĹĄtednje Ljubljanske banke, postavlja se pitanje kako e se nastaviti ta trakavica koja traje ve dvadesetak godina. Neki procjenjuju kako je rije o laĹžnom obe anju premijerke Jadranke Kosor oĹĄte enim hrvatskim ĹĄtediĹĄama jer je odbijeno rjeĹĄenje nekoliko puta u posljednjih mjesec dana predstavljeno kao na in kojim e se to pitanje kona no skinuti s dnevnog reda. Bilo je dosta rije i i o tome kako je Hrvatska tim zahtjevom zapravo pristala cijeli problem svesti u okvire sukcesije bivĹĄe drĹžave,

ĹĄto je u osnovi bio slovenski zahtjev na koji doma a politika godinama nije pristajala. No, sada je jasno da od svega toga ne e biti niĹĄta. ak i ako takav razvoj doga aja nije bio planiran, u kona nici moĹžda ne e biti sasvim loĹĄ za hrvatske ĹĄtediĹĄe. Kako nam je otkrio nesluĹžbeni, ali dobro obavijeĹĄten izvor u jednom od naĹĄih ministarstava, to no je da je navedeno pismo stiglo, ali u osnovi ono ne e nimalo promijeniti, a kamoli oteĹžati poziciju ĹĄtediĹĄa koji imaju potraĹživanja od Ljubljanske banke. Naime, oni mogu i dalje privatno-pravno rjeĹĄavati taj problem pa odbijanje Banke za me unarodna poravnanja ne e imati nikakav utjecaj. Rije je o 160 milijuna eura koje potraĹžuju gra ani, a ostatak od 260 milijuna eura Hrvatska je preuzela u svoj javni dug. Sa stajaliĹĄta odnosa sa Slovenijom, pak, stvari su malo kompleksnije.

LJUBLJANSKA BANKA Pismo BIS-a ne bi trebalo promijeniti poziciju njezinih ĹĄtediĹĄa FOTO FINANCE

"Treba jasno re i da je Hrvatska pristankom na obnavljanje pregovora o sukcesiji bivĹĄe SFRJ pod pokroviteljstvom BIS-a postigla skidanje slovenske blokade s pregovora o poglavlju etiri o slobodi kretanja kapitala. Tu jednostavno nismo imali nikakva izbora ako smo htjeli nastaviti proces ulaska u EU, bez obzira na to slaĹžemo li s takvim

ODVJETNIK MILIVOJE Ĺ˝UGI

'Dug nije sukcesijsko pitanje' Milivoje Ĺ˝ugi , odvjetnik koji zastupa neispla ene ĹĄtediĹĄe, smatra kako odluka Banke za me unarodna poravnanja ne e utjecati na isplatu duga ĹĄtediĹĄama, ali isti e kako cijeli slu aj upu uje na to da ĹĄtediĹĄe ne mogu ra unati na osobitu podrĹĄku drĹžave. "Pozicija ĹĄtediĹĄa prakti no je ista. Osobno ne sumnjam u isplatu duga, ali ĹĄtediĹĄe eka duga i iscrpljuju a pravna borba. NaglaĹĄavam kako

dug Ljubljanske banke definitivno nije sukcesijsko pitanje. O razlozima zaĹĄto Banka za me unarodna poravnanja nije pristala posredovati mogu samo naga ati. Pretpostavljam kako su se vodili logikom da kad se drĹžave bivĹĄe SFRJ ne mogu dogovoriti o stvarima o kojima su se ve dogovorile, nema smisla uplitati se u neĹĄto gdje nema baĹĄ nikakva dogovora", rekao je Ĺ˝ugi .

rjeĹĄenjem ili ne. Bez obzira na sve navedeno, ipak smo pristali na ono ĹĄto se od nas traĹžilo u dobroj vjeri, a to ĹĄto je BIS odbio posredovanje, ne ovisi o nama. Hrvatska je svoj dio ispunila i zato ne o ekujemo da e sa slovenske strane biti bilo kakvih negativnih reakcija", kaĹže naĹĄ izvor koji isti e kako Hrvatskoj ovakav razvoj doga aja zapravo izrazito odgovara. Sve upu uje na to kako je moĹžda rije i o svojevrsnom takti kom manevru kojim je hrvatska politika, pristaju i na svo enje cijelog problema u okvire sukcesije, zaigrala igru visokog rizika, a u kona nici polu ila rezultat koji, iako za same ĹĄtediĹĄe ne mijenja niĹĄta bitno, omogu uje nastavak i dovrĹĄenje pregovora o ulasku u EU. Branimir Kova

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

BISER DANA

BROJKA

I u mojoj reprezentaciji ne bi igrali homoseksualci. Mogu ih zamisliti kao baletane, tekstopisce ili novinare, ali ne mogu ih zamisliti da uklizavaju i idu glavom na kopa ku. Ako baĹĄ Ĺželite, esto sam bio predmet poĹžude istog spola

posto porastao je europski izvoz u Brazil u razdoblju od sije nja do kolovoza u usporedbi s istim razdobljem proĹĄle godine, pokazuju podaci Eurostata

ZDRAVKO MAMI , izvrĹĄni dopredsjednik Dinama

U LISTOPADU

Inflacija dosegnula 1,4 posto Cijene dobara i usluga za osobnu potroĹĄnju, mjerene indeksom potroĹĄa kih cijena, u listopadu su u odnosu na rujan bile u prosjeku 0,1% viĹĄe, a na godiĹĄnjoj su razini bile viĹĄe 1,4%, ĹĄto je stopa rasta jednaka rujanskoj, najnoviji su podaci DZS-a. U godiĹĄnjem prosjeku cijene su pak viĹĄe 1,1%. Na porast indeksa potroĹĄa kih cijena u odnosu na rujan najviĹĄe su utjecale cijene odje e i obu e, koje su u listopadu bile viĹĄe 3,1%, ĹĄto je posljedica novih zimskih kolekcija. UblaĹžavanju rasta indeksa najviĹĄe su pridonijele cijene kulture i rekreacije koje su sniĹžene 2,6%. Kako objaĹĄnjavaju u Raiffeisen Consultingu, niske stope rasta potroĹĄa kih cijena primarno su posljedica niske doma e potraĹžnje, izostanka pritiska uvoznih cijena i op eg pada gospodarske aktivnosti. Po namjeni potroĹĄnje, godiĹĄnji rast cijena uglavnom je posljedica viĹĄih cijena energije i prometa. U kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva cijene su porasle 6,7%, ĹĄto je potaknuto rastom cijena grijanja stana (+80,8%), teku ih goriva (+20,9%) i plina (+16,6%). ViĹĄe cijene goriva utjecale su i na cijene prometa koje su zabiljeĹžile 5,2-postotni rast godiĹĄnje. U Raiffeisen Consultingu predvi aju da se doma a potraĹžnja ne e znatnije pove ati zbog ponovnog pogorĹĄanja kretanja na trĹžiĹĄtu rada. M. P.

UVODNIK

NiĹĄta mu ne e ovaj prora un pokvaritâ&#x20AC;&#x2122; MINISTAR Ĺ uker ima razloga biti veseo i nasmijan kad su zadovoljni svi koji ovise o prora unu

Zoran Daskalovi zoran.daskalovic@business.hr

SNIMIO HRVOJE DOMINI

ovinari koji godinama izvjeĹĄtavaju o izradi i usvajanju drĹžavnog prora una kaĹžu da ministar financija Ivan Ĺ uker nikad prije nije bio tako dobre volje kao ove godine. ak su i Ĺ ukerovi brkovi bili "nasmijani" na kraju brifinga s novinarima. ZaĹĄto je Ĺ uker tako veseo u dane donoĹĄenja prora una? Kako se nedavno javno Ĺžalio da je Hrvatska nespremna do ekala svjetsku krizu i zbog toga jer je 2008. godine sruĹĄen prijedlog prora una koji je izradilo njegovo ministarstvo, Ĺ uker je vjerojatno ovih dana razdragan i zato ĹĄto takvih i sli nih iznena enja nije bilo pri definiranju prora una za 2011. godinu. SVE JE ve manje-viĹĄe bilo definirano Vladinim smjernicama ekonomske politike za sljede e tri godine, a u njima je zapisano da e prora un za sljede u godinu biti gotovo identi an ovogodiĹĄnjem rebalansiranom. Gotovo sve prora unske stavke "duboko" su zamrznute do 2012. godine. I prora un za 2011. godinu kreiran je konzervativno i realno. Ve ih iznena enja ne bi trebalo biti, a to je u izbornim godinama i te kako vaĹžno parlamentarnim ve i-

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Ĺ ukerovo veselje ne moĹže pokvariti ni injenica da zbog pada broja zaposlenih, smanjivanja pla a, prihoda i dobiti u realnom sektoru padaju prora unski prihodi od poreza na dohodak i dobit, jer do sljede ih parlamentarnih izbora moĹže te rupe krpati prihodima od 'potroĹĄa kih' poreza nama, pogotovo u uvjetima krize, kad nema novca i prostora za dodatnu kupnju bira kih glasova. Pla e, mirovine i socijalne naknade koje se financiraju iz prora una ne e rasti, ali ne e ni padati. Milijun i osamsto tisu a gra ana ovisnih o prora unu mogu biti mirni, za razliku od preostalih viĹĄe od dva milijuna kojima nema tko jam iti da e im i sljede a godina biti makar kao ova.

I KOALICIJSKI PARTNERI

o ito su zadovoljni ĹĄto Ĺ ukerovi kroja i prora una nisu rezali subvencije koje se slijevaju prema njihovim bira ima, unato oporbenim, ali i zahtjevima stru njaka, a ministar financija nije, pak, morao razbijati glavu kako da se odupre uobi ajenom rastu strana kih apetita za novim subvencijama u susret izborima. Kad su svi koji ovise o prora unu zadovoljni, onda i ministar Ĺ uker ima dobrih razloga biti veseo i nasmi-

jan. Veselje mu ne moĹže pokvariti ni injenica da zbog pada broja zaposlenih, smanjivanja pla a, prihoda i dobiti u realnom sektoru padaju prora unskih prihodi od poreza na dohodak i dobit, jer do sljede ih parlamentarnih izbora moĹže te rupe krpati prihodima od "potroĹĄa kih" poreza. A ĹĄto e biti poslije izbora, o tome e glavu razbijati oni koji e tada u rukama drĹžati klju eve drĹžavne blagajne.

tema 4-5

PRORA»UN U 2011. U sljede oj e godini ukupni prihodi državnog 122,3 milijarde kuna, pa e deficit iznositi 14,9 milijardi kuna ili 4,3 p

Vlada u 2010. planira 1,5rast BDP-a i 2,1 posto inf U sljede oj godini prora unski prihodi od poreza na dohodak bit e manji 12 posto, od poreza 10 posto manji, a rast e prihodi od PDV-a (3,8 posto) i trošarina (2,2 posto). Najviše e rasti rashodi vezani uz prilagodbe Europskoj uniji - 1,9 milijardi kuna

JADRANKA KOSOR I IVAN ŠUKER Premijerka je obe ala sljede u godinu bez novih poreznih optere enja, a ministar financija urednu isplatu pla a, mirovina i socijalnih naknada iz prora una FOTO TADI /CROPIX

Ukupni prihodi državnog prora una u 2011. godini iznosit e 107,4 milijarde kuna i bit e manji 0,8 posto nego u ovoj godini, a ukupni rashodi iznosit e 122,3 milijarde kuna

ZDESLAV ŠANTI , glavni ekonomist Splitske banke FOTO BABI /CROPIX

i bit e ve i 0,8 posto nego 2010. godine. Prihodi i rashodi planirani su na temelju projekcije da e BDP u sljede oj godini rasti 1,5 posto. Prora unski deficit iznosit e 14,9 milijar-

IZOSTALE REFORME

Šanti : Nema promjena u strukturi Prora un je o ekivan i u tom smislu da nije bilo promjena u strukturi javne potrošnje, a izostale su i sve reforme nužne za gospodarski oporavak, ocijenio je prijedlog novog prora una glavni ekonomist Societe Generale - Splitske banke Zdeslav Šanti . Prema njegovim rije ima, pravo je pitanje kako e uop e biti mogu e rashode prora una zadržati na istoj razini kao i ove godine, jer nas o e-

kuje, procjenjuje on, novi rast broja umirovljenika i pad ukupnog broja zaposlenih povezan s time. Dodatno, gotovo je sigurno da nas u 2011. osim svih ve projiciranih rashoda o ekuje i dio novih troškova restrukturiranja brodogradilišta. Jedino je pozitivno, ocjenjuje ekonomist, da su prihodi donekle realnije projicirani, ali je mogu e i dalje o ekivati pad prihoda od neizravnih poreza. J. J.

žavnog proračuna iznositi 107,4 milijarde kuna, a rashodi i 4,3 posto BDP-a

,5-postotni nflacije

business.hr Utorak 16/11/2010

brojke

Najveće stavke prihoda i rashoda Prihodi

2009.

2010.

2011. 2010./2011.

Prihodi od poreza

60,59

62,00

61,00

porez na dohodak

1,40

1,20

1,06

-12%

porez na dobit

9,44

6,31

5,69

-10%

PDV

37,05

37,84

39,31

+3,8%

Doprinosi

39,99

38,77

39,32

+1,4%

Pomoći iz inozemstva (uključujući EU fondove)

0,68

1,03

1,25

+21,9%

Pristojbe i naknade

3,10

3,46

3,47

+0,3%

Rashodi za zaposlene

22,51

22,56

22,58

+0,1%

Materijalni rashodi

8,02

8,65

9,14

+5,6%

Rashodi za materijal i energiju

1,75

1,85

2,14

+15,4%

Financijski rashodi (kamata)

5,79

6,30

7,40

+17,4%

Subvencije

6,71

6,45

6,27

-2,8%

Pomoći

5,43

5,32

5,07

-4,6%

64,00

65,27

64,55

-1,1%

5,47

5,74

5,23

-9%

2009.

2010.

Primici (ukupno)

26,59

35,36

24,47

-30,8%

Izdani vrijednosni papiri (obveznice)

17,98

23,02

20,60

-10,5%

-1,6%

Rashodi

Naknade građanima Ostali rashodi

Račun financiranja Sredstva na početku godine

di kuna ili 4,3 posto BDPa, a stopa inflacije bit će 2,1 posto. U četvrtak na sjednici Vlade, pri izglasavanju prijedloga proračuna koji je upućen u saborsku proceduru, podatke o planiranim prihodima i rashodima nitko nije ni spomenuo.

Bez novih poreza 2011.

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor i ministar financija Ivan Šuker više su se koncentrirali na odgovaranje kritičarima predloženog proračuna i ukupne Vladine gospodarske politike i zato su, čini se, zaboravili izreći osnovne proračunske brojke. "Prijedlog proračuna na tragu je svega onoga što smo učinili provodeći program

gospodarskog oporavka", naglasila je premijerka. Najavila je i da će Vlada do kraja tjedna usvojiti zakon o fiskalnoj odgovornosti. Sljedeću godinu obilježit će smanjenje poreznog opterećenja građana, nastavila je Kosor, pojasnivši da će se to dogoditi zato što je ukinut krizni porez na plaće i mirovine. Obećala je i da u 2011. godini neće biti novih poreznih opterećenja. Podsjetila je i da će poduzeće tijekom čitave sljedeće godine manje izdvajati za neporezna davanja koja su sredinom ove godine smanjena. Premijerka Kosor istaknula je i da je Vlada odlučila da neće dodatno smanjivati plaće, mirovine i socijalne naknade jer bi šteta od socijalnih potre-

2011. 2010./2011. 2,15

Privatizacija

0,01

Krediti

8,45

11,61

2,79

-75,9%

Povrat danih kredita

0,14

0,73

1,08

+47,3%

Povrati kredita danih javnim tvrtkama

0,75

Povrati kredita danih privatnim tvrtkama

0,08

0,63

0,28

-55%

Izdaci (ukupno)

12,83

21,30

11,74

-44,9%

Dani zajmovi

2,46

1,41

1,24

-12,3%

Kupnja dionica i udjela

0,39

0,80

0,55

-31,1%

Otplata glavnica kredita

4,66

11,3

1,9

+16,8%

Otplata glavnice vrijednosnih papira

5,33

7,78

8,05

+3,4%

Neto financiranje (deficit)

9,63

14,06

14,89

+5,9%

sa koje bi prouzročilo to smanjivanje bila veća od ušteda koje bi se postigle. "Predloženim proračunom poručujemo građanima da će dobiti plaće, mirovine, socijalnu pomoć, a Hrvatska će uredno servisirati svoje obveze", poentirala je Kosor. Ministar financija Ivan Šuker precizirao je da Vlada proračunom jamči da će oko 1,8 milijuna građana koji su na ovaj ili onaj način ovisni o proračunu u sljedećoj godini uredno dobivati plaće, mirovine i socijalne naknade. "Dežurnim katastrofičarima" koji plaše građane da će ostati bez posla, plaća i mirovina poručio je "neka plaše svoje stranačke ko-

lege, a građane neka ostave na miru".

177 milijuna za izbore

Ministar Šuker rekao je da će u sljedećoj godini proračunski prihodi od poreza na dohodak biti manji 12 posto, a smanjit će se i prihodi od poreza na dobit 10 posto. S druge strane, prihodi od PDV-a bit će veći 3,8 posto, a od trošarina 2,2 posto. Najviše će pak rasti rashodi vezani uz prilagodbe Europskoj uniji — 1,9 milijardi kuna. Rast tih rashoda "pokrit" će se uštedama na brojnim drugim proračunskim stavkama. Dodatnim uštedama u proračunu "namaknute" su

26,6 milijuna kuna ili 60 posto više iz državnog proračuna izdvaja se za pomoć BiH u sustavu znanosti, obrazovanja i sporta 5,7 milijuna kuna više izdvaja se za upravljanje pretpristupnim fondovima 4 posto više novca iz proračuna dobit će Ministarstvo obrane 175 posto više novca izdvojit će se za Intrastat, sustav prikupljanja podataka o robnoj razmjeni između zemalja članica Europske unije 2,8 milijuna kuna manje dobit će sustav gospodarenje opasnim otpadom, uključujući određivanje i upravljanje „crnim točkama“ u Hrvatskoj 700 milijuna kuna manje dobit će Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi 107 milijuna kuna više dobit će Ministarstvo pravosuđa 87 posto više proračunskih kuna izdvojit će se za zastupanje Hrvatske u inozemstvu 112 posto više dobit će Državni zavod za statistiku 20,2 posto manje dobit će Hrvatski sabor 5 posto manje proračunskih kuna izdvojit će se za javnu nabavu 2 milijuna kuna više izdvojit će se za potrebe Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja 27 milijuna kuna manje dobit će Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

još 2 milijarde kuna kojima će se financirati rast drugih rashoda — 1,1 milijardu kuna za financijske rashode (plaćanje kamata), 260,5 milijuna kuna za nabavu vojne opreme, dodatnih 163,2 milijuna kuna za mirovine, 70,1 milijun kuna za vodno gospodarstvo, dodatnih 54 milijuna kuna za porodiljne naknade, dodatnih 25,1 milijun kuna za školarine te dodatnih 5 milijuna kuna za Ured predsjednika. Usto je Vlada osigurala i 146,1 milijun kuna za popis stanovništva te 177 milijuna kuna za parlamentarne izbore i referendum o članstvu u EU. Zoran Daskalović

tema 6-7

OBNOVLJIVI IZVORI Iako je još 2004. Vlada propisala obvezu dobavljač do prošlotjedne uredbe o posebnoj naknadi za okoliš radi nestavljanja biogo

Od 2011. kazne za distribu ne prodaju dovoljno biogo Nedavno donesena uredba propisuje naknade odnosno svojevrsne kazne distributerima goriva koji ne ispune zakonsku obvezu stavljanja određenih količina biogoriva na tržište - sljedeće godine 1,4 posto ukupne domaće potrošnje goriva za promet, a taj će se udjel postupno povećavati do 10 posto 2020. godine Nedavnom odlukom o donošenju uredbe o posebnoj naknadi za okoliš radi nestavljanja biogoriva na tržište hrvatska je Vlada riješila važan problem vezan uz prihvaćanje i primjenu europskih standarda o zaštiti okoliša i korištenju obnovljivih vrsta goriva u prijevozu. Naime, tom se uredbom propisuju naknade odnosno svojevrsne kazne distributerima goriva koji ne ispune zakonsku obvezu stavljanja određenih količina biogoriva na tržište - sljedeće godine 1,4 posto ukupne domaće potrošnje goriva za promet, a taj će se udjel postupno povećavati do 10 posto 2020. godine.

Bez kazni

Hrvatska je, doduše, još kroz uredbu o kakvoći biogoriva iz 2004. godine propisala obvezu dobavljačima goriva da na godišnjoj razini tržištu isporuče propisane količine biogoriva, no sve do prošlotjedne uredbe nisu bile predviđene nikakve kaznene odredbe za obveznike koji to ne učine. U Hrvatskoj se trenutačno biodizel proizvodi samo u tvornicama Biodizel u Vukovaru i Vitrex u Virovitici koje imaju potrebnu dokumentaciju za proizvodnju i plasman biodizela. One proizvode biodizel iz repi-

čina i sojina ulja, kao i iz otpadnog jestivog ulja i otpadnih životinjskih masnoća. Prema Zakonu o biogorivu za prijevoz, obveznici stavljanja biogoriva na tržište su distributeri koji stavljaju na tržište dizelsko gorivo ili motorni benzin za pogon motornih vozila ili brodova. To su prije svih Ina, Lukoil/Crobenz, OMV, Tifon i Petrol. U Ini, najvećem distributeru naftnih derivata u Hrvatskoj, kažu kako tek očekuju donošenje svih podzakonskih akata koji će regulirati razvoj tržišta biogoriva i obveze distributera naftnih goriva. U međuvremenu se, kako nam je potvrđeno iz Sektora korporativnih komunikacija, pripremaju za ispunjavanje obveza vezanih uz isporuku biogoriva. No, kako to često biva u nas, formalno prihvaćanje dokumenata je jedno, a njihova primjena u svakodnevnom životu nešto posve drugo. Vukovarski Biodizel je 2009. godine otkupio veći dio ulja proizvedenog u uljari u Čepinu, a godišnje proizvede i do 40.000 tona biodizela, ali većinu proizvedenoga goriva plasira u inozemstvo jer se Zakon o biogorivima, koji bi im omogućio plasman na hr-

Božo Udovičić, član HAZU-a

FOTO CROPIX

vatsko tržište, još nije počeo primjenjivati. Krajnji korisnici biodizela trenutačno su samo javni prijevoznici u velikim gradovima poput zagrebačkog ZET-a, koji je dio goriva u autobusima i vozilima na dizelski pogon zamijenio biodizelom. Tržište biogoriva u Hrvatskoj još je neorganizirano i debelo kaska za europskim standardima.

Akcijski plan

Prema riječima Roberta Fabeka iz Energetskog instituta Hrvoje Požar, ukupna količina biogoriva koja će biti plasirana na hrvatsko tržište u sljedećih 10 godina, odnosno do 2020. godine, izračunava se posebno

SAMO DVA PROIZVOĐAČA, Biodizel iz Vukovara i Vitrex iz Virovitice, u Hrvatskoj trenutačno imaju licenciju za proizvodnju i plasman biodizela Snimio hrvoje dominić

za svaku godinu na temelju Nacionalnog akcijskog plana poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu. Na temelju toga plana postotak udjela biogoriva koji će biti stavljen na tržište u

2011. godini iznosi će 1,4 posto od ukupne količine motornih benzina i dizelskoga goriva na tržištu. Shodno tome, svaki će obveznik 2011. godine morati na tržište staviti postotak biogoriva koji će ovisiti o njego-

bavlja ima goriva da na tržište isporu uju propisane koli ine biogoriva, a biogoriva na tržište nisu bile predvi ene nikakve kaznene odredbe

butere koji ogoriva

Uljana repica Godina

prinos (t/ha)

potrebna površina (ha)

Še erna repa prinos (t/ha)

potrebna površina (ha)

business.hr Utorak 16/11/2010

Kukuruz prinos potrebna (t/ha) površina (ha)

2011.

2,35

19.694,35

42,13

1.054,57

5,94

1.669,88

2012.

2,35

25.268,02

42,13

2.188,15

5,94

3.464,85

2013.

2,35

27.701,25

42,13

3.491,28

5,94

5.528,30

2014.

2,35

41.387,57

42,13

5.085,60

5,94

8.052,84

2015.

2,35

64.905,72

42,13

10.307,91

5,94

16.322,16

2016.

2,35

93.601,87

42,13

10.929,61

5,94

17.306,60

2017.

2,35

110.225,12

42,13

11.157,06

5,94

17.666,77

2018.

2,35

125.862,57

42,13

10.149,40

5,94

16.071,17

2019.

2,35

154.258,54

42,13

10.408,24

5,94

16.481,03

2020.

2,35

177.371,91

42,13

20.846,15

5,94

17.174,45

RASIPANJE POLJOPRIVREDNIH RESURSA

Uzgoj sirovine za biogoriva zlo in je protiv ovje anstva

vu udjelu na tržištu naftnih derivata. Obvezni postotak biogoriva postupno e rasti sve do 2020. godine, kada e u ukupnoj koli ini naftnih derivata na tržištu sudjelovati s oko 10 posto. Godina 2011. bit e i uze-

ta kao po etna u implementaciji biogoriva u Hrvatskoj nakon što su ove godine dovršeni i prihva eni svi zakonski i podzakonski akti koji reguliraju to podru je. Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

Uza sve pozitivne strane korištenja biodizela, od kojega se o ekuje smanjenje emisije štetnih plinova u atmosferu, diversifikacija izvora energije i pove anje sigurnosti opskrbe energijom, ono ima i negativnu stranu. Naime, brojni stru njaci u svijetu, ali i u Hrvatskoj, posljednjih godina upozoravaju na to da je proizvodnja uljane repice i ostalih kultura za proizvodnju biogoriva neisplativo i neprihvatljivo rasipanje poljoprivrednih resursa u vrijeme kada rastu cijene hrane na svjetskom tržištu, a glad u svijetu ponovno dostiže alarmantne razmjere. Hrvatski stru njak za energetiku, akademik Božo Udovi i , podsje a da je Agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) još 2007. godine upozorila da je masovna proizvodnja biogoriva zlo-

in protiv ovje anstva. Težnja za proizvodnjom više biogoriva i i e na uštrb proizvodnje živežnih namirnica, iscrpit e dodatne zalihe vode te prenamijeniti zemljišta i kapital u proizvodnju biogoriva, što e dovesti do rasta cijena hrane u svijetu. Usto, upozorava FAO, za proizvodnju tone biogoriva iz poljoprivrednih kultura potroši se velika koli ina energije (ponajprije nafte), što dovodi u pitanje njegovu ekonomsku isplativost. Udovi i smatra da ne treba isklju iti ni jednu vrstu goriva u proizvodnji energije, ali najprije treba mudro i kompleksno sagledati sve aspekte proizvodnje i potrošnje odre ene vrste goriva, procijeniti i prera unati društveni interes i sve posljedice koje takvo gorivo nosi te korist koju e donijeti zajednici.

doga aji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 16/11/2010

TALIJANI ULOŽILI 18 MIL. EURA

Otvorena tvornica mineralnih gnojiva u Vukovaru Vukovar. Tvornicu mineralnih gnojiva s pakirnicom na ulazu u Vukovar, u koju je talijanska tvrtka Adriatica Dunav uložila 18 milijuna eura, otvorila je ju er premijerka Jadranka Kosor. Pritom je pozvala potencijalne ulaga e da se zainteresiraju, kako je kazala, barem za

jedan od 30-ak velikih investicijskih projekata koje je nedavno predstavila Vlada. Suvlasnik tvrtke Adriatica Dunav Masimo Fero istaknuo je kako e se u vukovarskoj tvornici mineralnih gnojiva proizvoditi oko 250.000 tona gnojiva na godinu predvi ena za izvoz na tržišta Srbije, Bosne i Hercegovine, Rumunjske, Bugarske i Ma arske. Trenuta no je zaposleno 50, a plan je zaposliti još toliko radnika, kazao je Fero i dodao kako e godišnji promet tvornice biti 60 milijuna eura. H

U SRPNJU

Vanjski dug porastao 43,8 mlrd. eura Zagreb. Posljednji podaci HNB-a pokazuju da je tijekom srpnja inozemni dug, isklju uju i kružna izravna ulaganja, zabilježio blagi rast, za 158 milijuna eura ili 0,4%, na 43,8 mlrd. eura. U ovoj godini bilježi rast od 713 milijuna eura ili 1,7%, što je ve inom rezultat slabljenja eura kao izvještajne valute u odnosu na dolar

u kojem je denominirano gotovo 40% inoduga, navodi se u izvješ u RBA. Rastu je pridonijelo izdanje dolarske obveznice središnje države u iznosu 1,25 mlrd. dolara te rast duga ostalih doma ih sektora, dok je rast ublažen padom vanjskog duga posl. banaka i središnje banke te izravnih ulaganja. Vanjski dug ostalih doma ih sektora, koji je na kraju srpnja bio 21,8 mlrd. eura, bilježi rast ponajviše zahvaljuju i inozaduživanju poduze a u ve inskom vlasništvu države. M. P.

Hanfa odobrila osnivanje dva 'javno-privatna' fond POTICAJ ZA OPORAVAK Nakon Quaestusa, Nexusa i Honestasa, odobrenje za osnivanje fondova za gospodarsku suradnju dobili su Prosperus Invest pod vodstvom Joška Miliše iz Štedbanke i bivšeg investicijskog savjetnika Copernicus Capitala Tomislava Ti i a te Alternative Private Equity pod upravom Tomislava Marinca Hanfa je na svojoj posljednjoj sjednici odobrila osnivanje dva nova otvorena fonda rizi nog kapitala s javnom ponudom, poznatija kao fondovi za gospodarsku suradnju, a rije je o Prosperus FGS-u Prosperus Investa pod vodstvom Joška Miliše iz Štedbanke i bivšeg investicijskog savjetnika Copernicus Capitala Tomislava Ti i a te Alternative Private FGS-u koji osniva društvo Alternative Private Equity pod upravom Tomislava Marinca.

Kuna za kunu

Odlukom regulatora odobreni su prospekti i statuti fondova. Kao depozitna banka Prosperus fonda za gospodarsku suradnju odo-

brena je Raiffaisen banka, a isti e posao za Alternative Private Equity FGS obavljati Privredna banka Zagreb. Fond takve vrste rezultat je Vladinih mjera za poticanje gospodarstva — planirano je da Vlada na jednu kunu privatnih ulaga a uloži svoju kunu, a još se tri fonda nalaze u razli itim fazama osnivanja. Hanfa je naime u srpnju odobrila društvima za upravljanje Quaestus Private Equity i Nexus Private Equity Partneri prospekte i statute otvorenih investicijskih fondova rizi nog kapitala s privatnom ponudom odnosno fondova za gospodarsku suradnju. U rujnu je izdano odobrenje za poslovanje društva za uprav-

ljanje investicijskim fondovima rizi nog kapitala s privatnom ponudom Honestas Private Equity Partnerima. Fondovi za gospodarsku suradnju zamišljeni su kao jedan od glavnih potpornih stupova za ulaganje u gospodarske projekte u Hrvatskoj. Svaki se fond može natjecati za maksimalnu svotu od 300 milijuna prora unskih kuna, dok privatni ulagatelji zajedni ki moraju preuzeti obvezu uplate najmanje 75 milijuna kuna. Jedan od uvjeta sudjelovanja Vlade odnosi se na obvezu ulaganja u društva registrirana u Hrvatskoj. Rok za osnivanje FGS-ova istje e 31. prosinca, odnosno do isteka zaliha, a kako stva-

BORISLAV ŠKEGRO, partner u Quaestus Private Equityju, koji je tako er dobio dozvolu za osnivanje fonda za gospodarsku suradnju u koji e država uložiti do 300 milijuna kuna SNIMIO SAŠA ETKOVI

ri stoje, interesenata ne manjka.

Zadovoljni tempom

"Trenuta no se pet fondova nalazi u razli itim fazama osnivanja, a cijela pri a morat e se završiti do kraja godine kada istje e rok za osnivanje", rekla je predsjednica Hrvatske pri-

vate equity i venture capital udruge Mirna Marovi , koja je zadovoljna tempom kojim su se dosada stvari odvijale. "S obzirom na to da se ovakvo što u Hrvatskoj doga a prvi put i da odre ene procedure moraju potrajati, sve se odvija dosta profesionalno", rekla je Marovi

OGLAS

nje još nda

Upitani za komentar, iz Prosperusa su nam javili kako za vrijeme trajanja procedure osnivanja fonda neće izlaziti u javnost s detaljima, a odgovor iz Alternative Private Equityja do zaključenja ovog broja nije stigao. Biljana Starčić

biljana.starcic@business.hr

IT NA BURZI

IN2 će u IPO tek kad udvostruči broj zaposlenih i prihod U većini jakih hrvatskih informatičkih tvrtki slažu se da u njihovoj branši sigurno nije vrijeme za izlazak na burzu te da je kapital za rast primjerenije potražiti u strateškom partnerstvu, spajanju i akvizicijama "Nisu vremena za velike planove i budućnost je prilično neizvjesna, pogotovo ako sam želiš utjecati na nju", rekao je predsjednik Uprave i vlasnik IN2 Ante Mandić objašnjavajući želju za inicijalnom javnom ponudom dionica (IPO). "Poslovanje u trenutačnim uvjetima i dalje je čisti rafting. Pustiš da rijeka nosi kud želi i samo paziš da se ne nasučeš na stijene i razbiješ, prevrneš i utopiš te se nadaš da će jednom ta nemirna i prevrtljiva rijeka uploviti u veliko i mirno more, gdje ćeš moći uz dobru mapu sam odrediti pravac kojim ćeš ploviti", slikovito je objasnio Mandić i dodao da tek kada se prijeđe iz raftinga u yachting IPO dolazi u obzir, a kakav je tok dalje i koliko još ima do ušća, teško je reći. Mandić zaključuje da bi IPO značio završetak njegove poduzetničke karijere te da IN2 grupa prije toga treba gotovo udvostručiti broj zaposlenika na 500 i ostvarivati oko 250 milijuna kuna prihoda godišnje. Uspored-

Ante Mandić, direktor i vlasnik IN2

be radi, IN2 grupa prošle je godine ostvarila oko 135 milijuna kuna, a u 2010. očekuje se oko 160 milijuna kuna. Ni u drugim sektorima situacija nije mnogo bolja. Naime, osim nekoliko dokapitalizacija poput nedavno provedene za Končar Specijalne i distributivne transformatore, hrabrih vlasnika kompanija koji su ove godine željeli izaći po svježi kapital jednostavno nije bilo. Potvrđuje to i jedan zagrebački investicijski bankar. Tvrdi da je situacija na tržištu takva da je teško osigurati plasman cijelog izdanja, pa se klijentima savjetuje da pričekaju, kao što je bilo u slučaju jednog već pripremljenog IPO-a jednog domaćeg građevinskog poduzeća. Sa stavom da nije vrijeme za IPO slaže se i predsjednik Uprave Geofota Zvonko Biljecki, koji ističe kako ne planira IPO jer smatra da je za njihovu branšu mnogo pri-

mjerenije u ovom trenutku okrenuti se strateškom partneru, kao što je Geofoto to i učinio s EBRD-om. S druge strane, prema njegovim riječima, moguće je nastaviti rasti kroz spajanja i akvizicije. "Geoinformatika je vrlo specifična, tako da IPO sigurno ne bi donio snažniji poticaj poslovanju jer je on puno primjereniji sektorima poput prehrambene industrije", zaključuje Biljecki. Istog je mišljenja i predsjednik Uprave Spana Nikola Dujmović, koji smatra kako bi u ovom trenutku trebao "biti lud da ide u IPO". "Trenutačno se bavimo svojim poslom, više vani nego kod kuće. Rasli smo i u ovoj godini, ali prije svega gledamo na to da prebrodimo ove neslavne godine za naše gospodarstvo", zaključuje Dujmović. I Boran Lončarić, predsjednik Uprave i vlasnik GDi

Snimio sAŠA ČETKOVIĆ

Gisdata grupe, ističe kako ne razmišljaju o IPO-u niti ga pripremaju. Ipak napominje kako su prije nekoliko godina, kao regionalna europska tvrtka među vodećima u branši, imali pozive da to učine. Iako su čak imali ponude da naprave preIPO bond na Frankfurtskoj burzi ili da izlistaju dionice na Varšavskoj burzi, nisu to učinili. Osim tih ponuda, prema Lončarićevim riječima, imali su i nekoliko ponuda i inicijativa da investitori uđu u vlasništvo direktnom kupnjom udjela. "GDi Gisdata nastavit će daljnji razvoj kao 100 posto privatna tvrtka s vlasnikom duboko posvećenim svojim kupcima i zaposlenicima te daljnjem razvoju tvrtke vlastitim sredstvima ili sredstvima Iz standardnih bankovnih kredita za razvoj", zaključuje Lončarić. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

BROJKA

godina i tri mjeseca o ekivano je prosje no trajanje Ĺživota u Hrvatskoj; u odnosu na proĹĄlu godinu rije je o pove anju za tri mjeseca

business.hr Utorak 16/11/2010

TRE E TROMJESEÂťJE

Ĺ˝itarice 35% skuplje, svinje 15,8% jeftinije Prema posljednjim podacima DZS-a, cijene biljnih proizvoda u tre em su kvartalu u odnosu na isto lanjsko razdoblje porasle 11,7 posto, a cijene stoke, peradi i sto nih proizvoda pale su 1,9 posto U tre em su kvartalu cijene biljnih proizvoda u odnosu na isto lanjsko razdoblje ve e 11,7 posto, a cijene stoke, peradi i sto nih proizvoda pale su 1,9 posto. DrĹžavna statistika pokazuje i da su cijene dobara i usluga za teku u uporabu u poljoprivredi (input I) narasle 4,6 posto. Od biljnih proizvoda najviĹĄe su porasle cijene Ĺžitarica (35,4%), povr a (20,2%), industrijskog bilja (16%) i krumpira (12,1%). Cijene krmiva pale su 17,1 posto, a cijene vina i maslinova ulja manje su 12,3 posto.

Mlijeko poskupjelo

Od Ĺžive stoke najviĹĄe su pale cijene svinja, 15,8 posto, goveda su pojeftinila 6,2, a perad 0,6 posto. S druge strane, sto ni su proizvodi poskupjeli 15,6 posto, mlijeko 13,1, a konzumna jaja 0,7 posto. Od poljoprivrednih inputa najviĹĄe je rasla cijena energije i maziva - 14,9 posto. Gnojivo je poskupjelo 4,5 posto, a u odnosu na baznu 2005. godinu cijene gnojiva sko ile su 50,2 posto. Sredstva

za zaĹĄtitu bilja u odnosu na proĹĄlogodiĹĄnji tre i kvartal ve e su 0,9 posto, a u odnosu na baznu 2005. godinu 43,2 posto. Me u inputima pojeftinili su samo sjeme i sadni materijal - 6,7 posto, a u odnosu na baznu 2005. cijena im je pala 10,8 posto. DrĹžavni zavod za statistiku objavio je i rezultate ankete za mala poljoprivredna gospodarstva. Anketa obuhva a OPG-e koji proizvode preteĹžno za vlastite potrebe na manje od 0,4 hektara poljoprivrednog zemljiĹĄta i uz manje od 0,5 sto nih jedinica.

Mala gospodarstva

U 2010. godini 141.403 mala poljoprivredna gospodarstva koristila su 14.517 hektara poljoprivrednog zemljiĹĄta pa prosje na koriĹĄtena povrĹĄina iznosi 0,1 hektar. Najve i dio koriĹĄtene povrĹĄine odnosi se na trajne nasade, oranice i vrtove, a najmanji dio na povrtnjake i travnjake. Od ukopnog broja stoke (oko 780.000) gotovo sve se odnosi na perad te mali dio na svinje i koze. Gospodarstva imaju 309.487 lanova ku anstva, a od tog broja ih 45,62 posto radi na gospodarstvu i zapoĹĄljavaju joĹĄ neĹĄto viĹĄe od 19.000 sezonskih radnika. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

OSIGURANJA

Pove ati udjel Ĺživotnoga osiguranja

Zadar. U organizaciji HGK u Zadru je ju er po ela 8. godiĹĄnja konferencija Dani hrvatskog osiguranja, s viĹĄe od 200 sudionika iz 27 osiguravateljskih ku a iz Hrvatske, te gosti iz BiH, Srbije i Crne Gore. Osiguranje u Hrvatskoj ima mjesta za razvoj, pogotovo u sektoru Ĺživotnog osiguranja

i na tom podru ju treba najviĹĄe djelovati, kazao je Miljenko Fi or, savjetnik predsjednika HGK za bankarstvo i financije. Odnos udjela Ĺživotnog i neĹživotnog osiguranja u Hrvatskoj je 26 prema 74 posto, dok se u EU taj udjel kre e oko 39 prema 61 posto. Udjel premije u bruto doma em proizvodu u Hrvatskoj je 2,9 posto, dok je u EU 8,4 posto. Premija po stanovniku kod nas iznosi oko 402 dolara, a u EU 2775 dolara. O ekivano trajanje Ĺživota u Hrvatskoj je prosje no 76 godina i

tri mjeseca. Prosje na mirovina u lipnju iznosila je 2397 kuna, prosje na invalidska mirovina 1937 kuna, dok je prosje na obiteljska mirovina iznosila 1860 kuna. "Brojke govore da to nije dostatno za normalan Ĺživot prosje ne obitelji. Upravo zbog toga na podru ju Ĺživotnog osiguranja trebalo bi djelovati na poticanju samoodgovornosti mladih ljudi da razmiĹĄljaju o svojoj budu nosti i da kroz kvalitetno Ĺživotno osiguranje rijeĹĄe svoju budu nost", rekao je Fi or. H

Hrvati poslali 376 milijuna manje por Ĺ TEDI SE NA SMS-u U tre em je kvartalu broj utroĹĄenih minuta u nepokretnoj mreĹži porastao 1,5 posto, na 1,24 milijarde, a istodobno je zabiljeĹžen 1,2-postotni pad minuta u pokretnoj mreĹži, na 1,53 milijarde. Broj SMS-ova pao je 6,4 posto, a u devet mjeseci etiri posto

BROJKA

815

milijuna SMS-ova poslano je u tre em kvartalu, a njih 2,32 milijarde u prvih devet mjeseci

U tre em tromjese ju ove godine poslano je 815 milijuna SMS-ova, ĹĄto je 6,4 posto manje nego u istom periodu proĹĄle godine, objavio je u ponedjeljak DrĹžavni zavod za statistiku. U istom se razdoblju biljeĹži i pad poslanih MMS-ova, iako neĹĄto blaĹži, pa ih je poslano 6,07 milijuna, ĹĄto je manje 5,3 posto nego u istome lanjskom periodu.

Zanimljivo je da se, kada je rije o telekomunikacijskim uslugama, recesija snaĹžno odrazila na pozive u me unarodnom prometu u fiksnoj telefoniji, koji su u tre em kvartalu zabiljeĹžili pad 26,4 posto, na 64 milijuna minuta. Naime, u istom je razdoblju unutarnji promet porastao 3,6 posto, na 1,18 milijardi minuta.

Strani pozivi

ViĹĄe pisama

Broj utroĹĄenih minuta u nepokretnoj mreĹži u tre em tromjese ju 2010. u usporedbi s istim razdobljem 2009. porastao je 1,5 posto, na 1,24 milijarde, a istodobno se biljeĹži 1,2-postotni pad utroĹĄenih minuta u pokretnoj mreĹži, na 1,53 milijarde.

Podaci za prvih devet mjeseci ukazuju na sli ne trendove: poslano je 2,32 milijarde SMS-ova - etiri posto ili ak 376 milijuna manje te potroĹĄeno 4,41 milijardu minuta u mobilnoj (1,6 posto manje) i 3,88 milijardi minuta u fiksnoj telefoniji (0,8 posto).

PROMIJENITI TREND

postignut cilj da potroša i kupuju hrvatsko maslinovo ulje i da su ga spremni platiti više od uvoznog ulja. Dražen Miloloža iz HGK naglasio je nužnost povezivanja proizvo a a i turizma, odnosno prodaje doma eg maslinova ulja kroz turizam. Smatra kako treba raditi na pove anju izvoza maslinova ulja, posebice u zemlje regije, ali i u Skandinaviju, Veliku Britaniju i druge. U Hrvatsku se godišnje uveze 1800 tona maslinova ulja, a izveze samo 350 tona, kazao je i naglasio važnost mijenjanja tog trenda. H

Uvezemo 1800 t maslinova ulja, a izvezemo 350 t

Zagreb. Na 4. festivalu maslinova ulja, gastrodelicija i vina, koji se od ju er do 18. studenoga održava u Zagrebu, predstavlja se 30-ak proizvo a a iz cijele Hrvatske. Kustos Festivala iji je organizator Wine&Gastro Academy Zagreb Leopold Botteri kazao je da je zahvaljuju i festivalu

76 poruka

Split. Predsjednik Ivo Josipovi ocijenio je nakon ju erašnjeg posjeta Brodosplitu da se optimisti no može gledati na nastavak njegova rada nakon završetka pregovora s EU i uskla ivanja s hrvatskim i europskim pravnim sustavom. "U brodogradilištu su me uvje-

BROJKA

8,8

milijuna dolara vrijedne drvne proizvode i namještaj izvezla je Hrvatska u Srbiju u prvih šest mjeseci ove godine, a uvezla za 8,6 milijuna dolara

Nemaju ni dokumentaciju ni novac za Badel Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odlu ila je na prošlotjednoj sjednici odbaciti zahtjeve Boženka Loze i Ivana Perkovi a za objavljivanje ponuda za preuzimanje Badela 1862, kao što je bilo i najavljivano.

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

Kako se navodi u izvješ u DZS-a, u tre em tromjese ju ove godine bilježi se pad broja poslanih pisama 3,2 posto, na 80,87 milijuna, a broj poslanih paketa porastao je 8,4 posto, na 1,92 milijuna. U uvjetima sve ve e zasi enosti tržišta telekomunikacijskih usluga operateri sve više ratuju snižavanjem cijena, pa je tako HT kao odgovor na pritisak konkurencije poput Tele 2, koji stalno oglašava niže cijene od ostalih operatera, nedavno pokrenuo petu mobilnu mrežu Bonbon namijenjenu prepaid korisnicima. Ratuje se i prenošenjem brojeva iz jedne mreže u drugu, a u tome prednja i Tele2. igor.medic@business.hr

Optimizam nakon 'novih informacija' o splitskom škveru

rili da znaju, ho e, mogu i da imaju tržište i mogu e kupce te optimisti no možemo gledati na nastavak rada tog brodogradilišta", kazao je. Po njegovim rije ima klju oporavka hrvatskih brodogradilišta, posebice splitskog, je u privatizaciji. Na upit ho e li o splitskom brodogradilištu razgovarati s premijerkom Jadrankom Kosor odgovorio je potvrdno, rekavši da je saznao "nove informacije" o mogu em nastavku rada Brodosplita te da e i premijerka imati priliku to saznati za posjeta tom poduze u. H

HANFA ODBILA LOZU I PERKOVI A

OGLAS

Igor Medi

JOSIPOVI U SPLITU

Ponude dvojice suvlasnika Badela, za koje je utvr eno da imaju obvezu objavljivanja ponude za preuzimanje jer su djelovali zajedni ki s bivšim predsjednikom Uprave Badela 1862 Antom Perkovi em, bile su nepotpune i zato ih je Hanfa odbacila. Uz

tu dvojicu, s Perkovi em u Badelu djeluje i Marijan Ruždjak. Lozo je u odgovoru na zahtjeve Hanfe za dostavu dokumentacije naveo kako on nije djelovao zajedno s ostalima od kojih je Hanfa zatražila da podnesu ponudu za preuzimanje te kako

nema saznanja o tome kako su ostali vlasnici identificirani za zajedni ko djelovanje stjecali svoje dionice. Uz nedostavljanje dokumentacije Perkovi je izvijestio i da nema novca za preuzimanje dionica Badela. J. J.

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

ZAOSTALI POTICAJI

Banke otkupljuju i vau ere za pĹĄenicu

Zagreb. Nakon ĹĄto je s poslovnim bankama Ministarstvo poljoprivrede dogovorilo mogu nost otkupa potraĹživanja od poljoprivrednika na ime zaostalih poticaja iz 2008., isti je model Ministarstvo ratarima ponudilo i za dio poticaja na pĹĄenicu zasijanu 2009. Poticaje bi prema postoje im zakonskim odredbama tre-

business.hr Utorak 16/11/2010

bali biti ispla eni do 30. lipnja 2011. godine te su ratarima nedavno izdani vau eri za 60 posto nominalnog iznosa izravnog pla anja u biljnoj proizvodnji. Oni koji vau ere Ĺžele ranije unov iti, mogu to u initi preko poslovnih banaka, a uvjeti su, ini se, isti kao i kod otkupa ranijih potraĹživanja. U Podravskoj banci vau er mogu unov iti uz naknadu od 1,5 posto od iznosa otkupa potraĹživanja, i to najmanje 300 kuna uve ano za PDV. Diskontna kamata iznosi 7,25 posto godiĹĄnje uz PDV. M. G.

DRUGI NATJEÂťAJ

Slab interes za subvencije za groĹž e

Zagreb. Ministarstvo poljoprivrede opet je raspisalo natje aj za sufinanciranje troĹĄkova otkupa groĹž a jer je nakon prvog ostala neispunjena kvota od 17 tisu a tona. Nakon najava o neizvjesnom otkupu groĹž a i padu cijene, ministarstvo je prvi put ove godine odlu ilo sufinancirati i otkup groĹž a. Cilj je urediti

trĹžiĹĄte kako bi se otkupilo sve doma e groĹž e i suzbila prodaja na crno. Prvotno se planirao subvencionirati otkup 30 tisu a tona groĹž a, za ĹĄto je osigurano 18 milijuna kuna. No, interes otkupljiva a je o ito izostao kad je velik dio kvote neispunjen. Ministarstvo otkup sufinancira otkupljiva ima u iznosu od 60 lipa za kg, a oni moraju proizvo a ima ponuditi minimalno 3 kn/ kg za groĹž e namijenjeno proizvodnji kvalitetnih vina, tj. 2,50 kune za groĹž e za stolna vina. M. G.

TrĹžiĹĄte kuÄ&#x2021;nih ljubimaca i opreme i dalje se razvija ZOO CITY Cijeli je projekt nastao jer smo uvidjeli da je trĹžiĹĄte specijaliziranih prodavaonica za ku ne ljubimce dosta nekonsolidirano i prepoznali smo potencijal za rast - u Hrvatskoj postoji trĹžiĹĄni lider i poslije njega je velika praznina ROBERT FRANJKOVI , direktor tvrtke Zoo City, ove godine o ekuje izme u 15 i 17 milijuna kuna prihoda, a ve 2012. povrat ulaganja FOTO ZOO CITY

OtvorivĹĄi proĹĄli tjedan novi prodajni centar u Zadru, samo nekoliko dana nakon otvaranja u Arena Centru u Zagrebu, Zoo City je nastavio ekspanziju na trĹžiĹĄtu. U razvoj poslovanja uloĹženo je, objaĹĄnjava direktor tvrtke Zoo City Robert

Franjkovi , nekoliko milijuna eura. Iako je tvrtka osnovana prije samo dvije godine, a pravo je poslovanje zapo ela proĹĄle godine, poslovni su joj planovi vrlo ambiciozni. "Sukladno naĹĄoj agresivnoj ekspanziji i investicij-

skoj politici, proĹĄlu i ovu poslovnu godinu zavrĹĄit emo negativnim rezultatom. I u sljede oj godini nastavljamo sa ĹĄirenjem maloprodajnih poslovnica i o ekujemo stabilizaciju dosad otvorenih poslovnica.

Vjerujemo da emo 2011. godinu zavrĹĄiti s jednakim rezultatom na prihodovnoj i rashodovnoj strani", objaĹĄnjava Franjkovi .

Posebna branĹĄa

Ve u 2012. godini Franjkovi o ekuje povrat uloĹženih sredstava. ProĹĄle su godine imali prihod od 5,3 milijuna kuna, ove godine o ekuje izme u 15 i 17 milijuna, ĹĄto prije svega ovisi o nedavno otvorenim poslovnicama u Zagrebu, Zadru i Splitu. "Sljede e godine o ekujemo prihod od 35 milijuna kuna, a nakon toga u 2012. oko 50 milijuna kuna. Otegotna okolnost za postizanje ve e i brĹže profitabilnosti jest specifi nost branĹĄe, gdje je profitna marĹža, uspore uju i je s ostalim maloprodajnim djelatnostima, izrazito niska, a troĹĄkovi investicija u prostor i daljnjeg odrĹžavanja iznimno su visoki", pojaĹĄnjava Franjkovi . Da je rije o vrlo zahtjevnom poslu, Franjkovi ilustrira injenicom da je bilo teĹĄko zakupodavcima, a i dobrom dijelu dobavlja a, prezentirati ozbiljnost i potencijal cijelog projekta. I danas, nakon otvorenih 11 lokacija te joĹĄ ĹĄest u pripremi, postoji otpor i neshva anje dijela dobavlja a. "Cijeli je projekt nastao jer smo uvidjeli da je trĹži-

ĹĄte specijaliziranih prodavaonica za ku ne ljubimce dosta nekonsolidirano i prepoznali smo potencijal rasta trĹžiĹĄta jer svuda u zapadnom svijetu, i u doba recesije, trĹžiĹĄte se konstantno razvijalo, a u Hrvatskoj postoji trĹžiĹĄni lider i poslije njega velika praznina. NaĹĄa je uloga srednjoro no popuniti taj prostor te se kvalitetom i cijenom pribliĹžiti krajnjim kupcima", isti e Franjkovi .

Strategija ĹĄirenja

ObjaĹĄnjava da predvodnik na trĹžiĹĄtu ima druk iju strategiju ĹĄirenja od njih. "Mi smo ve sada zauzeli vrstu poziciju broj 2, s time da emo brojem prodavaonica u 2010. biti trĹžiĹĄni lider. Postoje manji, lokalni igra i koji su u segmentu djelovanja zasad joĹĄ aktivni, i njih jako respektiramo, ali se situacija na trĹžiĹĄtu vrlo brzo konsolidira i za tri- etiri godine moĹže se o ekivati da e na trĹžiĹĄtu opstati dva velika nacionalna igra a uz etiri do pet lokalnih. Individualni du ani iz susjedstva uvijek e postojati, ali atraktivnoĹĄ u ponude i asortimana nisu u istoj kategoriji", objaĹĄnjava Franjkovi . DraĹžen Tomi

drazen.tomic@business.hr

karijere, znanje i posao Utorak 16/11/2010

GORAN RADI , suvlasnik informati ke tvrtke Applicon iz Zagreba, inicirao je stvaranje grupe CISEx (Croatian Independent Softwer Exporters) na LinkedInu, koja je dosad privukla stotinjak doma ih softveraša SNIMIO SAŠA ETKOVI

Izvozna ofenziva doma ih softveraša U UDRUŽENI ZNANJEM Nakon vinara i modnih dizajnera, radi izvoza, udružili su se i doma i softveraši. Uz educiranje kojem je cilj pomak od ponu a a usluga razvoja softvera u ponu a a zaokruženoga softverskog proizvoda, cilj im je privla enje inoulaga a, ali i poticanje start-up poduzetništva

virtualnom svijetu ve neko vrijeme postoji neformalno društvo hrvatskih proizvo a a i izvoznika softvera koje bi uskoro trebalo dobiti i svoju zemaljsku adresu. Na inicijativu Gorana Radi a, suvlasnika informati ke tvrtke Applicon iz Zagreba, na poslovnoj društvenoj

mreži LinkedIn stvorena je grupa pod nazivom CISEx (Croatian Independent Softwer Exporters). Grupa je dosad privukla stotinjak doma ih softveraša. Neki od njih prvi su se put o i u o i susreli prošloga petka kako bi se dogovorili o pokretanju udruge izvoznika softvera. "Ljudi u toj djelatnosti raspršeni su po cijeloj Hr-

STRUKOVNA NAGRADA

Izabrane najbolje tajnice 2010. > karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 16/11/2010

vatskoj, mnogi nemaju dovoljno vremena za vlastito prezentiranje kroz društvene mreže ili teško nalaze put do medija. Glavni cilj udruživanja stvaranje je platforme preko koje bismo mogli bolje komunicirati i razmjenjivati informacije o mogućnostima nastupa na stranim tržištima", objašnjava Radić.

Nacionalna strukovna udruga Hrvatska poslovna tajnica dodijelila je godišnje nagrade. Blaženka Čerepinko, tajnica predsjednika Uprave Crosco - naftnih servisa, nagrađena je u kategoriji velikih tvrtki. Tatjana Vasić, poslovna tajnica direktora tvrtke Prostor u Bjelovaru, laureatkinja je u kategoriji srednje velikih tvrtki, a Tamara Jauk, tajnica direktora njemačke tvrtke Weishaupt-Zagreb, u katego-

Odmah navodi primjer Irske, u kojoj postoji internetska stranica koja IT tvrtkama nudi takve informacije i gdje svi razmjenjuju svoja poslovna iskustva.

Novi poduzetnik

U privatni posao Radić je ušao prošle godine nakon desetak godina rada u velikim kompanijama poput HP-a, gdje je stekao iskustvo u radu za međunarodne klijente, tako da se i u vlastitoj tvrtrki odlučio okrenuti izvozu. Kao novog poduzetnika zanimalo ga je postoje li u Hrvatskoj IT udruge koje bi mu u tome mogle pružiti potporu. "U HGK posto-

riji malih tvrtki. Ivanka Tolić, tajnica gradonačelnika Slavonskog Broda, nagrađena je u kategoriji proračunskih organizacija, a Sanja Legac, tajnica predsjednika Udruge radničkih sindikata Hrvatske, u kategoriji neprofitnih organizacija. Nagradu za životno djelo dobila je Nevenka Rakić koja je 30 godina tajnica voditelja ispostave u Domu zdravlja Dr. Dinko Kozulić Mali Lošinj. B.hr

ji udruženje za IT, odakle smo dobili prijedlog da organiziramo svoj odbor, ali mnoge tvrtke koje se u Hrvatskoj bave proizvodnjom softvera nisu velike, pa teško dolaze do izražaja u takvom udruženju. Drugo, udruženje je primarno usredotočeno na informatizaciju državne uprave i hrvatsko tržište, pa je riješenje bilo pokrenuti vlastitu udrugu", objašnjava Radić, koji komunikaciju u budućoj udruzi uspoređuje s društvenim mrežama. Namjera je udruženih softveraša da se preko udruge lakše pozicioniraju na samom tržištu, ali i postanu prepoznatljiviji u medijima kao izvozna snaga domaćega gospodarstva.

‘Pet minuta’ za pet

"Slično su posljednjih godina napravili naši vinari i modni dizajneri. Priča o hrvatskim vinima odjeknula je i u svijetu, a pojedini hrvatski dizajneri postali su brend za sebe. Trenutačno izvozimo premalo softvera. Osim što je imamo

NAJTAJNICE Sanja Legac, Blaženka Čerepinko, Ivanka Tolić, Nevenka Rakić, Branka Maurović (autorica projekta), Tamara Jauk, Tatjana Vasić, Snježana Tadić (predsjednica HPT-a) arhiva business.hr

priliku povećati, ta proizvodnja može biti jako praktična jer ne traži investicije u zemljište, zgrade i skupe strojeve; njezin je osnovni preduvjet zapravo znanje. Želimo stvoriti imidž Hrvatske kao zemlje kvalitetna softvera. Svoje uspješne priče, ali i priče izvoznika iz drugih sektora, planiramo plasirati i preko budućeg portala", najavljuje Radić. Kao uspješan primjer domaćeg izvoznika softvera navodi informatičku tvrtku Pet minuta iz Zagreba koja se nedavno u medijima plasirala kao proizvođač ‘hrvatskog Facebooka’. Nekoliko mladih informatičara razvilo je softversku platformu koja omogućuje izradu i upravljanje različitim društvenim mrežama kao što su popularni ‘fejs’ i LinkedIn. Svojom su inovativnošću privukli i slovenske ulagače, investicijski fond RSG Capital, koji je u njih uložio 1,2 milijuna dolara.

Globalno tržište

"Njihov je primjer to značajniji kad se zna da je velik dio softveraša ograni-

čen na domaće tržište. Kad dođu do neke nove ideje, naši kolege u Švedskoj ili Finskoj odmah razmišljaju o globalnom tržištu; to je dio njihove kulture. Kako radimo na skandinavskom tržištu, u to smo se uvjerili iz prve ruke. Kod nas sve više mladih tako razmišlja, dok su stariji još usmjereni k tome kako nešto razviti samo za određenog klijenta u Hrvatskoj", ističe naš sugovornik. Drugi je problem, prema njegovu mišljenju, nedostatak obučena kadra za prodaju enterprise softvera na međunarodnom tržištu. Stoga će se udruga orijentirati i na edukacije koje bi pomogle domaćim proizvođačima softvera da se iz sadašnje pozicije, u kojoj uglavnom nude uslugu razvoja softvera, transformiraju u ponuđača zaokruženog brendiranog softverskog proizvoda. Među budućim zadacima je i privlačenje stranih investitora, ali i razvijanje poslovne kulture koja pozitivno gleda na start-up poduzetništvo. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

››

Izvozimo premalo softvera. Osim što je imamo priliku povećati, ta proizvodnja može biti jako praktična jer ne traži investicije u zemljište, zgrade i skupe strojeve: njezin je osnovni preduvjet znanje Goran Radić, član Uprave informatičke tvrtke Applicon snimio saša ćetković

OGLAS

ZG PIVOVARA

Klobučar direktor financija Hrvoje Klobučar novi je direktor financija Zagrebačke pivovare. Dolazi iz tvrtke BauMax, gdje je bio financijski direktor i prokurist. Radio je i u Iskonu te Karlovačkoj pivovari.Dosadašnji direktor financija i član uprave Anton Barbir odlazi na poziciju partnera te predsjednika Uprave tvrtke Norma knjigovodstvo, članice Zgombić & partneri grupe. B.hr

Hrvoje Klobučar, novi direktor financija Zagrebačke pivovare arhiva business.hr

ISTRAŽIVANJE GfK

Hrvatima važna sigurnost, ali i moć Istraživanje o vrijednosnim kategorijama pokazalo je, među ostalim, kako je luksuz Nijemcima na predzadnjoj poziciji, a kod nas se ugurao u prvih pet Kad je riječ o vrijednosnim kategorijama, neovisno o dobi, obrazovanju, primanjima i sl., građani Hrvatske iskazuju veliku potrebu za sigurnosti, na istoj je razini i uspjeh, a na prvih su pet mjesta po važnosti još moć, natjecanje/rivalstvo, luksuz i dom. Pokazalo je to istraživanje GfK provedeno u listopadu. Vrijednosne kategorije, za koje građani najviše ocjenjuju da su iste kao i prije, jesu: umjerenost, dom, odgovornost, solidarnost, pustolovine. Sigurnost kao vrijednosna kategorija dominira kod dobne skupine između 18 i 24 godine - 62%, što ne čudi, komentiraju autori istraživanja, kada se npr. ne zna hoće li naći posao.

Slavonci za dom

Jednako važna kategorija uspjeh posebno je istaknuta kod ispitanika u dobi između 18 i 34 godine (oko 70%), onih s visokom stručnom spremom i kod građana Istre i Primorja (66%). Vrijednosna kategorija moć dominira kod ispitanika u dobi od 18 do

34 godine (60%), a kategoriju rivalstvo danas smatraju važnijom posebno ispitanici u Istri i Primorju (63%), pa i Dalmaciji (53%). Te dvije kategorije, napominju u GfK, vjerojatno se može povezati i sa stanjem korupcije i nepotizma u Hrvatskoj kada nužno dolazi do poremećaja nekih vrijednosti. Luksuz kao važniju vrijednosnu kategoriju u današnje vrijeme više naglašavaju osobe s visokim osobnim prihodima (više od 60%), ispitanici s visokom stručnom spremom (52%), mladi u dobi od 15 do 24 godine (53%)... Dom pak više od 40 posto ispitanika smatra danas važnijom vrijednosnom kategotijom nego ranije, a u tome predvode ispitanici iz Slavonije (47%).

Usporedba

GfK donosi i usporedni prikaz vrijednosnih kategorija koje su danas važnije nego prije za Hrvatsku i Njemačku koji pokazuje, uz ostalo, da smo jednaki na petoj poziciji - dom, ali i vrlo različiti kad je riječ o kategoriji moć, koja je kod nas na trećoj poziciji kao važnija danas, a kod Nijemaca je tek na devetome mjestu. Luksuz je pak Nijemcima na predzadnjoj poziciji, a kod nas se ugurao u prvih pet. B.hr

KONFERENCIJA

HOK o kvaliteti izobrazbe > karijere > znanje > posao

business.hr Utorak 16/11/2010

Hrvatska obrtnička komora (HOK), u suradnji s Europskom zakladom za obrazovanje (ETF), 17. studenoga u Zagrebu organizira konferenciju "Kvaliteta izobrazbe i zapošljivost" na kojoj će predstaviti, uz ostalo, rezultate projekta "Povezanost kvalitete strukovne izobrazbe za obrtnička zanimanja i zapošljivost", koji je fi-

nancirala Europska zaklada za obrazovanje. Projekt je proveden u tri faze i dobiveni su podaci o motivima izbora zanimanja pri upisu u obrtničku školu, uvjetima izvođenja nastave u školi i obrtničkoj radionici, kvaliteti izobrazbe, odnosu teorijske i praktične nastave, načinima traženja posla i teškoćama pri zapošljavanju te procjena poslodavaca koliko su osposobljeni učenici koji su završili programe izobrazbe za obrtnička zanimanja. Među ostalim, rezultati su po-

kazali da su praktične vještine usvojene tijekom naukovanja u obrtničkoj radionici od presudnog značaja za kvalitetno obavljanje posla u izučenom zanimanju, kao i da poslodavci, ako postoji prilika, vrlo rado zapošljavaju učenike koji su kod njih bili na naukovanju. Rezultati projekta bit će predmet okruglog stola na kojem će sudjelovati predstavnici gospodarstva, strukovnih škola, HOK-a, područnih obrtničkih komora, nadležnih ministarstava i ostalih institucija. B.hr

posto viši rizik za kardiovaskularne bolesti imaju žene na stresnom poslu od onih koje su na poslu opuštenije, pokazalo je istraživanje predstavljeno na godišnjoj konferenciji American Heart Association. Znanstvenici su analizirali stres na poslu kod 17.415 zdravih žena tijekom 10 godina

Obrtničko zapošljavanje po mjeri SURADNJA S BURZOM Broj osoba radno

angažiranih u obrtu u posljednje je tri godine smanjen za više od 28.000, a nedavno potpisani sporazum HOK-a s HZZ-om trebao bi, uz ostalo, smanjiti nezaposlenost i poticati zapošljavanje

rvatska obrtnička komora (HOK) i Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) početkom studenoga sklopili su sporazum o poslovnoj suradnji kojim utemeljuju zajedničko djelovanje u promicanju gospodarskog razvoja, smanjenja nezaposlenosti i poticanju zapošljavanja. Sporazum definira načine suradnje dviju institucija u područjima međusobnog informiranja o potrebama i programima u zapošljavanju, individualnog pristupa HZZ-a obrtnicima te pristupa zapošljavanju na razini gospodarskih grana, kao i suradnju u provođenju Ankete poslodavaca te u klasifikaciji zanimanja (NKZ).

Radne dozvole

Obje će institucije predložiti elemente za donošenje Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za iduću godinu i ponuditi ga i drugim socijalnim partnerima na razmatranje, usklađivat će prijedloge za izdavanje radnih dozvola... Sve je to potrebno kako bi obrtnici lakše prebrodili recesijsko vrijeme. "Već početkom 2009.

tivnim trendovima i ostali smo bez nekoliko tisuća naših članova. Krajem 2008. bilo je aktivno oko 96.800 obrta, a na dan 30. rujna ove godine njih 90.080. U manje od dvije godine broj obrta smanjen je za više od 6500. Posebno zabrinjavaju podaci o broju osoba koje rade u obrtništvu, a što uključuje obrtnike, vlasnike i ortake te njihove radnike. Broj osoba radno angažiranih u obrtu posljednje tri godine smanjen je za više od 28.000", upozorava Mato Topić, predsjednik HOK-a. Ozbiljnost situacije u obrtništvu potvrđuju i podaci o broju insolventnih fizičkih osoba, tj. o blokiranim računima obrtnika. Danas ih je više od 40.000, čije nepodmirene obveze iznose gotovo 6 milijardi kuna.

Cijena birokracije

Mato Topić, predsjednik HOK-a: Obrtnici se moraju prilagođavati otežanoj situaciji na tržištu, specijalizirati se, pronalaziti tržišne niše, uvoditi nove tehnologije i norme arhiva business.hr

godine bili smo svjedoci nezaustavljivih negativnih posljedica krize, koja se ogledala u smanjenoj potražnji obrtničkih proizvoda i usluga. Došlo je do znatna slabljenja obrt-

ničkog potencijala, a time, kao što smo predvidjeli, i do zatvaranja velikog broja obrta. Obrtništvo je nakon prvih znakova globalne gospodarske krize obilježeno izrazito nega-

"Krajem 2008., uvažavajući moguće posljedice dolazeće financijske i gospodarske krize, među prvim institucijama Vladi smo uputili paket od 30 antirecesijskih mjera čijom bi se realizacijom ublažile posljedice krize. U proteklom razdoblju neki naši su zahtjevi uvaženi, što je pridonijelo rješenju problema poslovanja dijela naših članova. No, gledajući u cjelini, sve učinjeno nije dovoljno", kaže Topić. Obrtnici su svjesni toga da je kriza samo produbila

postojeće probleme poput sive ekonomije, visokih poreza, neadekvatna financiranja i poslovnih prostora. "Za potonje nam je trebalo dosta vremena da se uopće izborimo za zakon, a zatim smo čekali još dvije godine da Vlada donese uredbu za provedbu. Nakon toga više od dvije godine od roka za podnošenje zahtjeva državna administracija je mirovala", ističe predsjednik HOK-a. Velik je problem i financijska (ne)disciplina. Obrtnike najčešće pogađa neplaćanje, a rješenje vide u propisima EU koji ne brane propisivanje obveznih rokova plaćanja. "Obrtnici se moraju prilagođavati otežanoj situaciji na tržištu, specijalizirati se u svom poslovanju, pronalaziti tržišne niše, uvoditi nove tehnologije, norme i standarde, a u svemu tome pomaže im Komora stalnim edukacijama", kaže Topić prema čijem je mišljenju pred obrtnicima još barem jedna teška godina. Hrvoje Reljanović

hrvoje.reljanovic@business.hr

tisuća premašuje brojka insolventnih fizičkih osoba obrtnika, a nepodmirene obveze su gotovo 6 mlrd. kn

PROMO

Podravka International Ma arska

I u ekonomsko-socijalnoj krizi može se uspješno poslovati I u ekonomsko-socijalnoj krizi, koja još uvijek trese ma arsko tržište, znanjem, voljom i htijenjem može se uspješno poslovati Javnosti je manje poznato da je prvo izvozno tržište Podravke bila Ma arska, i to još davne 1967. godine. Naravno, prodavao se najpoznatiji brend - Vegeta i takav oblik prodaje putem raznih distribucijskih kanala trajao je sve do 1. rujna 1993. godine, kada je Podravka u Ma arskoj osnovala poduze e koje posluje i danas. Od velja e 2009. godine poduze e vodi mlad i perspektivan menadžer Vatroslav Hubicki, koji sa svojim timom, u suradnji s centralom Podravke u Koprivnici, uz prodaju Vegete nastavlja zapo eto širenje i ja anje brenda Eva na ma arskom tržištu. Posebice uspješna bila je prošla poslovna godina, kada se kroz taj brend na tržištu pojavila balti ka riba - haringa, skuša i šprotni pa se u toj kategoriji realizacija udvostru ila. Održavaju i stabilan rast prodaje i ostalih proizvoda vezanih uz kategoriju Vegeta te kategorije kondimenata, prije svega ajvara, prošlu su godinu ma arski podravkaši završili sa 17 posto ve om realizacijom u odnosu na 2008. godinu. U posljednja etiri mjeseca prodano 200 tona Lagrisovih proizvoda Podravkaši u Ma arskoj ne miruju ni ove godine. Prate i dugoro nu strategiju da svake godine na to tržište lansiraju neku novu kategoriju proizvoda, u 2010. godini na tržište su plasirali proizvode Podravkine eške tvornice Lagris - rižu i grahorice. S obzirom na makroekonomsku i politi ku situaciju u Ma arskoj, a rije je o velikoj stopi nezaposlenosti, inflaciji od 6 i više posto, veliki pad forinte u odnosu na euro i kunu, zabilježena je sve izraženija potreba za jeftinijim proizvodima. Naime, od 2008. godine prodaje se Lagrisova riža na ma arskom tržištu, ali samo dvije vrste proizvoda. Biti na tom tržištu, koje ina e ima oko 11 milijuna ljudi, samo s dva proizvoda to je kao da vas i nema. - Zbog toga smo u suradnji s eškim kolegama poja ali taj biznis, koji se zapravo zasniva na manjim maržama, ali ve im rotacijama. Dakle, to je biznis koli ina i danas kroz malo-

POSEBNA POZICIJA Vegete u Auchanu, jednom od najve ih trgova kih lanaca u Ma arskoj

kinih pudinga iz programa Dolcela na ma arsko tržište.

PODRAVKIN TIM u Ma arskoj

prodajni i gastro kanal ma arskom tržištu u segmentu riže i grahorica nudimo 16 novih proizvoda. Taj kompletni asortiman nudimo od 1. srpnja ove godine i u etiri mjeseca koliko radimo s tim proizvodima premašili smo brojku od 200 tona, što nam daje nadu da emo daljnjim ja anjem pozicije postati sve ja i i stabilniji igra i na tom tržištu - isti e Vatroslav Hubicki.

Novost na ma arskom tržištu - specijalni dodatak jelima Vegeta Natur Uz Lagrisove proizvode, Podravkaši u Ma arskoj po inje prodaju i 12 novih proizvoda vezanih uz brend Vegeta - specijalni dodaci jelima u liniji Natur. To su proizvodi inovativnih karakteristika kakve nema konkurencija na ma arskom tržištu. Efekti toga biznisa o ekuju se u 2011. godini. Tako er, priprema se ulazak Podrav-

Podravka ima veliku perspektivu na ma arskom tržištu Ina e, u Podravkinom ma arskom poduze u zaposleno je 28 ljudi, od kojih ih je 20 u samoj prodaji, što dovoljno pokazuje gdje je fokus podravkaša u toj zemlji. Racionalizacija troškova, efikasnija organizacija i distribucija rezultirali su ovogodišnjom 10-postotnom uštedom u poslovanju. - Podravka ima veliku perspektivu na ma arskom tržištu, jer mi iz godine u godinu ostvarujemo kontinuirani rast prodaje. Naime, mi smo ovdje kao tvrtka fleksibilniji i prilagodljiviji tržišnim situacijama u Ma arskoj. Naš je srednjoro ni cilj podi i razinu prihoda 20 do 25 posto u odnosu na trenuta ne i smatram da emo to i posti i u periodu od tri godine - rekao je Hubicki. Prema onome što smo vidjeli u budimpeštanskoj centrali Podravke, ne sumnjamo u to da e podravkaši u Ma arskoj ostvariti zacrtane ambiciozne planove jer je rije o mladoj i perspektivnoj ekipi željnoj izazova koja unato brojnim ekonomsko-socijalnim problemima, koji još uvijek tresu ma arsko tržište, ali i velikoj svjetskoj konkurenciji u prehrambenoj branši, koja je jako zastupljena u Ma arskoj, znanjem i voljom mogu ostvariti pred njih postavljene zadatke.

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 16/11 /2010

OPORAVAK CIJENE

WEBER UPOZORAVA

Cijene nafte u ponedjeljak su oja ale iznad 85 dolara nakon pada na kraju prošlog tjedna za gotovo tri dolara, a potporu im je pružila poja ana sklonost ulaga a poduzimanju rizika i preusmjeravanje pozornosti boljim izgledima za potražnju za gorivom. Na ameri kom tržištu barel je sko io 53 centa, a u Londonu je poskupio na 87,01 dolar. H

Dužnosnik Europske središnje banke Axel Weber kazao je da se bankama mora omogu iti kontrolirani ste aj, a podupro je i zamisao o izdavanju posebnih obveznica koje bi se u slu aju krize automatski pretvarale u dionice. U govoru na otvaranju Europskog tjedna financija u ponedjeljak u Frankfurtu Weber, ina e guverner njema ke

Nafta opet iznad 85 dolara

ECB: Bankama treba omogu iti kontrolirani ste aj

središnje banke Bundesbank, kazao je da su nužni stroži propisi za banke, upozorivši da je stabilan bankovni sustav temeljni uvjet dugoro nog rasta. Po njemu, instrumenti poput konvertibilnih obveznica koje se u slu aju krize mogu pretvoriti u dionice mogu e su rješenje za velike banke koje igraju klju nu ulogu u svjetskom financijskom sustavu. Otklonio je tvrdnje da e banke zbog novih zahtjeva vezanih uz kapital biti prisiljene smanjiti kreditne plasmane kompanijama u realnom gospodarstvu. B.hr

AXEL WEBER, lan odbora guvernera ECB-a i guverner Bundesbanka ARHIVA BUSINESS.HR

Magmin kupac znat e se u srijedu GUBITAK UDVOSTRU»EN Kompanija u vlasništvu supružnika Fižuli u prvih je devet mjeseci poslovala sa 166,56 milijuna kuna gubitka, a kratkoro ne su joj obveze gotovo etiri puta ve e od kratkotrajne imovine. Nadzorni odbor najavio je da e se kona ni kupac znati u srijedu Magma je u prvih devet mjeseci ove godine poslovala sa 166,56 milijuna kuna gubitka, što je ak 102,58 posto više nego lani, kada je gubitak iznosio 82,22 milijuna kuna, pokazuju podaci objavljeni na internetskim stranicama Zagreba ke burze. Neko uspješnu tvrtku u vlasništvu supružnika Fižuli u posljednje vrijeme mu e problemi zbog kojih ubrzano traži partnera. Stoga je Nadzorni odbor Magme u ponedjeljak ovlastio Upravu da nastavi pregovore radi odabira jednog ekskluzivnog partnera za daljnje pregovore. Iz neimenovanih izvora bliskih tvrtki doznajemo da u ponedjeljak još nije

bila donesena kona na odluka o budu em partneru, a Nadzorni odbor obavijestio je da e ime objaviti u srijedu.

CRG ili netko drugi?

Ve se neko vrijeme spekulira da CRG Capital, austrijski investicijski fond specijaliziran za ulaganje u visokorizi ne kompanije koje treba restrukturira-

BROJKA

kuna iznosi povijesni minimum cijene dionice Magme nakon prošlotjednog pada

ti, istražuje stanje u Magmi i da je upravo on najizgledniji kupac. No, druge spekulacije govore da Fižuli i samo kupuju vrijeme jer žele sami dokapitalizirati kompaniju. Obavijest da je Magma preko Privredne banke Zagreb, koja je agent izdanja komercijalnih zapisa, od institucionalnih investitora zatražila da reprogramiraju potraživanja od tvrtke pokazuje da ona trenuta no nema novca kojim bi platila te dugove. Ukupan dug od 713 milijuna kuna nešto je ve i od vrijednosti ukupne aktive. Veliki je Magmin problem u kratkoro nim obvezama jer su gotovo etiri puta ve e od kratkotrajne imovi-

GORANKO FIŽULI , vlasnik i predsjednik Uprave Magme, hitno traži partnera koji e sanirati dugove SNIMIO HRVOJE DOMINI

ne, koja je u posljednjih devet mjeseci iznosila 138,5 milijuna kuna.

Preuzimanje još eka?

Dodatni problem Goranku Fižuli u mogla bi biti kupnja 400 dionica na vlastito ime, ime je nastupila obveza objave preuzimanja, što bi ga moglo stajati 650 milijuna kuna ako provede Hanfinu odluku. Znatno su se smanjili i ukupni prihodi Magme pa su u devet ovogodišnjih mjeseci iznosili 425,83 milijuna kuna i bili su 32,98 posto manji nego godinu prije, kada su dosegnuli 635,34 milijuna kuna. Smanjeni su i rashodi,

ali mnogo manje od prihoda, 17,45 posto, i pali su sa 717,56 na 592,39 milijuna kuna. Poslovni rashodi iznosili su 545,8 milijuna kuna i zabilježili su ve i pad od ukupnih, 20,21 posto, pa su u prvih devet mjeseci prošle godine dosegnuli 684,04 milijuna kuna.Najve a stavka u rashodima, materijalni troškovi, dosegnula je 235,25 milijuna kuna i bila je 30,66 posto manja nego lani, kada je iznosila 339,26 milijuna kuna. Problemi Magme odrazili su se i na cijenu njezine dionice, koja je prošli tjedan pala na povijesni minimum od 35 kuna. Ante Pavi

IZNENA ENJE

RAST 27 POSTO

Japansko gospodarstvo pove alo je aktivnosti u razdoblju od srpnja do rujna 3,9 posto na godiĹĄnjoj razini pa tako nastavlja rast ve etvrto tromjese je zaredom, priop ila je japanska vlada. U drugom tromjese ju aktivnosti su na godiĹĄnjoj razini porasle 1,8 posto. Podatak je nadmaĹĄio o ekivanja ekonomista koji su prognozirali rast 2,6 posto. H

Erste banka je u listopadu gra anima plasirala gotovo 4500 kredita u ukupnom iznosu 305 milijuna kuna, ĹĄto je najve i mjese ni iznos novih kreditnih plasmana toj kategoriji klijenata joĹĄ od oĹžujka 2009. godine. U odnosu na prosjek mjese nih plasmana gra anima u razdoblju od oĹžujka 2009. do listopada 2010. od 240 milijuna kuna pove anje novih kredita u listopadu

Japanski BDP sko io 3,9 posto

Erste pove ao kreditne plasmane

2010. iznosi 27 posto. U usporedbi s istim mjesecom proĹĄle godine iznos novih plasmana u listopadu 2010. ve i je 14 posto. Najve i udjel u porastu kreditnih plasmana u proteklom mjesecu zabiljeĹžili su gotovinski krediti, koji iznose gotovo 240 milijuna kuna (modeli gotovinskih kredita i gotovinskih kredita s ostatkom vrijednosti). Novi stambeni krediti (stambeni krediti i stambeni krediti s ostatkom vrijednosti) u listopadu su iznosili oko 45 milijuna kuna. B.hr

TRE E TROMJESEÂťJE

Grupa BPC ostvarila 2,7 mlrd. eura prihoda

Talijanska bankarska grupacija Banco Popolare u tre em je tromjese ju zabiljeĹžila konsolidiranu neto dobit u iznosu 467 milijuna eura, od ega se 192 milijuna eura odnosi na dobit Banca Italease kao posljedica priznanja porezne imovine, objavili su iz BPC-a. Neto kamatni prihod iznosio je 1,4 mili-

jarde eura, a ukupni prihodi 2,7 milijardi eura. Operativna dobit iznosila je milijardu eura, a neto prihod od provizija 948 milijuna eura, ĹĄto je pove anje 8,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Bruto krediti klijentima u prvih su devet mjeseci dosegnuli su 100,2 milijardi eura, ĹĄto je pove anje 2 posto u odnosu na kraj 2009. godine, dok su sredstva klijenata iznosila 102,1 milijardu eura odnosno 4,4 posto viĹĄe nego u istom razdoblju lani. A. Pa.

MMF: Hrvatski oporavak kasni viĹĄe od o ekivanja ZAKLJUÂťAK POSJETA Unato provedenim reformama, Misija MMF-a upozorava da su one nedovoljne te isti e kako je Hrvatska 'jedna od samo nekoliko zemalja me u zemljama usporedivih zna ajki u kojima proizvodnja nastavlja padati i u 2010.' Iako je postignut napredak u podru ju participacije radne snage (izmjena mirovinskog zakonodavstva i smanjenje naknada za nezaposlene nakon 90 dana) te privatnog sektora (jednostavnija registracija, smanjenje neporeznih prihoda i pravosudne reforme), klju no je da Vlada osigura odrĹživost rashoda za mirovine i zdravstvo, racionalizira i poboljĹĄa u inkovitost javnog sektora, pove a fleksibilnost na trĹžiĹĄtu rada te poboljĹĄa okvir fiskalne politike, upozorili su lanovi Misije MMF-a u zaklju noj izjavi nakon zavrĹĄetka posjeta Hrvatskoj. "Hrvatskom su gospodarstvu potrebne reforme koje su dalekoseĹžne i pune iza-

zova", kaĹžu u MMF-u i napominju kako uz politiku stabilnog te aja "potrebno poboljĹĄanje konkurentnosti moĹže biti ostvareno samo putem unutarnje prilagodbe - odrĹžavanjem inflacije i/ili rasta pla a u odnosu na produktivnost na razini niĹžoj od one u trgovinskim partnerima tijekom duĹžeg razdoblja".

Âťuvajte inflaciju

"Oporavak kasni viĹĄe nego ĹĄto je bilo o ekivano. I dalje slaba potroĹĄnja i snaĹžan pad investicija rezultirali su, u uvjetima brzog rasta nezaposlenosti i kontinuirano slabog rasta kredita, smanjenjem BDP-a u prvoj polovini 2010. od 2,5 posto, ĹĄto je

JADRANKA KOSOR, premijerka RH, proĹĄlog je tjedna ugostila misiju MMF-a

viĹĄe od o ekivanog. lanovi Misije predvi aju da e se u 2010. BDP smanjiti za gotovo 2 posto", o ekuju u MMFu dodaju i kako je Hrvatska "jedna od tek nekoliko zemalja me u zemljama usporedivih zna ajki u kojima proizvodnja nastavlja padati i u 2010." MMF o ekuje - kao i Vlada - za sljede u godinu rast BDP-a od oko 1,5 posto, no i to, kaĹžu u MMF-u, ovisi o "skromnom oporavku investicija i potroĹĄnje, ako blagi oporavak rasta kredita (posebno poduze ima) i nedavno poboljĹĄanje povjerenja potroĹĄa a budu zadrĹžani". Tako er o ekuju se da e ne-

zaposlenost ostati poviĹĄena tijekom 2011., nakon ega e uslijediti njezin kontinuiran ali spor pad.

2015. na nuli

"Mjere najavljene u sklopu rebalansa prora una nisu postigle ono ĹĄto je bilo potrebno da bi se sprije ilo pogorĹĄavanje fiskalne pozicije u 2010. Sukladno tome, predvi a se da e prora unski manjak dosegnuti 5,4 posto BDP-a u 2010. i da e manjak ĹĄireg javnog sektora biti ve i od 6 posto BDP-a (uklju uju i HBOR i HAC)", navodi se u zaklju noj izjavi. "Zamrzavanje rashoda predvi eno u prora unu

FOTO KONJEVI /CROPIX

za 2011. zahtijeva dodatne ex ante fiskalne mjere vrijedne oko 0,7 posto BDPa, uklju uju i zamrzavanje rasta pla a i mirovina. Cilj hrvatskih vlasti da smanje prora unski manjak na oko 2 posto BDP-a do 2013. je uglavnom primjeren, ali e biti potrebno provesti mjere smanjenja rashoda i uĹĄteda. Pozivamo hrvatske vlasti da utvrde i provedu fiskalne mjere za ostvarenje tog cilja i da, kako se proizvodni jaz bude smanjivao, nastave konsolidaciju s ciljem smanjenja ukupnog manjka na nulu do 2015.", upozoravaju u MMF-u. Petra Buli

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Izdanje Kon ar - elektroindustrije u ponedjeljak je zabiljeĹžilo najve u stopu rasta me u najlikvidnijim izdanjima na Zagreba koj burzi. Dionicama Kon ara trgovano je u ukupnoj vrijednosti 892.762 kune, ime se u ponedjeljak smjestio na petu poziciju po veli ini dnevnog prometa na Zagreba koj burzi. Tim se rastom dionica Kon ara ponovno pribliĹžava cjenovnoj razini od 500 kuna, na kojoj je zadnji put bila u travnju.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Adris grupa Petrokemija Institut gra evinarstva hrvatske Ericsson Nikola Tesla, Kon ar - elektroindustrija Zagreba ka banka Uljanik plovidba Dalekovod Ina-industrija nafte d.d. Atlantska plovidba d.d. Belje Atlantic grupa Ingra Tankerska plovidba Ledo Luka Plo e Konzum KraĹĄ, prehrambena industrija Adris grupa Banka Brod Jadroplov d.d. Luka Rijeka Jamnica HTP Kor ula Fima validus OT-optima telekom d.d. Liburnia Riviera Hoteli Hidroelektra niskogradnja Privredna banka Zagreb SN holding Podravka prehrambena industrija d.d. Croatia osiguranje d.d. Viro tvornica ĹĄe era d.d. Sun ani Hvar Tehnika Tisak Viadukt Vupik uro akovi holding Croatia lloyd Dukat Badel 1862 Magma d.d. Turisthotel Dom holding AD plastik HGspot Elektrometal Slavonski zatvoreni investicijski fond Croatia osiguranje d.d. Zvijezda Franck prehrambena industrija Jadranska banka Veterina d.d. Transadria akove ki mlinovi Industrogradnja d.d. Slatinska banka Auto Hrvatska Slobodna Dalmacija Riviera Pore Vis Istraturist Umag d.d. Jadranski naftovod Karlova ka banka RIZ-odaĹĄilja i Jadranka Varteks, varaĹždinska tekstilna ind. d.d. Ĺ˝itnjak Proficio

+ Ingrina dionica u ponedjeljak je zabiljeĹžila snaĹžan pad, ime joj je cijena pala na najniĹžu povijesnu razinu. Ukupan promet iznosio je neĹĄto viĹĄe od 366.000 kuna, a ukupno je protrgovano sa 21.544 dionice. Ingra ve peti dan zaredom gubi na cijeni, a po sli noj stopi kao u ponedjeljak pala je u proĹĄli utorak. Validus je u ponedjeljak pao viĹĄe od Ingre, ali uz nekoliko puta manji ukupni dnevni promet.

Redovan promet: 18.994.053,83 kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

272.03 305.00 154.08 1,193.00 1,255.01 490.00 228.00 558.00 229.05 1,766.01 741.02 60.75 815.50 16.42 1,180.00 5,300.00 1,351.00 160.00 400.02 265.00 2,400.00 136.50 174.01 40,000.00 65.10 7.83 29.00 2,450.00 130.00 481.53 159.00 279.72 5,050.00 300.04 30.00 960.00 159.88 200.00 50.05 23.00 2,602.00 357.05 67.53 32.00 745.60 32.04 104.00 23.49 120.01 29.01 4,700.00 3,110.00 710.00 2,800.02 57.01 2,400.00 3,400.00 360.00 102.00 373.95 31.55 168.01 16.50 303.80 2,610.01 60.00 105.00 366.00 12.51 100.54 11.87

272.85 305.00 160.00 1,294.00 1,279.80 495.00 230.00 560.00 232.50 1,788.88 766.77 62.00 820.00 18.19 1,201.01 5,330.00 1,410.00 165.00 416.00 268.49 2,400.00 140.00 180.00 40,000.00 71.21 8.57 29.88 2,499.00 132.03 481.53 160.30 285.09 5,080.00 302.26 30.00 966.00 165.00 209.92 50.05 24.00 2,602.00 357.05 69.00 36.01 745.60 33.17 105.00 24.85 120.01 32.41 4,701.00 3,110.00 710.01 2,800.02 60.00 2,400.00 3,400.00 360.00 102.00 373.95 31.55 168.02 16.50 303.80 2,610.01 60.00 105.00 366.00 12.51 100.54 11.87

272.52 305.00 154.08 1,210.00 1,264.00 495.00 228.00 558.00 230.00 1,788.88 750.00 60.90 819.99 16.42 1,200.00 5,300.00 1,351.00 165.00 400.50 266.50 2,400.00 137.00 174.01 40,000.00 65.10 7.86 29.00 2,499.00 130.00 481.53 159.00 279.72 5,080.00 300.04 30.00 963.00 165.00 200.00 50.05 24.00 2,602.00 357.05 67.53 32.00 745.60 32.04 104.00 23.49 120.01 32.41 4,700.00 3,110.00 710.00 2,800.02 60.00 2,400.00 3,400.00 360.00 102.00 373.95 31.55 168.01 16.50 303.80 2,610.01 60.00 105.00 366.00 12.51 100.54 11.87

0.14% 0.00% -2.46% -5.84% -1.25% 1.02% 0.00% -0.36% -2.91% -0.84% -1.32% -3.32% -0.97% -10.03% -1.72% -1.85% -6.76% -4.01% -3.73% 0.19% 0.00% -3.18% -2.80% 0.00% -8.58% -12.67% -3.33% -0.75% -2.26% -0.72% -6.47% -1.89% 0.10% -0.65% 0.00% -3.70% -2.94% -4.76% -0.08% -3.58% -1.66% 0.01% -3.53% -8.60% 0.49% 0.13% -0.17% -3.53% 0.00% 11.95% -6.00% -0.96% -0.84% 0.00% 0.02% 18.23% 1.49% 1.12% -0.97% 5.76% -9.86% -3.99% 1.85% 0.62% -0.38% 0.00% 5.00% 0.00% 12.30% 0.03% -1.25%

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -1,01%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

8,821 5,500 10,193 815 744 1,815 3,362 1,102 2,478 313 732 8,620 561 21,544 178 39 127 900 343 382 38 602 455 2 1,168 9,461 2,285 24 446 112 302 162 9 120 1,000 30 158 118 446 933 7 50 215 413 17 380 117 473 80 310 2 3 13 3 125 3 2 15 50 10 115 21 200 10 1 30 15 4 71 8 1

2,402,784.17 1,677,500.00 1,611,471.01 986,867.49 944,327.17 892,762.06 772,660.00 615,577.24 571,484.33 554,910.18 548,335.26 528,668.18 458,677.48 366,636.07 210,799.21 206,934.15 176,707.30 147,515.64 139,572.96 101,429.94 91,200.00 83,208.29 80,498.74 80,000.00 78,066.00 76,679.29 66,864.80 58,996.03 58,090.14 53,931.36 48,265.38 45,916.14 45,600.00 36,193.04 30,000.00 28,880.20 25,452.03 23,707.02 22,322.30 22,005.20 18,214.00 17,852.50 14,666.40 14,344.18 12,675.20 12,391.63 12,266.00 11,348.57 9,600.80 9,502.08 9,401.00 9,330.00 9,230.03 8,400.06 7,341.01 7,200.00 6,800.00 5,400.00 5,100.00 3,739.50 3,628.25 3,528.31 3,300.00 3,038.00 2,610.01 1,800.00 1,575.00 1,464.00 888.21 804.32 11.87

22,316.26 2,932.85 514.80 191.88 1,683.21 1,273.20 14,603.03 323.64 527.58 17,888.80 1,046.64 500.32 2,734.09 123.15 751.66 1,166.90 300.75 3,745.97 550.14 1,807.96 6.11 224.22 1,040.66 885.04 27.76 21.23 81.78 756.30 81.10 9,185.07 432.48 1,516.08 1,562.60 416.06 219.33 182.45 393.79 91.36 75.35 77.69 377.49 1,071.15 50.79 155.97 294.33 239.25 436.76 7.75 10.06 108.46 41.12 311.80 303.29 334.95 110.69 69.01 357.00 162.86 93.74 247.46 164.73 613.83 8.54 1,420.26 1,938.84 80.35 39.29 121.69 24.03 20.68 46.45

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 271.89 105.50 1,193.00 1,214.00 421.00 200.00 533.13 227.10 1,560.00 723.23 54.00 624.15 16.42 1,180.00 5,220.00 1,351.00 143.00 250.05 242.21 2,400.00 124.01 162.00 31,101.00 65.10 7.83 21.28 1,413.01 130.00 461.06 62.21 240.00 4,502.00 290.00 25.00 949.03 154.01 190.00 50.05 22.36 2,602.00 240.00 58.00 32.00 543.15 28.70 70.18 20.08 119.50 15.15 4,500.00 2,851.00 700.05 2,006.00 52.05 2,030.00 2,107.10 292.00 93.60 350.00 20.01 100.00 15.97 280.02 2,332.01 53.00 98.00 365.00 11.14 76.10 11.50

332.84 373.00 184.73 3,525.00 1,777.00 517.00 280.00 732.73 390.00 1,940.00 1,133.90 108.00 829.99 49.05 1,769.75 7,679.00 2,093.00 207.51 497.02 318.99 4,800.00 205.99 220.00 44,494.00 170.00 29.01 44.99 2,890.00 289.00 620.00 245.00 400.00 5,948.87 425.00 36.50 2,020.00 336.00 384.00 230.00 43.32 3,400.00 400.12 139.00 69.90 850.00 46.40 115.79 109.19 315.07 35.94 6,000.00 5,490.00 944.00 3,100.00 88.99 3,439.95 3,799.21 531.01 119.90 519.00 64.98 200.00 32.00 410.00 3,322.98 88.99 250.00 444.00 36.40 164.00 16.39

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

60,75 98,00 16,50 10,20 105,30 269,00 154,00 0,76 102,00 22,00 5,10 100,00 12,71 148,00 18,10

62,80 100,00 16,70 10,52 105,35 274,00 156,00 0,77 102,00 22,50 5,16 100,00 13,35 150,00 18,40

62,19 99,95 16,70 10,51 105,31 271,00 156,00 0,76 102,00 22,50 5,14 100,00 13,35 148,00 18,29

61,82 99,50 16,70 10,39 37,46 271,02 155,37 0,77 42,56 22,25 5,14 417,27 12,85 149,76 18,29

1,01 36,95 0,18 80,10 37,00 0,17 37,00 1,46 0,25

1,04 37,00 0,18 81,50 37,30 0,17 37,00 1,47 0,25

1,02 37,00 0,18 80,10 37,30 0,17 37,00 1,46 0,25

1,02 0,37 0,18 0,80 0,37 0,17 0,37 1,46 0,25

35,60 37,00 96,23 34,50 92,63 39,60 86,01 14,70 18,80 8,74 45,00 10,00

35,60 37,00 96,23 34,50 92,63 39,68 86,01 15,78 19,00 8,74 45,00 10,00

35,60 37,00 96,23 34,50 92,63 39,68 86,01 15,78 18,82 8,74 45,00 10,00

35,60 37,00 96,23 34,50 92,63 39,66 86,01 15,29 18,82 8,74 45,00 10,00

807,00 6.990,00 480,00 961,00 3.200,00 25.000,00 85,05 89,20 97,60 77,86 1.000,00 2.149,00 620,00 1.250,00 9.000,00

830,00 7.050,00 482,00 980,00 3.211,00 25.100,00 85,83 89,78 97,65 78,70 1.000,00 2.628,00 635,00 1.250,00 9.000,00

829,00 7.034,00 481,00 975,00 3.210,00 25.001,00 85,16 89,21 97,65 78,03 1.000,00 2.260,00 625,00 1.250,00 9.000,00

829,29 7.034,08 480,59 974,70 3.210,10 25.000,99 85,29 89,34 97,64 78,03 1.000,00 2.259,62 624,99 1.250,00 9.000,00

3.850,00 3.199,00 3.201,00 507,00 1.850,00 23.999,00 83,00 166,00 470,00 450,00 97,50

3.860,00 3.210,00 3.250,00 510,00 1.850,00 24.000,00 84,00 170,00 470,00 450,00 97,50

3.853,23 3.200,56 3.209,48 508,41 1.850,00 23.999,50 83,62 168,51 470,00 450,00 97,50

3.853,23 3.200,56 3.209,48 508,41 1.850,00 23.999,50 51,49 168,51 470,00 450,00 60,03

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG ZVTG KBMR SOS2E PETG MELR NF1N RS59 AELG KDIR NLB17 GRVG SAVA LKPG

KRKA TELEKOM SLOVENIJE ZAVAROVALNICA TRIGLAV NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA PETROL MERCATOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD REPUBLIKA SLOVENIJA 59. IZDAJA AERODROM LJUBLJANA KD ID NLB 17. IZDAJA GORENJE SAVA LUKA KOPER

NOVA BANKA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 BONEL AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ZANUS AD SEKOVICI REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA AGROKRAJINA AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO POBJEDA DD TESANJ HIDROMONTAZA D.D. SARAJEVO PLIN SARAJEVO D.D. SARAJEVO

Soja protein a.d. Becej Agrobanka a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad Energoprojekt holding a.d. Beograd Metals banka a.d. Novi Sad Komercijalna banka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2016K Niška Mlekara a.d. Niš DIN Fabrika duvana a.d. Niš Tigar a.d. Pirot AIK banka a.d. Niš Institut za strane jezike a.d. Beograd

ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE Garant a.d. Futog RADE KONCAR SKOPJE MAKPETROL SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 Stil a.d. Kraljevo UNIVERZALNA INVESTICIONA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI

463.201,34 291.137,44 184.257,59 164.449,42 156.082,63 122.231,40 90.426,10 46.394,24 44.692,83 23.580,00 22.391,44 21.281,79 20.760,50 20.368,60 16.444,98

-1,92 % 0,00 % 0,00 % -1,29 % -0,80 % 3,03 % 0,54 % -0,68 % 24,38 %

120000 195268 244388 48172 89894 186057 54029 8732 19000

122.230,00 72.236,35 43.989,84 38.647,39 33.287,56 31.629,69 19.990,73 12.769,88 4.750,00

4,71 % 254885 2,78 % 50000 -0,79 % 4461 4,55 % 11624 0,03 % 4220 1,74 % 2251 0,01 % 723 8,83 % 2957 0,00 % 1063 -0,11 % 1874 12,50 % 68 0,00 % 295

9.073.906,00 1.850.000,00 429.282,03 401.028,00 390.898,60 89.267,04 62.185,23 45.216,47 20.009,07 16.378,76 3.060,00 2.950,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA ALK KMB TPLF GRNT RADE MPT RMDEN09 STIL UNI TEL RM01

7493 2926 11036 15822 4167 451 582 60365 1050 1060 4356 51 1615 136 899

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA SJPT AGBN NIIS ENHL MTBN KMBN A2014 A2013 A2011 A2016 MLNI DINNPB TIGR AIKBPB INSJ

1,82 % 3,04 % 0,97 % 2,54 % 0,01 % 0,37 % -1,47 % 0,13 % 0,00 % 3,73 % 0,00 % 0,00 % 2,77 % -0,17 % 1,05 %

Soja protein Fabrika duhana Niš Rade Kon ar Skopje Metals banka Zavarovalnica Triglav

+3,5% +3,2% +2,78% +2,07% +0,97%

Garant Futog TržniCA Banja Luka Mercator Agrobanka Beograd Telekom Srpske

-2,6% -2% -1,47% -0,69% -0,67%

Telekom Slovenije

Alkalod Skopje

Osim što je sa 291.137 eura prometa bila druga na popisu najtrgovanijih izdanja Ljubljanske burze u ponedjeljak, vrijednost dionice slovenskog Telekoma rasla je više od tri posto, na 99,95 eura. Najviša cijena kojom se tijekom dana trgovalo tom dionicom iznosila je 100 eura, a najniža je bila na razini 98 eura. Cijena Krke rasla je 1,82, a Nove kreditne banke Maribor 2,54 posto. Slovenski indeks SBITOP rastao je 0,66 posto, na 854,79 bodova.

Cijena makedonske farmaceutske kompanije Alkaloida pala je po etkom novog tjedna 0,95 posto, na 3853,23 denara, dok je ukupan promet tom dionicom iznosio 955.600 denara. Nijedna dionica u Skoplju u ponedjeljak nije ostvarila milijunski promet, a najviše se trgovalo Alkaloidom i skopskom Komercijalnom bankom ija je vrijednost tako er pala, i to 1,07 posto, na 3200,56 denara. Makedonski indeks MBI 10 po etak novog tjedna obilježio je minusom od 0,53 posto.

+3,04 -095

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1D FBIHK1C FBIHKH FBIHK1E FBIHKI FBIHK1B FBIHKJ BSNLR BHTSR PBJTRK1 HMONRK2 PLINRK1

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA NOVB-R-E RSRS-O-D BNEL-R-A RSDS-O-C RSRS-O-C ZNUS-R-A RSRS-O-B TLKM-R-A AGKR-R-A

Oznaka

Utorak 16/11/2010

business.hr

3,50 % -0,69 % 0,21 % -0,20 % 2,07 % -0,79 % -0,09 % -0,02 % 0,04 % 0,22 % 0,00 % 3,20 % -0,79 % 0,00 % 0,00 %

35165 29.161.870,00 3270 23.001.451,00 43622 20.964.443,00 7895 7.695.224,00 866 2.779.943,00 101 2.525.100,00 25207 2.149.970,93 17459 1.559.811,82 15234 1.487.517,76 16825 1.312.840,86 724 724.000,00 272 614.617,00 908 567.490,00 400 500.000,00 52 468.000,00

valuta: MKD - makedonski denar -0,95 % -1,07 % 0,30 % -2,60 % 2,78 % -0,00 % -0,45 % 1,51 % 0,00 % 0,00 % -0,10 %

248 284 192 1153 279 20 5145 1093 281 230 1486

955.600,00 908.960,00 616.220,00 586.201,00 516.150,00 479.990,00 264.903,48 184.177,00 132.070,00 103.500,00 89.210,48

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI +0,66% BIRS -0,46% 854,79 897,39 Belex15 -0,10% FIRS +0,19% 636,61 1.384,43 Belexline -0,03% MBI10 -0,53% 1.253,36 2.252,57 SASX10 MOSTE -1,13% 466,13 -1,13% 908,07 SASX30 NEX20 -0,06% 13.723,10 +0,17% 891,07 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,17% WIG20 -0,74% 2.719,14 BUX +0,84% 21.707,90 -2,33% +1,12% ATX +0,83% 2.706,33 indeksa na zatvaranju u +0,98% Stanje ponedjeljak 15. studenoga 2010.

FTSE100 5.827,93

DAX 6.797,06

CAC40

3.871,48

MICEX 1,556.18

AMERI»KI INDEKSI -0,80% S&P500 -1,18% 11.192,58 1.199,21 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -1,46% petak 12. studenoga 2010. 2.518,21 DJIA

investor 22 DIONI»KI

+ 470,9901

21,75

Ilirika Azijski tigar

62,7798

16,50

HPB WAV DJE

91,7815

14,94

NFD Aureus US Algorithm 125,1919

11,99

MP-Global HR

304,2301

11,68

FIMA Equity

73,7969

-23,48

ST Global Equity

46,4391

-17,61

KD Victoria

13,4914

-16,77

C-Zenit

48,1522

-15,88

Erste Total East

30,8500

-14,78

+ MJEŠOVITI

udjela

% 12 mj.

11,0415

8,09

Allianz Portfolio

111,6710

7,37

ZB global

142,4400

3,77

9,8170

2,98

Raiffeisen Balanced

151,6200

2,78

ICF Balanced

111,0849

-21,47

ST Balanced

171,1074

-15,38

ST Aggressive

63,3646

-14,47

HPB Global

97,8403

-10,42

Agram Trust

67,3864

-9,66

HI-balanced

+ OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

160,9500

10,50

Erste Bond

130,6400

10,24

Raiffeisen Bonds

174,0800

9,71

PBZ Bond fond

129,5198

7,33

ICF Fixed Income

140,4672

6,14

HPB Obvezni ki

124,3324

4,65

OTP euro obvezni ki

126,9480

5,65

11,3511

5,77

HI-conservative

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

82,6637 67,7400 83,8600 84,2944 5519,3300 78,2700 13,4914 30,8500 48,8330 470,9901 37,3091 60,2000 11,0174 49,4870 102,4800 89,0258 80,1600 99,7704 46,4391 43,1157 69,3700 73,7969 85,6213 101,2100 8,2222 92,6721 70,1448 12,6638 166,7034 91,7815

0,75 0,44 0,42 0,41 0,37 0,35 0,33 0,33 0,26 0,17 0,15 0,08 0,08 0,02 0,00 -0,01 -0,04 -0,08 -0,15 -0,19 -0,19 -0,22 -0,29 -0,46 -0,47 -0,48 -0,48 -0,55 -0,57 -0,58

-3,21 -0,21 -0,55 4,23 0,65 -1,57 -4,01 -0,87 -1,46 10,09 0,26 -0,05 2,16 5,26 3,49 -0,06 3,87 N/A -4,11 5,02 3,86 -6,57 3,83 3,35 2,10 4,31 2,69 7,27 6,56 5,76

HPB Dioni ki Raiffeisen HR dionice Erste Adriatic Equity Platinum Blue Chip Poba Ico Equity A1 KD Victoria Erste Total East HPB Dynamic MP-Mena HR OTP indeksni Raiffeisen C. Europe AC G Dynamic EM VB High Equity ZB euroaktiv VB CROBEX10 PBZ Equity fond Ilirika Gold ST Global Equity AC Rusija Capital Two FIMA Equity OTP meridian 20 Raiffeisen World HI-growth NFD Aureus Global Developed HPB Titan KD Prvi izbor Ilirika JIE HPB WAV DJE

ZB bond

159,6500

6,11

ICF Fixed Income

140,4672

6,14

6mj. % 12 mj. (%)

-9,71 -8,89 -10,66 -1,59 -4,42 -8,38 -12,16 -9,87 -5,99 2,26 -10,15 -9,12 0,12 0,74 -0,38 -11,44 -6,58 N/A -9,34 -3,34 -5,58 -14,66 -3,92 -1,74 -2,79 -7,61 -2,37 4,02 -1,86 2,74

-12,23 -6,46 -11,75 11,10 -6,82 -9,81 -16,77 -14,78 -13,58 21,75 -9,92 -11,81 8,11 -2,69 3,33 N/A -6,52 N/A -17,61 8,22 -1,55 -23,48 -5,26 7,83 0,02 -6,48 5,46 11,47 -2,72 14,94

PGP (%) Ove god. (%)

-3,66 -16,41 -3,40 -5,80 -16,49 -9,39 2,63 -31,42 -15,65 6,27 -28,93 -8,71 5,88 -20,20 0,38 N/A -4,17 N/A -7,34 -20,42 -9,72 -4,60 -5,92 0,17 -2,22 -1,52 -10,16 3,09 8,82 -2,65

-8,70 -2,29 -7,66 6,35 -4,45 -6,75 -11,43 -9,34 -11,09 20,71 -4,81 -7,36 7,00 -1,11 1,11 -10,97 -2,99 -0,23 -13,54 6,01 -1,70 -18,42 -1,14 5,04 -1,53 -5,54 1,16 9,95 1,54 11,63

Imovina

19,232 14,355 205,363 7,366 6,000 14,886 60,903 44,327 20,715 9,020 132,797 218,594 13,246 13,570 222,742 7,190 390,573 5,000 13,802 9,663 6,784 20,645 18,444 40,001 67,550 67,290 9,914 5,379 105,542 10,732

Starost

Datum

5,11 2,17 5,09 2,86 3,30 2,48 11,52 3,12 4,21 2,69 2,88 5,57 1,70 3,12 6,53 0,82 5,19 0,04 10,06 3,68 3,57 6,45 2,54 7,12 8,72 4,95 3,31 7,75 6,05 3,19

12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 11.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena AC G Balanced EM

Valuta

DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. MP-Mena HR

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI

HPB Global Raiffeisen Prestige Erste Balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced AC G Balanced EM Allianz Portfolio ST Balanced OTP uravnoteženi VB SMART KD Balanced PBZ Global fond ST Aggressive Agram Trust HI-balanced C-Premium Ilirika JIE Balanced ZB global NFD Aureus Emerging Markets Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

97,8403 107,7100 114,8400 111,0849 151,6200 11,0415 111,6710 171,1074 106,2306 100,0000 8,2203 100,2878 63,3646 67,3864 9,8170 5,4192 148,7937 142,4400 83,5404

0,31 0,22 0,21 0,20 0,19 0,10 0,05 0,02 0,01 0,00 -0,07 -0,10 -0,14 -0,20 -0,30 -0,31 -0,56 -0,82 -0,89

-3,88 0,52 -0,66 -3,66 0,76 2,07 2,67 -3,82 -1,33 N/A 2,18 3,21 -0,95 0,02 0,97 0,39 6,04 2,17 5,90

-8,32 3,86 -4,81 -12,12 -1,92 0,17 2,48 -8,46 -7,38 N/A -1,34 -3,80 -8,54 -5,02 -1,09 -9,00 0,74 -2,61 2,96

-10,42 N/A -2,06 -21,47 2,78 8,09 7,37 -15,38 -8,86 N/A 0,11 -2,70 -14,47 -9,66 2,98 -8,77 2,54 3,77 -0,39

-0,43 N/A -0,74 1,56 5,20 6,01 7,61 7,09 1,24 N/A -3,98 4,77 -8,49 -3,03 -0,21 -14,96 8,62 3,85 -4,07

-8,14 7,71 -0,55 -13,44 3,23 7,13 6,43 -11,08 -6,93 0,00 -0,40 -0,16 -10,82 -3,20 0,30 -8,15 4,04 3,89 3,86

92,472 164,528 106,832 11,596 330,959 13,593 7,095 12,116 39,484 5,000 7,193 291,214 2,856 11,730 67,188 12,467 45,573 721,009 16,232

5,11 0,68 9,82 8,53 8,21 1,70 1,51 7,84 4,92 0,00 4,82 9,17 5,15 2,34 8,72 3,78 4,81 9,36 4,33

12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010

126,9480 160,9500 174,0800 140,4672 129,5198 11,3511 130,6400 124,3324 159,6500

0,16 0,10 0,03 0,01 0,00 -0,03 -0,05 -0,07 -0,17

0,44 2,52 0,89 1,32 0,94 0,42 1,29 -0,99 -0,12

0,45 4,36 3,05 2,71 2,29 2,04 3,65 1,86 0,94

5,65 10,50 9,71 6,14 7,33 5,77 10,24 4,65 6,11

4,97 8,19 6,76 3,96 4,59 1,46 4,50 4,35 5,12

3,77 8,40 8,20 4,93 7,62 5,66 9,10 4,12 5,10

11,252 12,616 399,166 14,748 108,454 6,262 129,813 13,291 225,701

4,92 6,05 8,47 8,75 7,68 8,72 7,45 5,11 9,36

12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

141,4029 132,1683 162,2776 139,6440 125,5797 144,3500 138,0500 138,1852 134,8442 131,7891 122,0625 116,6559 11,2962 10,6445 108,1478 102,2600 124,5136 105,2700

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

1,10 0,60 0,62 0,51 0,62 0,94 0,84 0,65 0,88 0,84 0,55 0,85 0,75 0,81 0,80 0,79 0,34 0,73

2,07 1,22 1,09 1,06 1,79 1,76 1,71 1,21 1,58 1,58 1,24 1,63 1,63 1,66 1,54 1,56 0,83 1,81

10,85 3,39 2,77 2,71 4,22 4,31 3,84 2,40 3,89 4,53 2,92 3,52 3,83 3,75 3,96 1,59 2,86 4,47

4,37 6,37 4,81 3,29 4,42 4,87 4,42 4,64 4,45 5,55 4,16 5,23 5,89 4,42 5,34 1,75 4,00 4,61

3,64 2,58 2,02 2,28 3,50 3,45 3,18 2,16 3,19 3,51 2,42 2,90 3,17 3,12 3,09 1,03 2,50 3,71

10,262 979,856 2409,478 122,386 477,104 1084,229 786,158 116,024 42,125 270,445 123,173 175,549 138,892 32,594 162,892 7,299 35,974 681,184

8,10 11,62 10,31 10,31 8,31 7,72 7,45 7,14 6,87 5,11 4,89 3,02 2,13 1,44 1,51 1,29 5,59 1,14

12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 12.11.2010 11.11.2010 12.11.2010 12.11.2010

OBVEZNI KI FONDOVI OTP euro obvezni ki Capital One Raiffeisen Bonds ICF Fixed Income PBZ Bond fond HI-conservative Erste Bond HPB Obvezni ki ZB bond

NOV ANI FONDOVI ICF Money Market PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash PBZ Dollar fond Erste Euro-Money

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Utorak 16/11 /2010

VIĹ E OD PROCIJENJENOG

Gr ki deficit 15,4 posto BDP-a

Gr ki prora unski manjak proĹĄle je godine iznosio 15,4 posto bruto doma eg proizvoda, ĹĄto je gotovo dva postotna boda viĹĄe nego ĹĄto je prvotno procijenjeno, izvijestio je Eurostat. Gr ki premijer Georgij Papandreu izjavio je kako ne isklju uje mogu nost da e zatraĹžiti viĹĄe vremena za vra anje 110 milijardi eura kredita koji su Gr koj

BROJKA

NIĹ TA OD PREUZIMANJA

odobrili EU i MMF. Upozorio je ipak da se gr ki prora unski problemi ne e rijeĹĄiti sami od sebe. "S planom ili bez njega deficit i problemi su naĹĄi, a ne ne iji drugi", rekao je istaknuvĹĄi kako e Gr ka morati nastaviti mjere ĹĄtednje koje od svibnja diktiraju MMF i EU. Gr ku ovaj tjedan ekaju teĹĄki pregovori s predstavnicima eurozone, MMF-a i Europske srediĹĄnje banke koji dolaze u Atenu kako bi ocijenili dosadaĹĄnja nastojanja u stabilizaciji javnih financija. B.hr

BHP odustao od Potasha

Britansko-australski rudarski div BHP Billiton u ponedjeljak je objavio da povla i 39 milijardi dolara vrijednu ponudu za kupnju kanadskog proizvo a a gnojiva Potash. Po etkom mjeseca kanadska je vlada zaklju ila da predloĹženo preuzimanje najve eg svjetskog proizvo a a gnojiva Kanadi ne bi donijelo nikakvu korist pa je blokirala ponudu. B.hr

milijardi dolara vrijedila je ponuda BHP Billitona za preuzimanje kanadskog proizvo a a gnojiva Potasha

Prijedlog prora una Republike Hrvatske, koji je u ponedjeljak javnosti podastrla Vlada na elu s Jadrankom Kosor, nije bacio u trans ulaga e na Zagreba koj burzi. Prora un koji obe ava joĹĄ jednu godinu stagnacije potaknuo je joĹĄ jedan ciklus prodaje na ZSE-u, koji je rezultirao padom Crobexa 1,01 posto, na 1843,77 bodova, i blue chip indeksa Crobex 10 0,84 posto, na 981,87 bodova. Razo aranje zbog doma-

ih vijesti bilo je dovoljno da zagluĹĄi i odjek pozitivnih vijesti s europskih trĹžiĹĄta, gdje su indeksi porasli prvi put u etiri dana potaknuti vijestima o novim preuzimanjima u Europi, ali i novim makroekonomskim podacima u Sjedinjenim DrĹžavama, kao ĹĄto je iznena uju a stopa rasta maloprodaje. Najve i je promet ponovno odra en dionicama Hrvatskog Telekoma, ali za razliku od kraja proĹĄlog tjedna,

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

LOĹ NACRT Ulaga i prijedlog prora una za 2011. godinu nisu ocijenili dobrom vijeĹĄ u, pad Crobexa iznosio je 1,01 posto, a ulaga i se i dalje rjeĹĄavaju gra evinskih dionica

SNIMIO SHRVOJE DOMINI

Novi prora un pozdravljen novim padom oba Crobexa IGOR OPPENHEIM, JURE RADI I LUKA MILIÂťI , predsjednici uprava gra evinskog trolista Ingra, IGH i Dalekovod, ije su dionice jako loĹĄe zapo ele tjedan

kad su ve i prometi rezultirali spekulacijama o tome da Fond hrvatskih branitelja rasprodaje svoj udjel u HT-u, promet u ponedjeljak iznosio je 2,4 milijuna kuna. Dionica je porasla 0,14 posto, na 272,52 kuna.

Dalekovod na 230 kn

Nastavljena je oĹĄtra korekcija gra evinskog sektora, u kojem se Ingra istaknula

kao najve i gubitnik s novim desetpostotnim minusom. Iako promet nije bio znatan, 366 tisu a kuna, nova cijena dionice Ingre iznosi 16,42 kune. To dobrim dijelom upu uje i na povjerenje malih ulaga a u plan restrukturiranja Ingre. Institut IGH izgubio je u ponedjeljak 5,84 posto, s prometom neĹĄto niĹžim od milijuna kuna, a zadnja je

realizirana cijena dionice tvrtke iznosila 1210 kuna. Kako su nedavne najave o ponovnom uklju ivanju hrvatskog konzorcija IGH Konstruktor - Dalekovod u gradnju autoceste u Crnoj Gori stiĹĄane, nastavljen je pad dionice potonje tvrtke. Dalekovod je u ponedjeljak izgubio 2,91 posto i zavrĹĄio na 230 kuna.

Josip Jagi

REGIJA

SBI TOP pozitivno zapoÄ?eo tjedan Slovenski indeks SBITOP po etak novog tjedna obiljeĹžio je rastom vrijednosti 0,66 posto i dan je zaklju io na razini od 854,79 bodova.

Pet je dionica u Ljubljani premaĹĄilo 100.000 eura

prometa, a najlikvidnija je bila ona farmaceutske kompanije Krke sa 463.201 euro prometa. Vrijednost Krkine dionice rasla je 1,82 posto i zadnja zabiljeĹžena cijena premaĹĄila je 62 eura.

Sarajevski indeks SASX 10 zabiljeĹžio je u ponedjeljak pad 1,13 posto, na 908,07 bodova. Najtrgovanija je u Sarajevu bila dionica Bosnalijeka sa 45.216 konvertibilnih maraka prometa, a cijena joj je porasla gotovo

devet posto, na 15,78 KM. Dionica BH Telecoma bila je druga na popisu s prometom neĹĄto ve im od 20.000 KM, a posljednja zabiljeĹžena cijena te dionice iznosila je 18,82 KM. Biljana Star i

BROJKE

0,46 0,53

posto pao je banjalu ki BIRS

posto pao je makedonski MBI 10

Dan zahvalnosti skuplji nego ikad, cijena puretine probija rekord

DOBITNICI DANA (ZSE) Transadria +18,23% Slavonski ZIF +11,95% Auto Hrvatska +5,76% RIZ-odašilja i +5% Vis +1,85% 24 Raste

Amerikanci koji Dan zahvalnosti teško mogu zamisliti bez puretine ove e godine omiljenu blagdansku hranu platiti više nego ikada prije u povijesti. Naime, cijena smrznutih purica na burzi robe dosegnula je rekordnih 1,09 dolara za funtu, što je porast 28 posto u odnosu

na cijenu u istom periodu prošle godine i najviša je ikada zabilježena cijena puretine. Cijena je porasla zbog drasti nog, 23postotnog pada zaliha u odnosu na prošlu godinu, a i ovogodišnja proizvodnja od 2,5 milijuna tona je 1,3 posto manja nego lani. Glavni razlog skupljeg

GUBITNICI DANA (ZSE) Validus -12,67% Slobodna Dalmacija -9,86% Magma -8,6% HTP Kor ula -8,58% Luka Plo e -6,76%

INDEKSI CROX Mirex

10 Nema promjene

30Pada

Vrijed. 1,115.10 153,70

Prom. 0,70% 0,08%

Sirova nafta 84,88 Prirodni plin 3,62 Zlato 1.368,68 Srebro 26,06 Goveda 98,00

3,34% 3,14% 2,84% 5,92% 0,51%

JOGA MU DONIJELA 165 POSTO

Geithner dobro zaradio štiteći se od kćerina šopingiranja Ameri ki ministar financija Timothy Geithner prije nekoliko je godina kupio dionice kanadske kompanije Lululemon, i to kako bi se zaštitio od k erkinih estih kupnja. Lululemon proizvodi i prodaje odje u i ostale potrepštine za jogu, a Geithnerova k i esto je kupovala u njihovim du anima, u kojima hla e stoje i 98 dolara, a sportski grudnjaci 60-ak. Geithnerov tajnik za tisak Steve Amaske za BloombergBusinessweek je izjavio

kako je Geithner u Lululemon uložio i kako bi svoje dvoje djece nau io funkcioniranju burza, a tu kompaniju je izabrao i zbog k erina zanimanja za jogu. Mora se re i da je Geithner, koji je dionice kupio u inicijalnoj javnoj ponudi, a za njih je dao manje od tisu u dolara, dobro izabrao — dionica kanadskog lanca od tada je sko ila 165 posto. Nikolina Rivosechi

OGRANI»ENI RESURSI

Genetičari spašavaju industriju čokolade Manipulacija drvetom kakaa jedina je nada da e se sprije iti slom industrije okolade, piše BBC News. Howard Yana-Shapiro, znanstvenik tvrtke Mars, izjavio je kako e bez genetskog inženjeringa drve a kakaa potražnja nadmašiti zalihe za pedeset godina. Inženjering bi pomogao u biološkoj raznolikosti te dobrobiti farmera u podru jima gdje se uzgajaju drve a kakaa. Izrada mape gena kakaovca zajedni ki je pokušaj Marsa, IBM-a, ameri kog

ministarstva poljoprivrede i brojnih sveu ilišta. "Krajem 2007. godine postalo je o ito da ne emo imati kontinuirane zalihe kakaa ako ne interveniramo kako bismo ih osigurali", kazao je Yana-Shapiro. Na hektaru zemlje proizvede se 400 kilograma kakaa, a cilj je proizvesti više kakaa uz manje drve a i zemlje jer su resursi na izmaku. Pove anje proizvodnje utjecalo bi na 6,5 milijuna farmera diljem svijeta. I. B.

Kakve e vijesti ameri kom gospodarstvu donijeti podaci o industrijskoj proizvodnji i prodaji ku a, itajte na...

mesa ipak je cijena kukuruza, koji u prehrani purica sudjeluje 70 posto, a u godinu dana poskupio je 47 posto. Zbog porasta cijene sirovine purice u supermarketima koštaju više od 1,57 dolara za funtu, što je najviša cijena u posljednjih 30 godina. D. B.

www.business.hr

UKRATKO... Putin se obrušio na liberalizaciju tržišta plina Ruski premijer Vladimir Putin upozorio je da bi plan Europske komisije o liberalizaciji tržišta plina u EU mogao imati vrlo ozbiljne posljedice, a puštanje malih igra a u mrežu plinovoda moglo bi ugroziti sigurnost opskrbe. Google Street View natjerao ga na - dijetu Britanac Rob Mewse, koji je imao 130 kilograma, odlu io se na dijetu nakon što je na Googleovu Street Viewu ugledao svoju siluetu. Nakon godinu dana dijete i vježbanja Mewse je izgubio 40-ak kilograma. Pamela Anderson u indijskom Big Brotheru Pamela Anderson, glumica koju je proslavila uloga u Baywatchu i žena s najve im brojem pojavljivanja na naslovnici Playboya, pridružit e se sudionicima indijskog Big Brothera, poznatog pod imenom Bigg Boss.