Business.hr broj 767 by Business.hr

NOVO ULAGANJE 10

NAVODNO PARTNERSTVO 18

U novi galenski laboratorij Gradske ljekarne uložile su 35 mil. kn, što e im 'višestruko' pove ati prihod od ljekarni kih pripravaka sa sadašnjih 10 mil. kn, kaže Mila Bucali , ravnateljica Ljekarni

Orco želi preko duga do 65% Sunčanog Hvara

Gradske ljekarne Zagreb šire proizvodnju

PONEDJELJAK 22/11/ 22/11/2010 22 2010

BROJ 767 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

AUTOINDUSTRIJSKA REVOLUCIJA 6-7 Zagreba ki Dok-ing pronašao je strateškog partnera koji e financijski pratiti gradnju ekološke tvornice elektri nih automobila u šibenskim Podima, gdje e automobile sklapati uz "normu nula CO2"

Hrvatski auto izlazi iz tvornice u svibnju 2012. Prvi put od krize gradi se više od 100.000 m2 uredskog prostora U posljednje dvije godine u Zagrebu je sagra en minimalan broj kvadrata uredskog prostora, a u posljednja tri mjeseca po ela je realizacija triju velikih i niza manjih projekata koji e do 2012. donijeti gotovo 100.000 m2 novih ureda 4

info&stav

INDIKATOR

2-3

Ĺ teta zbog Fimi medije ve a od 80 mil. kuna

Badel moĹže nastaviti proizvodnju

business.hr

Posljednjim proĹĄirenjem istrage u slu aju Fimi media iznos novca za koji su javna poduze a i ministarstva oĹĄte ena u jednoj od najve ih hrvatskih korupcijskih afera popeo se na viĹĄe od 80 milijuna kuna. Za izvla enje tog novca sada je osumnji eno ukupno 13 osoba, doznaje se iz izvora bliskih istrazi.

Badel 1862, nakon ĹĄto je ispunio sve zakonske kriterije, od Ministarstva financija i Carinske uprave dobio je troĹĄarinsko odobrenje za ovlaĹĄtenog drĹžatelja troĹĄarinskog skladiĹĄta i za troĹĄarinska skladiĹĄta, ĹĄto je bio uvjet za nastavak poslovanja u okvirima koji vode prema izlasku iz teĹĄko a odnosno za ponovno pokretanje proizvodnje jakih alkoholnih pi a u punom kapacitetu, isti u iz Badela.

Ponedjeljak 22/11/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Ă&#x2020;eljko ÂŠojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ&#x20AC;a â&#x2C6;&#x2020;etkoviĂ&#x160;, Hrvoje DominiĂ&#x160;, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂ&#x160; RoziĂ&#x160; Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂ&#x160; GrafiĂ&#x2039;ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ&#x2039;: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auĹĄevi Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

SMIJENJENA BIANCA MATKOVI

Vlada imenovala nove nadzornike drĹžavn Uz razrjeĹĄenje drĹžavne tajnice Biance Matkovi , Vlada se u petak na zatvorenom dijelu sjednice bavila i kadroviranjem nadzornih odbora sedam tvrtki u ve inskom drĹžavnom vlasniĹĄtvu. U NO-u Uljanika tako ostaju Vladimir Ĺ˝mak i Anica SekuĹĄak, a otiĹĄli su Sani Ljubun i , ĹĄef ukinute Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, te SiniĹĄa Ĺ ket, ravnatelj Uprave za industrijsku proizvodnju Ministarstva gospodarstva. Na njihovo mjesto doĹĄli su Zoja Crne ki, voditeljica HGK-ova sektora za industriju i offseta za NATO, te Erik RuĹži , voditelj odjela pulske Fine.

BivĹĄi ĹĄef Konzuma

Iz NO-a Petrokemije odlaze Iva Gali , koordinatorica sektora za pravne poslove HFP-a, i Vikica PleĹĄe. Ostaju Mijo Ĺ epak, direktor Moslavine, Goran Kralj, glav-

ni portfolio menadĹžer Erste Plavog mirovinskog fonda, i Mario Radakovi , a novi lanovi su Zlatan KuljiĹĄ, direktor financija Badela 1862, i Miroslav Golub s Rudarskonaftno-geoloĹĄkog fakulteta. Iz NO-a Vjesnika odlaze Nevenka Zrinski Lovri iz Ministarstva gospodarstva, BoĹžidar Novak, bivĹĄi glavni urednik i direktor Vjesnika, Zvonimir Sabati s varaĹždinskog Fakulteta organizacije i informatike, i Dragomir Ma eri , vanjski lan saborskog odbora za znanost. U NO pak ulaze Francika PalatinuĹĄ, Petar Ĺ kori , pro elnik u DrĹžavnoj upravi za zaĹĄtitu i spaĹĄavanje, Zdravko BoĹĄkovi i Marko Zdravko Ĺ˝ubrini . Iz NO-a Croatia osiguranja odlaze Ivan Ĺ uker, Andrija Hebrang, Miljenko Boban iz Hrvatske stranke umirovljenika i Stjepan KoĹži iz HSS-a. U NO-u bi trebao ostati Gzim RedĹžepi, lije nik, predstavnik na-

TVRTKA ULJANIK Stari NO Vladimir Ĺ˝mak, SiniĹĄa Ĺ ket, Sani Ljubun i i Anica SekuĹĄak Novi NO Vladimir Ĺ˝mak, Anica SekuĹĄak, Zoja Crne ki i Erik RuĹži PETROKEMIJA Stari NO Iva Gali , Vikica PleĹĄe, Mijo Ĺ epak, Mario Radakovi i Goran Kralj Novi NO Mijo Ĺ epak, Goran Kralj, Mario Radakovi , Zlatan KuljiĹĄ i Miroslav Golub VJESNIK Stari NO Nevenka Zrinski Lovri , BoĹžidar Novak, Zvonimir Sabati i Dragomir Ma eri Novi NO Francika PalatinuĹĄ, Petar Ĺ kori , Zdravko BoĹĄkovi i Marko Zdravko Ĺ˝ubrini CROATIA OSIGURANJE Stari NO Ivan Ĺ uker, Andrija Hebrang, Miljenko Boban, Gzim RedĹžepi i Stjepan KoĹži Novi NO Nikola Mijatovi , Gzim RedĹžepi, NataĹĄa Duspara, Josip Zaher i Ante Obuljen HRVATSKA LUTRIJA Stari NO Branko Vukeli , Josip Gumzej, Hrvoje Ĺ pani i Zdenka Matkovi Novi NO Ante Ĺ˝igman, Dubravko Miholi , Hana Horak i Hrvoje Ĺ pani SREDIĹ NJE KLIRINĹ KO DEPOZITARNO DRUĹ TVO Stari NO Damir Kaufman, Ivna Ĺ egon i Darija Radovani Novi NO Petar Miladin, Danko Ĺ poljari i Darija Radovani CROATIA BANKA Stari NO Ivan PaĹžin, Branka Grabovac, Kamilo Vrana, Ivan Tomljenovi i Tatjana Knezovi Novi NO Ivan PaĹžin, Branka Grabovac, Mate Kara i , Maja Barberi i Hrvoje Ĺ imovi

cionalnih manjina, a novi lanovi bit e Nikola Mijatovi , docent na Pravnom

SISAÂťKA Ĺ˝ELJEZARA CMC BEZ KOMENTARA

Velina ostavka obavijena velom tajne Ostavka PaĹĄka Vele s mjesta predsjednika Uprave sisa ke Ĺželjezare CMC iznenadila je mnoge, pogotovo zato ĹĄto je na svoj ra un dosad primao uglavnom pohvale. Vijest je odjeknula potkraj radnoga tjedna i ostala obavijena velom tajne. Poznato je, me utim, da e ovih dana biti odabrana nova Uprava. Uz onu o Velinoj ostav-

ci podnesenoj 17. studenoga, bila je to jedina potvrda koju je glasnogovornica CMCa Sisak Martina Mladenovi htjela dati Business.hr-u. "Nismo spremni za komentare", kazala je, dodavĹĄi da e medije kontaktirati im budu imali re i neĹĄto viĹĄe. U me uvremenu Siskom kruĹže razne pri e, a jedna kaĹže da je Vela prostori-

fakultetu u Zagrebu i predsjednik NO-a PBZ CO mirovinskog fonda, NataĹĄa iz Dallasa u Ĺ˝eljezaru Sisak uĹĄla je prije tri godine. Spli anin Vela na elo Uprave doĹĄao je 2008. NaiĹĄao je na prevelik broj radnika, zastarjelu tehnologiju i neorganiziranost. S Velinim dolaskom pokrenut je i investicijski ciklus, pa se tvrtka tako prije samo nekoliko mjeseci, kada je u rad puĹĄtena nova eli ana u iju je izgradnju CMC uloĹžio 65 milijuna dolara, pohvalila najve om ameri kom investicijom u Hrvatskoj.

je tvrtke napustio nakon ĹĄto ju je posjetila kontrola iz mati ne kompanije. Navodno je otiĹĄao u tolikoj Ĺžurbi da je zaboravio da odlazi u sluĹžbenom automobilu, za koji se o ekuje da ga vrati. Kao razlog ostavke spominju se negativni rezultati CMCa, osobito u posljednja dva mjeseca. Ameri ka tvrtka CMC B. Suvajac

››

BISER DANA

BROJKA

Trenutno ako želite posao, ne treba vam znanje i struka, ve trebate nekoga tko se zove Barba Luka EKONOMIST VELIMIR SRI A na programskom saboru HSLS-a na posebno se poeti an na in osvrnuo na Hrvatsku kao zemlju znanja

žavnih tvrtki Duspara, Josip Zaher, bivši predsjednik Uprave Konzuma, i Ante Obuljen, bivši šef pravne službe HRT-a, kako se ini iz dostupnih informacija.

15,3

milijuna kuna vrijedan je sporazum o zajedni kom financiranju rekonstrukcije dijela luke u Klenovici za prihvat ribarskih brodova koji su u petak potpisali Ministarstvo prometa, Primorsko-goranska županija i Grad Novi Vinodolski

UVODNIK

Optimizam na elektri ni pogon

Žigman u Lutriji

Hrvatska lutrija dobiva nove lanove NO-a Antu Žigmana, bivšeg državnog tajnika u Ministarstvu financija, Dubravka Miholi a, tajnika udruge Hrvatski izvoznici, i Hanu Horak s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. U NO Središnjeg klirinškog depozitarnog društva kao novi lanovi predloženi su Petar Miladin s Pravnog fakulteta u Zagrebu i Danko Špoljari , menadžer u Croatia osiguranju. Novi lanovi NO-a Croatia banke su Mate Kara i , Maja Barberi , na elnica Uprave za financijski sustav HNB-a, i Hrvoje Šimovi s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Iva Uš umli Greti Petra Buli

PAŠKO VELA na elo Uprave došao je 2008. SNIMIO SAŠA ETKOVI

Hrvoje Reljanovi hrvoje.reljanovic@business.hr

a svim svojim kolegama diljem Europe promicat u ovaj proizvod. Ne u tražiti samo potencijalne kupce nego i potencijalne ulaga e, obe ala je premijerka Jadranka Kosor elnicima Dok-inga prilikom predstavljanja njihova elektri nog automobila u prolje e ove godine. Nije nam poznato je li premijerka ispunila obe anje i pronašla ulaga e, no injenica je da su se oni pojavili i da bi Hrvatska uskoro trebala dobiti prvu tvornicu automobila. NAKON što smo desetlje ima imali kompleks jedne od rijetkih europskih država koje nemaju ni vlastitu marku ni finalni proizvodni pogon u autoindustriji, odjednom bismo trebali dobiti oboje. No, kao da nam to nije bilo dovoljno, pa smo odlu ili oti i, ne jedan, ve dva koraka dalje. Proizvodit emo elektri ne automobile budu nosti u ekološkoj tvornici budu nosti koja e raditi prema "nula CO2 normama". I sve to u trenucima teške globalne gospodarske krize koja je svjetsku autoindustriju bacila na koljena. Da je autor ovog plana neka

››

POTPORA U TOPLESSU Mladen Vedriš, Slobodan Mikac i Davor Štern probnom su vožnjom Doki-ingova XD koncepta u topless izdanju poduprli projekt prvoga hrvatskoga elektri nog automobila ARHIVA BUSINESS.HR

Prva hrvatska tvornica elektri nih automobila, koja e raditi po visokim standardima zaštite okoliša, ponovno pokazuje kako se iz ekonomskoga gliba Hrvatska može izvu i samo inovativnom proizvodnjom namijenjenom izvozu anonimna tvrtka bez referenci koja se upravo pojavila na tržištu, vjerojatno bismo odmahnuli rukom i u startu odbacili mogu nost njegove realizacije. No, kada tu ideju iznesu elnici tvrtke koja iza sebe ima niz uspješnih inovacija, koja ve godinama svoje proizvode uspješno prodaje u inozemstvu, koja je taj automobil ve predstavila na prestižnim svjetskim sajmovima i koja je sklopila sporazum o

suradnji na njegovu razvoju s informati kim divom Lenovom, moramo im pružiti priliku da nam objasne kako bi to izgledalo u praksi. KAKO? U slu aju da se zacrtani planovi Dok-inga ostvare, za dvije bismo godine na našim cestama mogli gledati elektri ni automobil ije e se baterije mo i napajati ak i solarnom energijom. Ne samo da smo to vozilo budu nosti projektirali i dizajnirali,

ve emo ga i sami proizvoditi u tvornici u blizini Šibenika. Tvornica e za rad koristiti obnovljive izvore energije s obližnjih vjetroelektrana, koje bi se tako er u skoroj budu nosti mogle proizvoditi u sklopu iste tvornice. Pri a zvu i previše dobro da u nju ne bismo željeli povjerovati. Ionako nam doma e gospodarstvo ne nudi alternativu u potrazi za prijeko potrebnim optimizmom.

tema 4-5

RASTU POSLOVNE ZGRADE U Zagrebu je u tijeku gradnja Ban centra Radni ke i Vukovarske, grade se IT5, BAKS i Centar Bundek u Novom Za

Prvi put od krize g 2 od 100.000 m ure U posljednje dvije godine u Zagrebu je sagra en minimalan broj kvadrata uredskog prostora, a u posljednja tri mjeseca po ela je realizacija triju velikih i niz manjih projekta koji e do 2012. donijeti gotovo 100.000 m2 novih ureda. Pomogao je tome blagi rast potražnje jer mnogo kompanija kona no mora riješiti potrebe za nekretninama, a i banke su malo ublažile kriterije financiranja Prvi put od po etka krize u Zagrebu se gradi gotovo 100.000 etvornih metara novog uredskog prostora, navodi se u izvješ u CB Richard Ellisa "Pregled uredskog tržišta u Zagrebu" za tre e tromjese je. Me utim, nastavlja se kriza na tržištu najma uredskog prostora jer mali i srednji najmoprimci sve teže pla aju najam. Istodobno su u tre em tromjese ju ove godine veliki najmoprimci iznajmili novih 17.000 kvadrata ureda. Iznajmljiva i su uglavnom velike me unarodne korporacije koje godinama posluju u Hrvatskoj, a ne novi najmoprimci pa se ne može govoriti o oporavku tržišta. U posljednje dvije godine u Zagrebu je sagra en minimalan broj kvadrata novog uredskog prostora, ali u posljednja tri mjeseca po ela je realizacija triju velikih i niz manjih projekta koji e donijeti gotovo 100.000 kvadrata novog uredskog prostora do sredine 2012. godine. O ekuje se da e se i u sljede em razdoblju nastaviti rast investicija u uredske prostore u Zagrebu.

Uvjeti banaka

Komercijalni direktor poslovanja uredskim nekretninama zagreba kog ureda King Sturge Tomislav

Greguri rekao nam je kako se zbog gospodarske krize znatno smanjila potražnje za uredskim prostorom na kraju 2008., u 2009. i 2010. godini jer su tvrtke otpustile dio zaposlenika pa se posljedi no smanjila potreba za prostorom. "Zbog situacije na me unarodnim financijskim tržištima doma e su banke znatno smanjile financiranja, ak su ga bile i prekinule. Kad se financiranje ponovno pokrenulo, banke su postavile nove, znatno strože uvjete: zahtijevale su ve i udjel equityja i 70 posto potpisanih predugovora o zakupu prije po etka gradnje objekta", rekao je Greguri . Zbog smanjenja potražnje za uredskim prostorom, istaknuo je Greguri , porasla je ponuda ureda u postoje im objektima, a zbog uvjeta financiranja koje je teško ispuniti smanjila se realizacija novih projekata odnosno gotovo svi novi projekti stavljeni su na ekanje. "Drugi i tre i kvartal ove godine donijeli su promjene. Potražnja se blago pove ala jer je mnogo kompanija kona no moralo riješiti svoje potrebe za nekretninama, smanjene su cijene zakupa pa se pri zakupu ureda mogu sklopiti povoljniji ugovori, a i banke su malo ublažile kri-

terije financiranja", rekao je Greguri . Kako je istaknuo, na takav razvoja tržišta dijelom je utjecala i injenica da neki developeri pozitivna o ekivanja glede potražnje vežu uz trenutak ulaska Hrvatske u EU, a ako želite imati objekt na tržištu u 2013., morate po eti graditi danas. U takvoj situaciji po ela je gradnja nekoliko objekata - Ban centra pokraj Trga bana Jela i a (iako je mjesecima stajao jer nije bilo novca, prije mjesec dana u projekt je sa 42,5 posto vlasništva ušla Stipi grupa), Green Golda na raskrižju Radni ke i Vukovarske, IT5 i Centra Bundek u Novom Zagrebu te Avenija i Sky Office tornjeva na Zagreba koj aveniji.

Opstali najbolji

Voditeljica odjela uredskog prostora Spiller Farmera Tatjana Boži rekla je kako su se na tržištu filtrirali kvalitetni projekti. Banke su odlu ile u doba najteže gospodarske situacije financirati projekte od kojih o ekuju da e biti potrebni na oporavljenom tržištu. Kako se bliži završetak pregovora s EU, investitori smatraju da e u sljede ih 12 do 18 mjeseci zbog otvaranja novih tržišta porasti potražnja za uredskim prostorom A kla-

se na dobroj mikrolokaciji. Tatjana Boži je upozorila da e uspjeh tih projekata ovisiti o poboljšanju stanja u gospodarstvu i makroekonomske situacije u Hrvatskoj. Gorden Knezovi

gorden.knezovic@business.hr

TOMISLAV GREGURI , komercijalni direktor poslovanja uredskim nekretninama King Sturgea SNIMIO HRVOJE DOMINI

entra pokraj Trga bana Jela i a, Green Gold raste na raskrižju vom Zagrebu te Avenija i Sky Office tornjevi na Zagreba koj aveniji

business.hr Ponedjeljak 22/11/2010

e gradi se više redskih prostora BUM U MOSKVI

Raste popunjenost u srednjoj i isto noj Europi Prema najnovijim podacima tvrtke CB Richard Ellis, najam uredskog prostora u srednjoj i isto noj Europi porastao je u prva tri kvartala ove godine u odnosu na isto razdoblje lani 21 posto, ime se ukupan iznajmljeni uredski prostor u regiji pove ao za gotovo dva milijuna kvadrata. Najve i porast potražnje zabilježen je u Moskvi, Varšavi i Bukureštu. Samo u Moskvi najam se pove ao za 1,2 milijuna kvadrata. Smanjenje najma zabilježeno je pak u Budimpešti i Pragu. Jos Tromp, direktor istraživanja i konzaltinga za srednju i jugoisto nu Europu CB Richard Ellisa, navodi kako se ve ina nacionalnih tržišta u srednjoj i isto noj Europi i dalje suo ava s ograni enjem financiranja novih projekata, dok su u Moskvi, Varšavi, Pragu i Zagrebu pokrenuti novi projekti ponajprije zbog ograni ene postoje e ponude. U prva tri kvartala ove godine regija je dobila 1,5 milijuna novih kvadrata uredskog prostora, a o ekuje se da e sa završetkom godine srednja i isto na Europa dobiti

ukupno 2,2 milijuna kvadrata novih ureda. To e ipak biti tre inu manje nego prošle godine. Popunjenost poslovnih prostora stabilizirala se u tre em kvartalu ove godine u odnosu na drugi pa je prosje na nepopunjenost uredskog prostora u srednjoj i jugoisto noj Europi iznosila 15,5 posto. Najniža je u Varšavi, gdje iznosi 8 posto, a slijede Bratislava (11 posto), Prag (13 posto) i Budimpešta (21 posto). Kako je ove godine u regiji otvoren velik broj uredskih kvadrata, nepopunjenost je ve a nego 2009. godine.

Najve e uredske investicije u Zagrebu Green Gold

Investitor: PB grupa Vrijednost investicije: ? Površina prostora za najam: 34.000 m2 Lokacija: Ulica grada Vukovara - Radni ka

Sky Office

Investitor: Zagreb montaža Vrijednost investicije: 75 milijuna eura Površina prostora za najam: 15.717 m2 Lokacija: Zagreba ka avenija - budu a Vrap anska avenija

Centri Ban i Bundek

Investitor: Ban centar - Stipi grupa, IGH, Zaba, Reinvest Investitor: Bundek centar - Stipi grupa, IGH i Konstruktor Vrijednost investicije: 70 + 80 milijuna eura Površina prostora za najam: 7600 m2 + 15.000 m2 Lokacija: Kurel eva - Cesar eva ulica, odnosno Bundek

SKY OFFICE imat e ak 15.717 kvadrata uredskog prostora SNIMIO HRVOJE DOMINI

tema 6-7

AUTOINDUSTRIJSKA REVOLUCIJA Tehnološka tvrtka Dok-in e partnerom po eti proizvodnju elektri nog automobila XD

Hrvatski auto izlazi tvornice u svibnju 2 Zagreba ki Dok-ing pronašao je strateškog partnera koji e financijski pratiti gradnju ekološke tvornice elektri nih automobila u šibenskim Podima, gdje e automobile sklapati uz "normu nula CO2" U jeku svjetske gospodarske krize, koja se najsnažnije manifestirala u automobilskoj industriji, u Hrvatskoj bi trebala po eti gradnja prve tvornice automobila. I to ne bilo kakvih, ve onih elektri nih koji simboliziraju budu nost automobilske industrije. Taj plan tvrtke Dok-ing poznat je ve mjesecima, ali malo je tko iskreno vjerovao u njegovu ostvarivost, najviše zbog brojki koje su ga pratile. "Za serijsku proizvodnju elektri nog automobila XD trebalo bi investirati izme u 150 i 200 milijuna eura. Prona emo li zainteresirane ulaga e, tvornica s izme u 300 i 500 zaposlenih mogla bi po eti raditi ve u prolje e sljede e godine", izjavio je za Business.hr vlasnik Dok-inga Vjekoslav Majeti u ožujku ove godine prilikom predstavljanja prvog hrvatskog elektri nog automobila.

Ugovor pred potpisivanjem

Jesu li potencijalni partneri spremni uložiti baš toliko, još nije poznato, ali u Dok-ingu su potvrdili da su pred potpisom ugovora s inozemnim ulaga em te da bi ve sljede e godine mogla po eti gradnja tvornice u šibenskoj poduzetni koj zoni Podi. "Istina je da smo pred finalizacijom dogovora sa stranim investitorom i da emo krajem sljede eg tjedna javnost mo i upoznati s detaljima naših planova, vrijednoš u investicije i kapacitetima tvornice. Sada mogu kazati samo da se nadamo da e prvi automobil iz te tvornice iza i u svibnju 2012. godine", otkrio nam je Tomislav Boško, direktor Dok-ing automotiva. Šibenski Podi odabrani su kao mjesto budu e tvornice jer je rije o jedinoj poduzetni koj zoni koja ispunjava "normu nula CO2". "Budu i da se bavimo proizvodnjom ekološki istog automobila,

››

Izme u 150 i 200 milijuna eura ulaganja i 300 do 500 zaposlenih potrebno je za serijsku proizvodnju Dok-ingova automobila VJEKOSLAV MAJETI , vlasnik Dok-inga SNIMIO SAŠA ETKOVI

SURADNJA S LENOVOM

Informati ko su elje i komunikacijski sustav U razvoju i proizvodnji XD-a sudjelovat e i poznati proizvo a ra unalne opreme Lenovo, koji je u suradnji s Dok-ing automotivom osnovao stru ne skupine radi ugradnje dijela Lenovo IT opreme u XD. "Partnerstvo s globalnom kompanijom kao što je Lenovo izuzetno je važno jer e dvije tvrtke zajedno raditi na razvoju složenih komunikacij-

besmisleno je da uz takav proizvod vežemo neku industrijsku zonu koja zaga uje okoliš. U Podima ve postoje obnovljivi izvori energije - vjetrenja e, i to je ona pozadinska pri a koja e naš proizvod u initi prepoznatljivim na tržištu", dodao je Boško.

15 kuna za 250 km vožnje

Podsjetimo, XD je ekonomi an gradski automobil zavidnih performansi. Dva elektromotora od po 45 kilovata pokre u svaki od dvaju stražnjih kota a, što automobilu teškom 900 kilograma jam i snagu koje se ne bi posramila ni mnoga renomiranija vozila. Me u vrlinama svakako tre-

skih rješenja u vozilu i informati kom su elju voza a", istaknuo je Boško. U Lenovu Hrvatska su pak dodali da je suradnja zasnovana na zdravom temelju zajedni ke vizije održivog razvoja i poslovne mogu nosti ugradnje odre enih dijelova IT opreme u prvi hrvatski elektri ni automobil.

ba istaknuti ekonomi nost. Punjenje baterije, koja jam i autonomiju 250 kilometara, koštat e samo 15-ak kuna. Tako er, za razliku od automobila sli nih dimenzija, koji su svi redom dvosjedi, ovdje e se pokraj voza a mo i smjestiti još dva putnika. U proizvodnji ograni enih serija od 30 do 40 vozila godišnje cijena bi im iznosila oko 25.000 eura. U slu aju serijske proizvodnje s više od tisu u vozila godišnje, cijena bi se mogla spustiti i na 19.000 eura. Hrvoje Reljanovi

Dok-ing sa strateškim D

azi iz u 2012.

OGLAS

doga aji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 22/11/2010

PROGNOZE

U tre em kvartalu BDP rastao 0,4%

Zagreb. Ve ina makroekonomista smatra da je, zahvaljuju i rastu izvoza i ja anju potroĹĄnje tijekom turisti ke sezone, hrvatsko gospodarstvo u tre em tromjese ju, nakon ĹĄest tromjese ja pada, izaĹĄlo iz recesije, no ve ina ih o ekuje i novi pad u etvrtom kvartalu. Od ĹĄest makroekonomista koji su sudjelovali u Hininoj anke-

ti njih etvero procjenjuje da je u tre em tromjese ju BDP porastao izme u 0,3 i 0,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok dvoje o ekuje pad od 0,7 odnosno 0,8 posto. U prosjeku o ekuju rast od 0,4 posto. Procjene za tre i kvartal vrlo su sloĹžene jer rast izvoza i potroĹĄnje djeluju pozitivno, dok s druge strane slabost investicija vu e BDP prema dolje. "U tre em je tromjese ju na godiĹĄnjoj razini promet u trgovini na malo porastao 1,7 posto, potaknut dijelom sezonskim rastom zapoĹĄljavanja i dobrom

turisti kom sezonom. To bi, zajedno sa stagnacijom industrijske proizvodnje, znatno ve im rastom robnog izvoza prema uvozu i pozitivnim o ekivanjima od izvoza usluga tijekom turisti ke sezone, trebalo potaknuti prve pozitivne stope rasta BDP-a. S druge strane, o ekujemo nastavak razmjerno velikog pada i privatnih i drĹžavnih investicija. Rast gospodarstva je, dakle, viĹĄe utemeljen na sezonskim faktorima te u inku baznog razdoblja", navodi jedan od makroekonomista. etvero makroekonomista pro-

cjenjuje da e u etvrtom kvartalu BDP pasti izme u 0,5 i 1,7 posto, dok dvoje o ekuje rast 0,3 odnosno 1 posto. U prosjeku o ekuju pad od 0,6 posto. Usporavanju e pridonijeti rast nezaposlenosti, ĹĄto e se odraziti na osobnu potroĹĄnju. To e, u uz slabljenje pozitivnog u inka inozemne potraĹžnje, i dalje destimulirati proizvodnju. Uz to, osnove za rast drĹžavne potroĹĄnje nema, kao ni naznaka oporavka investicijske aktivnosti. Polako se topi i pozitivan utjecaj neto izvoza, rekao je jedan od makroekonomista. H

Zakon o proraÄ?unskoj odgovor ostavio rupu za provlaÄ?enje SMANJENJE DEFICITA Prema prijedlogu zakona koji je Vlada prihvatila u petak, svake se godine deficit bez kamata mora smanjiti za jedan posto BDP-a, osim u slu aju prirodnih katastrofa, EU fondova nakon lanstva u EU... Ukupni rashodi op eg prora una izraĹženi udjelom u procijenjenom BDP-u od sljede e godine smanjivat e se najmanje jedan posto godiĹĄnje sve dok primarni fiskalni saldo (prora unski deficit bez kamata) ne bude jednak nuli ili pozitivan. Vlada je u petak u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o fiskalnoj odgovor-

nosti kojim se, me u ostalim, uvodi navedeno fiskalno pravilo kojim se zapravo svim budu im vladama propisuje da moraju prora unske rashode smanjivati jedan posto godiĹĄnje sve dok prora unski deficit ne svedu na nulu ili ne prebace na pozitivnu stranu salda. Ove e godine, primjerice, ta stavka prema rebalansiranom prora unu

NOVO ZADUĹ˝ENJE

Ĺ uker izdaje 4 mlrd. kn vrijedne obveznice Vlada je u petak donijela i odluku o novom zaduĹženju izdavanjem drĹžavnih obveznica na doma em trĹžiĹĄtu kapitala u iznosu 4 milijarde kuna. Od tog iznosa 2,65 milijardi kuna utroĹĄit e se za otplatu trezorskih zapisa koji na naplatu dospijevaju 25. studenoga, a ostatak za financiranje kratkoro nog duga koji dospijeva u prosincu. Ministar Ivan Ĺ uker poru io je da se "za ove etiri milijarde kuna prakti no ne pove ava javni dug nego se podmiruju obveze iz proĹĄlih razdoblja".

iznositi 8,3 milijarde kuna, ĹĄto bi prema lanjskom BDPu bilo 2,49 posto BDP-a.

Kazne

ObrazlaĹžu i prijedlog zakona, predsjednica Vlade Jadranka Kosor rekla je da je rije o jednoj od klju nih mjera iz programa gospodarskog oporavka. Njime se u fiskalnu politiku uvodi minimum prethodnih financijskih kriterija, nastavila je Kosor, ali i odgovorno fiskalno ponaĹĄanje te fiskalna pravila u kojima e Vlada ubudu e definirati fiskalnu politiku. Zakonom se propisuje da

e se prora unskim korisnicima koji potroĹĄe viĹĄe nego ĹĄto je predvi eno prora unom u sljede oj godini smanjiti prora unska sredstva za iznos kojim su probili "svoj" dio prora unskog kola a. Osim toga, ministri i svi drugi duĹžnosnici prora unskih korisnika koji prekrĹĄe odredbe zakona o fiskalnoj odgovornosti morat e staviti mandat na raspolaganje tijelima koja su ih izabrala ili imenovala. K tome, svi zakoni, uredbe i drugi propisi koje e Vlada ubudu e predlagati morat e dobiti miĹĄljenje Ministarstva financija o procjeni njihova

fiskalnog u inka. No, kako ne bi pre vrsto vezala ruke kreatorima fiskalne politike, Vlada je ipak propisala uvjete u kojima se moĹže odstupiti od fiskalnih pravila propisanih zakonom o fiskalnoj odgovornosti.

Uvjeti za odstupanje

Primjerice, ako se zbog novih obveza ili promijenjenih gospodarskih kretanja pove aju rashodi ili smanje prihodi prora una, ĹĄto bi moglo dovesti do krĹĄenja fiskalnih pravila propisanih tim zakonom, Vlada mora predloĹžiti izmjene i dopune drĹžavnog prora-

OGLAS

vornosti Sindikati od premijerke zatražili NOVI ZAHTJEVI ŠEFOVA PET SINDIKALNIH SREDIŠNJICA

zatvorske kazne zbog neisplate plaća

čuna. Povećanje proračunskih rashoda zbog prirodnih katastrofa i epidemija neće se, pak, računati kao kršenje tih pravila. Isto vrijedi i za povećanje rashoda povezanih uz financiranje projekata sufinanciranih iz EU fondova u prve tri godine članstva Hrvatske u Uniji. Unatoč tim iznimkama, premijerka Jadranka Kosor i ministar financija Ivan Šuker gotovo uglas su zaključili da zakon o fiskalnoj odgovornosti "jasno pokazuje da će ova Vlada voditi brigu o svakoj proračunskoj kuni". Zoran Daskalović

Šefovi pet sindikalnih središnjica od Vlade su u petak svojem zahtjevu za održavanjem referenduma dali brojne druge, a najvažniji je da neisplata plaća radnicima ubuduće bude tretirana kao kazneno, a ne prekršajno djelo. "Sindikati traže oštrije sankcije zbog neisplate plaća. Sada je to u domeni prekršaja i sudovi su često zatrpani takvim zahtjevima koji nerijetko idu u zastaru. Za neke poslodavce pouzdano znamo da novac za plaće preusmjeravaju u druge kanale i svjesno zakidaju radnike. Stoga tražimo da to ubuduće bude kazneno djelo", rekao je za Business. hr Mladen Novosel, predsjednik najveće sindikalne središnjice SSSH.

Epidemija nelikvidnih

Dodao je i kako bi prema prijedlogu sindikata od toga bili izuzeti poslodavci koji dokažu da plaće ne isplaćuju zbog objektivnih razloga, odnosno problema u poslovanju tvrtki. Sindikati su od Vlade tražili i pomoć za poslodavce pri dobivanju subvencija, odnosno olak-

šavanje procedura poslodavcima kojima je račun blokiran pa zbog toga ne mogu ispuniti kriterije za dobivanje pomoći koja bi im omogućila nastavak poslovanja. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever bio je još radikalniji rekavši kako nije sklon kompromisima s poslodavcima koji iz bilo kojeg razloga ne isplaćuju plaće. "Hrvatskoj se upravo događa epidemija nelikvidnosti, imamo više od 70.000 radnika koji rade, a ne primaju plaće i tome treba stati na kraj", rekao je.

'Kao razbojnici'

Na upit traže li sindikati zatvorsku kaznu za poslodavce koji ne isplaćuju plaće, Sever je rekao: "A zašto ne zatvor? Koja je razlika između uličnog razbojnika koji otme novac na ulici i koji će završiti u zatvoru ako ga uhite i poslodavca koji ne isplaćuje ono što je po zakonu dužan?" Sever je istaknuo i kako je, što se tiče NHS-a, važnije od Vlade ishoditi ispunjenje zahtjeva koji se odnose na neisplatu plaća i oživljavanje gospodarstva od samog referenduma, iako i to pitanje i dalje smatra važnim. Ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić rekao je kako podržava inicijativu da radnici budu "u prvome isplatnom redu" kada je riječ o

Mladen Novosel, predsjednik najveće sindikalne središnjice SSSH

snimio hrvoje dominić

PREMIJERKA JADRANKA KOSOR kazala je kako se novim zakonom propisuje odgovorno fiskalno ponašanje te fiskalna pravila u kojima će Vlada ubuduće definirati fiskalnu politiku FOTO VLADA.HR

Iz HUP-a poručuju da i sada postoji dovoljno zakonskih mehanizama za sankcioniranje onih koji ne isplaćuju plaće i upozoravaju da je glavni generator nelikvidnosti država

podmirenju obveza te kako SDP predlaže kombinaciju prekršajnih i kaznenih mjera, a primjena jednih ili drugih ovisila bi o visini duga. Iz HUP-a pak poručuju kako i sada postoji dovoljno zakonskih mehanizama za sankcioniranje onih koji ne isplaćuju plaće.

"Međutim, ne zaboravimo da je glavni generator nelikvidnosti država. Što ako, primjerice, HEP ili neko ministarstvo ne plaća privatnoj tvrtki koja se onda nađe u problemima?", rekao je Bernard Jakelić, zamjenik glavnoga direktora HUP-a. Igor Medić

NOVO IMENOVANJE

GSV uskoro nastavlja raditi? U sindikatima nisu željeli komentirati izbor ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića za predsjedavajućega Gospodarsko-socijalnog vijeća jer, kako su rekli, nisu bili upoznati s time. Rad GSV-a blokiran je od svibnja nakon što su sindikati istupili iz tog tijela, a neposredan povod bio je Vladin prijedlog izmjena Zakona o radu kojima se željelo ograničiti važenje kolektivnih ugovora nakon njihova isteka. Sever je ipak rekao kako se uskoro očekuje dogovor Vlade i sindikata koji bi trebao omogućiti nastavak rada GSVa. Bošnjaković je u kratkoj izjavi za Business.hr rekao kako "će ostati u okvirima suradnje između Vlade i socijalnih partnera". I. M.

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 22/11/2010

RADIJSKI BIZNIS

Kontrolirati novac za lokalni marketing

Rovinj. U Hrvatskoj postoji 151 radijska postaja, stižu zahtjevi za otvaranjem novih, a od 130 lokalnih samo se manji dio financira iz Fonda za pluralizaciju medija, što je vrlo pozitivno. Ustvrdio je to u petak u sklopu rasprave o radijskome biznisu na 3. danu elektroni kih medija Zdravko Kedžo, lan Vije a za elektro-

ni ke medije. Kao problemi istaknuti su niska cijena rada kod radijskih nakladnika, a iznesena je i teza da je potrebno smanjiti broj nakladnika te onemogu iti dampinške cijena u marketingu. Prema podacima Vije a Agencije za elektroni ke medije, 53 radijske postaje u privatnom su vlasništvu, 17 u vlasništvu lokalne samouprave, a 51 u mješovitom (25 postaja pretežito privatno, 26 ostali), dvije su radijske postaje na državnoj razini, dvije udruge, Hrvatski katoli ki ra-

S PRSTIMA U PEKMEZU

46 mil. kuna minusa u robnim zalihama Struktura robnih zaliha %

strateške zalihe - 99% tržišne zalihe - 1%

Izvor: IzvjeπÊe robne zalihe 2009.

U prošloj je godini ukupna vrijednost robnih zaliha porasla 2,8 posto, na 328,7 milijuna kuna, obveze državnih zaliha za otkup pšenice dosegnule su 213 milijuna kuna, a skladištari su 'odstupili' vodu za pi e, loživo ulje i - marmeladu Državne robne zalihe u prošloj su godini ostvarile manjak prihoda u iznosu 46,19 milijuna kuna. Ukupni prihodi iznosili su 28,29 milijuna, a ukupni rashodi 74,48 milijuna kuna. Manjak je pokriven prenesenim viškom prihoda iz prijašnjih godina, koji je iznosio 81,48 milijuna kuna. Za sljede e razdoblje ostalo je još 35,29 milijuna kuna raspoloživog viška prihoda. U izvješ u o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2009. godinu, podnesenom Hrvatskom saboru, navodi se da je u prošloj godini neko-

liko puta obavljena kontrola državnih robnih zaliha. Pritom su utvr ena odstupanja kod skladištara vode za pi e, ulja za loženje i marmelade. Skladištarima uhva enima s prstima u marmeladi izdana su upravna rješenja i nalozi za preseljenje robe u nova skladišta. "Odstupljena" roba je vra ena.

konzerve, še er, kukuruz, mlijeko i cjelodnevni suhi obroci). Vrijednost robnih zaliha u prošloj je godini porasla zbog nabave novih šatora, vre a za spavanje, poljskih ležaja (14% ukupne vrijednosti zaliha), ali i višenamjenskih autocisterni (3% ukupne vrijednosti zaliha).

Energenti i hrana

Otpis robe

Na kraju 2009. godine ukupna vrijednost državnih robnih zaliha (strateških i tržišnih zaliha) iznosila je 328,7 milijuna kuna, što je 2,8 posto više nego u prethodnoj godini. Strateške zalihe inile su 99 posto ukupnih zaliha, a tržišne samo 1 posto. U strukturi strateških robnih zaliha po vrijednosti su najvažniji energenti (43% ukupne vrijednosti ine eurodizel, eurosuper, mazut i mlazno gorivo) te hrana (38% ukupne vrijednosti ine pšenica, meso, mesne

U 83 obra enih inventura u prošloj je godini utvr en manjak u iznosu 142,7 kuna. Taj je manjak otpisan, a predložen je i otpis robe u iznosu 228.000 kuna starije od 20 godina i one koja nije prodana na raspisanim natje ajima. Ukupne obveze državnih robnih zaliha na kraju prošle godine iznosile su 216 milijuna kuna, a najve u obvezu ine krediti dozna eni za otkup pšenice u 2004. godini u iznosu 213 milijuna kuna. Z. Daskalovi

dio u vlasništvu Crkve. Lokalni radijski nakladnici imaju pravo na raspodjelu 3 posto novca prikupljena od pretplate HRT-a, koji se prikuplja u Fondu za pluralizam medija. U ukupnom prihodu tih lokalnih medija najve i broj radijskih postaja, njih 142, imaju do 20% prihoda iz sredstava fonda. Samo ih 16 ima subvencije odnosno poticaje od 20 do 40 posto. Od 40 do 60 posto prihoda iz sredstava fonda samo dva radija ovise jako o tim subvencijama, a od ukupno 130 lokalnih radijskih na-

kladnika samo jedan u potpunosti ovisi o novcu iz fonda. Veliku buru izazvala je rasprava o raspodjeli 15 posto sredstava za marketing koji ministarstva, javna poduze a te lokalna uprava i samouprava moraju potrošiti na lokalnim medijima. Naime, sredstva koja se usmjeravaju dijele se bez pravila i nema kontrole. Stoga nakladnici okupljeni u Hrvatskoj udruzi radija i novina (HURIN) traže da se uvedu zakonske sankcije za sve one koji ne izvještavaju o utrošenom novcu. D. T.

Gradske lje na tržištu g NOVO ULAGANJE U novi galenski i analiti ki laboratorij Gradske ljekarne Zagreb uložile su 35 milijuna kuna, a zahvaljuju i pove anju kapaciteta proizvodnje ljekarni kih pripravaka za šest do deset puta, prihod od tog dijela poslovanja, o ekuju, višestruko e se pove ati sa sadašnjih 10 milijuna kuna

VIŠE OD 120 galenskih pripravaka trenuta no proizvode Gradske ljekarne Zagreb SNIMIO HRVOJE DOMINI

BROJKA

hrvatskih tvrtki iz podru ja drvoprera iva ke industrije (Brestovac, Ciprijanovi , Spin Valis, Lazingrad, DIN, Olimp Magnetica i Lupino) predstavit e se na me unarodnom sajmu namještaja MEBEL 2010, koji se od 22. do 26. studenoga održava u Moskvi

NOVI SASTANAK

njica Vilim Ribi . "Ne možemo biti izigrani, jer ako ne bude referenduma, imamo plan svojih aktivnosti — to su prosvjedi i generalni štrajk i na kraju, ako se ni tada ne uvaži volja 717 tisu a ljudi, peticija za izvanredne izbore", naglasio je Ribi . Sindikati su prošlog tjedna najavili da e radi ostvarenja prava gra ana na referendum po etkom prosinca održati niz prosvjeda po hrvatskim gradovima te 10. prosinca organizirati generalni štrajk i veliki prosvjed u Zagrebu. H

I koalicija mora podržati referendum

Zagreb. Predstavnici Vlade i sindikata nisu na sastanku u petak postigli dogovor o sindikalnom zahtjevu da se ipak održi referendum o izmjenama Zakona o radu. "Vlada, odnosno HDZ, ne može donijeti odluku o referendumu bez koalicijskih partnera pa emo se u utorak u 15 sati sastati i s njima", rekao je koordinator sindikalnih središ-

BRODOTROGIR

Predali tanker Šve anima Zagreb. U trogirskom brodogradilištu u petak su obavljeni primopredaja i krštenje novogradnje 321, ije je porinu e bilo u velja i. Naru itelj broda Calypso švedska je pomorska kompanija Laurin Maritime AB. Za Šve ane je Brodotrogir ve izgradio seriju od šest tankera od 2002. do 2004. godine. Calypso je dug CALYPSO je naru ila pomor182,90 m, visok 17,20 m, a nosi- ska kompanija Laurin vost mu je 46.000 tdw. B.hr Maritime AB ARHIVA BUSINESS.HR

Gradona elnik Zagreba Milan Bandi , predsjednik Uprave Zagreba kog holdinga Ivo ovi i ravnateljica Gradske ljekarne Zagreb Mila Bucali otvorili su u petak u poslovnoj zoni u Buzinu novi galenski i analiti ki laboratorij Gradskih ljekarni Zagreb, koje posluju u sklopu Holdinga. Investicija vrijedna 35 milijuna kuna zapo eta je u listopadu 2009., a laboratorij je završen u rujnu ove godine. Prostire se na površini od 4000 etvornih metara.

Dvije smjene

Kako je rekla ravnateljica Gradskih ljekarni Zagreb Mila Bucali , projekt su vlastitim sredstvima financirale Gradske ljekarne. Sredstva su godinama namjenski izdvajana za projekt. Glavni izvo a radova bila je tvrtka ZO Invest. Dodala je kako e se izgradnjom galenskog laboratorija unaprijediti poslovanje kroz razvoj i uvo enje novih pripravaka te pove anje kapaciteta proizvodnje za šest do deset puta. Do sada je laboratorij dnevno proizvodio do 3000 pakiranja, no u novom prostoru pove anjem proizvodnje o ekuje se višestruk rast prihoda, koji su do sada godišnje dosezali 10 milijuna kuna.

SNIMIO HRVOJE DOMINI

ljekarne Zagreb šire se u galenskih pripravaka MILA BUCALI , ravnateljica Gradskih ljekarni Zagreb, kaže kako je do sada laboratorij dnevno proizvodio do 3000 pakiranja galenskih pripravaka, što e se pove ati nekoliko puta zahvaljuju i novom laboratoriju

Novi galenski laboratorij (za proizvodnju ljekarni kih pripravaka, lijekova koji nastaju jednostavnijim postupcima, miješanjem i sl.) omogu it e, naglasila je ravnateljica Bucali , proizvodnju galenskih pripravaka za bolesnike u zdravstvenim ustanovama i za gra anstvo, ne samo Zagreba nego i cijele Hrvatske, te suradnju sa zdravstvenim i ljekarni kim ustanovama koje u svojim prostorijama nemaju uvjete za izradu i analizu galenskih pripravaka. Izgradnjom novog laboratorija zaposleno je novih 50 farmaceutskih stru njaka. Ravnateljica

50 FARMACEUTA bit e zaposleno u novom laboratoriju SNIMIO HRVOJE DOMINI

Gradskih ljekarni Zagreb najavila je skori rad laboratorija u dvije smjene, što e zaposliti nove stru ne radnike. Naglasila je kako stru njaci laboratorija svakodnevno ispituju nove pripravke te da im je cilj zadržati vode e mjesto u razvoju novih galenskih pripravaka u Hrvatskoj.

Propisi EU

Istaknula je kako je laboratorij sagra en i opremljen prema standardima koji zadovoljavaju propise i zahtjeve Europske unije odnosno norme koje uklju uju visok stupanj isto e prostora, uvjete skladištenja sup-

stanci, ambalaže i gotovih pripravaka te klimatizaciju odnosno vjetrenje, kao i propisanu izmjenu zraka za odre ene stupnjeve isto e odnosno sterilnosti prostora. Novi galenski laboratorij sadrži nekoliko tehnoloških procesa za izradu teku ih galenskih pripravaka, galenskih pripravaka u obliku kapi, polukrutih galenskih pripravaka, krutih galenskih pripravaka i galenskih ajeva. U laboratoriju stru ni tim specijalista farmaceutske tehnologije, specijalista analize lijekova i farmaceuta te farmaceutskih tehni ara sudjeluje u cjelokupnom

procesu izrade i analize galenskih pripravaka. Kakvo u pripravaka provjerava analiti ki laboratorij prema propisanim analiti kim postupcima i metodama. Gradske ljekarne Zagreb kao javna zdravstvena ustanova u svom sastavu imaju 34 ljekarne te galenski i analiti ki laboratorij u kojem se proizvodi više od 120 razli itih galenskih pripravaka, od kojih su na tržištu najpoznatiji kapi za nos Nafarin, tablete protiv bolova Kofedon, krema Heparin i sirup islandskog lišaja. Gorden Knezovi

gorden.knezovic@business.hr

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 22/11/2010

PLA AJU STAĹ˝ VSS

Adris nudi prvo zaposlenje

Rovinj. Adris grupa pokre e jednogodiĹĄnji program rada i usavrĹĄavanja koji e mladim stru njacima iz Hrvatske, koji traĹže prvi posao, omogu iti obavljanje jednogodiĹĄnjeg pla enog pripravni kog staĹža i dodatnog usavrĹĄavanja u lanicama Adris grupe, a potom najboljima od njih osigurati i stalno zaposlenje te kontinuirano stru no usavrĹĄavanje,

priop ili su iz te tvrtke. Ĺ˝ele tako, isti u, pridonijeti promjeni trendova na hrvatskom trĹžiĹĄtu zapoĹĄljavanja, na kojem mladi izme u 18 i 30 godina u ukupnoj brojci nezaposlenih participiraju s viĹĄe od 32 posto. Pravila natje aja objavljena su na korporativnim stranicama Adrisa, natje aj traje do 20. prosinca, a javiti se mogu hrvatski drĹžavljani koji su zavrĹĄili fakultet ili poslijediplomski studij s prosjekom ocjena ne manjim od 4,0. B.hr

EUROSTAT

Hrvatski turizam â&#x20AC;&#x2DC;najsezonskijiâ&#x20AC;&#x2122; u Europi Zagreb/Bruxelles. Tre ina Europljana i dalje ide na odmor u srpnju i kolovozu, a 46 posto ih uzima odmor u tre oj etvrtini godine, kaĹže Eurostat u izvjeĹĄ u koje se fokusira na sezonske modele u turisti kom sektoru u EU, a odnosi se na godinu 2009., i to na sve zemlje EU te na Hrvatsku, LihtenĹĄtajn,

Ulaganjem u zgrade ĹĄest puta smanjiti potroĹĄnju energije ENERGETSKA UÂťINKOVITOST Rekonstrukcijom starih objekata i primjenom novih tehnologija u gradnji zgrada postigla bi se znatna uĹĄteda energije. Cilj je do 2050. smanjiti potroĹĄnju energije u postoje im zgradama sa 200 kW po prostornome metru na prihvatljivih 35 kW Iako Hrvatska nema preciznu dugoro nu viziju razvoja energetskog sektora do 2050., kakva postoji u ve ini europskih zemalja, pove anje energetske u inkovitosti, racionalizacija proizvodnje i smanjenje emisije stakleni kih plinova univerzalni su i dugoro ni ciljevi kojima e se hrvatska energetika morati voditi u idu im desetlje ima.

DruĹĄtveni parametar

Zaklju ak je to predsjednika Hrvatskog energetskog druĹĄtva Gorana Grani a izre en na 19. forumu Dan energije u Hrvatskoj, koji je u petak odrĹžan u Zagrebu.

Grani upozorava na to da je energetska u inkovitost, uz to ĹĄto je tehni ki pojam koji podrazumijeva u inkovito koriĹĄtenje energije u proizvodnji i potroĹĄnji, i druĹĄtveni parametar koji se druĹĄtvenim mjerama - obrazovanjem, informiranjem potroĹĄa a, novim investicijama i zakonskim propisima - moĹže mijenjati i poboljĹĄavati. Jedna od spomenutih klju nih mjera za poboljĹĄanje energetske u inkovitosti u Hrvatskoj jest ve e ulaganje u zgradarstvo, odnosno temeljita rekonstrukcija starih objekata kako bi racionalnije koristili energiju

GORAN GRANI , predsjednik Hrvatskoga energetskog druĹĄtva SNIMIO HRVOJE DOMINI

te implementacija novih znanstvenih dostignu a i tehnologija u gradnji zgrada. Tim bi se investicijama, koje bi u velikoj mjeri angaĹžirale doma u industriju, postigle znatne uĹĄtede energije. Dugoro ni cilj tih investicija bio bi smanjiti potroĹĄnju energije u postoje im zgradama, koja se u ve ini objekata penje na visokih 200 kW po prostornome metru, na prihvatljivih 35 kW, ĹĄto se moĹže posti i do 2050. godine.

Rast potroĹĄnje

Hrvatsko energetsko druĹĄtvo predvi a da e rast javnog i osobnog standarda gra ana, ali i teĹžnja k radikalnoj re-

dukciji emisije CO2 i ostalih stakleni kih plinova, dovesti do rasta potroĹĄnje energije, posebno one proizvedene iz tzv. istih, odnosno nefosilnih goriva, ĹĄto e utjecati na rast cijena energije u idu im desetlje ima. Iako Hrvatska, kako tvrdi Grani , ima dovoljno potencijala da zadovolji ak i takav scenarij ubrzanog rasta potroĹĄnje, bit e prisiljena prilagoditi se novoj situaciji na energetskom trĹžiĹĄtu, a to zna i i prihva anje novih tehnologija, u kojima i doma a industrija mora na i svoje mjesto, te razmatranje novih investicija i izvora energije. Sandra Cari Herceg

Ĺ vicarsku i NorveĹĄku. U Hrvatskoj srpanj ini 26,2 posto, a kolovoz 28,2 posto ukupnog broja no enja, ĹĄto je najve i postotak koncentriran u ta dva mjeseca od svih zemalja EU i ostalih koje izvjeĹĄ e obuhva a. U ve ini drĹžava broj no enja po inje rasti od svibnja ili lipnja i dostiĹže vrhunac ili u srpnju ili u kolovozu, a zatim pada. No na Cipru postoji produljenje visoke sezone od svibnja do listopada, a sli an model postoji i u Njema koj i na Malti. H

INTERVENCIJA HNB-a

SprijeÄ?eno slabljenje kune Nakon ubrzanog rasta te aja kune prema euru â&#x20AC;&#x201D; u posljednjih tjedan dana sko io je sa 7,369 kuna za euro 13. studenoga na 7,3915 u etvrtak â&#x20AC;&#x201D; Hrvatska narodna banka intervenirala je u petak na deviznom trĹžiĹĄtu prodavĹĄi bankama 116,4 milijuna eura po prosje nom te aju od 7,391172 kuna za euro. Time je sprije eno daljnje slabljenje kune prema euru, ĹĄto je prvi put od velja e proĹĄle godine, kada je HNB intervenirao prodavĹĄi bankama 184,72 milijuna eura po te aju 7,440584 kune za euro. Posljednja je intervencija HNB-a bila ljetos, kada je valjalo sprije iti ja anje kune. Naime, tada je srediĹĄnja banka od banaka kupila 119,4 milijuna eura, i to po prosje nom te aju 7,204765 kuna za euro. Prije toga provedene su joĹĄ dvije intervencije (obje usmjerene na sprje avanje ja anja kune) pa je proĹĄlotjedna intervencija tek etvrta ove godine. P. B.

moja lisnica Ponedjeljak 22/11/2010 23/8/2010 Ponedjeljak

NEISTRAŽENO PODRU»JE U obveznice ve inom ulažu educirani investitori koji imaju ve u svotu novca, a ostali su skloniji posrednom ulaganju putem obvezni kih fondova, za razliku od ulaga a na razvijenim tržištima poput zapadnoeuropskih ili ameri kog, gdje je ulaganje u obveznice uobi ajen oblik štednje za mirovinu

Mali ulaga i ne znaju dovoljno o ulaganju na obvezni kom tržištu U iš ekivanju novog hrvatskog zaduženja u obliku sedmogodišnjih obveznica Business.hr istražio je kakav je interes gra ana za takvu vrstu ulaganja te može li kupnja obveznica poslužiti kao instrument

štednje. Investicijski savjetnici koje smo upitali za mišljenje slažu se da je takav oblik ulaganja poželjan, ali u Hrvatskoj je za nj zainteresirano malo pojedinaca. "Situacija s ulaganjem

u obveznice specifi na je jer one traže velike ulaga e", kazao je Dario Bjelkanovi iz Intercapitala te napomenuo da su zainteresirani za ulaganje u tu vrstu vrijednosnih papira ve inom educirani inve-

stitori koji imaju ve e svote novca. Za malog ulaga a direktno ulaganje u obveznice generalno je neisplativo jer su troškovi kupnje preveliki u odnosu na korist. "Jedan od razloga slabe

zainteresiranosti privatnih ulaga a jest i injenica da ljudi malo znaju o tome kako se i gdje može uložiti u obveznice te se obi no okre u dionicama o kojima se puno više zna", tvrdi Bjelkanovi .

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > tržište kapitala > krediti

14-15

7,393

kune iznosio je srednji te aj eura prošlog tjedna, nakon što je kuna pala prema euru 0,32 posto

1,373

dolara iznosio je srednji te aj eura na kraju prošlog tjedna, nakon što je dolar porastao 0,5 posto

1842,48 bodova iznosila je vrijednost Crobexa na kraju prošlog tjedna, 1,08 posto manje nego tjedan ranije

95,82 154,4 boda iznosio je obvezni ki indeks Crobis prošlog tjedna, 0,34 posto manje nego tjedan ranije

bodova iznosila je vrijednost Mirexa na kraju prošlog tjedna, što je prvi put da je indeks mirovinskih fondova premašio 154 boda

business.hr Ponedjeljak 15/11/2010

Ulagatelji u obveznice ubrajaju se u konzervativne jer imaju veliku averziju prema riziku, odnosno skloniji su ulaganjima koja e barem zadržati vrijednost uloženog novca kroz odre enu kamatu, odnosno prinos. Valja imati na umu da obveznice, za razliku od štednje, ipak nose odre eni rizik, iako manji od onog koji nosi ulaganje u dionice. "Cijene obveznica su promjenjive na sekundarnom tržištu u razdoblju od izda-

nja do dospije a, ovisno o kretanju kamatnih stopa i krivuljama na financijskim tržištima, te o promjenama u kreditnom rejtingu izdavatelja", kazali su iz Erste vrijednosnih papira. Kako objašnjavaju iz Raiffeisen banke, rizik promjene kamatnih stopa odnosi se na injenicu da cijene obveznica rastu kada kamatne stope padaju i obrnuto, dok je rizik likvidnosti onaj po kojem e investitor morati prodati obveznicu ispod nje-

zine fer vrijednosti. Što je ve i spread, raspon izme u kotirane kupnje i prodajne cijene, rizik je ve i. Rizik promjene te aja nastaje pak pri ulaganju u obveznice koje nisu denominirane u domicilnoj valuti. Tu su i rizik od neispunjavanja obveza izdavatelja u obliku isplate kupona i glavnice, rizik od pogoršanja kreditnog rejtinga izdavatelja obveznice te rizik od inflacije. Najbolje vrijeme za ulaganje u obveznice upravo

LIJEK PROTIV RASTA TE»AJA

Korejci protiv špekulantske trgovine državnim obveznicama Južna Koreja prošli je tjedan svoje gospodarstvo odlu ila zaštititi od potencijalno destabiliziraju eg priljeva inozemnog kapitala oporezivanjem inozemnih ulaganja u državne obveznice. Time se Seul pridružio pokušaju gospodarstava u nastajanju da suzbiju snažan priljev špekulativnog kapitala, koji po njihovu tuma enju podiže vrijednost njihovih valuta i destabilizira tržišta. Indonezija je, naime, ve odredila minimalno razdoblje u kojemu ino-

zemni ulaga i moraju držati njezine državne obveznice kako bi obeshrabrila špekulante. Tajland je pak uveo porez na inozemna ulaganja u obveznice, pridruživši se tako zemljama koje nastoje ograni iti rast vrijednosti svojih valuta. Vlada u Seulu uputila je u parlament prijedloge dvaju zakona koji predvi aju ponovno uvo enje poreza na kapitalnu dobit inozemnih ulaga a i na prinose na južnokorejske državne obveznice. H

IRSKE državne obveznice pobudile su interes i nekih hrvatskih ulaga a, ali više zbog špekulativnih pobuda ARHIVA BUSINESS.HR

je recesija, odnosno usporavanje gospodarskog rasta, kada ulaganja u ostale oblike imovine nisu toliko isplativa.

Rezervna opcija fondovi

"Interes za ulaganje u obveznice nastaje uslijed nesigurnosti na svjetskim dioni kim tržištima, jer

››

su obveznice sigurniji vrijednosni papir od dionica, te kada su kamatne stope na nov anom tržištu niže od prinosa koje nose obveznice do dospije a", rekli su u Hrvatskoj poštanskoj banci. Oni koji žele ulagati u obveznice, a ne spadaju u skupinu velikih ulaga a,

Situacija s ulaganjem u obveznice specifi na je jer one traže velike ulaga e DARIO BJELKANOVI , Intercapital

ŠIRENJE MREŽE

MEDO ŠTEDO

Hypo postavio 200. bankomat

Konferencija o djeci potroša ima

Hypo Alpe-Adria banka pustila je u rad svoj 200. bankomat, i to na Stradunu u Dubrovniku, priop eno je u petak. Tijekom 2010. godine u bankomatskoj mreži Hypo banke ostvareno je 3,55 milijuna transakcija, što je porast 12 posto u odnosu na kraj prošle godine. U sljede oj godini Hypo Alpe-Adria banka planira postavljanje još 40 bankomata. B.hr

DUBROVA»KI Stradun, gdje je postavljen novi bankomat Hypo banke SNIMO S. ETKOVI

››

Koncept kartice Diners Club Medo Štedo predstavila je u petak u Zagrebu na konferenciji o djeci potroša ima "Playbrand" Irena Džepina iz Erste Card Cluba. Osnovna je ideja tog proizvoda da korištenjem kartice za svakodnevnu kupnju roditelji skupljaju nagradne bodove tijekom 12 mjeOGLAS

Ulaga i se raspituju o obveznicama zemalja poput Gr ke ili Irske VENESA FERI , Momentum brokeri

to mogu u initi ulaganjem u obvezni ke fondove, što je povoljnije jer nema troškova transakcije, a i izbjegnut je problem niskog prometa na burzi. "Obvezni ki fondovi rizik disperziraju tako što, primjerice, dio ulaganja ide u trezorske zapise, a dio u razli ite obveznice, od lokalnih do stranih, ili onih manje ili više razvijenih zemalja", kaže Bjelkanovi . U Raiffaisenu kažu kako postoji interes gra ana za ulaganje u obveznice, ali one nisu toliko zastupljene u portfeljima gra ana koliko u portfeljima institucionalnih investitora. "Gra ani su skloniji posredno ulagati u obveznice putem kupnje udjela u obvezni kim investicijskim fondovima", kažu iz Direkcije brokerskih poslova RBA te dodaju da gra ani mogu dio svoje štednje preusmjeriti u takav oblik investicije, s tendencijom postizanja ve eg prosjeka povrata, ako se uzme u obzir kombinacija tih dvaju oblika ulaganja. Kako napominju, u obzir treba uzeti rizike koje sa sobom nosi bilo koji oblik izlaganja tržištu kapitala, a zaklju ak je da štednja i dalje kod gra ana, koji ve inom imaju averziju prema riziku, ini dominanti dio portfelja. "S obzirom na priro-

du posla ulaganja, za koje je potrebna visoka razina specijaliziranosti, nositelji štednje radije se odlu uju za ulaganje u obvezni ke fondove ili u privatne portfelje koji po dogovoru s upraviteljem mogu imati obvezni ku strukturu".

Pazite na rejting

Razli ite vrste obveznica nose i razli ite prinose s obzirom na stupanj rizika s kojim dolaze. Tako se smatra da su državne obveznice najsigurnije pa one nose i najmanje prinose. U Momentum brokeru kažu kako nema posebnog interesa pojedinaca za hrvatske obveznice, ali ulaga i se raspituju o europskim obveznicama. "Ulaga i se više raspituju za obveznice zemalja poput Gr ke ili Irske", kazala nam je brokerica Venesa Feri . Po stupnju rizika državne slijede municipalne obveznice, odnosno obveznice koje izdaju gradovi i županije (poznat je slu aj Rijeke), i najrizi nije korporativne obveznice. Ipak, iznimki uvijek ima. "Ponekad svjedo imo situaciji u kojoj korporativne obveznice imaju bolji rejting od državnih", kaže Bjelkanovi i dodaje da je u takvim slu ajevima rije o velikim i poznatim kompanijama. Biljana Star i

seci. Potom stje u pravo na jednogodišnje oro enje 10% skupljenih bodova u kunskoj protuvrijednosti vlastitog novca na dje ju štednju Medo Super Štedo u Erste banci. Ako je korisnik skupio 65.000 bodova, nakon 12 mjeseci ima pravo oro enja (vlastitog novca) 6500 kuna po višoj kamatnoj stopi od uobi ajene. Kamata iznosi od 10 do 13%, ovisno o broju skupljenih bodova. Na taj se na in, isti u u Erste Card Clubu, obiteljska potrošnja pretvara u investiranje u budu nost djeteta. B.hr

Maskota Diners Cluba ARHIVA B.HR

Tjedni pregled

NAJBOLJIH 5 FONDOVA

Varteks

MP-Mena HR HPB Dioni ki NFD Aureus Global Developed VB High Equity Capital Two

25,67%

16-17

Ingra

business.hr Ponedjeljak 22/11/2010

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

> tržište kapitala > krediti

-9,04%

NAJGORIH 5 FONDOVA 1,80 1,16 1,08 1,06 1,01

VB SMART Ilirika Azijski tigar KD Victoria MP-Bric HR Ilirika BRIC

N/A -3,69 -2,87 -1,90 -1,86

Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA ZABA OTP Hypo Alpe-Adria-Bank

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Zeleni kredit

6,09%

479

143.596

5,90%

Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,16%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit uz paket teku eg ra una - Akcija

6,21%

483

144.968

6,00%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,30%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

RBA

FLEXI stambeni kredit - AKCIJA

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

ERSTE PBZ Volksbank

Stambeni EKO krediti - Model II

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

PBZ stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,77%

506

151.922

6,50%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit

6,79%

504

151.219

6,45%

Promjenjiva

Banka Kovanica

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Banco Popolare

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA ZABA RBA Partner Banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - Model II

8,04%

584

70.099

7,14%

Promjenjiva

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka ERSTE RBA ZABA Volksbank Podravska banka

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom. ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - Model I

8,30%

597

71.692

7,65%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - Model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATE Banka Kovanica

ÂŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA ZARA ENA

VRIJEDNOST

BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATA PO DOSPIJE U

VRSTA

VRIJEDNOST

DOBIT

KAMATE PO DOSPIJE U

Profitni devizni depozit

5,35% Promjenjiva

1.692

11.692

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

471

Devizna ĹĄtednja

4,75% Promjenjiva

1.494

11.494

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5,25%

Promjenjiva

5.049

449

Bonus ĹĄtednja

4,70% Promjenjiva

1.477

11.477

HPB

Dje ja ĹĄtednja

4,95%

Promjenjiva

5.022

422

Oro eni depozit

4,55% Promjenjiva

1.428

11.428

Volksbank

Bonus ĹĄtednja

4,80%

Promjenjiva

5.010

411

HPB

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,50% Promjenjiva

1.412

11.412

ERSTE

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

PBZ

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,45% Promjenjiva

1.395

11.395

Partner banka

Otvorena ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

4.983

383

Standardna ĹĄtednja

4,25% Promjenjiva

1.330

11.330

RBA

RBA ĹĄtednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

IKB

Devizna ĹĄtednja

4,20% Promjenjiva

1.314

11.314

Karlova ka banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oro ena ĹĄtednja

4,10% Promjenjiva

1.281

11.281

OTP

Planirana ĹĄtednja

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,00% Promjenjiva

1.249

11.249

Podravska banka

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

Partner banka Karlova ka banka Veneto banka

ERSTE

Podravska banka

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE RBA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit - Model II (Bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Gotovinski ekspres kredit - PROMOTIVNA PONUDA

10,41%

104

6.270

9,29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10,87%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Splitska banka

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA Volksbank RBA ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank

Za kupnju novog automobila Model II

8,36%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - Model II

8,39%

230

19.295

7,45%

Promjenjiva

Autokrediti - suradnja s Opel partnerima - Model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Akcija Autowill

8,55%

225

18.925

6,85%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

PBZ

Autokrediti uz osiguranje potraĹživanja - Model B

8,97%

236

19.827

8,30% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Kredit za kupnju novih motornih vozila model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

Banco Popolare

Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

Teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 22/11 /2010

PRIPREMA ZA SPAS

VOLJA VJEROVNIKA

Na sjednici Nadzornog odbora Magme u petak odlu eno je da e se sjednica Glavne skupĹĄtine odrĹžati krajem sije nja ili po etkom velja e 2011. godine. Na skupĹĄtini e se odlu ivati o pove anju temeljnog kapitala, isklju enju prava prvenstva postoje ih dioni ara te oslobo enju "spasitelja Magme", poljskog EMF-a, od obveze objavljivanja ponude za preuzimanje druĹĄtva. I. Bi.

Tre eg prosinca Ingra bi trebala imati kona an odgovor svojih vjerovnika, vlasnika Ingrinih obveznica i komercijalnih zapisa, o tome ho e li te tvrtke sudjelovati u predloĹženoj dokapitalizaciji kojom bi im Ingra prepustila dvije tre ine vlasniĹĄtva nad kompanijom. Osim tim dvjema grupama vlasnika Ingrinih duĹžni kih papira, Uprava tvrtke poslala je poziv

Odgovori Ingri do 3. prosinca

SkupĹĄtina Magme krajem sije nja

IGOR OPPENHEIM, predsjednik Uprave Ingre, koja je u etvrtak na Zagreba koj burzi zavrĹĄila u pozitivnoj blokadi SNIMIO SAĹ A ETKOVI

za iskazivanje interesa za sudjelovanje u dokapitalizaciji i svojim vjerovnicima koji imaju dospjela potraĹživanja od druĹĄtva. Uprava je prije desetak dana predstavila plan restrukturiranja prema kojem bi se viĹĄe od 300 milijuna kuna potraĹživanja, ĹĄto je svota koju od te gra evinske tvrtke potraĹžuju vlasnici njezinih duĹžni kih papira i vjerovnici, pretvorilo u vlasni ke udjele. Cijena dionice Ingre u petak je na Zagreba koj burzi iznosila 16,60 kuna. J. J.

Orco Ĺželi potraĹživanja od Su Hvara pretvoriti u dionice POVE AVAJU VLASNIĹ TVO Pretvaranjem dospjelih potraĹživanja Orco grupe od Sun anog Hvara u visini 80 milijuna kuna u dionice tvrtke vlasni ki udjel francuskog developera u hotelskoj grupaciji mogao bi porasti do 65 posto

JEAN-FRANĂ&#x2021;OIS OTT, predsjednik Uprave i osniva Orco Property grupe, ve inskog vlasnika Sun anog Hvara, uvjerava javnost da bi pretvaranjem dugova njegovoj tvrtki u dionice bilanca Sun anog Hvara postala puno zdravija ARHIVA BUSINESS.HR

Predstavnici ve inskog vlasnika Sun anog Hvara, Orco Property grupe, sastali su se u petak s ministrom gospodarstva, rada i poduzetniĹĄtva urom Popija em i predsjednikom Uprave Hrvatskog fonda za privatizaciju Vedranom Duvnjakom o ekuju i od njih da se o ituju o Orcovu prijedlogu da se dosadaĹĄnje pozajmice dioni ara hvarskoj hotelskoj ku i kapitaliziraju, tj. pretvore u vlasni ki udjel. Tim je povodom u Hrvatsku doĹĄao predsjednik Orco Property grupe JeanFranĂ§ois Ott, a prije sastanka s predstavnikom Vlade i HFP-a, kao suvlasnikom Sun anog Hvara, odrĹžao je konferenciju za novinare i poru io kako se Orco ne namjerava povu i iz Sun anog Hvara. Ono ĹĄto predlaĹžu Vladi i Hrvatskom fondu za privatizaciju nastojao je predstaviti kao jedini razuman na in spaĹĄavanja hvarske hotelske ku e optere ene dugovima i gubicima.

Prema kasnijoj obavijesti iz Orca, jedini zaklju ak sastanka bila je najava predstavnika Vlade i Fonda da e se u srijedu odrĹžati sjednica Upravnog odbora na kojoj e se odlu iti ho e li HFP podrĹžati Orcov plan restrukturiranja Sun anog Hvara.

Imaju podrĹĄku tri banke

"Iza nas stoje tri banke, Erste, Splitska banka i PBZ, koje su spremne restrukturirati dugove Sun anog Hvara, ali zahtijevaju da se zajmovi dioni ara kapitaliziraju. Time bi bilanca kompanije bila puno zdravija", objasnio je Ott novinarima i dodao kako ujedno od SkupĹĄtine dioni ara Sun anog Hvara o ekuje

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

da smanji nominalnu vrijednost dionice hvarske hotelske tvrtke. Na pitanje novinara koliki bi u tom slu aju bili novi omjeri vlasni kih udjela dioni ara Ott je kazao da ne moĹže odgovoriti jer ne zna ĹĄto e odlu iti Vlada, tj. HFP. I ostali dioni ari naglaĹĄavaju kako pitanje omjera i brojki "u situaciji kada je druĹĄtvo na izdisaju" nije najvaĹžnije. Trenuta no Orco drĹži 55,5-postotni vlasni ki udjel u Sun anom Hvaru, HFP ima 31,8 posto, a ostalo je vlasniĹĄtvo malih dioni ara. Pritom pozajmice Orca Sun anom Hvaru iznose 80 milijuna, a HFPa 18 milijuna kuna. "Ne znamo ho e li HFP kapitalizirati svoj dio zajma,

Orco ima pravo samostalno, bez skupĹĄtine dioni ara, odlu iti o prodaji imovine Sun anog Hvara

SLOVENSKE MUKE

Sava prodaje udjel u Abanci Vipa Slovenske Finance ponovno pišu o prodaji dionica Abanke u vlasništvu kompanije Sava iz Kranja. Rije je o 23,83 posto dionica Abanke Vipa, a prema pisanju Financi, Sava postupak prodaje namjerava dovršiti u prvoj polovici sljede e godine. Prema pisanju Financi, po etna cijena po dionici Abanke iznosila bi 76 eura pa bi Sava, pod uvjetom da dobije traženu ci-

jenu, prodajom mogla utržiti 130 milijuna eura, odnosno 14 milijuna više nego što prema Savinim poslovnim knjigama vrijedi udjel u Abanci. Uprava Save namjerava u i u prodaju zajedno s drugim dioni arima Abanke Vipa s kojima udjel u vlasništvu premašuje 50 posto. Najavljeno je i pozivanje drugih zainteresiranih dioni ara. Osim Save, udjel bi u Abanki prodavali i Gorenjska banka (9,99 posto), BPT (4,75 posto), Vipa holding (3,71 posto), Diamond (3,55 posto), Zvon 1

Sun anog e u kojem postotku i po kojoj vrijednosti. Mi smo spremni kapitalizirati sto posto svojih zajmova, ime bi se naš vlasni ki udjel mogao pove ati na 65 posto, ali to nije bitno jer ve imamo ve inski vlasni ki paket. Najvažnije je da svi preuzmemo odgovornost za Sun ani Hvar. Ne vjerujem da postoji vrsta linija razgrani enja izme u privatnog sektora i države, zajedno se možemo održati i i i dalje", izjavio je Ott, isti u i nekoliko puta da je Orco u Sun ani Hvar ukupno uložio 500 milijuna kuna. "Situacija je hitna i plan restrukturiranja koji predlažemo treba provesti u nekoliko dana. Bude li odbijen, poduzet emo sve kako bismo zaštitili svoje interese, tj. kako bismo naveli Vladu i HFP da preuzmu svoje obveze. Imamo tim pravnika koji je spreman za takvu

situaciju", odlu an je Ott. Prisjetivši se ljeta 2005. godine, kada je Orco preuzeo upravljanje hvarskim hotelskim poduze em, kazao je da su zatekli puno gore stanje od onog što su znali i da su sljede e godine na naplatu dolazile obveze koje nisu o ekivali.

Podigli prihode

"Prihod smo sa 45 milijuna kuna 2005. godine podignuli na više od stotinu milijuna u 2009. godini. Restrukturiranje koje sad predlažemo ne e biti dovoljno. Imamo viziju i kapacitet, ali ne mogu se svi problemi riješiti novcem, kao što su sporovi s Crkvom i Gradom Hvarom. Mislili smo da e nam JPP s državom biti prednost i da emo lakše rješavati probleme loše infrastrukture i slabe povezanosti s kopnom", kazao je Ott. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

holding (2,42 posto) te vjerojatno državni Hit (6,15 posto). U Savinom prodajnom konzorciju nema osiguravaju eg društva Triglav, najve eg pojedina nog vlasnika Abanke, koji s tom bankom ima ugovor o poslovnoj suradnji. U Savi odluku o prodaji obrazlažu zaustavljanjem o ekivane integracije i razvoja. Naime, Sava ima 45,9 posto udjela u Gorenjskoj banci, a o ekivano povezivanje dviju banaka trebalo je donijeti zna ajan profit. No, to je zaustavljeno u prolje e zbog pro-

blema s državnim udjelom u vlasništvu (preko Triglava država je drugi najve i dioni ar). Država je tražila kontrolni paket, što je Savi bilo neprihvatljivo. Sava prodaju Abanke dodatno objašnjava poslovnim razlozima. Neto zaduženost Save krajem listopada iznosila je 281 milijun eura, što bi se znatno smanjilo prodajom. Osim toga, prodajom bi se ukinula obaveza financiranja Abanke i popravila bi se struktura kapitala Save. Iva Uš umli Greti

BROJKA

28,3 posto dionica Abanke Vipa smjera prodati financijska grupacija Sava

VALUTNI RAT, SCENA 10.

Bernanke kritizirao kinesku tečajnu politiku Iako je izbjegao izravno uprijeti prstom u Kinu, guverner ameri ke središnje banke Fed Ben Bernanke ponovno je "neke države koje podcjenjuju svoju valutu" upozorio da škode globalnom oporavku Guverner ameri kih Federalnih rezervi Ben Bernanke u petak je u Frankfurtu branio politiku ameri kih monetarnih poticaja te ustvrdio kako e oni pridonijeti oporavku svjetskog gospodarstva. Istodobno je posredno kritizirao i Kinu zbog održavanja svojeg juana slabim. "Najbolje emo poduprijeti dolar i dati podršku globalnom oporavku kroz politiku koja vodi prema nastavku snažnog rasta u kontekstu stabilnosti cijena u SAD-u", rekao je Bernanke u svojem govoru koji je održao u Frankfurtu na konferenciji Europske središnje banke (ECB). Države koje podcjenjuju rast svoje valute s vremenom mogu usporiti gospodarski rast širom svijeta, ali i stvoriti financijsku nestabilnost u vlastitom dvorištu, kazao je.

Neuspjeh G20

Predsjednik ameri kih federalnih rezervi nije izravno spomenuo Kinu, no jasno je kako se njegova izjava najviše odnosi na tu

BEN BERNANKE, guverner Feda, zbog svojih se izjava našao na meti kritika zemalja grupe BRIC ARHIVA BUSINESS.HR

zemlju. Izjava dolazi nedugo nakon sastanka G20 u Južnoj Koreji na kojem je predsjednik Obama napao kinesku politiku podcjenjivanja vlastite valute. Kina je naime oslabila juan kako bi poja ala svoj izvoz i tako na najbrži na in pove ala bruto doma i proizvod. Ta zemlja, koja je nedavno pretekla Japan na drugom mjestu najja e ekonomije svijeta, zabilježila je godišnji rast od 9,6 posto od rujna ove godine. Kina drži i 2,6 bilijardi dolara u svojim deviznim rezervama, što je najviše na svijetu. Bernanke je upozorio i na injenicu da su global-

ni rast i trgovina neuravnoteženi s ekonomijama koje rastu razli itim stopama. Oporavak u ekonomski slabijim zemljama tako e po njegovu mišljenju umnogome ovisiti o oporavku u razvijenijim gospodarstvima. Posebice je upozorio na rastu e tenzije koje su se pojavile izme u država koje razli ito gledaju na politiku rješavanja ekonomske krize, a koje ugrožavaju mogu nosti za pronalaženje "globalnih rješenja za globalne probleme".

Republikanci su protiv

No i glavni ameri ki federalac izložen je kritikama iz niza zemalja, uklju uju i Kinu i Brazil, zbog odluke ameri ke središnje banke o ubrizgavanju dodatnih 600 milijardi dolara u krhko ameri ko gospodarstvo, što je protuma eno kao potez koji e u kona nici dovesti do slabljenja dolara. Ista se politika našla na udaru i u Sjedinjenim Državama, gdje su je, me u ostalim, kritizirali republikanci koji su upozorili da se tako pove ava rizik od inflacije. Tada je reagirao i Bernankeov prethodnik Alan Greenspan koji je kazao kako e protekcionizam intenzivirati usporavanje ve ionako usporene globalne ekonomije. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Sun ani Hvar u petak je zabiljeĹžio jedan od najve ih porasta dnevne cijene na Zagreba koj burzi. Na tjednoj je razini pad bio mnogo skromniji te je iznosio 0,83 posto. Ukupan promet tom dionicom u petak je preĹĄao 90.000 kuna, ĹĄto je iznadprosje no za to izdanje. Protrgovano je sa 3072 dionice u pet transakcija. Najve i dnevni rast cijene na Zagreba koj burzi imao je u petak Lucidus sa stopom rasta od 17,66 posto, ali uz zanemariv promet od 199 kuna.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantic grupa Ericsson Nikola Tesla Adris grupa Ingra Uljanik plovidba Varteks, varaĹždinska tekstilna ind. d.d. Belje Ina-industrija nafte d.d. Dalekovod Banka Brod Institut IGH Atlantska plovidba d.d. Podravka prehrambena industrija d.d. Petrokemija Magma d.d. Turisthotel Viadukt Sun ani Hvar Luka Plo e Zagreba ka banka Kon ar - elektroindustrija AD plastik Fima validus Jadroplov d.d. HG Spot Viro tvornica ĹĄe era d.d. uro akovi holding Jamnica Privredna banka Zagreb Ledo Dom holding Auto Hrvatska Tehnika Proficio Adriatic Croatia International Club d. d. Medika Istraturist Umag d. d. Slatinska banka Riviera Pore Badel 1862 Fima proprius d.d. Arenaturis Franck prehrambena industrija Jadranski naftovod Luka Rijeka Plava laguna Kon ar PIK-Vinkovci Tisak RIZ-odaĹĄilja i akove ki mlinovi Industrogradnja d.d HTP Kor ula Maistra Croatia osiguranje d.d. OT-optima telekom d.d. Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. akovĹĄtina Rabac, ugostiteljstvo i turizam Zvijezda Lav evi BeliĹĄ e Croatia lloyd Transadria Vupik Siemens dioni ko Hrvatska poĹĄtanska banka Zagreba ke pekarne Klara Jadranka Centar banka Konzum Lucidus dioni ko

+ Dionica Tehnike nije se na kraju proĹĄloga tjedna uspjela zadrĹžati na cjenovnoj razini iznad 1000 kuna nakon ĹĄto joj je vrijednost u petak oslabila velikih 7,50 posto. Po istoj je stopi pala i na tjednoj razini, uz ukupni tjedni promet od 615.000 kuna. Gra evinari su proĹĄloga tjedna imali velik utjecaj na kretanje dioni kih indeksa, koji su zavrĹĄili u minusu. DoduĹĄe, sredinom tjedna taj je sektor i rastao, ali se u petak ponovno dogodio pad cijene.

Redovan promet: 13.888.750,10 kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

283.11 804.99 1,200.00 260.51 16.50 560.99 14.00 60.00 1,756.53 227.52 2,400.00 1,222.00 739.60 275.02 164.01 35.00 780.00 210.00 29.00 1,279.99 221.13 495.00 100.70 6.40 133.00 23.00 304.00 25.40 40,000.01 485.01 5,080.00 31.56 360.00 925.00 12.00 2,990.00 7,099.99 285.02 100.01 161.15 61.00 21.00 41.00 720.00 2,511.10 175.19 1,450.00 990.01 200.00 155.10 108.25 3,400.00 361.00 62.50 60.00 5,250.00 29.05 20.50 6.00 85.00 3,100.10 219.90 451.09 2,600.00 2,450.00 49.49 580.00 1,700.00 126.00 366.00 207.49 174.97 19.99

288.00 810.00 1,239.98 263.00 18.30 565.00 14.02 61.49 1,780.01 233.85 2,400.00 1,285.00 753.99 280.83 170.00 42.47 780.00 214.00 30.49 1,299.00 224.01 502.00 105.75 7.22 136.77 24.00 310.00 26.00 40,000.01 490.00 5,200.00 32.20 360.00 965.00 12.00 2,994.99 7,100.00 299.80 100.01 173.08 69.80 22.00 46.00 720.00 2,511.22 175.31 1,450.00 990.01 200.00 160.00 108.25 3,400.00 366.00 62.58 60.00 5,250.00 29.08 20.50 6.50 85.00 3,100.10 219.99 451.09 2,600.00 2,450.00 49.49 580.00 1,700.00 126.00 366.00 207.49 174.97 19.99

283.31 810.00 1,217.00 263.00 16.60 565.00 14.00 60.00 1,766.01 231.00 2,400.00 1,285.00 749.98 280.50 165.05 35.00 780.00 210.00 30.25 1,289.00 221.15 495.00 100.70 7.22 134.11 24.00 304.05 25.89 40,000.01 490.00 5,200.00 32.00 360.00 925.00 12.00 2,994.99 7,100.00 285.02 100.01 161.15 69.80 22.00 41.00 720.00 2,511.22 175.20 1,450.00 990.01 200.00 160.00 108.25 3,400.00 366.00 62.50 60.00 5,250.00 29.05 20.50 6.50 85.00 3,100.10 219.99 451.09 2,600.00 2,450.00 49.49 580.00 1,700.00 126.00 366.00 207.49 174.97 19.99

0.07% 0.27% -1.85% -0.19% -6.21% 0.89% 0.00% -2.23% 0.34% -1.58% 0.00% 3.05% -0.66% -0.17% -2.00% -12.43% 3.99% 0.00% 7.65% -1.38% -1.28% -1.03% -4.10% 3.29% -1.47% 0.04% 0.02% 3.56% 0.00% 0.00% 0.97% -0.93% -2.96% -7.50% 0.00% 17.45% -1.25% -6.18% -3.84% -6.95% 16.16% 0.00% -8.89% 0.00% 0.01% -4.78% 2.11% 4.21% -18.37% 0.00% 3.10% 1.49% 1.39% -3.85% 1.56% 2.94% 0.17% 7.89% 8.33% 12.69% -5.77% 9.45% -1.94% -0.20% 0.00% -0.90% -3.33% 0.00% 0.00% 0.00% -0.23% -0.01% 17.66%

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,54%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

13,417 2,617 993 4,265 45,255 993 38,721 8,095 251 1,516 102 183 250 576 812 3,223 127 429 3,072 66 374 160 737 10,999 431 2,449 169 1,785 1 78 7 960 80 28 2,000 8 3 56 150 81 194 538 249 15 4 54 6 8 39 44 63 2 18 100 100 1 169 200 657 44 1 14 6 1 1 37 3 1 10 3 5 5 10

3,824,296.38 2,117,186.25 1,195,234.88 1,113,642.34 780,179.10 560,693.10 542,099.78 486,369.08 443,266.47 349,361.91 244,800.00 228,499.59 186,962.10 161,004.59 136,783.88 119,107.44 99,060.00 90,519.23 90,159.68 84,924.79 82,823.97 79,490.81 74,990.02 74,339.63 58,008.53 57,681.30 51,742.15 46,183.60 40,000.01 37,991.08 36,220.00 30,753.60 28,800.00 26,900.00 24,000.00 23,939.96 21,299.98 16,287.20 15,001.50 13,310.88 13,106.21 11,348.50 11,109.00 10,800.00 10,044.64 9,463.96 8,700.00 7,920.08 7,800.00 6,934.80 6,819.75 6,800.00 6,513.00 6,253.92 6,000.00 5,250.00 4,911.55 4,100.00 3,942.50 3,740.00 3,100.10 3,079.41 2,706.54 2,600.00 2,450.00 1,831.13 1,740.00 1,700.00 1,260.00 1,098.00 1,037.45 874.85 199.90

23,199.84 2,700.78 1,620.62 1,784.22 124.50 327.70 26.89 492.93 17,660.10 529.87 6.11 203.78 1,046.61 1,520.31 551.45 170.60 307.91 95.93 221.16 286.95 14,164.30 1,273.20 422.90 19.51 219.49 7.92 421.62 83.81 885.04 9,346.64 1,144.88 238.95 238.23 175.25 46.95 332.62 214.38 1,332.47 91.91 588.76 52.50 44.07 89.48 307.56 1,865.45 1,047.78 792.16 60.81 63.45 381.85 40.50 357.00 165.58 26.65 656.66 1,614.89 81.92 10.37 6.85 86.04 310.81 105.20 525.21 377.20 70.45 74.51 548.63 1,011.22 35.75 121.69 58.98 3,972.32 50.60

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 624.15 1,200.00 242.21 14.50 533.13 11.14 54.00 1,560.00 220.00 2,399.95 1,106.00 723.23 240.00 105.50 29.00 543.15 190.00 25.00 1,279.99 200.00 421.00 70.18 6.40 124.01 20.08 290.00 22.36 31,101.00 461.06 4,900.00 28.70 350.00 899.00 11.50 2,200.00 6,200.00 280.02 93.60 100.00 58.00 19.19 33.03 700.05 2,332.01 162.00 1,206.77 950.00 179.00 152.30 98.00 2,107.10 292.00 62.50 59.08 4,502.00 21.28 18.00 5.51 65.10 2,851.00 161.10 400.00 2,600.00 2,030.00 41.77 565.00 1,355.00 106.00 365.00 205.00 143.00 14.09

332.84 829.99 1,777.00 318.99 49.05 720.03 36.40 108.00 1,940.00 390.00 4,800.00 3,397.40 1,098.99 400.00 184.73 69.90 850.00 375.00 36.50 2,093.00 280.00 517.00 115.79 29.01 202.75 109.19 420.01 43.32 44,494.00 620.00 7,679.00 46.40 519.00 2,020.00 16.39 3,157.50 8,250.00 410.00 119.90 200.00 139.00 40.50 70.00 944.00 3,285.00 220.00 1,700.00 2,198.00 310.50 333.00 250.00 3,799.21 531.01 170.00 77.00 5,948.87 44.99 27.18 37.55 99.94 5,300.00 279.00 580.00 3,400.00 3,439.95 230.00 680.00 2,000.00 250.00 444.00 283.04 207.51 30.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

63,15 98,00 16,60 10,50 265,00 158,00 12,50 0,75 147,00 5,12 405,00 42,00 0,69 6,62 34,50

63,85 99,50 16,70 10,60 269,90 159,80 12,89 0,76 150,00 5,15 405,50 42,79 0,69 6,70 34,50

63,54 99,00 16,66 10,59 269,28 159,10 12,52 0,76 150,00 5,12 405,00 42,59 0,69 6,70 34,50

63,60 98,41 16,70 10,54 268,52 159,18 12,54 0,75 148,70 5,13 405,28 42,48 0,69 6,68 34,50

81,50 0,18 0,16 1,40 36,70 1,50 37,00 0,10 36,00

81,50 0,18 0,16 1,45 37,20 1,51 37,10 0,10 36,00

81,50 0,18 0,16 1,45 37,20 1,51 37,03 0,10 36,00

0,81 0,18 0,16 1,45 0,37 1,51 0,37 0,10 0,36

37,61 35,44 93,00 88,00 97,01 39,66 41,46 36,01 12,89 3,02 8,00 4,75

38,50 37,00 93,00 88,00 97,01 40,00 42,00 36,48 12,89 3,10 8,00 4,75

38,00 37,00 93,00 88,00 97,01 40,00 41,46 36,01 12,89 3,02 8,00 4,75

38,49 36,75 93,00 88,00 97,01 39,95 41,71 36,23 12,89 3,04 8,00 4,75

1,33 % 3,35 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,81 % -1,29 % -1,61 % -7,86 % -0,98 % 0,00 % -3,06 %

1.740,00 480,00 3.160,00 1.800,00 2.538,00 25.050,00 5.801,00 7.103,00 1.630,00 97,65 93,75 820,00 11.010,00 88,74 85,05

1.750,00 482,00 3.300,00 1.800,00 2.880,00 25.500,00 5.802,00 7.250,00 1.700,00 97,67 94,00 840,00 13.000,00 89,26 85,60

1.740,00 481,00 3.228,00 1.800,00 2.803,00 25.470,00 5.801,00 7.211,00 1.632,00 97,66 93,84 833,00 12.731,00 89,13 85,38

1.740,01 480,78 3.227,59 1.800,00 2.803,09 25.470,00 5.801,01 7.183,32 1.631,71 97,66 93,84 833,49 12.731,40 89,13 85,38

0,35 % 0,21 % 1,13 % 9,09 % -2,81 % 1,67 % -0,05 % 0,95 % -4,00 % -0,18 % 0,04 % 0,36 % 10,70 % -0,18 % -0,39 %

84,00 90,70 15.000,00 3.140,00 441,00 3.832,00 3.199,00 495,00 37.345,00 400,00 2.600,00

84,00 90,70 15.000,00 3.160,00 450,00 3.850,00 3.200,00 500,00 37.345,00 400,00 2.600,00

84,00 90,70 15.000,00 3.150,43 449,42 3.846,98 3.199,70 499,75 37.345,00 400,00 2.600,00

51,69 55,81 15.000,00 3.150,43 449,42 3.846,98 3.199,70 499,75 37.345,00 400,00 2.600,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG ZVTG KBMR PETG MELR GRVG NF1N SAVA KDIR SALR KDHR PBGS ZVIR JTKG

KRKA TELEKOM SLOVENIJE ZAVAROVALNICA TRIGLAV NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR PETROL MERCATOR GORENJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD SAVA KD ID SALUS KD GROUP PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD ZVON ENA ID JUTEKS

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 BONEL AD BANJA LUKA R I TE GACKO AD GACKO TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 RAFINERIJA ULJA AD MODRICA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D ENERGOINVEST DVI D.D. SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO NAMJESTAJ DD GRADACAC ZIF CROBIH FOND DD MOSTAR

Dunav osiguranje a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Kopaonik a.d. Beograd DIN Fabrika duvana a.d. Niš Komercijalna banka a.d. Beograd Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Agrobanka a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2012K Soja protein a.d. Becej Cacanska banka a.d. Cacak Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2014K

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 KLIRINSKA KUKA KLIR. INTERB. SI. SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE ALKALOID SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE Garant a.d. Futog REPLEK SKOPJE EDINSTVO STRUMICA STOPANSKA BANKA BITOLA

567.817,94 144.865,59 130.524,96 127.573,08 97.203,00 86.116,50 42.772,13 19.613,53 13.532,70 12.201,94 11.753,00 10.110,70 9.570,99 6.959,58 5.520,00

0,00 % 111525 0,00 % 300000 -2,50 % 166127 0,00 % 12806 0,12 % 44932 0,67 % 8378 0,09 % 24732 2,04 % 26457 -2,44 % 5160

90.892,87 54.000,00 25.915,81 18.533,40 16.613,36 12.637,00 9.165,18 2.642,60 1.857,60

71571 64500 15958 10000 8080 11696 2048 1571 2571 10762 2500 3229

2.754.416,42 2.370.094,46 1.484.094,00 880.000,00 783.840,80 467.242,94 85.418,22 56.911,05 33.140,19 32.724,32 20.000,00 15.337,75

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 RMDEN04 KIBS KMB TEL ALK TPLF GRNT REPL EDIN SBT

8928 1472 7817 12100 362 541 3412 25978 91 2377 29 238 13871 1041 160

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA DNOS NIIS AIKB KOPB DINNPB KMBN FITO AGBN IMLK A2011 A2012 SJPT CCNB A2013 A2014

-0,50 % 1,01 % -0,24 % 0,86 % 1,62 % 1,34 % -0,95 % -0,26 % 0,67 % 0,00 % 0,00 % 0,38 % 0,00 % 1,21 % -1,40 %

Luka Koper AIK banka Niš Agrobanka Beograd Sava Intereuropa

+1,57% +1,13% +0,95% +0,67% +0,59%

Fabrika duvana Niš Stopanska banka Skopje Gorenje Krka Zavarovalnica Triglav

-2,81% -1,48% -0,95% -0,5% -0,24%

Telekom Slovenije

Imlek Beograd

Dionica slovenskog Telekoma bila je u petak druga na popisu najtrgovanijih izdanja Ljubljanske burze sa 144.865 eura. Cijena dionice rasla je u odnosu na zabilježenu prethodnoga dana 1,01 posto i iznosila je 99 eura. Tijekom dana dionicom Telekoma Slovenije trgovalo se u cjenovnom rasponu od 98 do 99,5 eura. Rasle su i cijene Petrola i Mercatora, i to 1,62 i 1,34 posto. Slovenski indeks SBI TOP posljednjega dana u tjednu bio u plusu 0,95 posto.

Jedan od ve ih padova cijena na Beogradskoj burzi u petak je zabilježila dionica Imleka. Cijena joj je na kraju dana iznosila 1632 dinara, odnosno etiri posto manje u odnosu na dan prije. Ukupan promet beogradskim Imlekom iznosio je 2,2 milijuna dinara, najniža cijena po kojoj se trgovalo tom dionicom iznosila je 1630 dinara, a najviša je bila 1700 dinara. Pala je i cijena Energoprojekt holdinga, i to 0,52 posto, na 962 boda.

+1,01 -4,00

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1C FBIHK1E FBIHKD FBIHKE FBIHKC FBIHK1B FBIHK1A FBIHK1D EDVIRK1 BIGFRK3 NMJGRK2 CRBFRK1

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSDS-O-C BNEL-R-A RITE-R-A TLKM-R-A RSRS-O-C TRZN-R-A RSRS-O-D RFUM-R-A RSRS-O-B

Oznaka

Ponedjeljak 22/11/2010

business.hr

17539 30.518.060,00 52385 25.185.917,00 2304 7.436.370,00 2250 4.050.000,00 1358 3.806.600,00 135 3.438.450,00 588 3.410.996,00 383 2.751.211,00 1353 2.207.700,00 20649 2.016.620,02 21084 1.978.533,75 1863 1.552.787,00 121 1.540.499,00 16232 1.446.825,18 15524 1.325.411,70

valuta: MKD - makedonski denar 0,01 % 0,00 % 0,00 % 0,02 % -0,13 % 0,01 % -0,04 % -0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 %

43858 32500 114 345 2357 126 100 632 6 463 21

2.266.842,66 1.813.777,11 1.710.000,00 1.086.900,00 1.059.273,00 484.720,00 319.970,00 315.840,00 224.070,00 185.200,00 54.600,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI +0,95% BIRS -0,31% 862,39 899,71 Belex15 +0,27% FIRS +0,13% 641,87 1.368,29 Belexline +0,43% MBI10 0,00% 1.259,57 2.225,74 SASX10 MOSTE +1,77% 473,36 +1,16% 928,54 SASX30 NEX20 +0,47% 13.707,82 -0,32% 891,11 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI -1,36% WIG20 -1,21% 2.655,84 BUX -0,40% 22.079,12 +0,63% -0,33% ATX -0,07% 2.723,06 indeksa na zatvaranju u -0,35% Stanje petak 19. studenoga 2010.

FTSE100 5.702,28

DAX 6.803,69

CAC40

3.853,30

MICEX 1,546.78

AMERI»KI INDEKSI +1,57% S&P500 +1,30% 11.181,23 1.196,69 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +1,19% etvrtak 18. studenoga 2010. 2.514,40 DJIA

investor 22 TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

ndeks Crobex pao je 1,08 posto i posljednja mu je vrijednost bila 1842,48 bodova, a Crobex 10 tjedan je završio na 983,62 boda, što je pad 0,66 posto. Rezultati fondova prošlog su se tjedna kretali od 3,69 do +1,80 posto, a 49 od ukupno 93 fonda ostvarilo je porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dioni ki fond prošlog je tjedna bio MP Mena HR kojem je vrijednost porasla 1,80 posto, a slijedi ga HPB Dioni ki s porastom 1,16 posto. Najve i gubitnik me u dioni kim fondovima je Ilirika azijski tigar kojem je vrijednost smanjena 3,69 posto, a iza njega je KD Victoria s padom 2,87 posto. Od mješovitih fondova najuspješniji je Raiffeisen Prestige, koji je ostvario porast vrijednosti 0,39 posto, a slijedi ga Allianz Portfolio s porastom 0,37 posto. Najve i pad u ovoj grupi zabilježili su KD Balanced (-1,83 posto) i ST Balanced (-0,79 posto). Od obvezni kih fondova najuspješniji su bili Capital One (+0,36 posto) i ICF Fixed Income (+0,08 posto), a najve i je pad zabilježio ZB bond kojem je vrijednost smanjena 0,39 posto. Slijedi ga HI-conservative s padom 0,28 posto. Svi su nov ani fondovi tjedan završili u plusu, a vrh ljestvice zauzimaju ICF Money Market (+0,11 posto) i ST Cash (+0,10 posto). Promatramo li rezultate od po etka godine, najuspješniji dioni ki fond je MP Mena HR kojem je vrijednost u 2010. uve ana 22,68 posto. Od mješovitih fondova vode i je Raiffeisen Prestige s prinosom 7,89 posto. Od obvezni kih odnosno nov anih fondova najuspješniji su Erste Bond (+8,92 posto) i Erste EuroMoney (+3,76 posto).

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn

127,4154 356,8020 101,7400 10,2745 28,6708 100,0500 57,4300 6,8564 102,2800 94,1191 310,4215 103,4600 83,6366 12,7375 118,0843 130,4300 65,6196 14,0347 108,5598 70,2000 92,4138 50,0046 8,2586 166,7927 478,6825 85,7700 60,3000 59,5021 69,8274 67,2900

2,53 2,38 2,17 2,15 2,14 1,96 1,83 1,79 1,78 1,73 1,72 1,59 1,59 1,58 1,46 1,44 1,33 1,33 1,30 1,20 1,14 1,12 1,05 1,03 1,03 1,03 0,87 0,82 0,82 0,73

15,46 7,92 3,40 7,28 0,73 3,17 2,52 7,32 3,10 2,39 8,44 3,22 2,93 6,20 6,30 1,87 6,75 16,84 1,26 2,96 4,48 5,61 1,68 5,11 9,93 2,33 -0,99 2,76 0,60 -1,04

DIONI KI

NFD Aureus US Algorithm MP-Bric HR ZB BRIC+ KD Energija NFD Aureus BRIC ZB aktiv Raiffeisen Emerging M. KD Nova Europa Raiffeisen World NFD Aureus Global Developed MP-Global HR ZB euroaktiv Platinum Blue Chip KD Prvi izbor Ilirika BRIC ZB trend PBZ I-Stock Platinum Global Opportunity OTP Europa Plus Capital Two HPB WAV DJE VB High Equity HI-growth Ilirika JIE MP-Mena HR OTP meridian 20 Raiffeisen C. Europe Prospectus JIE HPB Titan Raiffeisen HR dionice

6mj. % 12 mj. (%)

-4,89 3,69 5,09 5,61 1,98 0,02 -0,98 5,38 0,38 -4,50 3,70 2,46 -6,00 6,19 9,16 0,13 7,03 15,83 2,40 -4,49 4,99 3,30 -0,84 -1,10 3,48 -1,62 -6,82 -2,73 -2,74 -8,19

11,44 6,20 N/A N/A 7,07 1,16 4,88 9,03 7,69 -5,16 10,76 2,70 8,82 11,41 N/A 10,34 7,06 -0,56 2,67 -1,42 14,50 -2,00 -0,41 -4,19 22,94 -5,19 -11,32 -10,89 2,42 -8,80

PGP (%) Ove god. (%)

12,19 -4,16 N/A N/A -14,19 0,01 -17,33 -11,48 0,32 -1,21 -9,71 0,52 -6,02 3,16 N/A 3,35 -11,84 -9,40 6,37 -9,37 -2,43 -19,84 -2,17 8,80 6,87 -5,82 -8,66 -12,76 -10,24 -16,55

14,74 4,97 1,74 2,75 5,89 2,92 1,47 8,69 6,15 -4,06 10,06 2,08 5,52 10,59 18,08 7,20 8,09 0,77 0,87 -0,52 12,40 -0,07 -1,10 1,60 22,68 -0,97 -7,20 -6,01 0,70 -2,94

Imovina

15,082 11,849 80,005 8,016 9,685 493,319 24,481 19,400 40,139 67,290 4,782 232,646 7,366 5,379 22,602 164,754 208,559 6,323 8,765 6,866 10,732 13,570 67,383 104,463 9,020 18,444 219,566 23,709 9,914 13,977

Starost

Datum

2,11 2,69 0,60 0,72 3,63 4,40 2,92 3,10 7,13 4,97 2,48 6,55 2,88 7,77 0,87 8,06 3,34 3,16 1,33 3,59 3,21 3,13 8,73 6,07 2,70 2,56 5,59 3,80 3,33 2,19

18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010

www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI

ZB global NFD Aureus Emerging Markets Balanced Agram Trust ST Aggressive OTP uravnoteženi Ilirika JIE Balanced KD Balanced HI-balanced ICF Balanced PBZ Global fond Erste Balanced Raiffeisen Prestige Allianz Portfolio ST Balanced C-Premium AC G Balanced EM VB SMART HPB Global Raiffeisen Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

142,5900 84,5553 67,2825 63,5042 106,4810 148,6837 8,0755 9,8482 110,9653 100,2451 114,5800 107,8900 112,0232 169,7322 5,3968 10,9892 99,7626 97,7660 151,1600

1,61 1,30 0,88 0,79 0,78 0,70 0,64 0,61 0,45 0,41 0,34 0,31 0,21 0,06 0,06 0,05 0,00 -0,09 -0,30

0,13 3,66 -0,74 -1,14 -1,17 4,77 -0,23 0,88 -3,59 2,20 -1,60 0,34 2,64 -4,62 -0,71 1,17 N/A -3,94 -0,21

-1,53 6,55 -4,48 -7,12 -5,71 1,65 -0,51 0,03 -11,51 -2,24 -4,28 3,76 3,21 -8,38 -7,47 -0,41 N/A -8,47 -1,68

2,20 0,88 -9,53 -13,98 -8,06 1,71 -1,44 2,57 -22,01 -3,06 -2,35 N/A 7,41 -14,69 -9,90 6,88 N/A -10,70 2,19

3,85 -3,79 -3,08 -8,42 1,28 8,57 -4,32 -0,17 1,54 4,75 -0,76 N/A 7,74 6,96 -14,99 5,66 N/A -0,44 5,15

4,00 5,12 -3,35 -10,63 -6,71 3,96 -2,15 0,61 -13,53 -0,20 -0,78 7,89 6,77 -11,80 -8,53 6,62 -0,24 -8,21 2,91

716,246 16,232 11,464 2,856 39,484 45,188 7,193 67,674 11,596 289,546 106,461 174,957 7,192 12,116 12,250 13,874 5,000 92,472 331,783

9,38 4,34 2,36 5,16 4,93 4,82 4,84 8,73 8,55 9,19 9,84 0,70 1,52 7,86 3,80 1,72 0,01 5,13 8,23

126,8401 161,3700 140,5736 173,8800 129,5382 130,4200 159,3000 11,3231 124,2309

0,07 0,04 0,01 0,00 -0,01 -0,02 -0,04 -0,04 -0,07

1,28 2,38 1,32 0,38 0,68 0,79 -0,53 0,03 -0,76

0,91 4,54 2,64 2,67 2,24 3,34 -0,18 1,55 1,59

4,83 10,44 6,07 9,04 6,79 9,78 5,63 5,54 4,36

4,94 8,21 3,96 6,74 4,58 4,46 5,09 1,43 4,32

3,68 8,68 5,01 8,07 7,63 8,92 4,87 5,40 4,04

11,252 12,646 14,748 441,653 115,795 162,130 226,268 6,337 13,291

4,93 6,07 8,77 8,48 7,70 7,47 9,38 8,73 5,13

18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

141,5299 132,2122 162,3628 139,7007 144,4300 138,1200 138,2602 134,9533 131,8414 122,1107 116,7426 11,3004 10,6500 108,2009 102,3228 105,3200 125,6238 124,5270

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

1,13 0,60 0,63 0,52 0,93 0,82 0,67 0,90 0,82 0,55 0,87 0,73 0,78 0,79 0,79 0,73 0,61 0,33

2,10 1,20 1,11 1,07 1,76 1,71 1,24 1,63 1,56 1,25 1,67 1,62 1,66 1,55 1,57 1,79 1,76 0,79

10,80 3,31 2,70 2,68 4,23 3,78 2,40 3,87 4,45 2,87 3,48 3,77 3,72 3,88 1,39 4,41 4,17 2,84

4,37 6,36 4,81 3,29 4,87 4,42 4,63 4,45 5,54 4,16 5,22 5,86 4,41 5,31 1,77 4,59 4,41 3,99

3,73 2,61 2,07 2,32 3,51 3,23 2,21 3,28 3,55 2,46 2,98 3,21 3,17 3,14 1,09 3,76 3,54 2,51

10,262 954,604 2271,254 125,086 967,157 844,203 118,225 42,125 270,445 123,173 175,549 143,727 32,859 198,430 7,299 676,579 495,293 38,347

8,12 11,64 10,33 10,33 7,73 7,47 7,15 6,88 5,13 4,91 3,04 2,15 1,46 1,52 1,31 1,16 8,33 5,60

18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010 18.11.2010

OBVEZNI KI FONDOVI OTP euro obvezni ki Capital One ICF Fixed Income Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond ZB bond HI-conservative HPB Obvezni ki

NOV ANI FONDOVI ICF Money Market PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money PBZ Euro Nov ani PBZ Dollar fond

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 22/11 /2010

6 MILIJUNA EURA

Dalekovod ide na Grenland

Predsjednik Uprave Dalekovoda d.d. Luka Mili i i direktor islandske tvrtke Istak Company Kolbeinn Kolbeinsson potpisali su u utorak u Reykjaviku ugovor o gradnji 60 kV dalekovoda na Grenlandu, priop eno je ju er iz Dalekovoda. Ugovor je vrijedan nešto više od 6 milijuna eura. Gradnja 45 kilometara dugog dalekovoda obuhva a

kompletnu isporuku materijala i radova te je integralni dio projekta Ilulissat, iji je nositelj grenlandska vlada. U sklopu projekta Istak e preuzeti gradnju hidroelektrane i ostalih prate ih objekata, a Dalekovod e isporu iti i ugraditi eli nu rešetkastu konstrukcije te kompletan elektromontažni materijal. Po etak radova planiran je sredinom travnja 2011. godine, a završetak u rujnu 2012. godine. S obzirom na to da je rije o specifi nim radovima i

Crobex u tjednu izgubio 1,08%

izuzetno oštrim klimatskim uvjetima, oni se mogu odvijati samo od travnja do listopada. Prometna povezanost s Grenlandom mogu a je samo brodom, što e najviše utjecati na na in i tijek izvo enja radova, koji e se ve im dijelom odvijati pomo u helikoptera. Istak je osnovan 1970. godine, a prema podacima objavljenim na internetskim stranicama tvrtke, od 2001. i 2009. kompanija je ostvarivala izme u 60 i 120 milijuna eura godišnjeg prometa. M. P.

LUKA MILI»I , predsjednik Uprave Dalekovoda SNIMIO SAŠA ETKOVI

GORANKO FIŽULI , jedan od vlasnika i predsjednik Uprave Magme, koja je zahvaljuju i vijesti da je preuzimaju Poljaci uspjela završiti tjedan s nepromijenjenom cijenom SNIMIO HRVOJE DOMINI

POSUSTALI KUPCI Posljednjeg dana prošloga tjedna na Zagreba koj su burzi brojniji bili prodava i, ime je i napravljena razlika na tjednoj razini iji je rezultat kona an pad indeksa Rast dioni kih indeksa na Zagreba koj burzi bio je o ekivano kratkotrajan pa im je vrijednost u petak ponovno po ela padati. Ukupan redovni promet od 13 milijuna kuna nije se razlikovao od onoga ostvarenog prethodnog dana. Razlikovao se, me utim, trend u vezi s indeksima pa je tako Crobex pao 0,54 posto, a Crobex 10 zabilježio je minus od 0,37 posto. Po etak tjedna odredio je cjelokupno kretanje indeksa, koji su usprkos rastu dva dana sredinom

tjedna, na tjednoj razini pali, pa je Crobexova vrijednost u tom razdoblju smanjena 1,08 posto. Ukupan tjedni redovni promet iznosio je 96,9 milijuna kuna. Najlikvidnija dionica u petak bila je ona HT-a kojom se trgovalo u vrijednosti 3,8 milijuna kuna, uz neznatan rast cijene 0,07 postotnih bodova. Bila je to i najlikvidnija dionica na tjednoj razini pa se na nju odnosila etvrtina ukupnog tjednog prometa. Minusu je u petak uspjela pobje i i dionica Atlantic grupe,

iji je rast 0,27 posto bio dovoljan da joj cijena završi na okruglih 810 kuna. To je ujedno bilo drugo najlikvidnije izdanje sa 2,1 milijun kuna prometa. Ericsson Niokla Tesla, kao tre i po kriteriju veli ine ukupnog prometa, pao je u petak 1,85 posto.

Ericsson pao 4,92%

Ericsson je tijekom prošloga tjedna rastao samo jedan dan pa mu je u pet trgovinskih dana cijena smanjena 4,92 posto. Indekse su u srijedu i etvrtak vukli gra evin-

ci, koji su u petak imali nejednake izvedbe. Tako je Ingra u petak pala 6,21 posto, a kako je po etak tjedna za nju bio prili no dramati an, na tjednoj je razini pojeftinila nešto više od 9 posto. Institut IGH krenuo je u petak u suprotnom smjeru pa mu je cijena sko ila nešto više od 3 posto. To je bilo dovoljno da mu cijena u pet trgovinskih dana ostane nepromijenjena. Euforija oko poljskog preuzi-

REGIJA

Ulagači najoptimističniji u Ljubljani Prošli je tjedan slovenski indeks SBI TOP rastao 1,56 posto, na 862,39 bodova, a najlikvidnija je u petak ponovno bila dionica farmaceutske kompanije Krke koja je jedina premašila pola milijuna eura prometa.

Tom se dionicom naime trgovalo u iznosu 567.817 eura, a još su tri dionice na Ljubljanskoj burzi zabilježile promet ve i od 100.000 eura: Telekom Slovenije, Zavarovalnica Triglav i Nova kreditna banka Maribor.

Tjedni rast od 0,72 posto bilježi beogradski indeks BELEX 15. Posljednjeg dana u tjednu u Beogradu se najviše trgovalo dionicom Dunav osiguranja, a slijedila je dionica Naftne industrije Srbije sa 25,2 milijuna dinara

prometa. Njezina je cijena rasla 0,21 posto, na 481 dinar, a rast vrijednosti u petak bilježi i niška AIK banka. Njezina je cijena sko ila 1,13 posto, na 3228 dinara. Biljana Star i

manja Magme lagano se stišala pa joj je cijena u petak snižena 12,43 posto. Me utim, ni taj pad nije bio dovoljno snažan da poništi reakciju ulaga a nakon objave o poljskoj zainteresiranosti u srijedu, kada se ta dionica našla u pozitivnoj blokadi, pa je na tjednoj razini zabilježila zanemariv pad od 0,03 posto unato jako lošem po etku tjedna. Ante Pavi

BROJKE

1,09 0,2 posto rastao je sarajevski SASX-10

posto pao je banjalu ki BIRS

Odbjegli Facebookovci pokrenuli 'osobniju' mreĹžu BivĹĄi direktor u Facebooku Dave Morin pokrenuo je konkurentsku druĹĄtvenu mreĹžu Path koja ograni ava broj prijatelja, prenosi BBC. Jedan od ulaga a u Path je suosniva Facebooka Dustin Moskovitz, a u DOBITNICI DANA (ZSE) Lucidus +17,66% ACI +17,45% Badel 1862 +16,16% Rabac +12,69% Lav evi +9,45% 22 Raste

kompaniji tvrde da ih nimalo ne brine konkurencija Facebooka, najve e druĹĄtvene mreĹže koja ima viĹĄe od 500 milijuna korisnika. Cilj Patha je stvoriti osobniju mreĹžu gdje e svatko imati maksimalno 50 prijatelja, kako bi se postigla

GUBITNICI DANA (ZSE) PIK Vinkovci -18,37% Magma -12,43% Arenaturist -8,89% Riviera Pore -6,95% Ingra -6,21 %

5 Nema promjene

27 Pada

djelotvornija komunikacija me u ljudima koji su bliski. "Vjerujemo da e u budu nosti internet biti mnogo osobniji", rekao je Morin, koji je inspiraciju za pokretanje nove druĹĄtvene mreĹže naĹĄao u ekonomistu i nobe-

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,118.9 154,40

Prom. 0,31% 0,31%

Sirova nafta 81,85 Prirodni plin 3,80 Zlato 1.353,15 Srebro 26,96 Goveda 98,23

1,75% 0,80% 1,20% 5,19% 0,08%

NOVI TREND - ZVJEZDANE KARTICE

Kardashian Mastercard 'najgora je kartica dosad'

KIM KARDASHIAN, ameri ka starleta ARHIVA BUSINESS.HR

Novu Mastercardovu karticu ameri ke starlete i reality zvijezde Kim Kardashian, "The Kardashian Kard", asopis American Banker poglasio je "vjerojatno najgorom karticom za bezgotovinsko pla anje u povijesti". Kartica naime ve inom cilja na korisnike koji su tinejdĹžerske dobi, ali pritom napla uje pristojbe koje bi teĹĄko pale i stalno zaposlenoj odrasloj osobi. Korisnici Kardashiani ina Mastercarda za dobi-

vanje kartice koje uklju uje lanarinu za sljede ih ĹĄest mjeseci trebaju platiti 59,95 dolara, a za dobivanje kartice s godiĹĄnjom pretplatom 99,95 dolara. Nakon ĹĄto pro e ĹĄest ili 12 mjeseci, ovisno o tome na koju se opciju pretplatnik inicijalno odlu io, za mjese nu lanarinu pla at e 7,95 dolara. Za zamjenu kartice korisnik e platiti 9,95 dolara, za pla anje ra una (po predmetu) 2 dolara, za podizanje novca na bankoma-

tu na doma em terenu 1,50 dolara, u inozemstvu 2,50 dolara... Ekonomska analiti arka Zilvinas Bareisis za asopis je rekla kako je ostala zbunjena jer kreditna kartica ije je zaĹĄtitno lice Kim Kardashian "nema nikakvog smisla". " ini se da cilja na tinejdĹžere, i to sa smijeĹĄno visokim pristojbama. Ako postoji neĹĄto takvo kao ĹĄto je luksuzno trĹžiĹĄte ovakvih kartica, na njemu sigurno nema tinejdĹžera", rekla je Bareisis. B.hr

Ĺ EF IZ SNOVA

Australski bogataĹĄ radnike nagradio mercedesima i odmorom Peti najbogatiji ovjek u Australiji tako zahvaljuje radnicima koji su pridonijeli njegovu velikom uspjehu Australski rudarski magnat Clive Palmer potroĹĄit e 10 milijuna dolara na nagrade za svojih 800 zaposlenika. Australski Sydney Morning Herald izvijestio je kako Palmer planira svo-

jih 55 najboljih radnika nagraditi novim mercedesima! Sljede ih 700 radnika dobit e pla ene odmore u hotelima s pet zvjezdica u FidĹžiju, a 50 "najgorih" radnika tako er e biti nagra eno, i to pla enim odmorima za dvoje u odmaraliĹĄtu Sheraton Mirage Port Douglas. ObjaĹĄnjavaju i svoju velikoduĹĄnost, Palmer, peti po redu najbogatiji ovjek u Australiji,

za novine je izjavio kako su njegovi radnici neumorno radili od srpnja 2009. godine kako bi njegova kompanija uspjela te da sada zasluĹžuju nagradu. Palmer je 2009. godine naime kupio neprofitabilni rudnik nikla Yaluba od BHP Bilitona i preokrenuo njegovo poslovanje u pozitivnom smjeru. Oporavku tvrtke pridonijele su i rastu e cijene nikla. B.hr

CLIVE PALMER, rudarski magnat ARHIVA BUSINESS.HR

Ho e li i hitna saborska rasprava o zamrzavanju rasta mirovina biti puna teĹĄkih rije i, pratite na...

lovcu Danielu Kahnemanu, koji je prou avao uspomene i njihovu povezanost sa sre om. "Misija nam je u initi svijet sretnijim pa pokuĹĄavamo stvoriti proizvod koji donosi sre u", naglasio je Morin. B.hr

www.business.hr

UKRATKO... Rusija Crkvi vra a tisu e nekretnina? Ruski parlament usvojio je zakon koji svim vjerskim zajednicama omogu ava da traĹže povrat oduzete imovine. Ako predsjednik Dmitrij Medvedev potpiĹĄe zakon, Ruska pravoslavna crkva moĹže traĹžiti 11.000 vrijednih nekretnina. Britanci za idu eg kralja Ĺžele - Williama Britanci bi kao idu eg kralja i kraljicu puno radije vidjeli princa Williama i njegovu novope enu zaru nicu Kate Middleton nego prijestolonasljednika princa Charlesa i njegovu suprugu Camillu. Papa pu koj kuhinji poklonio vrijedan tartuf Papa Benedikt XVI. Caritasovoj je pu koj kuhinji u Rimu poklonio bijeli tartuf vrijedan 100.000 eura. Papa je tartuf dobio od talijanskog poduzetnika Antonija Bertolotta, koji ga je kupio na humanitarnoj aukciji.