Business.hr broj 768 by Business.hr

KONKURENTNIJI 10

SVE GORE I GORE 2

Hrvatska ima 75 posto bolje turisti ke rezultate od europskih i dvostruko bolje od mediteranskih, a naš je turizam napredovao i po konkurentnosti sa 38. na 34. poziciju, pohvalio se ministar turizma

DZS: Nezaposlenost rasla na 17,8 posto, plaće ponovno pale

Bajs: 'Ne' uvođenju novih poreza turizmu

UTORAK 23/11/2010

BROJ 768 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

U POTRAZI ZA RASTOM 4-5 Ni jedna srednjoro na reforma od 50-ih godina prošlog stolje a ovdje nije uspjela, primijetio je na ju erašnjoj konferenciji Ivo Bi ani , profesor zagreba kog Ekonomskog fakulteta, te zaklju io kako su Hrvatskoj potrebne mjere iji e se u inci vidjeti u roku šest mjeseci

Hrvatskoj treba

šok-terapija Validus pred dogovorom s vjerovnicima, najtvrđi orah je Podravka Predsjednik Uprave Validusa Vladimir Šelebaj Sellier traži od vjerovnika, me u kojima je i Podravka, rok do pet godina za prodaju portfelja, koji bi, tvrdi Šelebaj, omogu io da se imovina proda po fer cijenama umjesto da otvaranjem ste aja vjerovnici i ne dobiju sve što potražuju 6

info&stav

INDIKATOR

2-3 Makarski turisti ki plusevi

business.hr

Makarsku je rivijeru u prvih deset mjeseci ove godine posjetilo 592.759 turista ili 5% više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a ostvareno je etiri milijuna no enja, što je pove anje tako er 5%. Makarska je rivijera ostvarila 42 posto no enja cijele Splitsko-dalmatinske županije. Stranih turista, me u kojima je bilo najviše esha, Slovaka, Poljaka, Nijemaca... bilo je 6% više nego lani

'Cenzura u HAC-u' HAC iz press clippinga izbacuje nepoželjne objave i novinare, upozorio je ju er u otvorenom pismu Nezavisni cestarski sindikat. Iz press clippinga se brišu lanci "nepodobnih" autora tekstova o HAC-u, a nepotpuni se press clipping šalje emailom dalje na nižu upravlja ku strukturu, pa se tako radnike informira selektivno, upozorava sindikat

Utorak 23/11/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

STATISTIKA ZA LISTOPAD

DZS: Pla e ponovno pale, nezapos rasla na 17,8 posto ›› U listopadu je nezaposlenost u Hrvatskoj u odnosu na mjesec prije porasla 5,2 posto, ali u odnosu na isti mjesec prošle godine velikih 11,4 posto, dok su pla e zaposlenih u pravnim osobama u rujnu, pokazuju statistike DZS-a, pale 100 kuna, odnosno 1,85 posto

Stopa registrirane nezaposlenosti u listopadu ove godine iznosila je 17,8 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Na godišnjoj razini to je pove anje 2,3 posto, a u odnosu na ovogodišnji rujan stopa je ve a 0,9 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti ve a od 17 posto posljednji je put zabilježena u travnju ove godine te u listopadu nakon prestanka sezonskog zapošljavanja. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, potkraj listopada bilo je evidentirano 304.479 nezaposlenih

redakcija@business.hr

DZS je objavio i prve rezultate o pla ama prema kojima je prosje na ispla ena neto pla a po zaposlenom u pravnim osobama za rujan iznosila 5291 kunu, a prosje na je bruto pla a iznosila 7.564 kuna. Dok su pla e u kolovozu rasle na godišnjoj razini, ali i u odnosu na prethodni mjesec ove godine, u rujnu su pale u odnosu na kolovoz. Tako je prosje na neto pla a u rujnu bila 100 kuna ili 1,85 posto manja u odnosu na prosje nu pla u ispla enu u kolovozu. U istom je postotku manja i prosje na bruto pla a u rujnu u odnosu na prethodni mjesec, tj. niža je za 143 kune. "Trend koji o ekujemo sljede ih mjeseci vrlo je jasan -daljnje pove-

500 novih ste aja

"Njihov se broj po zadnjim podacima sa 65 popeo na 71 tisu u. Pokazatelj je to produbljivanja sustava nepla anja i nesolventnosti tvrtki te da e mnogi i dalje ostajati bez posla. Trenuta no se na trgova kom sudu vodi oko 700 ste ajnih postupaka, od ega je 500-njak pokrenuto u prvoj polovini ove godine. Ve ina e vjerojatno završiti u li-

KREŠIMIR SEVER, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata

kvidaciji, a radnici na burzi", procjenjuje Sever. Istaknuo je i kako je nerealno u sadašnjim uvjetima o ekivati nove investicije iz privatnog sektora jer je kapital preskup. "Država u krizi ulazi u investicije koje zatim pokre u i privatni sektor. Privatnici su obeshrabreni visokim kamatama. Novca ima, ali ga banke posu uju po nepovoljnim uvjetima, a poduzetnik i cijenu kapitala mora ukalkulirati u kona nu

Vinko Mladineo uhićen zbog poslova s Fim

KONTAKT

E-mail:

Oporavak je daleko

anje nezaposlenosti. Može se samo o ekivati produbljivanje krize u sektorima kao što je graditeljstvo. Kod nekih izvoznika ima znakova oporavka, ali to je mali dio gospodarstva", rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Uz nezaposlene registrirane na burzi, Sever isti e i veliki broj onih koji se vode kao zaposleni, ali mjesecima ne dobivaju pla u.

I FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA MARKETINŠKI ZAGA EN

Telefon:

(01) 555-1-600

osoba, što je 5,2 posto više nego prethodni mjesec ili 11,4 posto više nego u listopadu prošle godine.

71.000 ljudi ne prima pla u, a takva nesolventnost vodi u novo pove anje nezaposlenosti

VINKO MLADINEO, uhi enik ARHIVA BUSINESS.HR

U nastavku istrage o aferi Fimi media policija je u ponedjeljak u Zagrebu uhitila Vinka Mladinea, direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost, a sumnji i ga se za zloupotrebu položaja. Policija je prilikom uhi enja pretresla i njegov stan. Mladinea se sumnji i da je

Fimi mediji za poslove produkcije i emitiranja navodno uplatio oko 5,6 milijuna kuna, ime se šteta u toj aferi izvla enja novca iz državnih poduze a i ministarstava putem te marketinške agencije Nevenke Jurak popela na 80-ak milijuna. Mladineov fond je u srpnju 2008. sklopio ugovor s

Jurak na 2,459.016,40 kuna, a 4. ožujka 2009. novi posao na iznos od 3,278.000 kuna, a na kraju je pla eno 2,934.084 kune. Mladinea su navodno osumnji ili Jurak i Mladen Bariši , bivši HDZ-ov rizni ar i šef Carine, koji bi na zahtjev Uskoka mogli ve danas biti na slobodi.

››

BISER DANA

BROJKA

Slavka Lini a nisam nazvao ni komunjarom, sekretar inom partije i ne znam kako, a on je mene nazvao špijun inom

milijuna kuna uloženo je u ju er otvoreni novi pogon za doradu sjemena u sklopu osje koga Poljoprivrednog instituta

TOMISLAV KARAMARKO, ministar unutarnji poslova, u razgovoru za Objektiv komentiraju i razloge zašto je tužio SDP-ovca Slavka Lini a

UVODNIK

poslenost Faust na putu za Remetinec Darko Bani ek, darko.banicek@business.hr

B cijenu svog proizvoda ili usluge", kaže Sever. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

BROJKE

100

kuna bila je manja prosje na neto pla a u rujnu ove godine u odnosu na kolovoz

s Fimi medijom Novac su, sumnja Uskok, izvla ili sadašnji i bivši elnici Hrvatskih autocesta (HAC), Hrvatskih šuma, Hrvatske elektroprivrede, Hrvatske poštanske banke, ali i nekih ministarstava. Tako je bivši ministar policije Ivica Kirin svjedo io o suradnji s Fimi medijom. I. M.

io je to pravi ugovor s Vragom, samo što formalnog ugovora nije bilo i što vrag nije vrag ve HDZ, tako bi u jednoj re enici mogla glasiti obrana danas uhi enog direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost Vinka Mladinea, ali i svih ostalih direktora koji ovih dana s lisicama na rukama svoj iskaz daju Uskokovim istražiteljima objašnjavaju i kako se isisavao novac na fiktivne ili stvarne, a precijenjene marketinške poslove koje su morali povjeriti državotvornoj tvrtki u milosti HDZ-a - Fimi mediji. POGODBA je bila baš faustovska - ako želiš biti direktor i tom funkcijom ugrabiti mo , ugled i privilegije u društvu, zauzvrat moraš tu i tamo, ve prema potrebi, asistirati vladaju em HDZ-u da napuni svoje tajne sefove novcem kojim e potom kupovati ostanak na vlasti. Odbio je nije baš niti jedan direktor javnih tvrtki koje je tadašnji premijer Ivo Sanader okupio 7. travnja 2007. godine usred bijela dana u Banskim dvorima. Koliko se danas zna, svi su prisutni, a bilo ih je gotovo dvadeset, potvrdno kimnuli i stavili svoje usluge na raspolaganje kolovo ama Sanaderu i strana -

VINKO MLADINEO, do ju er direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost, danas samo jedan u nizu direktora koji mora objašnjavati zašto je za HDZ davao novac preko Fimi medije (na slici s Ivom Sanaderom i još uvijek nedodirljivom Marinom Matulovi Dropuli ) F OTO PRKI /CROPIX

››

Ako želiš biti direktor i tom funkcijom ugrabiti mo , ugled i privilegije u društvu, moraš povremeno asistirati vladaju em HDZ-u da novcem napuni svoje tajne sefove kom blagajniku Mladenu Bariši u. Iako im nitko nije rekao koje su posljedice ako odbiju "ponudu koja se ne odbija", to se impliciralo, bilo je svima sve jasno, osje alo se u zraku, podrazumijevalo se - i ni jedan nije rekao ne. Razlog je jednostavan, svi su bili sigurni da e ih "Vrag" zaštititi od bilo kakvog eventualnog propitkivanja istražnih tijela. Sustav je bio tako konfiguriran da negativnih posljedica zbog "prodavanja duše" nije trebalo biti. No, nešto se dogodilo - Vrag

ih nije zaštitio. Pogodba, kakva je prije prolazila bez ikakve muke, odjednom je ugledne lanove društva, ljude sve odreda ugla ene i obrazovane, gospodu u odijelu s kravatom, pretvorila u kriminalce koji Uskoku moraju prokazivati svoje jatake nadaju i se da e sebi tako osigurati barem malo milosti, barem malo slobode. NEO EKIVANA naplata otkriva tamnu stranu hrvatskog privida pravne države, za koju smo svi znali da ne funkcioni-

ra iako je na prvi pogled ispunjavala sve uvjete. Postojale su sve institucije, svi su zakoni bili izvrsno sastavljeni, svi su radili svoj posao, a istodobno smo svi znali da stvar ne funkcionira. Nitko nam ništa nije trebao re i, sve se impliciralo, svima je sve bilo jasno, osje alo se u zraku. Pravo je pitanje tko bi od nas u takvoj situaciji odbio ponudu? Tko od nas ne bi bio Faust? No, onaj tko na takvo nešto ne pristaje, ne bi mogao ni biti dijelom takvog trulog sustava korupcije.

tema 4-5

NOVI MODEL RASTA Na jučer održanoj konferenciji uglavnom su se sv no ponudili su različite pristupe i načine njegova provođenja

Rast donose priva inovacije i novi izv Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor pozvala je na zajedništvo u realizaciji Vladina investicijskog programa odnosno 30 projekata od energetike do turizma, dok su govornici tražili napuštanje modela velikih državnih investicija

Uvodničari i panelisti na konferenciji "Novi model rasta hrvatskog gospodarstva", koju su u ponedjeljak organizirali časopis Banka i Poslovni dnevnik, složili su se da Hrvatska mora promijeniti dosadašnji model rasta koji se temeljio na javnoj potrošnji, državnim investicijama i zaduživanju. Uglavnom se slažu da u središtu novoga modela rasta trebaju biti privatne investicije, inovacije i novi izvozni proizvodi. Ponudili su, međutim, različite pristupe

sudionici konferencije (gore), Marko Grčić, Borislav Škegro, Boris Cota, Zdravko Marić, Željko Lovrinčević, Goran Šaravanja, Sanja Madžarević Šujster i Ivo Bićanić đuro popijač, ivan šuker, ministri gospodarstva i financija Vlade, boris cota, savjetnik Predsjednika RH za gospodarstvo, i jadranka kosor, premijerka RH (lijevo) Snimio saša Ćetković

i načine pretvaranja dosadašnjeg u novi model rasta. Otvarajući konferenciju predsjednica Vlade Jadranka Kosor podsjetila je da njezin kabinet nastoji dosadašnji model gospodarskog rasta promijeniti provođenjem Programa gospodarskog oporavka. Ponovila je i da se taj program uglavnom provodi, ali i da se, unatoč javnoj podršci i općem zagovaranju rezova u javnoj potrošnji, susreće i s otporima onih koji se suoče s gubljenjem dijela

stečenih prava. Još jednom je pozvala na uspostavljanje minimalnog političkog zajedništva kako bi se mogle provesti strukturne reforme kojima je cilj otvaranje nove perspektive za Hrvatsku, a ne samo izlazak iz krize i gospodarski oporavak. Među ostalim, pozvala je na zajedništvo u provođenju zakona o fiskalnoj odgovornosti na svim razinama vlasti te u realizaciji Vladina investicijskog programa odnosno 30 investicijskih projekata od energetike do

turizma. I američki veleposlanik James Foley u svojem je pozdravnom govoru naglasio da je hrvatska ekonomija trenutačno u lošem stanju i da dosadašnji ekonomski model nije održiv. Zato je nužan novi model koji će prije svega osigurati nove investicije i otvaranje novih radnih mjesta.

Odlaze investitori

Za privlačenje novih investicija nužna je pak promjena poslovne klime i uklanjanje birokratskih zapreka za strana ulaganja kako se ne bi događalo da investitori, poput skupine američkih ulagača nakon što pet godina nisu uspjeli riješiti probleme sa zakupom zemljišta, odustaju od planiranih

ulaganja vrijednih nekoliko stotina milijuna eura. Uvodničari u panel-raspravu Sanja Madžarević Šujster, voditeljica zagrebačkog ureda Svjetske banke, Ivo Bićanić, profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, i Velimir Šonje, ekonomski analitičar iz Arhivanalitike, zagovarali su različite načine prelaska u novi model gospodarskog rasta. Madžarević Šujster u prvi je plan istaknula srednjoročne strukturne reforme koje će hrvatsko gospodarstvo okrenuti prema izvozu, rastu produktivnosti i inovacijama, za što su preduvjeti očuvanje teško stečene makroekonomske stabilnosti i uspostavljanje pravne sigurnosti

u se svi sudionici složili na emu se treba temeljiti novi model rasta,

business.hr Utorak 23/11/2010

vatne investicije, zvozni proizvodi

te relaksacija tržišta rada i obrazovanja, dinamiziranje gospodarstva, poticanje poduzetništva i sli ne mikroekonomske reforme.

Put u propast

Profesor Bi ani preporu io je, me utim, da srednjoro ne reforme treba zaboraviti jer je hrvatska povijest provo enja takvih reformi duga i neuspješna. Od 50ih godina prošlog stolje a nijedna takva reforma nije bila uspješna, tvrdi Ivo Bi ani , zagovaraju i kratkoro ne šok-terapije iji su efekti vidljivi u roku pola godine. Pritom kaže da kreatori ekonomske politike, ako žele biti uspješni, ne bi trebali imati sto takvih mjera nego trebaju odabrati desetak prioriteta. K tome, ne treba se uzdati u državne investicije, jer one na po etku daju pozitivne efekte, ali se njihovi u inci u duljem razdoblju gube. S druge strane, privatne investicije u duljem razdoblju jam e stabilan rast. Kako Hrvatskoj ni

dosad nije bila problem stopa investiranja, nego njihova produktivnost, nužno je na i na in kako sredstva preusmjeriti od neuspješnih prema uspješnim investitorima, zaklju io je profesor Bi ani . Velimir Šonje smatra pak da je potrebno osmisliti dobru kombinaciju dugoro nih i kratkoro nih mjera, koja bi dosadašnju hrvatsku fascinaciju velikim državnim infrastrukturnim investicijama zamijenila poticanjem privatnih investicija uz pomo razvijenog tržišta kapitala. Forsiranje državnih investicija vodi Hrvatsku u propast, uvjeren je Šonje, zato fascinaciju investicijama treba zamijeniti fascinacija štednjom koju uz pomo tržišta kapitala treba usmjeravati iz neproduktivnih u produktivne investicije. Pritom je nužno i dovršiti privatizaciju, provesti mirovinsku reformu i uspostaviti i oja ati korporativno upravljanje u javnom sektoru. Zoran Daskalovi

››

Kreatori ekonomske politike, ako žele biti uspješni, ne bi trebali imati sto mjera nego trebaju odabrati desetak prioriteta IVO BI ANI , profesor zagreba kog Ekonomskog fakulteta SNIMIO SAŠA ETKOVI

tema 6-7

strpljen - spašen? Podravka od fonda iz nekadašnje Fima g a Šelebaj Sellier traži da pričekaju s naplatom

Validus pred dogovor s vjerovnicima, najtvr orah je Podravka Predsjednik Uprave Validusa Vladimir Šelebaj Sellier traži od vjerovnika, među kojima je i Podravka, rok do pet godina za prodaju portfelja, koji bi, tvrdi Šelebaj, omogućio da se imovina proda po fer cijenama umjesto da otvaranjem stečaja vjerovnici i ne dobiju sve što potražuju Holding kompanija Validus, nekoć u vlasništvu Fima grupe Milana Horvata, koji je zbog poznate afere Spice završio na udaru tijela kaznenoga gonjenja, želi početi rasprodaju dobrog dijela svojega vlasničkog portfelja kako bi namirila svojih desetak vjerovnika. U razgovoru za Business.hr potvrdio je to Vladimir Šelebaj Sellier, sadašnji predsjednik Uprave Validusa, koji je na tu poziciju doveden upravo kako bi pokušao restrukturirati holding, koji je jesenas upao u velike probleme i blokadu vjerovnika.

Nesporan dug

Međutim, od desetak vjerovnika, uglavnom sastavljenih od financijskih institucija, jedan ima traume zbog malverzacija, a riječ je upravo o Podravki, koja je također blokirala Validusov račun prije godinu dana zbog kreditnog duga od oko 75 milijuna kuna. Šelebaj tvrdi da jedino s Podravkom razgovori idu nešto sporijim ritmom, da je s ostalima uspio postići na-

čelan dogovor, a s nekima i potpisati ugovor. U neslužbenom razgovoru s ljudima bliskim Podravki potvrđeno je da je Nadzorni odbor dao zeleno svjetlo za raspravljanje o Šelebajevu prijedlogu. On. međutim, Podravkinu menadžmentu još nije ponudio konkretne detalje svojega plana, što bi trebao napraviti tijekom ovoga tjedna. Stoga su iz Uprave Podravke odgovorili da njihova tvrtka nije dobila nikakav službeni prijedlog odnosno zahtjev po tom pitanju pa ne može ni komentirati navedeno.

Spomenuti dug stvoren je na temelju Podravkina kredita koji je dan Validusu u vezi s Mirnom Rovinj i koji za Šelebaja nema nikakve veze s aferom Spice. "Vjerujem da ćemo se uspjeti dogovoriti ako prevlada čisti ekonomski, a ne psihološki interes, jer nemamo nikakve veze s Uskokom ni s aferom Spice", uvjeren je Šelebaj. Iako Validusov dug vjerovnicima nije sporan, pitanje načina njegove naplate odlučit će o njegovoj sudbini. Šelebaj Sellier tvrdi da ima rješenje kojim bi saču-

vao tvrtku i vratio sve dugove. "Namjera nam je financijski restrukturirati tvrtku i uvjeriti vjerovnike kako u njihovu interesu nije da se naplate otvaranjem stečaja ili ovršnim postupcima, nego da mi daju vremena za financijsko restrukturiranje prodajom dijela Validusova portfelja po fer vrijednostima, čime bi se vjerovnici naplatili u cijelosti", kazao je Šelebaj Sellier.

Najgori način naplate

Kako bi svoju ideju mogao provesti u djelo, od vjerovnika traži maksimalan rok

od pet godina u kojemu bi ih uspio u cijelosti isplatiti, s tim da bi većinu duga, kako tvrdi, mogao vratiti u roku od šest do 24 mjeseca. U suprotnom, kaže, otvaranjem stečajnog postupka dužnici bi mogli dobiti manje nego što im Validus duguje jer i taj proces ima svoje trajanje. Sumnja da bi tržište moglo apsorbirati dolazak velikog paketa dionica na prodaju, što bi naglo spustilo cijenu nekretnina u vlasništvu Validusa, uzdrmalo poduzeća u tom portfelju, a stradali bi i ostali suvlasnici koji nisu povezani s Validusom.

Fima grupe potražuje 75 milijuna kuna na ime kreditnog duga,

orom tvrđi

business.hr Utorak 23/11/2010

VLADIMIR ŠELEBAJ SELLIER, predsjednik Uprave Validusa, koji je vjerovnicima predložio novi način naplate dugova što bi, smatra, trebalo spasiti tvrtku Snimio saša Ćetković

MIROSLAV VITKOVIĆ, predsjednik Uprave Podravke, ne želi komentirati razgovore sa Šelebajom jer još nisu upoznati s detaljima i konkretnom ponudom Snimio saša Ćetković

Smatra da je u recesijskim vremenima to najgori mogući način naplate potraživanja. "Mnogo je isplativije da se meni dade vrijeme u kojem bih kontrolne pakete prodavao u kontroliranim uvjetima jer na taj način se može postići mnogo bolja cijena nego što se može dobiti na tržištu budući da će potencijalni kupac trebati platiti premiju za kontrolni paket, a to se može postići samo u tihoj sanaciji bez panike i otvaranja stečaja", objasnio je Šelebaj. U portfelju Validusa nalaze se poduzeća kao što

PRODAJA PORTFELJA U Validusovu vlasništvu niz je poduzeća, među ostalim Mirna Rovinj i hotelska poduzeća na Visu i Hvaru koji bi mogli ići u prodaju ako ponuda potencijalnog kupca bude dovoljno dobra

su splitski Mils, Hoteli Vis, Vaba banka, Fima banka Sarajevo, Hoteli Helios na Hvaru i Mirna Rovinj te niz nekretnina u Bosni i Hercegovini. Šelebaj je kazao da ne smije reći koliki je ukupni dug Validusa, ali se ne-

službenim konzervativnim izračunima dolazi do iznosa od 170 milijuna kuna, čak i kad se njemu pribroji izvid Porezne uprave, koji je pokazao da je Validus u posljednjih pet godina napravio desetke milijuna kuna

duga državi zbog neplaćenih poreza. Šelebaj tvrdi da su na zapisnik Porezne uprave uložili prigovor i da stoga nemaju evidentiran dug. Ustvrdio je da je i uz takav potencijalni dug imovina Validusa

veća od njegova duga i da bi nakon podmirivanja vjerovnika uz njegov prijedlog Validus trebao nastaviti poslovati, doduše mnogo manji nego dosad. Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 23/11/2010

BRODOSPLIT

Ako Vlada ne pomogne, agitirat e protiv EU Split. elnici triju sindikata koji djeluju u Brodosplitu ju er su najavili da e u utorak odrĹžati prosvjedni skup ispred ulaza u tvrtku, te su zaprijetili da e agitirati protiv ulaska Hrvatske u EU ako se dotle ne rijeĹĄi problem doma ih brodogradiliĹĄta. U dopisu koji su uputili premijerki isti u tri zahtjeva: prego-

vara kom timu Vlade poru uju da se ne vra a iz Bruxellesa ako se odmah ne omogu i ugovaranje novih poslova, traĹže prijelazno razdoblje u kojem bi drĹžava provodila restrukturiranje brodogradiliĹĄta do eventualnog novog natje aja za privatizaciju te da Vlada Ĺžurno omogu i ugovaranje novih poslova za brodogradiliĹĄte specijalnih objekata. Predsjednik SMH Vedran Dragi evi upozorio je da e se brodograditelji usprotiviti ulasku Hrvatske u EU ako im Vlada ne pomogne. H

PREPOROD

'DrĹžavni prora un za ĹĄkolstvo apsurdan' Zagreb. Sindikat zaposlenika u hrvatskom ĹĄkolstvu Preporod ocijenio je ju er da je prijedlog drĹžavnog prora una za 2011., u dijelu koji se odnosi na financiranje osnovnog i srednjeg ĹĄkolstva, apsurdan, jer "osim odrĹžavanja hladnog pogona, ne jam i gotovo niĹĄta". Novca ne e biti ni za ĹĄto, osim za pla e koje e biti i dalje me u naj-

niĹžim pla ama korisnika prora unskih sredstava, rekao je predsjednik tog sindikata Ĺ˝eljko Stipi . Me u stavkama koje su najviĹĄe smanjene su kapitalne investicije, prevencija nasilja i ovisnosti, poticanje izvannastavnih aktivnosti i stru no usavrĹĄavanje nastavnika i u itelja, a potpuno se staje i sa sufinanciranjem naobrazbe u privatnim ĹĄkolama. Sredstva za usavrĹĄavanje nastavnika smanjena su sa 3,1 milijun kuna u 2009. na predvi enih milijun kuna u idu oj godini. H

UdvostruÄ?en broj zahtjeva za vjeĹĄtaÄ?enje reklama

Sve ve i broj plagijata, seksisti kih poruka i oblika zavaravaju eg oglaĹĄavanja udvostru io je u posljednjih godinu dana broj zahtjeva za vjeĹĄta enje reklama te pove ao broj reakcija Suda asti udruge marketinĹĄkih agencija HURA-e. U ovoj je godini bilo 10ak zahtjeva za vjeĹĄta enje reklama zbog sumnje u kra u tu eg autorskog djela, tzv. zavaravaju eg oglaĹĄavanja, te neprimjerena odnosno seksisti kog oglaĹĄavanja, za razliku od lanjskih pet, kaĹže Kamilo Antolovi , prvi sudski vjeĹĄtak za oglaĹĄavanje i lan Suda asti HURA-e. Iako je rije o malim apsolutnim brojkama, pove aKAMILO ANTOLOVI , nje govori da prvi sudski vjeĹĄtak za oglaĹĄavanje ja a druĹĄtveSNIMIO HRVOJE DOMINI na svijest o

odgovornom oglaĹĄavanju te da tvrtke, ali i pojedinci, postaju sve manje tolerantni na kra u svog djela ili pak primitivizam u reklamama.

Samo savjetodavci

U Hrvatskoj su dosad podignute samo dvije sudske tuĹžbe zbog krĹĄenja zakona o oglaĹĄavanju, ali pove anje broja zahtjeva za vjeĹĄta enje govori da e vjerojatno slijediti pove anje tuĹžbi u tome u nas dosad nedovoljno reguliranom podru ju. Predsjednik Suda asti HURA-e Slobodan Prese ki kaĹže kako to tijelo ima savjetodavnu ulogu te ne moĹže izricati sankcije. "Mi dajemo preporuku i miĹĄljenje. Ako jedna strana ne posluĹĄa, ona koja smatra da je oĹĄte ena moĹže se s naĹĄim miĹĄljenjem obratiti pravome sudu i traĹžiti sankcije", rekao je Prese ki. Sve eĹĄ e prijavljivanje krĹĄenja zakona i kodeksa odraz je pove ana senzibiliteta javnosti zbog sve agresivnije prakse oglaĹĄavanja, ocjenjuje Antolovi . Ekstreman je primjer nedavna reklama za Perfekta madrace sa sloganom "Najbolja za svaki poloĹžaj", za koju je Sud asti zatraĹžio povla enje uz obrazloĹženje da je rije o povredi javnoga morala odnosno vrije anju Ĺžena.

ARIHVA BUSINESS.HR

OGLAĹ AVANJE Ove je godine podneseno 10 zahtjeva za vjeĹĄta enje reklama zbog sumnje u plagijat ili pak seksisti kog oglaĹĄavanja, pa se moĹže o ekivati i viĹĄe sudskih tuĹžbi. Dosad su u Hrvatskoj podnesene samo dvije

REKLAMU za Perfekta madrace Sud asti HURA-e ocijenio je povredom javnoga morala i zatraĹžio njezino povla enje

Neki oglaĹĄiva i u borbi za zamije enost svojih oglasa ne preĹžu ni od kra e tu ih reklama jer im je, zaklju uje Antolovi , o ito lakĹĄe (i jeftinije) plagirati neko kreirati.

Sankcije prekrĹĄiteljima U nekim se slu ajevima, me utim, ustanovi kako kra a ipak nije posrijedi. "Nedavno je Loreal zatraĹžio vjeĹĄta enje o Henkelovoj povredi

autorskog djela (TV spota). Rije je o istovrsnom proizvodu s vrlo sli nom porukom. Nakon ekspertize nisu prona eni razvidni argumenti da je rije o plagiranju djela", kaĹže Antolovi . Valja vjerovati da e se nastaviti trend sve snaĹžnijeg pra enja, a posljedi no i sankcioniranja prekrĹĄitelja, zaklju uje Antolovi . Igor Medi

igor.medic@business.hr

MAGGI VS. PODRAVKA

ija je vre ica sre ica? Me u hrvatskim kompanijama koje su esto bile prozivane zbog plagijata u oglaĹĄavaju je Podravka, koja je lani imala aferu s reklamom za Lerovitu jer je neodoljivo podsje ala na Atlanticovu Cedevitu. Ove je godine Podravki glavobolju zadao Maggi, koji je traĹžio vjeĹĄta enje njezine reklame za juhu "Vre ica sre ica", za koju su rekli da je plagijat njihove reklame. VjeĹĄta enje u tom slu aju joĹĄ traje.

doga aji

CROATIASTO»AR

Mljekarskom sektoru prijeti urušavanje

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

Zagreb. "Proizvodnja mlijeka ne može se stimulirati samo pove anjem njezine zaštitne otkupne cijene. Treba osigurati povoljne kredite, edukaciju, prevenciju, subvencije za nabavu junica, okrupniti zemljište, legalizirati postoje e objekte, pomo i farmerima u korištenju sredstava fondova. Izgubili smo 15 posto malih

business.hr Utorak 23/11/2010

proizvo a a mlijeka. Negativni trendovi vode k urušavanju mljekarskog sektora", poru uju iz Croatiasto ara nakon što su neki proizvo a i mlijeka tražili pove anje zaštitne cijene sa 2,4 na 3 kune za kilogram. Iako je otkupna cijena mlijeka u listopadu bila ve a 20% na godišnjoj razini, proizvodnja mlijeka u prvih devet mjeseci pala je 7,7 posto. Potrošnja mlijeka i mlije nih proizvoda tako er je pala pet posto, a mljekarska industrija ujedno bilježi pad izvoza. M. G.

Bajs: Protiv sam uvo novih poreza turizmu KONKURENTNIJI Hrvatska ima 75 posto bolje turisti ke rezultate od europskih i dvostruko bolje od mediteranskih, a naš je turizam porastao i po konkurentnosti sa 38. na 34. poziciju, pohvalio se ministar turizma na konferenciji na kojoj su ugostitelji zatražili snižavanje stope PDV-a po uzoru na europske zemlje "U postoje oj gospodarskoj situaciji uvo enje novih poreza turizmu i uz turizam vezanim djelatnostima nije nešto što bih podržao kao ministar. Ima onih koji kažu kako iz ugostiteljstva i turizma treba ja e naplatiti državni prora un, ali to nije moj stav, kao ni stav ove vlade", rekao je ju er Damir Bajs, ministar turizma, na 23. kongresu ugostitelja i turisti kih djelatnika Hrvatske obrtni ke komore (HOK). Brojni su sudionici kongresa istaknuli probleme s kojima se suo ava do-

DAMIR BAJS, ministar turizma, najavio je da e po novom zakonu o HRT-u ugostitelji i turisti ke organizacije TV pretplatu pla ati po modelu u kojem e na jedan prijavljeni prijamnik tri biti besplatna SNIMIO HRVOJE DOMINI

ma i ugostiteljski sektor, osobito kako im je profitabilnost ozbiljno na eta visokim PDV-om, raznim parafiskalnim davanjima, ali i nedostatkom kvalitetna stru noga kadra.

Gastronomskih 5 mil. kn

Ministar je istaknuo dobre rezultate hrvatskog turizma za prvih devet mjeseci ove godine prema nezavisnim podacima koje je objavila Svjetska turisti ka organizacija. Po njima je u Hrvatskoj turizam rastao 4,5 posto, rast je u Europi iznosio 2,6 posto, a na Mediteranu samo 2,1 posto.

To zna i, ustvrdio je Bajs, da Hrvatska ima 75 posto bolje turisti ke rezultate od europskih te dvostruko bolje od mediteranskih, što su najbolji rezultati no enja u našoj zemlji ikada zabilježeni. Hrvatski je turizam porastao i po konkurentnosti te je sa 38. sko io na 34. poziciju, pretekavši zemlje kao što su Tunis i

Izrael, ali i susjednu Ma arsku i Slova ku. Istodobno, rekao je Bajs, Europa je zabrinuta zbog pada udjela europskog u svjetskom turizmu te poduzima mjere i poticaje, ega Hrvatska mora biti svjesna dok nije lanica EU. Istaknuo je i mjere koje se poduzimaju kako bi se smanjila parafiskal-

na davanja. Najavio je tako da e po novom zakonu o HRT-u ugostitelji i turisti ke organizacije pla ati TV pretplatu po modelu u kojem e na jedan prijavljeni prijamnik tri biti besplatna. "Hrvatsku želimo afirmirati kao odredište visokoga životnog stila. U anketama koje pokazuju

U KONZORCIJU

TEHNIKA

Zagreb. Konzorcij koji ine hrvatski Geofoto i SP Consultores iz Argentine realizirat e katastarski projekt za gvatemalsku op inu Panzos. Izvo enje projekta osvojeno je na me unarodnom natje aju u konkurenciji 10 tvrtki. Na projektu e sura ivati 40-ak stru njaka iz Hrvatske, Argentine i Gvatemale, a vrijednost radova je neĹĄto ve a od 6 milijuna kuna. Financira ga Svjetska banka. H

Zagreb. NO Tehnike krajem proĹĄloga tjedna imenovao je Filipa Filipeca za lana Uprave glavnog direktora na novi mandat od pet godina. Ta je gra evinska tvrtka u prvih devet mjeseci ostvarila neto dobit od 9,8 milijuna kuna, prema lanjskih 5,2 milijuna kuna. Ukupni su prihodi bili 562,8 milijuna kuna i smanjeni su 34,3 posto, a rashodi su smanjeni 35,3 posto, na 549,6 milijuna kuna. H

Geofotu posao u Gvatemali

Filipec i dalje na elu

voÄ&#x2018;enja mu

SLUĹ˝BENO

Stotinjak dozvola za strance Na kongresu se, me u ostalim, mogla uti bojazan od stranih radnika u hrvatskom turizmu na ĹĄtetu doma ih. No, prema onome ĹĄto je kazao ministar turizma Damir Bajs, za to nema prevelika razloga, barem ako je rije o sluĹžbenim brojkama koje obuhva aju legalno upu ene zahtjeve za rad stranaca. Takvih je zahtjeva svake godine izme u pet i ĹĄest tisu a, ali dozvole se izdaju za samo neĹĄto viĹĄe od njih stotinjak.

zaĹĄto turisti dolaze u naĹĄu zemlju gastronomska ponuda nalazi se na visokom etvrtome mjestu. Stoga emo naglasak staviti na hranu i pi e kao jednu od prednosti naĹĄe zemlje i samo za tu namjenu ove smo godine izdvojili 5 milijuna kuna", kazao je Bajs, naglasivĹĄi kako se radi na brendiranju autohtonih doma ih jela i pi a.

NiĹži PDV i na alkohol

Jedan od najve ih prigovora ugostitelja je injenica da njihova djelatnost, za razliku od primjerice hotelijerske, nema sniĹženu stopu PDV-a. Miljenka Cutvari iz RIF-a pokazala je kakva su iskustva u drugim europskim zemljama, gdje je proĹĄlogodiĹĄnjom direktivom otvorena mo-

gu nost uvo enja sniĹžene stope i za ugostitelje. " ak 13 europskih zemalja snizilo je stupu PDV-a na restorane, a u nekim zemljama koje su izravan turisti ki konkurenti naĹĄoj zemlji, poput Ĺ panjolske, Italije i Portugala, sniĹžena je stopa i na alkoholna pi a. Turizam je elasti na djelatnost u kojoj 10 posto smanjena cijena moĹže dovesti do 15 posto pove ane potroĹĄnje", kazala je M. Cutvari , naglasivĹĄi kako bi izravne prednosti od smanjenja stope bile jednostavniji na in obra una PDV-a, u inkovitiji i jeftiniji nadzor za porezna tijela te ukupno pove ana konkurentnost hrvatskog turizma. Branimir Kova

branimir.kova @business.hr

OGLAS

doga aji

5. DRAĹ˝BA

Kraj ste aja akovĹĄtine na prolje e

12 > nacionalno > lokalno > svijet

akovo. akovĹĄtina d.d. u ste aju u iĹĄ ekivanju je 5. usmene javne draĹžbe koja e biti odrĹžana 8. prosinca na Trgova kom sudu u Osijeku, kada e po etna cijena nekretnina te propale mlinsko-pekarske industrije biti sniĹžena joĹĄ 20%, ĹĄto e biti tre e smanjenje po etne cijene, koja e tako na prosina koj draĹžbi iznositi 135,47 mili-

business.hr Utorak 23/11/2010

juna kuna. U me uvremenu su samo prodane nekretnine izvan tvorni kog kruga tvrtke, ukupne vrijednosti 29,18 milijuna kuna, kao i nekoliko estica unutar kruga koje su prodale banke. Za prodaju je ostala najvrednija imovina podijeljena u tri tehnoloĹĄke cjeline vezane uz profitne centre Silos i mlin, Tenu i Sjemenarstvo. Kao potencijalni kupci spominju se osje ka tvrtka Ĺ˝ito, koja je i u zakupu propale tvrtke otkako je u sije nju akovĹĄtina zavrĹĄila u ste aju, a kao zainte-

BROJKA

resiran spominje se i zagreba ki Pan-Pek kojem je Ĺ˝ito zakup Tene prepustilo u kolovozu. U me uvremenu pojedine tvrtke pokazivale su i interes za Sjemenarstvo. Ste ajni upravitelj Perica Mitrovi procjenjuje da e se kupci najvjerojatnije pojaviti na draĹžbi u prosincu. Time bi se ste aj, po mnogo emu, pa i broju vjerovnika od njih oko 3000 ija su potraĹživanja na po etku ste aja iznosila pribliĹžno milijardu kuna, mogao privesti kraju, i to na prolje e idu e godine, najavljuje Mitrovi . H

500 poljoprivrednika koji su 2009. predali akovĹĄtini oko 8000 t Ĺžitarica joĹĄ nisu ostvarili svoja potraĹživanja od 6,7 milijun kuna pa i oni o ekuju da budu obeĹĄte eni

Lokalnoj drĹžavi 620 mil. kn manje prihoda od poreza na dohodak u mil. kn I.-IX. 2010.

u mil. kn I.-IX. 2010.

Ukupni prihodi

Ostali Porez na Porezi na Porezi na Porez na Porezi na porezi na dohodak imovinu dobra i prodaju koriĹĄtenje dobra i usluge dobara usluge

Porezi

11,433

6,654

-6,50%

-9,29%

Ukupni rashodi

6,061

Pomo i

Zakupnina (koncesije i sli no)

Administrativne takse

Prodaja nefinancijske imovine

Naknade, kazne i globe

318

267

214

1,650

579

1,782

285

-9,33% -18,30%

5,14%

-7,16%

8,65%

-2,60%

5,58%

-4,38%

-9,72%

79,51%

-5,32%

Naknade zaposlenima

KoriĹĄtenje dobara i usluga

Kamate

Subvencije

Subvencije javnom sektoru

Subvencije izvan javnog sektora

Pomo i

Socijalne naknade

Ostali rashodi

Nabava nefinancijske imovine

11,092

2,633

3,499

921

780

141

172

462

1,520

1,808

-11,28%

-2,35%

-7,20%

-21,15%

-3,39%

-2,90%

-6,00%

-17,90%

-15,12%

-21,01%

-21,63%

PRORAÂťUN U DEVET MJESECI Lokalna je drĹžava uprihodila 11,4 milijarde kuna, a u istom lanjskom razdoblju 12,227 milijardi.Manje je ubrano od poreza, a smanjeni su i prihodi od zakupnina odnosno koncesija te od administrativnih taksi Ukupni prora unski prihodi jedinica lokalne i regionalne samouprave u prvih devet mjeseci ove godine smanjeni su 6,53 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuju podaci koje je objavilo Ministarstvo financija. Lokalna je drĹžava tako ove godine uprihodila 11,4 milijarde kuna, a lani je u istom razdoblju prihodovala 12,227 milijardi.

Porezi pali 9,3%

Na smanjene su prihode zasigurno utjecale Vladine izmjene poreza na dohodak kojim je lokalna i regi-

onalna samouprava izgubila znatan dio planiranih sredstava. Prema lipanjskim projekcijama, Vlada se novim paketom poreznih mjera odrekla milijardu i pol kuna koje su se slijevale u prora une lokalne i regionalne samouprave. Da su Vladine mjere utjecale na punjenje lokalnih prora una pokazuje i analiza prihoda prema kojoj su upravo porezna davanja iz dohotka smanjena 9,33 posto. Ove je godine na taj na in lokalna uprava zaradila 6,06 milijardi kuna, za razliku od lanjskih 6,68 milijardi.

Ukupno je u prihodima od poreza lokalna drĹžava zaradila 6,65 milijardi kuna, ĹĄto je 9,29 posto manje nego 2009. godine, kada je u toj stavci zara eno 7,34 milijarde. Manje je prihodovano i putem poreza na imovinu (18,3 posto manje u odnosu na 2009. godinu: 318,3 milijuna kuna). S druge strane, porasli su prihodi od pomo i, i to 5,58 posto u odnosu na proĹĄlu godinu. Tako je tim putem lokalna uprava prihodovala 1,65 milijardi kuna, a najve e je pove anje zabiljeĹženo u rubrici "pomo i

stranih vlada", ak 129,19 posto. Tako je tim putem u prvih devet mjeseci ove godine zara eno 1,7 milijuna kuna. Smanjeni su prihodi od zakupnina odnosno koncesija (4,38 posto) te od administrativnih taksi (9,72 posto), dok su pove ani prihodi od naknada, kazni i globa (79,51 posto).

Rez rashoda

I rashodovna strana biljeĹži smanjenje. Ukupni rashodi lokalne i regionalne samouprave u prvih devet mjeseci iznose 11,092 milijarde kuna, ĹĄto je 11,28

posto manje nego u istom razdoblju 2009. godine. Smanjene su sve rashodovne stavke, po evĹĄi od naknada zaposlenima (2,35 posto), koriĹĄtenja dobara i usluga (7,2 posto), sve do pomo i i subvencija. Tako su smanjene i socijalne naknade (15,12 posto) te pomo i (17,9 posto). Zna ajni su rezovi u injeni i kod nabave nefinancijske imovine (21,63 posto), ali i kod prodaje nefinancijske imovine (5,32 posto). Iva UĹĄ umli Greti iva.gretic@business.hr

karijere, znanje i posao

VESNA PAVLETI jedna je od triju žena koje su ove godine dobile Cromino priznanje ARHIVA BUSINESS.HR

Utorak 23/11/2010

NAJBOLJA MLADA MENADŽERICA Neljubazna i needucirana prodava a ne može pokriti ni najbolja reklama na svijetu, kaže direktorica tvrtke Pavleti , koja se bavi direktnom prodajom proizvoda za dobar san, dobitnica Cromine nagrade za mladu menadžericu godine

M Direktnom prodajom u milijunski biznis

e u 14 dobitnika nagrada Hrvatskoga udruženja menadžera ove je godine i Vesna Pavleti , direktorica tvrtke Pavleti , koju je Croma nagradila kao mladu menadžericu godine. Za Business.hr ona govori o uspjehu tvrtke koja je u samo 10-ak godina postala lider u direktnoj prodaji. Kako ste dospjeli na lidersku poziciju u direktnoj prodaji proizvoda za dobar san?

BSA

Matijević novi glasnogovornik > karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 23/11/2010

Andrej Matijević, glasnogovornik udruženja Business Software Alliance

arhiva business.hr

Andrej Matijević novi je glasnogovornik udruženja Business Software Alliance (BSA). Predstavljat će udruženje BSA, vodećeg svjetskog zastupnika interesa industrije računalnih programa, u globalnim i lokalnim programima koji uključuju istraživanja, provedbu zakona, marketinške i PR kampanje, edukaciju o licenciranju i upravljanju računalnim programima

te ostala područja autorskog prava na računalne programe i intelektualno vlasništvo. Matijević je nakon radnog iskustva u nekoliko odvjetničkih ureda u Zagrebu i New Yorku 2004. osnovao odvjetnički ured Matijević, koji se pretežito bavi pravom intelektualnog vlasništva, novim tehnologijama te pravom oglašavanja. Održava brojna predavanja na temu intelektualnog vlasništva, predavač je kolegija Intelektualno vlasništvo na diplomskom studiju veleučilišta Vern. Pravni fakultet završio je

u Zagrebu te magistrirao prava intelektualnog vlasništva, novih tehnologija i trgovine u SAD-u na sveučilištu Franklin Pierce Law Center. "Osnovni motiv bavljenja temama intelektualnog vlasništva jest uvjerenje da će društveni i ekonomski fokus na razvoj domaćeg kreativnog potencijala rezultirati razvojem domaće ekonomije na suvremenim i transparentnim osnovama, a samim time i rastu konkurentnosti domaćeg proizvoda i usluge na globalnom tržištu", izjavio je Matijević. B.hr

››

Dosada smo najviše izvozili u regiju, a krenuli smo i sa SAD-om i nekim zemljama u Europi - Otkako smo počeli raditi pa do danas uvijek smo željeli biti drukčiji, posebni. Od prvog dana, kada smo raspolagali vrlo skromnim sredstvima za rad, zadnju smo kunu davali za dobar dizajn, kvalitetan tisak i kvalitetne proizvode, nikada ne štedeći na kvaliteti nauštrb veće zarade. Danas, kada tvrtku Pavletić čini 108 ljudi, i dalje ustrajemo na kvaliteti, a posebnu pozornost posvećujemo zaposlenicima za koje nam je jako važno da "žive" naš brend, daju od sebe maksimum i u svakom trenutku stavljaju tvrtku na prvo mjesto. Po čemu se razlikujete od konkurencije i na čemu gradite poslovnu strategiju?

- Naš posao prodaje proizvoda za dobar san gledamo kao gradnju cijele kulture spavanja. Želimo informirati ljude o važnosti dobra sna i njegova blagotvorna utjecaja s obzirom na današnji ubrzani tempo života. Pratimo trendove u svijetu spavanja iz cijelog svijeta, pa smo tako, svjesni utjecaja kristala na čovjekovo stanje organizma, inovirali i Biocrystal, prvu podlogu za spavanje na svijetu sa specijalnom kristalnom strukturom. Naš pristup temeljimo na inzistiranju na kvalitetnoj usluzi prodavača, dostave, poštovanju rokova isporuke, kao i dodanim vrijednostima za kupce. Cijela naša poslov-

među CROMINIm LAUREATIma u 14 kategorija, uz Vesnu Pavletić (druga slijeva), su i Bernarda Cecelja, Vlado Miš i Rajko Vukelić snimio hrvoje dominić

na strategija građena je na izvrsnosti jer oduvijek težimo perfekcionizmu - od razvoja proizvoda i dizajna do edukacije zaposlenika. Misija nam je izvrsno informiran i oduševljen kupac, kojih smo izbrojili 100.000.

ZAPOSLENICI HUMANITARCI

Donirali više od milijun i pol kuna Zanimljivo je da vaši zaposlenici sami od svojih prihoda izdvajaju za humanitarne svrhe. Kako je sve započelo? - Smatramo da se svatko tko ima mogućnosti treba odreći dijela "kolača" i pomoći manje sretnima u našem društvu. U deset godina postojanja donirali smo više od milijun i pol kuna vrijednosti dječjim domovima, bolnicama, Caritasu i individualnim slučajevima djece s posebnim potrebama. Suprug i ja nismo nametali nikakvu obvezu našim djelatnicima već su se oni sami, ponukani našim primjerom, željeli također angažirati u tom smislu. Sami su inicirali izdvajanje

dijela njihovih mjesečnih primanja u humanitarne svrhe, a prikupljeni iznos nekoliko puta godišnje doniraju različitim ustanovama, bolnicama ili školama, ovisno o konkretnim slučajevima potrebitih opaženim u njihovoj užoj i široj okolini. Primjerice, opremili su apartmane za djecu i roditelje u Dječjoj bolnici Kantrida u Rijeci kako bi omogućili roditeljima boravak u bolnici dok je njihovo dijete na liječenju. Ljetos su omogućili malim Vukovarcima, djeci iz obitelji lošeg imovinskog stanja, tjedan dana ljetovanja na Jadranu. Riječ je o projektu Solidarnost za Vukovar kojem su se naši djelatnici samoinicijativno odlučili pridružiti.

Kako je recesija utjecala na vaš biznis? - Na naše poslovanje recesija je počela utjecati nešto kasnije nego na ostale, pa smo čak u jednom trenutku pomislili da će nas mimoići. To se, na žalost, nije dogodilo, ali nas je novonastala situacija samo dodatno ohrabrila da zasučemo rukave. Gdje najviše izvozite? Koliko je teško probiti se na strano tržište? - Dosad smo najviše izvozili u regiju, a krenuli smo i sa SAD-om i nekim zemljama u Europi. Budući da smo na strana tržišta krenuli potaknuti upitima tvrtki koje su željele distribuirati naš proizvod, u vrijeme kad još nismo ni razmišljali o plasmanu na inozemna tržišta, početak je bio relativno lagan. No, svjesni smo da nas čeka još dug i težak put s velikim ulaganjima u marketing.

Na pomisao direktne prodaje mnogi odmah odustaju. Kako ih motivirati? - U direktnoj prodaji najvažnije je prodavačima koji su na terenu dati izvrsne uvjete za rad i njima važnu sigurnost - u obliku fiksnih primanja, postotka prodaje, automobila i ostalih beneficija. Također je vrlo bitno prenijeti im iskru - pozitivnu vibraciju koju poduzetnik nosi u sebi kako bi je svaki prodavač živio u svakom trenutku, čak i kada nije na terenskome radu. Vrlo je bitno svakodnevno s komercijalistima provoditi vrijeme na terenu, bodriti ih i davati im upute. Naravno, tu su i godišnji bonusi, okupljanja koja svakog komercijalistu čine ponosnim što je dio velike i važne cjeline. Kakvi su prodavači Hrvati? - Mislim da su Hrvati izvrsni prodavači! Narav-

HGK

Mandić na čelu udruženja informatičara

Ante Mandić, predsjednika Uprave tvrtke IN2 snimio dražen tomić

no, i našim prodavačima, kao i prodavačima u ostalim zemljama svijeta, potrebni su obuka, edukacija i motivacija kako bi bili izvrsni. Koji su vaši savjeti za povećanje prodaje? - Danas je najvažnije što manje teoretizirati - zasukati rukave i trenirati svakodnevno svoje prodavače u povećanju prodaje. Čest je, na žalost, slučaj da brojne tvrtke mnogo ulažu u marketing i reklame, dok su im prodavači ne samo needucirani, već i nemotivirani, što je za prodaju jako loše. Štoviše, neljubazna i needucirana prodavača ne može pokriti ni najbolja reklama na svijetu. Vrlo je važna i fleksibilnost - izuzetno brzo prilagođavanje promjenama i tržištu, jer danas je situacija vrlo nepredvidiva i nikad ne znate što vas čeka sutra. Što vam znači Cromina nagrada? - Priznanje je to za dosadašnji uloženi trud i rad, kako mene osobno, tako i mog tima. Rekla bih kako ova nagrada ima dodatnu težinu upravo ove godine, kad je recesija mnoge odvela u negativno razmišljanje. Mi smo odlučili svu energiju kanalizirati u pozitivnom smjeru. Tako smo krenuli u izvoz. Veseli me što su se u društvu nagrađenih našle tri žene. Nadam se da će ovo ujedno biti poticaj ostalim poduzetnicama na aktivniji angažman, kao i poticaj struci da ih primijeti. Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

Udruženje za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore (HGK) na svojoj je skupštini prošlog tjedna izabralo novog predsjednika. Riječ je o Anti Mandiću, predsjednika Uprave tvrtke IN2, nezavisnog proizvođača softvera u Hrvatskoj, dosadašnjem dopredsjednika Udruže-

nja za informacijske tehnologije HGK. Ante Mandić na tom je mjestu naslijedio Davora Majetića koji, s obzirom na to da više nije na čelu informatičke tvrtke, ne može obnašati funkciju predsjednika Udruženja. Za novog dopredsjednika Udruženja izabran je Krešimir Mudrovčić iz tvrtke CROZ i dosadašnji član Vijeća Udruženja te Tomislav Car iz tvrtke Infinum d.o.o., koji je izabran za dopredsjednika Udruženja zaduženog za male i startup tvrtke. S. H. B.

EDUKACIJA

Call centar konferencija Edukacija, znanje i kvaliteta riječi su koje opisuju program 13.call centar konferencije koja će se u organizaciji Hrvatske call centar udruge (HCCU) danas održati u prostorijama APIS IT-a. Konferencija će predstaviti "case studies", inovacije, mnoštvo novosti. Ove je jeseni startala i Contact Center Akademija, prvi takav program u regiji. S. H. B.

6 milijuna eura pomoći uplaćeno je dosad na račune štićenika humanitarne organizacije Dora, koja donatorskom večerom danas prikuplja novac za nadarene a siromašne učenike i studente

OBRTNIČKA ZANIMANJA

Dobro strukovno obrazovanje put do razvijenijega gospodarstva Srednje strukovno obrazovanje povezuje gospodarstvo i obrazovni sustav, koji se u nas mora prilagoditi obrascima za koje se zauzima Europska unija Svi zajedno moramo preuzeti odgovornost za svoj dio posla u zajedničkom projektu kojem je cilj povećanje kvalitete u stjecanju vještina, znanja i kompetencija mladih ljudi koji bi trebali postati katalizatori razvoja hrvatskoga gospodarstva. Istaknuto je to na konferenciji "Kvaliteta izobrazbe i zapošljivost", održanoj prošloga tjedna u organizaciji Hrvatske obrtničke komore (HOK), u suradnji s Europskom zakladom za obrazovanje (ETF).

Kvaliteta izobrazbe

Viši stručnjak za razvoj ljudskog kapitala iz ETFa Vaclav Klenha smatra da su u vrijeme krize pitanja kvalitete obrazovanja još važnija nego inače. "Škole moraju pratiti put učenika, koliko su uspješni u zapošljavanju. Analize poput ove koju je napravio HOK nisu česte te su to vrjednije, jer je projekt uputio na tri važna aspekta: značaj učeničke prakse, značaj kompetencija stručnog učitelja te značaj dijaloga škole i gospodarstva", ka-

Vlado Crkvenac, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore snimio saša ćetković

zao je Klenha. Hrvatska obrtnička komora u posljednjih je godinu dana bila nositeljica projekta "Povezanost kvalitete strukovne izobrazbe za obrtnička zanimanja i zapošljivost", koji je financirala Europska zaklada za obrazovanje. Projekt je proveden u tri faze te su dobiveni podaci o motivima za izbor zanimanja pri upisu u obrtničku školu; uvjetima za izvođenje nastave u školi i obrtničkoj radionici; kvaliteti izobrazbe sa stajališta učenika i zaposlenih osoba; odnosu teorijske i praktične nastave u pro-

gramima za obrtnička zanimanja; načinima traženja posla i teškoćama pri zapošljavanju te procjeni osposobljenosti učenika koji su završili programe izobrazbe za obrtnička zanimanja od strane poslodavaca. U prvoj fazi bilo je uključeno 1167 učenika završnog razreda u 26 zanimanja iz 80 škola, u drugoj fazi 340 osoba u 21 zanimanju, a u trećoj fazi 55 obrtnika poslodavaca i 180 obrtnika kao kontrolni uzorak.

Više prakse

Rezultati koje je prezentirao lokalni stručnjak na

tom projektu Ivan Herceg pokazali su, među ostalim, da su praktične vještine usvojene tijekom naukovanja u obrtničkoj radionici od presudnog značaja za kvalitetno obavljanje posla u izučenom zanimanju, kao i da poslodavci, ako postoji prilika, vrlo rado zapošljavaju učenike koji su kod njih bili na naukovanju. Rezultati projekta bili su i predmet okruglog stola na kojem su sudjelovali predstavnici gospodarstva, strukovnih škola, Hrvatske obrtničke komore, područnih obrtničkih komora, nadležnih ministarstava i ostalih institucija i partnera koji su uključeni u provedbu obrazovanja za obrtnička zanimanja. Podaci dobiveni u tom istraživanju uspoređeni su s mišljenjem učenika tehničke četverogodišnje škole o izvedbi nastave struke, koji imaju praktičnu nastavu u istim školskim radionicama i istim stručnim učiteljima. Analiza, koju je prezentirala asistentica za metodiku strukovno-teoretske nastave s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu Kristina Škaler, upućuju na nedovoljnu pedagoško-metodičko osposobljavanje nastavnika struke u teorijskom i praktičnom dijelu nastave. S. H. B.

STUDIJ U SAD-u

> karijere > znanje > posao

business.hr Utorak 23/11/2010

Hrvati vole Harvard, Columbiu i NY Institut za razvoj obrazovanja (IRO) objavio je da su Sjedinjene Američke Države, po službenim statistikama, i dalje jedno od najpopularnijih odredišta za hrvatske studente i profesore. Ondje su 2010. na studiju boravila 623 hrvatska državljanina. Od ukupna broja studenata 47 posto studira

na preddiplomskoj, 39 posto na diplomskoj razini, a 14 posto na programima stručnog usavršavanja. Među Hrvatima najpopularnija su sveučilišta Harvard, Columbia i New York. SAD je svjetski vođa u međunarodnom obrazovanju jer privlači 20 posto svih mobilnih studenata u svijetu, a u akademskoj godini 2009./2010. u SAD-u su studirala ukupno 690.923 međunarodna studenta, što je 3,4 posto ukupne studentske populacije SAD-a. Iza SAD-a su Velika Britanija s 12 posto, Njemačka sa 9 posto,

Francuska sa 8 posto te Australija sa 7 posto međunarodnih studenata. IRO ističe kako su najtraženiji studiji na američkim sveučilištima ekonomija i poslovno upravljanje te inženjerski smjerovi, kao i prirodne znanosti. Velik broj međunarodnih studenata, pa tako i hrvatskih, ostvaruje novčanu potporu za studij ponajprije od američkih sveučilišta, kao i putem programa stipendiranja kao što su Fulbright, Hubert H. Humphrey te Junior Faculty Development Program. H

54,9 milijardi dolara uloženo je u SAD-u u akademskoj godini 2009./2010. u razvoj visokog obrazovanja i istraživanje

Otpuštanje - glavna krizna mjera

KRIZA I(LI) LOŠ MENADŽMENT Glavne

mjere za olakšavanje poslovanja tvrtkama su otkazi i smanjenje plaća, pokazalo je istraživanje portala posao.hr, a otkrilo je i da tvrtke nisu spremno dočekale krizu

iše od 65 posto ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju portala posao. hr "Kriza ili loš menadžment" kaže da je bilo prisiljeno na neke od "kriznih" mjera u svojim tvrtkama kako ne bi izgubili posao, a više od polovice ih smatra da se te mjere neće ukinuti ni nakon prestanka krize.

Istraživanje je pokazalo da tvrtke nisu spremno dočekale krizu - oko 34 posto ispitanika poslovanje svoje tvrtke ocijenilo je negativno, a samo se šest posto ispitanika u potpunosti slaže s odličnim poslovanjem tvrtke u krizi.

Bez pripreme

Čak 67 posto ispitanika smatra da "krizne" mjere nisu uvedene na vrijeme,

a što se njihove primjene tiče, 27 posto ih drži da je ona bila potpuno neuspješna, 26 posto uglavnom neuspješna, a samo 3 posto ispitanika smatra kako su uvedene mjere imale pozitivan učinak. Čak 65 posto ispitanika smatra da njihova tvrtka posluje lošije negoli prije dvije godine. Glavne mjere za olakšavanje poslovanja tvrtkama su otkazi (25 posto), sma-

njenje plaća (24 posto), ukidanje stručnih edukacija (17 posto), ukidanje drugih povlastica (15 posto)... Samo šest posto ispitanika istaknulo je da njihove tvrtke nisu provele nikakve mjere uzrokovane globalnom krizom. Kriza je većinu tvrtki iznenadila, iako je bilo pokazatelja da bi situacija koja se događala u ostatku svijeta vrlo brzo mogla utjecati i na domaće tržište, ističe Saša Jurković, direktor portala posao.hr. Kriza koja je u posljednje dvije krizne godine uzrokovala znatan pad poslovanja, objašnjava, možda se ne bi u tolikoj mjeri negativno utjecala na domaće tržište da su tvrtke na vrijeme povukle strateške

poteze radi osiguravanja likvidnosti. Istraživanje je pokazalo da zaposlenici nisu zadovoljni poslovanjem svojih tvrtki tijekom krize jer brojne posljedice osjećaju i na vlastitim leđima, kaže Jurković.

Novi posao

Da su neke od "kriznih" mjera uvedene nepotrebno te da narušavaju radnička prava smatra čak 61 posto ispitanika. Oporavak tržišta u razdoblju od tri do pet godina previđa gotovo polovica ispitanika. Nakon završetka krize 67 posto ispitanika planira potražiti novi posao, a trenutačno novi posao priželjkuje i traži gotovo 90 posto ispitanika. B.hr

dogaaji 17

business.hr Utorak 23/11/2010

regija/svijet

FBI i SEC istražuju bankare Goldman Sachsa INSIDER TRADING Američka savezna policija i regulatori tržišta kapitala skupljaju dokaze protiv bankara, brokera, nezavisnih analitičara i konzultanata koji su na temelju trgovine povlaštenim informacijama zarađivali milijune dolara, poput slučaja u kojem je farmaceutski div Merck preuzeo svoga takmaca Schering-Plough

psežna istraga poslovanja velikog broja konzultanata, investicijskih bankara, brokerskih kuća i analitičara zbog sumnje da su trgovanjem povlaštenim informacijama nezakonito ostvarili profite mjerene u desecima milijuna dolara mogla bi uroditi podizanjem prvih optužnica do kraja godine, navodi Wall Street Journal pozivajući se na dobro obaviještene izvore. Istraga u koju su bili uključeni okružni tužitelji u New Yorku, FBI i Komisija za vrijednosne papire (SEC), i koja je sad pri kraju, trajala je tri godine i mogla bi uzdrmati financijsku industriju više od ijedne istrage dosad. U dijelu kaznene istrage fokus je bio na tvrtkama koje nude usluge mreže stručnja-

ka hedge i otvorenim investicijskim fondovima. Riječ je o usluzi savjetovanja tako da se zainteresirani ulagači povežu sa sadašnjim i bivšim menadžerima tvrtki te drugim stručnjacima koji ih upoznaju sa situacijom u kompaniji i sektoru.

Previše pričljivi brokeri

Istragom se, međutim, nastoji utvrditi koriste li se stručnjaci i konzultanti koji nude takve usluge i informacijama koje nisu dostupne javnosti. Među tvrtkama čiji su se konzultanti našli pod istragom, prema izvorima WSJ-a, jest i Primary Global Research, koji povezuje stručnjake i ulagače koji traže informacije iz područja tehnološke industrije, zdravstvenih usluga i drugih. Prema jednom istraživanju iz 2009., više

od trećinu institucionalnih ulagača koristilo je usluge mreže stručnjaka. Pod istragom se našao i Goldman Sachs Group zbog sumnje da su pojedini bankari odavali informacije o transakcijama, uključujući spajanja tvrtki iz sektora zdravstvenih usluga, i pritom pogodovali pojedinim investitorima. Obje su tvrtke odbile komentirati navode, piše WSJ.

30 poziva za sud

Istragom su obuhvaćeni i nezavisni analitičari, ali i velik broj hedge fondova te brokerskih kuća zbog sumnje da su imali pristup informacijama o spajanjima koje nisu bile javne. Među njima je i First New York Securities, tvrtka koja je profitirala na predviđanjima spajanja u sektoru

Hoće li Lloyd Blankfein, izvršni direktor Goldman Sachsa, koji je na vrhuncu financijske krize u Sjedinjenim Državama tvrdio kako bankari obavljaju "Božji posao", smoći snage za obranu svojih zaposlenika uhvaćenih u odavanju informacija o spajanjima u farmaceutskoj industriji arhiva business.hr

zdravstvenih usluga koja su se odigrala tijekom 2009. godine. Iz te tvrtke ističu da u potpunosti surađuju u istrazi, ali i da "stoje iza svojih trgovaca te sustava i politike koji osiguravaju poslovanje u skladu s regulatornim propisima". Komisija za vrijednosne papire istraživala je potencijalno curenje informacija o planovima za preuzimanje

unatrag najmanje tri godine, a jesenas je izdala pozive na sud tridesetak hedge fondova i drugih ulagača. Među sumnjivim transakcijama bilo je i trgovanje dionicama tvrtke Schering-Plough prije nego što ju je 2009. godine preuzeo Merck, kada je vrijednost dionica dan prije objave planova za preuzimanje porasla 8 posto i 14 posto na dan objave. M. P.

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 23/11 /2010

DUG MINISTARSTVU

Sun ani Hvar daje Bodula u zalog

Nadzorni odbor tvrtke Sun ani Hvar na sjednici održanoj 19. studenoga dao je Upravi suglasnost za donošenje odluke o zasnivanju založnog prava u korist Porezne uprave na hotelu Bodul radi obro ne otplate potraživanja Ministarstva financija od Sun anog Hvara. Na sjednici su prihva ena financijska izvješ a te izvješ a Uprave i revizora za prošlu godinu. Kako stoji u obavi-

jesti kompanije objavljenoj na stranicama Zagreba ke burze, utvr eni su dnevni red te prijedlozi odluka za glavnu skupštinu dioni ara, koja e se održati 3. sije nja 2011. godine u Zagrebu. Zadnja zabilježena cijena dionice Sun anog Hvara na Zagreba koj je burzi u ponedjeljak iznosila 30 kuna. U ponedjeljak je cijena dionice Sun anog Hvara na Zagreba koj burzi pala 0,83 posto na 30 kuna, a najniža realizirana cijena tog dana iznosila je samo 27 kuna. B. St.

SMART

Banka jamči za 80 posto ulaganja u novi VB Investov fond VB Invest je predstavio novi fond, koji bi ulaga ima trebao omogu iti ograni avanje mogu nosti gubitka. VB Smart novi je otvoreni investicijski fond VB Investa i prvi na hrvatskom tržištu s dodatnim jamstvom banke ime se osigurava da mu vrijednost udjela ne e biti niža od 80 posto najviše dostignute vrijednosti udjela. "Investicijski su se fondovi u posljednje vrijeme našli pred velikim izazovom koji se odnosi na dosadašnja negativna iskustva klijenata", kazala je na predstavljanju novog fonda lanica Uprave VB Investa Ivana Bara dodavši kako e taj fond ponajprije biti zanimljiv opreznijim ulaga ima koji žele ograni iti mogu nost gubitka prilikom ulaganja. Davatelj jamstva austrijski je Volksbank, koji jam i da vrijednost udjela u fondu VB Smart ne e pasti ispod 80 posto najviše dosegnute vrijednosti. "Primjerice, u trenutku pokretanja fonda vrijednost udjela je 100 eura, a jamstvo je na 80 eura. Kako raste vrijednost udjela, tako raste i jamstvo", kazao je fond menadžer VB Investa

››

Investitori su smanjili o ekivanja

IVANA BARA , lanica Uprave VB Investa

Marko Varga. Padne li vrijednost udjela, jamstvo ostaje na 80 posto najviše zabilježene vrijednosti udjela. Jamstvo ostaje na jednakoj razini sve dok fond ne zabilježi novu najvišu vrijednost udjela, kada se i jamstvo pove ava.

Raspršen portfelj

Imovina fonda ulagat e se u investicijske fondove koji pak svoju imovinu ulažu na dioni kom, obvezni kom i nov anom tržištu razvijenih zemalja i zemalja u razvoju. O ekivani su prinos negdje izme u onoga koji ostvaruju mješoviti i dioni ki fondovi.

SNIMIO SAŠA ETKOVI

"Posljednje su tri godine bile bolne, ali ipak su donijele nešto dobro, a to je da su investitori smanjili o ekivanja", kazala je Bara . "Stvari su sada smirenije i svima je jasno da se nešto može o ekivati tek nakon tri do pet godina ulaganja", dodala je. U VB Investu smatraju da e se broj fondova u Hrvatskoj uskoro prepoloviti. "U idu e dvije-tri godine o ekujemo maksimalno 15 društava za upravljanje fondovima", kazao je Varga dodavši da su fondovi s imovinom ispod pet milijuna kuna neisplativi. Biljana Star i

SKDD

Hospitaliji vra ena garancija banke Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) vratit e u srijedu, 24. studenoga, Hospitaliji trgovini bankarsku garanciju koju je 24. ožujka ove godine izdala Erste & Steiermärkische banka na iznos od 525.000 eura u kunskoj protuvrijednosti s rokom trajanja do 23. ožujka 2011., objavljeno je na stranicama SKDD-a. Garancija je izdana u korist svakodobnih

imatelja obveznica oznake HOTR-O-173A, ovlaštenje za njezinu aktivaciju imao je SKDD, a služila je za pokrivanje iznosa dospjele kamate i glavnice po jednom anuitetu predmetnih obveznica, uz naznaku da rizik eventualnih negativnih te ajnih razlika snose imatelji obveznica. Kako je navedeno, Hospitalija je uplatila iznos kamate i glavnice po anuitetu koji dospijeva 23. ožujka 2010. godine, kada e SKDD i isplatiti dospjele obveze imateljima obveznica. M. P.

Irci priznali traže pomo GORE NEGO U GR»KOJ Na potvrdu da e Irska od ECB-a i MMF-a primiti možda i 95 milijardi eura, odnosno 60 posto BDP-a, reagirala je agencija Moody's najavom spuštanja rejtinga, a poslije Nove godine o ekuju je izvanredni izbori Europska dužni ka kriza je sve samo ne gotova. Potvrdila je to odluka irske vlade da službeno zatraži pomo Europske središnje banke i MMF-a za svoj slomljeni bankarski sustav kojemu u pomo , prema procjenama Goldman Sachsa, stiže 95 milijardi eura. Od toga je 30 milijardi namijenjeno spašavanju banaka, a 65 milijardi ide državi, iji prora un irska vlada trenuta no može napuniti samo 68 posto, a rupu od 19 milijardi eura odnosno deficit od 32 posto mora pokriti zaduživanjem. Koliko je situacija dramati na, najbolje govori podatak da ta mala zemlja, sa 4,47 milijuna stanovnika, što je usporedivo s Hrvatskom,

››

mora tražiti pomo koja odgovara vrijednosti 60 posto BDP-a, dok se Gr ka, druga europska pri a o neuspjehu, zadužila "samo" za 47 posto svog BDP-a.

Nestabilan sustav

Najve i prijepor u odobravanju pomo i izazivao je korporativni porez na dobit od 12,5 posto, kojim je Irska u godinama blagostanja privukla mnoge svjetske kompanije poput Microsofta i Googlea da u njoj baziraju svoja europska sjedišta. Naime, Njema ka i Francuska, koje e se najviše morati isprsiti u okviru programa pomo i, tražili su dizanje tog poreza te uvo enje poreza na imovinu. Moody's je odmah nakon

Irska je od 1996. do 2006. godine udvostru ila BDP

ODLUKA HANFE

IZVOZ

ICF broker, brokerska ku a u vlasniĹĄtvu Ratka Bajaki a koja se spojila s Hita Vrijednosnicama, na osnovi odluke SrediĹĄnjeg klirinĹĄkog depozitarnog druĹĄtva nije viĹĄe lan Fonda za zaĹĄtitu ulaga a. Hanfa je prethodno donijela rjeĹĄenje kojim se druĹĄtvu oduzima dozvola za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima, a odobrenje za rad prestalo je vrijediti na vlastiti zahtjev druĹĄtva. M. P.

Ericsson Nikola Tesla potpisao je nove strateĹĄke ugovore na izvoznim trĹžiĹĄtima susjedne Bosne i Hercegovine i Zajednice neovisnih drĹžava vrijedne ukupno 10 milijuna kuna, obavijestili su iz te kompanije u petak preko internetskih stranica ZSE-a. Ugovorom u BiH nastavlja se nadogradnja fiksne mreĹže BH Telecoma novom

ICF nije u Fondu zaĹĄtite ulaga a

RATKO BAJAKI , nekadaĹĄnji prvi ovjek ICF brokera SNIMIO Ĺ˝ARKO BAĹ I

ali poraz i mo od EU

Ericssonu novi poslovi vrijedni 10 milijuna kuna

o ekuje se novi rast nezaposlenosti na 14,2 posto. Da udar na ekonomsku stabilnost drĹžave ne pro e bez posljedica za vladu premijera Briana Cowena, pobrinuo se koalicijski partner vladaju ih - Stranka zelenih, koja najavljuje izlazak iz koalicije nakon prihva anja prora una, ĹĄto zna i pad vlade. Sljede i su na redu Portugal i Ĺ panjolska. Darko Bani ek

GORDANA KOVAÂťEVI , predsjednica Ericssona Nikole Tesle SNIMIO SAĹ A ETKOVI

NOVI FOND

Hanfa odobrila Certus Cash Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga na sjednici odrĹžanoj 19. studenoga odobrila je DruĹĄtvu za upravljanje investicijskim fondovima Certus Invest iz Zagreba osnivanje Certus Cash otvorenog investicijskog fonda s OGLAS

objave "dobrih" vijesti najavio sniĹžavanje dosadaĹĄnjeg Aa2 rejtinga za nekoliko stupnjeva zbog posljedica koje e novi dug od 95 milijardi eura imati na stabilnost irskog financijskog sustava. Pove at e to ionako visoke prinose na irske obveznice, koje je s rekordna 652 bazna boda premije na 10-godiĹĄnje obveznice jedva spustila vijest o pomo i. Zbog o ekivanih uĹĄteda u drĹžavnoj potroĹĄnji,

generacijom fiksnog mreĹžnog vora te integracijom sustava za upravljanje u fiksnom dijelu mreĹže. Ostatak ugovora vezan je uz poslovne komunikacijske sustave te proĹĄirenja fiksnih mreĹža, a zapo eti su i pregovori na joĹĄ nekim izvoznim trĹžiĹĄtima. "Izvozni ugovori vrlo su vaĹžni u ovom trenutku jer zna e kontinuitet naĹĄe uspjeĹĄne suradnje s kupcima i svjedo e o snaĹžnim izvoznim aktivnostima", komentirala je Gordana Kova evi , predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle. A. Pa.

javnom ponudom.

Tako er je odobren prospekt i statut Certus Cash otvorenog investicijskog fonda s javnom ponudom. Isto tako, odobren je izbor Societe Generale -Splitske banke za obavljanje poslova depozitne banke za Certus Cash.

Certus Cash otvoreni investicijski fond s javnom ponudom upisuje se u registar fondova pod identifikacijskim brojem JPN158. Hanfa je odobrila prospekt nakon ĹĄto je pregledala svu potrebnu dokumentaciju. Nikola su ec

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Atlantic grupa

800.01

807.10

800.01

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

277.21

283.01

278.00

Adris grupa

260.50

264.85

Kon ar - elektroindustrija

495.00

365 dana NajniĹža NajviĹĄa

Promet

-1.23%

5,949

4,788,420.81

2,667.47

624.15

829.99

-1.87%

11,132

3,112,290.74

22,765.01

253.10

332.84

262.00

-0.38%

11,327

2,977,585.84

1,777.43

242.21

318.99

505.00

500.00

1.01%

2,417

1,218,886.47

1,286.06

421.00

517.00

14.00

14.06

14.00

0.00%

80,454

1,126,425.00

26.89

11.14

36.40

Viro tvornica ĹĄe era d.d.

310.00

325.00

6.89%

3,224

1,007,869.94

450.67

290.00

420.01

Ina-industrija nafte d.d.

1,760.00

1,786.00

1,760.00

-0.34%

404

712,653.05

17,600.00

1,560.00

1,940.00

59.03

60.49

59.50

-0.83%

8,743

521,248.60

488.82

54.00

103.50

227.00

231.00

227.00

-1.73%

1,329

302,207.53

520.70

220.00

390.00

Ericsson Nikola Tesla

1,200.00

1,221.99

1,210.00

-0.58%

230

277,266.75

1,611.30

1,200.00

1,777.00

Institut IGH

Belje Dalekovod

1,230.00

1,290.00

1,240.00

-3.50%

213

265,771.73

196.64

1,106.00

3,397.40

Ingra

15.85

16.64

15.99

-3.67%

12,784

206,273.71

119.92

14.50

49.05

Dom holding

31.55

32.44

32.00

0.00%

5,244

168,213.46

238.95

28.70

46.40

Petrokemija

156.38

164.00

163.35

-1.03%

923

149,103.05

545.77

105.50

184.73

Fima validus Podravka prehrambena industrija, d.d. Atlantska plovidba d.d.

7.24

8.43

16.76%

15,683

124,797.35

22.77

6.40

29.01

277.61

278.01

277.61

-1.03%

388

107,843.23

1,504.65

240.00

400.00

740.02

749.99

740.04

-1.33%

127

94,242.56

1,032.74

723.23

1,095.00

1,196.00

1,250.00

4.52%

79,803.37

782.98

1,180.00

1,700.00

385.00

393.02

385.00

-2.04%

190

73,979.02

528.84

250.05

497.02

56.28

60.50

7.42%

1,071

63,635.93

111.61

52.05

88.99

Luka Plo e

1,285.01

1,339.90

1,285.01

-0.31%

55,009.51

286.06

1,279.99

2,093.00

Ledo

5,200.00

0.00%

46,800.00

1,144.88

4,900.00

7,573.00

9.26

0.11%

5,000

46,300.00

144.42

8.99

12.73

195.00

208.11

-0.90%

210

42,977.94

95.07

190.00

375.00

2,835.00

-0.35%

42,525.00

354.38

2,300.00

3,350.00

134.50

136.89

-0.36%

280

37,809.61

85.40

120.00

279.00

3,100.00

3,280.00

3,100.00

0.00%

37,480.24

310.80

2,851.00

5,300.00

Tankerska plovidba KraĹĄ, prehrambena industrija Veterina d.d.

Laguna Novigrad Viadukt Jadransko osiguranje Hidroelektra niskogradnja Zvijezda Jadroplov d.d.

132.05

135.00

133.00

-0.83%

269

36,214.66

217.68

124.01

198.00

AD plastik

99.00

100.52

99.52

-1.17%

319

31,828.97

417.94

70.18

115.79

Luka Rijeka

173.01

174.50

-0.40%

178

30,962.20

1,043.59

162.00

220.00

Uljanik plovidba

562.00

562.50

562.00

-0.53%

30,349.08

325.96

533.13

699.00

Tehnika

940.00

960.00

940.00

1.62%

27,499.20

178.09

899.00

2,020.00

Sun ani Hvar

27.00

30.00

-0.83%

946

27,002.00

219.33

25.00

36.50

Privredna banka Zagreb

484.02

486.00

484.02

-1.22%

25,692.66

9,232.57

461.06

620.00

Zagreba ka banka

280.00

221.08

-0.03%

102

22,550.16

14,159.82

200.00

HTP Kor ula

57.00

61.50

-1.60%

313

18,857.35

26.23

57.00

170.00

Plava laguna

1,400.00

-3.45%

18,200.00

764.85

1,206.77

1,700.00

Liburnia riviera hoteli

2,382.02

2,382.11

2,382.02

-2.38%

16,674.48

720.90

1,413.01

2,890.00

152.00

155.20

152.00

-5.00%

105

16,058.20

362.76

152.00

325.00

3,400.00

0.00%

10,200.00

357.00

2,107.10

3,799.21

Tisak akove ki mlinovi Badel 1862

65.00

69.80

0.00%

138

9,323.03

52.50

58.00

139.00

2,800.00

0.00%

8,400.00

334.94

2,006.00

3,100.00

Proficio

11.87

-1.08%

703

8,344.61

46.45

11.50

16.39

Arenaturis

46.00

12.20%

100

4,600.00

100.39

33.03

70.00

171.80

6.61%

4,295.00

627.67

100.00

200.00

Jadranska banka

Riviera Pore

Ingrino je izdanje u ponedjeljak bilo predvodnik pada gra evinskog sektora na Zagreba koj burzi, ĹĄto se naposljetku odrazilo i na pad dioni kih indeksa. Cijena Ingrine dionice pala je ponovno ispod 16 kuna uz promet neĹĄto ve i od 206.000 kuna. Neznatno blaĹži pad zabiljeĹžio je i Institut IGH, a pao je i Dalekovod. Stoga se moĹže zaklju iti da je rast proĹĄloga tjedna bio samo kratka daha te da e opet trebati pri ekati na povratak institucionalnih investitora.

CROBEX: -0,60% TrĹž. kap. (mil kn)

Koli ina

Varteks, varaĹždinska tekstilna ind. d.d.

Validusova dionica u ponedjeljak je zabiljeĹžila najve i dnevni rast cijene na Zagreba koj burzi i ponovno preĹĄla cjenovnu razinu od 8 kuna, na kojoj je bila pretproĹĄli tjedan. Validusom je u ponedjeljak napravljeno 45 transakcija u kojima je trgovano sa 15.683 dionica. Validus ovakvu stopu rasta nije davno zabiljeĹžio, a dolazi u trenucima najave dogovora s vjerovnicima o na inu naplate njihovih dugova.

Redovan promet: 18.063.987,87 kn Promjene Cijene

HG Spot Auto Hrvatska Slavonski zatvoreni investicijski fond Jadranski naftovod

24.00

24.20

0.83%

156

3,759.30

7.99

20.08

109.19

359.01

-0.28%

3,590.10

237.57

350.00

519.00

30.49

4.06%

100

3,049.00

102.03

15.15

35.49

2,590.00

3.14%

2,590.00

1,923.97

2,332.01

3,285.00

akovĹĄtina

5.60

6.01

5.60

-13.85%

445

2,569.08

5.90

5.51

37.55

Transadria

2,052.00

-16.24%

2,052.00

59.01

2,030.00

3,439.95

BC institut

205.00

-7.88%

2,050.00

34.13

180.00

300.00

Centar banka

249.99

0.00%

1,999.92

15.62

240.00

279.80

62.10

3.50%

1,987.20

679.64

59.08

77.00

298.02

4.56%

1,490.10

1,393.24

280.02

410.00

Maistra Istraturist Umag d. d. Vjesnik

20.00

0.00%

1,260.00

21.23

20.00

40.00

Jadranka

366.00

0.00%

1,098.00

121.69

365.00

444.00

Centar banka

207.48

0.00%

1,037.40

58.98

205.00

283.04

0.67

1.52%

770

515.90

1.79

0.60

1.19

100.53

-0.09%

301.59

20.67

76.10

164.00

OT-optima telekom d.d.

29.06

0.03%

116.24

81.95

21.28

44.99

Vupik

50.00

1.03%

50.00

75.27

41.77

230.00

Pounje trikotaĹža Ĺ˝itnjak

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

62,60 16,60 12,50 97,10 104,56 98,40 267,90 159,00 15,35 0,74 5,10 400,00 10,23 41,70 147,00

63,30 16,80 13,18 98,40 105,10 98,75 268,90 159,50 16,88 0,76 5,16 405,00 10,50 42,70 149,00

62,89 16,70 12,91 98,00 105,03 98,40 267,90 159,00 16,88 0,74 5,14 400,00 10,50 41,90 147,10

62,90 16,70 12,85 97,77 37,35 20,59 268,03 159,18 15,36 0,75 5,14 400,59 10,45 42,17 148,21

0,31 80,50 37,07 36,72 36,10 1,40 1,50 0,04 1,41

0,31 81,50 37,10 37,00 36,26 1,40 1,51 0,04 1,42

0,31 81,50 37,10 37,00 36,24 1,40 1,50 0,04 1,41

0,31 0,81 0,37 0,37 0,36 1,40 1,51 0,04 1,41

37,50 39,20 36,01 97,00 41,02 34,92 2,90 4,65 53,02 5,64 14,80 0,90

39,00 40,80 37,00 97,00 41,48 34,92 3,00 4,65 53,02 5,65 15,00 0,90

39,00 40,80 37,00 97,00 41,02 34,92 3,00 4,65 53,02 5,65 15,00 0,90

38,92 40,77 36,94 97,00 41,09 34,92 2,98 4,65 53,02 5,65 14,90 0,90

481,00 7.005,00 2.599,00 5.250,00 81,17 88,74 3.250,00 97,66 77,97 717,00 85,06 93,64 1.000,00 960,00 815,00

483,00 7.337,00 2.600,00 5.250,00 81,50 89,25 3.305,00 97,70 78,20 770,00 85,38 93,80 1.000,00 961,00 830,00

481,00 7.211,00 2.599,00 5.250,00 81,39 89,11 3.291,00 97,70 78,05 752,00 85,33 93,68 1.000,00 960,00 826,00

481,01 7.212,18 2.599,02 5.250,00 81,28 89,04 3.291,00 97,67 78,05 752,07 85,28 93,67 1.000,00 960,14 825,72

85,10 3.810,00 83,90 3.151,00 91,00 442,00 3.150,00 3.399,00 164,00 37.345,00 1.850,00

85,20 3.850,00 84,00 3.180,00 91,00 450,00 3.199,00 3.400,00 166,00 37.345,00 1.850,00

85,11 3.849,55 83,97 3.178,94 91,00 449,75 3.159,05 3.399,76 164,78 37.345,00 1.850,00

52,35 3.849,55 51,64 3.178,94 55,97 449,75 3.159,05 3.399,76 164,78 37.345,00 1.850,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG ZVTG GRVG TLSG SOS2E RS21 PETG MELR PILR NF1N KDIR SALR KBMR KDHR SAVA

KRKA ZAVAROVALNICA TRIGLAV GORENJE TELEKOM SLOVENIJE SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA REPUBLIKA SLOVENIJA 21. IZDAJA PETROL MERCATOR PIVOVARNA LASKO NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD KD ID SALUS NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR KD GROUP SAVA

RUDING AD UGLJEVIK REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 KAMENOLOMI AD ZVORNIK TRZNICA AD BANJA LUKA ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E ZIF BOSFIN DD SARAJEVO ZIF CROBIH FOND DD MOSTAR JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO BNT KOVACNICA DD NOVI TRAVNIK

NIS a.d. Novi Sad Agrobanka a.d. Beograd DIN Fabrika duvana a.d. Niš Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2013K AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2016K Tigar a.d. Pirot Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2012K Niška Mlekara a.d. Niš Energoprojekt holding a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE Stil a.d. Kraljevo REPLEK SKOPJE RADE KONCAR SKOPJE

328.284,59 181.541,59 154.550,67 84.180,20 61.323,64 50.907,41 38.597,80 29.926,00 25.127,34 24.988,54 19.275,95 13.620,00 13.005,53 12.693,00 10.078,40

0,00 % 1639977 0,00 % 103554 0,18 % 91600 -0,54 % 31382 0,66 % 26975 0,00 % 5300 -0,66 % 3038 0,00 % 100000 -2,76 % 1413

508.392,87 84.061,87 33.966,03 11.564,33 9.767,74 7.420,00 4.580,56 3.700,00 1.999,33

2,63 % 252269 2,00 % 94111 2,75 % 25601 -0,01 % 8080 -1,06 % 1943 -5,62 % 1496 0,00 % 10408 -2,11 % 5733 -3,86 % 400 0,00 % 2890 0,00 % 759 13,92 % 9800

9.819.376,04 3.837.016,80 945.761,90 783.760,00 79.836,64 52.240,32 30.994,60 26.658,45 21.208,00 16.317,32 11.309,35 8.820,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN08 ALK RMDEN09 KMB RMDEN04 TEL TPLF TNB STIL REPL RADE

5219 10871 12026 861 1642 2473 144 188 1636 33280 3752 34 1244 301 68

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AGBN DINNPB CCHS A2015 A2013 AIKB A2011 A2016 TIGR A2014 A2012 MLNI ENHL SJPT

-1,02 % 0,24 % 3,12 % -1,01 % 0,51 % -0,36 % -0,51 % -0,06 % 9,97 % -1,85 % 0,39 % -1,23 % -0,85 % -1,62 % -1,93 %

Biha ka pivovara Tigar Pirot AIK banka Niš Kom. banka Skopje Zavarovalnica Triglav

+11,11% +5,62% +1,95% +0,90% +0,24%

Gorenje

Elektrtoprivreda Mostar Privredna banka Beograd Krka Telekom Slovenije Petrol

-3,86% -1,74% -1,02% -1,01% -0,51%

Telekom Srpske Banja Luka

+3,12 -2,76

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1C FBIHK1B FBIHK1D FBIHKC FBIHK1A FBIHK1E BSNFRK2 CRBFRK1 JPEMR HRBFRK2 BSNLR BNTKR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RUDI-L2 RSDS-O-C RSRS-O-D RSRS-O-C RSRS-O-B KMNL-R-A TRZN-R-A INVP-R-A TLKM-R-A

Oznaka

Utorak 23/11/2010

business.hr

0,00 % 0,00 % -7,28 % 0,00 % 0,27 % -0,02 % 1,95 % 0,04 % 0,10 % 5,62 % -0,06 % -0,17 % 0,00 % -0,21 % -0,84 %

42124 20.261.939,00 469 3.382.512,00 856 2.224.757,00 385 2.021.250,00 16864 1.370.731,17 13956 1.242.685,25 348 1.145.269,00 11570 1.130.070,14 13906 1.085.343,79 1291 970.921,00 11254 959.728,72 7738 724.824,48 533 533.000,00 458 439.746,00 421 347.630,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,13 % 117242 0,07 % 869 -0,04 % 53710 0,90 % 640 0,33 % 31767 0,07 % 946 -1,27 % 116 -0,01 % 98 -1,01 % 951 0,00 % 4 0,00 % 80

6.137.149,85 3.345.255,00 2.773.764,05 2.034.520,00 1.777.984,69 425.460,00 366.450,00 333.176,00 156.706,00 149.380,00 148.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Sa 154.550 eura prometa dionica slovenskog proizvo a a bijele tehnike Gorenja bila je u ponedjeljak tre a na popisu najtrgovanijih. Zadnja zabilježena cijena rasla je 3,12 posto u odnosu na onu u petak i iznosila je 12,91 euro. Najniža cijena po kojoj se tijekom dana trgovalo dionicom Gorenja iznosila je 12,51 euro, a najviša je premašila 13 eura. Cijena Pivovarne Laško sko ila je 9,97 posto, na 16,88 eura, a ukupan promet tom dionicom iznosio je 25.127 eura.

Zadnja zabilježena cijena banjalu kog Telekoma Srpske pala je na po etku novoga tjedna 2,76 posto, na 1,41 konvertibilnu marku. Ukupan promet tom dionicom u ponedjeljak bio je nešto manji od 2000 konvertibilnih maraka. Kako stoji na stranicama Banjalu ke burze, dioni ari te tvrtke dividendu iz neraspore ene lanjske dobiti mogu naplatiti u srijedu, a ukupna iznosi 28,6 milijuna KM. SASX-10 tjedan je zapo eo minusom od 1,51 posto.

REGIONALNI INDEKSI -0,32% BIRS -0,22% 859,64 897,70 Belex15 +0,56% FIRS -1,04% 645,47 1.354,03 Belexline +0,25% MBI10 -0,06% 1.262,74 2.224,43 SASX10 MOSTE -1,51% 470,43 -0,62% 914,55 SASX30 NEX20 -0,38% 13.906,48 +1,45% 887,74 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI -0,06% WIG20 -0,38% 2.645,75 BUX +0,57% 22.380,17 +1,36% -0,69% ATX +0,49% 2.736,28 indeksa na zatvaranju u -0,41% Stanje ponedjeljak 22. studenoga 2010.

FTSE100 5.698,59

DAX 6.842,18

CAC40

3.826,74

MICEX 1,550.42

AMERI»KI INDEKSI +0,20% S&P500 -0,03% 11.203,55 1.196,28 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,09% petak 19. studenoga 2010. 2.516,54 DJIA

investor 22 DIONI»KI

Ime fonda

MP-Mena HR

476,4245

22,26

HPB WAV DJE

92,4259

15,61

Ilirika Azijski tigar

61,7153

15,46

309,5954

11,93

Platinum Blue Chip

83,7963

11,05

FIMA Equity

73,6709

-23,58

KD Victoria

13,0595

-18,42

ST Global Equity

46,2204

-17,05

C-Zenit

48,4447

-16,10

Erste Total East

30,8300

-13,98

+ MJEŠOVITI

+ Allianz Portfolio

udjela

% 12 mj.

10,9803

7,42

112,0085

7,29

HI-balanced

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

$ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

14,1735 61,7153 48,4447 73,6709 83,7963 46,2204 118,1318 92,4259 30,8300 13,0595 48,9140 99,7723 85,7444 49,9809 10,9614 65,5426 166,5464 5501,0300 128,5312 60,1400 309,5954 12,6999 80,0782 82,7202 42,9719 83,2200 67,0600 8,2286 355,5062 88,4319

0,99 0,64 0,63 0,22 0,19 0,05 0,04 0,01 0,00 -0,01 -0,02 -0,02 -0,03 -0,05 -0,06 -0,12 -0,15 -0,15 -0,17 -0,27 -0,27 -0,30 -0,30 -0,33 -0,33 -0,34 -0,34 -0,36 -0,36 -0,38

18,17 5,36 2,27 -6,67 3,40 -4,82 6,34 5,34 -2,06 -5,37 -1,88 N/A 2,36 5,92 1,38 6,40 5,31 0,24 5,51 -1,62 9,06 6,85 2,00 -3,44 2,78 -2,16 -1,64 1,97 7,54 -1,37

Platinum Global Opportunity Ilirika Azijski tigar C-Zenit FIMA Equity Platinum Blue Chip ST Global Equity Ilirika BRIC HPB WAV DJE Erste Total East KD Victoria HPB Dynamic Ilirika Gold OTP meridian 20 VB High Equity AC G Dynamic EM PBZ I-Stock Ilirika JIE Poba Ico Equity NFD Aureus New Europe Raiffeisen C. Europe MP-Global HR KD Prvi izbor PBZ Equity fond HPB Dioni ki AC Rusija Erste Adriatic Equity Raiffeisen HR dionice HI-growth MP-Bric HR VB CROBEX10

9,8213

2,96

ZB global

142,1700

2,46

Raiffeisen Balanced

151,1600

2,38

ICF Balanced

110,7080

-22,07

ST Balanced

170,0250

-14,58

ST Aggressive

63,4106

-14,09

HPB Global

97,7448

-10,82

Agram Trust

67,1682

-9,45

+ OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

161,3670

10,14

Erste Bond

130,4700

9,89

Raiffeisen Bonds

173,9100

9,01

PBZ Bond fond

129,5450

6,80

ICF Fixed Income

140,5903

6,14

HPB Obvezni ki

124,2234

4,32

OTP euro obvezni ki

126,8644

4,81

ZB bond

159,1600

5,49

HI-conservative

11,3266

5,80

ICF Fixed Income

140,5903

6,14

6mj. % 12 mj. (%)

16,32 8,36 -11,06 -14,56 -4,86 -8,23 13,08 6,72 -6,38 -12,34 -4,17 N/A -0,29 4,92 -0,46 9,73 -0,23 -2,94 3,87 -6,43 5,04 7,99 -3,42 -8,78 -0,69 -8,93 -8,02 -0,03 6,53 -9,98

1,62 15,46 -16,10 -23,58 11,05 -17,05 N/A 15,61 -13,98 -18,42 -13,67 N/A -4,52 -2,00 7,49 7,61 -3,65 -6,59 4,46 -11,18 11,93 10,83 -6,74 -12,50 5,33 -11,59 -8,66 0,09 7,17 N/A

PGP (%) Ove god. (%)

-9,11 -12,90 -23,14 -4,61 -5,95 -7,37 N/A -2,42 -31,28 2,34 -15,55 N/A -5,82 -19,84 5,50 -11,86 8,77 -16,48 13,07 -8,70 -9,80 3,12 -4,18 -3,63 -20,40 -3,53 -16,67 -2,21 -4,28 N/A

1,77 14,81 -14,27 -18,56 5,72 -13,94 18,13 12,41 -9,40 -14,26 -10,94 -0,23 -1,00 -0,12 6,46 7,96 1,45 -4,77 5,98 -7,45 9,77 10,26 -3,09 -8,64 5,66 -8,37 -3,27 -1,46 4,59 -11,57

Imovina

6,323 9,281 5,525 20,660 7,366 13,802 22,602 10,732 44,701 60,903 20,715 5,000 18,444 13,570 13,588 208,559 104,463 5,980 9,253 219,566 4,782 5,379 393,525 19,232 9,657 203,440 13,977 67,383 11,849 7,190

Starost

Datum

3,16 3,50 2,75 6,47 2,88 10,08 0,87 3,21 3,14 11,53 4,23 0,06 2,56 3,14 1,72 3,35 6,07 3,32 2,04 5,59 2,48 7,77 5,21 5,13 3,70 5,11 2,19 8,74 2,69 0,84

19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena AC G Balanced EM

Valuta

DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

MP-Global HR

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI

C-Premium Raiffeisen Prestige ST Balanced KD Balanced Raiffeisen Balanced Allianz Portfolio HPB Global PBZ Global fond AC G Balanced EM ST Aggressive Agram Trust Erste Balanced ICF Balanced HI-balanced ZB global Ilirika JIE Balanced OTP uravnoteženi NFD Aureus Emerging Markets Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

5,4162 107,8900 170,0250 8,0798 151,1600 112,0085 97,7448 100,2103 10,9803 63,4106 67,1682 114,3700 110,7080 9,8213 142,1700 148,1894 105,7548 83,9648

0,36 0,31 0,17 0,05 0,00 -0,01 -0,02 -0,03 -0,08 -0,15 -0,17 -0,18 -0,23 -0,27 -0,29 -0,33 -0,68 -0,70

0,20 0,34 -4,61 0,31 -0,34 2,49 -4,26 1,65 1,23 -1,11 -0,92 -1,80 -4,07 0,95 -0,04 4,80 -1,84 3,02

-6,55 3,76 -8,14 0,10 -1,24 3,60 -8,23 -1,80 -0,36 -6,59 -4,33 -3,82 -11,38 0,43 -0,75 2,29 -5,40 7,18

-9,31 N/A -14,58 -1,48 2,38 7,29 -10,82 -2,96 7,42 -14,09 -9,45 -2,02 -22,07 2,96 2,46 1,98 -8,35 0,15

-14,90 N/A 6,98 -4,31 5,15 7,72 -0,44 4,75 5,60 -8,44 -3,14 -0,78 1,52 -0,21 3,82 8,49 1,14 -3,94

-8,20 7,89 -11,65 -2,10 2,91 6,75 -8,23 -0,24 6,54 -10,76 -3,51 -0,96 -13,73 0,34 3,69 3,62 -7,35 4,38

12,250 174,957 12,116 7,193 331,783 7,192 92,472 289,546 13,874 2,856 11,464 106,461 11,596 67,674 716,246 45,188 39,484 16,232

3,80 0,70 7,86 4,84 8,23 1,53 5,13 9,19 1,72 5,16 2,36 9,84 8,55 8,74 9,38 4,82 4,93 4,35

19.11.2010 18.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010

130,4700 11,3266 173,9100 126,8644 140,5903 129,5450 161,3670 124,2234 159,1600

0,04 0,03 0,02 0,02 0,01 0,01 0,00 -0,01 -0,09

0,76 0,05 0,27 1,57 1,32 0,55 2,08 -0,77 -0,61

3,34 1,56 2,75 1,08 2,64 2,29 4,55 1,61 0,01

9,89 5,80 9,01 4,81 6,14 6,80 10,14 4,32 5,49

4,47 1,44 6,74 4,94 3,96 4,58 8,20 4,32 5,08

8,96 5,43 8,09 3,70 5,02 7,64 8,68 4,03 4,78

162,130 6,337 441,653 11,252 14,748 115,795 15,672 13,291 226,268

7,47 8,74 8,49 4,93 8,77 7,70 6,07 5,13 9,38

19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

132,2192 125,6303 141,5444 144,4400 138,1300 138,2735 134,9630 131,8492 122,1183 116,7522 11,3011 10,6510 108,2080 102,3318 105,3300 162,3694 139,7048 124,5261

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00

0,59 0,61 1,12 0,92 0,82 0,67 0,88 0,81 0,55 0,86 0,73 0,79 0,78 0,79 0,73 0,64 0,53 0,33

1,20 1,74 2,13 1,77 1,71 1,24 1,63 1,56 1,25 1,67 1,61 1,67 1,55 1,57 1,78 1,11 1,06 0,77

3,30 4,15 10,88 4,18 3,74 2,39 3,84 4,44 2,85 3,45 3,77 3,72 3,86 1,16 4,38 2,67 2,65 2,84

6,36 4,41 4,37 4,87 4,42 4,63 4,45 5,54 4,15 5,22 5,86 4,41 5,31 1,78 4,58 4,80 3,29 3,99

2,61 3,54 3,74 3,52 3,24 2,22 3,29 3,56 2,47 2,98 3,22 3,18 3,15 1,10 3,77 2,07 2,33 2,51

954,604 495,293 10,262 967,157 844,203 118,225 42,125 270,445 123,173 175,549 143,727 32,859 198,430 7,299 676,579 2271,254 125,086 38,347

11,64 8,33 8,12 7,74 7,47 7,16 6,88 5,13 4,91 3,04 2,15 1,46 1,53 1,31 1,16 10,33 10,33 5,61

19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010 19.11.2010

OBVEZNI KI FONDOVI Erste Bond HI-conservative Raiffeisen Bonds OTP euro obvezni ki ICF Fixed Income PBZ Bond fond Capital One HPB Obvezni ki ZB bond

NOV ANI FONDOVI PBZ Nov ani fond PBZ Euro Nov ani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ZB plus ZB europlus PBZ Dollar fond

OGLAS

Doznajte. »itajte. Inspirirajte se. Ponedjeljak

IT i tehnologija Srijeda

Moja lisnica

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

Mediji i marketing Business plus

Statistike o nezaposlenosti srušile Crobex LOŠE VIJESTI Skok stope nezaposlenosti u zemlji obeshrabrio je doma e ulaga e, koji su prodavali dionice tre i trgovinski dan zaredom i tako još jednom spustili vrijednost indeksa Uz slab obujam trgovanja, indeksi su na Zagreba koj burzi u ponedjeljak nastavili kliziti naniže jer nema vijesti koje bi unijele optimizma me u ulaga e, a milijunski promet ostvaren je sa šest dionica. Crobex je pao 0,6 posto, na 1831,36 bodova, dok je Crobex 10 pao gotovo jedan posto, na 974,24 boda. "Uz slabašan obujam trgovanja na doma em tržištu kapitala, uobi ajen za po etak tjedna, indeksi i dalje klize. Nema vijesti koje bi potaknule življe trgovanje ili unijele

malo optimizma, pogotovo nakon objave stope nezaposlenosti za listopad", kazala je za Hinu Ivana Hatvali , direktorica Službe za investicijsko bankarstvo Štedbanke. Najlikvidniju poziciju osvojila je dionica Atlantic grupe, koja je pala 1,23 posto, na 800 kuna, uz 4,8 milijuna kuna prometa. Po likvidnosti slijedi je HT, koji je pao gotovo dva posto, na 278 kuna. Ingrino je izdanje u ponedjeljak bilo predvodnik pada gra evinskog sektora na Zagreba koj burzi, što se na-

posljetku odrazilo i na pad dioni kih indeksa. Cijena Ingrine dionice pala je ponovno ispod 16 kuna uz promet nešto ve i od 206.000 kuna. Neznatno blaži pad zabilježio je i Institut IGH, a pao je i Dalekovod pa se može zaklju iti da je rast prošloga tjedna bio samo kratka daha i da e opet trebati pri ekati na povratak institucionalnih investitora.

ERNT na 1210 kuna

Validusova dionica u ponedjeljak je zabilježila najve i dnevni rast cijene na Zagre-

IVICA MUDRINI , predsjednik Uprave HT-a, ija je dionica u ponedjeljak pala gotovo dva posto SNIMIO HRVOJE DOMINI

ba koj burzi od ak 16,76 posto i ponovno prešla cjenovnu razinu od 8 kuna, na kojoj je bila pretprošli tjedan. Validusom je u ponedjeljak provedeno 45 transakcija u kojima je trgovano sa 15.683 dionice. Takvu stopu rasta Validus nije davno zabilježio, a dolazi u trenucima najave dogovora s vjerovnicima o na inu naplate njihovih dugova. Ericsson Nikola Tesla izvi-

REGIJA

Dobar početak tjedna u Beogradu Beogradski indeksi jedini su na po etku novoga tjedna u regiji bili u plusu — BELEX 15 rastao je 0,56 posto, na 645,47 bodova, a BELEXLINE je zabilježio rast vrijednosti 0,25 posto.

Najviše su posla beogradski

brokeri u ponedjeljak imali s dionicom Naftne industrije Srbije kojom se trgovalo u vrijednosti od 20,3 milijuna dinara, a sa 3,4 milijuna dinara prometa slijedila je dionica beogradske Agrobanke.

Slovenski SBITOP pao je 0,32 posto. Na prvom mjestu popisa najtrgovanijih bila je dionica farmaceuta Krke sa 328.284 eura prometa, a zadnja zabilježena cijena te dionice iznosila je 62,89 eura. Promet ve i od 100.000

eura u ponedjeljak su zabilježile još dvije dionice u Ljubljani — Zavarovalnica Triglav i Gorenje. Telekomom Slovenije trgovalo se u visini od 84.180 eura, a cijena mu je pala 1,01 posto. Biljana Star i

jestio je da je potpisao nove strateške ugovore na izvoznim tržištima. Posebno važni ugovori potpisani su na tržištu susjedne Bosne i Hercegovine te Zajednice Neovisnih Država, a vrijedni su gotovo 10 milijuna kuna, navodi se u priop enju. Me utim, cijena dionice Ericssona Nikole Tesle oslabila je 0,58 posto, na 1210 kuna, uz 277.000 kuna prometa. Nikola Su ec

BROJKE

1,51 0,22

posto pao je sarajevski SASX-10

posto pao je banjalu ki BIRS

Murdoch medijsko carstvo ĹĄiri na iPad Medijski magnat Rupert Murdoch pokre e digitalne dnevne novine The Daily za distribuciju preko iPada i ostalih tablet ure aja, doznaje CNN. Murdoch je zapo eo taj projekt kako bi internetskim korisnicima ponudio viĹĄe

informacijskih sadrĹžaja, a prva beta-verzija o ekuje se oko BoĹži a. Novine e javnosti biti dostupne po etkom 2011. godine, a izdavat e se sedam dana u tjednu, po cijeni 99 centi za cijeli tjedan, a 4,25 dolara za mjesec. Kako bi

dokazao ozbiljnost tog projekta, Murdoch je okupio tim stru njaka iz svog medijskog carstva, me u kojima se nalaze i Jesse Angelo, bivĹĄi urednik New York Posta, i novinari iz medija kao ĹĄto su AOL, ABC News, Page Six i The New Yorker. I. B.

DOBITNICI DANA (ZSE) Arenaturist +12,2 % Genera +7,42 % Viro +6,89 % Riviera Pore +6,61 % Istraturist +4,56 %

GUBITNICI DANA (ZSE) akovĹĄtina -13,85 % Tisak -5 % Institut IGH -3,5 % Plava laguna -3,45 % Liburnia Riviera Hoteli -2,38 %

17 Raste

11 Nema promjene

34 Pada

RUPERT MURDOCH, vlasnik News Corporationa ARHIVA BUSINESS.HR

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,108.08 154,37

Prom. 0,97% 0,02%

Sirova nafta 81,51 Prirodni plin 3,80 Zlato 1.353,33 Srebro 27,31 Goveda 98,23

0,42% 0,00% 0,01% 1,30% 0,00%

UGROĹ˝ENA PRAVA MESOJEDA

Smiju li tvrtke zaposlenicima nareÄ&#x2018;ivati ĹĄto Ä&#x2021;e jesti? Svaka kompanija od svog zaposlenika Ĺželi da bude timski igra . No koliko daleko kompanije u tome mogu i i? Smiju li zadirati u njihova kulturna ili vjerska na ela? Upravo se to pitanje postavilo nakon ĹĄto je CBC News objavio pri u o tvrtki iz Montreala koja izra uje modne dodatke, a od svojih zaposlenika zahtijeva da ne jedu meso i ribu na radnome mjestu. Tvrtka Matt and Nat izra uje torbice i remene, ali ne od Ĺživotinjske koĹže nego od plasti nih boca i gume. Kreativni direktor kompanije Inder Bedi kaĹže kako je kompanija osnovana na na elu da bude ekoloĹĄki

osvijeĹĄtena te da Ĺžele da se njihovi zaposlenici tako er priklone takvom stilu Ĺživota. Svih 18 zaposlenika dobilo je naputak ne samo da ne jedu mesu i ribu, nego i da to ne ine ni na poslovnom ru ku s klijentima. Tako er im je re eno da ne nose koĹžu ili krzno na posao. Pri u je medijima otkrila bivĹĄa zaposlenica tvrtke, koja je smatrala da je poslodavac krĹĄio njezina prava kao mesojeda, odnosno nevegetarijanca. "Ovo je slobodna zemlja, mislim da svi moĹžemo jesti ĹĄto poĹželimo", kazala je ĹĄokirana bivĹĄa radnica za CBC News. B.hr

DEMOKRATIZACIJA FILMSKE INDUSTRIJE

Amazon Ĺželi postati alternativni Hollywood Najve a on-line trgovina na svijetu Amazon u potrazi je za redateljima i scenaristima odnosno svim talentiranim osobama sposobnim da napiĹĄu scenarij, daju kritiku ili snime pokusni film, prenosi Wired. Na ideju su doĹĄli kako bi uveli promjene u zamorne modele snimanja filmova. Najbolji scenariji i pokusni filmovi nov ano e se nagra ivati mjese no i godiĹĄnje, a Amazon je uspio skupiti

ve 1,1 milijun dolara za sve anu dodjelu nagrada koja e se odrĹžati 31. prosinca 2011. Pobjednici e imati priliku raditi s Warner Brosom na snimanju komercijalnih filmova kao dio produkcijskog tima, a o ekuju ih i velika nov ana nagrada i bonusi ako njihov film zaradi milijune prodajom karata. Amazonov plan je demokratizirati snimanje filmova, dopuĹĄtaju i svima da se okuĹĄaju u filmskoj industriji rade i zajedno na scenarijima i filmovima. I. B.

Ho e li Vlada u Saboru dobiti potporu ve ine za prora un s rekordnim deficitom, pratite na...

www.business.hr

UKRATKO... Barbara Bush potkresala krila Palinovoj BivĹĄa ameri ka prva dama Barbara Bush izrazila je Ĺželju da Sarah Palin ostane na Aljasci, pokazavĹĄi tako da ultrakonzervativnu republikanku smatra preambicioznom zbog njezine namjere da se kandidira na predsjedni kim izborima 2012. godine. AhmadinedĹžad otkrio svoje veliko srce Iranski predsjednik Mahmud AhmadinedĹžad odlu io je prodati svoj stari peugeot 504 na me unarodnoj draĹžbi kako bi prikupio novac za program stambenog zbrinjavanja siromaĹĄnih. Saudijski kralj se lije i u SAD-u Saudijski kralj Abdullah binAbdul Aziz Al Saud (87) otputovao je u Sjedinjene Ameri ke DrĹžave na lije enje nakon ĹĄto mu je krvni ugruĹĄak zakomplicirao herniju diska. Dok je odsutan, drĹžavne e poslove obavljati 80-godiĹĄnji prestolonasljednik Sultan.