Business.hr broj 771

KAD E DOKAPITALIZACIJA 8

HFP: Nećemo mijenjati vlasništvo Sunčanog Hvara dok ne riješimo spor Iako Orco zahtijeva da se potraživanja hitno pretvore u vlasni ke udjele, kako bi mogao restrukturirati tvrtku i prodati dio imovine, u HFP-u su u etvrtak poru ili da žele uložiti 100 mil. kn u gotovini, ali tek nakon što riješe spor s Orcom

'UZURPIRANI' SUSTAV 6

Masovni napad ekonomista na monetarnu politiku HNB-a

PETAK/SUBOTA 26 i 27/11/2010

BROJ 771 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

Srbi zovu Hrvate

na bescarinsko tržište

od milijardu ljudi UKLANJANJE POLITI»KIH PREPREKA SURADNJI 4-5 Gospodarski forum Hrvatska - Srbija protekao je u dobrohotnom me unarodnom uvjeravanju politi ara da zapreka ulaganjima više ne e biti i da samo zajedno možemo uspjeti na tre im tržištima, a predstavnici srbijanskih i hrvatskih kompanija nakon toga su u maniri speed datinga prepušteni me usobnom upoznavanju i sklapanju prvih kontakata i poslova

TROJICA NA DOBROM TRAGU Slobodan Milosavljevi , ministar trgovine Srbije, i predsjednici Srbije i Hrvatske Boris Tadi i Ivo Josipovi FOTO ŠIMUNOVI /CROPIX

info&stav

INDIKATOR

2-3

Bez posla u Slavoniji Kraj maratonskoga ste aja

business.hr Petak 26/11/2010 Subota 27/11/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktor: Zlatko auťevi Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Nakon 20 godina zavrĹĄava ste ajni postupak nad Elanom iz Begunja, nekad jednim od vode ih proizvo a a sportske opreme, iju je robnu marku preuzela tvrtka Skimar koja i danas uspjeĹĄno posluje, a s Elanom u ste aju nije povezana. ZavrĹĄetak ste aja omogu ila je nagodba dviju lokalnih banaka u vezi s hipotekom na nekretninama Elana u ste aju, objavili su slovenski mediji...

Krajem listopada u Osje kobaranjskoj Ĺžupaniji bilo je evidentirano 32.980 nezaposlenih, ĹĄto je 1139 osoba ili 3,6% viĹĄe nego krajem rujna, a 3594 osobe ili 12,2% viĹĄe nego u listopadu proĹĄle godine.

Na godiĹĄnjoj razini nezaposlenost je najviĹĄe porasla u akovu (21,6%) i D. Miholjcu (16,5%)...

REZANJE RASHODA 10 POSTO

Vlada naredila uvo enje jedinstv komorskog doprinosa Hrvatska je Vlada u sklopu Programa gospodarskog oporavka predloĹžila reformu Hrvatske obrtni ke komore (HOK) i Hrvatske gospodarske komore, pri emu se za HOK uvodi jedinstveni komorski doprinos dok se naknada za HGK ne mijenja. Za HOK se utvr uje prijelazno razdoblje do 1. sije nja 2012. godine, kada e se utvrditi jedinstveni iznos komorskog doprinosa u pauĹĄalnom iznosu. HOK-u se 10 posto smanjuju i svi rashodi u korist novih usluga predloĹženih reformi. SadaĹĄnji komorski doprinosi za HOK variraju od 28 do 133 kune mjese no, odnosno od 336 do oko 1600 kuna godiĹĄnje.

Ministar gospodarstva

uro Popija , koji je na sjednici Vlade odrĹžanoj u etvrtak predstavio detalje reforme komora, rekao je kako obje institucije moraju zajedni ki djelovati u cilju ja anja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva i izvoza.

Vlada je sa sjednice Saboru uputila i kona an prijedlog zakona o financiranju izborne promidĹžbe kojim se znatno smanjuju dopuĹĄteni iznosi donacija. Tako je najviĹĄi dopuĹĄteni iznos donacije od fizi kih osoba smanjen sa sadaĹĄnjih 90 na 30 tisu a kuna.

Za pravne je osobe gornja granica vrijednosti donacije politi koj stranci te kandidatu za predsjednika Republike smanjena sa sada predvi enih milijun kuna na 200.000 kuna.

Najve i dopuĹĄteni iznos donacije od pravne osobe nezavisnim listama i kandidatima smanjuje se na 100.000 kuna.

"Prvi je put u Hrvatskoj ure eno transparentno financiranje politi kih aktivnosti, bilo da je rije o predsjedni kim, parlamentarnim ili lokalnim izborima", pohvalio se ministar uprave Davorin Mlakar, dodavĹĄi kako se time Hrvatska uskla uje s EU. Vlada je odredila i gornje granice troĹĄkova izborne promidĹžbe po kandidatu, odnosno kandidacijskoj listi.

Na izborima za predsjednika kandidat ne smije potroĹĄiti viĹĄe od osam milijuna kuna, a na izborima za saborske zastupnike u jednoj izbornoj je-

MINISTRI su odlu ili podrĹžati rezanje komorskih doprinosa ARHIVA BUSINESS.HR

dinici kandidacijska lista ne smije potroĹĄiti viĹĄe od 1,5 milijuna kuna.

Po novome, DrĹžavno izborno povjerenstvo imalo bi proĹĄirene ovlasti i moglo bi izricati i nov ane kazne kandidatima koji se ogrijeĹĄe o zakonske odredbe. Kazne e biti u rasponu od djelomi nog do

EUROPSKA BANKA TRAŽI DOBRE PROJEKTE U HRVATSKOJ

U 2011. EBRD u Hrvatskoj oÄ?ekuje rast od 1,9 posto U ovoj je godini EBRD u Hrvatsku plasirao neĹĄto viĹĄe od 380 milijuna eura, a u 2011. godini planira uloĹžiti najmanje 300 milijuna eura, kazala je ĹĄefica EBRD-a u Hrvatskoj Zsuzsanna Hargitai EBRD o ekuje da Hrvatska u sljede oj godini zabiljeĹži rast, i to od 1,9 posto, rekao je u etvrtak glavni ekonomist banke Peter Sanfey predstavljaju i EBRD-ovo izvje-

ĹĄ e o tranziciji za 2010. godinu. " itava je regija snaĹžno pogo ena krizom", rekao je Sanfey i dodao da se, nakon snaĹžnog pada u 2009. i 2010. godini, postavlja pitanje je li smjer rasta Hrvatske i drugih zemalja regije bio ispravan. Kao klju ne dijelove tog novog plana Sanfey je istaknuo poja ano financiranje u lokalnoj valuti te ja anje trĹžiĹĄta kapitala, uklanjanje prepreka izvozu te poboljĹĄavanje poslovnog okruĹženja. No

Hrvatsku o ekuju i neki vaĹžni izazovi, istaknuo je Sanfey, poput uspjeĹĄnog dovrĹĄetka pregovora s EU, nastavka privatizacije tvrtki u drĹžavnom vlasniĹĄtvu, uklju uju i brodogradiliĹĄta, te provo enja sveobuhvatnih strukturnih reformi usmjerenih na poboljĹĄanje poslovnog okruĹženja. "Program ekonomskog oporavka je dobar, ali problem je implementacija", kazao je Sanfey.

EBRD je ove godine prvi

put mjerio indikatore koji pokazuju stanje drĹžave u pojedinim sektorima. Hrvatska je prema tim mjerilima u gornjem dijelu tablice, zajedno s Ma arskom, Poljskom, Estonijom i Slova kom, no pojedini sektori i dalje su problemati ni. U Hrvatskoj su to ekonomska u inkovitost i obnovljivi izvori energije, transport, posebno Ĺželjezni ki, te financiranje malih i srednjih tvrtki. EBRD je proveo analizu glavnih poslovnih zapreka

››

BISER DANA

Zakonom uvodimo red u politi ki prostor.

Posebno me vesele kazne, pravo na gubitak troťkova, pa tko voli nek’ izvoli JADRANKA KOSOR, predsjednica Vlade, o zakonu o financiranju politi kih aktivnosti i izborne promidŞbe, koji je ju er poslala u Sabor

nstvenog

sto

BROJKA

Ukleti hvarski hoteli

I Igor Medi

u regiji. Za Hrvatsku su vode e tri zapreke porezno optere enje, sporo pravosu e te nedovoljno kvalificirana radna snaga.

"EBRD u 2011. godini planira uloĹžiti najmanje 300 milijuna eura", kazala je ĹĄefica EBRD-a u Hrvatskoj Zsuzsanna Hargitai. Ove je godine EBRD u Hrvatsku plasirao neĹĄto viĹĄe od 380 milijuna eura, a do kraja godine o ekuje se potpisivanje joĹĄ jednog ugovora. "TraĹžimo nove projekte. Planiramo pokrenuti gra evinski sektor i infrastrukturne projekte", kazala je Hargitai. I. U. G.

milijardi funti uloĹžit e V. Britanija u gradnju Ĺželjezni ke pruge koja e povezati juĹžnu obalu Engleske s gradovima sjeverno od Londona

UVODNIK

Darko Bani ek, darko.banicek@business.hr

potpunoga gubitka naknade troĹĄkova kampanje. KaĹžnjavat e se ne samo prekora enje troĹĄkova, nego i nenamjensko troĹĄenje. U sklopu racionalizacije mreĹže drĹžavnih odvjetniĹĄtava smanjuje se i broj Ĺžupanijskih drĹžavnih odvjetniĹĄtava sa 21 na 15.

6

ma ukletih ku a, ima ukletih dvoraca, pa i ukletih groblja, no do Sun anog Hvara nije bio poznat slu aj da je ukleta neka kompanija.

Pri a u ukletom hotelijerskom poduze u po ela je joĹĄ dok je pokojni Ivica Ra an, Ĺžele i Sun anom Hvaru na i strateĹĄkog partnera, naumio dovesti Terme ateĹž, kojima je najve i krimen bio to ĹĄto dolaze iz susjedne i tada joĹĄ previĹĄe nam mrske Slovenije. Ne samo da prodaja nije uspjela, ve su me usobne trzavice SDP-a i HSS-a zapo ete na Sun anom Hvaru eskalirale do te mjere da su si minirali svaki izgled za pobjedu na parlamentarnim izborima.

TU JE tek ukleti dodir Sun anog Hvara doĹĄao na svoje.

Nova je vlada na Hvar dovela Orco grupu, uglednog europskog developera sa sjediĹĄtem u ne tako mrskom nam Luksemburgu, a da ne doĹživi fijasko kao prethodna, prodaju je nazvala javno-privatnim partnerstvom. No, nije dugo trebalo ekati da i to partnerstvo zapadne u nevolje. Pokazalo se da je ugovor o partnerstvu napisan tako da omogu i Orcu ve insko stjecanje vlasniĹĄtva u samo nekoliko kratkih koraka, a nije predvidio ni odĹĄtetu Gra-

KASNO SE SJETILI Iako je godinama preĹĄutno odobravala ĹĄto Orco uruĹĄava financijsku stabilnost Sun anog Hvara kroz preveliko zaduĹženje, a premali vlastiti ulog, drĹžava sada Ĺželi novi dogovor s Orcom SNIMIO SAĹ A ETKOVI

››

Sun ani Hvar posvadio je SDP i HSS uo i parlamentarnih izbora, Grad Hvar nikad nije dobio dionice koje im je obe ao Damir Polan ec, partnerstvo Vlade i Orca viĹĄe ne postoji, a najnoviji spor HFP-a i Orca mogao bi samo pove ati broj ukletih du Hvaru, koji je formiranjem tvrtke ostao bez vrijednih nekretnina.

MANDAT da rijeĹĄi problem dobio je novope eni ministar Damir Polan ec, kojem je, ini se, upravo urok Sun anog Hvara bio poguban za daljnju karijeru. Ni ostalima koji su na sebe preuzeli urok Sun anog Hvara nije bolje. Grad Hvar i dalje nema dionice Sun anog Hvara, partnerstvo Vlade i Orca viĹĄe ne postoji, a Orco grupa je

ve inski vlasnik iako tako nije trebalo biti.

No, ni Orcu ne cvjetaju ruĹže.

Zapao je u teĹĄke financijske probleme sa svojim drugim projektima u isto noj Europi iz kojih izlaz vidi samo kroz postupnu rasprodaju, pa mu je jedini logi an korak da isto pokuĹĄa i u Hrvatskoj. Cilj je javno obznanio: Ĺželi pove ati svoj udjel u Sun anom Hvaru i joĹĄ viĹĄe istisnuti drĹžavu. Tek nakon toga mo i e potraĹžiti kupca i za hvarske hotele.

No, ni to ne moĹže pro i bez problema. Nakon ĹĄto je godinama preĹĄutno odobravala Orcovo uruĹĄavanje financijske stabilnosti Sun anog Hvara kroz preveliko zaduĹženje, a premali vlastiti ulog, drĹžava se sjetila da to tako dalje viĹĄe ne ide. Napokon joj je dosta i Ĺželi novi dogovor s Orcom. Epilog e i ovdje vjerojatno morati dati sud, ali velika je ĹĄansa da to ne e rijeĹĄiti problem, ve e se broj ukletih samo pove ati.

tema 4-5

UKLANJANJE POLITIČKIH PREPREKA SURADNJI Poduzetnici iz kroviteljstvom predsjednika država

Srbi zovu Hrvate na bescarinsko tržište od milijardu ljudi Gospodarski forum Hrvatska - Srbija protekao je u dobrohotnom međunarodnom uvjeravanju političara da zapreka ulaganjima više neće biti i da samo zajedno možemo uspjeti na trećim tržištima, a predstavnici srbijanskih i hrvatskih kompanija nakon toga su u maniri speed datinga prepušteni međusobnom upoznavanju i sklapanju prvih kontakata "Hrvatska i Srbija bile su na rubu sloma - to građani ne znaju, ali mi znamo. Ipak smo se uspjeli izvući", kazao je srpski predsjednik Boris Tadić u četvrtak za govornicom Gospodarskog foruma Hrvatska - Srbija. Dodao je da su oba gospodarstva bila pogođena gospodarskom krizom zbog njihove loše strukture, koja se oslanja na uvoz, te izrazio nadu da će gospodarska suradnja Srbije i Hrvatske značiti novi početak za ekonomije obiju zemalja. Njegov hrvatski kolega Ivo Josipović složio se s njim i kazao kako više nema nikakvih političkih prepreka za gospodarsku suradnju te su svaki sa svoje strane pozvali na sprječavanje bilo kakve diskriminacije hrvatskih i srpskih poduzeća na tržištima dviju zemalja.

Zajedno do tehnologije "Ne možemo ostvariti visoke stope rasta ako naša gospodarstva nastave kao dosad, moramo mijenjati strukturu i orijentaciju proizvodnje,

TKO TU KOGA - DISKRIMINIRA? Boris T apelirao je da se ukloni diskriminirajući od poduzećima u Hrvatskoj, na što mu se žal Njegov hrvatski kolega Ivo Josipović prizn nacije, ali i Tadiću dao popis hrvatskih po Srbiji

SLOBODAN MILOSAVLJEVIĆ, srpski ministar trgovine, s hrvatskim ministrom gospodarstva Đurom Popijačem, koji je najavio bolje uvjete za srpske gospodarstvenike u Hrvatskoj (desno) Snimio hrvoje dominić

potrebna nam je visoka tehnologija. Pretpostavka za to je korištenje zajedničkih resursa jer pojedinačno nemamo dovoljno resursa ni za nastupe na europskim tržištima u proizvodnji hrane, a kamoli kada je u pitanju visoka tehnologija", rekao je Tadić Slobodan Milosavljević, srpski ministar trgovine i usluga, pozvao je hrvatske proizvođače da se priključe Srbiji budući da ta zemlja ima bescarinske ugovore s

Rusijom i ostalim zemljama ZND-a.

"Srbija ima bescarinsko tržište za milijardu ljudi i sama nema kapaciteta za zadovoljenje cijelog tog tržišta. Stoga pozivam hrvatske proizvođače da nam se pridruže", kazao je Milosavljević. Đuro Popijač, hrvatski ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, kazao je kako će Hrvatska učiniti sve da ulagački život postane što ugodniji te da su sa srpskim

kolegama otvorili nove mogućnosti koje dosad nisu bile na stolu.

Tadić je kazao kako su mu se neki srpski poduzetnici požalili da nailaze na diskriminaciju prilikom ulaganja u Hrvatsku. "Ako je to istina, očekujem da u Hrvatskoj imaju jednaki tretman kao što ga hrvatska poduzeća imaju u Srbiji", kazao je Tadić. Josipović je rekao kako poriče tvrdnje da ulaganja iz Srbije nisu bila dobrodoš-

la, ali da može potvrditi da su bila diskriminirana, dodavši da je i on Tadiću dao popis hrvatskih poduzeća koja su naišla na diskriminaciju u Srbiji.

Slobodan Petrović, direktor Salforda i industrije mlijeka Imlek, kazao je kako je baš njegovo poduzeće bilo diskriminirano kada je htio kupiti Karlovačku mljekaru, koja je na kraju prešla u ruke Dukata. "Osjetili smo se tada bezrazložno diskriminirani-

nici iz Hrvatske i Srbije susreli su se pod najvišim političkim po-

business.hr Petak 26/11/2010 Subota 27/11/2010

OPREMANJE HOTELA

Bernarda ugovara novi posao u Beogradu

NIRA? Boris Tadić, predsjednik Srbije, minirajući odnos prema srpskim što mu se žalilo nekoliko poduzetnika. osipović priznao je postojanje diskrimihrvatskih poduzeća koje se diskriminira u foto konjević/cropix

UROŠ BOBIĆ, vlasnik poduzeća Seme Vojvodina, nije dočekao svojega hrvatskog kolegu s kojim je htio uspostaviti suradnju Snimio hrvoje dominić

SLOBODAN PETROVIĆ, direktor Salforda, u čijem je vlasništvu mljekara Imlek, koji pak gradi mljekaru u Sinju, žali se da u Hrvatskoj i dalje postoji određena doza diskriminacije prema srpskom kapitalu Snimio hrvoje dominić

ma jer je za odbijenicu bilo dovoljno da proglase da smo predstavnici kapitala srpskih tajkuna", kazao je Petrović, ne bez ogorčenja. Objasnio je da je fond Salford, iza kojega stoji američki kapital, pozicioniran u Srbiji jednostavno zato što je ta zemlja zadnja ušla u tranziciju. Usprkos lijepim željama i pozitivnom tonu dvaju predsjednika, Petrović kaže da se diskriminacija nastavlja. Kao primjer naveo je naslov u jed-

nim dnevnim novinama u vezi s Imlekovim ulaganjem u Sinju, koji on smatra nekorektnim jer se u naslovu spominje Milan Beko, jedan od suvlasnika Salforda kojega u Srbiji napadaju zbog sumnjive privatizacije Luke Beograd, a on se u posljednje vrijeme preko medija sukobljava s Tadićem.

"Iznenadilo me to što pišu jer smo u županiji i ministarstvu imali dobar prijem", kaže Petrović te ističe

da je ulaganje u poduzetničku zonu Kukuzovac jedna od rijetkih greenfield investicija u Hrvatskoj. Na tom prostoru žele napraviti mljekaru u čiju bi gradnju uložili sedam milijuna eura. Od splitske mljekare Mils, koja se našla u velikim problemima, preuzeli bi zaposlenike i farme, a cilj je na početku proizvoditi do 150.000 litara mlijeka na dan.

"Pomažemo Milsu dok ne sagradimo tvornicu", kazao je

Tvrtka Bernarda pred potStalne inovacije i nagrade pisivanjem je ugovora za odrazile su se i na poslovaopremanje još jednog luknje. Iako je zbog krize posuznog hotela u Beogradu, četkom godine proizvoda uskoro očekuje i ulazak nja smanjena za petinu, u svojih proizvoda u trgovačdrugom dijelu godine zabiki lanac prisutan na srbijanlježen je rast, kako na doskom te tržištu regije. maćem tako i stranom tr"Već smo potpisali ugovor žištu. Tako je, uz ostalo, o opremanju beogradskog potpisan ugovor s trgovačhotela Zira, tako da ostvakim lancem XXXLutz te virujemo sve značajnije rezul- šegodišnji ugovor o isporutate u opremanju hotela u ci proizvoda Arenaturistu, a Srbiji, na čijem smo tržištu počeo je i izvoz na novo trprisutni tri godine. Usprkos žište Slovenije. aktualnim prilikama, na srIvica Kruhoberec bijanskom tržištu bilježimo rast prodaje od 15 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, i to zahvaljujući inovativnom ulaganju u promociju naše robne marke, kojim potičemo na drukčije razmišljanje o spavanju", veli Bernarda Cecelja, vlasnica tvrtke koja je sudjelovala na nedavnom sajmu namještaja u Beogradu.

Zahvaljujući stalnim nastojanjima da u proizvodnji koristi struku i znanost, Bernarda je na Zagrebačkom velesajmu i ove godine dobila nagradu Mobil optiBernarda Cecelja, vlasmum, i to za inovativni ana- nica tvrtke Bernarda tomski jastuk Pospanko.

Snimio hrvoje dominić

Petrović, koji je istaknuo da je Imleku bitno hrvatsko tržište na koje već dugo pokušavaju ući. Odbacio je prigovore srpske javnosti da je Imlek zbog monopolskog položaja glavni krivac za nestašicu mlijeka u Srbiji, kazavši da u svijetu vlada globalna nestašica mlijeka te da su smanjeni poticaji razlog zašto je mnogo krava nestalo s tržišta mlijeka, dodavši kako Hrvatska ima 10 puta veće poticaje za mljekare od Srbije.

Bez prevelike gužve

Nakon govora predstavnika političkog vrha, poduzetnici obiju zemalja zamoljeni su da se premjeste u prostorije obližnje Hrvatske gospodarske komore. Tamo su u dvoranama imali priliku voditi individualne poslovne razgovore koji su nalikova-

li na speed dating iz američkih filmova u kojemu se upoznaju potencijalni partneri.

U ovom su slučaju za svakim stolom mogla sjediti dva poduzetnika iz Hrvatske i Srbije i upoznavati se te pokušati dogovoriti poslove. Gužve u dvorani nije bilo, pa je tako Uroš Bobić, vlasnik male vojvođanske kompanije Seme Vojvodina, čekao hrvatskog kolegu koji se na kraju nije pojavio.

"Tek sam pokrenuo tvrtku za proizvodnju ulja i žitarica pa se nadam nekoj suradnji s kolegama iz Hrvatske", kazao je Bobić. Dodao je kako je svjestan da je kriza i da će teško do posla, ali da se svi poduzetnici raduju bilo kakvoj suradnji, što je i razlog zašto su s Tadićem došli u Hrvatsku.

Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

tema 6-7

"UZURPIRANI" SUSTAV Sa skupa "Izazovi monetarne i fiskalne p Ekonomskom fakultetu u Zagrebu niz ekonomista uputio je oštre kri

Masovni napad e na monetarnu po Tečaj kune koji se određuje u korelaciji sa stranim bankama je štetan, devizna klauzula i politika stabilnog tečaja bankama osiguravaju sigurnu dobit, treba potaknuti inflaciju i afirmirati selektivnu kreditnu politiku, a Hrvatsku iz krize ne mogu izvući samo investicije, neke su od teza koje su u četvrtak iznijeli govornici na Ekonomskom fakultetu

IVAN LOVRINOVIĆ s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu predlaže da Hrvatska uvede ciljanu inflaciju, kreira primarni novac putem kredita bankama i kupnje državnih vrijednosnica te afirmira selektivnu kreditnu politiku Snimio saša Ćetković

BRANIMIR LOKIN smatra da financijska konsolidacija, koja se zagovara kao rješenje, neće riješiti krizu jer se ona bez konjunkture i ne može riješiti pa stoga samo investicije ne mogu izvući Hrvatsku iz krize Snimio saša Ćetković

Što više raste hrvatski inozemni dug, volatilnost tečaja kune sve je manja, a to znači da što "nam je veći inozemni dug, mi smo sve više robovi naših kreditora", poručio je Manuel Benazić s Ekonomskog fakulteta u Puli, prezentirajući svoj rad "Izloženost hrvatskih banaka valutnom riziku".

Bitno je, dodaje Benazić, i da u strukturi rasta vanjskog duga najviše raste dug poduzeća, što pak znači da su hrvatske kompanije u sve većem dužničkom ropstvu,, kazao je na znanstvenom skupu na Ekonomskom fakultetu na temu "Izazovi monetarne i fiskalne politike u uvjetima nestabilnosti financijskog tržišta".

Benazić svojim radom dokazuje da je izloženost hrvatskih banaka valutnom riziku malena, ali je istovremeno velika njihova izloženost valutno induciranom kreditnom riziku. Zahvaljujući deviznoj klauzuli i politici stabilnog tečaja banke zapravo sigurno i lijepo zarađuju, pogotovo na kreditima vezanim uz švicarski franak, no istovremeno su sve više izložene riziku od mogućnosti da njihovi dužnici neće moći vraćati kredite

siguran da će ih imati kome prodavati.

Slažući se da je neoliberalizam pao, Slavko Kulić bio je još oštriji, tvrdeći da je taj pad namjerno izazvan te da su posljedice za Hrvatsku izuzetno teške. Monetarna vlast, monetarni sustav i monetarna politika su u Hrvatskoj uzurpirane, tvrdi Kulić, a tečaj kune koji se određuje u korelaciji sa stranim bankama je štetan.

"On nije realan i njime se štite interesi dvije najjače strane banke, u smislu prednosti na financijskom tržištu", nastavlja Kulić, pojašnjavajući da je već 80 posto kredita s deviznom klauzulom što je u interesu banaka, ali ne i u interesu građana. Svojom politikom HNB je u funkciji uvoznog lobija i autokratske vlasti, tvrdi Kulić, zaključujući kako HNB, odnosno monetarnu politiku treba vratiti pod nadzor parlamenta, a strane banke vratiti u hrvatsko vlasništvo.

Zvonimir Baletić je pak podsjetio da se u aktualnoj krizi ponavljaju procesi iz ranijih velikih svjetskih kriza. Kao što su vlasnici kapitala, 1931. godine nakon velike depresije iz 1929. čuvali novac i čeka-

koje su im dale, kaže Benazić.

Njegovo izlaganje nagrađeno je aplauzom i pohvalama, jer je zornom analizom potvrdio kritike koje su svi sudionici skupa izrekli na račun monetarne politike guvernera Željka Rohatinskog i fiskalne politike.

Pad neoliberalizma

Već je na početku skupa, Branimir Lokin prezentirajući svoj rad "Pad neoliberalizma" konstatirao da aktualna svjetska kriza nije nastala kao financijska kriza, nego je nastala u realnoj ekonomiji i prelila se u financijski sektor.

Financijsku krizu, koja se sve više otkriva kao kriza realnog sektora, uzrokovale su dvije najmoćnije globalne integracije, SAD i dalekoistočne zemlje, poglavito Kina, tvrdi Lokin. Financijska konsolidacija koja se zagovara kao rješenje neće krizu riješiti, uvjeren je Lokin, jer se ona bez konjunkture i ne može riješiti. Zato smatra da i Hrvatsku iz krize ne mogu izvući samo investicije, o čemu svjedoči i jalovost vladinih modela A, B i C, jer nitko neće ulagati u nove proizvode i proizvodnje dok nije

li pogodno vrijeme za njegovo investiranje, tako se i današnji kapitalisti ponašaju. Dok čekaju nove investicije koje će im opet donositi profit, prisiljavaju državu da im stvori uvjete u kojima će povećati profit i zato traže da se smanje troškovi rada, a kada osjete da je situacija opet stabilna, počet će investirati.

(Ne)suverena politika

Stjepan Zdunić smatra da je temeljni hrvatski problem to što ima stabilan tečaj, otvoreno tržište kapitala i ograničeni suverenitet monetarne politike. Tim je "trokutom" onemogućena fiskalna ekspanzija zbog čega je teško osigurati veći gospodarski rast. Takav sustav još više učvršćuju kreditne devizne klauzule. Zdunić tvrdi i da kad se smanjuje proračunski deficit istovremeno se povećava deficit tekućeg računa platne bilance, i obratno. Zaključuje da je suštinski hrvatski problem to što se, za razliku od prosjeka tranzicijskih zemalja u kojima je do 70 posto ulaganja išlo u neproduktivne djelatnosti, u Hrvatskoj neproduktivna ulaganja

kalne politike u uvjetima nestabilnosti financijskog tržišta" na tre kritike na račun monetarnog sustava

ekonomista politiku ŽELJKO ROHATINSKI, guvernet HNB-a, po mišljenju Ivana Lovrinovića s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, morao bi se više ugledati na FED, koji u kriznim uvjetima nije više samo "posljednje utočište banaka nego i država i kompanija" te je postao najvažniji promotor selektivne kreditne politike foto stipaničev/cropix

DRAGO JAKOVČEVIĆ s Ekonomskog fakulteta kaže kako banke, u želji da poput kompanija nekoliko puta obrnu kapital kako bi ostvarile veći profit, kredite nastoje "distribuirati" što brže i što više pa ih stoga treba kontrolirati

približavaju stopostotnom udjelu u ukupnim ulaganjima. "Ako to nema veze s tečajem, onda sam ja magarac", završio je Zdunić.

Ivan Lovrinović je na primjeru američkog FED-a pokazao kako centralne banke u kriznim uvjetima nisu više samo "posljednje utočište banaka, nego i država i kompanija". FED je istovremeno postao i najznačajniji promotor selektivne kreditne politike, tvrdi Lovrinović. Stoga predlaže da Hrvatska umjesto stabilnog deviznog tečaja uvede ciljanu inflaciju, pokrene tokove kreiranja primarnog novca putem kredita bankama i kupnje državnih vrijednosnica, te afirmira selektivnu kreditnu politiku i time pokrene investicijski ciklus.

Bankarstvo u sjeni

Nakon što je pokazala da su kreditne aktivnosti u hrvatskim bankama zapravo posve zamrle, i Marijana Ivanov založila se za promoviranje politike selektivnog kreditiranja, pri čemu zbog EU pravila ne smije biti sektorske diskriminacije. Zato predlaže da se selektivni krediti daju onima koji

stvaraju dodanu vrijednost, onima koji ne opterećuju proračun, onima koji su sposobni opstati u konkurentskim uvjetima, onima koji su usmjereni na tržišta koja nisu pogođena krizom, onima koji imaju devizni priljev te onima koji ulažu u znanje i obrazovanje.

Drago Jakovčević prezentirao je zašto je aktualna kriza krenula iz banaka, tvrdeći da je glavni razlog to što moderne banke funkcioniraju po načelu "kreiraj i distribuiraj", za razliku od tradicionalnih banaka koje su funkcionirale po načelu "kreiraj i drži do dospijeća". Moderne banke, naime, u želji da poput kompanija više puta obrnu kapital kako bi ostvarile veće profite, kreditna sredstva nastoje "distribuirati" što brže i što više. Problem je nastao kad su ih počele ulagati u sekundarne obveznice i kad je "bankarstvo u sjeni" ovladalo s polovinom bankarskog kapitala. Zato podivljalu bankarsku "ždrebicu" treba zauzdati i staviti pod čvrstu kontrolu, zaključuje Jakovčević.

Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

business.hr Petak 26/11/2010 Subota 27/11/2010

doga aji

HRVATSKA-EU

Fuele: Na redu zadnje teške reforme

8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 26/11/2010 Subota 27/11/2010

ŠTEFAN FUELE, europski povjerenik za proširenje SNIMIO SAŠA ETKOVI

Zagreb. Europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele pohvalio je ju er u Zagrebu napredak Hrvatske u posljednjih godinu dana, ali je naglasio da se sada treba usredoto iti na izazove me u kojima su reforma pravosu a i javne uprave, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala te suradnja s Me unarodnim sudom u

Den Haagu, kako bi osigurala da nedavno izvješ e o napretku bude i posljednje.

"Pregovori su u zadnjoj fazi...

Važno je zadržati zamah i provesti zadnje teške reforme prije pristupanja EU", rekao nakon sastanka s premijerkom Kosor. Ona je pak naglasila da Hrvatska o ekuje da e na prosina koj me uvladinoj konferenciji zatvoriti 3 poglavlja, a po etkom sljede e godine i dva najteža, Pravosu e i temeljna prava i Tržišno natjecanje.

"Javnost treba znati da treba-

mo dodatne napore u reformama pravosu a, u suradnji s Me unarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u vezi s tzv. topni kim dnevnicima, te u pregovorima o tržišnom natjecanju, za sve one grane gospodarstva koje ovise o državnim subvencijama", rekao je predsjednik RH Ivo Josipovi nakon razgovora s Fueleom. Predsjednik SDP-a Zoran Milanovi na sastanku s EU povjerenikom upozorio je na nedoumice u vezi s datumom održavanja referenduma o pridruživanju EU. H

HFP: Nećemo mijenjati Kreće prodaja Sunčanog Hvara dok n Uljanik

NOVI NATJE»AJI

Tese

Hrvatski fond za privatizaciju objavit e natje aje za prodaju dionica triju tvrtki - proizvo a a generatora i motora za brodove Uljanik Tese iz Pule, županjske Slavonije Nove koja se bavi skladištenjem i preradom žitarice te Hotela Medena iz Segeta Donjeg pokraj Trogira.

Kako se natje aj raspisuje prvi put, prodaje se stopostotni udjel u pulskom Uljaniku u vrijednosti temeljnog kapitala od 36,7 milijuna kuna. Vlasnik tvrtke je Ministarstvo financija, zaposlena su 132 radnika, a obveze iznose 47,4 milijuna kuna.

Slavoniju Novu država je stekla kroz ste aj, a prodaje se vlasni ki udjel od 76 posto dionica po po etnoj cijeni od 50,2 milijuna kuna.

Tre i se put raspisuje natje aj za prodaju Hotela Medena pokraj Trogira. Ovaj e se put 53,6 posto dionica nudit po sniženoj cijeni od 44,3 posto dionica, što ini 70 posto nominalne vrijednosti. Protiv te odluke glasao je samo Ozren Matijaševi , lan Upravnog odbora HFP-a, zastupaju i mišljenje sindikata hotela prema kojem bi tvrtku trebalo prvo restrukturirati pa je zatim prodavati jer bi se tako postigla ve a cijena. M. G.

KAD E DOKAPITALI ZACIJA Iako Orco zahtijeva da se potraživanja hitno pretvore u vlasni ke udjele, kako bi mogao restrukturirati tvrtku i prodati dio imovine, u HFP-u su u etvrtak poru ili da žele uložiti 100 mil. kn u gotovini, ali tek nakon što riješe spor s Orcom

VEDRAN DUVNJAK, predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju, kazao je da Orco nije ispoštovao rujanski dogovor da ne e do i do promjene vlasni ke strukture dok se ne utvrdi na in rješavanja spora SNIMIO HRVOJE DOMINI

Hrvatski fond za privatizaciju spreman je uložiti sto milijuna kuna u Sun ani Hvar, ali tek nakon što riješe spor s njegovim ve inskim vlasnikom - grupacijom Orco. Na sjednici Upravnog odbora HFP-a u etvrtak re eno je da na osnovi novih ulaganja HFP traži primjerena upravlja ka prava, tj. vlasni ki udjel koji bi mu omogu io uvid i utjecaj na upravljanje društvom.

"Posljednjih pet godina, dok je Orco upravljao, odluke su se donosile na nepravilan na in, što je dovelo do sadašnjeg stanja u kojem je zbog velikih gubitaka i nelikvidnosti upitno daljnje poslovanje

društva", kazao je predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak.

Na sjednici se o ekivalo da e HFP odgovoriti na prijedlog Orca, koji je tražio da se dosadašnji zajmovi dioni ara pretvore u vlasni ke udjele objašnjavaju i kako to traže banke kako bi mu reprogramirale dugove.

’Prekšili dogovor’

No, Duvnjak je poru io kako je 8. rujna na sastanku HFP-a i Orca bilo re eno da se ne e mijenjati vlasni ka struktura dok se ne utvrdi na in riješavanja nastalih prijepora.

"Tada smo im predložili potpisivanje ugovora o

osnivanju odbora za analizu spora u kojem bi bila po tri predstavnika svake strane, ali ga Orco do danas nije prihvatio. Umjesto toga poduzeli su suprotne aktivnosti od onih koje su bile dogovorene na sastanku u rujnu, a odnose se na promjenu vlasni ke strukture", kazao je Duvnjak poru ivši da u Orcovu prijedlogu vidi samo unos potraživanja koja su ve potrošena, ali ne vidi svježi novac nužan da se podmiri dug bankama, izbjegne ste aj i nastavi normalno poslovanje.

"Neka nas puste, mi emo preuzeti društvo i uložiti sto milijuna kuna. To smo htjeli

DUG BANKAMA 26 MIL. KN

Otvoren ste aj u Ribnjaku iz Donjeg Miholjca Osijek. Osje ki Trgova ki sud ju er je donio rješenje o otvaranju ste ajnog postupka nad tvrtkom Ribnjak iz Donjeg Miholjca. Ste aj su pokrenuli radnici putem Sindikata PPDIV-a zbog neisplata pla a, zbog ega su, potkraj listopada, stupili u štrajk. Kao razlozi za pokretanje ste aja utvr e-

ni su nemogu nost pla anja obveza i izlaska iz blokade (19. studenoga iznosila je više od 805.000 kn) te zaduženost poduze a, budu i da, uz ostalo, tvrtka dobavlja ima duguje oko 8,2 milijuna kuna, a ima i 1,38 milijuna kuna nepodmirenih obveza prema državi te više od 26 milijuna kuna duga prema poslovnim bankama.

Za ste ajnog upravitelja imenovan je Perica Mitrovi .

Osnovan je privremeni odbor vjerovnika kako bi se što hitnije riješili problemi, poput prehrane ribe u ribnjaku. H

ME UNARODNI NATJE»AJ

U utorak natje aj za prodaju Dela Slovenski mediji prenijeli su da e u utorak 30. studenoga na prodaju biti ponu eno 100 posto udjela u slovenskoj medijskoj ku i Delo.

Me unarodni natje aj za stopostotni udjel na i e se na stranicama Dela i Financial Timesa. Rok za predaju neobvezuju ih ponuda bit e na kraju sije nja 2001.

ati vlasništvo k ne riješimo spor

PETAR »OBANKOVI , predsjednik Upravnog odbora HFP-a SNIMIO HRVOJE DOMINI

riješiti do 30. listopada, ali nisu se odazvali", kazao je Duvnjak, koji isti e da je HFP ispunio sve svoje obveze, tj. da je poduzeo sve u rješavanju imovinsko-pravnih pitanja s Gradom Hvarom i Crkvom, ali da se ne mogu miješati u rad sudstva.

Iz Orca odgovaraju da su razo arani time što HFP na sjednici nije donio konkretan zaklju ak pa i dalje onemogu uju provedbu produktivnih rješenja za Sun ani Hvar.

"Orco je uvijek inicirao konstruktivan dijalog i to smo spremni dokazati. Suglasni smo da se sporazum dioni ara objavi pa bi se jasno

vidjelo koja je strana poštovala ugovor, a koja nije", stoji u priop enju.

Orcov prijedlog o dokapitalizaciji kroz unos potraživanja uvršten je i u dnevni red skupštine dioni ara Sun anog Hvara zakazane za 3. sije nja 2011. godine.

Prijetnje tužbama

Vlasnik Orco Property grupe Jean-François Ott na prošlotjednoj konferenciji za novinare kazao je pak da je situacija hitna i da e, ako HFP ne prihvati njihov plan restrukturiranja dugova, poduzeti sve da zaštite svoje interese te da za takve krajnje mjere

imaju spreman tim pravnika.

Prema Duvnjakovoj reakciji, ini se da je i HFP spreman braniti svoje argumente na sudu ako do toga do e.

Predsjednik HFP-a odbacio je Ottove optužbe, koji je njega i ministra financija Ivana Šukera na svom blogu optužio da žele izbaciti Orco iz Sun anog Hvara kako bi ga prepustili ’prijateljskom insajderu’.

"Nisam itao njegov blog, ali ne tražimo nekog tre eg, nismo neodgovorni da bismo prodavali nešto tu e. Zanimalo nas je samo želi li Orco ostati u društvu i možemo li se dogovoriti o na inu upravljanja", odgovorio je Duvnjak.

Podsjetimo, HFP je u srpnju jednostrano raskinuo ugovor o JPP-u s Orcom argumentiraju i to lošim upravljanjem i neispunjavanjem obveza. Orco to ne prihva a i odbija predati svoj dio dionica, kaže Duvnjak, tako da i dalje drži ve inskih 55,55 posto dionica, a država putem HFP-a i DAB-a ima ukupno 31,78 posto. Nakon etiri godine Orcova upravljanja obveze društva popele su se na 538,8 milijuna kuna, prihod je u 2009. godini iznosio 47,1 milijun, a akumulirani gubitak od 2005. do 2009. godine dosegnuo je 250 milijuna kuna.

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

godine, a cijeli proces prodaje trebao bi biti završen u travnju. Pivovarna Laško, kao vlasnik Dela, još je u listopadu izrazila namjeru prodati Delo, što se podudaralo s njezinim strateškim planom da se povu e iz medijske djelatnosti i vrati svojoj osnovnoj aktivnosti, proizvodnji i prodaji pi a. Jurij Giacomelli, predsjednik Uprave Dela, smatra da e biti interesanata za kupnju budu i da je rije o vode oj medijskoj ku i koja zauzima velik dio slovenskog tržišta. A. Pa.

BROJKA

2,5

milijuna eura vrijedan je projekt Razvoj investicijskog okruženja, u sklopu kojeg se provodi kampanja privla enja stranih investicija Investor Outreach, za koju je 12 županijskih timova prezentiralo svoje projekte u Zadru

GOSPODARSKI OPORAVAK

HFP predložio novu strategiju privatizacije Prema prijedlogu Strategije privatizacije trgova kih društava, u državnom (su)vlasništvu je 769 društava, od kojih država ne može raspolagati dionicama u njih 245, a 49 ih nije aktivno. U preostalih 475 kompanija ukupni temeljni kapital iznosi 55,3 milijarde kuna, od ega je u državnom vlasništvu 13,1 milijarda Hrvatski fond za privatizaciju kona no je izradio prijedlog Strategije privatizacije trgova kih društava u državnom vlasništvu, što je bila jedna od obveza koje im je zadala Vlada u sklopu mjera gospodarskog oporavka.

383 mala udjela

Rije je o 769 društava, od kojih država ne može raspolagati dionicama u njih 245, a ih 49 nije aktivno. U ostalih 475 kompanija ukupni temeljni kapital iznosi 55,3 milijardi kuna, od ega je u državnom portfelju 13,1 milijarda. Nominalna vrijednost raspoloživog državnog udjela, koji e i i u prodaju, iznosi 10,6 milijardi kuna. U 383 društva država ima 24,99 posto udjela, u 31 tvrtki državni udjel iznosi od 25 do 49,99 posto, a u 61 kompaniji država je vlasnik u dijelu od 50 do 100 posto. Prema ranijim najavama, udjeli do 25 posto prodavat e se putem javne dražbe, a iznad toga

putem javnih natje aja.

Nova dražba

Na Zagreba koj burzi uskoro kre e drugi krug javne dražbe na kojoj e se prodavati manjinski udjeli državnog portfelja u 87 društava ukupne vrijednosti 30,02 milijuna kuna. Na posljednjoj dražbi, održanoj 10. i 11. studenoga, bili su ponu eni udjeli u 36 tvrtki od ega je prodano 13 udjela za ukupno 7,98 milijuna kuna. Najve i je prihod donio paket od 0,36 posto Jamnice (3,16 milijuna kuna) i 16,78 posto Brionke (2,22 milijuna kuna). Maja Grbi

BROJKE

10,6

milijardi kuna nominalna je vrijednost raspoloživog državnog udjela, koji e i i u prodaju

61 31

tvrtka u ve inskom je državnom vlasništvu (od 50 do 100 posto)

tvrtka u vlasni koj strukturi ima državu s udjelom izme u 25 i 49,99 posto

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 26/11/2010 Subota 27/11/2010

HĹ˝ CARGO

Za e-upravljanje prijevozom 14,7 milijuna kuna Zagreb. Tvrtke HĹ˝ Cargo, King ICT i AB Ovo Nederland sklopile su ugovor vrijedan 14,7 milijuna kuna za projekt IS Cargo u sklopu kojeg e se HĹ˝ Cargu isporu iti informati ki sustav za upravljanje tehnoloĹĄkim procesima prijevoza tereta, koji uklju uje programsku i sklopovsku opremu te integraciju s ostalim HĹ˝-ovim poslovnim

sustavima, izvijestili su iz HĹ˝-a.

Isti u da je to dio pripreme za liberalizaciju trĹžiĹĄta 2013. godsine. Rok za dovrĹĄenje projekta je 12 mjeseci od zaklju enja ugovora.

HĹ˝ Cargo e kroz projekt IS Cargo osigurati bolju komunikaciju s drugim Ĺželjezni kim tvrtkama i kvalitetniju razmjenu informacija. Iz HĹ˝-a naglaĹĄavaju i da potpisivanjem tog ugovora HĹ˝ Cargo postaje prva tvrtka za prijevoz robe Ĺželjeznicom u isto nom dijelu Europe koja e koristiti RCS (Rail Cargo System). H

GRA EVINARI

Energetska u inkovitost put izlaska iz krize Zagreb. "StrateĹĄka odrednica Hrvatske je unapre enje sustava energetske u inkovitosti kako bi se potroĹĄnja elektri ne energije smanjila 20 posto", kazao je ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva Darko Horvat na stru nom skupu obrtnika gra evinara odrĹžanom u Hrvatskoj obrtni koj komori (HOK).

Ve nekoliko godina drĹžava tvrtkama sufinancira projekte energetske u inkovitosti i zaĹĄtite okoliĹĄa, a za tu e namjenu i u 2011. iz drĹžavnog prora una biti izdvojeno 220 milijuna kuna.

"Obrtnici gra evinari ine znatan dio ukupnog obrtniĹĄtva - od 90.000 trenuta no aktivnih obrtnika njih je oko 12.000", rekao je predsjednik HOK-a Mato Topi .

U posljednjih godinu dana, upozoreno je, broj obrta iz podru ja graditeljstva smanjio se 11 posto. H

Samoborski SiĹže Kupre 33 milijuna kuna u novi SUVREMENA TEHNOLOGIJA Ulaganjem u najsuvremeniju, kompjutoriziranu tehnologiju i gradnju novih proizvodnih hala samoborski proizvo a namjeĹĄtaja SiĹže Kupres pove ao je kapacitet, ali i fleksibilnost pa sada moĹže izra ivati manje serije ili potpuno individualizirani namjeĹĄtaj bez podeĹĄavanja strojeva U samoborskoj tvrtki SiĹže Kupres prije nekoliko mjeseci po ela je nova faza proizvodnje komponenti namjeĹĄtaja zahvaljuju i ulaganju u najsuvremeniju, kompjutoriziranu tehnologiju i gradnji novih proizvodnih hala, a vrijednost ukupne investicije iznosi oko 4,5 milijuna eura. Vlasnik i generalni direktor tvrtke Sre ko Kupres kaĹže da je to vjerojatno najve a investicija u drvnoj industriji ove godine u Hrvatskoj, barem ĹĄto se ti e ulaganja u nove teh-

nologije. Me utim, takvi potezi o igledno nisu impresionirali resorna ministarstva gospodarstva i ĹĄumarstva. Iako ulaganje samoborske tvrtke premaĹĄuju 33 milijuna kuna, SiĹže Kupresu dodijeljeno je ukupno 280.000 kuna bespovratne potpore.

Prekid s neplatiĹĄama

"Cijenimo svaku potporu, ali moĹžda je moglo i bolje. No ne emo o tome", odmahuje Sre ko Kupres rukom i prelazi na pri u o svom poslu.

SRE KO KUPRES, generalni direktor tvrtke SiĹže Kupres SNIMIO HRVOJE DOMINI

Iako uspjeĹĄna tvrtka, koja od svog po etka 1992. godine biljeĹži kontinuiran godiĹĄnji rast prihoda 10 do 20 posto, u proĹĄloj su godini prihodi prvi put pali 20 posto. Razlog su tome pad gra evinskih aktivnosti, uz koje je vezana i njihova proizvodnja, i pad prodaje namjeĹĄtaja. ProĹĄle su godine odlu ili uvesti i stroĹžu fi-

nancijsku disciplinu te prekinuti isporuku robe neplatiĹĄama, makar i po cijenu pada ukupnih prihoda.

Nadolaze a kriza nije ih obeshrabrila i krenuli su u investiciju koju su po eli planirati 2007. godine. I tako su novi strojevi dopremljeni iz Njema ke, a za kreiranje softvera za izradu nacrta namjeĹĄta-

ja i upravljanje proizvodnim procesom angaĹžirali su tvrtku Tri D Corpus iz Dugog Sela.

"Sad imamo i veliku fleksibilnost i zna ajan kapacitet. Pomo u jednostavnih naredbi moĹžemo jedno za drugim obraditi razli ite dimenzije plo astog materijala bez podeĹĄavanja strojeva, ĹĄto nam omo-

TEHNI»KA SURADNJA

Partnerstvo HP-a i Izraelske pošte

ROBERT JUKI , predsjednik Uprave Hrvatske pošte SNIMIO HRVOJE DOMINI

Zagreb. Predsjednik Uprave Hrvatske pošte (HP) Robert Juki i predsjednik Uprave Izraelske pošte Avi Hochman potpisali su u Tel Avivu sporazum o tehni koj suradnji kojom je HP dobio partnera koji e mu pomo i u realizaciji druge faze procesa restrukturiranja, a ona se odnosi na modernizaciju poslovnih procesa, izvijestili

pres uložio ovi pogon gu uje izradu ve ih, ali i manjih serija ili potpuno individualiziranih komada namještaja", objašnjava Kupres, ina e inženjer drvne tehnologije. Interes za drvo i izradu namještaja naslijedio je, kaže, od oca, koji se kao obrtnik bavio izradom drvenih dijelova za etke.

Šansa u izvozu

Povrat najnovijih ulaganja Kupres o ekuje za pet do sedam godina, iako napominje da to prije svega ovisi o gospodarskoj situaciji. U izvozu ostvaruju samo manji dio prihoda, ali upravo na tom podru ju vide svoju šansu sljede ih godina, posebice što na doma em tržištu ne o ekuju pozitivnije gospodarske trendove u skorijoj budu nosti.

Trenuta no izra uju manje serije namještaja za kupce iz Italije i Njema ke, ali imaju upite iz Francuske i Srbije, te proizvode akusti ne plo e za jednog od najve ih svjetskih brendova na tom podru ju.

"Od po etka smo težili visokoj tehnologiji i od 1998. svake smo dvije godine ulagali u nove kapitalne investicije. Prije nekoliko godina odlu ili smo

da se ne emo širiti u smjeru trgovine nego daljnjeg razvoja proizvodnje", pri a naš sugovornik.

Proizvodnju su zapo eli 1992. sa samo tri djelatnika, a danas ih zapošljavaju gotovo 70. Njih 25 ima visoku stru nu spremu, a sedmero novih arhitekata i inženjera drvne tehnologije zaposlili su proljetos kako bi ih obu ili za rad s novom tehnologijom, ali su pritom otpustili isti broj ljudi niže stru ne spreme.

Tijekom 18 godina rada razvili su tri segmenta poslovanja. Prvi je Drvni centar ije proizvode i usluge ponajviše koriste stolari i krajnji korisnici. Tu su i Siže projekti, dio tvrtke koji se bavi složenijom i specifi nom opremom interijera u suradnji s investitorima i projektantima.

Na nedavno održanoj Ambienti predstavili su i vlastite elemente namještaja pod nazivom Obliq koji se kupcima nude u predefiniranom stanju, tj. kupci željene elemente mogu naru iti putem kataloga ili se prema njihovim željama i potrebama mogu izraditi specifi ni elementi za serijsku proizvodnju.

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

sui z HP-a.

Tijekom 2009. i 2010. Hrvatska pošta smanjila je broj djelatnika za gotovo 1800 te uvela je divizijsku organizaciju ime je, podsje aju iz HP-a, stabilizirala poslovanje te 2009. završila sa 158,7 milijuna kuna dobiti iz osnovne djelatnosti. HP e gradnjom središnjeg logisti kog centra, najavljuju, ostvariti preduvjete za razvoj novih usluga na hrvatskom tržištu te dodatno smanjiti troškove poslovanja. B.hr

GRAYLING

Jerkovi nova direktorica

Zagreb. Lucijana Jerkovi nova je direktorica komunikacijskog konzaltinga Graylinga u Hrvatskoj, gdje e biti zadužena za razvoj poslovanja i širenje baze klijenata. Gotovo 12 godina radila je u Plivi, gdje je uz ostalo upravljala europskim uredom za korporativno komuniciranje. Upravljala je internom komunikacijom Teve Europe, a radila je i u Sandozu u Njema koj. B.hr

LUCIJANA JERKOVI radila je 12 godina u Plivi ARHIVA BUSINESS.HR

POSEBNA UPRAVA HNB-a

Obrtničku spašava turski fond U Obrtni koj štednoj banci pri završetku su pregovori s jednim inozemnim mirovinskim fondom o dokapitalizaciji i preuzimanju, što bi toj štednoj banci trebalo omogu iti prevladavanje teško a i osigurati pretpostavke za budu e poslovanje, objavljeno je iz HNB-a.

Kako doznajemo, rije je o

dobrovoljnom mirovinskom fondu turske Seker banke, koja se ve dugo spominje kao potencijalni ulaga .

HNB je po etkom mjeseca prvi put od stupanja na snagu Zakona o kreditnim institucijama u neku banku uveo posebnu upravu kako bi joj osigurao financijsku stabilnost. Jamstveni kapital Obrt-

ni ke krajem rujna iznosio je 6 mil. kn, dva milijuna kuna manje od propisanog minimuma, a gubitak iz poslovanja bio je 3,7 milijuna kuna.

Posebna uprava imenovana je, navode u HNB-u, nakon što se Obrtni ka štedna banka oglušila na upozorenja o nužnosti stabilizacije te hitnoj dokapitalizaciji. B. St.

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 26/11/2010 Subota 27/11/2010

MEDVEŠ»AK

Medvjedi u Arenu dovode 60 tisu a ljudi Zagreb. Nakon košarkaša, rukometaša, pjeva a, glumaca, cirkusanata... u zagreba ku Arenu dolaze i hokejaši. U sklopu Arena Ice Fevera ljubitelji hokeja e od 21. do 28. sije nja 2011. mo i pogledati etiri utakmice EBEL lige.

"Zahvaljuju i klupskim partnerima i sponzorima uspjeli smo organizirati dovoljna

sredstva za postavljanje leda u Areni. Troškovi postavljanja, održavanja i micanja leda bit e oko milijun kuna, a cijeli e doga aj koštati oko dva milijuna kuna. Troškove smo maksimalno smanjili tako što koristimo postoje e resurse koje prilago avamo Areni", izjavio je predsjednik Medveš aka Damir Gojanovi .

"O ekujemo da e Arena biti puna i da e nas 15 tisu a navija a bodriti na svakoj utakmici. Time bismo i dio organizacijskih troškova uspjeli pokriti od ulaznica. Njihova

e cijena biti 30, 50, 70 i 100 kuna", kaže Gojanovi .

Podsjetimo, Medvjedi u tom razdoblju napuštaju Dom sportova zbog teniskog ATP turnira Zagreb Indoors. Prošle su sezone tako svojim navija ima priuštili spektakl na otvorenom i dvije utakmice odigrali na klizalištu Šalata.

"Igrao sam i u ve im dvoranama, ali nikada dosad nisam doživio atmosferu kao u Zagrebu koja, vjerujem, ne e izostati ni u Areni", rije i su Alana Letanga, kapetana Medveš aka. H. R.

ARENA Troškovi postavljanja, održavanja i micanja leda bit e oko milijun kuna ARHIVA BUSINESS.HR

Gospić prestao ignorirati slovensko ulaganje POMOGAO JAVNI ISTUP Nakon što su se prije nekoliko tjedana iz Calcita javno potužili kako ve dvije godine ne mogu od lokalne uprave ishoditi dokumentaciju za gradnju 10 milijuna eura vrijednog pogona u industrijskoj zoni, slovenski ulaga i kažu da se odnos sada ipak promijenio

CALCITOVA TVORNICA u Sloveniji nalazi se u Kamniku nedaleko od Ljubljane, okružena obiteljskim ku ama SNIMIO HRVOJE DOMINI

Slovenska tvrtka Calcit sasvim je blizu dobivanja sve potrebne dokumentacije za gradnju tvornice u Gospi u. Vijest je, koju nam je potvrdio direktor Calcita Matevž Kirn, stigla nepunih mjesec dana nakon što su se Slovenci potužili hrvatskim medijima da im lokalna zajednica i državna uprava ve gotovo dvije godine stopiraju investiciju vrijednu desetak milijuna eura.

Proizvodnja za izvoz

Podsjetimo, Calcit je jedan od vode ih regionalnih proizvo a a kalcijevih karbonatnih punila,

granulata i pijeska, koji su neizostavan sastojak u brojnim industrijama i gra evinarstvu. U Hrvatskoj ve rade preko svoje podružnice Calcit Lika u tvornici u Li kom Leš u kapaciteta 50.000 tona.

"Polovica toga nam je dovoljna za cjelokupno hrvatsko tržište, a ostatak izvozimo uglavnom u Poljsku, Ma arsku, Njema ku i Austriju. S obzirom na to da u Hrvatskoj ima dovoljno sirovine, želimo znatno pove ati proizvodne kapacitete i oja ati izvoznu snagu", istaknuo je Matevž Kirn.

Calcit Lika kupio je sto-

ga 25.000 kvadrata zemljišta u gospi koj industrijskoj zoni za gradnju nove tvornice proizvodnih kapaciteta 250.000 tona. No, nakon toga gotovo dvije godine nisu uspjeli prikupiti svu potrebnu papirologiju kako bi po eli graditi.

"Nakon našeg javnog istupa po etkom studenoga probudile su se lokalna zajednica i državna uprava. Održan je sastanak u Ministarstvu gospodarstva i stvari su naglo pokrenute. Ve smo angažirali lokalni projektni biro s kojim radimo na idejnom projektnom rješenju. Mislim da je lokalna zajednica napokon shvatila korist koju može ostvariti gradnjom te tvornice, pa su nam obe ali pomo pri izdavanju i izradi potrebne dokumentacije u što kra em roku. Nadam se da emo u prolje e sljede e godine po eti graditi, a sredinom 2012. i otvoriti tvornicu", nije skrivao optimizam Gregor Šmitek, direktor Calcit Like.

Zaštita okoliša

Slovenci vjeruju da je najve a prepreka u suradnji s lokalnom zajednicom bio strah od mogu eg negativnog utjecaja tvornice na okoliš.

"Da bismo izbjegli igru pokvarenog telefona, pozvali smo Gospi ane u posjet našoj tvornici u Kamniku nedaleko od Ljubljane. Tu su se sami mogli uvjeriti da ne postoji apsolutno nikakva prijetnja od one iš enja ili ekološke katastrofe", istaknuo je direktor Calcita, ija je slovenska tvornica u samom mjestu, okružena obiteljskim ku ama.

"U Gospi u e situacija biti još bolja. Ondje e tvornica biti u industrijskoj zoni daleko od ku a i imat e industrijski kolosijek, koji e bitno umanjiti cestovni transport.

Tako er, u Sloveniji je kamenolom udaljen samo jedan kilometar od mjesta, a u Gospi u oko devet kilometara. Naravno, u novoj e tvornici biti i moderniji strojevi koji e sigurnost i kvalitetu proizvodnje podignuti na još višu razinu", argumenti su Matevža Kirna.

Tvornica bi u prvoj fazi trebala zapošljavati 35 radnika, a svakodnevno bi bilo angažirano još 15-ak kooperanata sa stotinjak zaposlenih. U drugoj fazi, kad se proizvodnja udvostru i na kona nih 250.000 tona, broj zaposlenih bitno e se pove ati.

Hrvoje Reljanovi

PORCULAN ZA KOZMETIKU

business plus

Posljednji u nizu uspjeha muzeja u vlasništvu kolekcionara umjetnina Veljka Martona izložba je u Veneciji koja se otvara 11. prosinca. Izlaganje vani skup je biznis, ali vlasnik muzeja isti e dodanu vrijednost koju on daje njegovoj tvrtki Martimex. Uostalom, koristi od povezivanja kulture i biznisa u toj su branši vani davno prepoznali Estee Lauder, François Pinault, vlasnik Guccija... koji tako er imaju muzeje

Petak 26/11/2010 Subota 27/11/2010

DODANA VRIJEDNOST "Ako tri posto ljudi koji su kulturno osviješteni kupuje u parfumerijama Martimex, a ne u nekim drugim, zbog muzeja Marton, odli no", kaže Veljko Marton SNIMIO SAŠA ETKOVI

Muzej ‘bijelog zlata’ i u službi biznisa

> kultura i business > javni sektor

14 business.hr Petak 26/11/2010 Subota 27/11/2010

VITRINE u kojima su izložene umjetnine u Gliptoteci dar su londonskoga muzeja Victoria and Albert, neke su još iz 1864., a jedna vrijedi i do 1000 funti SNIMIO SAŠA ETKOVI

Porculanska vaza za cvije e u kojoj su se u 18. stolje u sadili tulipani koji su u to doba bili neopisiv luksuz, ili rijetki tanjuri oslikani prema etiri ordena po narudžbi carice Katarine Velike samo su dio umjetnina iz fundusa muzeja Marton izloženih u Gliptoteci HAZU prije nego što otputuju u Veneciju. Iako sumnja u veliku posje enost izložbe u Gliptoteci, pod nazivom "Splendori dell’oro bianco, capolavori dal Museo Marton", kolekcionar umjetnina te vlasnik muzeja Marton i lanca parfumerija Martimex Veljko Marton ne krije zadovoljstvo prolaze i izme u vitrina iz 19. stolje a u kojima se nalaze predmeti od ‘bijelog zlata’.

Izložba nakon Gliptoteke putuje u Veneciju, gdje e od 11. prosinca do 27. ožujka 2011. gostovati u Muzeju Querini Stampalia. Za muzej Marton, koji postoji od 2003. godine, iako mu je prethodio niz godina tijekom kojih je

"Ako se dobro odabere umjetnina, njezina e vrijednost vremenom porasti više od bilo koje nekretnine ili dionice. Prepoznaju to i banke koje puno ulažu u umjetnost", isti e Veljko Marton Veljko Marton predano skupljao umjetnine i stvarao kolekciju, to je samo posljednji u nizu uspjeha otkako su prije dvije, tri godine umjetnine iz njihova fundusa bile izložene u nekim od najvažnijih muzeja u Europi.

Visoki troškovi

Sve je po elo izložbom u hrvatskom veleposlanstvu u Londonu tijekom Sajma keramike prije dvije godine, kada je izložba oduševila i neke utjecajne ljude iz svijeta muzeja, pa su uslijedile ponude za njezino postavljanje u Nacionalnom muzeju keramike Sevres u Parizu, a

ODMAK OD STANDARDA Pojedini e predmeti i u Veneciji biti izloženi u crveno-crnim oslikanim kutijama SNIMIO SAŠA ETKOVI

potom i be kom muzeju Liechtenstein.

Veljko Marton to naziva domino-efektom, jedna izložba otvara ponude za druge. I dok interesa ne manjka, ograni avaju i faktor je financiranje. Postavljanje izložbi, kako priznaje, vrlo je skupo. Veliki su troškovi osiguranja, prijevoza umjetnina i oglašavanja.

"Gostovanje u ameri kom muzeju jako je skupo", otkriva Marton zašto je to tržište i dalje izvan domašaja njegove kolekcije. Ususret mu, kaže, izlaze i sami muzeji koji pokrivaju dio troškova, poput osiguranja. Kako napominje, sve ga više financijski prate i Ministarstvo kulture i Grad Zagreb jer su izložbe koje posjeti velik broj ljudi dobra promocija hrvatske kulture i turizma.

jom kozmetike i parfema.

"Ako tri posto ljudi koji su kulturno osviješteni kupuje u parfumerijama Martimex, a ne u nekim drugim, zbog muzeja Marton, odli no. Mnogo je koristi, posebno u branši u kojoj je Martimex, od povezivanja kulture i biznisa. Vani to nije novost.

Tako Estee Lauder ima muzej u New Yorku. François Pinault, vlasnik Guccija, posjeduje muzej u Veneciji", kaže Marton i dodaje kako je svaki oglas za izložbu ujedno reklama za tvrtku ije se ime nalazi na svakome od njih.

"Ako se dobro odabere umjetnina, njezina e vrijednost vremenom porasti više od bilo koje nekretnine ili dionice. Prepoznaju to i banke koje puno ulažu u umjetnost", isti e.

Vitrine na dar

Priznanje kvaliteti kolekcije koju posjeduje muzej Marton, kao i naporima da se ona pokaže što ve em broju ljudi izvan granica Hrvatske, su i vitrine u kojima su izložene umjetnine u Gliptoteci.

"Vitrine su dar londonskoga muzeja Victoria and

Sada je u fazi u kojoj uspijevaju pokriti troškove. No više od toga koliko trenuta no zara uje Marton važnost pridaje dodanoj vrijednosti koju muzej daje njegovoj tvrtki, koja se bavi uvozom, veleprodajom i maloproda-

Gosti kolekcionari

Albert, neke su još iz 1864., neke su nešto mla e, a jedna vrijedi i do 1000 funti.

Mi smo ih dobili trinaest", objašnjava.

Za postav izložbe u Gliptoteci odgovoran je akademski slikar, scenograf i vlasnik cvjetnog atelijera Saša Šekoranja. Pojedini e predmeti i u Veneciji biti izloženi u crveno-crnim oslikanim kutijama kao odmak od standardna na ina izlaganja u vitrinama.

U Gliptoteci hrvatska javnost, osim ve izlaganih zbirki be kog i Sevres porculana, prvi put može vidjeti i dio zbirke koji dosad nije bio izlagan u Hrvatskoj, ponajprije porculan manufaktura Meissen i Doccia te izuzetno cijenjenu zbirku ruskog porculana muzeja Marton.

Posebni su gosti izložbe troje velikih kolekcionara, ali, kako objašnjava Marton, nisu svi spremni otkriti svoj identitet. Me u njima je i Richard Cohen, ameri ki milijarder i kolekcionar, vlasnik jedne od najve ih kolekcija porculana na svijetu.

Margareta Podnar

margareta.podnar@business.hr

> kultura i biznis > javni sektor

16-17 business.hr Petak 26/11/2010 Subota 27/11/2010

RUPA BEZ DNA Grčka će vlada pod pritiskom Bruxellesa i Međunarodnoga monetarnog fonda u javnim poduzećima morati srezati plaće i ukinuti apsurdne dodatke, premije i bonuse - poput onih za pranje ruku ili pak odredbe da radni dan počinje kad radnik krene od kuće - koji su činili čak 40 posto od 18 milijardi eura, koliko je država isplatila za plaće u prošloj godini

VOZAČI KAMIONA ljetos su, usred turističke sezone, prosvjedovali protiv prijedloga vlade da liberalizira njihov sektor arhiva business.hr

Grci spiskali milijarde eura na p Nakon osmodnevnih razgovora s grčkim vlastima revizori Europske unije i Međunarodnoga monetarnog fonda odobrili su u utorak novu tranšu pomoći Grčkoj, ali i zatražili dodatne mjere štednje. Pritom su istaknuli problem javnih poduzeća koja su, kako stoji u izvješću, velik teret gospodarstvu i izvor su neprekinutih gubitaka za grčke porezne obveznike. MMF, prema izvještaju BBC-ja, dodaje da je u gubitaškim poduzećima broj zaposlenih prevelik, a plaće previsoke.

Nije MMF usamljen u

VLAKOVI U DRUGOJ VREMENSKOJ ZONI Zaposlenicima u grčkim državnim željeznicama OSE slobodni dan traje 28 sati arhiva business.hr

toj procjeni. Njemački list Handelsblatt izračunao je da zaposleni u 11 najzaduženijih grčkih državnih tvrtki godišnje u prosjeku zarađuju 40.772 eura, dvaput više od zaposlenih u privatnom sektoru koji godišnje zarade 19.147 eura.

Darežljivi gubitaši

Pritom čak polovina tih tvrtki prihodom ne može pokriti troškove plaća, napuhnutih velikodušnim dodacima, premijama i bonusima koji su sindikati uspjeli izboriti za svoje članstvo. MMF je posebno prozvao državne želje-

znice OSE koje su, prema izračunu Nijemaca, rupa bez dna. Iako je u posljednjih šest godina smanjio broj zaposlenih sa 8000 na 6800, OSE je u istom razdoblju troškove za plaće povećao gotovo 40 posto izdašnim premijama i dodacima na osnovnu plaću. Tako, primjerice, vlakovođe dobivaju premiju za svaki prijeđeni kilometar, a na posebni dodatak mogu računati udalje li se tijekom smjene više od 30 kilometara od mjesta zaposlenja, bez obzira na to što će se do kraja smjene vratiti kući. Slobodni dani, ogor-

čeno konstatiraju Nijemci, prkose svim zakonima fizike: računaju se u trajanju od 28 sati. Godišnji gubitak poduzeća iznosi 795 milijuna eura.

Sindikati su se za povlastice izborili i u atenskom gradskom prijevozniku.

Tamošnjim vozačima radni dan ne počinje kada se pojave na radnome mjestu nego kad krenu od kuće, a mjesečno dobivaju i oko 80 eura za zagrijavanje motora. Tehničko osoblje gradskih željeznica ISAP ima dodatak od četiri posto od osnovice za - pranje ruku.

Prosječna plaća u podu-

zeću je iznadprosječnih 56.554 eura godišnje, a koliko u njoj sudjeluju dodatci i premije, pokazuje primjer okretnog zaposlenika koji je uz osnovnu plaću od 3901 eura s dodacima i prekovremenima dogurao do 8675 eura.

Radno vrijeme

Svećenici primaju dodatak na plaću za držanje mise, državni namještenici koji rade na blagajnama imaju poseban dodatak ako nastane manjak u kasi. Vojnici iz jedinica za posebne namjene dobivaju dodatak za opasnost, a slično je i s vatrogascima, policajcima i pripadnicima obalne straže. Zaposlenici ministarstva kulture dobivaju dodatak za odjeću, a zaposleni u pravosudnom sustavu posebne premije za brzo i učinkovito rješavanje predmeta. U nekim od javnih poduzeća, čudi se njemački list, dodaci se isplaćuju i za rad na računalu, kao i za opsluživanje fotokopirnih aparata.

Pod pritiskom Bruxellesa i MMF-a vlada će morati dodatno srezati plaće i ukinuti dodatke, premije i bonuse koji su činili čak 40 posto od 18 milijardi eura, koliko je država isplatila za plaće u prošloj godini. Na dnevni je red došlo i radno vrijeme, a uprave državnih tvrtki moraju predočiti detaljne financijske i poslovne planove do 2013. godine.

Julijana Štrbić

BROJKA

41

tisu u eura godišnje zara uju prosje no zaposleni u 11 najzaduženijih gr kih državnih tvrtki, dvaput više od onih u privatnom sektoru

OGLAS

na pranje ruku GRČKI BONUS APSURDI

Zašto je sve dobro vlakovođama, vozačima...?

Vlakovo e u državnim željeznicama ➠ OSE dobivaju premiju za svaki prije eni kilometar, a na dodatak mogu ra unati i udalje li se tijekom smjene više od 30 kilmetara od mjesta zaposlenja, bez obzira na to što e se do kraja smjene vratiti ku i.

Slobodni dani u OSE-u ra unaju se u trajanju od 28 sati Voza ima atenskoga gradskog prijevoznika radni dan ne po inje kada se pojave na radnome mjestu nego kad krenu od ku e; mjese no dobivaju i oko 80 eura za zagrijavanje motora.

Dodatak od etiri posto od osnovice za - pranje ruku ima tehni ko osoblje gradskih željeznica ISAP. Sve enici primaju dodatak na pla u za držanje mise.

Državni namještenici koji rade na blagajnama imaju poseban dodatak ako nastane manjak u kasi.

Vojnici iz jedinica za posebne namjene, vatrogasci, policajci i pripadnici obalne straže dobivaju dodatak za opasnost.

Zaposlenici ministarstva kulture dobivaju dodatak za odje u.

➠ ➠ ➠ ➠ ➠ ➠ ➠

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 26/11 /2010 Subota 27/11 /2010

NAGODBE

Pomirba Tehnike i Ingre Iz dviju doma ih gra evinskih tvrtki, Ingre i Tehnike, u etvrtak je putem Zagreba ke burze stigla obavijest o rješenju spora mirnim putem.

Ingra je tako obavijestila da su stranke u parni nom postupku radi naknade štete, koji se vodio pred Trgova kim sudom u Zagrebu, postigle dogovor o rješenju spora mirnim putem odnosno da je postignuta sudska nagodba kojom je pravomo no okon an navedeni spor. Iako detalji nagodbe nisu otkriveni, iz tvrtki su poru ili kako se okon anjem ovog spora otvaraju mogu nosti za još ve u suradnju Ingre i Tehnike u investicijskim projektima u zemlji i inozemstvu.

Ugovor na pet godina

Dvije su kompanije prije godinu dana sklopile ugovor o poslovnoj suradnju za podru je Alžira kojim su uredili okvire suradnje radi nu enja i dobivanja poslova gradnje i održavanja investicijskih objekata. Spomenuti je ugovor sklopljen na pet godina i primjenjuje se na sve poslove ostvarene u tom roku te na sve naknadne poslove koji se nastavljaju na aktivnosti ostvarene u tome roku.

Biljana Star i

JOŠ NOVCA

EU e pove ati fond za pomo

lanice Europske unije ne e dopustiti špekulantsko potkopavanje eurozone. Ako za spas nekih lanica zatreba više novca u bailout fondu, velike lanice eurozone dat e više novca, izjavio je u srijedu u Parizu Axel Weber, guverner njema ke središnje banke Bundesbank i lan odbora guvernera Europske središnje banke. Paket pomo i predvi en za lanice eurozone,

u kojem su sudjelovale sve zemlje eurozone i lanice EU osim Velike Britanije, vrijedan je 750 milijardi eura, od kojih je 500 milijardi osigurala EU, a 250 Me unarodni monetarni fond. Njegov komentar usmjeren je na to da upozori špekulante novcem koji napadaju obveznice Portugala i Španjolske kako njihovi pokušaji destabilizacije monetarne unije ne e uspjeti. Naime, Portugal je identificiran kao tre a u nizu zemlja lanica eurozone koja e tražiti pomo iz fonda, jer u sljede e tri godi-

ne potrebno mu je 51,5 milijardi eura za krpanje prora unskih deficita i otplatu dospjelih obveznica. No "padne" li Portugal, sljede a bi se na tapeti mogla na i Španjolska kojoj treba i 350 milijardi dolara, prema procjenama škotske banke HSBC. No, treba imati na umu da je Weber pripremao ražanj dok su ze evi u šumi. Odnosno, svaki zahtjev za dodatno izdvajanje novca lanica EU gotovo e sigurno nai i na veliko protivljenje javnosti, prvo u Weberovoj Njema koj. J. J.

AXEL WEBER, guverner Bundesbanka, daje nezgodna obe anja u ime drugih zemalja ARHIVA BUSINESS.HR

1% više kamate plus 1% potrošnje je 8,5 posto MATEMATIKA DRŽAVNE RASTROŠNOSTI Prora unske politike zemalja tzv. periferne Europe, me u kojima je i Hrvatska, u prve su dvije godine bile previše opuštene, a za usporavanje rasta duga nužno e biti da javna potrošnja padne u odnosu na BDP Savjetnik guvernera Hrvatske narodne banke Neven Mates na konferenciji posve enoj fiskalnoj politici u krizi i nakon krize, koju je organizirao Ekonomski institut u Zagrebu, kazao je kako su fiskalne politike u posljednje dvije godine samo dodavale ulje na vatru.

Neke su politike, poput onih u perifernoj Europi, bile previše opuštene, što je dodatno pove alo nerazmjer izme u dviju Europa i pridonijelo širenju krize.

Mates je govorio o stanjima u razvijenim gospodarstvima prije i nakon krize te pokušao odgovoriti na pitanje je li fiskalna politika pridonijela krizi. Što se ti e zemalja jugoisto ne Europe, kazao je da su razina javnog duga i prora unski manjak prije krize u tim zemljama bili glavni faktori koji su utjecali na mjeru fiskalne ekspanzije tijekom krize.

Sanda Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta, dodala da je sada, kada kriza završava, potrebno istražiti koliko su pojedine fiskalne politike zaista bile u inkovite s obzirom na ograni ene pozitivne efekte.

Pogubna euriziranost

Prema studiji Ekonomskog instituta, odnos duga i bruto doma eg proizvoda do 2020. godine u Hrvatskoj bit e vrlo ovisan o promjenama u odnosu potrošnje i BDP-a. Najbolje o tome govori izra un prema kojem bi jedan posto više kamatne stope uz jedan posto više državne potrošnje za Hrvatsku zna ile oko 8,5

››

posto više duga. Zbog toga, smatraju u Institutu, Hrvatska je u skupini zemalja koje e se morati zalagati za ve u fiskalnu disciplinu.

Na konferenciji je bilo govora i o gospodarskom modelu posttranzicijskih zemalja srednje i jugoisto ne Europe, uklju uju i i Hrvatsku.

Prema EBRD-u, taj model nije promašen, ali je potrebno ukloniti klju ne slabosti poput visoke dolariziranost ili euroiziranosti zemalja regije, potaknuti izvoz i poboljšati poslovnu klimu, koju na Balkanu posebice ugrožavaju korupcija i nespretni porezni sustavi.

Glavni ekonomist EBRD-a

Fiskalne su politike u zadnje dvije godine samo dolijevale ulje na vatru krize NEVEN MATES, savjetnik guvernera HNB-a

SANDRA ŠVALJEK, ravnateljica Ekonomskog instituta, naglašava kako je nužno da Hrvatska pove a fiskalnu disciplinu SNIMIO SAŠA ETKOVI

Peter Sanfey kazao je kako je klju za dugoro ni rast u zemljama jugoisto ne Europe odgovorna fiskalna politika.

Korupcija (ni)je problem

"Za Hrvatsku se o ekuje da e ove godine zabilježiti pad gospodarske aktivnosti oko dva posto, a idu e godine dvopostotni rast", kazao je Sanfey. Treba napomenuti da takav rezultat Hrvatsku svrstava u skupinu najgore rangiranih zemalja zajedno s Crnom Gorom i Rumunjskom.

Naime, ovogodišnje izvje-

REKORDNA PRIJEVARA

UBS u kolu s Maddoffom

Švicarska banka UBS optužena je da je aktivno sudjelovala u prijevari Bernarda Madoffa kojom je taj, danas ozloglašeni, investitor klijentima odnio više od 50 milijardi dolara. Irving Picard, koji vodi zahtjeve Madoffovih žrtava, ameri kom je sudu podnio tužbu u kojoj UBS tereti za 23 to ke financijske prijevare i lošeg postu-

panja te od švicarske banke traži dvije milijarde dolara odštete. UBS je provodio transakcije nekih Madoffovih fondova, a nekima je bio i banka skrbnik te je tijekom godina poslovanja s Madoffom naplatio oko 80 milijuna dolara naknade. Odvjetnik Madoffovih žrtava David Sheehan izjavio je da bi bez umiješanosti UBS-a Madoffovoj tvrtki bilo uskra eno više od milijardu dolara ulaganja te kako bi njegova prijevara bila i kratkotrajnija i manje vrijedna. N. R.

s 1% više to više duga

š e o tranziciji EBRD-a pokazuje da se ova regija oporavlja mnogo sporije od ostalih skupina zemalja u razvoju i ukupan rast u tim zemljama vjerojatno e ove godine biti negativan, dodao je Sanfey i istaknuo da se preokret o ekuje 2011.

Govore i o regionalnim prioritetima, pozvao je na razvoj doma eg tržišta kapitala i financiranje u lokalnim valutama te implementaciju odgovorne srednjoro ne fiskalne politike radi ostvarenja snažnog i sigurnog rasta.

U Europskoj banci za ob-

novu i razvoj (EBRD) žele vidjeti poboljšanje efikasnosti carina, istrebljivanje korupcije i efikasnu vladavinu prava.

Prema anketi koju su proveli u Hrvatskoj, najve e zapreke poboljšanju poslovne klime u zemlji su postoje i porezni sustav, neefikasni i spori sudovi te nedostatak poslovnih vještina, tj. radnih kvalifikacija. U ve ini ostalih zemalja regije glavni razlog loše poslovne klime je korupcija, koju sudionici hrvatske ankete EBRD-a nisu prepoznali kao problem.

Nikola Su ec

OGLAS

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Najviša

Zadnja

Koli ina

Promet

365 dana Najniža Najviša

273.66

277.00

273.66

-0.85%

33,520

9,239,300.87

22,409.62

253.10

332.84

1,720.00

1,751.02

1,720.00

-1.74%

499

867,564.34

17,200.00

1,560.00

1,940.00

Croatia osiguranje d.d.

5,200.00

5,200.00

5,200.00

0.78%

114

592,800.00

1,599.51

4,502.00

5,948.87

Adris grupa

260.00

262.78

260.00

-0.05%

2,143

557,275.66

1,763.87

242.21

318.99

Uljanik plovidba

555.00

560.10

555.00

-0.89%

995

557,181.04

321.90

533.13

699.00

Atlantska plovidba d.d.

722.00

736.67

724.00

-0.55%

638

464,406.11

1,010.36

722.00

1,095.00

Kon ar

1,000.00

1,000.00

1,000.00

2.34%

400

400,000.00

194.19

975.00

2,450.00

Viadukt

230.07

243.00

235.00

3.52%

1,392

331,610.84

107.35

190.00

375.00

1,200.00

1,215.00

1,215.00

0.41%

255

307,721.01

1,617.95

1,200.00

1,777.00

Dalekovod

225.00

228.96

225.00

-0.88%

1,311

296,480.58

516.11

220.00

390.00

Privredna banka Zagreb

485.00

485.00

485.00

0.19%

595

288,575.00

9,251.26

461.06

620.00

1,213.00

1,250.00

1,249.00

0.48%

182

224,573.82

278.04

1,213.00

2,093.00

Belje

57.87

59.17

58.15

-0.68%

3,509

203,652.48

477.73

54.00

103.50

Ingra

16.05

16.56

16.56

3.50%

11,743

192,725.00

124.20

14.50

49.05

274.05

279.70

274.05

0.71%

626

172,519.82

1,485.35

240.00

400.00

Luka Plo e

Podravka prehrambena industrija d.d.

Dom holding

30.00

30.78

30.78

-0.71%

5,626

169,165.37

229.84

28.70

46.40

AD plastik

97.75

100.00

100.00

1.01%

1,360

134,890.02

419.96

70.18

115.79

Kon ar - elektroindustrija

492.50

492.50

492.50

0.26%

256

126,080.00

1,266.77

421.00

517.00

Centar banka

216.00

216.00

216.00

4.20%

500

108,000.00

61.40

205.00

283.04

Ledo

5,199.00

5,200.00

5,200.00

0.00%

20

103,995.00

1,144.88

4,900.00

7,300.00

Liburnia riviera hoteli

2,340.00

2,361.18

2,340.00

-1.56%

42

99,007.13

708.18

1,413.01

2,890.00

217.10

218.51

218.50

0.77%

443

96,754.35

13,994.57

200.00

280.00

Zvijezda

3,000.00

3,100.00

3,000.00

-3.23%

24

72,615.01

300.77

2,851.00

5,300.00

akove ki mlinovi

3,331.00

3,350.00

3,331.00

-2.03%

21

70,160.00

349.75

2,107.10

3,799.21

HUP - Zagreb

1,172.04

1,210.00

1,200.00

-0.91%

56

66,619.91

565.65

1,125.00

1,845.00

Atlantic grupa

800.00

805.00

800.00

-0.37%

79

63,432.00

2,667.44

624.15

829.99

Luka Rijeka

170.00

175.01

172.00

0.58%

341

58,354.67

1,028.64

162.00

220.00

28.00

30.10

28.00

-6.98%

1,500

43,454.43

78.96

24.81

44.99

1,201.50

1,230.00

1,230.00

2.50%

27

33,153.00

770.45

1,180.00

1,700.00

Slatinska banka

100.00

100.01

100.01

0.00%

280

28,002.78

91.91

93.60

117.00

Franck prehrambena industrija

660.05

706.00

660.05

-8.33%

40

27,072.19

281.95

660.05

944.00

2,500.22

2,530.00

2,500.22

0.01%

10

25,062.31

1,857.28

2,332.01

3,285.00

Zagreba ka banka

OT-optima telekom d.d.

Tankerska plovidba

+

Jadranski naftovod Viro tvornica še era d.d.

310.00

310.00

310.00

-2.52%

70

21,700.00

429.87

290.00

420.01

1,187.00

1,209.80

1,187.00

-1.58%

17

20,339.80

188.23

1,106.00

3,397.40

Auto Hrvatska

353.54

360.00

360.00

1.83%

50

17,922.48

238.23

350.00

519.00

Pismorad

410.01

410.01

410.01

-8.89%

41

16,810.41

9.55

323.33

450.03

DIOKI d.d

73.00

73.01

73.00

0.00%

214

15,622.60

295.07

70.07

150.96

132.14

134.81

134.81

1.36%

108

14,474.19

220.64

124.01

198.00

26.73

27.49

27.49

3.54%

490

13,128.10

88.99

22.36

42.15

Riviera Pore

157.10

168.99

157.10

0.67%

75

12,082.27

573.97

100.00

200.00

Podravska banka

400.00

400.00

400.00

0.00%

30

12,000.00

267.50

400.00

490.00

Kon ar

935.27

949.90

935.27

-1.03%

11

10,391.02

57.45

935.27

2,198.00

Institut IGH

Jadroplov d.d. uro akovi holding

Hidroelektra niskogradnja Banka Brod Maistra

Izdanje Optima telekoma u etvrtak je zabilježilo snažan pad cijene. Optima je ponovno zaronila ispod 30 kuna, uz ukupni promet koji je bio nešto ve i od 43.000 kuna. Istodobno je protrgovano sa 1500 dionica u 10 transakcija. Petak e pokazati ho e li Optima uspjeti završiti tjedan u plusu. Veliki pad cijene u etvrtak je zabilježio i Franck, ija je dnevna stopa pada bila dva postotna boda ve a od one Optima telekoma.

Najniža

CROBEX: -0,32% Trž. kap. (mil kn)

Ina-industrija nafte d.d.

Ericsson Nikola Tesla,

Dionica Centar banke u etvrtak je zabilježila najve i rast cijene me u likvidnijim izdanjima na Zagreba koj burzi. Centar bankom protrgovano je u ukupnoj vrijednosti 108.000 kuna.

U pitanju je iznadprosje ni promet za tu dionicu. Izdanje Centar banke tijekom ovoga tjedna bilježila je neznatne promjene, da bi u etvrtak ulaga i navalili kupovati tu dionicu. Stoga joj je cijena sko ila na 216 kuna te se tako približila razini od po etka studenoga.

Redovan promet: 16.386.238,65 kn Promjene Cijene

130.00

130.00

130.00

-4.33%

75

9,750.00

81.10

120.00

279.00

2,411.00

2,411.00

2,411.00

-0.02%

4

9,644.00

6.14

2,399.95

4,800.00

58.61

58.65

58.61

-2.32%

164

9,616.04

641.45

58.61

77.00

Turisthotel

776.05

776.05

776.05

-0.51%

10

7,760.50

306.35

543.15

850.00

Tisak

150.00

150.01

150.00

0.00%

44

6,600.09

357.99

150.00

325.00

Slavonski zatvoreni investicijski fond

30.49

30.49

30.49

10.87%

200

6,098.00

102.03

15.15

34.97

Atlas, turisti ka agencija

17.80

17.80

17.80

-2.73%

323

5,749.40

33.90

17.80

28.00

125.00

125.00

125.00

-2.76%

40

5,000.00

58.95

125.00

189.99

Banka splitsko-dalmatinska Arenaturis Kraš, prehrambena industrija Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge

47.00

47.00

47.00

1.08%

100

4,700.00

102.58

33.03

70.00

371.00

384.00

384.00

2.40%

12

4,561.03

527.47

253.01

497.02

30.00

30.00

30.00

-24.74%

146

4,380.00

10.05

15.17

79.89

100.00

100.00

100.00

25.00%

36

3,600.00

223.63

61.11

175.00

Slobodna Dalmacija

31.09

31.10

31.10

0.03%

114

3,544.69

162.38

20.01

64.98

HTP Kor ula

61.00

61.01

61.00

-8.93%

58

3,538.20

26.01

57.00

170.00

170.00

170.00

170.00

-0.58%

20

3,400.00

108.01

150.00

214.95

23.00

23.99

23.00

-4.96%

146

3,358.99

7.59

20.08

109.19

299.99

299.99

299.99

0.00%

10

2,999.90

1,402.45

280.00

410.00

2,300.00

2,300.00

2,300.00

0.00%

1

2,300.00

66.14

2,030.00

3,439.95

Žitnjak

105.01

105.01

105.01

0.01%

9

945.09

21.59

76.10

164.00

Tehnika

906.11

906.11

906.11

0.68%

1

906.11

171.67

871.01

2,020.00

Lantea grupa

11.00

11.00

11.00

0.00%

80

880.00

7.40

10.00

12.50

Fima validus

7.98

7.98

7.98

0.00%

15

119.70

21.56

6.40

29.01

Magma d.d.

36.00

36.00

36.00

0.00%

3

108.00

175.47

29.00

69.90

0.66

0.66

0.66

-1.49%

5

3.30

1.76

0.60

1.19

Uljanik d.d.

Imperial hoteljerstvo HG Spot Istraturist Umag d. d.

Transadria

Pounje trikotaža

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

62,20 160,00 393,00 13,30 0,75 131,90 5,10 258,00 93,05 50,50 10,41 97,80 18,07 40,74 4,18

63,30 164,90 400,00 13,82 0,75 142,20 5,14 260,10 94,50 50,50 10,55 97,80 18,20 42,50 4,18

62,61 162,07 393,40 13,45 0,75 131,99 5,11 258,64 94,00 50,50 10,52 97,80 18,07 40,75 4,18

62,50 161,04 393,70 13,40 0,75 133,91 5,13 259,03 94,00 50,50 10,49 97,80 18,17 41,93 4,18

80,10 36,99 36,90 1,42 5,48 36,00 0,00 1,50 0,08

81,00 37,00 37,00 1,43 5,48 36,03 0,00 1,50 0,08

80,10 37,00 36,90 1,43 5,48 36,03 0,00 1,50 0,08

0,81 0,37 0,37 1,43 5,48 0,36 0,00 1,50 0,08

42,80 39,70 37,50 97,00 7,00 97,00 26,99 18,70 14,55 35,00 2,16 7,90

43,00 39,98 38,50 97,00 7,00 97,00 27,00 18,85 14,90 35,00 2,16 8,00

43,00 39,98 38,00 97,00 7,00 97,00 27,00 18,80 14,55 35,00 2,16 8,00

42,80 39,83 37,61 97,00 7,00 97,00 27,00 18,81 14,85 35,00 2,16 7,97

481,00 78,11 7.700,00 1.299,00 3.201,00 93,67 3.800,00 940,00 81,26 97,73 6.060,00 580,00 11.000,00 7.250,00 1.710,00

484,00 78,95 7.700,00 1.299,00 3.300,00 93,67 3.800,00 941,00 81,50 97,76 6.110,00 605,00 11.000,00 7.348,00 1.740,00

482,00 78,92 7.700,00 1.299,00 3.251,00 93,67 3.800,00 940,00 81,43 97,76 6.062,00 594,00 11.000,00 7.266,00 1.734,00

481,92 78,88 7.700,00 1.299,00 3.250,92 93,67 3.800,00 940,39 81,37 97,75 6.061,67 593,52 11.000,00 7.265,85 1.734,02

3.850,00 3.199,00 2.650,00 449,00 163,00 84,00 93,00 497,00 86,00 1.850,00 615,00

3.860,00 3.200,00 2.750,00 450,00 165,00 85,00 93,00 510,00 86,00 1.850,00 615,00

3.850,11 3.199,94 2.731,79 449,68 164,83 84,89 93,00 503,49 86,00 1.850,00 615,00

3.850,11 3.199,94 2.731,79 449,68 164,83 52,20 57,19 503,49 52,88 1.850,00 615,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR SALR GRVG NF1N SAVA KDIR PETG TLSG ABKN KBMR ZTOG LKPG KDHR ATPG

KRKA MERCATOR SALUS GORENJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD SAVA KD ID PETROL TELEKOM SLOVENIJE ABANKA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR ZITO LUKA KOPER KD GROUP AKTIVA NALOZBE

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 AUTOPREVOZ AD BANJA LUKA TRZNICA AD BANJA LUKA PLASMO AD MODRICA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H VISPAK DD VISOKO FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO RMU BANOVICI DD BANOVICI MLINPEK D.D. BUGOJNO ENERGOPETROL DD SARAJEVO

NIS a.d. Novi Sad Obveznice RS serije A2016K Jaffa fabrika biskvita a.d. Crvenka Carnex a.d. Vrbas AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2012K Napred GP a.d. N. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2011K Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Veterinarski zavod Subotica a.d. Subotica Institut za strane jezike a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Dunav osiguranje a.d. Beograd

ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Stil a.d. Kraljevo R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 03 Garant a.d. Futog R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 07 RADE KONCAR SKOPJE TRANSBALKAN GEVGELIJA

430.557,84 138.498,09 128.347,40 120.107,60 69.732,99 47.004,70 41.483,07 38.596,30 31.113,60 24.139,00 23.417,57 22.005,00 10.886,75 8.680,18 8.113,38

-0,50 % 65560 -0,00 % 76081 -0,27 % 53598 0,00 % 4505 -3,18 % 1147 -0,48 % 15000 0,00 % 1505704 0,00 % 804 0,00 % 5376

52.926,94 28.147,37 19.825,99 6.432,15 6.285,56 5.400,26 2.107,98 1.206,00 430,08

0,00 % 100375 0,71 % 54619 2,70 % 35747 0,80 % 4477 0,00 % 21196 0,00 % 900 -3,54 % 657 -0,27 % 774 -2,35 % 747 0,00 % 300 -4,00 % 2296 1,27 % 589

4.296.125,00 2.175.374,30 1.344.506,90 434.269,00 148.372,00 87.300,00 17.738,93 14.557,20 11.092,80 10.500,00 4.959,36 4.696,95

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA ALK KMB SBT TEL STIL RMDEN09 RMDEN03 GRNT RMDEN07 RADE TBAL

6889 860 326 8962 93078 351 8090 149 331 478 2233 225 599 207 1941

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS A2016 JAFA CRNX AIKB A2012 NPRD ENHL A2015 A2011 JESV VZAS INSJ AGBN DNOS

0,26 % 1,36 % -2,86 % 0,37 % 0,67 % -9,60 % -0,58 % -0,52 % -0,53 % 0,20 % 0,19 % 4,04 % 0,00 % -2,98 % 0,00 %

Arcelormittal Skopje Mercator Energopetrol Sarajevo Makedonski tel. Skopje Soja protein

+1,82% +1,36% +1,27% +0,64% +0,24%

Sava Elektroprivreda Sarajevo Bosnalijek Petrol Agrobanka Beograd

-9,6% -3,54% -2,35% -0,52% +0,36%

Stopanska banka Bitola

Telekom Slovenije

Dionica Stopanske banke bila je u etvrtak na Makedonskoj burzi tre a na popisu najlikvidnijih s prometom od 1,03 milijuna denara. Cijena je toj dionici porasla gotovo etiri posto u odnosu na srijedu te je zadnja zabilježena iznosila 2731,79 denara.

Tijekom dana dionicom Stopanske banke trgovalo se u cjenovnom rasponu od 2650 do 2750 denara.

Najlikvidnija je bila dionica skopskog farmaceuta Alkaloida sa 3,7 milijuna denara prometa.

Cijena Telekoma Slovenije pala je u etvrtak 0,53 posto, na 94 eura, dok je ukupan promet tom dionicom na Ljubljanskoj burzi iznosio 31.113 eura.

Najniža cijena kojom se tijekom dana trgovalo Telekomom iznosila je 93,05 eura, dok je najviša bila na razini 94,5 eura.

Dobit te kompanije pala je u prvih devet mjeseci ove godine s lani zabilježenih 37,8 na 6,3 milijuna eura, dok su poslovni prihodi u prva tri kvartala 2010. iznosili 633,3 milijuna eura.

+3,87 -0,53

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHK1C FBIHK1D FBIHKH VSPKR FBIHKC JPESR BHTSR BSNLR RMUBR MLPBR ENPSR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSDS-O-C RSRS-O-D RSRS-O-C TLKM-R-A KRIP-R-A RSRS-O-B APBL-R-A TRZN-R-A PLSM-R-A

+

Oznaka

Petak 26/11/2010 Subota 27/11/2010

+

Powered by

business.hr

0,00 % 41228 19.868.518,00 1,04 % 146476 11.553.997,66 0,00 % 724 5.574.800,00 -3,78 % 2027 2.633.073,00 -0,70 % 559 1.817.267,00 0,02 % 19177 1.796.309,59 0,00 % 328 1.246.400,00 -0,74 % 1281 1.204.640,00 0,21 % 14026 1.141.357,15 0,03 % 10598 1.035.906,37 0,70 % 150 909.250,00 4,03 % 1170 694.419,00 1,85 % 54 594.000,00 0,36 % 65 472.280,00 1,23 % 259 449.110,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,00 % 0,00 % 3,87 % 0,64 % -0,46 % -0,93 % 0,00 % -0,45 % 0,00 % 0,00 % 0,00 %

953 579 379 1920 3600 8719 5242 375 2374 53 142

3.669.153,00 1.852.763,00 1.035.350,00 863.380,00 593.400,00 455.121,31 299.783,04 188.810,00 125.546,98 98.050,00 87.330,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI +0,09% BIRS +0,28% 852,82 898,29 Belex15 -0,29% FIRS -0,35% 641,57 1.353,14 Belexline -0,13% MBI10 +0,10% 1.262,43 2.243,94 SASX10 MOSTE 0,00% 484,14 +0,34% 908,01 SASX30 NEX20 0,00% 13.978,00 +0,30% 886,66 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,54% WIG20 +0,18% 2.667,14 BUX +0,51% 21.364,54 -2,67% +0,11% ATX +0,19% 2.669,69 indeksa na zatvaranju u +0,60% Stanje etvrtak 25. studenoga 2010.

FTSE100 5.677,68

DAX 6.842,93

CAC40

3.756,93

MICEX 1,571.31

AMERI»KI INDEKSI +1,37% S&P500 +1,49% 11.187,28 1.198,35 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +1,93% srijedu 24. studenoga 2010.

2.543,12 DJIA

investor 22 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda

473,0608

21,06

Ilirika Azijski tigar

62,1789

16,40

HPB WAV DJE

91,9058

14,40

NFD Aureus US Algorithm 130,3518

14,37

MP-Global HR

313,2810

13,95

FIMA Equity

71,5220

-24,52

ST Global Equity

45,8525

-17,59

KD Victoria

13,0652

-17,58

C-Zenit

48,4792

-15,69

HPB Dynamic

48,1758

-14,83

+ MJEŠOVITI

+ Allianz Portfolio

udjela

% 12 mj.

10,9705

7,58

111,8327

7,00

HI-balanced

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn

kn kn $

kn kn

kn

kn

kn

kn

kn

kn

kn kn kn

130,3518 100,7100 313,2810 10,1531 14,6046 57,0400 28,2030 6,7751 354,1974 106,7868 93,8519 83,6444 69,9774 119,0273 42,9478 101,1300 65,3958 91,9058 473,0608 99,7600 12,5549 68,8695 164,1120 99,1600 128,7000 8,1710 48,4792 49,3404 126,0508 10,9560

3,28 2,59 2,43 2,37 2,13 2,13 2,08 2,03 1,98 1,95 1,87 1,79 1,77 1,54 1,48 1,40 1,27 1,26 1,22 1,20 1,11 1,10 1,09 1,07 1,06 1,03 0,56 0,52 0,49 0,30

23,05 4,35 11,54 8,31 24,03 3,48 0,72 8,79 7,54 1,79 3,91 3,53 2,68 8,03 3,79 3,51 7,45 6,30 5,97 3,98 6,79 -0,05 5,04 2,03 2,56 2,50 4,45 5,09 5,17 0,65

NFD Aureus US Algorithm ZB BRIC+ MP-Global HR KD Energija Platinum Global Opportunity Raiffeisen Emerging M. NFD Aureus BRIC KD Nova Europa MP-Bric HR OTP Europa Plus NFD Aureus Global Developed Platinum Blue Chip Capital Two Ilirika BRIC AC Rusija ZB euroaktiv PBZ I-Stock HPB WAV DJE MP-Mena HR Raiffeisen World KD Prvi izbor HPB Titan Ilirika JIE ZB aktiv ZB trend HI-growth C-Zenit VB High Equity NFD Aureus New Europe AC G Dynamic EM

9,8052

2,62

ZB global

141,3800

2,56

Ilirika JIE Balanced

146,9869

2,51

ICF Balanced

110,3464

-21,53

ST Balanced

168,4669

-15,11

ST Aggressive

63,2591

-13,95

HPB Global

96,6570

-10,50

C-Premium

5,4085

-9,13

+ OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

161,6000

10,17

Erste Bond

130,4700

9,80

Raiffeisen Bonds

173,8100

8,75

PBZ Bond fond

129,5887

6,77

ICF Fixed Income

140,7893

6,21

HPB Obvezni ki

124,5027

4,45

OTP euro obvezni ki

126,7506

4,72

ZB bond

159,1300

5,42

HI-conservative

11,3373

5,89

ICF Fixed Income

140,7893

6,21

6mj. % 12 mj. (%)

6,56 9,48 9,26 6,58 21,19 5,86 5,70 12,41 9,73 8,51 -0,59 -1,40 -0,25 16,55 5,42 6,62 12,40 9,39 8,11 4,07 8,31 -0,34 0,18 2,34 3,49 1,30 -10,52 5,00 6,00 1,56

14,37 N/A 13,95 N/A 4,04 5,26 7,65 10,64 6,92 2,75 -4,87 10,15 -1,45 N/A 6,49 1,61 8,16 14,40 21,06 6,23 9,29 2,41 -2,72 1,60 9,77 -0,60 -15,69 -2,44 3,63 7,67

PGP (%) Ove god. (%)

13,30 N/A -9,32 N/A -8,22 -17,43 -14,52 -11,76 -4,39 5,00 -1,26 -5,98 -9,41 N/A -20,35 0,17 -11,88 -2,58 6,36 -0,03 2,97 -10,56 8,49 -0,19 3,17 -2,28 -23,02 -20,09 11,91 5,43

17,38 0,71 11,07 1,54 4,87 0,78 4,16 7,40 4,21 -0,78 -4,33 5,53 -0,84 19,03 5,60 -0,22 7,72 11,78 21,24 3,54 9,00 -0,68 -0,03 2,01 5,78 -2,15 -14,21 -1,40 3,93 6,41

Imovina

15,082 80,005 4,782 8,016 6,323 24,481 9,685 19,400 11,849 8,765 67,290 7,366 6,844 26,077 9,657 232,646 208,559 10,732 9,020 40,139 5,379 9,914 102,712 493,319 164,754 67,383 5,525 13,570 9,253 13,588

Starost

Datum

2,12 0,61 2,50 0,73 3,18 2,93 3,65 3,11 2,71 1,35 4,99 2,89 3,60 0,89 3,72 6,56 3,36 3,23 2,72 7,15 7,79 3,34 6,08 4,42 8,08 8,75 2,77 3,15 2,06 1,73

24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena AC G Balanced EM

Valuta

DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

MP-Mena HR

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI

NFD Aureus Emerging Markets Balanced Ilirika JIE Balanced ZB global HI-balanced ST Aggressive AC G Balanced EM KD Balanced Allianz Portfolio Raiffeisen Balanced C-Premium HPB Global Raiffeisen Prestige Erste Balanced ICF Balanced OTP uravnoteženi PBZ Global fond ST Balanced Agram Trust

kn

kn

kn kn

kn kn

kn kn kn kn kn

84,0417 146,9869 141,3800 9,8052 63,2591 10,9705 8,0495 111,8327 150,4500 5,4085 96,6570 107,4300 113,5800 110,3464 104,1345 99,9220 168,4669 66,5727

1,58 0,91 0,82 0,76 0,37 0,28 0,10 0,06 0,03 0,03 -0,08 -0,08 -0,10 -0,12 -0,20 -0,24 -0,41 -0,42

3,15 4,61 -0,25 1,54 -0,61 0,42 0,34 2,18 -0,40 1,20 -5,75 0,50 -2,56 -3,72 -3,14 1,63 -5,45 -1,62

9,91 2,43 0,79 1,50 -5,65 1,67 0,48 3,83 -0,40 -6,03 -8,67 3,42 -3,30 -10,73 -4,92 -1,04 -8,33 -3,16

0,72 2,51 2,56 2,62 -13,95 7,58 -1,53 7,00 1,94 -9,13 -10,50 N/A -1,80 -21,53 -8,81 -1,93 -15,11 -8,83

-3,91 8,29 3,75 -0,22 -8,46 5,50 -4,37 7,54 5,08 -14,88 -0,66 N/A -0,85 1,47 0,82 4,71 6,85 -3,49

4,48 2,77 3,11 0,17 -10,97 6,44 -2,47 6,58 2,43 -8,33 -9,25 7,43 -1,65 -14,02 -8,77 -0,53 -12,46 -4,37

16,232 44,508 716,246 67,674 2,856 13,874 7,193 7,192 331,783 12,250 92,472 174,957 106,461 11,596 39,484 289,546 12,116 11,536

4,36 4,84 9,40 8,75 5,18 1,73 4,86 1,54 8,24 3,81 5,14 0,72 9,85 8,57 4,95 9,20 7,88 2,38

24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010

kn

140,7893 161,6000 124,5027 11,3373 129,5887 126,7506 130,4700 173,8100 159,1300

0,09 0,03 0,02 0,00 -0,01 -0,01 -0,02 -0,03 -0,12

1,44 1,89 -0,50 0,35 0,56 1,93 0,67 0,20 -0,80

2,77 4,59 2,09 1,75 2,36 1,69 3,59 2,99 0,56

6,21 10,17 4,45 5,89 6,77 4,72 9,80 8,75 5,42

3,97 8,21 4,35 1,45 4,58 4,91 4,46 6,72 5,07

5,17 8,84 4,26 5,53 7,68 3,61 8,96 8,03 4,76

14,748 15,761 13,291 6,337 115,795 11,252 162,130 441,653 226,268

8,78 6,08 5,14 8,75 7,71 4,95 7,48 8,50 9,40

24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010

kn kn

kn kn

kn kn kn kn kn kn kn kn

kn $

138,2100 108,2753 105,3700 132,2539 162,4189 139,7405 125,6723 141,6444 144,5200 138,3271 135,0343 131,8907 122,1607 116,8075 11,3043 10,6556 102,3768 124,5340

0,03 0,03 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,82 0,79 0,72 0,58 0,62 0,52 0,59 1,17 0,92 0,66 0,86 0,79 0,55 0,84 0,71 0,79 0,78 0,32

1,70 1,56 1,76 1,19 1,11 1,05 1,73 2,14 1,77 1,25 1,62 1,56 1,23 1,66 1,60 1,67 1,58 0,76

3,71 3,83 4,34 3,24 2,61 2,63 4,13 10,82 4,14 2,41 3,81 4,33 2,83 3,43 3,72 3,70 1,11 2,82

4,42 5,30 4,56 6,36 4,80 3,29 4,41 4,37 4,87 4,63 4,45 5,53 4,15 5,21 5,84 4,39 1,79 3,98

3,30 3,21 3,81 2,64 2,10 2,35 3,58 3,82 3,58 2,26 3,34 3,59 2,51 3,03 3,25 3,23 1,14 2,51

844,203 198,430 676,579 954,604 2271,254 125,086 495,293 10,262 967,157 118,225 42,125 270,445 123,173 175,549 121,884 32,847 7,299 38,347

7,48 1,54 1,17 11,66 10,34 10,34 8,34 8,14 7,75 7,17 6,90 5,14 4,92 3,06 2,16 1,48 1,32 5,62

24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010 24.11.2010

OBVEZNI KI FONDOVI ICF Fixed Income Capital One HPB Obvezni ki HI-conservative PBZ Bond fond OTP euro obvezni ki Erste Bond Raiffeisen Bonds ZB bond

NOV ANI FONDOVI Erste Money Allianz Cash Erste Euro-Money PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani ICF Money Market Raiffeisen Cash HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Platinum Cash PBZ Dollar fond

+

investor

DOKUP DIONICA

Nenad Baki potrošio milijun kuna na Varteks

23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Petak 26/11 /2010 Subota 27/11 /2010

NENAD BAKI postao je najveÊi pojedinaËni vlasnik Varteksa SNIMIO HRVOJE KNEZ

Nenad Baki je 22. studenoga na Zagreba koj burzi kupio 80.304 dionice Varteksa, što je 4,18 posto udjela u vlasništvu i u glasa kim pravima, ime je ukupan broj dionica u njegovu vlasništvu prešao prag od pet posto glasa kih prava. Varteksova je dionica 22. studenoga na ZSE-u vrijedila 14 kuna, što zna i da je Baki

HT odnio više od pola prometa

za svoj paket istresao nešto više od 1,1 milijun kuna. Baki sada u portfelju ima 148.404 dionice, što je s obzirom na 1,9 milijuna izdanih dionica više od 7,7 posto udjela u glasa kim pravima, stoji u priop enju.

Posljednjim je dokupom Baki po veli ini udjela u Varteksu prestigao Stjepana Igreca, koji prema podacima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva posjeduje 7,03 posto te varaždinske kompanija. Najve i pojedina ni vlasnici s više od 15 posto udjela u kapitalu su zaposlenici te tvrtke. N. S.

FRAN RENKO, predsjednik Uprave Centar banke, koja je u etvrtak sko ila više od etiri posto SNIMIO HRVOJE KNEZ

REVIZIJA CROBISA DOGA AJ DANA U redovnom prometu od samo 16 milijuna kuna dionica HT-a sudjelovala je s devet milijuna kuna, a jedan od najve ih dobitnika bila je Centar banka Negativan niz na Zagreba koj burzi nastavljen je i etvrtak, kada su indeksi pali više od 0,3 posto. Crobex je pao 0,32 posto, na 1804,16 bodova, dok je Crobex 10 pao 0,47 posto, na 961,13 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je samo 16 milijuna kuna, od ega je više od devet milijuna kuna potrošeno na dionice HT-a.

Više od pola milijuna kuna potrošeno je na samo etiri dionice.

"Skroman promet i blaga stagnacija obilježili su trgovanje na doma em tržištu.

Investitori i dalje nemaju jasnih smjernica iz gospodarstva pa ni Crobex nema snage za znatniji odmak od 1800 bodova", rekla je za Hinu direktorica Službe za investicijsko bankarstvo Štedbanke Ivana Hatvali .

Ingra rasla 3,50 posto

Najlikvidniji HT pao je gotovo jedan posto, na 273,66 kuna. Na tu je dionicu potrošeno 9,23 milijuna kuna, a najviša joj je dnevna cijena iznosila 277 kuna. Ingra, koja je produljila rok prijave za dokapitalizaciju, po-

rasla je 3,5 posto, na 16,5 kuna.

Dionica Centar banke u etvrtak je zabilježila najve i rast cijene me u likvidnijim izdanjima na Zagreba koj burzi. Centar bankom protrgovano je u ukupnoj vrijednosti 108.000 kuna. U pitanju je iznadprosje an promet za tu dionicu, koja je porasla etiri posto. Izdanje Centar banke tijekom ovoga tjedna bilježilo je neznatne promjene, da bi u etvrtak ulaga i navalili kupovati tu dionicu. Stoga joj je

cijena sko ila na 216 kuna i približila se razini od po etka studenoga.

Optima ispod 30 kuna

Izdanje Optima telekoma u etvrtak je pak zabilježilo snažan pad cijene. Optima je ponovno zaronila ispod 30 kuna, uz ukupni promet koji je bio nešto ve i od 43.000 kuna. Protrgovano je sa 1500 njezinih dionica u 10 transakcija. Petak e pokazati ho e li Optima uspjeti završiti tjedan u plusu.

Veliki pad cijene u etvrtak je zabilježio i Franck, ija je

REGIJA

Krka zaradila 120,8 milijuna eura Slovenski je indeks SBI TOP nakon trodnevnog negativnog trenda u etvrtak porastao 0,09 posto, na 852,82 boda, a najlikvidnija je sa 430.557 eura bila Krka ija je cijena rasla 0,26 posto, na 62,61 euro.

Kako pokazuju podaci financijskog izvješ a objavljenog na stranicama Ljubljanske burze, grupa Krka je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila 120,8 milijuna eura neto dobiti, što je 12,5 milijuna eura više u odnosu na isto

razdoblje lani.

Krkini prihodi od prodaje rasli su pet posto, na 726,6 milijuna eura.

U plusu je bio i banjalu ki indeks BIRS koji je rastao 0,28 posto, na 898,29 bodova. Najviše se u Banjaluci tr-

govalo dionicom Telekoma Srpske koja ja zabilježila 6432 konvertibilne marke prometa. Dionicom banjalu ke Tržnice trgovalo se u iznosu 1206 KM, dok je zadnja cijena iznosila 1,5 KM. Biljana Star i

dnevna stopa pada bila dva postotna boda ve a od one Optima telekoma.

Zagreba ka je burza tijekom dana objavila kako je sukladno odredbama odluke o obvezni kom indeksu Zagreba ke burze Komisija za indeks na svom sastanku 25. studenoga obavila reviziju obvezni kog indeksa Crobis. Prema odredbama o metodama izra una indeksa, u njega se od 29. studenoga 2010. uklju uju obveznice Republike Hrvatske dospije a 2017. godine.

Nikola Su ec

BROJKE

0,1 0,29 posto rastao je MBI 10

posto pao je BELEX 15

Axl Rose tuĹži proizvo a a Guitar Heroa i traĹži 20 milijuna dolara Frontmen i pjeva Guns N' Rosesa Axl Rose tuĹži Activision Blizzard, proizvo a a kompjutorske igrice Guitar Hero III, i traĹži 20 milijuna dolara odĹĄtete. Rosea je razljutilo to ĹĄto Activision u igrici, kao i na njezinu omotu, koristi crtanu verziju bivĹĄeg gitarista Guns N' Rosesa

Slasha, i to usprkos sporazumu da to ne e u initi. Frontmen Gunsa tvrdi da je kompanija prekrĹĄila i dio dogovora prema kojem u igrici ne e biti spominjan novi projekt Slasha i drugih bivĹĄih lanova Gunsa Velvet Revolvera, javlja BBC. Guns N' Roses su ranih devedesetih bili

jedna od najpopularnijih grupa na svijetu, no svi lanovi tadaĹĄnje postave bend su napustili zbog sukoba s Roseom. Rose je ostao vlasnik imena i pjesama Gunsa te je nedavno zavrĹĄio turneju s novim lanovima benda tijekom koje su svirali i u Zagrebu. N. R.

AXL ROSE Igrica razljutila pjeva a ARHIVA BUSINESS.HR

DOBITNICI DANA (ZSE) Uljanik +25% Slavonski ZIF +10,87% uro akovi holding +3,54% Viadukt +3,52% Ingra +3,5%

GUBITNICI DANA (ZSE) Elektropromet -24,74% HTP Kor ula -8,93% Franck -8,33% HGspot -4,96% Hidroelektra niskogradnja -4,33%

INDEKSI CROX Mirex

26 Raste

11 Nema promjene

30 Pada

Vrijed.

1,092.75 153,95

Prom.

0,64% 0,11%

Sirova nafta 83,26 Prirodni plin 3,86 Zlato 1.373,59 Srebro 27,60 Goveda 101,24

3,11% 2,53% 0,21% 0,32% 3,06%

ELEKTRONIKI BOŽI

Bez iPoda ili iPada Djed Mraz bolje da i ne pomiĹĄlja na dimnjak Umjesto akcijskih junaka, lutaka i sli nih igra aka danaĹĄnja djeca Ĺžele skupocjene darove, a najviĹĄe se cijeni elektronika.

Tako e roditelji, kada kupuju u ime Djeda Mraza, za boĹži ne darove ove godine morati izdvojiti pozamaĹĄnu svotu kako bi zadovoljili svoje dijete.

Prema istraĹživanju Nielsena, na vrhu liste 17 najpoĹželjnijih darova djece u dobi od ĹĄest do 12 godina nalazi se iPad, a Ĺželi ga ak 31 posto njih. Na drugom se mjestu nalazi joĹĄ jedan Appleov proizvod koji Ĺželi 29 posto djece, a to je iPod Touch, dok je

NE ŽELITE ISTITI ŠKOLU? RAZMISLITE PONOVO

tre e mjesto zauzela prijenosna igra a konzola Nintendo DS sa 25 posto zainteresiranih malih oboĹžavatelja.

Za BoĹži bi 21 posto djece htjelo Sonyjev Playstation 3, bilo koji smartphone ili mobitel, koji dijele etvrto mjesto na listi, a na peto mjesto sa 20 posto smjestili su se Appleov iPhone, televizor i Nintendo 3DS. Nook, Kindle i ostale e- ita e roditelji mogu slobodno zadrĹžati za sebe s obzirom na to da ih u odnosu na druge elektroni ke naprave djeca najmanje traĹže, i to svega 11 posto njih. I. B.

Domari u newyorťkim javnim ťkolama zarađuju i viťe od 140.000 dolara Iako svugdje na svijetu domari slove kao primjer potpla ene radni ke struke, a u enike se bodri na u enje i rad kako bi izbjegli neslavnu sudbinu obi nog domara, prema istrazi New York Posta ispada da je u ponekim newyorťkim ťkolama upravo to povlaťtena i poŞeljna profesija Naime ak dvadeset domara javnih ťkola primilo

je viĹĄe od 140.000 dolara godiĹĄnje pla e, a rekorder je domar iz Queensa koji je zaradio 181.643 dolara u ĹĄkolskoj godini 2009./10.

Da me u domarima ima i onih koji daleko nadmaĹĄuju po primanjima ve inu nastavnika ne bi se moĹžda otkrilo da jedan nije uhva en kad je svoje kolege, umjesto da iste hodnike ĹĄkole, poslao da li e zidove u njegovoj ku i. D. B.

O prvoj procjeni BDP-a za tre e tromjese je 2010. itajte na...

www.business.hr

UKRATKO...

Zemljopis joj nije ja a strana BivĹĄa Miss Universe iz Venezuele Alicia Machado zatvorila je svoj profil na Twitteru nakon ĹĄto su je ostali posjetitelji te druĹĄtvene mreĹže po eli ismijavati jer je pomijeĹĄala Kinu i Koreje.

Novac ga koĹĄtao slobode BivĹĄi republikanski predsjednik predstavni kog doma ameri kog Kongresa Tom DeLay proglaĹĄen je krivim za pranje novca i urotu, zbog nezakonitog financiranja predizbornih kampanja, za ĹĄto mu prijeti kazna od 5 do 99 godina zatvora.

Odgovornost prije svega JuĹžnokorejski ministar obrane koji se naĹĄao na meti kritika zbog odgovora JuĹžne Koreje na bombardiranje Sjeverne Koreje podnio je ostavku predsjedniku Lee Myung-Baku, koji ju je prihvatio. Ministar Kim Tae-Young dao je ostavku "kako bi preuzeo odgovornost za niz nedavnih incidenata".

www.business.hr