Business.hr broj 772 by Business.hr

KAFKIN PROCES U HRVATSKOJ IZVEDBI 4

GRA EVINARI 8

Ve se etiri godine suvlasnik tvrtke VMD promet Antun Mikec nateže s hrvatskom birokracijom radi iznalaženja potrebnih dozvola i papira za pokretanje sanacije 1,4 milijuna etvornih metara terena pokraj Biograda, gdje želi graditi golfski teren

Tehnobeton povećao inozemne prihode pet puta, širi poslove u Srbiji

VMD-ov golfski projekt čeka u bespuću hrvatske birokracije

5 PONEDJELJAK 29/11/2010

BROJ 772 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

- ZABA - VIRO - KOEI - DLKV - ULPL

IDEJE ZA PREDBOŽI NI ŠOPING 6-7 Odnos cijene i zarade po dionici pokazuje da su Crobex i njegove sastavnice jeftinije od dionica s velikih stranih tržišta, i to u svim sektorima, ali treba biti oprezan: odnos cijene i zarade bolji je pokazatelj vrijednosti kad se gleda predvi anje budu eg rasta

najpovoljnijih hrvatskih dionica

info&stav

INDIKATOR

2-3

Pojava svinjske kuge u Srbiji Ugovoren paket pomo i za Irsku

Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je o pojavi klasi ne svinjske kuge na farmi svinja u op ini Sremski Karlovci u Srbiji. Kako bi se sprije ilo širenje bolesti u Hrvatsku, svinje moraju biti zatvorene u svinjce, štale ili ogra eni prostor. Zabranjeno je korištenje napoja u hranidbi i pašno držanje svinja te je obvezna hitna prijava veterinaru svake bolesne ili uginule doma e i divlje svinje.

Ministri financija zemalja lanica EU dogovorili su paket pomo i za Irsku vrijedan 85 milijardi eura kako bi zaustavili širenje financijske krize iz te zemlje na ostatak eurozone. Kriza se iz Irske ve širi na Portugal i Španjolsku, a irski premijer Brian Cowen najavio je oštre prora unske rezove kako bi zauzdao potrošnju.

business.hr Ponedjeljak 29/11/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

ANALITI»ARI: JOŠ NISMO IZAŠLI IZ RECESIJE

Sezona pove ala BDP 0,2%, slijedi jesen Prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku, u tre em tromjese ju ove godine hrvatski je BDP realno rastao 0,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je prvi kvartalni rast BDP-a nakon što je prethodnih šest uzastopnih tromjese ja padao na godišnjoj razini.

Ukidanje hara a

Makroekonomska analiti arka RBA Zrinka Živkovi -Matijevi procjenjuje da je rastu BDP-a u tre em ovogodišnjem tromjese ju, uz u inak baznog razdoblja, najviše pridonio rast osobne potrošnje. Kako je RBA prognozirala da e BDP u tre em kvartalu rasti 0,5 posto, Živkovi -Martijevi kaže da blaži rast ipak nije neo ekivan, jer je investicijska potrošnja ostala negativna, a upitno je i koliko su prihodi od turizma bili ve i od

prošlogodišnjih u istom razdoblju. U RBA procjenjuju da e biti nešto ve i nego lani, ali osobna potrošnja nije rasla prema o ekivanjima, jer je njezin rast ponajprije psihološki zbog ukidanja niže sto-

pe kriznog poreza i sezonskog zapošljavanja, a ne zbog rasta pla a.

Nema reformi

Zbog sezonskog karaktera blagog rasta BDP-a u tre em

tromjese ju ove godine Zrinka Živkovi -Matijevi o ekuje da e BDP-u etvrtom ovogodišnjem kvartalu opet pasti 1,2 posto. Na to upu uju i prvi podaci za zadnje tromjese je, a usporavanju gospodarskih

OCJENA USTAVNOSTI POREZNIH IZMJENA

Lokalna uprava u 3. kvartalu izgubila oko 100 miliju Udruga gradova i Udruga op ina, koje su u petak Ustavnom sudu predale zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o porezu na dohodak, tvrde kako e gradovi i op ine zbog tih izmjena do kraja godine izgubiti 491 milijun kuna o ekivanog prihoda od poreza na dohodak. Me utim, podaci Ministarstva financija o stvarnom punjenju prora una ukazuju da je taj iznos bitno manji. Naime, u tre em su kvarta-

lu (porezne izmjene kojima su smanjene porezne stope na snagu su stupile 1. srpnja) jedinice lokalne i regionalne uprave uprihodile 1,87 milijardi kuna, što je 12,6 posto ili 270,5 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju lani. No, ve i dio tog smanjenja nisu uzrokovale zakonske izmjene nego kontinuiran pad broja zaposlenih. Naime, u prvom su polugodištu op ine, gradovi i županije, prema podacima Mini-

starstva financija, od poreza na dohodak uprihodili 4,19 milijardi kuna, što je 353,1 ili 7,8 posto manje nego lani. Uz pretpostavku da se sli an tempo pada prihoda od poreza na dohodak uslijed pada zaposlenosti nastavio i u tre em tromjese ju, ispada da su zakonske izmjene odgovorne za oko pet posto gubitka ili manje od 100 milijuna kuna. Primijeni li se isti izra un i na posljednji kvartal, gubitak bi, u odnosu na pri-

hod iz istog razdoblja 2009. od 2,28 milijarde kuna, mogao biti još oko 115 milijuna kuna. Prema tim pretpostavkama, može se zaklju iti da e gradovi i op ine u 2010. izgubiti upola manji iznos od onoga kojim obrazlažu svoj zahtjev za ocjenu ustavnosti. Dvije udruge zahtjev temelje na Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi prema kojoj je Vlada bila dužna konzultirati lokalnu samoupravu te preporuci 228 Kongre-

››

BISER DANA

BROJKA

Jedan od razloga što razmišljam o tome da se ipak kandidiram je sigurno ova Hebrangova izjava, tako da se makar riješimo Hebranga STIPE MESI , bivši predsjednik Republike, u reakciji na izjavu potpredsjednika HDZ-a Andrije Hebranga da e se odseliti iz Zagreba ako Mesi bude gradona elnik glavnoga grada

2,4

do 2,5 posto iznosi snižena stopa rasta ameri kog BDP-a prema posljednjoj revidiranoj prognozi ameri ke središnje banke, Federalne rezerve, dok je još u lipnju prognozirala rast izme u 3 i 3,5 posto

UVODNIK

jesenski pad aktivnosti u tom razdoblju najviše e pridonijeti rast nezaposlenosti. Zbog toga rast BDP-a u tre em tromjese ju nikako ne zna i da je Hrvatska izašla iz recesije jer se, uostalom, u njoj ništa reformski ne doga a kako bi se promijenila investicijska klima i privuklo privatne investitore koji bi potaknuli oporavak investicijskih aktivnosti. Što se ti e prognoze za 2011. godinu, Živkovi -Matijevi ostaje pri prijašnjim procjenama o rastu BDP-a 1,5 posto. I taj e rast vjerojatno biti ponajprije rezultat kratkoro nih populisti kih mjera karakteristi nih za izborne godine, kakva e biti i 2011. No, bez reformskih promjena ve ega gospodarskog rasta ne e biti, zaklju uje Zrinka Živkovi -Matijevi . Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

milijuna kuna sa lokalnih i regionalnih vlasti Vije a Europe, koja propisuje da se gubitak prihoda zbog smanjenja ili ukidanja poreza mora nadoknaditi zamjenskim sredstvima, ak i kad se odluke o smanjenju poreza donose zbog op ih gospodarskih prilika. Osim gubitka od 491 milijuna kuna u 2010., gradovi i op ine smatraju da e 2011. izgubiti 793 milijuna te 602 milijuna kuna u 2012. i svakoj sljede oj godini. Petra Buli

U praksi lijepe rije i ne funkcioniraju Iva Uš umli Greti iva.gretic@business.hr

as novinare neprestano optužuju za pretjeranu cini nost i kriti nost. Tvrde da stalno tražimo negativnosti o kojima bismo pisali i da namjerno previ amo sve dobre i pozitivne inicijative, posebno kada je rije o politi arima. Možda tu ima istine. A možda mi, kojima se na stolove slijevaju nebrojene pri e gospodarstvenika i poduzetnika, jednostavno ne možemo više biti pozitivni i optimisti ni i veselo izvještavati o najnovijem Vladinu pokušaju privla enja stranih ulaganja kada i predobro znamo kako to izgleda u praksi. U posljednjih je deset dana Business.hr donio najmanje dvije pri e iz hrvatske birokratske pustoši: jedna spada u SF žanr. GLAVNI JE JUNAK hrvatski investitor koji je naivno poželio svoj nemali novac uložiti u Hrvatsku, to nije u golfski teren, tako da iza njega ostane nešto pozitivno. Naš se junak baca u ralje nemilosrdne birokracije i ne slute i da e ga koštati silne milijune i mnogo, mnogo vremena. Druga je pri a sapunica u kojoj glavni junak, jedna strana tvrtka, pokušava siroma-

››

Dokle nam se god u redakciju slijevaju nebrojene pri e frustriranih poduzetnika, jednostavno ne možemo biti pozitivni i veselo izvještavati o najnovijem Vladinu pokušaju privla enja stranih ulaganja kada i predobro znamo kako to izgleda u praksi šan hrvatski grad bez industrije uvjeriti da uzme investiciju od 10 milijuna eura. U obje pri e, a arhiva našeg lista lako otkriva da to nisu usamljeni slu ajevi, i Antun Mikec iz prvog primjera i slovenski Calcit iz drugog otkrivaju da službena mantra politi ara o poticanju investicijske klime ima i svoje nali je u obliku sporosti, jezive birokracije koja bi i Joba natjerala u o aj. Uz este izmjene zakona, proizvolj-

na iš itavanja propisa i pravila, blokiranje projekata na razini lokalne vlasti ili - kada se i ako ta prepreka savlada - na razini inovnika ministarstava koji, ako je suditi po pitanjima koja postavljaju ili zahtjevima koje upu uju, naj eš e uop e ne razumiju materiju kojom se bave. NESLUŽBENO investitori pri aju pri e o ucjenama i iznudama na lokalnoj razini, o uvjetovanjima i "ruka ruku mije" dogovorima koji su ve toli-

ko dio ugovaranja projekta da ih ura unavaju u cijenu. Ponekad zbunjeno, a eš e ogor eno, prepri avaju sve što im se doga a: golem je nerazmjer izme u lijepih rije i premijerke i njezinih ministara te prakti nog (ne)funkcioniranja sustava. Za neku je drugu pri u traženje odgovora na pitanje zašto je tako i zašto sustav puca na ama baš svim karikama koje bi ga trebale u praksi provoditi.

tema 4-5

KAFKIN PROCES U HRVATSKOJ IZVEDBI Iako je me u 30 pr odredila zamašnjacima za oporavak, po etak gradnje ponovno je

VMD-ov golfski pro bespuću hrvatske b Ve etvrtu godinu se suvlasnik tvrtke VMD promet Antun Mikec nateže s hrvatskom birokracijom radi iznalaženja svih potrebnih dozvola i papira za pokretanje sanacije 1,4 milijuna etvornih metara velikog terena pokraj Biograda na kojem želi graditi golfski teren Projekt golfskog terena Baštijunski brig mogao bi se na i na popisu slavnih 30 projekata koje je vlada Jadranke Kosor odlu ila ozna iti kao zamašnjake koji e Hrvatsku izvu i iz krize, ali i postati sudski primjer sporosti birokracije, otezanja provedbe i zaustavljanja poduzetni kih inicijativa. Naime, Antun Mikec, suvlasnik tvrtke VMD Promet, jedne od 500 najuspješnijih hrvatskih tvrtki i investitor koji stoji iza projekta Baštijunski brig, razmišlja i o tužbi protiv nadležnih institucija Republike Hrvatske koje mu, kako kaže, usprkos svim potrebnim dokumentima, studijama i analizama, zaustavljaju rad. "Mislim da je to kazneno

djelo ne injenja", kaže Mikec. Mikec je razumljivo ljut: s jedne ga se strane poziva u Vladu kao investitora sa zdravim projektom koji bi biogradskom kraju mogao donijeti i bogate turiste i zapošljavanje lokalnog stanovništva, a s druge je strane kona na odluka o njegovu projektu ponovno odgo ena, ovaj put najranije na sije anj sljede e godine. Za Mikeca je uvrštenje na popis važna stvar jer, kako kaže, njegov golfski projekt nije vrijedan pola milijarde eura, kao neki energetski koji e se tako er na i me u "Kosori inih 30". No, to i dalje ne zna i da e projekt zaživjeti: prvo saborski odbor i Vlada moraju donijeti odluku o progla-

ANTUN MIKEC, suvlasnik VMD Prometa, ponovno mora ekati da se projekt u Saboru zaista i proglasi važnim za državni interes ARHIVA BUSINESS.HR

šenju nacionalnog interesa, što je za ovu godinu odgo eno. To zna i da e pripreme za realizaciju projekta Baštijunski brig u i u svoju petu godinu.

Stalno novi uvjeti

Projekt te veli ine i vrijednosti, a rije je o 70 do 100 milijuna eura vrijednosti i o podru ju od 1,4 milijuna etvornih metara zahtjevnog projekta — koji obuhva a sanaciju postoje eg divljeg deponija, regularnog smetlišta, gradnju golfskog terena te pripadaju ih objekata i vila — naravno nije mogu e realizirati u mjesec dana. No, Mikecovo sakupljanje papira i obijanje vrata razli itih institucija traje od 2006. godine i dosad je utrošio 9,5 milijuna kuna,

GRADNJA DUGA DVIJE GODINE

Pripremni radovi trajat e osam mjeseci Kada i ako Sabor i Vlada kona no odobre projekt Baštijunski brig, mo i se po eti pripremni radovi. Prema sadašnjem stanju stvari, samo iš enje terena potrajat e šest do osam mjeseci. Potrebno je potom

postaviti ogradu kako bi se sprije ilo novo bacanje sme a te po eti sanaciju podru ja. Sama gradnja golfskog terena potrajat e najmanje dvije godine, što je standard za takve projekte.

izradio 30-ak razli itih studija i elaborata, proveo 50ak procedura i prikupio 26 lokacijskih dozvola. "Nisam ja došao u Biograd i tražio da mi pokažu gdje mogu graditi golfski teren nego sam uzeo prostorni plan koji je 2002. donijela Zadarska županija i pregledao lokacije koje su tim planom predvi ene za golf", tvrdi Mikec. "Uzeo sam projekt koji je ponudila država." Lokacija Baštijunski brig, na kojoj se nalazi smetlište za Biograd i pripadaju e op ine, jedna je od navedenih na tome planu. U po etku realizacije projekta zakon je predvi ao osnivanje konzorcija iji je nositelj bilo Ministarstvo turizma. Kada je cijeli proces koji je predvi ao tadašnji zakon doveden do kraja — za godinu i pol Mikec je sakupio sve potrebne dozvole — zakon je promijenjen i nadležan je postao Središnji državni ured za upravljanje imovinom. "Jedan od uvjeta koji su postavili za dodjelu koncesije nad državnom zemljom

i parcelama kojima gospodare Hrvatske šume bio je prilaganje dokaza o vlasništvu zemljišta", kaže Mikec. U stvarnosti to zna i da je Mikec sljede ih pola godine sre ivao državne parcele, katastar i gruntovnicu i to sam platio 100.000 kuna. To, naravno, nije njegova obaveza, ali je jedini na in da se presko i birokratska zavrzlama i izbjegne ekanje. No, ni to nije pomoglo. Zakon o golfu prema kojem je dokumentaciju sakupljao Mikec u me uvremenu je ponovno promijenjen: sada se tražila studija utjecaja na okoliš. Deset mjeseci kasnije i ta je studija izra ena, a u rujnu ove godine Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva kao glavno zadu-

30 projekata koje je vlada Jadranke Kosor vno je odgo en

business.hr Ponedjeljak 29/11/2010

rojekt čeka u e birokracije

Iz Ministarstva gospodarstva - istog onog koje je odlu ilo da Baštijunski brig spada u projekte vrijedne podržavanja - nazivaju VMD Promet s pitanjem: "Imate li kakav projekt za prijaviti?"

KAD JE NA SJEVERU HLADNO

Zimsko igralište za europske golfere Od projektiranih objekata neki se možda uop e ne e graditi. Primjerice, hotel se sigurno ne e graditi u prvoj fazi. "Hotel ima smisla tek nakon što projekt postoji odre eno vrijeme. U suprotnom, to je put u bankrot", tvrdi Mikec. Što se ti e prodaje vila i drugih objekata, Mikec je uvjeren da ima za-

ženo za projekt zatražilo je i odre ivanje državnog interesa. Postupak je ponovno brzo proveden: o itovale su se lokalne i županijske vlasti, a posljednja tri mjeseca Mikec provodi ekaju i da stru na služba Ministarstva pravosu a uputi predmet saborskom odboru. A

interesiranih. "Prema interesu u drugim projektima VMD Prometa, mogu zaklju iti da postoje zainteresirani kupci, i to uglavnom iz Hrvatske", tvrdi Mikec. No, vjeruje da e mu prava klijentela biti europski golferi koji nemaju gdje igrati za duge zimske stanke.

dok se eka, etiri ministarstva koja imaju aktivnu ulogu u projektu Baštijunski brig — ministarstva gospodarstva, turizma, regionalnog razvoja i pravosu a — imaju razne dodatne zahtjeve. Tako se od Mikeca tražilo da od Ministarstva znanosti ishodi potvrdu da

je golf sport kako bi se uop e mogao pokrenuti postupak utvr ivanja državnog interesa.

Izvlaštenje nije razlog

U me uvremenu su se oglasile i udruge za zaštitu okoliša koje bi rado vidjele zaustavljanje projekta Ba-

štijunski brig, kao i onog na Sr u, koji je tako er ušao u slavnih 30 projekata važnih za Hrvatsku. Optužuju Mikeca da jeftino kupuje vrijedno poljoprivredno zemljište i da e proglašenje državnog interesa za Baštijunski brig iskoristiti kako bi izvlastio posljednje tvrdoglave vlasnike zemlje koji je odbijaju prodati. "Dajem dvostruko višu cijenu od one koju je procijenio sudski vještak", tvrdi Mikec. Što se ti e izvlaštenja, kaže kako taj instrument ne želi koristiti. "Utvr ivanje državnog interesa potrebno je da bi se projekt uop e pokrenuo, a ne da bih

ja nekome oteo zemlju", tvrdi investitor i dodaje da svim vlasnicima nudi stvarno poljoprivredno zemljište u zamjenu za ovo, na kojem se i dalje nalazi divlji deponij. Dok cijela zavrzlama traje, iz Ministarstva gospodarstva - istog onog koje je odlu ilo da Baštijunski brig spada u projekte vrijedne podržavanja i istog onog s kojim je Mikec nekoliko puta kontaktirao upravo o projektu — nazivaju VMD Promet s pitanjem: "Imate li kakav projekt za prijaviti?" Iva Uš umli Greti iva.gretic@business.hr

tema 6-7

IDEJE ZA PREDBOŽI NI ŠOPING Crobex ima odnos cijene i zarad vrijednosnice ini, barem naizgled, povoljnijim ulaganjima od onih iz

Najpovoljnije dionice iz C su Uljanik plovidba, Dale Odnos cijene i zarade po dionici pokazuje da su Crobex i njegove sastavnice jeftinije od dionica s velikih stranih tržišta, i to u svim sektorima, ali treba biti oprezan: odnos cijene i zarade bolji je pokazatelj vrijednosti kad se gleda predvi anje budu eg rasta

Hrvatske dionice, iako ve dugo nisu na ciljnicima hrvatskih ulaga a koji zbog straha od neizvjesnog doma ega gospodarskog oporavka bježe na puno ve a i likvidnija tržišta poput ameri kog ili barem onih zapadnoeuropskih, i dalje skrivaju prave prilike za kupnju ako je suditi po jednom od naj eš ih mjerila za vrijednost dionice - odnosu tržišne cijene i neto dobiti po dionici, popularnom P/ E (price/earnings) odnosu.

Tako aktualni P/E omjeri hrvatskih dionica sugeriraju da su one znatno povoljnije od dionica sa zapadnoeuropskih ili ameri kih burza. Naime, P/E Crobexa iznosi samo 10,1, dok se DAX-om, CAC-om 40 ili indeksom S&P 500 trguje po omjerima višim od 20.

P/E omjer Vira 7

Najpovoljniji doma i sektor trenuta no je prehrana s prosje nim P/E omjerom 13, dok P/E prehrambenog sektora u Europi prelazi 30. Najbolji primjer je dionica Vira s P/E omjerom 7, dok P/E sli nih kompanija u zapadnoj Europi redovito prelazi brojku 15. Sli no je i sa sektorom maloprodaje: P/E Konzuma iznosi 11, Atlantic grupe 18, dok ta multipla za ŽARKO BUZUK, portfolio menadžer OTP Investa, kaže da za dugoro ne ulaga e koji vjeruju u oporavak hrvatske ekonomije trenuta ne cijene sasvim sigurno mogu izgledati poticajno jer ostala tržišta nisu više tako jeftina SNIMIO SAŠA ETKOVI

Metro iznosi 46, a za GlaxoSmithKline 35. Isto tako, P/ E Kraša iznosi 16, Nestleov je viši od 20, a europskih konditora prelazi 35. Gledano kroz peer skupine, odnosno grupe kompanija iz iste djelatnosti, hrvatske su dionice u odnosu na zapadne konkurentne i jeftinije 25 ili više posto. P/E hrvatskih gra evinara iznosi 30, brodara 42, a naftaša i energetskih tvrtki 28. Istodobno P/E europskih gra evinara i brodara nerijetko prelazi 35. Sude i prema P/ E omjerima, najjeftinije sastavnice Crobexa su Uljanik plovidba, Dalekovod, Zagreba ka banka, Kon ar i Viro. Prema istom kriteriju najskuplje ili precijenjene dionice su Ericsson Nikola Tesla i Atlantska plovidba. Što se samih multipli ti e, treba re i da procjenu o precijenjenosti ili podcijenjenosti treba usko vezati uz fazu ekonomskog ciklusa. Naime, esto su P/E multiple na vrhuncu ekonomskog ciklusa relativno niske, što reflektira mišljenje tržišta da dobit teško može dodatno rasti, a to vrijedi i obratno u fazi recesije. Žarko Buzuk, portfolio

menadžer OTP Investa, zbog toga smatra da je racionalnije gledati odnos cijene i budu e zarade po dionici (forward P/E). "Kad pogledamo trenuta no stanje multipli sastavnica Crobexa, teško se možemo oteti dojmu da je Crobex podcijenjen. Ve ina multipli kao što su omjer tržišne cijene dionice i prodaje kompanije, omjer knjigovodstvene i tržišne cijene dionice, omjer cijene dionice i dobiti kompanije te odnos ispla ene dividende i cijene dionice daje naslutiti podcijenjenost Crobexa nekih 25 posto u usporedbi s drugim srednjoeuropskim tržištima. No, moramo biti svjesni injenice da relativna podcijenjenost nekog tržišta može potrajati neko vrijeme. Kada krenu pozitivne vijesti iz ekonomije, u kombinaciji s relativno niskim trenuta nim multiplama, može do i do znatnog oporavka cijena. Za dugoro ne ulaga e koji vjeruju u oporavak hrvatske ekonomije trenuta ne cijene sasvim sigurno mogu izgledati poticajno, posebice u svjetlu injenice da ostala tržišta nisu više tako jeftina", kaže Buzuk. Stipe La a, broker i investicijski savjetnik u Finesa Ca-

pitalu, kaže pak da je u volatilnim i recesijskim vremenima pametnije promatrati P/B omjer (pokazatelj koji se izra unava stavljanjem u omjer trenuta ne tržišne cijene i vrijednosti kapitala po dionici) jer on nije toliko podložan volatilnosti. La a kaže da neka kompanija može biti na P/E multipli 100 u vrijeme recesije, ali kad se ekonomija po ne oporavljati, ta e kompanija još neko vrijeme po istom kriteriju biti neprivla na.

Cikli nost gospodarstva

"S obzirom na cikli nost gospodarstva, potrebno je uzeti dulje razdoblje (oko 10 godina) da bi se eliminirala cikli nost iz P/E multiple (najpoznatiji takav primjer je model profesora Roberta Schillera). Me utim, problem nastaje prilikom izra una tog pokazatelja za hrvatske kompanije jer nema dovoljno podataka za dugo razdoblje da bi se to moglo promatrati kao vani, gdje je povijest tržišta kapitala dulja od 100 godina. Ako uspore ujemo Crobex po kriteriju P/B (0,898), možemo zaklju iti da je jeftiniji od zapadnih tržišta", objašnjava La a. U Raiffeisen Consultingu slažu se s tvrdnjom da je Cro-

zarade 10,1, što hrvatske onih iz indeksa DAX ili S&P 500

z Crobexa alekovod...

Ključne multiple indeksa Crobex P/E omjer Adris grupa Atlantic grupa Atlantska plovidba Čakovečki mlinovi Dalekovod Dom holding Ericsson Nikola Tesla Hrvatski telekom Institut IGH Ingra Istraturist Umag Jadroplov Jadranski naftovod Končar - elektroindustrija Konzum, trgovina na veliko i malo Kraš, prehrambena industrija Ledo Luka Ploče Petrokemija Podravka prehrambena industrija Tehnika Uljanik plovidba Viro tvornica šećera Zagrebačka banka

12.11 18.15 80.01 16.28 5.97 60.92 13.25 19.93

16.24 11.19 11.42 16.78 15.97 19.36 14.37 5.13 7.15 10.54

bex po P/E omjeru atraktivniji od američkih ili europskih indeksa te dodaju kako je očekivani P/E Crobexa 10 u 2011. godini samo 8,4, što je znatno niže od ostalih indeksa iz regije. "Nisko je vrednovanje i posljedica niskog očekivanog rasta zarada kompanija, samo 8,9 posto u 2010. godini, što je jedna od najnižih stopa u CEE regiji", kažu u Raiffeisenu. Što se, pak, Ericssona tiče, kažu u RBA-u, on sa P/E omjerom 60,8 djeluje jako precije-

Povrat na imovinu 6.91 4.96 -1.41 4.53 3.72 -2.33 8.36 13.65 -1.38 -3.56 2.89 -2.92 4.04 3.44 4.79 3.28 1.26 -15.96 -6.57 0.80 3.73 0.32 1.27

Profitna marža u posljednjih 12 mj. 13.44 4.98 1.60 2.99 4.60 -7.16 2.11 21.19 1.38 -28.53 -6.79 -20.24 27.25 4.53 3.11 3.20 6.82 -12.01 -7.81 1.00 27.54 8.02 25.90

njeno. No to je samo posljedica ovogodišnjih jednokratnih troškova vezanih uz otpis potraživanja u Kazahstanu. "Uzmemo li omjer cijene i normalizirane neto dobiti (12 milijuna kuna), P/E iznosi 7,98, što je čak niže u odnosu na medijan usporedivih kompanija, dok su naše očekivane P/E multiple za 2011. i 2012. godinu približno na razini peer kompanija", zaključili su. Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

OGLAS

doga aji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 29/11/2010

KRAH PREGOVORA

EIB ne kreditira autocestu u Crnoj Gori

Pregovori crnogorskoga izaslanstva, koje je predvodio potpredsjednik vlade i ministar financija Igor LukĹĄi , s elnicima Europske investicijske banke (EIB) o financiranju gradnje autoceste od Bara do Boljara po svoj prilici su propali pa e Crna Gora uskoro morati traĹžiti novog investitora, prenose podgori ki mediji u subotu.

BRODOGRADNJA

Privatizacija - spas za Uljanik TESU Uljanik TESU (Tvornica elektri nih strojeva i ure aja) kona no bi trebao dobiti novog vlasnika ime bi se rijeĹĄilo ve gotovo osam godina dugo 'loptanje' izme u Uljanika i Ministarstva financija o tome tko e preuzeti vlasniĹĄtvo pa time i odgovornost za TESU Nakon najave da e Hrvatski fond za privatizaciju objaviti natje aj za prodaju tvrtke Uljanik TESU, ini se da bi kona no mogao do i kraj viĹĄegodiĹĄnjoj agoniji kroz koju prolazi ta tvrtka iz Pule. Prema svemu sude i, natje aj bi se trebao raspisati u sljede ih 30 dana, a cijena po kojoj e se TESU (Tvornica elektri nih strojeva i ure aja) nuditi kupcima iznosi oko 36,7 milijuna kuna za stopostotni udjel. Nakon ĹĄto se provede cijeli postupak, TESU bi kona no trebao dobiti novog vlasnika ime bi se trebalo rijeĹĄiti ve gotovo osam godina dugo "loptanje" izme u Uljanika i Ministarstva financija.

KaĹĄnjenje pla a

Naime, pulsko je brodogradiliĹĄte zbog namirenja dugova s Ministarstvom financija svojedobno potpisalo ugovor o prijenosu dionica TESU u drĹžavno vlasniĹĄtvo. No, problemi su nastali zbog injenice da se Ministarstvo sljede ih godina nije upisalo kao vlasnik.

"Nisam upoznat s time tko su mogu i potencijalni ponuditelji, no na elno podrĹžavamo odluku o tome da se TESU proda. Svako rjeĹĄenje koje ide u smjeru rjeĹĄavanja situacije u toj tvrtki dobrodoĹĄlo je i mi emo ga kao sindikat podrĹžati, jer nam je prije svega u interesu da se rijeĹĄi pozicija radnika i nezahvalna situacija u kojoj su svih ovih godina", kazao je Vedran Dragi evi , predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske, koji nam je kazao kako je trenuta na situacija takva da radnicima joĹĄ uvijek kasni po jedna pla a. Podsjetimo, u oĹžujku ove godine u TESU je odrĹžan viĹĄednevni ĹĄtrajk zbog neispla enih pla a, a tada su radnici dobili uvjeravanja o "privatizaciji i ulasku novog strateĹĄkog partnera". U srpnju je tvrtka uspjela iza i iz blokade i nastaviti uredno poslovati.

132 zaposlena

Sindikat se slaĹže i s propisanim uvjetima natje aja po kojima bi se novi kupac morao obvezati na zadrĹžavanje djelatnosti, kao i na zadrĹžavanje sva 132 radnika u idu ih godinu dana. Usto, traĹži se i petogodiĹĄnji program ulaganja pa u Sindikatu o ekuju kako e se javiti kvalitetni ponu a i, pogotovo jer je TESU prije svega okrenut izvozu. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

"Europska investicijska banka (EIB) nije jedini kreditor za financiranje gradnje autoceste i njezino stajaliĹĄte nama moĹže pomo i, ali ne i presudno utjecati na stajaliĹĄte vlade Crne Gore", izjavio je LukĹĄi u subotu podgori kim medijima nakon dvodnevnih pregovora u sjediĹĄtu EIB-a. LukĹĄi je objasnio kako je u razgovorima s predstavnicima EIBa zaklju eno da Crnoj Gori treba autocesta, uz preporuku te financijske organizacije, te da se projekt realizira u fazama. "To je prihvatljivo, ali je pro-

blemati no to ĹĄto bi izlazak u susret eventualnim njihovim interesima ili zahtjevima podrazumijevao veliku odgodu po etka cijelog postupka, ĹĄto nisam siguran da trenuta no moĹžemo sebi priuĹĄtiti", rekao je LukĹĄi podgori koj agenciji Mina. Kazao je kako treba pri ekati do 10. prosinca, kada istje e rok do kojega gr ko-izraelski konzorcij Aktor HCH treba dostaviti jamstva za gradnju autoceste. "Ne ovisimo samo o EIB-u jer postoje i drugi kreditori", kazao je LukĹĄi . H

BORIS VIDI , ve inski dioni ar i predsjednik NO-a Lole Ribara SNIMIO HRVOJE KNEZ

Poslovima u regi nadoknadili pad na domaÄ&#x2021;em trĹž ZAGORJE TEHNOBETON Prihodi iz inozemstva Zagorje Tehnobetona u prvih su se devet mjeseci upeterostru ili, me u ostalim i zbog novih poslova u Srbiji, gdje trenuta no grade dva trgova ka centra, a do kraja godine o ekuju potpisivanje joĹĄ nekoliko ugovora Da bi nadomjestila stagnaciju investicija na doma em trĹžiĹĄtu, tvrtka Zagorje Tehnobeton se, kao i mnogi gra evinari, okrenulo stranim trĹžiĹĄtima, me u kojima je i srbijansko, gdje su prisutni viĹĄe od godinu dana.

Strana ulaganja

Zagorje Tehnobeton u Mladenovcu gradi trgova ki centar od oko 10.000 prostornih metara koji je u zavrĹĄnoj fazi. Rije je o ulaganju stranog investitora za kojeg Zagorje Tehnobeton dijelom osigurava inĹženjering, a dijelom i radnu snagu budu i da su u projekt uklju eni i partneri iz Srbije u kojoj se nabavlja

gotovo sav materijal, a armirano-betonska konstrukcija proizvedena je u VaraĹždinu. Za stranog investitora Zagorje Tehnobeton po elo je kao glavni izvo a realizirati i daleko ve i projekt u Kragujevcu. Rije je o poslovno-prodajnom centru od 70.000 kvadrata u koji e me unarodna tvrtka Plaza Centers uloĹžiti oko 60 milijuna eura. Usto, kako najavljuje investitor, to je samo prvo od nekoliko ulaganja u Srbiju. "Rije je o vrlo ozbiljnim poslovima za strane investitore u Srbiji koji su nas pozvali jer su bili zadovoljni naĹĄim dosadaĹĄnjim radom, i

MIROSLAV BUNI , generalni direktor Zagorje Tehnobetona ARHIVA BUSINESS.HR

to u djelatnostima u kojima smo bili jako eksponirani i usu ujem se re i najbolji u Hrvatskoj. To isto nastojimo razviti i na novom, nama vrlo interesantnom trĹžiĹĄtu kako bismo nadoknadili manjak poslova na hrvatskom trĹžiĹĄtu, gdje trenuta no nema toliko stranih ulaga a. To smo na vrijeme procijenili i stoga ve ranije iskora ili na strana trĹžiĹĄta", isti e Miroslav Buni , generalni direktor Zagorje Tehnobetona,

Upravi Lole Ribara bonus do 10% dobiti

Zagreb. Uprava Lole Ribara u pozivu na izvanrednu skupĹĄtinu druĹĄtva, me u ostalim, predlaĹže plan nagra ivanja menadĹžera. Uprava e imati pravo na osnovni bonus u iznosu pet posto od bruto dobiti, i to u novcu ili dionicama. Uprava traĹži da skupĹĄtina donese odluku koja e ovlastiti Upravu da kupuje vlasti-

te dionice na organiziranom trĹžiĹĄtu i izvan njega. Kako Lola Ribar zasad ima tri lana Uprave, tako e Robert Strelec kao predsjednik Uprave imati pravo na 40 posto ukupnog bonusa, a Darko i inKarlov i Zlatko Toli kao lanovi na 30 posto. Osim toga, Uprava e mo i dobiti i dodatni bonus od 5% dobiti ako tako odlu i NO, kojim predsjeda Boris Vidi , ve inski vlasnik Lole Ribara. Drugi najve i vlasnik sa 14 posto je Sandi Ĺ ola, najve i dioni ar Karlova ke banke. A. Pa.

egiji ad prihoda trĹžiĹĄtu

NEISPLATA PLA E

"Ova odluka trenuta no niĹĄta bitno ne mijenja na stvari. Radio 101 bio je zreo za ste aj od trenutka moga dolaska u tu ku u. Sud sada treba dobiti na uvid izvjeĹĄ e koje e Zagreb. Trgova ki sud u Zagrebu imenovao je u petak pri- mu podastrijeti ste ajni upravremenog ste ajnoga upraviviteljâ&#x20AC;&#x153;, rekao je Peri . Isti e i telja Radija 101, a tu e duĹžnost kako su u tijeku pregovori o obavljati sudac Branko Petadokapitalizaciji Radija 101, i to njek, objavljeno je u Narodnim u iznosu od nekoliko milijuna novinama. Kako je za Businekuna, a detalji o tome tko su ss.hr rekao predsjednik Upra- mogu i ulaga i te iznos move Radija 101 Drago Peri , ste- gli bi biti poznati tijekom slje ajni je upravitelj imenovan na de eg mjeseca. Svojedobno osnovi zahtjeva jednoga od za- se kao mogu i ulaga u Raposlenika. dio 101 spominjao i Quaestus

Ste ajni upravitelj u Radiju 101

ULAGANJE U FARMACEUTIKU

RajiÄ&#x2021; u srbijanske tvrtke ulaĹže 11 milijuna eura Farmaceutska tvrtka PharmaS u vlasniĹĄtvu Luke Raji a, koja bi se u sije nju trebala useliti svoj novi pogon u Popova i, preuzimanjem farmaceutske tvrtke Ni Medic i distributera lijekova In Med planira oja ati regionalnu poziciju. Do 2015. u Hrvatskoj planiraju postati deveti po prodaji koju planiraju na 200 milijuna kuna Tvrtka Luke Raji a PharmaS postala je ve inski vlasnik srbijanske farmaceutske tvrtke Ni Medic i tvrtke za distribuciju lijekova In Med, a ukupna vrijednost investicije je 11 milijuna eura, ĹĄto se odnosi na dokapitalizaciju, gradnju tvornice i portfolio.

Udjel od 76 posto

koji do kraja godine o ekuje potpisivanje joĹĄ nekoliko ugovora.

Rekordna 2009.

Iako u ukupnih prihodima prodaja u inozemstvu nije izrazita, ipak je pove ana gotovo pet puta u odnosu na isto razdoblje proĹĄle godine. Zahvaljuju i tome, u prvih devet mjeseci varaĹždinsko je graditeljsko poduze e ostvarilo 841 milijun kuna prihoda. U odnosu na isto razdoblje lani, to je 14 posto

manje, ĹĄto je mali pad u odnosu na proĹĄlu, za Zagorje Tehnobeton rekordnu godinu, kada je tvrtka ostvarila rast 7 posto u odnosu na 2008., ali i u odnosu na drasti an pad prihoda ve ine drugih velikih doma ih gra evinskih tvrtki. Osim toga, ostvarena dobit Zagorje Tehnobetona u prva tri kvartala na razini je proĹĄle godine jer su smanjenjem prihoda pali i troĹĄkovi. Ivica Kruhoberec

fond bivĹĄega ministra financija Borislava Ĺ kegre. Radio 101 nedavno je odrĹžao ĹĄtrajk upozorenja zbog viĹĄemjese nog kaĹĄnjenja pla a i doprinosa, a ukupni dugovi te ku e procjenjuju se na oko 19 milijuna kuna. Prema Peri evim rije ima, dug je sveden na oko 7 milijuna kuna. Najve i dio duga nastao je nepla anjem PDV-a i doprinosa djelatnicima, koji nisu upla eni od velja e proĹĄle godine. U knjigama su cijelo vrijeme prikazivani ve i prihodi nego ĹĄto su doista bili. I. M.

Srbijanske kompanije bile su u vlasniĹĄtvu farmaceuta Nenada Gazikalovi a, a prema rije ima Zdravke KneĹževi , predsjednice Uprave PharmaSa, Gazikalovi je "svojim radom doĹĄao do limita organizacijskih i financijskih sposobnosti". PharmaS je kupio 76 posto dionica ime je Gazikalovi postao manjinski vlasnik i predsjednik Nadzornog odbora, pojasnila je KneĹževi . Prema njezinim rije ima, tvrtke e ukomponirati znanje, tehnoloĹĄke mogu nosti i portfolio kako bi trĹžiĹĄte opskrbile ĹĄirokom paletom generi kih lijekova, uz naglasak na kvaliteti i povoljnoj cijeni.

SNIMIO HRVOJE DOMINI

NAGRADE

ZDRAVKA KNEĹ˝EVI , predsjednica Uprave PharmaSa

KneĹževi je dodala i kako ih u sije nju idu e godine o ekuju preseljenje u novu tvornicu u Popova i, ija je gradnja po ela potkraj 2009. godine, te istaknula da je misija tvrtke izgraditi regionalnu kompaniju. "Poja avat emo komercijalne aktivnosti u Srbiji, ali i u BiH, gdje tako er imamo tvrtku. Osim ta tri trĹžiĹĄta, poslovat emo i u ostatku regije", izjavila je predsjednica Uprave PharmaSa, tvrtke u koju Luka Raji , bivĹĄi vlasnik Dukata, u idu ih pet godina planira uloĹžiti ukupno 300 milijuna kuna.

Baza 2 mil. eura

menadĹžmentom radimo poslovni plan za idu u godinu. Koristimo puno novih alata, doveli smo iskusne ljude, ali prerano je re i o kolikom je iznosu rije ", kaĹže KneĹževi . Direktor marketinga i prodaje PharmaSa Vedran ardĹži kazao je pak kako bi u 2015. godini trebali biti na devetome mjestu po ukupnoj prodaji u Hrvatskoj. Te godine, kazao je ardĹži , o ekuju 200 milijuna kuna prihoda od prodaje. PharmaS zasad u Zagrebu ima 50 zaposlenih, jednak je broj i u Srbiji, a u BiH je jedan zaposlenik. Iva Bikanec

Na novinarsko pitanje o projekcijama za sljede e dvije godine u Hrvatskoj i Srbiji, KneĹževi je izjavila kako je njihova "startna baza dva milijuLUKA RAJI , vlasnik PharmaSa, u na euraâ&#x20AC;&#x153;. farmaceutski biznis u sljede ih pet "Trenuta godina planira uloĹžiti 300 milijuna no s novim kuna SNIMIO HRVOJE DOMINI

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 29/11/201

GEOTEHNIKA INĹ˝ENJERING

IGH-u novi posao u BiH Zagreb. Geotehnika inĹženjering, tvrtka k er Instituta IGH, i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna Mostar potpisali su u srijedu ugovor vrijedan tri milijuna eura. Geotehnika inĹženjering e za Elektroprivredu raditi sanaciju injekcijske zavjese Hidroelektrane Rama. Ugovor financijski prati EIB, a posao je tvrtka dobila na me unarodnom natje aju. H

BROJKA

milijuna eura vrijedan je posao Geotehnika inĹženjeringa za Elektroprivredu Hrvatske zajednice Herceg Bosna Mostar

Ĺ TO E NAM NOVA ULAGANJA

U ĹĄpici sezone iskoriĹĄteno manje od pola kapaciteta GodiĹĄnji povrat novca uloĹženog u hotelijerstvo za neke je objekte samo 4 do 5 posto, upozorava direktorica Horwath Consultinga Sanja ÂťiĹžmar, dok Oliver Kesar s Ekonomskog fakulteta kaĹže kako je u srpnju i kolovozu iskoriĹĄteno manje od 50 posto ukupnih smjeĹĄtajnih kapaciteta "U Hrvatskoj imamo fascinaciju investicijama, ali i nepovoljnu ulaga ku klimu. Pritom nema nacionalne diskriminacije jer se svi Ĺžale na nemogu nost ulaganja, od Amerikanaca i Rusa do Srba i doma ih poduzetnika", kaĹže direktorica Horwath Consultinga Sanja iĹžmar. Upozorava pritom na brojne kapitalne investicije u hotelijerstvu ija realizacija godinama kasni, kao i na brojne infrastrukturne projekte "na ekanju" poput gradnje kongresnih centara, zabavnih parkova i aerodromskih terminala.

30% na crno

S druge strane, iĹžmar upozorava da se za neke dovrĹĄene hotelsko-turisti ke objekte rok povrata investicije produljio i do 30 godina. "Procjenjuje se da se godiĹĄnje vrati 4 do 5 posto uloĹženog novca", kazala je Sanja iĹžmar. Podatke je iznijela na okruglom sto-

lu pod nazivom "Kakav turizam Ĺželimo i moĹžemo razvijati" odrĹžanom u petak na zagreba kom Ekonomskom fakultetu. Dok jedni upozoravaju na premalo novih investicija, drugi podaci pokazuju da nam i postoje i smjeĹĄtajni kapaciteti najve i dio godine zjape prazni. Oliver Kesar s katedre za turizam iznio je podatke prema kojima je u ĹĄpici sezone, tj. u srpnju i kolovozu, iskoriĹĄteno manje od 50 posto ukupnih smjeĹĄtajnih kapaciteta. Pritom upozorava da se podaci odnose samo na registrirana no enja te da je popunjeno joĹĄ 20 do 30 kapaciteta, ali na crno.

MarĹže za doĹživljaj

Kako bi se prevladala sezonalnost doma eg turizma, zbog ega mnogi ekoSANJA ÂťIĹ˝MAR, direktorica zagreba kog Horwath Consultinga, kaĹže kako se za neke dovrĹĄene hotelskoturisti ke objekte rok povrata investicije produljio i do 30 godina

nomisti potcjenjuju njegov doprinos hrvatskom gospodarstvu, potrebno je osuvremeniti turisti ke proizvode i destinacije. Kao mjere Kesar isti e razvoj specifi nih oblika turizma, brendiranje hotela, angaĹžman velikih svjetskih turoperatora, ja u turisti ku inspekciju i zaustavljanje stihijske apartmanizacije, rebrendiranje sustava obrazovanja i certificiranje radnih mjesta. Prodekanica za me unarodnu suranju Nevenka avlek kazala je da se u organiziranim putovanjima svjetski turoperatori sve viĹĄe okre u fleksibilnim, personaliziranim i specijaliziranim aranĹžmanima okrenutima doĹživljaju te da se tu ostvaruju i najve e marĹže. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

Ĺ˝UPANIJSKO GOSPODARSTVO

Osje ke tvrtke izgubile 6,3 posto prihoda

Osijek. Pad prihoda gospodarstva i broja zaposlenih te porast nezaposlenosti i insolventnosti svjedo e o dubini gospodarske krize koja i dalje traje u Osje ko-baranjskoj Ĺžupaniji, istaknuto je na sjednici Gospodarskog vije a osje ke Ĺ˝upanijske komore. Ukupni prihodi gospodarstve-

nika u prvih devet mjeseci pali su 6,3 posto, na 18,49 milijardi kuna, a rashodi su iznosili 18,88 milijardi kuna, pa je gospodarstvo Ĺžupanije ostvarilo 388 milijuna kuna gubitka. U Komori procjenjuju da e u ovoj godini biti ostvareno izme u 23 i 24 milijarde kuna prihoda u usporedbi sa 28 milijardi kuna 2008. Krajem rujna bilo je 1494 insolventnih pravnih osoba, ĹĄto je 281 tvrtka viĹĄe nego u rujnu 2009., a iznos nepodmirenih obveza porastao je sa 1,48 na 1,58 milijardi kuna. H

Biotron tra

AUTOBUSNI PRIJEVOZNIK Samobor ek ima dugoro ne obveze od 62 milijuna kuna, a imovina mu je vrijedna 145 milijuna kuna, kaĹže BoĹžo Grguri , vlasnik Samobor eka, dodaju i kako vjeruje da e izbje i ste aj ARHIVA BUSINESS.HR

LAĹ˝NE FAKTURE? Dok klanje ka tvrtka Biotron tvrdi da im je autobusni prijevoznik Samobor ek ostao duĹžan 1,5 milijuna kuna za biogorivo, u Samobor eku kaĹžu da je rije o laĹžnim fakturama, da s Biotronom nikad nisu radili te da do ste aja sigurno ne e do i

SNIMIO HRVOJE KNEZ

Trgova ki sud u Zagrebu pokrenuo je tzv. prethodni postupak kojim se treba utvrditi postoje li uvjeti za otvaranje ste ajnog postupka nad samoborskom

prijevozni kom tvrtkom Samobor ek. Predlagatelj je tvrtka Biotron iz Klanjca, iji lan Uprave Igor Kruhek tvrdi da im je samoborska tvrtka ostala

EURES

VLASNIK SUNÂťANOG HVARA

HZZ se priprema za Europsku uniju

Orco pove ao prihode

Prag. eĹĄki Orco Property Group u tre em je tromjese ju pove ao prihode s lanjskih 55 milijuna eura na 65 milijuna, priop eno je iz te grupacije, koja je ove godine bila prisiljena restrukturirati dug. U priop enju se isti e i da je u tri mjeseca do kraja rujna grupa pove ala neto dobit na etiri milijuna eura, nasuprot milijun eura gubitka lani. H

ANKICA PAUN JARRALAH, ravnateljica HZZ-a SNIMIO HRVOJE DOMINI

Zagreb. Predstavnici Hrvatskog zavoda za zapoĹĄljavanje (HZZ) i Delegacije Europske unije u Hrvatskoj otvorili su ju er zajedni ki projekt â&#x20AC;&#x153;Priprema HZZ-a za EURESâ&#x20AC;?. EURES (European Employment Services) je mreĹža javnih zavoda za zapoĹĄljavanje kojoj je cilj olakĹĄati slobodno kretanje radnika unutar zemalja lanica europskog ekonomskog prostora koji

ine 27 lanica EU te NorveĹĄka, LihtenĹĄtajn, Island i Ĺ vicarska. EURES je usmjeren na traĹžitelje zaposlenja koji se Ĺžele preseliti u drugu zemlju kako bi tamo radili ili se obrazovali te na poslodavce koji Ĺžele zaposliti radnike iz inozemstva. Partner HZZ-u u provedbi projekta je njema ki Savezni ured za rad iji e stru njaci prenijeti svoja iskustva sluĹžbenicima HZZ-a. Ukupna vrijednost projekta je 230.000 eura i traje ĹĄest mjeseci. H

BROJKA

milijuna kuna vrijedan je u petak potpisani ugovor o gradnji kanalizacijske mreĹže za op ine Bilje i Darda, kojom e se rijeĹĄiti pitanje odvodnje i pitke vode za oko 10.000 stanovnika, a Kopa ki rit zaĹĄtititi od one iĹĄ enja. Izvo a i radova su Swietelsky Baugesellschaft te konzorcij Vodovod-Osijek, Osijek-Koteks i Vodogradnja

raĹži steÄ?aj SamoborÄ?eka

duĹžna 1,5 milijuna kuna za biogorivo isporu eno tijekom 2010. godine. BoĹžo Grguri , vlasnik Samobor eka, koji je, prema podacima Fine, 2009. godinu zavrĹĄio sa 1,6 milijuna kuna gubitka, uvjeren je da ste aj ne e biti pokrenut.

â&#x20AC;&#x2DC;Nismo radili s njimaâ&#x20AC;&#x2122;

"Predlagatelj ste aja je tvrtka Biotron iz Klanjca s kojom nikada nismo radili i koja je ispostavila laĹžne fakture i potraĹžuje 1,5 milijuna kuna. Klju je u tome da sa 12.000 kuna svatko moĹže podnijeti prijedlog za otvaranje ste aja, ali uvjeren sam da do ste aja ne e do i", rekao je direktor Samobor eka Grguri isti u i kako njegove tvrdnje

podupiru i brojke - dugoro ne obveze tvrtke iznose 62 milijuna kuna, a imovina joj je vrijedna 145 milijuna kuna. Posljednjih godinu dana tvrtka se, priznaje, zbog krize suo ava s teĹĄko ama u poslovanju pa su tako 2009. zavrĹĄili s gubitkom, a u 2008. ostvarena je dobit u iznosu oko 150.000 kuna. "Imamo teĹĄko a s pla anjem i gubitak koji smo imali odnosi se na kamate zbog neredovite otplate kredita. Pla e za 170 zaposlenih su u skladu sa zakonom i ne kasne", isti e Grguri . Kreditom je financirana obnova voznog parka, koji danas broji 82 vozila i prosje na mu je starost izme u etiri i pet godina. Kako isti e Grguri , u sljede ih pet godina nisu potrebna ulaganja u vozila. Samobor ek je lani obnovio koncesijski ugovor s Gradom Samoborom za obavljanje usluge gradskog i prigradskog prijevoza na razdoblje od 20 godina, a dijeli ga s prijevozni kom tvrtkom Autoturist u vlasniĹĄtvu njegova brata Franje Grguri a.

Ugovor iz 2009.

lan Uprave tvrtke Biotron d.o.o. za proizvodnju biogoriva iz Klanjca Igor Kruhek objaĹĄnjava da se iznos od 1,5 milijuna kuna koje potraĹžuju od Samobor eka odnosi na nekoliko isporuka biogoriva tijekom 2010. prema ugovoru koji

je s tom tvrtkom sklopljen koncem 2009. godine. Privremenim ste ajnim upraviteljem imenovan je NebojĹĄa Antoli , odvjetnik iz Zagreba, koji bi svoje miĹĄljenje o tome postoje li uvjeti za pokretanje ste aja trebao dostaviti sudu u roku mjesec dana. OGLAS

Prema podacima iz Finina registra financijskih izvjeĹĄ a, dugoro ne obveze Samobor eka bankama i drugim financijskim institucijama iznosile su 2008. godine 79 milijuna kuna, a u 2009. smanjene se na 69,6 milijuna kuna. Kratkoro ne obveze su pak po-

rasle sa 37,5 milijuna kuna na 42,4 milijuna kuna, od ega su se obveze zaposlenicima pove ale sa 852.000 na 1,2 milijuna kuna. Obveze dobavlja ima porasle su sa 8,5 na 15,9 milijuna kuna. Margareta Podnar

margareta.podnar@business.hr

moja lisnica Ponedjeljak 29/11/2010 23/8/2010 Ponedjeljak

Fina od banaka preuzima provo enje ovrha PITAJTE AGENCIJU Banke e od 1. sije nja prilikom provedbe ovrhe postupati isklju ivo prema nalogu Fine i ne e biti odgovorne za vo enje redoslijeda naplate, provedbu naplate, blokade ili deblokade ra una ovršenika pa e se klijenti o svim tim pitanjima obra ati direktno Fini

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > tržište kapitala > krediti

14-15

7,411

kuna iznosio je srednji te aj eura prošlog tjedna, nakon što je kuna pala prema euru 0,24 posto

5,596

kuna iznosio je srednji te aj dolara na kraju prošlog tjedna, nakon što je kuna pala 3,87 posto

1784,91 bod iznosila je vrijednost Crobexa na kraju prošlog tjedna, 3,12 posto manje nego tjedan ranije

95,93 951,36 boda iznosio je obvezni ki indeks Crobis prošlog tjedna, 0,11 posto više nego tjedan ranije

bodova iznosila je vrijednost Crobexa 10 na kraju prošlog tjedna, 3,28 posto manje nego tjedan ranije

business.hr Ponedjeljak 29/11/2010

Po etkom idu e godine na snagu stupaju dva nova zakona koji e utjecati na poslovanje bankarskog sektora u Hrvatskoj, a rije je o Zakonu o provedbi ovrhe na nov anim sredstvima i Zakonu o platnom prometu. Prema prvom zakonu, donesenom u srpnju ove godine, ovrha se provodi nad novcem po svim ra unima te nad svotama oro enim u svim bankama, i to bez suglasnosti samog ovršenika, a provode je Fina, HNB i banke. Kako poru uju iz Hrvatske udruge banka, od 1. sije nja idu e godine sve e se osnove za pla anje - ovršna rješenja, porezna rješenja, zadužnice i ostalo - dostavljati Financijskoj agenciji, a sve osnove za pla anje koje u banku stignu nakon navedenog datuma, bilo pogreškom ili zato što su upu ene na naplatu prije 1. sije nja 2011. godine, banka e poštom poslati Fini.

Zaštita klijenata

"Banke e od 1. sije nja 2011. godine prilikom ovrhe postupati isklju ivo prema nalogu Fine i ne e biti odgovorne za vo enje redosli-

POPISIVA»I NA TERENU

U Srbiji po ele ovrhe i prodaja imovine dužnika Srbijanski su mediji nedavno izvijestili o tome kako je 30 beogradskih sudskih izvršitelja po elo akciju popisivanja imovine neredovitih platiša protiv kojih su ovršne postupke pokrenule državne tvrtke Infostan, Elektrodistribucija Beograd, Telekom, ali i norveški Telenor. Protiv jednog ku anstva u Srbiji tako može biti pokrenut neograni en broj prijedloga za

izvršenje, a na osnovi popisa imovine održat e se licitacije na kojima e se prodavati imovina kako bi se podmirio dug. Kako je prenio portal e-novine, sudski izvršitelji u Beogradu imaju dnevni raspored o kojemu su ovršenici na vrijeme obaviješteni. Ako dužnik ne pusti sudske izvršitelje u stan kako bi popisali imovinu za licitaciju, oni e se vratiti, ali u pratnji policije.

jeda naplate, provedbe naplate, blokade ili deblokade ra una ovršenika pa e se klijenti o svim tim pitanjima obra ati direktno Fini", stoji u priop enju udruge. U Fini je uspostavljen jedinstven registar ra una, a rije je o elektroni koj bazi podataka koja sadrži ra une poslovnih subjekata i gra ana. Osim ra una, registar sadrži i podatke o oro enom novcu, ugovorima o stambenoj štednji i depozitu u kreditnim unijama, ali ne sadrži podatak o stanju na ra unu

ili visini depozita. Podaci iz registra koji se odnose na gra ane nisu javni i na njih se primjenjuje Zakon o zaštiti osobnih podataka. Ti podaci omogu uju provedbu ovrhe nad novcem po svim ra unima i oro enim svotama u svim bankama prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika, bez njegove suglasnosti i bez obzira na to ako u osnovi za pla anje nije odre ena ovrha nad novcem po svim ra unima i oro enim svotama. Ako u osno-

GLOBAL PROPERTY

Cijene hrvatskih nekretnina još e padati Cijene nekretnina diljem svijeta bile su neujedna ene u tre em tromjese ju, pri emu u Hrvatskoj još nisu dotaknule dno, pokazalo je najnovije izvješ e me unarodnog portala za nekretnine Global Property Guidea (GPG) objavljeno u petak. Tako je 17 od 35 zemalja obu-

hva enih ispitivanjem GPG-a zabilježilo rast cijena nekretnina. Od njih 18 koje i dalje bilježe pad cijena na tome tržištu, u 11 je tempo pada usporio, pokazuje izvješ e. U Hrvatskoj su cijene u tre em tromjese ju pale 5,86 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U odnosu na prethodna tri mjeseca, bile su niže 2,47 posto. Od travnja do lipnja cijene su na godišnjoj razini pale 5,37 posto, a u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca pale su 1,86 posto. Nominalne cijene nekretnina

u Hrvatskoj pale su u tre em tromjese ju 4,85 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U odnosu na prethodno tromjese je bile su niže 2,86 posto. U drugom tromjese ju pale su na godišnjoj razini 4,70 posto, a u odnosu na prvo tromjese je bile su manje 0,95 posto. Letonija je od srpnja do rujna zauzela vode e mjesto po skoku cijena nekretnina u odnosu na isto razdoblje lani. Ta je balti ka zemlja ujedno jedina u Europi zabilježila dvoznamenkastu godišnju stopu rasta, 24,73 posto, nasuprot

vizama. Što se ti e Zakona o platnom prometu, kako javljaju iz HUB-a, najve e se promjene odnose na fizi ke osobe koje u ugovorima o platnim uslugama obuhva enim ZPP-om djeluju izvan podru ja svoje gospodarske djelatnosti ili slobodnog zanimanja. Potroša i e primjenom tog zakona dobivati sve informacije koje su i dosad dobivali od svojih poslovnih banaka, jedino što e primjena

zakona omogu iti prezentaciju informacija, primjerice, o uvjetima platne transakcije kao što su rokovi, cijena i sli no, na jedinstveni na in i tako je u initi jednostavnijom i dostupnijom", kazali su iz HUB-a. U drugoj polovini 2011. godine postupno e se uvoditi novi obrasci platnog prometa, a trenuta no se izra uju. Stari obrasci vrijedit e cijelu 2011. godinu, a novi e ih polako zamijeniti tijekom 2012. godine. B.hr

OGLAS

vi za pla anje nisu navedeni ra uni na kojima se ovrha provodi, onda se ona provodi u svim bankama redom, po evši od banke koja vodi najprije otvoreni ra un.

Jedan ra un za sve

Kako je napomenuto, novi zakoni više ne razlikuju pojam "glavnog" i "sekundarnih" ra una. Fina e davati nalog bankama tako da se osnova za pla anje provodi na svim ra unima u pojedinoj banci, bez obzira na to je li rije o kunama ili de-

padu 59,70 posto u istome razdoblju godine prije. Slijede Finska i Norveška s godišnjim stopama rasta 5,99 i 4,38 posto. Cijene nekretnina u obje te zemlje rastu od tre eg tromjese ja 2009., isti e se u izvješ u. Njema ka, Velika Britanija, Švicarska i Danska zabilježile su u promatranom razdoblju skroman godišnji rast, samo nešto ve i od jedan posto. Najsnažniji godišnji pad me u europskim zemljama obuhva enim ispitivanjem zabilježila je Irska, gdje su cijene nekret-

nina u godinu dana, do kraja tre eg tromjese ja 2010., potonule 14,94 posto. Time je nastavljeno trogodišnje razdoblje njihova pada i još mu se ne nazire kraj. Ameri ko tržište nekretnina i dalje je zahva eno krizom, konstatirali su autori izvješ a. Tako je indeks sezonski prilago enih cijena nekretnina potonuo 4,31 posto u godinu dana do kraja rujna 2010. Na tromjese noj razini cijene su ponovno pale, i to 1,68 posto, nakon što su od travnja do lipnja porasle 0,90 posto. H

KOMORA OVRŠITELJA

Od 2012. ovrhe izvan sudova Od 2012. godine u Hrvatskoj bi se ovrhe imovine trebale provoditi izvan sudova kako bi se cijeli proces ubrzao. Stoga se uvodi zanimanje javnog ovršitelja, koji e na temelju naloga Ministarstva pravosu a i provedenog natje aja birati Hrvatska

javnovršiteljska komora. Na 80.000 stanovnika trebala bi djelovati najmanje dva javna ovršitelja, a na podru ju svakog županijskog suda najmanje jedan. Svi javni ovršitelji moraju imati položen pravosudni i javnovršiteljski ispit.

Tjedni pregled

NAJBOLJIH 5 FONDOVA

Uljanik

NFD Aureus US Algorithm Platinum Global Opportunity MP-Global HR Ilirika Azijski tigar KD Balanced

42,76%

16-17

IGH

business.hr Ponedjeljak 29/11 /2010

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

> tržište kapitala > krediti

-9,73%

NAJGORIH 5 FONDOVA 4,37 3,87 2,30 2,15 1,62

VB CROBEX10 OTP indeksni A1 FIMA Equity Poba Ico Equity

-2,68 -2,61 -2,56 -2,41 -2,34

Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA ZABA OTP Hypo Alpe-Adria-Bank

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Zeleni kredit

6,09%

479

143.596

5,90%

Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za mlade - akcija

6,16%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit uz paket teku eg ra una - akcija

6,21%

483

144.968

6,00%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,30%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

RBA

FLEXI stambeni kredit - akcija

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

ERSTE PBZ Volksbank

Stambeni EKO krediti - model II

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

PBZ stambeni kredit za mlade - akcija

6,77%

506

151.922

6,50%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit

6,79%

504

151.219

6,45%

Promjenjiva

Banka Kovanica

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Banco Popolare

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA ZABA RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - model II

8,04%

584

70.099

7,14%

Promjenjiva

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka ERSTE RBA ZABA Volksbank Podravska banka

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - model I

8,30%

597

71.692

7,65%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATE Banka kovanica

ÂŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA ZARA ENA

VRIJEDNOST

BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATA PO DOSPIJE U

VRIJEDNOST

DOBIT

Profitni devizni depozit

5,35% Promjenjiva

1.692

11.692

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

Devizna ĹĄtednja

4,75% Promjenjiva

1.494

11.494

Banka kovanica

Doplatni devizni depozit

5,25%

Promjenjiva

5.049

449

Bonus ĹĄtednja

4,70% Promjenjiva

1.477

11.477

HPB

Dje ja ĹĄtednja

4,95%

Promjenjiva

5.022

422

Partner banka Karlova ka banka Veneto banka

Oro eni depozit

4,55% Promjenjiva

1.428

11.428

Volksbank

HPB

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,50% Promjenjiva

1.412

11.412

ERSTE

PBZ

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,45% Promjenjiva

1.395

11.395

Partner banka

Otvorena ĹĄtednja

Standardna ĹĄtednja

4,25% Promjenjiva

1.330

11.330

RBA

Rba ĹĄtednja plus

Devizna ĹĄtednja

4,20% Promjenjiva

1.314

11.314

Karlova ka banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Oro ena ĹĄtednja

4,10% Promjenjiva

1.281

11.281

OTP

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,00% Promjenjiva

1.249

11.249

Podravska banka

ERSTE IKB Hypo Alpe-Adria-Bank Podravska banka

VRSTA

KAMATE PO DOSPIJE U 471

Bonus ĹĄtednja

4,80%

Promjenjiva

5.010

411

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

4,50%

Promjenjiva

4.983

383

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

Promjenjiva

4.974

374

Planirana ĹĄtednja

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE RBA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit - model II (Bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Gotovinski ekspres kredit - promotivna ponuda

10,41%

104

6.270

9,29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10,87%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Splitska banka

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA Volksbank RBA ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Banco Popolare

Za kupnju novog automobila - model II

8,36%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - model II

8,39%

230

19.295

7,45%

Promjenjiva

Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Akcija Autowill

8,55%

225

18.925

6,85%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

PBZ

Auto krediti uz osiguranje potraĹživanja - model B

8,97%

236

19.827

8,30%

fiksna 12 mjeseci

ZABA

Kredit za kupnju novih motornih vozila - model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

Teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 29/11 /2010

KUNA - EURO

HNB: Ne brinite se zbog te aja

U kretanju te aja posljednjih dana nema ništa neobi no, kao ni bilo kakvog razloga za paniku ili senzacionalisti ke tvrdnje o prekora enju nekakve "povijesne" ili "psihološke" granice od 7,40 kuna za euro, isti u iz Hrvatske narodne banke. Pritom naglašavaju da trenuta nim okolnostima i uz sadašnji te ajni režim središnja banka nastavlja voditi politiku stabilnog te aja, jer

o tome ovisi i održavanje stabilnosti cijena i stabilnost financijskog sustava, što su i osnovne zakonske zada e središnje banke. Kretanje te aja odraz je stanja na deviznom tržištu, a ono ovisi o rezultatima razmjene robe i usluga s inozemstvom, o priljevu stranih ulaganja u našu zemlju, o inozemnom zaduživanju države, banaka i ostalih subjekata, o turisti kom priljevu i drugim sezonskim kretanjima u gospodarstvu. Iz središnje banke podsje aju

da je u prethodnim godinama, pod utjecajem navedenih imbenika, te aj kune prema euru ponekad prelazio 7,60 ili ak 7,70 te se spuštao i do 7,10 kuna za euro. "Razumijemo da bi dužnicima koji imaju obveze s deviznom klauzulom odgovaralo da kuna bude što ja a, pa makar središnja banka za to potrošila i sveukupne me unarodne pri uve. No, znamo isto tako da izvoznici i vjerovnici žele sasvim suprotno", navode iz HNB-a napominju i kako smo svjedoci žestokih napada da

HNB što "aktivnijom monetarnom politikom" ne dotjera te aj eura daleko iznad sadašnjih oko 7,40 kuna. "Možemo se samo zapitati kakav bi to arobnjak morao biti guverner kad bi mogao samom svojom voljom, bez ikakvih drugih mjera, promjena i žrtava, preuzeti ulogu koju sada ima tržište i udovoljiti svim tim željama? Za to mu, sasvim sigurno, ni puno više od sadašnjih 11 milijardi eura me unarodnih pri uva ne bi bilo dovoljno", isti u iz hrvatske središnje banke. B.hr

Irski prinosi na obveznice daleko premašili hrvatske KRIZA EUROPSKOG TRŽIŠTA DUGA Prinosi na irske, portugalske i španjolske obveznice sko ili su u petak na najvišu razinu u osam i pol godina od uvo enja eura i razotkrili opasnu kombinaciju straha i špekulantske pohlepe koja trese te aj eura i stabilnost eurozone Ministarstvo financija prošlog je tjedna izdalo novu kunsku obveznicu s dospije em u 2017. godini. Vrijednost izdanja iznosila je oko etiri milijarde kuna, uz kupon od 6,25 posto. Glavni kupci obveznice, kao i dosad, bila su etiri najve a mirovinska fonda koja su kupila udjele vrijedne od osam do 31 posto ukupnog izdanja. Manje pakete u vrijednosti od jedan do dva posto uzeli su Croatia osiguranje, Allianz, Hrvatska poštanska banka i Raiffeisen banka. Prvi dan trgovanja tom obveznicom na sekundarnom tržištu bio je petak. Istodobno su na europskim obvezni kim tržištima prinosi na irske, portugalske i španjolske državne obveznice dosegnuli najvišu razi-

ne od uvo enja eura zbog poja ana straha od širenja irske bankovne krize. Prinosi su prvi put u povijesti bili viši od 7,5 posto, zbog ega Irska paket pomo i želi dogovoriti ve ovaj vikend. Podsjetimo, za sanaciju irskog financijskog sustava potrebno je 85 milijardi eura koje e posuditi MMF i Europska unija.

Neka plate ulaga i

Njema ka kancelarka Angela Merkel opetovano je isticala da bi vlasnici obveznica trebali podnijeti teret spašavanja neke zemlje koju sna u problemi, ali da bi se to odnosilo samo na vlasnike novoizdanih obveznica, odnosno onih koje bi bile izdane najranije idu e godine. Rasprodaja europskih ob-

Pogled na obvezni ko tržište šire regije 25. XI. 2010. Poljska - dvogodišnja obveznica Poljska - petogodišnja obveznica Poljska - desetogodišnja obveznica Poljska - dvadesetogodišnja obveznica Ma arska - trogodišnja obveznica Ma arska - petogodišnja obveznica Ma arska - desetogodišnja obveznica Ma arska - petnaestogodišnja obveznica eška - dvogodišnja obveznica eška - petogodišnja obveznica eška - desetogodišnja obveznica eška -petnaestogodišnja obveznica Hrvatska - petogodišnja obveznica Hrvatska - desetogodišnja obveznica

dospije e

kupon (%)

tražena cijena

prinos (%)

25. I. 2013. 25. IV. 2016. 25. X. 2020. 25. IV. 2029. 12. II. 2014. 12. II. 2016. 12. XI. 2020. 24. XI. 2023. 18. X. 2012. 1. IX. 2015. 12. IX. 2020. 25. V. 2024. 15. XII. 2015. 5. III. 2020.

0.00 5.00 5.25 5.75 5.50 5.50 7.50 6.00 3.55 3.40 3.75 5.70 5.25 6.75

90.40 97.75 94.30 96.50 95.39 91.88 98.90 86.64 103.80 103.05 101.00 119.05 97.54 102.79

4.79 5.49 6.03 6.07 7.15 7.43 7.66 7.66 1.49 2.70 3.63 3.86 5.82 6.35

Izvor: Thomson Thomson Reuters, Raiffeisen Research

veznica na globalnim tržištima po ela je u petak, što ne udi brokera i investicijskog savjetnika uz Finesa Capitala Stjepana La u, koji kaže da su ulaga i po eli rasprodaju zbog straha od gubitka glavnice. "Obveznice se sada prodaju kako bi se i maksimalno smanjio gubitak, a ni špekulanti ne sjede prekriženih ruku nego dodatno izazivaju paniku kako bi profitirali od novonastale situacije pa svi faktori pritiš u i obveznice i euro", kaže La a.

Strah od politi kog rizika

Zdeslav Šanti , glavni ekonomist Splitske banke, smatra

pak da investitori rasprodaju obveznice zbog bojazni da bi u institucijama EU mogli prevladati nacionalni interesi te da u EU ne postoji dovoljna razina politi kog jedinstva. "Moramo znati da eurozona postoji tek kra e vremensko razdoblje te da se odmah suo ila s velikim izazovima. Stoga je opreznost investitora posljedica i injenice da institucije eurozone tek moraju osigurati povjerenje tržišta", zaklju io je Šanti . Dužnosnici Me unarodnog monetarnog fonda (MMF) i Europske unije istodobno ispituju opcije kojima bi se vlasnike obveznica s višim prio-

ritetom naplate primoralo da snose dio troškova spašavanja irskih banaka. Prema jednoj od opcija, dug banke zamijenio bi se dioni kim udjelima. Druga opcija bila bi da se ulaga ima ponudi da izaberu ho e li ubrizgati svježi kapital u banke ili e se izložiti smanjenju vrijednosti svojih ulaganja. Tako je sada glavna tema postala ho e li vlasnici obveznica s višim prioritetom naplate u irskim bankama morati snositi dio tereta njihova spašavanja budu i da neki europski politi ari traže da oni podijele dio tih troškova s poreznim obveznicima. Nikola Su ec

Poslovne dnevne novine Business.hr možete čitati na sljedećim lokacijama... HOTELI: Baška voda ****

Hotel Horizont, www.hoteli-baskavoda.hr, tel: 021/604 555

Biograd na moru ****

Hotel Ilirija, www.ilirijabiograd.com, tel: 023/383 556

duBrovnik

***** Hotel Ariston, www.www.importanneresort.com,

Hotel Dubrovnik Palace, www.dubrovnikpalace.hr, tel: 020/430 000

***

Hotel Lero, www.hotel-lero.hr, tel: 020/341 333

karLovaC

Hotel Korana, www.hotelkorana.hr, tel: 047/ 609 090

metković ***

Hotel Kolovare Zadar , www.hotel-kolovare.com, tel: 023/203 200

***

Hotel Porto , www.hotel-porto.hr , tel: 023/292 300

ZagreB ****

tel: 020/440 100

****

Hotel MB, www.hotelmb.com, tel: 020/681 812

SpLit

Hotel Antunović, www.hotelantunovic.com, tel: 01/20 41 121

***** The Regent Esplanade, www.theregentzagreb.com, tel: 01/45 66 666

RESTORANI: Restoran Zelendvor, Samoborska cesta 170, Zagreb - Susedgrad Restoran Beebop, Rudeška 14, Zagreb Restoran Trnjanka, Trnjanska cesta 31, Zagreb

****

Hotel Luxe, www.hotelluxesplit.com, tel: 021/314-444

****

Hotel Dalmina, www.hoteldalmina.hr, tel: 021/ 350 000

CAFFE BAROVI:

****

Hotel Sunce, www.hotelsunce.com, tel: 021/ 330 183

Metropolitan bar, Avenija Dubrovnik 16, (Avenue Mall), Zagreb

viS ***

Hotel Issa, www.hotelsvis.com, tel: 021/711 164, 021/711 124

Zadar ****

Hotel Bastion, www.hotel-bastion.hr, tel: 023/494 950

Eli's Caffe, Ilica 63, Zagreb Velvet, Dežmanova 9, Zagreb Kavana Lisinski, Trg Stjepana Radića 4, Zagreb

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica gra evinskog poduze a Tehnika zabiljeĹžila je u petak snaĹžan rast cijene uz prili no velik promet od 325.000 kuna, ĹĄto je u posljednje vrijeme iznadprosje no za to izdanje. Velika stopa rasta, me utim, nije bila dovoljna da cijenu Tehnike pogurne iznad razine od 1000 kuna. Uz Tehniku, samo je joĹĄ Hidroelektra niskogradnja u gra evinskom sektoru uspjela izbje i minusu. Tehnika je ovim rastom zabiljeĹžila rast i na tjednoj razini.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Uljanik plovidba Zagreba ka banka Dalekovod Adris grupa Atlantska plovidba d.d. Ericsson Nikola Tesla Podravka prehrambena industrija, d.d. Viro tvornica ĹĄe era d.d. Tankerska plovidba Tehnika Franck prehrambena industrija Belje AD plastik Ina-industrija nafte d.d. Atlantic grupa Jadranski naftovod Jadroplov d.d. KraĹĄ, prehrambena industrija Plava laguna Ledo Konzum Institut IGH Ingra Privredna banka Zagreb Petrokemija Luka Rijeka Fima validus Dom holding Luka Plo e Viadukt Sun ani Hvar Slatinska banka Auto Hrvatska Turisthotel Liburnia riviera hoteli Kon ar HUP - Zagreb Kon ar - elektroindustrija Valamar grupa Razvitak d.d. za proizv. i promet gra e. mat. Banka Brod Zvijezda Humanitas d.d. za proizv., trgovinu i usluge Medika Industrogradnja d.d akove ki mlinovi uro akovi holding Transadria SN holding Karlova ka banka HTP Kor ula Veterina d.d. Zve evo, prehrambena industrija Adriatic Croatia International Club d. d. Laguna Novigrad BeliĹĄ e OT-optima telekom d.d. Atlas nekretnine Imperial hoteljerstvo Riviera Pore Istraturist Umag d. d. Podravska banka Atlas, turisti ka agencija Slobodna Dalmacija Tisak Hidroelektra niskogradnja Arenaturis Magma d.d. HG Spot Koka Pounje trikotaĹža Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge akovĹĄtina

+ Izdanje najve eg proizvo a a sladoleda u Hrvatskoj na kraju je tjedna doĹživjelo snaĹžan pad cijene od gotovo 10 posto. Duga ak je popis dionica koje su u petak doĹživjele pad, mnoge od njih i ve i od Leda, ali je Ledov promet bio ve i od 100.000 kuna. Primjerice, Validus je u istom danu pao neĹĄto viĹĄe od 15 posto. Ni ostale perjanice koncerna Agrokor nisu uspjele izbje i minus pa je tako Zvijezda pala 1,71 posto, a cijena Tiska niĹža je 2,67 posto.

Redovan promet: 14.838.085,91 kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

271.00 548.00 217.00 217.00 257.00 705.00 1,187.00 270.00 300.00 1,140.00 900.00 655.38 57.81 97.01 1,700.10 798.00 2,450.01 128.57 375.00 1,400.00 4,720.12 158.25 1,155.00 15.80 481.01 146.55 166.00 6.75 29.00 1,183.00 215.00 30.00 100.01 350.10 773.03 2,300.00 909.99 1,122.24 485.15 30.00 56.00 2,400.00 2,951.00 22.50 7,100.00 370.00 3,399.99 25.00 2,041.00 145.05 58.00 61.00 56.24 84.32 2,900.00 9.25 451.09 28.00 33.55 163.00 164.99 280.51 400.00 17.80 26.01 146.00 133.00 46.00 23.01 22.27 220.00 0.66 33.00 5.11

273.70 555.00 222.00 224.25 260.13 724.00 1,202.02 273.53 308.00 1,250.00 964.32 696.00 58.14 99.50 1,710.00 803.00 2,500.10 132.19 400.00 1,400.00 5,051.01 170.00 1,190.02 16.50 481.01 159.37 175.00 7.06 30.40 1,250.00 228.54 30.00 100.01 353.53 773.03 2,310.00 936.00 1,200.00 487.50 32.00 56.00 2,400.00 3,000.00 22.50 7,100.00 370.00 3,400.00 26.19 2,041.00 146.03 58.00 61.00 56.30 87.22 2,900.00 9.25 451.09 28.01 33.58 163.08 164.99 299.99 400.00 17.80 31.09 146.08 133.00 46.00 25.00 22.27 220.00 0.66 33.00 5.20

273.49 548.01 217.00 218.00 257.00 717.00 1,200.00 270.00 301.50 1,250.00 964.32 680.00 58.00 99.00 1,709.00 800.00 2,450.01 129.97 400.00 1,400.00 4,720.12 159.00 1,160.00 16.17 481.01 159.00 175.00 6.75 30.40 1,190.00 228.54 30.00 100.01 350.10 773.03 2,300.00 909.99 1,122.24 485.15 32.00 56.00 2,400.00 2,951.00 22.50 7,100.00 370.00 3,400.00 25.30 2,041.00 145.05 58.00 61.00 56.24 84.32 2,900.00 9.25 451.09 28.00 33.55 163.00 164.99 280.51 400.00 17.80 26.01 146.00 133.00 46.00 23.01 22.27 220.00 0.66 33.00 5.20

-0.06% -1.26% -0.69% -3.11% -1.15% -0.97% -1.23% -1.48% -2.74% 1.63% 6.42% 3.02% -0.26% -1.00% -0.64% 0.00% -2.01% -3.59% 4.17% -0.36% -9.23% -0.75% -2.27% -2.36% -0.82% -0.63% 1.74% -15.41% -1.23% -4.72% -2.75% 7.10% 0.00% -2.75% -0.39% -1.71% -2.70% -6.48% -1.49% 6.52% 0.00% -0.46% -1.63% \ 0.00% 0.00% 2.07% -7.97% -11.26% 0.01% -3.33% 0.00% -1.37% -3.63% -3.17% 0.00% 0.00% 0.00% 6.47% -4.12% 5.02% -6.49% 0.00% 0.00% -16.37% -2.67% 2.31% -2.13% -36.08% -3.17% 0.00% 0.00% 10.00% -7.14%

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -1,07%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

21,819 1,514 3,244 2,572 2,168 725 384 1,677 1,469 273 359 490 4,479 2,333 104 218 58 1,101 357 91 25 720 102 7,288 233 550 424 8,899 2,113 48 261 1,741 494 106 47 15 32 25 60 943 500 10 8 1,000 3 47 5 663 8 99 200 178 183 106 3 851 12 193 149 30 24 13 8 179 104 19 19 50 92 101 10 1,719 28 105

5,931,652.34 835,543.27 713,958.37 566,249.81 563,862.54 517,153.68 460,191.47 457,478.25 442,428.99 335,217.19 325,481.13 324,254.67 259,855.19 230,078.62 177,464.75 174,461.00 143,582.04 143,125.85 136,269.13 127,400.00 125,944.32 119,679.37 119,328.02 116,669.13 112,075.33 83,881.90 71,730.47 61,916.21 61,304.33 58,144.00 57,343.77 52,230.00 49,404.94 37,422.73 36,332.41 34,520.00 29,552.13 29,498.04 29,176.22 28,642.50 28,000.00 24,000.00 23,751.00 22,500.00 21,300.00 17,390.00 16,999.97 16,782.87 16,328.00 14,433.45 11,600.00 10,858.00 10,292.56 9,174.86 8,700.00 7,871.75 5,413.08 5,405.80 5,002.67 4,891.07 3,959.76 3,841.43 3,200.00 3,186.20 2,987.96 2,774.78 2,527.00 2,300.00 2,273.52 2,249.27 2,200.00 1,134.54 924.00 537.00

22,395.70 317.85 13,898.50 500.05 1,743.51 1,000.59 1,597.98 1,463.40 418.08 782.98 182.70 290.48 476.50 415.76 17,090.00 2,667.44 1,819.98 212.72 549.45 764.85 1,039.23 3,609.75 183.95 121.28 9,175.15 531.24 1,046.58 18.24 227.00 264.91 104.40 219.33 91.91 231.68 305.16 696.07 55.90 529.00 1,247.86 201.46 11.89 6.11 295.86 30.18 214.38 167.39 357.00 81.90 58.69 394.54 77.67 26.01 103.75 25.95 322.07 144.27 525.21 78.96 111.92 103.64 602.79 1,311.38 267.50 33.90 135.80 348.44 82.98 100.39 112.15 7.35 198.71 1.76 11.05 5.48

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 533.13 200.00 217.00 242.21 705.00 1,187.00 240.00 290.00 1,140.00 871.01 655.38 54.00 70.18 1,560.00 624.15 2,332.01 124.01 253.01 1,206.77 4,720.12 143.00 1,106.00 14.50 461.06 105.50 162.00 6.40 28.70 1,183.00 190.00 25.00 93.60 350.00 543.15 1,413.01 909.99 1,122.24 421.00 25.60 56.00 2,399.95 2,851.00 22.50 6,200.00 292.00 2,107.10 22.36 2,030.00 62.21 53.00 57.00 52.05 84.32 2,200.00 8.99 400.06 24.81 20.50 150.00 100.00 280.00 400.00 17.80 20.01 146.00 120.00 33.03 23.01 20.08 183.12 0.60 15.17 5.11

332.84 699.00 280.00 390.00 318.99 1,095.00 1,777.00 400.00 420.01 1,700.00 2,020.00 944.00 103.50 115.79 1,940.00 829.99 3,285.00 198.00 497.02 1,700.00 7,300.00 207.51 3,397.40 49.05 620.00 184.73 220.00 29.01 46.40 2,093.00 375.00 36.50 117.00 519.00 850.00 2,890.00 2,198.00 1,845.00 517.00 45.00 56.00 4,800.00 5,300.00 22.50 8,250.00 531.01 3,799.21 42.15 3,439.95 245.00 88.99 169.94 88.99 139.00 3,157.50 12.73 580.00 44.99 46.98 214.95 200.00 410.00 490.00 28.00 64.98 325.00 279.00 70.00 69.90 109.19 300.00 1.19 79.89 34.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

62,00 16,70 13,20 5,12 315,00 20,00 90,20 0,73 0,70 156,30 100,90 57,50 120,60 10,40 18,08

63,90 17,00 14,00 5,15 318,10 21,00 92,55 0,77 0,70 161,00 100,90 57,50 122,90 10,75 18,09

62,31 16,70 13,20 5,14 316,00 20,02 92,00 0,74 0,70 156,40 100,90 57,50 120,60 10,40 18,08

62,64 16,79 13,60 5,14 317,88 20,08 91,42 0,74 0,70 157,87 1.009,00 57,50 120,93 10,50 18,08

1,43 1,60 5,50 0,40 36,50 36,00 0,16 600,00 3,69

1,45 1,60 5,50 0,42 37,00 37,00 0,16 600,00 3,80

1,43 1,60 5,50 0,42 36,53 37,00 0,16 600,00 3,80

1,43 1,60 5,50 0,42 0,37 0,37 0,16 600,00 3,80

43,00 38,49 39,00 92,63 38,00 42,00 14,80 70,00 18,52 3,05 3,50 3,10

43,65 38,50 39,71 92,63 38,00 42,00 14,95 70,00 18,81 3,10 3,50 3,20

43,65 38,50 39,00 92,63 38,00 42,00 14,80 70,00 18,80 3,10 3,50 3,10

43,57 38,50 39,07 92,63 38,00 42,00 14,83 70,00 18,65 3,09 3,50 3,17

482,00 3.200,00 93,67 1.749,00 601,00 937,00 1.260,00 10.500,00 89,60 800,00 97,76 816,00 85,41 7.000,00 1.350,00

484,00 3.250,00 94,00 1.799,00 630,00 939,00 1.260,00 10.500,00 89,66 800,00 97,79 828,00 85,44 7.500,00 1.350,00

482,00 3.223,00 93,85 1.751,00 611,00 937,00 1.260,00 10.500,00 89,61 800,00 97,79 825,00 85,44 7.400,00 1.350,00

482,01 3.223,33 93,85 1.750,75 612,08 937,30 1.260,00 10.500,00 89,63 800,00 97,79 824,89 85,42 7.399,90 1.350,00

100,00 3.180,00 84,90 3.840,00 2.810,00 509,00 97,50 86,50 400,00 3.200,00 4.310,00

100,00 3.200,00 85,00 3.850,00 2.813,00 510,00 97,90 86,50 400,00 3.295,00 4.310,00

100,00 3.195,40 84,99 3.847,56 2.810,25 509,90 97,89 86,50 400,00 3.255,85 4.310,00

61.503,80 3.195,40 52,27 3.847,56 2.810,25 509,90 60,21 53,20 400,00 3.255,85 4.310,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG ZVTG GRVG KDIR HDOG AELG TLSG NF1N PBGS MELR SA02 CICG SAVA KBMR LKPG

KRKA ZAVAROVALNICA TRIGLAV GORENJE KD ID HELIOS AERODROM LJUBLJANA TELEKOM SLOVENIJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD MERCATOR SAVA 2. IZDAJA CINKARNA CELJE SAVA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR LUKA KOPER

TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZITOPROMET DD BRCKO ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 R I TE GACKO AD GACKO UNICREDIT BANK AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF FORTUNA FOND DD BIHAC POBJEDA RUDET DD GORAZDE

NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2012K Dunav osiguranje a.d. Beograd Veterinarski zavod Subotica a.d. Subotica Energoprojekt holding a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Montinvest a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Ratko Mitrovic a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2014K Vino župa a.d. Aleksandrovac Carnex a.d. Vrbas

NLB TUTUNSKA BANKA SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 07 EDINSTVO STRUMICA TOPLIFIKACIJA SKOPJE VITAMINKA PRILEP

1.120.844,00 160.757,30 101.359,17 54.324,59 51.815,00 44.345,16 34.830,95 32.073,86 28.206,03 20.365,40 20.180,00 20.125,00 18.381,90 17.354,60 15.495,06

0,00 % 172163 0,00 % 60000 0,36 % 11264 2,19 % 126627 -1,00 % 97116 0,00 % 64014 0,00 % 90540 -13,79 % 20 4,68 % 2474

246.201,09 96.000,00 61.952,00 53.159,04 35.723,05 23.630,17 14.486,40 12.000,00 9.389,08

1,51 % 173989 1,32 % 113610 -2,45 % 16945 0,00 % 3969 3,01 % 8200 1,20 % 7400 1,72 % 947 0,00 % 130 0,00 % 205 0,32 % 792 0,00 % 500 -3,13 % 500

7.581.435,40 4.373.724,55 661.973,70 367.648,47 311.600,00 310.800,00 14.044,25 9.100,00 3.824,43 2.445,60 1.750,00 1.583,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA TNB1111 KMB RMDEN09 ALK SBT GRNT RM01 RMDEN07 EDIN TPLF VITA

17894 9575 7455 10566 163 2208 381 43076 40352 129 20 350 152 1653 857

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AIKB A2012 DNOS VZAS ENHL AIKBPB MOIN A2013 RMBG A2011 SJPT A2014 VINZ CRNX

-0,48 % 0,00 % -1,86 % 0,59 % -2,77 % -5,12 % -2,13 % -2,00 % 0,00 % -3,50 % -0,10 % 2,68 % -8,63 % -1,14 % 0,06 %

Stopanska banka Bitola Bosnalijek Dunav osiguranje KD ID Kristal Invest

+2,87% +1,72% +0,98% +0,59% +0,36%

Tigar Pirot Gorenje AIK banka Energoprojekt holding Alkaloid

-2,23% -1,86% -0,86% -0,32% -0,07%

Veterinarski zavod Subotica

Aerodrom Ljubljana

Veterinarski zavod Subotica bio je u petak tre a od ukupno etiri dionice s prometom ve im od milijun dinara na Beogradskoj burzi. Ukupan je promet tako iznosio 1,42 milijuna dinara. Veterinarski zavod, prije nekoliko godina miljenik dijela ulaga a na Beogradskoj burzi, u petak je poskupio 2,86 posto, na zadnju cijenu od 611 dinara. Od po etka ove godine dionica Veterinarskog zavoda Subotica poskupjela je solidnih 7,19 posto.

Bilo je potrebno gotovo tri godine da dionica Aerodroma Ljubljana spadne na samo sedminu svoje cijene s kraja 2007. godine, svojeg povijesnog vrhunca iznad 140 eura. U petak je pad cijene Aerodroma Ljubljane iznosio velikih 5,12 posto, a zadnja realizirana cijena 20,02 eura, samo dva centa više od najniže cijene realizirane tog dana. U petak je ljubljanski indeks SBI TOP izgubio 0,39 posto, dok je tjedni pad bio osjetnih 1,49 posto.

+2,86 -5,12

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHK1D FBIHK1C FBIHKI FBIHK1E FBIHK1B BSNLR FDSSR BHTSR BIGFRK3 FRTFRK1 PRDGRK3

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TLKM-R-A ZTR9-R-A KRIP-R-A HETR-R-A RSRS-O-C RSRS-O-D RITE-R-A NBLB-R-B ZPTP-R-A

Oznaka

Ponedjeljak 29/11/2010

business.hr

0,00 % -0,86 % 0,19 % 0,98 % 2,86 % -0,32 % -3,00 % 0,00 % -0,06 % -11,11 % 0,03 % 0,61 % 0,04 % 7,25 % 3,93 %

41452 19.980.232,00 3084 9.940.735,00 31325 2.939.969,03 816 1.428.614,00 2330 1.426.151,00 1384 1.297.224,00 786 990.360,00 86 903.000,00 10000 896.300,00 1100 880.000,00 8984 878.505,76 1008 831.489,00 8306 709.522,73 89 658.591,00 473 638.550,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,00 % -0,14 % 0,12 % -0,07 % 2,87 % 1,27 % 0,40 % 0,58 % 0,00 % 1,75 % 5,12 %

300 18.451.140,00 506 1.616.871,00 12263 641.038,66 156 600.220,00 169 474.932,00 803 409.451,00 5021 302.306,86 5680 302.180,47 606 242.400,00 47 153.025,00 33 142.230,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI -0,39% BIRS +0,82% 849,46 905,66 Belex15 -0,33% FIRS +1,47% 639,46 1.372,98 Belexline -0,14% MBI10 +0,30% 1.260,70 2.250,57 SASX10 MOSTE -0,12% 484,14 +0,34% 906,94 SASX30 NEX20 -0,30% 13.978,00 +0,30% 884,00 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,20% WIG20 -0,90% 2.643,13 BUX +0,35% 20.681,52 -3,20% -0,70% ATX +0,17% 2.674,17 indeksa na zatvaranju u -0,31% Stanje petak 26. studenoga 2010.

FTSE100 5.689,29

DAX 6.866,66

CAC40

3.730,59

MICEX 1,566.41

AMERI»KI INDEKSI +1,37% S&P500 +1,49% 11.187,28 1.198,35 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +1,93% etvrtak 25. studenoga 2010. 2.543,12 DJIA

investor 22 TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

ndeks Crobex pao je 3,12 posto te je njegova posljednja vrijednost 1784,91 bod, a Crobex 10 tjedan je završio na 951,36 bodova, što je pad od 3,28 posto. Rezultati fondova protekloga su se tjedna kretali u rasponu od -2,68 posto pa do +4,37 posto, a 56 od ukupno 94 fonda ostvarilo je porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dioni ki fond protekloga tjedna bio je fond NFD Aureus US Algorithm kojem je vrijednost porasla 4,37 posto. Slijedi Platinum Global Opportunity s porastom od 3,87 posto. Najve i gubitnik kod dioni kih fondova je fond VB Crobex 10 kojem je vrijednost smanjena 2,68 posto, a iza njega je OTP indeksni s padom od 2,61 posto. Kod mješovitih fondova najuspješniji je KD Balanced koji je ostvario porast vrijednosti od 1,62 posto, a slijedi ga NFD Aureus Emerging Markets s porastom od 0,76 posto. Najve e padove u toj su skupini zabilježili OTP uravnoteženi (-2,11 posto) i Agram Trust (-1,23 posto). Kod obvezni kih fondova najuspješniji su bili HPB Obvezni ki (+0,47 posto) i ICF Fixed Income (+0,16 posto), a jedini je gubitnik OTP euroobvezni ki kojem je vrijednost smanjena 0,04 posto. Nov ani fondovi su po obi aju svi završili tjedan u plusu, a vrh ljestvice zauzimaju ICF Money Market i Erste Money, oba s porastom od 0,09 posto. Promatramo li rezultate od po etka godine, najuspješniji dioni ki fond je MP Mena HR kojem je vrijednost u 2010. uve ana 23,20 posto. Kod mješovitih fondova vode i je Raiffeisen Prestige s prinosom u ovoj godini od 7,40 posto. Kod obvezni kih odnosno nov anih fondova najuspješniji su Erste Bond (+8,94 posto) i ICF Money Market (+3,83 posto).

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

361,6806 28,7869 132,9809 43,7506 102,5900 6,8993 57,9900 480,6803 95,3405 10,3135 69,9029 59,2600 317,5726 93,0337 84,6528 100,9600 130,2200 8,2591 70,7036 66,0473 100,0900 165,6199 12,6666 107,7123 13,1708 62,6436 49,6528 119,7584 101,6800 48,4262

2,11 2,07 2,02 1,87 1,87 1,83 1,67 1,61 1,59 1,58 1,50 1,46 1,37 1,23 1,21 1,20 1,18 1,08 1,04 1,00 0,94 0,92 0,89 0,87 0,81 0,75 0,63 0,61 0,54 0,52

9,89 2,85 23,38 6,12 6,71 11,45 5,86 8,13 5,48 10,50 1,88 5,06 12,58 8,16 4,85 5,84 3,54 3,63 3,91 8,65 3,32 6,32 8,66 2,71 -4,24 6,64 6,16 9,03 4,89 -2,46

DIONI KI

MP-Bric HR NFD Aureus BRIC NFD Aureus US Algorithm AC Rusija ZB BRIC+ KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. MP-Mena HR NFD Aureus Global Developed KD Energija HPB Titan Prospectus JIE MP-Global HR HPB WAV DJE Platinum Blue Chip Raiffeisen World ZB trend HI-growth Capital Two PBZ I-Stock ZB aktiv Ilirika JIE KD Prvi izbor OTP Europa Plus KD Victoria Ilirika Azijski tigar VB High Equity Ilirika BRIC ZB euroaktiv HPB Dynamic

6mj. % 12 mj. (%)

14,54 9,03 9,03 9,66 13,31 19,07 9,54 12,36 1,26 8,13 1,58 3,44 10,85 12,31 0,33 7,38 5,34 3,52 1,25 16,61 4,49 3,40 10,93 8,72 -9,90 14,54 7,47 19,49 9,64 -4,18

9,54 8,86 16,62 9,16 N/A 13,51 6,52 23,31 -3,09 N/A 3,33 -8,63 15,81 15,66 10,26 7,19 10,44 -0,05 -0,68 9,39 2,73 -1,74 10,37 2,95 -16,99 17,68 -1,48 N/A 1,52 -14,36

PGP (%) Ove god. (%)

-3,65 -14,03 14,35 -19,93 N/A -11,23 -16,95 6,98 -0,95 N/A -10,15 -12,79 -8,81 -2,21 -5,59 0,13 3,32 -2,16 -9,15 -11,61 0,02 8,64 3,08 5,66 2,41 -12,47 -19,91 N/A 0,25 -15,70

6,41 6,31 19,75 7,57 2,59 9,37 2,46 23,20 -2,82 3,14 0,81 -6,39 12,59 13,15 6,80 4,78 7,03 -1,09 0,19 8,79 2,96 0,88 9,97 0,08 -13,53 16,54 -0,78 19,76 0,33 -11,83

Imovina

11,849 9,685 15,082 9,657 80,005 19,400 24,481 9,020 67,290 8,016 9,914 23,709 4,782 10,732 7,366 40,139 164,754 67,383 6,786 208,559 493,319 104,720 5,379 8,765 60,903 10,249 13,570 28,638 232,646 20,715

Starost

Datum

2,71 3,65 2,13 3,72 0,62 3,12 2,93 2,72 4,99 0,74 3,35 3,82 2,50 3,23 2,90 7,15 8,08 8,75 3,61 3,36 4,42 6,08 7,79 1,35 11,55 3,51 3,15 0,89 6,56 4,25

25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010

www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI

KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced ZB global Ilirika JIE Balanced HI-balanced HPB Global AC G Balanced EM C-Premium ST Aggressive Raiffeisen Balanced Allianz Portfolio OTP uravnoteženi PBZ Global fond Erste Balanced ST Balanced Raiffeisen Prestige ICF Balanced Agram Trust

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

8,2062 85,1955 142,6800 148,0146 9,8678 97,0736 11,0164 5,4257 63,4219 150,7600 111,9522 104,2388 99,9808 113,5800 168,4265 107,4000 110,2019 66,4573

1,95 1,37 0,92 0,70 0,64 0,43 0,42 0,32 0,26 0,21 0,11 0,10 0,06 0,00 -0,02 -0,03 -0,13 -0,17

2,57 4,57 0,59 5,39 2,14 -5,02 1,24 1,86 0,05 0,03 2,63 -2,45 1,96 -2,35 -5,48 0,51 -3,59 -1,20

2,95 12,53 2,73 4,87 2,79 -7,34 3,37 -5,39 -3,85 0,64 4,35 -3,17 0,07 -1,97 -7,52 3,54 -10,08 -2,66

0,25 1,92 3,38 3,38 2,87 -9,81 8,02 -8,78 -13,52 2,20 7,20 -8,75 -1,14 -1,37 -15,03 N/A -21,61 -7,99

-3,99 -3,61 3,85 8,44 -0,15 -0,58 5,74 -14,80 -8,41 5,10 7,60 0,84 4,71 -0,85 6,84 N/A 1,46 -3,55

-0,57 5,91 4,06 3,49 0,81 -8,86 6,89 -8,04 -10,74 2,64 6,70 -8,68 -0,47 -1,65 -12,48 7,40 -14,13 -4,53

7,193 16,232 716,246 44,837 67,674 92,472 13,874 12,250 2,856 331,783 7,192 39,484 289,546 106,461 12,116 174,957 11,596 11,536

4,86 4,36 9,40 4,84 8,75 5,15 1,73 3,82 5,18 8,25 1,54 4,95 9,21 9,85 7,88 0,72 8,57 2,38

25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010

124,8209 159,3300 173,8800 126,7902 140,8004 11,3383 161,6222 130,4400 129,5477

0,26 0,13 0,04 0,03 0,01 0,01 0,01 -0,02 -0,03

-0,22 -0,67 0,27 2,04 1,44 0,36 2,12 0,61 0,60

2,24 0,75 3,04 1,58 2,81 1,81 4,58 3,89 2,50

4,73 5,54 8,76 4,71 6,17 5,77 10,28 9,64 6,71

4,40 5,08 6,72 4,91 3,97 1,45 8,21 4,45 4,57

4,53 4,89 8,07 3,64 5,18 5,54 8,85 8,94 7,64

13,291 226,268 441,653 11,252 14,748 6,337 15,358 162,130 115,795

5,15 9,40 8,50 4,95 8,79 8,75 6,08 7,48 7,72

25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

138,2500 138,3493 132,2622 139,7476 125,6795 141,6641 144,5300 135,0520 131,9028 122,1738 116,8185 11,3054 10,6565 108,2898 102,3858 162,4241 124,5373 105,3700

0,03 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00

0,85 0,67 0,58 0,52 0,60 1,18 0,93 0,87 0,79 0,56 0,85 0,71 0,79 0,80 0,78 0,62 0,32 0,71

1,71 1,29 1,19 1,05 1,72 2,17 1,77 1,62 1,56 1,23 1,65 1,59 1,67 1,56 1,58 1,11 0,77 1,74

3,74 2,43 3,23 2,63 4,12 10,76 4,14 3,82 4,32 2,84 3,44 3,71 3,69 3,83 1,23 2,60 2,82 4,33

4,42 4,63 6,36 3,29 4,41 4,37 4,87 4,45 5,53 4,15 5,21 5,83 4,39 5,30 1,79 4,80 3,98 4,55

3,33 2,28 2,65 2,36 3,58 3,83 3,58 3,35 3,60 2,52 3,04 3,26 3,24 3,23 1,15 2,11 2,52 3,81

844,203 118,225 954,604 125,086 495,293 10,262 967,157 42,125 270,445 123,173 175,549 128,931 32,847 198,430 7,299 2271,254 38,347 676,579

7,48 7,17 11,66 10,35 8,35 8,14 7,75 6,90 5,15 4,93 3,06 2,16 1,48 1,54 1,33 10,35 5,62 1,18

25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010 25.11.2010

OBVEZNI KI FONDOVI HPB Obvezni ki ZB bond Raiffeisen Bonds OTP euro obvezni ki ICF Fixed Income HI-conservative Capital One Erste Bond PBZ Bond fond

NOV ANI FONDOVI Erste Money HI-cash PBZ Nov ani fond ZB europlus PBZ Euro Nov ani ICF Money Market Raiffeisen Cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash ZB plus PBZ Dollar fond Erste Euro-Money

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 29/11 /2010

LIKVIDNOST

Europske banke na novom testu

DuĹžnosnici Europske unije Ĺžele da se u novom krugu provjera otpornosti europskih banaka na krizu ispita njihova likvidnost, piĹĄe ugledni londonski financijski dnevni The Financial Times. Taj je zahtjev proiziĹĄao iz kritika na prvi krug provjera, koji je proveo Odbor europskih bankovnih supervizora (CEBS), a usredoto io se na stope adekvatnosti kapitala. Tako su

provjeru proĹĄle 84 od 91 testirane banke, uklju uju i i Allied Irish Bank i Bank of Ireland koje su se u me uvremenu naĹĄle u teĹĄko ama. Stoga je CEBS proĹĄlog tjedna najavio novi krug provjera. Po tvrdnjama nekih europskih duĹžnosnika, Bruxelles Ĺželi da se razmotri mogu nost provjere likvidnosti. DuĹžnosnici u Bruxellesu isti u da treba istraĹžiti tu mogu nost, ĹĄto su poduprli i predstavnici nekih banaka. "Likvidnost je klju ni element koji valja pratiti", kazao je jedan od njih za FT. B.hr

SNIĹ˝ENJA

UspjeĹĄan Crni petak u SAD-u

Ameri ki kupci potroĹĄili su 10,69 milijardi dolara proĹĄloga petka, poznatoga i kao Black Friday (Crni petak), kako se tradicionalno naziva dan velikih sniĹženja u trgovinama diljem SAD-a uo i Dana zahvalnosti. Zbog recesije to je samo 0,3 posto viĹĄe nego lani na isti dan, kada je potroĹĄeno 10,66 milijardi dolara. Crni petak je ujedno po etak

sezone kupnje uo i boĹži nih blagdana. Ameri ki su trgova ki lanci davali velike popuste i prije otvarali trgovine ne bi li privukli kupce i prekinuli dvogodiĹĄnji nepovoljan trend pada potroĹĄnje u SAD-u. Usprkos umjerenom pove anju potroĹĄnje na po etku sezone, ini se da bi ostatak sezone blagdanske kupnje ipak mogao biti bolji. Naime, potroĹĄnja kupaca u tre em je ovogodiĹĄnjem kvartalu u SAD-u porasla 2,8 posto, ĹĄto je najviĹĄe od 2006. godine. I. M.

Kakav izlaz iz recesije? Rast BDP-a od 0,2% nije dovoljan SVE NIĹ˝E Dioni ki indeksi padaju ve ĹĄesti dan zaredom, ĹĄto je dovelo do povijesno niske razine indeksa Crobex 10 te do najniĹže vrijednosti glavnog dioni kog indeksa Crobex od ljeta ove godine

DUBRAVKO ARTUKOVI , prvi ovjek Francka, ija je dionica u petak bila jedna od rijetkih koje su zabiljeĹžile rast cijene SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Ulaga i na Zagreba koj burzi nastavili su prodavati dionice pa su oba indeksa zabiljeĹžila pad cijene, ĹĄesti dan zaredom. Glavni dioni ki indeks Crobex pao je na najniĹžu razinu joĹĄ od ljeta ove godine. Padom od 1,07 posto Crobexova vrijednost spustila se na 1784,91 bod, dok je Crobex 10 pao na 951,36 bodova, ĹĄto je njegova povijesno najniĹža razina. Ulaga e nije nimalo oduĹĄevila injenica da je Hrvatska tehni ki kona no iziĹĄla iz recesije, jer je rast BDP-a ipak bliĹži stagnaciji negoli nekom ve em pomaku. Problemi su joĹĄ uvijek preveliki da bi

ulaga i u optimisti nom tonu nagrnuli na kupnju dionica, a ni vijesti iz Europe nisu druk ije jer su u petak pali gotovo svi indeksi.

TraĹže se obveznice

Ukupan promet bio je prili no skroman, a trgovalo se uglavnom obveznicama. Samo je dionica Hrvatskih telekomunikacija uspjela zabiljeĹžiti promet ve i od milijun kuna. Razlika u likvidnosti bila je golema pa se moĹže re i da su ulaga i u dionice uglavnom trgovali HT-ovom dionicom budu i da je njezin promet od 5,6 milijuna kuna inio viĹĄe

od tre inu ukupnog prometa. Me utim, i na tom su trgovanju prevladavali prodava i pa je cijena HT-a pala 0,06 posto, na 274,49 kuna. SnaĹžniji pad ublaĹžen je u posljednjim trenucima trgovanja. Druga najlikvidnija dionica bila je ona Uljanik plovidbe, iji je ukupan promet iznosio neĹĄto viĹĄe od 835.000 kuna, a cijena joj je pala 1,26 posto. Za razliku do nje, brodarska dionica Tankerske plovidbe nastavila je rasti drugi dan zaredom. Sljede a najlikvidnija dionica bila je Zagreba ka banka, koja je pala neĹĄto viĹĄe od pola postotnog boda.

PovlaĹĄtena dionica Adris grupe na polovici je trgovinskog dana bila druga najlikvidnija dionica s rastom cijene, ali je odmicanjem trgovanja trpjela sve ve i pritisak trgovanja da bi joj na kraju cijena pala 1,15 posto. Franck se tako er uspio upisati u kratku listu dionica koje su dan zavrĹĄile u plusu. U petak je poskupio ne-

ĹĄto viĹĄe od 3 posto, ali to se na kraju pokazalo nedovoljnim da zabiljeĹži rast na tjednoj razini. Samo su Tehnika i Hidroelektra niskogradnja uspjele pobje i minusima u gra evinskom sektoru. Tehnika je bila i me u likvidnijim izdanjima, a zabiljeĹžila je i poveliki rast cijene. Anta Pavi

REGIJA

Novi minusi u Ljubljani, Sarajevu i Beogradu JoĹĄ je jedan tjedan na burzama regije zavrĹĄio negativnim rezultatom za ve inu indeksa, i to s negativnim rezultatom za tri ve e burze, gdje ulaga i nesigurnost zbog gospodarskog oporavka regije nisu

morali ni kombinirati s brigama zbog krize u eurozoni.

Tako je najve i pad proĹĄlog tjedna zabiljeĹžio sarajevski SASX-10 indeks, iji je minus iznosio 2,32 posto, pa mu je zadnja vrijednost iznosila

samo 906,94 bodova. Novi pad zabiljeĹžio je i ljubljanski SBI TOP, minus od 1,49 posto odgurao ga je na 849,46 bodova. U Ljubljani je u petak korekcija indeksu odnijela 0,39 posto, s tim da se iznimno loĹĄe provelo Go-

renje, koje i dalje trpi posljedice propale dokapitalizacije, pa je minus te dionice iznosio 1,86 posto. Beogradski je Belex 15 izgubio je u petak 0,33 posto, a na tjednoj razini njegov je pad bio neznatno ve ih 0,37 posto. B.hr

BROJKA

639,46 bodova iznosila je zadnja vrijednost Belex 15 indeksa proĹĄlog petka

Stjuardese provokativnim kalendarom privla e pozornost na ste aj Deset stjuardesa Mexicana Airlinesa, koji je nakon odlaska u ste aj stopirao sve letove, snimilo je provokativan kalendar kako bi privukle pozornost na teĹĄku situaciju u kojoj se nalaze. Kalendar za 2011. godinu sadrĹži fotografije djevojaka u bikiniju i avijati arskim nao alama ili mini-

maliziranim odorama snimljene u seksi pozama uz zrakoplov ili u pilotskoj kabini. Same su financirale projekt, koji je stajao 8000 dolara, ĹĄto se isplatilo, jer je 1000 kalendara prodano u trenu. Drugo izdanje od tri tisu e komada se izra uje, a cijena e mu biti oko dvanaest dolara.

DOBITNICI DANA (ZSE) Sun ani Hvar +7,1 % Excelsa nekretnine +6,47 % Riviera Pore +5,02 % KraĹĄ +4,17 % Franck +3,02 % 12 Raste

Kalendar je izdan u vrijeme objave Mexicane o mogu em po etku rada sredinom prosinca, kada posao ponovno dobilo samo 30 posto zaposlenika. Tvrtka je osnovana 1921. godine, poslovala je u 56 zemalja i jedna je od najstarijih svjetskih aviokompanija. I. B.

GUBITNICI DANA (ZSE) Magma -36,08 % Slobodna Dalmacija -16,37 % Validus -15,41 % Transadria -11,26 % uro akovi holding -7,97 % 42 Pada

7 Nema promjene

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,082.65 154,21

Prom. 0,92% 0,17%

Sirova nafta 83,26 Prirodni plin 3,86 Zlato 1.373,59 Srebro 27,60 Goveda 101,24

3,11% 2,53% 0,21% 0,32% 3,06%

KKR-u DOSADILE DIONICE?

'Barbarski' ulagaÄ?i doĹĄli do prava na pjesme Michaela Jacksona PRAVA NA PJESME MICHAELA JACKSONA uskoro e se na i u rukama KKR-a ARHIVA BUSINESS.HR

Britanska glazbena kompanija Chrysalis Group, koja kontrolira prava na izdavanje pjesama glazbenika me u kojima su David Bowie i pokojni kralj popa Michael Jackson, prodaje se njema kom Bertelsmann Media Groupu i private equity tvrtki Kohlberg Kravis Roberts. Bertelsmann Media Group (BMG) tako er je glazbena kompanija, i to izdava ka, dok je Kohlberg Kravis Roberts (KKR) postao poznat, ali i ozloglaĹĄen, zbog neprijateljskih preuzimanja od ko-

jih je jedno opisano i u knjizi te filmu "Barbari pred vratima". BMG i KKR Chrysalis kupuju preko tvrtke koju su zajedni ki osnovali, a za britansku e kompaniju izdvojiti 107,4 milijuna funti odnosno 160 penija po dionici. Chrysalis je zadnji dan trgovanja prije objave da pregovara o prodaji, a to je bio 29. listopada, zavrĹĄio na 110 penija, pa u odnosu na tu cijenu BMG i KKR daju premiju od 45,5 posto. Nikolina Rivosechi

PRVI TJEDNI NADMAĹ ILI OÂťEKIVANJA

Draguljar Tiffany oÄ?ekuje 'blistavu' sezonu blagdanskog ĹĄopinga Ameri ka draguljarnica Tiffany & Co., koju je davnih godina proslavio film "Doru ak kod Tiffanyja", ove godine o ekuje izvrsnu sezonu blagdanske kupnje, i to zato ĹĄto je prodaja u njezinim prvim tjednima premaĹĄila o ekivanja Generalni direktor Tiffanyja Michael Kowalski izjavio je da je rast prodaje u prvim tjednima dvomjese ne blagdanske sezone nadmaĹĄio njihova o ekivanja, javlja Wall Street Journal. Zanimljivo je da Tiffany najbo-

lji rast prodaje biljeĹži me u svojim luksuznijim proizvodima. Direktor odnosa s investitorima Mark Aaron tako je rekao da u zadnje vrijeme prodaja ija vrijednost ne prelazi 500 ameri kih dolara i dalje pad, dok se u ve ini skupljih kategorija biljeĹži dvoznamenkast rast. Najave lanca draguljarnica joĹĄ su jedna potvrda da bi se mogle obistiniti prognoze da e ovogodiĹĄnja sezona blagdanske kupnje u SAD-u biti najbolja u etiri godine.

www.business.hr

UKRATKO... Bratislava ljevici Prvi put od odrĹžavanja slobodnih izbora u Slova koj ini se da su demokrĹĄ ani izgubili utrku za gradona elnika Bratislave. Socijaldemokratski kandidat Milan FtĂĄ nik potvrdio je svoju popularnost ste enu na elu najve e op ine u Bratislavi i pobijedio na izborima za gradona elnika. Willie Nelson â&#x20AC;&#x2DC;paoâ&#x20AC;&#x2122; zbog marihuane Legenda country glazbe, 77-godiĹĄnji Willie Nelson, u subotu je uhi en u Texasu pod optuĹžbom da je posjedovao marihuanu nakon ĹĄto je policija u njegovom autobusu za turneje zaplijenila 170 grama kanabisa. KoĹĄarkaĹĄki lakat ozlijedio Obamu Ameri ki predsjednik Barack Obama â&#x20AC;&#x2DC;zaradioâ&#x20AC;&#x2122; je 12 ĹĄavova na usni nakon ĹĄto je zadobio udarac laktom na koĹĄarkaĹĄkoj utakmici s prijateljima.

Nikolina Rivosechi

Imaju li ulaga i interesa podi i indekse Zagreba ke burze nakon viĹĄetjednih minusa, pratite na...