Business.hr broj 773 by Business.hr

MILETI USPIO 10

Denis Fudurić postaje drugi najveći dioničar Hotela Zadar Mali su dioni ari prije godinu dana optuživali Milana Mileti a, ve inskog vlasnika Hotela Zadar, da se drasti nim smanjivanjem kapitala želi domo i 75 posto poduze a, a sada pravo prvenstva upisa novih dionica ima njemu blizak Denis Fuduri

NEZAPOSLENOST 6

U godinu dana izgubljena su 58.572 radna mjesta

UTORAK 30/11/2010

BROJ 773 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

Natječaj za HE Ombla u prosincu, a za Plomin 3 do kraja ožujka 'STARE' INVESTICIJE 4-5 HEP e u prosincu raspisati natje aj za gradnju hidroelektrane Ombla pokraj Dubrovnika, što je projekt vrijedan oko 110 mil. eura, a kao jedan od zainteresiranih ulaga a spominje se grupa ulaga a koja stoji iza projekta golfskog terena na Sr u

HE OMBLA imat e 68 MW snage i prosje nu godišnju proizvodnju 225 GWh elektri ne energije

info&stav

INDIKATOR

2-3 Nijemci poboljšali gospodarsku klimu Unije

business.hr Utorak 30/11/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Gospodarska klima u EU i eurozoni u studenome je poboljšana, emu je pridonijelo znatno poboljšanje optimizma u njema kom gospodarstvu, objavila je EK. Indeks gospodarskog povjerenja za 27- lanu EU na mjese noj razini sko io je 1,3 boda, na 105,2 boda, a za eurozonu 1,5 bodova, na 105,3 boda.

Slu aj Konstruktor: optuženik mrtav U slu aju Konstruktor, uz direktora Željka Žderi a i šefa Porezne uprave Ivicu Mladinea, optužen je i ovjek koji je mrtav ve pet godina. Rije je o Nedjeljku Ževrnji, koji je umro koncem 2005., samo pola godine nakon što je Vrhovni sud otvorio istražni postupak za privatizaciju Konstruktora...

CENTAR NEKRETNINA I CROZILLA

Cijene nekretnina u Hrvatskoj pale 5 Prema najnovijem izvještaju Centra nekretnina, tražene se cijene nekretnina u Zagrebu ovaj mjesec u odnosu na listopad nisu bitno mijenjale, odnosno rasle su 0,2 posto, dok su na godišnjoj razini pale 3,4 posto. Gledaju i cijelu Hrvatsku, prosje na tražena cijena nekretnina na godišnjoj je razini niža 5,1 posto, a u odnosu na prošli mjesec ne bilježi ve e promjene. I dok podaci Centra nekretnina upu uju na 0,1postotni rast prosje ne cijene stana u Zagrebu (sa 1814 eura po etvornom metru zabilježenih u listopadu na 1817 eura u studenome), portal Crozilla piše da je prosje na oglašavana cijena stana u glavnom gradu Hrvatske na mjese noj bazi pala 0,5 posto, na 1824 eura.

››

Oglašavane cijene porasle su samo u Puli i Zadru

U odnosu na prethodni mjesec prosje na je oglašavana cijena u studenome porasla samo na Jadranu — u Puli i u Zadru. Pula bilježi lagani porast od samo 0,4 posto pa su u studeno-

me cijene stanova iznosile 1434 eura po etvornom metru. Zadar je u studenome zabilježio porast cijena od oko neznatnih 0,1 posto, a cijena je kvadrata porasla za 2 eura u odnosu na listo-

pad i sada iznosi 1575 eura, pokazuju podaci s Crozille. Najve i pad cijena kvadrata stanova u studenome bilježi Rijeka. Pad od 3 posto Rijeci je donio cijene od 1638 eura po etvornom metru. Na vrhu ljestvice cijena stanova drže se Split i Dubrovnik. U studenome je zabilježen pad cijena od 0,5 posto u Splitu i 0,4 posto u Dubrovniku. Cijena kvadrata stana u Splitu je 2077 eura, a u Dubrovniku ak 3329 eura. Osijek se izdvaja kao veliki grad s niskim cijenama stanova. Prosje na cijena stanova u tom gradu i dalje ide na ruku kupcima s cijenama kvadrata manjim od 1000 eura, to nije 959 eura. Studeni je, prema podacima portala Crozilla.com, Osijeku donio pad cijena nekretnina od 0,3 posto. B. Star i

POTROŠNJA »OKOLADE ZA KUHANJE SKO»ILA 23 POSTO

Građani štede i peku kolače kod kuće Potroša i u Hrvatskoj ove su godine kupili 10 posto više okolade nego lani i potrošili na nju etiri posto više novca, a od svih segmenata tog proizvoda najviše je porasla potrošnja okolade za kuhinje. Hrvati su tako kupili 23 posto više okolade za kuhanje i za to izdvojili 18 posto više novca nego lani. Istraživa i GfK takvu pro-

mjenu navika hrvatskih gra ana tuma e kao posljedicu krize i smanjene osobne potrošnje. Kola i se manje kupuju u slasti arnicama i više se peku kod ku e pa je time pove ana i potrošnja okolade za kuhanje. Broj kupaca tamne okolade za kuhanje porastao je šest posto, a u estalost kupnje ve a je na godišnjoj razini 12 po-

sto. I unutar cijele kategorije okolade porastao je koli inski i vrijednosni udjel okolade za kuhanje za dva do tri postotna boda na godišnjoj razini. Pritom gra ani nastoje pro i što povoljnije pa se gotovo 60 posto sve kupljene okolade za kuhanje otpada na trgova ke marke, što je rast oko 13 postotnih

bodova u odnosu na lani. Vode e trgova ke marke u ovom segmentu su Konzum, Kaufland i Lidl, ali

››

BISER DANA

BROJKA

Dok drugi govore i cvrku u po Tuškancu, mi radimo za spas Cibone MILAN BANDI , zagreba ki gradona elnik, o tvrdnjama da želi ste aj toga kluba i prodaju poslovnih prostora

5291 kunu iznosila je prosje na neto pla a za rujan, objavio je Državni zavod za statistiku

UVODNIK

Izgubili 600 mil. kn? Nema veze, dat e strani investitor 1824

le 5,1 posto BROJKE

eura prosje na je tražena cijena stana u Zagrebu, prema podacima Crozille

posto, na 1638 eura, pala je tražena cijena kvadrata stana u Rijeci

959

eura prosje na je tražena cijena kvadrata stana u Osijeku

u GfK isti u da u ukupnoj prodaji uvjerljivi primat i dalje drži doma i proizvo a Kraš. M. G.

Sandra Cari Herceg sandra.caric@business.hr

vih bi dana HEP trebao sanirati posljedice štetnog ugovora sa šibenskim TLMom zbog kojega su milijuni kuna doslovno otišli u vjetar. No, ostaje nejasno kako e ta tvrtka javnosti objasniti neke sporne injenice vezane uz investicije u nove energetske projekte. Ako je, naime, to na procjena da je HEP potpisivanjem ugovora sa TLM-om izgubio više od 600 milijuna kuna, odnosno gotovo 85 milijuna eura, onda je taj iznos samo nešto manji od vrijednosti budu eg projekta hidroelektrane Ombla pokraj Dubrovnika, ija e gradnja - sude i po zasad poznatim podacima iz projekta koštati oko 110 milijuna eura. HEP tako tvrdi da nema dovoljno novca kako bi sam financirao gradnju HE Ombla, a s druge se strane njegove uprave ponašaju kao ‘pijani milijunaši’ razbacuju i se novcem i mirno potpisuju i ugovore za koje su dobro znali da su štetni i da dobrano prazne kasu HEP-a. HEP e uskoro, ve tijekom prosinca, raspisati javni natje-

››

HIDROELEKTRANA Ombla pokraj Dubrovnika stajat e, procjenjuje se, oko 110 milijuna eura ARHIVA BUSINESS.HR

HEP je potpisivanjem ugovora s TLM-om izgubio više od 600 milijuna kuna, gotovo 85 milijuna eura, što je samo nešto manje od vrijednosti hidroelektrane Ombla, za iju e gradnju HEP sada raspisivati natje aj za stranog ulaga a - koji e na projektu sigurno htjeti zaraditi aj za odabir najpovoljnijeg investitora za HE Ombla, a ve je otprije znano da se pritom cilja na nekog od inozemnih ulaga a. Dubrov ani odavno spominju grupu investitora pod zajedni kim imenom Union D, koja je bacila oko na budu u hidroelektranu. Jasno je da potencijalni investitor dolazi u Hrvatsku žele i svoj kapital pove ati, pa e postavljati uvjete financiranja i kasnijeg

povrata uloženog kapitala koji njemu odgovaraju, a oni ne moraju uvijek biti najpovoljniji za Hrvatsku. IZJAVA bivšeg predsjednika Uprave HEP-a Ivana Mravka prema kojoj je vrh HEP-a zbog nesmiljenog politi kog reketa i pritiska bivšeg premijera na Upravu bio prisiljen potpisati štetan ugovor s TLM-om i tako svjesno u i u stotine milijuna kuna gubitka ne zvu i do-

voljno razumno i ne opravdava pozadinu afere. Jer ako je grupa ljudi u stanju vlastiti interes ostanka na položaju i dobro pla enoj funkciji staviti iznad interesa kompanije ija bi im dobrobit trebala biti prioritet, a onda i interes cijele države iji su - u krajnjem slu aju - zaposlenici, onda postaje jasno zašto je gospodarstvo ove države baš tu gdje se sada nalazi na rubu provalije!

tema 4-5

KAFKIN PROCES U HRVATSKOJ IZVEDBI Premijerka Kosor p "dvije velike ponude o investicijama u energetiku", a rije je o dva

Natječaj za HE Om a za Plomin 3 do PREMIJERKA JADRANKA KOSOR kazala je prošloga tjedna kako u jednom fasciklu ima "dvije velike ponude, dva razgovora o investicijama u energetiku" SNIMIO SAŠA ETKOVI

HEP e u prosincu raspisati natje aj za gradnju hidroelektrane Ombla pokraj Dubrovnika, što je projekt vrijedan oko 110 mil. eura, a kao jedan od zainteresiranih ulaga a spominje se grupa ulaga a koja stoji iza projekta golfskog terena na Sr u. Mnogo je ve a investicija - oko 800 milijuna eura gradnja novog bloka u Plominu, za koju e natje aj biti raspisan u prvom kvartalu. Najizgledniji ulaga u Plomin je RWE Izjavu premijerke Jadranke Kosor, koja je prošloga tjedna na jednoj konferenciji najavila kako u fasciklu ima "dvije velike ponude, dva razgovora o investicijama u energetiku", treba uzeti s malom dozom rezerve, jer premijerka zapravo spominje dva otprije najavljivana projekta koji ve odavno nisu ni novi ni nepoznati, a pred samim su po etkom realizacije.

Podzemna elektrana

Kosor, naime, govori o po etku gradnje tre eg bloka termoelektrane u Plominu, koja bi trebala zamijeniti postoje i, ve zastarjeli prvi blok, te o hidroelektrani Ombla pokraj Dubrovnika, ija realizacija po inje uskoro. Prema službenim potvrdama HEP-a, dovršava se pripremna doku-

mentacija za javni natje aj kojim bi se trebao izabrati najpogodniji investitor za HE Omblu, a on bi trebao biti raspisan tijekom prosinca. Projekt i tehni ka dokumentacija za gradnju te vrlo zahtjevne podzemne hidroelektrane, vrijedne oko 110 milijuna eura, ve su gotovi, kao i studija utjecaja na okoliš, koju je još 1999. godine odobrila tadašnja Državna uprava za zaštitu okoliša, a u tijeku je isho enje potrebne dokumentacije i dozvola. Predstavnici HEP-a nekoliko su puta javno ponavljali da e gradnja hidroelektrane Ombla, snage 68 MW i prosje ne godišnje proizvodnje 225 GWh elektri ne energije, po eti u suradnji s drugim investitorima, a u kuloarima se

intenzivno spominjalo ime tvrtke Union D iza koje stoji grupa investitora iz Izraela, Rusije i Velike Britanije, poznate po projektu Golf parka Dubrovnik. Grupu u Hrvatskoj predvodi Aaron Frankel. No, HEP te glasine nikada nije potvrdio, a prema službenim informacijama njihovi elnici nisu razgovarali ni s jednim od potencijalnih investitora. Natje aj za investitora u novi, tre i blok termoe-

osor prošlog je tjedna kazala kako u jednom fasciklu ima o dva otprije planirana projekta

business.hr Utorak 30/11/2010

Ombla u prosincu, o kraja ožujka HE OMBLA imat će 68 MW snage i prosječnu godišnju proizvodnju 225 GWh električne energije

lektrane na ugljen u Plominu, snage oko 500 MW, koji će zamijeniti postojeći prvi blok, trebao bi, prema potvrdama iz HEP-a, biti raspisan krajem prvog tromjesečja sljedeće godine. Realizacija projekta ušla je u završnu fazu, o njemu bi se sljedećih mjeseci trebala očitovati nadležna ministarstva, nakon čega bi o projektu termoelektrane trebala biti pokrenuta javna rasprava. Gradnja ter-

moelektrane bi se, prema ranijim najavama, trebala realizirati putem 'joint venture' ugovora jer HEP ne može sam financirati projekt vrijedan više od 800 milijuna eura. HEPov bi partner, prema još neslužbenim informacijama, u tom slučaju vjerojatno bila njemačka grupa RWE, partner koji je već ulagao u drugi blok termoelektrane u Plominu. Mediji su svojedobno pisali o nekoliko su-

sreta predsjednika Uprave HEP-a Lea Begovića s čelnicima RWE-a u Njemačkoj, a u srpnju prošle godine s predsjednikom Uprave RWE-a Jurgenom Grossmanom sastala se i premijerka Jadranka Kosor.

Politički dogovor

Neslužbeni izvori potvrđuju i da je mogućnost investiranja RWE-a u Plomin 3 ozbiljno razmatrana

PLOMIN 3, treći blok termoelektrane u Plominu, snage oko 500 MW, zamijenit će postojeći prvi blok

i prilikom službenog susreta Jadranke Kosor i Angele Merkel u Berlinu početkom veljače ove godine, kada su dvije premijerke posebno razgovarale o intenziviranju gospodarske suradnje Njemačke i Hrvatske te potencijalnim ulaganjima njemačkih tvrtki u projekte u Hrvat-

skoj. Taj podatak govori i da eventualno buduće partnerstvo HEP-a i RWE-a ima i dobro političko zaleđe, što nije nevažno u vrijeme kada Hrvatska očekuje podršku što većeg broja država za što skoriji ulazak u Europsku uniju. Sandra Carić Herceg

sandra.caric@business.hr

tema 6-7

ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST Hrvatsko gospodarstvo spo sporije otvarati nova radna mjesta, koja se predviđaju tek u drugoj p

U godinu dana izgu su 58.572 radna mj U usporedbi s prvih deset mjeseci 2009. godine broj zaposlenih najviše je smanjen u trgovini, 14 posto, a među neslavnim rekorderima je i poslovanje nekretninama - 8,1 posto

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u listopadu je bilo 1.405.923 zaposlenih, od čega 645.000 žena. Broj ukupno zaposlenih pao je prema tim podacima u odnosu na rujan 1,2 posto, dok je pad u odnosu na listopad prošle godine dosegao 4,3 posto. U godinu dana tako su izgubljena, pokazuju podaci DZS-a, točno 58.572 radna mjesta. "Ovo su očekivani podaci", tvrdi glavni analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić. "Na godišnjoj razini očekujem da ovu godinu završimo s oko 75.000 izgubljenih radnih mjesta", kaže Šantić.

Vrijeme promjena

Kretanja slična ovogodišnjima Šantić očekuje i u 2011. godini. "Vjerujem da će stopa registrirane nezaposlenosti ostati na razini 17,5 posto, kao što je to danas, no zaposlenost će se dodatno sma-

brojke

304.479 33.571 nezaposlenih registrirano je u listopadu, što je u odnosu na rujan rast 5,2 posto

osoba prvi se put u listopadu javila na burzu rada, što je u odnosu na rujan porast čak 14,6 posto

Damir Novotny, ekonomski analitičar: U sljedećoj će godini dio građevinara nestati s tržišta, a novi nezaposleni "regrutirat" će se i u brodogradnji Snimio hrvoje knez

njivati", tvrdi Šantić. Hrvatsko gospodarstvo sporije se oporavlja pa će se i sporije otvarati nova radna mjesta. Tako Šantić nove mogućnosti zapošljavanja, odnosno nova radna mjesta predviđa tek u drugoj polovini 2012. godine. "Pred nama je razdoblje restrukturiranja i velikih promjena", tvrdi Zdeslav Šantić. Među prvima restrukturiranje očekuje prerađivačku industriju, koja će nakon toga sasvim sigurno smanjivati broj zaposlenih, a slične značajne promjene očekuju se i u uslužnim djelatnostima. Ekonomski analitičar Damir Novotny upozorava da će na novi val otpuštanja utjecati i kriza u građevinarstvu. "U sljedećoj godini možemo očekivati nova otpuštanja u građe-

vinskim tvrtkama. Štoviše, očekujem da se tek u sljedećoj godini pokaže pravo lice krize u tom sektoru", najavljuje Novotny. Pesimistično očekuje otpuštanja u sektoru građevinarstva, ali i prva gašenja građevinskih tvrtki i stečajeve. "Vjerujem da će dio građevinara jednostavno nestati s tržišta", kaže Novotny. Drugi sektor iz kojeg će se "regrutirati" nezaposleni je, tvrdi Novotny, brodogradnja.

Teret na privatnicima

Poseban je problem, upozoravaju analitičari, tromost hrvatskog tržišta rada. "Hrvatsko tržište rada ima brojne strukturne probleme kao što su nizak stupanj mobilnosti i fleksibilnosti radne snage", upozorava Šantić. Novotny upozorava da velik broj ljudi radi, a da ne prima

plaću. "Pitanje je u koju skupinu ubrajamo te osobe, no sigurno ih je jako velik broj, što dodatno smanjuje tu radnu bazu", tvrdi Novotny. Prema podacima DZS-a, zaposlenost je najviše smanjena u odnosu na rujan u obrtu i slobodnim profesijama - tu je zabilježen pad zaposlenosti od ukupno 3,6 posto (4,3 posto za žene). Zaposlenost je manje smanjena u pravnim osobama 0,7 posto. Jedini koliko-toliko pozitivan trend bilježe zaposleni poljoprivrednici - zaposlenost je u tom segmentu 0,2 posto viša. Kada se pogleda prvih deset mjeseci u usporedbi s prvih deset mjeseci 2009. godine, broj zaposlenih najviše je smanjen u trgovini, 14 posto, a među neslavnim rekorderima je i poslovanje nekretninama sa 8,1 posto. Na po-

zitivnoj strani nema mnogo primjera: obrazovanje (porast od 1,1 posto) i administrativne te pomoćne uslužne djelatnosti (0,6 posto). "I te brojke ponovno pokazuju da najveći teret krize podnosi privatni, odnosno realni sektor", oštro je komentirao Damir Novotny. "Isti će se trend nastaviti i dalje - jedino će se privatni sektor prilagođavati krizi, što znači i smanjivati broj zaposlenih." Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u listopadu je registrirano 304.479 nezaposlenih, što je u odnosu na rujan rast 5,2 posto. Od te je brojke registrirana 33.571 osoba koja se prvi put javlja na burzu rada, što je u odnosu na rujan porast čak 14,6 posto. Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr

vo sporije se oporavlja pa će se i ugoj polovici 2012. godine

gubljena mjesta

Zdeslav Šantić, glavni analitičar Splitske banke: Na godišnjoj razini očekujem da ćemo ovu godinu završiti s oko 75.000 izgubljenih radnih mjesta foto skledar/cropix

Padaju i plaće Prosječna neto plaća za rujan ove godine isplaćena u Republici Hrvatskoj iznosila je 5291 kunu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na kolovoz to je smanjenje 1,9 posto, a u odnosu na rujan prošle godine to je rast 1,1 posto. Realna neto plaća ipak je 2,1 posto niža nego plaća za kolovoz te 0,3 posto niža u odnosu na plaće za rujan prošle godine. Na godišnjoj razini to znači da su plaće za prvih devet mjeseci ove godine realno manje 0,8 posto. Gledano po djelatnostima, na godišnjoj su razini plaće realno rasle u sektoru popravka i instaliranja strojeva i opreme (19,5 posto), u proizvodnji duhanskih proizvoda (5,4 posto), u proizvodnji motornih vozila (4,9 posto) te u kožarskoj

industriji (4,7 posto). Najviša je neto plaća za rujan isplaćena u visokom obrazovanju — 7689 kuna. Kada je o bruto iznosima riječ, prosječna bruto plaća za rujan iznosila je 7546 kuna, što je u odnosu na kolovoz nominalni pad 2,1 posto, a realni 2,4 posto. U odnosu na rujan prošle godine iznos bruto plaće nominalno je niži 0,3 posto, a realno 1,7 posto. U prvih devet mjeseci prosječna je bruto plaća iznosila 7645 kuna. Inače, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u listopadu je registrirano 304.479 nezaposlenih što je, u odnosu na rujan rast 5,2 posto. Od te je brojke registrirano 33.571 osoba koja se prvi put javlja na burzu rada, što je u odnosu na rujan porast čak 14,6 posto.

OGLAS

doga aji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 30/11/2010

PROGNOZE EK

U Hrvatskoj dogodine rast 1,5 posto

Bruxelles. Posljednji podaci pokazuju da je recesija u Hrvatskoj zaustavljena sredinom ove godine i da je po eo oporavak, a sljede e godine o ekuje se gospodarski rast od 1,5 posto, 2012. od 2,1 posto, dok e se ova godina zavrĹĄiti s padom od 1,8 posto, pokazuju jesenske gospodarske prognoze koje je u ponedjeljak

objavila Europska komisija. Kao glavni pokreta skromnog rasta EK navodi privatnu potroĹĄnju i investicije, a kao pozitivne okolnosti brĹži oporavak od o ekivanog u EU, pribliĹžavanje pristupanju EU, kroz, me u ostalim, ja i priljev izravnih stranih ulaganja. Kao mogu e negativne okolnosti navodi se ovisnost o vanjskom financiranju, a odga anje fiskalne konsolidacije moĹže pogoditi investicije i potroĹĄnju zbog viĹĄih troĹĄkova posu ivanja. Po prognozama, prora un-

ski deficit ove godine e dosegnuti 5,7 posto BDP-a, a u sljede e dvije godine mali su izgledi da e se znatnije smanjiti. "Predstoje i parlamentarni izbori glavna su zapreka za kratkoro no uravnoteĹženje", navodi EK. Deficit bi dogodine mogao joĹĄ porasti, a 2012. predvi a se smanjenje na sadaĹĄnju razinu. Javni dug zabiljeĹžit e rast sa 35 posto 2009. na gotovo 50 posto 2012. U sljede e dvije godine inflacija bi mogla porasti s jedan posto na oko dva posto. H

BROJKA

12,5

posto mogla bi dosegnuti godiĹĄnja stopa nezaposlenosti za ovu godinu, sljede e godine o ekuje se prestanak njezina rasta, a 2012. mogla bi pasti na oko 11%, predvi a EK

Uskoro trajni ugovor TLM-a i HEP-a TRĹ˝IĹ NA CIJENA Ĺ ibenski TLM uskoro bi s HEP-om trebao potpisati 10-godiĹĄnji ugovor o opskrbi strujom. Iako su njegove pojedinosti davno utana ene, nitko se od odgovornih nije usudio dati odobrenje pa je prona eno salomonsko rjeĹĄenje - poslan je AZTN-u, koji e odlu iti je li prihvatljiv Nakon ĹĄto je proĹĄloga tjedna mostarski Aluminij, jedan od aktera nedavne afere isporuke struje po znatno niĹžim cijenama od trĹžiĹĄnih, osigurao elektri nu energiju za svoj rad potpisivanjem ugovora s Elektroprivredom Hrvatske zajednice HercegBosne iz Mostara, sli an bi ugovor, ali s Hrvatskom elektroprivredom (HEP), uskoro trebao potpisati i ĹĄibenski TLM. Naime, kada je sredinom ove godine otkriveno da je HEP putem ĹĄibenskoga TLM-a mostarskom Aluminiju isporu ivao struju po viĹĄe nego upola

niĹžoj cijeni od trĹžiĹĄne, ĹĄto je HEP-u donijelo gubitak od najmanje 600 milijuna kuna, sporni ĹĄtetni ugovor izme u HEP-a i TLM-a je raskinut, a sklopljen je novi, privremeni, koji je na snazi i danas. Trajni ugovor, koji bi TLM-u trebao osigurati prijeko potrebnu energiju idu ih godina, tek bi trebao biti potpisan.

Dodatna klauzula

Kako nam je objasnio predsjednik Uprave ĹĄibenskog TLM-a Nikola Rak, trajni bi ugovor trebao biti potpisan ovih dana, nakon ĹĄto svoje miĹĄljenje o njemu iznese i Agencija za zaĹĄtitu trĹžiĹĄ-

NIKOLA RAK, predsjednik Uprave ĹĄibenskog TLM-a, kaĹže da se novim ugovorom HEP od gubitaka osigurao klauzulom koja e mu jam iti minimalnu cijenu megavata elektri ne energije od 37 ili 38 eura CROPIX

nog natjecanja (AZTN). MiĹĄljenje AZTN-a joĹĄ se eka, ali Rak tvrdi da se budu i ugovor, koji e biti potpisan na rok od 10 godina, ne e znatno razlikovati od sadaĹĄnjeg privremenog, koji je na snazi posljednjih nekoliko mjeseci. Jedina je razlika u cijeni elektri ne energije. Naime, "ope en" na nedavnoj aferi, HEP je odlu io osigurati se u novom ugovoru dodatnom klauzulom koja e mu jam iti minimalnu cijenu megavata elektri ne energije i ona bi trebala sprije iti nove gubitke. Ta minimalna cijena, prema rije ima Nikole Raka, ne e biti

niĹža od 37 ili 38 eura za megavat elektri ne energije.

Strah od odgovornosti

Zanimljivo je da su predstavnici HEP-a i TLM-a ve odavno utana ili pojedinosti trajnog ugovora, no nitko se od odgovornih, uklju uju i Nadzorni odbor HEP-a, ali i Vladu i ministra gospodarstva uru Popija a, nije usudio dati kona no odobrenje za potpisivanje pa je na eno salomonsko rjeĹĄenje: tekst ugovora poslan je AZTNu kojemu je prepuĹĄteno da donese odluku o tome je li ugovor prihvatljiv ili nije.

SluĹžbena je potvrda stigla i iz samog HEP-a, u kojem kaĹžu da je s TLM-om sklopljen privremeni sporazum o isporuci struje, koji ĹĄibenskoj tvrtki trenuta no omogu uje nesmetano poslovanje, a ostat e na snazi do sklapanja novoga. Prijedlog ugovora je na osnovi Zakona o zaĹĄtiti trĹžiĹĄnog natjecanja upu en Agenciji za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja, pa e i njegovo potpisivanje uslijediti nakon dobivenog miĹĄljenja Agencije, potvr eno je iz Ureda za odnose s medijima HEP-a. Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 30/11/2010

PREMIJERKA UZVRA A

'Ĺ˝ao mi je ĹĄto ĹĄef SDP-a malo zna o ekonomiji' Zagreb. Komentiraju i ju er oporbene tvrdnje da je Hrvatska u dubokoj krizi i recesiji bez obzira na gospodarski rast od 0,2 posto u tre em kvartalu, predsjednica Vlade Jadranka Kosor ustvrdila je da to nije to no i da joj je Ĺžao ĹĄto predsjednik SDP-a Zoran Milanovi tako malo zna o tome, jer je neki dan

Ĺ ESTI NATJEÂťAJ SLIJEDI

Za Segesticu zainteresirani strani kupci Uz poznate potencijalne kupce Agrokor i Badel, sisa ki proizvo a alkoholnih pi a je na meti i nekih austrijskih i ĹĄvicarskih kupaca, tvrdi ste ajna upraviteljica Branka MalbaĹĄi Tvornica Segestica zbog duga je u ste aju od velja e, a ste ajna upraviteljica Branka MalbaĹĄi izjavila je za Business.hr da zainteresiranih kupaca ima i nakon petog natje aja pa nije isklju eno ni da e prodajna cijena porasti ako ih se viĹĄe javi na sljede i natje aj. Segestica se bavi proizvodnjom alkoholnih i bezalkoholnih pi a te octa, a zbog oko 150 milijuna kuna duga Ministarstvu financija i drugim vjerovnicima u ste aju je od velja e ove godine.

50% popusta

Tvornica je i nakon pete draĹžbe ostala bez kupca, iako je po etna cijena iz prvog natje aja od 48,3 milijuna kuna sniĹžena 50 posto, na 33,8 milijuna. Na ĹĄestoj draĹžbi, zakazanoj za 20. prosinca, cijena e biti joĹĄ 10 posto niĹža. Na upit o tome koliko e natje aja biti potrebno da se dobije konkretna ponuda za Segesticu, MalbaĹĄi nije mogla odgovoriti, a zbog poĹĄto-

vanja poslovnih odnosa ne Ĺželi otkriti ni koje su tvrtke do sada otkupile natje ajnu dokumentaciju. Ste ajna je upraviteljica ipak potvrdila dosadaĹĄnje medijske napise da se za Segesticu interesiraju tvrtke poput Agrokora i Badela, te otkrila da neki potencijalni kupci dolaze iz Ĺ vicarske i Austrije, iji su predstavnici posjetili sisa ku tvornicu.

Prijeratni vlasnici

Zainteresirana je i obitelj Tesli , koja je do Drugog svjetskog rata bila vlasnik nekretnina Segestice, ali skepti ni su zbog velikih dugova tvrtke i potrebnog ulaganja. Naime, rjeĹĄenje o povratu imovine donijelo je Tesli ima joĹĄ neunov ene deponirane zamjenske dionice Segestice. Prema navodima ste ajne upraviteljice, poslovanje tvrtke nije se znatno promijenilo otkad je u ste aju, razlika je samo u broju zaposlenika., MalbaĹĄi je, naime, od preuzimanja Uprave otpustila 98 zaposlenih. "Proizvodimo i punimo, poslujemo u maloprodaji i veleprodaji te izvozimo u BiH i Sloveniju. Poslovanje je isto kao i prije, samo uz puno manje ljudi", komentirala je MalbaĹĄi . Iva Bikanec

izjavio kako ga ekonomija uop e ne zanima te da se ne bavi time, ĹĄto je tom izjavom zapravo i dokazao. " udi me da ga ne vesele prve naznake o tome da izlazimo iz krize i da ne podupire sve one Vladine aktivnosti u provedbi Programa gospodarskog oporavka i da izi emo iz krize. NaĹžalost, takvo je ponaĹĄanje ve vi eno", kazala je Kosor. Podsjetila je da predsjednik SDP-a Milanovi nije kao elnik oporbe bio na glasanju o prora unu i nije glasao za zakon o fiskalnoj odgovornosti. H

IMOVINSKI CENZUS

Bandi : Dogovor samo o iznosu Zagreb. Gradona elnik Zagreba Milan Bandi u ponedjeljak je kazao da je mogu dogovor o prijedlogu gradske uprave o uvo enju imovinskog cenzusa za socijalna prava, ali samo kada je rije o korekciji iznosa za 100 ili 200 kuna, dok o samom prijedlogu nema kompromisa. "Onaj tko ima viĹĄe, neka viĹĄe i plati. Tko ima manje, platit e

manje. Tko nema, bit e mu besplatno", rekao je. Na upit ĹĄto ako Gradska skupĹĄtina ne prihvati prora un za 2011. s takvim prijedlogom, Bandi je odgovorio da ne moĹže dijeliti novac koji nema. Komentiraju i tvrdnje iz Zg holdinga da im ne pla a ugovorene poslove i subvencije, Bandi je odgovorio kako e platiti ono ĹĄto je ugovoreno. "Svi emo se morati ponaĹĄati u skladu s recesijom. Ne mogu od gradske uprave traĹžiti jedno, a od Holdinga drugo", istaknuo je. H

Denis FuduriÄ&#x2021; posta najveÄ&#x2021;i dioniÄ?ar Ho MILETI USPIO Mali su dioni ari prije godinu dana optuĹživali Milana Mileti a, ve inskog vlasnika Hotela Zadar, da se drasti nim smanjivanjem kapitala Ĺželi domo i 75 posto poduze a, a sada pravo prvenstva upisa novih dionica ima njemu blizak Denis Fuduri

Denis Fuduri postat e drugi najve i vlasnik tvrtke Hotela Zadar nakon prijedloga Uprave izvanrednoj glavnoj skupĹĄtini o pove anju kapitala u toj zadarskoj hotelijerskoj tvrtki. BivĹĄi broker u Hotele Zadar uloĹžit e 800.000 kuna i na osnovi toga dobiti 80.000 novih dionica nominalne vrijednosti po 10 kuna, ime

e se temeljni kapital pove ati na 2.349.000 kuna. Fuduri ima pravo prvenstva uz potpuno isklju enje drugih dioni ara pri upisu novih dionica.

Nekretnine od 20 mil.

Zanimljivo je da je ve inski vlasnik Hotela Zadar ameri ki Hrvat Milan Mileti prije godinu dana na glav-

MIRENJE I ARBITRAŽA

Hrvatskoj tužbe jer nije štitila inoinvesticije Zagreb. Predstavnici Stalnog izbranog sudišta pri HGK najavili su ju er da e se 2. i 3. prosinca održati 18. hrvatski dani arbitraže i mirenja. Glavne teme skupa su nova arbitražna pravila UN-ove komisije za arbitražu i pravila o izvo enju dokaza u me unarodnoj arbitraži, a posebna tema bit

e me unarodna investicijska arbitraža, rekao je potpredsjednik Stalnog izbranog sudišta pri HGK Hrvoje Sikiri . Ta je tema odabrana jer se ini kako bi moglo biti sporova u kojima bi Hrvatska mogla biti tužena da nije štitila strane investicije. Predsjednik Stalnog izbranog sudišta pri HGK Mihajlo Dika rekao je da je ove godine sudište obradilo 43 predmeta ija je ukupna vrijednost za 100 milijuna kuna ve a od ukupne vrijednosti prošlogodišnjih obra enih sporova. H

ostaje drugi Hotela Zadar DENIS FUDURI je kao zastupnik Milana Mileti a, ve inskog vlasnika Hotela Zadar, lani smanjio temeljni kapital tvrtke sa 58,5 milijuna kuna na samo 1,5 milijuna kuna SNIMIO HRVOJE DOMINI

a nezadovoljnim dioni arima je, osim najave tužbe, preostalo i da optuže Mileti a da želi preuzeti 75 posto dionica kako bi po eo rasprodavati vrijedne nekretnine u središtu grada, poput nekadašnjeg hotela Zagreb na zadarskoj rivi, terasa hotela Beograd te samog hotela Kolovare, koji ini okosnicu društva Hoteli Zadar. Prema procjenama stru njaka, nekretnine u vlasništvu poduze a koje e pove ati temeljni kapital na 2,3 milijuna kuna vrijede gotovo 20 milijuna eura, a Mileti je HFP-u za 52 posto dionica svojedobno platio milijun dolara.

Uloga u Transadriji

noj skupštini upravo preko Fuduri a, koji zastupa njegove interese, smanjio temeljni kapital sa 58,5 milijuna kuna na samo 1,5 milijuna kuna. Time je izazvao pobunu malih dioni ara i HFP-a koji su ga optuživali da na taj na in želi preuzeti 75 posto Hotela Zadar. Tada su glavnu skupštinu osiguravali i zaštitari,

Denis Fuduri bivši je vlasnik brokerske ku e Interfinance kojemu je Hanfa prije gotovo dvije godine zabranila održavanje skupštine ZIF-a Velebit, a izgubio je pravo na obavljanje brokerskih poslova. Njemu sukobi s malim dioni arima nisu nepoznati jer su mali dioni ari jednako bili šokirani preuzimanjem Transadrije, rije ke špediterske tvrtke s vrijednim nekretninama, u kojoj je upravo Fuduri odigrao jednu od glavnih uloga. Ante Pavi

ante.pavic@business.hr

BROJKA

posto pale su u listopadu zalihe gotovih industrijskih proizvoda na godišnjoj razini, 17. mjesec zaredom nastavljeno je tako smanjenje zaliha

TURIZAM

U privatnom smještaju 3,1% više no enja Zagreb. U devet mjeseci ove godine od ukupnih 54,28 milijuna turisti kih no enja najviše je (35,3%) ostvareno u privatnom smještaju, dok su kampovi i hoteli na drugom i tre em mjestu s udjelima u no enjima od 25,1 i 24,6 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U privatnom smješta-

ju ostvareno je 19,18 milijuna no enja ili 3,1% više nego u istom lanjskom razdoblju. Isti postotak rasta ta je vrsta smještaja zabilježila sa 2,64 milijuna dolazaka turista, a po tom je privatni smještaj na drugom mjestu, iza hotela. Kampovi su sa 13,64 milijuna no enja na drugom mjestu u no enjima ove godine i otprilike na lanjskoj razini. Hoteli su sa 13,37 milijuna no enja zabilježili porast od 5,3 posto, isti kao i sa 3,52 milijuna dolazaka. H

TROŠAK SIROVINA I MATERIJALA

Prihod od prodaje u industriji pao 12,8% Trošak sirovina i materijala u industriji lani je dosegao 52,12 milijardi kuna, što je 18,9 posto manje nego 2008. godine, a prihod od prodaje smanjen je nižom stopom od 12,8 posto, na 116,98 milijardi kuna. Udjel sirovina i materijala u ukupnoj prodaji tako je pao sa 48,4 na 44,6 posto Od prodaje industrijskih proizvoda poduze a su u 2009. godini ostvarila ukupno 116,98 milijardi kuna, a na kupnju sirovina potrošila su ukupno 52,12 milijardi kuna. To zna i da ukupna vrijednost inputa (sirovina i materijala utrošenih za industrijsku proizvodnju) sudjeluje sa 44,6 posto u ukupnoj vrijednosti outputa industrije. Me utim, taj je udjel nešto niži nego prethodne godine kada je iznosio 48,4 posto. Naime, lani je ukupni prihod od prodaje u industriji smanjen 12,8 posto, sa 134,14 milijardi kuna ostvarenih 2008., a trošak inputa smanjen je znatno ve om stopom, 18,9 posto, sa 64,95 milijardi kuna na prošlogodišnjih 52,12 milijardi kuna.

Naftna industrija

Prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku, najve a vrijednost utrošenih sirovina lani je bila u prera iva koj industriji

(48,3 milijarde kuna), a najmanja u opskrbi vodom (8 milijuna kuna). Usporedimo li potrošnju po sektorima, najve a je vrijednost utroška sirovina i materijala u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda i u proizvodnji prehrambenih proizvoda, a najmanja u uslužnim djelatnostima i rudarstvu. Samo je 9,3 posto sirovine iz vlastite proizvodnje, a ostalo je kupljeno od tre ih osoba. Pritom je 42,7 posto nabavljeno na doma em tržištu, a 48 posto je iz uvoza. Najve i udjel utrošenih sirovina i materijala nabavljenih na doma em tržištu zabilježen je u proizvodnji prehrambenih proizvoda (37,1%), a najmanji za potrebe tekstilne industrije (0,2%).

Županijski lideri

Najve i udjel uvezenih sirovina i materijala zabilježen je u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (38,9%), zatim prehrambenoj (8,5%) i kemijskoj industriji (7,1%), a najmanji kod popravka i instaliranja strojeva i opreme. Promatraju i po županijama, najve e udjele u vrijednosti utrošenih sirovina za potrebe industrijske proizvodnje prošle su godine imale Primorsko-goranska županija, Grad Zagreb i Sisa ko-moslava ka župa-

nija, a najmanje Zadarska, Požeško-slavonska, Dubrova ko-neretvanska i Li kosenjska županija. M. G.

BROJKE

posto sirovine i materijala za industriju dolazi iz uvoza, 42,7 posto nabavljeno je na doma em tržištu, a ostatak je vlastita proizvodnja

8,5

posto sirovina i materijala u prehrambenoj industriji uvozi se, što je najviše me u svim granama industrije, uz izuzetak proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda

37,1

posto udjel je sirovina i materijala nabavljenih na doma em tržištu u proizvodnji prehrambenih proizvoda, što je najviše od svih industrijskih grana

0,2

posto udjel je sirovina i materijala nabavljenih na doma em tržištu u tekstilnoj industriji, što je najmanje od svih industrijskih grana

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 30/11/2010

ISTRAĹ˝IVANJE GfK

Hrvatska na 29. mjestu po kupovnoj mo i

Zagreb. Prema istraĹživanju agencije GfK GeoMarketing, prosjek kupovne mo i po stanovniku za Europu je 11.945 eura i pokazuje mali rast (2,1%) u odnosu na proĹĄlu godinu, kada je iznosio 11.699 eura. Hrvatska je na 29. mjestu s iznosom od 4808 eura, ĹĄto je oko 34% europskoga prosjeka.

U odnosu na proĹĄlu godinu Hrvatska je pala za dva mjesta na ljestvici 42 zemlje Europe. Posljedice krize razli ito su se odrazile u mnogim zemljama: bogatije su zabiljeĹž ile neznatan pad, s izuzetkom Ĺ vedske. Portugal, Italija, Irska, Gr ka i Ĺ panjolska biljeĹže pad. ZapaĹžen rast biljeĹži Turska, oko 10 posto, koja je presko ila drĹžave u kojima su posljedice krize bile ve e. Usporedba sa Slovenijom pokazuje da je tamo kupovna mo ve na oko 84 po-

sto europskog prosjeka, dok je to u Hrvatskoj tek na tre ini. I neke druge tranzicijske zemlje prestigle su Hrvatsku - eĹĄka je na 23. mjestu sa 6893 eura, Slova ka 24. sa 6737 eura, Poljska 25. s 5377 eura, a Ma arska 27. s 5048 eura. Kupovna mo zbroj je svih dostupnih svota po stanovniku - neto primanja gra ana i jedan je od najvaĹžnijih indikatora potroĹĄa kog potencijala. Prodaja robe i usluga izravno ovisi o razini kupovne mo i. B.hr

BROJKA

4808 eura iznosi kupovna mo prosje nog hrvatskoga gra anina, a prosjek za Europu iznosi 11.945 eura

PretraĹživaÄ? turistiÄ?ke ponude kreÄ&#x2021;e u 2012., natjeÄ?aj u 2011. BORIS Ĺ˝GOMBA, predsjednik Udruge hrvatskih putni kih agencija, kaĹže kako je o ekivano vrijeme izrade pretraĹživa a do dvije godine SNIMIO HRVOJE DOMINI

INTERNETSKA TRAĹ˝ILICA Sljede e godine bit e raspisan javni natje aj za izradu srediĹĄnjeg pretraĹživa a turisti ke ponude â&#x20AC;&#x201D; od smjeĹĄtaja i restorana do ulaznica za kulturne atrakcije i izleta. Prva verzija pretraĹživa a mogla bi po eti raditi za sezonu 2012., a puna ina ica 2013. godine Hrvatski bi turizam uskoro trebao dobiti srediĹĄnji pretraĹživa turisti ke ponude. U vrijeme kada ve ina svjetskih turista koristi internet kao glavni, a esto i jedini alat za pretraĹživanje poda-

taka o turisti koj ponudi i na osnovi tih podataka esto donosi i kona nu odluku o destinaciji za odmor, uspostava takvog pretraĹživa a strateĹĄki je potez kojim svaka zemlja pove ava svo-

ju konkurentnost na svjetskom turisti kom trĹžiĹĄtu.

Prijedlog agencija

Projekt je inicirala Udruga hrvatskih putni kih agencija, a na njemu zajedni ki

rade Ministarstvo turizma i Hrvatska turisti ka zajednica. "Osnovna je ideja projekta da posjetitelji dobiju srediĹĄnji pretraĹživa koji sadrĹži baĹĄ sve oblike turisti ke ponude u naĹĄoj zemlji na jednome mjestu. To se odnosi na restorane, agencijsku ponudu, ulaznice za kulturne spomenike, smjeĹĄtaj, prijevoz, izlete i ĹĄtoĹĄta drugo, a sve unutar jednog pretraĹživa a", kaĹže Boris Ĺ˝gomba, predsjednik Udruge hrvatskih putni kih agencija, i naglaĹĄava kako e gosti koriĹĄtenjem niza pretraĹživa kih kriterija mo i izabrati to no onaj tip ponude koja ih najviĹĄe zanima. Kako najavljuju u Ministarstvu turizma, taj projekt, koji je dobio i mjesto u nedavno predstavljenom Akcijskom planu za doma i turizam, krenut e po etkom sljede e godine, kada se o ekuje raspisivanje javnog natje aja. Projekt e biti realiziran u suradnji javnog i privatnog sektora kroz suradnju Ministarstva i zainteresiranih udruga iz turisti koga gospodarstva. Financirat e se novcem iz sustava turisti kih zajednica te novcem iz privatnog sektora, a ostavlja se mogu nost koriĹĄtenja i odgovaraju ih razvojnih sredstava iz EU za potica-

nje konkurentnosti. "Projekt e se izvoditi po fazama, a o ekivano vrijeme izrade je do dvije godine. O ekuje se tako da bi prva verzija pretraĹživa a s osnovnim funkcionalnostima mogla po eti raditi za sezonu 2012. godine, dok bi njegova puna ina ica bila spremna za 2013. godinu", najavljuje Boris Ĺ˝gomba.

On-line buking

Gosti bi koriĹĄtenjem pretraĹživa a dobili cijeli niz pogodnosti, po evĹĄi od jednostavnog pregleda turisti ke ponude svih ponu a a turisti kih usluga, ali i mogu nost da izravno obave buking u realnom vremenu. O ekuje se da bi se uz pomo pretraĹživa a postiglo brĹže ĹĄirenje turisti ke ponude sa smjeĹĄtaja na dodatne sadrĹžaje, ali i poboljĹĄalo prezentiranje ponude. Namjerava se uspostaviti i neutralni administrator iz neprofitnog sektora, koji e, kaĹžu u Ministarstvu, biti prihvatljiv partner sustavu turisti kih zajednica i privatnom sektoru. Takvi pretraĹživa i ve postoje u Italiji i Irskoj, no Hrvatska je i dalje me u prvim zemljama koje e na nacionalnoj razini implementirati takav projekt. Branimir Kova

branimir.kova @business.hr

karijere, znanje i posao

INTERNACIONALIZACIJA POSLOVANJA I INOVACIJA Me unarodne aktivnosti poja avaju rast, podižu konkurentnost i omogu uju dugoro nu održivost kompanije. No, europske male i srednje tvrtke i dalje jako ovise o svojim doma im tržištima unato mogu nostima koje donosi prošireno jedinstveno tržište i globalizacija u cjelini

Utorak 30/11/2010

Inovacijski sustav nužan za stvaranje konkurentnosti

> karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 30/11/2010

organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Poslovno-inovacijskog centra BICRO prošlog je tjedna u Zagrebu održana konferencija o internacionalizaciji poslovanja i inovacija. S fokusom na inovacije i kreativnost te postojeće EU programe, koji potiču inovacije i poduzetništvo, htjelo se analizirati i poduzetnicima približiti postojeće nacionalne, ali i europske sustave i strukture (programe, fondove i sl.) koji potiču i pridonose razvoju inovativnih i međunarodno aktivnih tvrtki te na taj način potaknuti hrvatska poduzeća na aktivno djelovanje u pravcu internacionalizacije poslovanja te usmjeravanja prema inovativnom razmišljanju i poslovanju.

Međunarodne aktivnosti

"Postoji izravna veza između internacionalizacije malih i srednjih tvrtki i povećanja njihovih performansi. Međunarodne aktivnosti pojačavaju rast, podižu konkurentnost i omogućuju dugoročnu održivost kompanije. Ipak, europske male i srednje

Lucijana Jerković, nova direktorica Graylinga u Hrvatskoj arhiva business.hr

tvrtke i dalje umnogome ovise o svojim domaćim tržištima, unatoč mogućnostima koje donose prošireno jedinstveno tržište i globalizacija u cjelini", jedan je od zaključaka istraživačke studije pod nazivom Internationalisation of European SME’s koju je izradila Europska komisija među 9480 malih i srednjih tvrtki u 33 europske zemlje. Studija iznosi niz činjenica koje svjedoče o potrebi veće potpore internacionalizaciji tvrtki. Međunarodno aktivne male i srednje tvrtke stvaraju više radnih mjesta, one su inovativnije — čak 26 posto međunarodno aktivnih tvrtki predstavilo je proizvode ili usluge koje su novost za taj sektor u njihovoj zemlji — te su međunarodno aktivnije od američkih i japanskih tvrtki. "Inovacijska zajednica Europske komisije postavlja strateški pristup inovacijama, kojim upravljaju najviše političke razine. Inovacijska će zajednica usredotočiti napore Europe — i suradnju s trećim zemljama — na izazove kao što su klimatske promjene, energetska

zaključci konferencije

Nužne promjene l U hrvatskom gospodarstvu potrebne su strukturalne promjene u strateškoj orijentaciji prema međunarodnom tržištu. l Državna struktura treba u većoj mjeri poticati okruženje koje omogućuje inovacije. l Treba jače povezati platforme znanstveno-istraživačkih institucija te malih i srednje velikih tvrtki.

KARIJERE

PRIZNANJE

Pojačanje u Graylingu

Dodijeljene nagrade Kyoto

Lucijana Jerković postala je nova direktorica Graylinga u Hrvatskoj, gdje će biti zadužena za razvoj poslovanja i širenje baze klijenata. Ima više od 12 godina iskustva s fokusom na korporativno komuniciranje i business development te jedina u Hrvatskoj posjeduje ABC akreditaciju (IABC Accredited Business Communicator) za internu i eksternu publiku. S. H. B.

Ovogodišnje nagrade Kyoto dobili su umjetnik William Kentridge, matematičar dr. László Lovász i istraživač matičnih stanica dr. Shinya Yamanaka. Nagrada Kyoto jedna je od najuglednijih za nagrada životno djelo na svijetu, a dodjeljuje se izuzetnim pojedincima iz područja kulture i znanosti. Dodjeljuje

ih zaklada Inamori Foundation, koju je 1984. godine osnovao dr. Kazuo Inamori, osnivač japanske tehnološke tvrtke Kyocera. Dodjela nagrada Kyoto održava se već 26 godina. Među dosadašnjim su dobitnicima i njemačka koreografkinja Pina Bausch, filozof Jürgen Habermas, japanski dizajner Issey Miyake, glazbenik i dirigent Nikolaus Harnoncourt, umjetnici Maurice Béjart i Roy Lichtenstein te istraživačica primata Jane Goodall. S. H. B.

Treba jače povezati platforme znanstvenoistraživačkih institucija te malih i srednje velikih tvrtki, jedan je od zaključaka konferencije o internacionalizaciji poslovanja i inovacija

i prehrambena sigurnost, zdravlje i starenje populacije. Koristit će se intervencijama u javnom sektoru kako bi se stimulirao privatni sektor te uklonile zapreke za neometan prolaz ideja prema tržištu, što uključuje nedostatak novca, rascjepkane sustave istraživanja i tržišta, preslabo korištenje sustava javne nabave za inovacije te sporo postavljanje standarda. Inovacijska zajednica je nositelj strategije Europa 2020", napomenuo je James Allen iz Generalnog tajništva Europske komisije.

Znanost stvara tržišta

Poticanje internacionalizacije poduzetništva neod-

arhiva business.hr

vojivo je od procesa ulaganja u znanost, istraživanje i razvoj. Znanje se kao najvažnija sirovina kroz inovativne procese ugrađuje u nove proizvode i postupke kojima se postiže tržišna konkurentnost. Drugim riječima, znanost stvara tržišta koja opet sa svoje strane potiču stvaranje društva znanja. Najnoviji rezultati "Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2010.-2011." pokazuju kako je Hrvatska prošle godine zabilježila pad za čak 11 mjesta u odnosu na 2008. godinu, a nepovoljni trend nastavljen je i u 2010. godini. Ti rezultati upućuju na potrebu daljnjeg razvoja inovacijskog sustava, ključnog čimbe-

nika za stvaranje veće konkurentnosti. "Hrvatska je u području istraživanja i razvoja spremna provoditi strukturne fondove već sada. Prije pet godina počeli smo reforme u tom području, dobili smo sve potrebne dozvole, konstantno radimo na edukaciji ljudi, promijenili smo stav o intelektualnom vlasništvu u javnim znanstvenim organizacijama i stvorili mrežu poslovnih, tehnoloških i financijskih stručnjaka. Više od 150 poduzetnika financirali smo s više od 180 milijuna kuna", istaknuo je Dalibor Marijanović, direktor Poslovno-inovacijskog centra BICRO, i dodao kako kroz svoje programe podižu svi-

napredovanje

Novi predsjednik Uprave GZH Gordan Miler novi je predsjednik Uprave Grafičkog zavoda Hrvatske, članice Grupe Školska knjiga. Na tu funkciju došao je iz Societe Generale Splitske banke, gdje je obnašao dužnost člana Uprave Gordan Miler novi odgovornog za poslovanje s je predsjednik Uprave pravnim osobama i tržištima. Grafičkog zavoda Hrvatske, Nakon stjecanja diplome na članice Grupe Školska knji- zagrebačkom Ekonomskom ga arhiva business.hr fakultetu karijeru je zapo-

jest o kreiranju projekta iz ideje, kreiranju proizvoda iz projekta te podizanju tvrtke na osnovi proizvoda. Cilj HGK je pak otvoriti put i pomoći hrvatskom gospodarstvu u uvođenju inovacija u sve segmente poslovanja, rekla je Vesna Trnokop-Tanta, potpredsjednica HGK za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU, ističući kako su nove i poboljšane tehnologije, proizvodi i usluge pretpostavka opstanka na tržištu, a i jedan od glavnih preduvjeta prepoznatljivosti u internacionalizaciji poslovanja.

Zaostajemo za Europom

Tvrtke koje su utemeljene na znanju ključne su

za stvaranje nove, dodane vrijednosti, što pozitivno utječe na povećanje bruto domaćeg proizvoda, tj. na gospodarski rast. Za stvaranje nove vrijednosti potrebno je ulagati u istraživanje i razvoj novih tehnologija, tj. proizvoda i usluga. Prema statističkim pokazateljima izdvajanja za istraživanje i razvoj poslovnog, ali i javnog sektora u Hrvatskoj, u prošlih nekoliko godina bilježi se trend znatnog zaostajanja u usporedbi sa zemljama članicama Europske unije. Većinom se ti problemi vežu uz probleme tranzicije i privatizacije, ali i uz razlike u industrijskoj strukturi u kojoj nedostaju sektori visokih tehnologija. Također je očita vrlo slaba povezanost znanosti i industrije. Svijest o potrebi ulaganja u istraživanje preduvjet je da mali i srednji poduzetnici zatraže usluge znanstvenoistraživačkih institucija. Suradnja gospodarstva i znanosti omogućuje maksimalno iskorištenje infrastrukture u znanstveno-istraživačkim centrima te ulaganje u istraživanje i razvoj malih i srednjih poduzetnika.

Prednosti za tvrtke

Osim suradnje sa znanstveno-istraživačkim institucijama, prednosti od sudjelovanja u zajedničkim inovacijskim projektima s drugim poduzećima, i to izvan lokalnih granica, za tvrtke su brojne, od podjele rizika ulaganja — tehnološkog i komercijalnog, smanjivanja vremena potrebnog za izlazak na trži-

čeo 1995. u Trgovačkoj banci d.d. Zagreb, a potom je radio na izvršnim pozicijama u PBZ grupi. Bio je, među ostalim, član Uprave Međimurske banke i predsjednik NO-a PBZ leasinga. Uz bogato radno iskustvo, dragocjene upravljačke vještine stekao je sudjelujući u brojnim programima za stručno usavršavanje, a završio je i poslovnu školu strateškog menadžmenta Privredne banke Zagreb d.d. te General Management program Zagrebačke škole ekonomije i managementa. S. H. B.

šte do stvaranja strateških partnerstava, što u uvjetima povećane konkurencije stvara veliku prednost. Ulaganje u inovacije često je vrlo zahtjevno, a rezultati su neizvjesni. Ograničena je dostupnost financijskih instrumenata koji će im pomoći u razvoju novih proizvoda i usluga. U razdoblju nepovoljnih tržišnih uvjeta nužna je daljnja suradnja svih institucija i fondova usmjerenih na pružanje potpore OGLAS

USAVRŠAVANJE

Kako dobiti novac iz EU fondova? U Hypo centru u Zagrebu 2. i 3. prosinca održat će se specijalistički seminar “Kako osmisliti i napisati projekte te dobiti novac iz pretpristupnih EU fondova”. Seminar će polaznicima uz nužnu teoriju prezentirati cjelokupni postupak, od osmišljavanja, pripreme i prijave do realizacije projekta. S. H. B.

inovativnim programima koji mogu značajno pomoći razvoju gospodarstva u Hrvatskoj i kvaliteti života. To uključuje i državne poticaje poduzetništvu utemeljenom na inovacijama i novim tehnologijama, kojima se osigurava premošćivanje nedostatka izvora financiranja. Očekivane koristi od državnih poticaja na razini poduzeća su povećanje kasnijeg ulaganja korisnika potpore u aktivnosti istraživanja

i razvoja, što vodi prema razvoju novih proizvoda, povećanje prihoda, povećanje tržišnog udjela, osiguravanje mogućnosti za izvoz. Na makroekonomskoj razini time se osigurava povratna sprega u stvaranju novih radnih mjesta, prelijevanju novog znanja u druge sektore te time u "punjenju" državnog proračuna preko novih poreza i doprinosa. Sanja Hrvojević Beganović sanja. hrvojevic@business.hr

ŽENSKO PODUZETNIŠTVO > karijere > znanje > posao

business.hr Utorak 30/11/2010

Izabrane ambasadorice poduzetništva Sandra Mihel i , glavna urednica i direktorica asopisa Poslovni savjetnik, jedna je od 10 ambasadorica poduzetništva izabranih iz cijele Hrvatske koje e biti predstavljene na europskoj konferenciji žena ambasadorica 8. prosinca u Bruxe-

llesu. Podsje amo, program za poduzetništvo i inovacije (Entrepreneurship and Innovation Programme - EIP) ini prvu komponentu Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (Competitiveness and Innovation Framework Programme - CIP). U sklopu tog programa po etkom godine objavljen je poziv za dostavu projektnih prijedloga za Europsku mrežu ambasadorica ženskog poduzetništva. Cilj objavljenog natje aja bio je promovirati žensko poduzetništvo, a

namijenjen je isklju ivo organizacijama koje djeluju u podru ju poticanja, promicanja i/ili podupiranja poduzetništva radi uspostavljanja mreže koja bi okupljala uspješne poduzetnice diljem Europe da djeluju na lokalnoj i nacionalnoj razini poti u i ih da prepoznaju poduzetništvo kao jednu od poželjnih karijera. Iznos na raspolaganju za ovaj poziv na natje aj bio je 545.000 eura, dok je prosje an iznos EU financiranja oko 50.000 tisu a eura po projektu. S. H. B.

SANDRA MIHEL»I jedna je od 10 ambasadorica poduzetništva izabranih iz cijele Hrvatske ARHIVA B.HR

SEECEL ja a poduzetni ku regionalnu suradnju EU FONDOVI Regionalni centar za raz-

voj poduzetni kih kompetencija za zemlje jugoisto ne Europe prošle je godine bio drugi po uspješnosti u privla enju novca iz EU fondova EFKA HEDER, direktorica SEECEL-a SNIMIO SAŠA ETKOVI

ajviše novca iz Europske unije privukao je King ICT, gotovo dva milijuna eura, i jedina je tvrtka kojoj je u 2009. godini odobreno financiranje nekog programa iz EU fondova. Regionalni centar za razvoj poduzetni kih kompetencija zemalja jugoisto ne Europe (SEECEL) jedini je dobio novac za projekt ja-

anja regionalne suradnje. Novac iz fondova EU odobren je visokoškolskim institucijama te organizacijama za zaštitu ljudskih prava. Ove godine prijavljen je niz programa, a o njihovu financiranju Europska e komisija odlu iti potkraj godine. Ukazuju i na važnost ja anja poduzetni ke kompetentnosti i dobivanja novca iz EU fondova, dr-

žavna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva te predsjednica Upravnog odbora SEECEL-a Tihana Kralji istaknula je kako male i srednje tvrtke trebaju biti nositelji uspješnoga gospodarskog rasta i razvoja svih zemalja, a Hrvatska je prepoznata kao lider u regiji. Direktorica SEECEL-a Efka Heder kazala je kako su prilikom formiranja i planiranja aktivnosti SEECEL-a bili svjesni geografske kompleksnosti regije i prepreka koje su ih ekale.

SEECEL-ova misija

SEECEL-ova misija je unaprje enje u enja za poduzetništvo na razini osnovnih škola i visokog školstva te razvoj sustava pra enja potreba za edukaciju poduzetnika, a sve radi ja anja konkurentnosti. Ta se misija nadovezuje na glavnu strategiju Europske unije (EU 2020), gdje se kao jedan od glavnih prioriteta navodi poduzetništvo kao klju na kompe-

tencija. SEECEL-ov novac osiguran je kroz pretpristupni višekorisni ki fond Europske unije, poznatiji kao fond za ja anje suradnje zemalja jugoisto ne Europe. Dosadašnja je praksa bila da su novac iz fonda uglavnom koristile velike me unarodne organizacije. Pristup fondovima i dobivanje novca iz njih složen je proces koji uz iznimnu stru nost zahtijeva i koordinaciju raznih institucija unutar polja rada na regionalnoj i me unarodnoj razini. U SEECEL-ovu slu aju ekspertizu osiguravaju uži tim od pet stru njaka predvo enih direktoricom Heder i širi tim od 48 regionalnih i me unarodnih stru njaka. "Rad u takvom timu i na takvom procesu zahtijeva veliku predanost, znanje i entuzijazam, bez ega je

nemogu e uspješno realizirati i provoditi aktivnosti pridržavaju i se iznimno strogih kriterija Europske komisije", istaknula je Heder.

Regionalna suradnja

Voditeljica programa SEECEL-a Maja Ljubi istaknula je kako je uz poznavanje svih klju nih dokumenata Europske razvojne politike te sustavno pra enje njihova razvoja, potrebno prezentirati i vrhunsku stru nost na nacionalnoj, regionalnoj i me unarodnoj razini. To je potvrdila i Sandra Ron evi , tako er voditeljica projekata SEECELa, ustvrdivši kako su projekti nemogu i bez bliske i dobro razvijene regionalne suradnje koja osigurava osje aj vlasništva projekta u svim zemljama lanicama. S. H. B.

TIMSKI RAD

Suradnja s vladama Suosniva i SEECEL-a su Republika Hrvatska, a zastupa je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, i Hrvatska gospodarska komora. Osim s hrvatskom Vladom, SEECEL je u pripremi i provedbi projekta ostvario snažnu regionalnu suradnju s vladama i organizacijama iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Kosova, Srbije i Turske.

dogaaji 17

business.hr Utorak 30/11/2010

regija/svijet

Časne mi menadžerske… HIPOKRAT U BIZNISU Više od 4500 studenata tristotinjak poslovnih škola u svijetu položilo je MBA prisegu, koju je lani uveo Harvard Business School

rošle je godine polovica diplomanata prestižne Harvard Business School (HBS) samoinicijativno i dragovoljno položila ono što se otad naziva MBA prisegom. Za njihovim su se primjerom poveli i polaznici drugih visokih poslovnih škola u svijetu (njih više od 300), kao i sudionici Foruma mladih lidera u Davosu. Svi su svojim potpisom svečano obećali da će kao menadžeri djelovati etično i odgovorno, u dobroj vjeri, u skladu sa zakonom, da će štititi interese dioničara i poduzeća, jasno i otvoreno predstaviti rizike svojih odluka, raditi na korist društva u cjelini i težiti "stvaranju održivoga gospodarskog, socijalnog i ekološkog blagostanja u ci-

jelom svijetu". Ideja o menadžerskoj prisezi nije nova — lansirali su je 2008. dvojica profesora sa HBS-a u članku kojim su pozvali na profesionalizaciju menadžerskog zanimanja. Nitin Nohria i Rakesh Khurana izazvali su revoluciju tezom da menadžment treba biti zvanje poput liječničkoga ili odvjetničkoga i da, štoviše, menadžeri po uzoru na liječnike trebaju polagati i prisegu.

Javnost podijeljena

Prijedlog da se uvede neka vrsta Hipokratove zakletve za menadžere podijelio je javnost. Jedni su cinično odmahnuli rukom, tvrdeći da je riječ o gesti bez značenja kojom se želi omekšati percepcija javnosti da su financijsku

krizu izazvali neodgovorni MBA-ovci i menadžeri koji su se igrali tuđim novcem, dijelili sebi pozamašne bonuse kad su poslovali s gubicima i tako — na engleskom govornom području — zaradili nelaskavu titulu Master of Business Apocalypse. Drugi su oprezno ustvrdili da prisega, ne bude li od koristi, sigurno neće štetiti, a da bi mogla biti prvi korak u pravom smjeru redefiniranja novih standarda upravljanja.

Kršenje obveza

Čini se, međutim, da se ideja o prisezi svidjela (barem dijelu) harvardskih studenata koji su sami smislili tekst zakletve čiji je osnovni ton rad za opće dobro i odgovornost društvu. Sam Nohria, koji je u međuvre-

(NE)ODGOVORNOST

Poput bračnog zavjeta "Prisega pridonosi uspostavi osjećaja odgovornosti", istaknuo je Sam Nohria, dekan HBS-a, u nedavnom intervjuu u najvećem indijskom poslovnom dnevniku The Economic Times. No za razliku od 2008., kada je prisegu uspoređivao s Hipokratovom zakle-

tvom, danas relativizira njezinu težinu i uspoređuje je s bračnim zavjetima, koje jedan dio ljudi smatra nepovredivim, a drugi dio nepotrebnim. Tako će prema njegovim predviđanjima biti i sa MBA prisegom.

PRISEGA Novi standard u upravljanju ili gesta bez značenja kojom se želi omekšati percepcija javnosti da su financijsku krizu izazvali neodgovorni MBA-ovci? arhiva business.hr

menu postao i dekan HBSa, tvrdi da se nakon provokacije člankom nije bavio daljnjim propagiranjem prisege, ali zadovoljstvo inicijativom studenata ne može skriti. No njegovi kolege iz INSEAD-a ne dijele entuzijazam studenata. Theo Vermaelen naveo je u Businessweeku da je prisega promašena i da k tome predstavlja kršenje obveza koje menadžeri, kao i uprava u cjelini, imaju prema

dioničarima. Naime, temeljna obveza menadžera je maksimalizirati profit i uvećati ulaganje dioničara, koji sigurno ne bi željeli da se nauštrb njihovih interesa stvara socijalno i ekološko blagostanje u svijetu. No, unatoč polemikama i skepsi, broj potpisnika prisege (koja se može naći i potpisati na www.mbaoath.com) u stalnom je porastu — dosad ju je potpisalo više od 4500 studenata. Julijana Štrbić

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 30/11 /2010

OBUSTAVA?

Šelebaj: Ne e biti ste aja Validusa

Vladimir Šelebaj ponovno je obavijestio Zagreba ku burzu kako je nužno da se ne pokrene ste aj nad Validusom i tako nastavio ljetos uvedenu praksu kriznog komuniciranja. U najnovijem priop enju dostavljenom Zagreba koj burzi razjasnio je slušaj s tvrtkom uro akovi stan d.o.o. iz Slavonskog Broda, pa u njemu piše kako je na Trgova kom sudu u Varaždinu sazvano ro ište radi ispitivanja

mogu ih formalnih uvjeta za otvaranje ste aja nad tvrtkom Validus za 15. prosinca 2010. godine. Postupak je pokrenut na prijedlog vjerovnika uro akovi stan d.o.o. radi nepla ene pri uve u iznosu oko 57.000 kuna (glavnica). Šelebaj je izvijestio i kako je postizanje dogovor o podmirenju potraživanja tvrtke uro akovi stan pri kraju te da se o ekuje formalna obustava postupka ve u idu ih nekoliko dana, a sazivanje tog ro išta predloženo je još u travnju, prije po etka pregovora. B.hr

POVRATAK KU I

Željko Peri ulazi u Upravu Ingre

Željko Peri od 1. prosinca preuzima dužnost lana Uprave Ingre za strategiju, restrukturiranje i razvoj, objavila je Ingra na stranicama Zagreba ke burze. Peri ev angažman dio je realizacije ugovora koji je Ingra potpisala sa savjetni kom ku om Caper kojim se Caper angažira u podru ju financijske konsolidacije i redefiniranja poslovne strategije Ingre. B.hr

ŽELJKO PERI je osniva Capera i njegov dolazak u Ingru dio je ugovorne obveze SNIMIO SAŠA ETKOVI

Dug javnog sektora dose dvije tre ine bruto duga H

BILTEN HNB-a Javna su se poduze a unato krizi nastavila znatno zaduživati u inozemstvu. Prirast njihova duga tijekom prvih osam mjeseci 2010. iznosio je 0,7 milijardi eura, više nego u cijeloj prethodnoj godini Nakon pove anja bruto inozemnog duga tijekom prve polovice 2010. za 0,6 milijardi eura njegovo se stanje, prema podacima Hrvatske narodne banke, u idu a dva mjeseca smanjilo za 25 milijuna eura. Novi bilten HNB-a navodi kako se za razliku od prvog polugodišta, kada su rast duga isklju ivo generirale me uvalutne promjene, one u ljetnim mjesecima imale suprotan, ublažavaju i u inak na stanje duga zahvaljuju i ja anju eura prema drugim valutama, posebice ameri kom dolaru. Promatraju li se samo neto transakcije, stanje duga tijekom srpnja i kolovoza pove alo se za 0,2 milijarde eura, i to prije svega zbog snažnog zaduživanja javnog sektora, dok su drugi sektori smanjili svoj dug ili

nisu bilježili ve e transakcije. Uz navedene je promjene bruto inozemni dug (bez kružnih izravnih ulaganja) na kraju kolovoza dosegnuo iznos od 43,7 milijardi eura.

Skok prirasta duga

Dug sektora države je nakon blagog smanjenja u prvoj polovini godine porastao tijekom srpnja i kolovoza za 0,9 milijardi eura, i to uglavnom zbog izdanja obveznica na ameri kom tržištu u iznosu 1,25 milijardi dolara. Osim toga, HNB-ovi analiti ari navode da su se i javna poduze a, unato krizi, nastavila znatno zaduživati u inozemstvu. Prirast njihova duga (isklju uju i me uvalutne promjene) tijekom prvih osam mjeseci 2010. iznosio je 0,7 milijardi eura, što je više nego u cijeloj pret-

hodnoj godini (pola milijarde eura). Promatra li se zajedno, dug javnog sektora pove ao se u srpnju i kolovozu za 1,2 milijarde eura. Time je i njegov udjel u ukupnom bruto dugu porastao na gotovo tre inu. Preliminarni podaci Ministarstva financija pokazuju pak da su prihodi konsolidirane središnje države u prvih osam mjeseci 2010.

smanjeni 1,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Negativna kretanja ukupnih prihoda posljedica su gospodarske kontrakcije u 2010., ali, velikim dijelom, i u 2009. godini. Naime, snažan pad gospodarske aktivnosti u prošloj godini rezultirao je znatnim padom prihoda od poreza na dobit u 2010. s obzirom na to da se predujam poreza na dobit u teku oj godini pla a

na temelju dobiti ostvarene u prethodnoj kalendarskoj godini.

Blaga deprecijacija

HNB-ovi analiti ari navode kako je u listopadu zabilježen blagi trend deprecijacije nominalnog te aja kune prema euru. Na kraju listopada te aj je iznosio 7,34 kune za euro i bio je 0,6 posto viši od onog na kraju rujna, a na slabljenje kune ti-

BLAGONAKLONA EU

Gr koj produljen rok otplate duga

Umjesto tri godine za otplatu 110 milijardi eura iz paketa pomo i, Grcima je Europska unija u dogovoru s Me unarodnim monetarnim fondom dala dodatne etiri i pol godine za otplatu tog paketa pomo i, kao i Ircima, kojima je prije dva dana 'spakirana' pomo u vrijednosti 85 milijardi eura. Uz produljenje roka za otplatu, Grci su dobili i odgodu pristajanja pod Maastrichtske

kriterije prora unskog deficita jer e im zbog nastavka ekonomskog usporavanja, s padom BDP-a tri posto u 2011. godini, trebati dodatna zaduženja kako bi zakrpali prora unski manjak. Odustajanje Njema ke u nedjelju od zahtjeva da vlasnici državnih obveznica prezaduženih zemalja EU moraju snositi dio troškova spašavanja tih zemalja, kao i rješavanje problema Gr ke i Irske, u ponedjeljak je na otvaranju trgovine na europskim burzama podignulo vrijednost dionica. Na tržištu duga pala je cijena njema kih

obveznica jer su odluke europskih elnika smanjile pani an bijeg u najsigurnije europske imovinske klase. Prema podacima gr ke vlade, prošle je godine prora unski deficit te zemlje dosegnuo 15,4 posto bruto doma eg proizvoda, što je bio rekord eurozone. Ove bi godine manjak trebao dosegnuti 9,4 posto, daleko više od ciljane stope od 8,1 posto, dok e dogodine iznositi 7,4 posto. Šef europske komisije za ekonomska i monetarna pitanja Olli Rehn izjavio je kako e takav potez sigurno umiriti bilo

kakve sumnje u sposobnosti Gr ke da sanira svoje obveze. Ocijenio je i kako se ulaga i u Europi ponašaju kao stado te da se ovakvom odlukom EU željeli i ohladiti ulaga e. Premija za držanje irskog duga iznad njema kih desetogodišnjih obveznica pala je devet baznih bodova, na 637, odnosno 6,37 posto iznad cijene njema kih obveznica. Prinos na njema ke desetogodišnje obveznice porastao je tri bazna boda, na 2,78 posto, što je najviša razina u etiri mjeseca — španjolski su pak prinosi pali tri bazna

boda, a portugalski su još više korigirani, šest baznih bodova, na 4,19 posto. Naime, njema ka kancelarka Angela Merkel zahtijevala je da se sa po etkom 2013. uspostavi sustav u kojem bi zemlje s problemima u financiranju prora una, odnosno pla anju dospjelih obveza, imale mogu nost dio svojih dugova restrukturirati, i to smanjenjem vrijednosti prije izdanih obveznica u dogovoru s njihovim vlasnicima. Vlade EU taj bi prijedlog ugradile u sve ugovore Unije od 2013. godine. J. J.

Slovenija izlazi iz krize segnuo a Hrvatske

NAGODINU PRODAJU 3 MLRD. EURA OBVEZNICA

Slovenski ministar financija Franci Križani izjavio je u ponedjeljak da Slovenija izlazi iz krize te za sljede u godinu najavio prodaju državnih obveznica u vrijednosti 3 milijarde eura.

Slovenija e, prema procjeni vladina ureda za makroekonomiju, ove godine zabilježiti rast BDP-a 0,9 posto, OGLAS

jekom listopada djelovao je rast potražnje za devizama na doma em tržištu. U listopadu je obujam deviznih transakcija izme u središnje banke i Ministarstva financija bio relativno malen: HNB je od države otkupio neto ukupno 2,7 milijuna eura. Deprecijacija te aja ameri kog dolara prema euru zabilježena tijekom rujna nastavila se, znatno slabi-

jim intenzitetom, i tijekom listopada. Na kraju listopada te aj je iznosio 1,38 dolara za euro, što odgovara deprecijaciji od 1,6 posto u odnosu na te aj ostvaren na kraju rujna. Kretanja na svjetskome deviznom tržištu odrazila su se i na te aj kune prema ameri kom dolaru, koji je u listopadu aprecirao 0,9 posto pa je na kraju mjeseca iznosio 5,31 kunu. Nikola Su ec

a vladine projekcije za idu u godinu predvi aju rast 2 posto. Prošle je godine pad BDPa iznosio rekordnih 7,8 posto, što je najviše bilo uzrokovano padom izvoza u lanice EU zbog pada potrošnje izazvane krizom. "Vlada provodi aktivne mjere, ponovno se bilježi gospodarski rast i izašli smo iz najgoreg razdoblja kri-

ze", rekao je Križani . Ministar Križani je rekao da e Slovenija idu e godine izdati državne obveznice u vrijednosti tri milijarde eura, u trenutku kada stanje na financijskom tržištu bude najpovoljnije. Kazao je i kako vjeruje da na uvjete kreditiranja Slovenije ne e utjecati kriza u eurozoni. B.hr

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE

Promet

365 dana Najniža Najviša

Najniža

Najviša

Zadnja

Beliš e

474.99

490.00

8.63%

61,899

30,329,594.10

570.51

404.03

580.00

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

271.55

274.01

271.56

-0.71%

20,353

5,540,693.29

22,237.65

253.10

332.84

23.00

8.44%

28,253

649,819.00

18.21

16.00

25.00

1,700.00

1,747.98

1,730.00

1.23%

215

367,914.54

17,300.00

1,560.00

1,940.00

Atlantic grupa

798.00

808.00

799.00

-0.13%

422

337,392.47

2,664.11

624.15

829.99

Atlantska plovidba d.d.

715.00

730.00

716.00

-0.14%

420

301,748.41

999.19

705.00

1,095.00 103.50

Ina-industrija nafte d.d.

Belje

56.36

57.90

56.50

-2.59%

5,287

300,956.77

464.18

54.00

485.15

485.37

485.16

0.00%

586

284,404.62

1,247.89

421.00

517.00

1,181.00

1,210.94

1,200.00

0.00%

181

216,819.84

1,597.98

1,181.00

1,777.00

Viro tvornica še era d.d.

300.00

301.00

300.00

-0.50%

590

177,043.58

416.00

290.00

420.01

Adris grupa

250.07

257.00

251.22

-2.25%

688

173,357.04

1,704.30

242.21

318.99

Dalekovod

218.00

220.80

220.00

0.92%

652

143,064.84

504.64

217.00

390.00

Podravka prehrambena industrija d.d.

263.01

270.00

263.01

-2.59%

519

138,119.55

1,425.51

240.00

400.00

Jadroplov d.d.

130.00

133.74

130.00

0.02%

800

105,333.04

212.77

124.01

198.00

Turisthotel

776.02

0.39%

133

103,210.66

306.34

543.15

850.00

Zagreba ka banka

217.05

0.02%

472

102,447.60

13,901.70

200.00

280.00

6.47

7.99

7.50

11.11%

13,487

100,255.46

20.26

6.40

29.01

300.01

-3.22%

240

72,002.40

2,884.87

271.89

373.00

Kon ar - elektroindustrija Ericsson Nikola Tesla,

Fima validus Adris grupa Ingra Croatia osiguranje d.d. Kraš, prehrambena industrija Jadransko osiguranje AD plastik

15.75

16.30

16.23

0.37%

4,316

69,345.98

121.72

14.50

49.05

5,200.00

0.00%

62,400.00

1,599.51

4,502.00

5,948.87

399.99

415.00

3.75%

147

60,009.60

570.05

253.01

497.02

2,999.00

5.78%

59,980.00

374.88

2,300.00

3,350.00 115.79

98.01

99.01

98.01

-1.00%

584

57,792.74

411.60

70.18

551.99

555.00

552.00

0.73%

54,657.10

320.16

533.13

699.00

2,450.01

2,470.11

0.82%

39,501.28

1,834.91

2,332.01

3,285.00

153.16

159.98

153.16

-3.67%

224

35,153.67

511.73

105.50

184.73

25.26

26.00

25.50

0.79%

1,068

27,321.68

82.55

22.36

42.15

1,170.00

1,210.00

1,170.05

0.87%

26,076.25

185.55

1,106.00

3,397.40

Riviera Pore

160.00

-3.02%

151

24,160.00

584.56

100.00

200.00

Viadukt

215.30

220.00

215.40

-5.75%

105

22,829.25

98.40

190.00

375.00

Industrogradnja d.d.

336.00

361.00

360.01

-2.70%

22,473.05

162.87

292.00

531.01

27.87

30.50

30.45

0.16%

761

22,085.60

227.38

27.87

46.40

2,400.00

0.00%

21,600.00

36.04

2,211.02

3,130.00

Uljanik plovidba Jadranski naftovod Petrokemija uro akovi holding Institut gra evinarstva hrvatske

Dom holding

Metalska industrija Varaždin Konzum

160.01

160.10

160.01

0.64%

119

19,050.19

3,632.68

143.00

207.51

HUP - Zagreb

1,155.00

1,267.23

1,155.00

2.92%

18,320.84

544.44

1,122.24

1,845.00

akove ki mlinovi

3,400.00

0.00%

17,000.00

357.00

2,304.00

3,799.21

680.00

0.00%

16,320.00

290.48

655.38

944.00

Transadria

2,030.49

-0.51%

16,243.92

58.39

2,030.00

3,389.00

Croatia osiguranje d.d.

Franck prehrambena industrija,

5,300.00

12.77%

15,900.00

46.38

4,500.00

6,000.00

Tehnika

900.05

900.09

900.05

-6.66%

15,301.25

170.52

871.01

2,020.00

Lošinjska plovidba

131.12

143.95

-0.51%

112

15,152.41

95.35

121.00

173.00

70.11

-29.89%

200

14,022.00

156.78

61.11

175.00

2,800.00

0.00%

14,000.00

334.94

2,006.00

3,100.00

Sun ani Hvar

30.00

31.00

30.00

0.00%

459

13,970.00

219.33

25.00

36.50

Vaba d.d. banka Varaždin

61.00

61.01

61.00

0.00%

200

12,200.50

107.68

54.00

73.00

Maistra

58.69

58.70

58.69

0.14%

206

12,091.34

642.32

58.61

77.00

144.30

146.02

144.30

-1.16%

11,627.16

344.38

144.30

325.00

Uljanik d.d. Jadranska banka

Tisak

Dionica Tehnike u ponedjeljak je zabilježila snažan pad nakon što je trgovinski dan ranije zabilježila rast cijene koja ju je lansirala me u pobjednike dana. Velika kolebljivost ove dionice najbolje opisuje stanje u gra evinskom sektoru, ali i na Zagreba koj burzi u cjelini. Mnogostruko je više u ponedjeljak pala dionica Uljanika, ali uz nešto manji ukupni promet, dok je dionica Viadukta pala samo 0,11 postotnih bodova manje od Tehnike.

Koli ina

CROBEX: -0,32% Trž. kap. (mil kn)

Oznaka

Jadran kapital d.d. zatvoreni invest.i fond

Rekordan promet dionicom Beliš a, ve i od 30 milijuna kuna, i gotovo 9postotni rast njezine cijene obilježili su novi tjedan na Zagreba koj burzi. Postoji nekoliko razloga za tako velik promet. Jedan od fondova likvidirao je svoju poziciju ili je netko od ve ih dioni ara sa skrbni kim ra unom prodao svoje dionice. Ukupno je protrgovano sa 61.899 dionica, što je bilo dovoljna da Beliš e ostvari više od polovine ukupnog prometa na ZSE-u.

Redovan promet: 53.403.483,25 kn Promjene Cijene

HTP Kor ula

58.01

62.00

59.00

-3.28%

196

11,610.05

25.16

57.00

169.94

Luka Rijeka

170.00

177.00

170.00

-2.86%

11,551.00

1,016.68

162.00

220.00

Privredna banka Zagreb

481.01

482.00

481.01

0.00%

10,592.12

9,175.15

461.06

620.00

Ledo

4,801.00

4,815.02

2.01%

9,616.02

1,060.12

4,720.12

7,300.00

Luka Plo e

1,200.00

1,240.00

1,230.00

3.36%

8,470.00

273.82

1,183.00

2,093.00

280.05

290.00

280.05

-0.16%

7,940.97

1,309.23

280.00

410.00

32.09

32.14

-4.20%

245

7,872.05

107.21

20.50

46.98

2,426.00

1.08%

7,278.00

6.18

2,399.95

4,800.00

Istraturist Umag d.d. Atlas nekretnine Banka Brod Fima proprius d.d.

21.25

-3.41%

200

4,250.00

42.57

19.19

40.50

1,375.75

-1.73%

4,127.25

751.60

1,206.77

1,700.00

126.00

126.01

126.00

-5.26%

3,276.10

78.61

120.00

279.00

28.68

-10.38%

104

2,982.72

180.56

25.60

45.00

Croatia lloyd

2,600.00

0.00%

2,600.00

377.20

2,600.00

3,400.00

Liburnia riviera hoteli

Plava laguna Hidroelektra niskogradnja Valamar grupa

2,360.00

2.61%

2,360.00

714.23

1,413.01

2,890.00

Magma d.d.

25.62

11.34%

2,305.80

124.88

23.01

69.90

Zatvoreni investicijski fond Breza d.d.

20.99

2.39%

100

2,099.00

10.62

18.00

27.18

Veterina d.d.

56.24

59.97

6.63%

1,987.05

110.64

52.05

79.00

415.00

3.75%

1,245.00

277.53

400.00

490.00

Atlas, turisti ka agencija

17.80

0.00%

801.00

33.90

17.80

28.00

Dioki d.d

79.00

8.22%

474.00

319.32

70.07

150.96

Vupik

50.00

-5.66%

250.00

75.27

41.77

230.00

HGspot

22.00

-1.21%

220.00

7.26

20.08

94.00

Podravska banka

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

62,00 89,20 105,53 390,00 17,50 13,20 0,73 10,21 0,70 118,50 9,72 153,20 19,50 16,60 4,18

63,00 93,95 105,70 395,00 18,00 13,30 0,74 10,40 0,70 121,10 9,75 156,00 20,00 16,62 4,20

62,75 89,80 105,70 390,00 17,99 13,20 0,74 10,35 0,70 118,50 9,72 153,20 20,00 16,60 4,20

62,73 90,28 35,25 390,07 17,87 13,23 0,74 10,36 0,70 120,61 9,73 155,07 19,92 16,61 4,19

1,50 80,50 36,00 35,00 0,10 36,30 1,42 0,70 0,06

1,50 80,80 36,50 36,00 0,10 36,80 1,43 0,70 0,06

1,50 80,51 36,50 35,00 0,10 36,40 1,42 0,70 0,06

1,50 0,81 0,36 0,35 0,10 0,36 1,43 0,70 0,06

42,53 40,50 38,50 41,01 40,01 87,00 3,50 97,00 79,50 93,00 18,50 14,10

44,00 43,15 40,00 42,00 40,50 87,01 3,85 97,00 79,50 93,00 18,95 14,80

42,61 41,02 39,00 41,01 40,01 87,00 3,85 97,00 79,50 93,00 18,70 14,10

43,91 42,30 39,39 41,59 40,49 87,01 3,85 97,00 79,50 93,00 18,58 14,26

-2,38 % 655309 28.773.764,62 -2,33 % 144989 6.133.312,61 2,63 % 88413 3.482.606,50 5,15 % 42538 1.769.219,69 3,92 % 36569 1.480.765,69 1,15 % 6658 579.310,00 10,00 % 121000 465.441,62 0,00 % 4461 432.717,00 0,97 % 5295 420.952,50 0,40 % 4220 392.460,00 -0,53 % 2602 48.349,94 -4,73 % 2126 30.327,12

3.250,00 475,00 81,50 93,64 97,59 7.206,00 937,00 89,66 78,18 85,01 685,00 1.651,00 1.000,00 817,00 1.940,00

3.400,00 482,00 82,45 93,80 97,81 7.380,00 940,00 90,20 78,92 86,00 733,00 1.699,00 1.000,00 825,00 2.000,00

3.396,00 480,00 82,16 93,77 97,79 7.298,00 938,00 89,98 78,55 85,60 705,00 1.673,00 1.000,00 821,00 1.981,00

3.396,33 480,61 82,13 93,77 97,79 7.298,42 938,00 89,86 78,44 85,60 705,48 1.672,84 1.000,00 820,52 1.980,84

5,37 % 24333 82.642.993,00 -0,41 % 32755 15.742.238,00 0,77 % 131552 10.805.007,84 -0,09 % 57968 5.435.828,10 0,00 % 27028 2.642.981,52 0,03 % 230 1.678.637,00 0,11 % 1675 1.571.153,00 0,41 % 13461 1.209.613,26 0,00 % 13169 1.032.939,52 0,19 % 10335 884.699,55 0,71 % 870 613.769,00 1,27 % 364 608.913,00 0,00 % 600 600.000,00 -0,48 % 695 570.259,00 1,59 % 250 495.210,00

3.850,00 6.930,00 3.156,00 24.499,00 501,00 1.850,00 2.800,00 9.300,00 226,00 84,90 361,00

3.851,00 6.930,00 3.180,00 24.500,00 508,00 1.850,00 2.802,00 9.300,00 232,00 85,00 361,00

3.850,06 6.930,00 3.169,78 24.499,92 504,71 1.850,00 2.800,98 9.300,00 229,00 84,93 361,00

3.850,06 6.930,00 3.169,78 24.499,92 504,71 1.850,00 2.800,98 9.300,00 229,00 52,23 361,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG SOS2E SALR LKPG GRVG NF1N KBMR PBGS SAVA INDGL MELR AELG ZVTG ATPG

KRKA TELEKOM SLOVENIJE SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA SALUS LUKA KOPER GORENJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD SAVA INFOND GLOBAL MERCATOR AERODROM LJUBLJANA ZAVAROVALNICA TRIGLAV AKTIVA NALOZBE

TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 RAFINERIJA ULJA AD MODRICA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZTC BANJA VRUCICA AD TESLIC RAFINERIJA NAFTE AD BROD

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J ZIF FORTUNA FOND DD BIHAC FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA K FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I BH TELECOM D.D. SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO

AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2011K Agrobanka a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2014K Tigar a.d. Pirot Imlek a.d. Beograd Niška Mlekara a.d. Niš Soja protein a.d. Becej Metalac a.d. Gornji Milanovac

ALKALOID SKOPJE SKOPSKI PAZAR SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE Garant a.d. Futog RADE KONCAR SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA PRILEPSKA PIVARNICA PRILEP RZ USLUGI SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 KOMUNA SKOPJE

437.278,66 85.861,30 61.929,30 60.071,10 47.960,56 23.412,90 15.885,34 15.204,14 12.945,92 12.423,50 9.779,60 9.149,00 8.368,70 7.789,50 7.240,02

0,00 % 123013 0,51 % 48467 1,08 % 65700 -5,41 % 58798 3,09 % 185000 -0,36 % 25685 -0,70 % 5909 -0,71 % 10213 1,59 % 102189

184.519,50 39.112,79 23.867,13 20.684,06 18.500,00 9.350,68 8.429,87 7.149,10 6.540,10

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA ALK SPAZ KMB MPT GRNT RADE SBT PPIV RZUS RMDEN08 KOMU

6971 951 1757 154 2684 1770 21530 1467 18520 103 1005 59 420 469 1728

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB NIIS A2015 A2012 A2011 AGBN ENHL A2013 A2016 A2014 TIGR IMLK MLNI SJPT MTLC

0,71 % -2,39 % 0,19 % -0,86 % -0,50 % 0,00 % 0,41 % -0,48 % 0,00 % -1,74 % -0,82 % -2,05 % -0,10 % -0,60 % 0,48 %

Makpetrol Skopje Metalac Imlek Beograd Krka Tigar Pirot

+2,08% +1,59% +1,27% +0,71% +0,71%

AIK banka Niš

Petrol Telekom Slovenije Mercator Alkaloid Luka Koper

-2,57% -2,39% -2,05% -0,52% -0,50%

Bosnalijek Sarajevo

+5,37 -4,73

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1E FBIHK1C FBIHK1D FBIHKJ FRTFRK1 FBIHKH FBIHKK FBIHKI BHTSR BSNLR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TRZN-R-A RSDS-O-C RSRS-O-B RSRS-O-D RFUM-R-A RSRS-O-C TLKM-R-A BVRU-R-A RNAF-R-A

Oznaka

Utorak 30/11/2010

business.hr

valuta: MKD - makedonski denar -0,52 % -2,39 % -0,32 % 2,08 % -1,04 % 0,00 % -0,33 % 0,00 % 1,33 % -0,08 % -2,96 %

216 103 195 12 401 80 49 10 330 1362 174

831.614,00 713.790,00 618.108,00 293.999,00 202.388,00 148.000,00 137.248,00 93.000,00 75.570,00 71.142,83 62.814,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Uvjerljivo najlikvidnija sa 82,6 milijuna dinara prometa u Beogradu je bila dionica niške AIK banke. Toj je dionici u ponedjeljak cijena rasla 5,37 posto u odnosu na zadnju zabilježenu u petak te je iznosila 3396 dinara. Najviša cijena postignuta tijekom dana iznosila je 3400 dinara, a najniža je bila na razini 3250 dinara. Cijena dionice Energoprojekta zabilježila je blagi rast vrijednosti od 0,11 posto te je zadnja zabilježena iznosila 938 dinara.

Iako se sa 30.000 konvertibilnih maraka prometa našla me u likvidnijim dionicama Sarajevske burze u ponedjeljak, dionica farmaceutske kompanije Bosnalijeka dobila je titulu gubitnice dana nakon pa joj je cijena pala gotovo pet posto. Cijena po kojoj se tijekom dana ovom dionicom trgovalo kretala se od 14,1 do 14,8 KM, a najniža je ujedno bila zadnja zabilježena. Sarajevski indeks SASX-10 u minusu je bio 0,38 posto.

REGIONALNI INDEKSI -1,07% BIRS +0,03% 840,36 905,91 Belex15 +1,47% FIRS +0,03% 648,87 1.373,35 Belexline +0,83% MBI10 -0,12% 1.271,15 2.247,77 SASX10 MOSTE -0,38% 483,12 -0,22% 903,51 SASX30 NEX20 +0,14% 13.877,19 -0,40% 885,21 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI -2,11% WIG20 -1,23% 2.610,52 BUX -2,31% 20.681,52 -3,20% -2,04% ATX -1,37% 2.637,65 indeksa na zatvaranju u -0,75% Stanje ponedjeljak 29. studenoga 2010.

FTSE100 5.569,45

DAX 6.708,26

CAC40

3.654,37

MICEX 1,554.65

AMERI»KI INDEKSI -0,85% S&P500 -0,75% 11.092,00 1.189,40 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -0,34% petak 26. studenoga 2010. 2.534,56 DJIA

investor 22 DIONI»KI

Ime fonda

478,5930

22,99

NFD Aureus US Algorithm 134,6647

18,26

Ilirika Azijski tigar

62,5454

17,55

MP-Global HR

316,7514

16,74

HPB WAV DJE

92,4516

16,71

FIMA Equity

70,8847

-24,25

ST Global Equity

45,8950

-17,73

KD Victoria

13,0578

-17,38

C-Zenit

48,3687

-15,47

HPB Dynamic

48,0145

-14,60

+ MJEŠOVITI

+ udjela

% 12 mj.

11,0243

8,77

Allianz Portfolio

111,7803

7,21

Ilirika JIE Balanced

146,5996

3,42

9,8235

3,28

ZB global

141,6000

3,20

ICF Balanced

108,3819

-22,61

ST Balanced

168,2059

-15,36

ST Aggressive

63,1980

-13,91

HPB Global

96,5809

-10,03

103,5346

-8,43

HI-balanced

OTP uravnoteženi

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn $ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

134,6647 14,6223 43,8021 59,3275 11,0174 69,9536 81,8479 99,6979 84,5315 95,1878 62,5454 30,6100 79,5260 45,8950 316,7514 70,4888 48,3687 119,2893 478,5930 49,4340 65,7401 12,6056 129,4500 8,2077 84,1871 5346,6700 92,4516 101,0200 164,5326 106,9882

1,27 0,31 0,12 0,11 0,11 0,07 0,00 -0,04 -0,14 -0,16 -0,16 -0,16 -0,20 -0,22 -0,26 -0,30 -0,34 -0,39 -0,43 -0,44 -0,47 -0,48 -0,59 -0,62 -0,62 -0,63 -0,63 -0,65 -0,66 -0,67

25,52 24,49 6,07 4,58 1,77 1,56 -4,96 N/A 4,72 5,68 7,54 -1,07 1,88 -4,74 13,27 3,37 4,37 9,58 7,22 5,33 7,91 8,01 3,17 3,04 3,30 -2,26 7,16 3,75 4,84 2,07

NFD Aureus US Algorithm Platinum Global Opportunity AC Rusija Prospectus JIE AC G Dynamic EM HPB Titan HPB Dioni ki Ilirika Gold Platinum Blue Chip NFD Aureus Global Developed Ilirika Azijski tigar Erste Total East PBZ Equity fond ST Global Equity MP-Global HR Capital Two C-Zenit Ilirika BRIC MP-Mena HR VB High Equity PBZ I-Stock KD Prvi izbor ZB trend HI-growth OTP meridian 20 Poba Ico Equity HPB WAV DJE ZB euroaktiv Ilirika JIE OTP Europa Plus

+ OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

161,9280

10,48

Erste Bond

130,4300

9,66

Raiffeisen Bonds

173,8800

8,75

PBZ Bond fond

129,5911

6,73

HI-conservative

11,3439

5,79

HPB Obvezni ki

124,6699

4,49

OTP euro obvezni ki

126,7131

4,62

ZB bond

159,2100

5,38

HI-conservative

11,3439

5,79

PBZ Bond fond

129,5911

6,73

6mj. % 12 mj. (%)

7,41 22,67 7,17 2,17 4,37 0,37 -8,08 N/A -1,32 -0,24 12,99 -3,74 -1,70 -8,07 9,94 -0,61 -10,91 16,84 9,86 5,74 13,25 8,80 3,53 1,68 2,53 -4,55 9,93 6,66 1,29 6,02

18,26 5,68 12,55 -6,82 8,93 4,45 -11,11 N/A 11,40 -2,83 17,55 -11,84 -3,56 -17,73 16,74 -0,33 -15,47 N/A 22,99 -0,33 10,12 9,83 10,89 0,63 -3,35 -7,34 16,71 3,76 -1,09 4,50

PGP (%) Ove god. (%)

15,01 -8,17 -19,90 -12,76 5,75 -10,12 -3,82 N/A -5,63 -0,98 -12,50 -31,28 -4,29 -7,42 -8,90 -9,22 -23,05 N/A 6,80 -20,01 -11,72 3,02 3,24 -2,23 -6,45 -17,11 -2,40 0,15 8,52 5,12

21,27 4,99 7,70 -6,28 7,00 0,88 -9,60 -0,30 6,65 -2,97 16,35 -10,05 -3,76 -14,55 12,30 -0,12 -14,41 19,29 22,66 -1,21 8,29 9,44 6,39 -1,71 -2,80 -7,44 12,44 -0,33 0,22 -0,59

Imovina

15,082 6,323 9,657 23,709 13,588 9,914 19,232 5,000 7,366 67,290 10,249 44,701 393,525 13,802 4,782 6,765 5,525 28,638 9,020 13,570 208,559 5,379 164,754 67,383 18,444 5,823 10,732 232,646 104,720 8,765

Starost

Datum

2,13 3,18 3,72 3,82 1,73 3,35 5,15 0,08 2,90 4,99 3,52 3,16 5,23 10,10 2,50 3,61 2,77 0,89 2,73 3,16 3,36 7,79 8,08 8,76 2,58 3,34 3,23 6,57 6,09 1,35

26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena AC G Balanced EM

Valuta

DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. MP-Mena HR

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI

C-Premium AC G Balanced EM Agram Trust KD Balanced PBZ Global fond ST Balanced Raiffeisen Prestige Allianz Portfolio ST Aggressive NFD Aureus Emerging Markets Balanced HI-balanced HPB Global Raiffeisen Balanced Erste Balanced OTP uravnoteženi ZB global Ilirika JIE Balanced ICF Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

5,4409 11,0243 66,4506 8,2024 99,9043 168,2059 107,2600 111,7803 63,1980 84,8649 9,8235 96,5809 149,9500 112,9400 103,5346 141,6000 146,5996 108,3819

0,28 0,07 -0,01 -0,05 -0,08 -0,13 -0,13 -0,15 -0,35 -0,39 -0,45 -0,51 -0,54 -0,56 -0,68 -0,76 -0,96 -1,65

2,12 1,44 -1,47 2,50 1,90 -5,53 0,45 2,38 -0,26 4,21 1,74 -5,77 -0,35 -2,85 -3,00 0,00 3,90 -5,09

-5,44 4,38 -3,41 2,38 -0,31 -7,59 3,20 3,90 -5,23 10,25 1,58 -8,01 -0,62 -3,14 -4,57 0,95 2,71 -12,26

-8,23 8,77 -7,35 0,39 -0,31 -15,36 N/A 7,21 -13,91 1,68 3,28 -10,03 2,26 -1,30 -8,43 3,20 3,42 -22,61

-14,73 5,78 -3,55 -3,99 4,70 6,82 N/A 7,48 -8,47 -3,69 -0,20 -0,67 5,03 -0,91 0,70 3,77 8,22 1,26

-7,78 6,96 -4,54 -0,61 -0,54 -12,59 7,26 6,53 -11,06 5,50 0,36 -9,33 2,09 -2,20 -9,29 3,27 2,50 -15,55

12,250 13,874 12,000 7,193 289,546 12,116 174,957 7,192 2,856 16,232 67,674 92,472 331,783 106,461 39,484 716,246 44,837 11,596

3,82 1,74 2,38 4,86 9,21 7,88 0,72 1,55 5,18 4,36 8,76 5,15 8,25 9,86 4,95 9,40 4,84 8,57

26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010

161,9280 11,3439 129,5911 173,8800 130,4300 126,7131 159,2100 124,6699

0,19 0,05 0,03 0,00 -0,01 -0,06 -0,08 -0,12

2,21 0,44 0,58 0,27 0,66 2,36 -0,69 -0,31

4,73 1,81 2,53 3,00 3,87 1,29 0,26 2,14

10,48 5,79 6,73 8,75 9,66 4,62 5,38 4,49

8,24 1,45 4,57 6,72 4,45 4,90 5,07 4,38

9,06 5,60 7,68 8,07 8,93 3,57 4,81 4,40

15,387 6,337 115,795 441,653 162,130 11,252 226,268 13,291

6,09 8,76 7,72 8,51 7,49 4,95 9,40 5,15

26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010

kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn

139,7777 138,3731 135,0770 122,1987 132,2697 162,4410 125,6882 144,5500 138,2600 124,5443 131,9119 116,8327 11,3061 10,6574 108,3008 102,3948 105,3800

0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01

0,54 0,68 0,88 0,57 0,59 0,63 0,59 0,92 0,84 0,31 0,79 0,85 0,71 0,79 0,80 0,78 0,71

1,06 1,31 1,64 1,25 1,19 1,12 1,72 1,77 1,71 0,75 1,55 1,66 1,59 1,67 1,57 1,58 1,74

2,65 2,44 3,83 2,85 3,21 2,60 4,11 4,13 3,74 2,83 4,31 3,44 3,71 3,69 3,82 1,25 4,33

3,29 4,63 4,45 4,15 6,36 4,80 4,41 4,87 4,42 3,98 5,53 5,21 5,83 4,39 5,30 1,80 4,55

2,38 2,29 3,37 2,54 2,65 2,12 3,59 3,60 3,33 2,52 3,61 3,06 3,26 3,25 3,24 1,16 3,82

125,086 118,225 42,125 123,173 954,604 2271,254 495,293 967,157 844,203 38,347 270,445 175,549 136,000 33,000 198,430 7,299 676,579

10,35 7,18 6,90 4,93 11,66 10,35 8,35 7,76 7,49 5,62 5,15 3,06 2,17 1,48 1,55 1,33 1,18

26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010 26.11.2010

OBVEZNI KI FONDOVI Capital One HI-conservative PBZ Bond fond Raiffeisen Bonds Erste Bond OTP euro obvezni ki ZB bond HPB Obvezni ki

NOV ANI FONDOVI ZB europlus HI-cash ST Cash OTP nov ani fond PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money PBZ Dollar fond HPB Nov ani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Utorak 30/11 /2010

BAFIN ODOBRIO

Nijemci osnovali rejtinšku agenciju

Njema ki je regulator BaFin na osnovi regulative EU, koja je stupila na snagu u listopadu prošle godine, registrirao prvu instituciju za procjenu kreditnog rizika - Euler Hermes Rating GmbH. Takve e institucije u budu nosti nadzornim tijelima dostavljati informacije o metodi rada, modelima i vlasni koj strukturi, a nadzorna tijela ne e mo i utjecati na modele rejtinga koji se koriste. B.hr

BROJKA

5,46

posto iznad njema kog Bunda iznosio je u ponedjeljak prinos na španjolske obveznice, što je najviša razina još od 2002. godine

318 MILIJUNA EURA

Raiffeisen Int. udvostru io dobit

Austrijska Raiffeisen International banka priop ila je u ponedjeljak da joj se neto dobit u devetomjese nom razdoblju, zaklju no s krajem rujna, više nego udvostru ila zahvaljuju i smanjenim rezervacijama za nenaplative zajmove u srednjoj i isto noj Europi. Banka je u prva tri ovogodišnja tromjese ja ostvarila neto dobit u visini 318 milijuna eura, u usporedbi sa 156 milijuna eura

dobiti u istome razdoblju 2009. godine. U promatranom su razdoblju rezervacije za nenaplative zajmove umanjene 38,7 posto na 837 mil. eura, ali je udjel takvih zajmova u tre em tromjese ju blago pove an u odnosu na prethodna tri mjeseca, uglavnom u Ma arskoj i eškoj. Neto prihodi od kamata u devetomjese nom su razdoblju umanjeni tri posto, na 2,16 mlrd. eura, što je, u kombinaciji s ma arskim novim porezom na banke, rezultiralo 16-postotnim padom operativne dobiti, na 1,35 milijardi eura. B.hr

Beliš e jednom transakcijom do 30 milijuna kuna prometa SERIJA BEZ KRAJA Crobexi su u ponedjeljak pali sedmi trgovinski dan zaredom zahvaljuju i pesimizmu investitora, a potaknuo ga je podatak o padu zaposlenosti Novi trgovinski tjedan u startu je doma im ulaga ima donio nove gubitke. Crobex je pao 0,32 posto, na 1779,24 boda, dok je Crobex 10 potonuo 0,55 posto, na 946,15 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je 53 milijuna kuna, ali treba napomenuti da se na dionicu Beliš a odnosilo 30 milijuna kuna. Milijunaš je bio i HT, na koji je potrošeno više od pet milijuna kuna, a pritom je najve i doma i telekom pao 0,71 posto, na 271,56 kuna. Rekordan promet dionicom Beliš a od više od 30 milijuna kuna i rast cijene gotovo devet postotnih bodova

obilježili su novi tjedan na Zagreba koj burzi. Postoji nekoliko razloga za tako velik promet. Jedan od fondova likvidirao je svoju poziciju ili je jednostavno došlo do repozicioniranja. Ukupno je trgovano sa 61.899 komada dionica, što je bilo dovoljna da Beliš e ostvari više od polovinu prometa na ZSE-u.

Slijedi li odbijanac?

Dionica Tehnike zabilježila je u ponedjeljak snažan pad nakon što je samo trgovinski dan prije zabilježila rast cijene koja ju je lansirala me u pobjednike dana. Velika kolebljivost te dioni-

ce najbolje opisuje stanje u gra evinskom sektoru, ali i Zagreba koj burzi u cjelini. Mnogo je više u ponedjeljak pala dionica Uljanika, ali uz mnogo manji ukupan promet, dok je dionica Viadukta pala samo 0,11 postotna boda manje od Tehnike. "Trgovanje na doma em tržištu kapitala u negativnom je ozra ju, a indeksi su u minusu sedmi dan zaredom. Jedino iznena enje je visoka likvidnost dionice Beliš a", istaknuo je za Hinu analiti ar u investicijskom društvu Erste vrijednosni papiri Davor Špoljar. U posljednjih sedam dana

VLADO JERBI , generalni direktor Beliš a, na iju je dionicu u ponedjeljak potrošeno više od 30 milijuna kuna SNIMIO GORAN FLAUDER

Crobex je potonuo gotovo etiri posto, a Crobex 10 4,3 posto. "Budu i da je Crobex u posljednjih sedam dana ve oštro korigiran i sada se nalazi na razinama gdje je mogu e i tehni ko odbijanje, vidjet emo ho e li tržište idu ih dana imati snage za pozitivna kretanja", zaklju uje Špoljar. U me uvremenu je Držav-

Telekomi na meti ulagača Najtrgovanija dionica u Ljubljani bila je ona farmaceutske kompanije Krke sa 437.278 eura prometa, a ci-

Nikola Su ec

BROJKE

REGIJA

Slovenski indeks SBITOP potonuo je na po etku tjedna 1,07 posto, na 840,36 bodova.

ni zavod za statistiku objavio da je u listopadu broj zaposlenih pao za otprilike 16.600 osoba ili 1,2 posto u odnosu na rujan, na ukupno 1,405 milijuna. To je ve i pad zaposlenosti nego što se o ekivalo. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procijenilo je da je u listopadu broj zaposlenih smanjen za 14.200 osoba.

jena joj je rasla 0,71 posto, na 62,75 eura. Na popisu najlikvidnijih dionica Ljubljanske burze slijedila je ona slovenskog Telekoma sa 85.861 eura prometa. I sarajevski indeks SASX 10 bio je u ponedjeljak u minu-

su, i to 0,31 posto, pa je dan zaklju io na razini od 903,51 boda. Dionicom BH Telecoma ostvaren je promet u iznosu 48.349 konvertibilnih maraka, a cijena sarajevskog teleoperatera pala je 0,53 posto,

na 18,7 konvertibilnih maraka. Farmaceutska kompanija Bosnalijek zabilježila je 30.327 konvertibilnih maraka prometa. Indeks SASX 30 rastao je 0,14 posto, na 885,21 bodova. B. S.

1,47 0,03 posto rastao je BELEX 15

posto rastao je rastao je BIRS

OtpuĹĄtena jer je sebi na Facebooku predvidjela otkaz Bankarica Ĺ kotske kraljevske banke (Royal Bank of Scotland) otpuĹĄtena je bez naknade nakon ĹĄto je jedan od kolega izvijestio ĹĄefa o njezinim aktivnostima na Facebooku. Nakon ĹĄto je saznala da e RBS otpustiti 3500 zaposlenika, Kate Furlong je zaklju ila da e ona

biti jedna od njih te na Facebook profilu objavila sljede i "status": "Moglo se pretpostaviti da e se neĹĄto ovakvo dogoditi. Nisam ni glupa ni naivna i ĹĄto se mene ti e ovo je za mene najbolja novost do sada!" Pozvana je na razgovor, na kojem su se ĹĄefovi odlu ili za

otkaz bez naknade, kao ĹĄto je svojim statusom i o ekivala. Iako Furlong tvrdi da je rije samo o razgovoru s prijateljima izvan posla, ĹĄefovi smatraju da je prekrĹĄila odredbu o tajnosti ugovora. Radnica je podigla tuĹžbu za nepravi no otpuĹĄtanje.

DOBITNICI DANA (ZSE) Croatia osiguranje +12,77% Magma +11,34% Validus +11,11% Jadran kapital +8,44% Dioki +8,22%

GUBITNICI DANA (ZSE) Uljanik -29,89% Viadukt -5,75% Vupik -5,66% Hidroelektra niskogradnja -5,26% Excelsa nekretnine -4,2%

29 Raste

13 Nema promjene

27 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,079.74 153,96

Prom. 0,27% 0,16%

Sirova nafta 83,16 Prirodni plin 3,86 Zlato 1.363,62 Srebro 26,69 Goveda 100,69

0,12% 2,53% 0,85% 3,24% 0,54%

NOVI TREND BOĹ˝I NOG Ĺ OPINGA

Internet na ponudu 'crnog petka' odgovara 'cyber ponedjeljkom' Ameri ki "crni petak", dan nakon Dana zahvalnosti koji se smatra po etkom sezone blagdanskih kupnja i kada trgovci kupce privla e velikim popustima, dobio je i svoju "modernu" verziju â&#x20AC;&#x201D; cyber ponedjeljak. Internetske trgovine za prvi su ponedjeljak nakon Dana zahvalnosti pripremile velike popuste, besplatne kupone, besplatnu dostavu i mnoge druge povlastice kojima kupce Ĺžele potaknuti da upravo na njihovim strani-

VRA AJU SE ZA MILIJUN DOLARA

cama kupe boĹži ne poklone, piĹĄe CNN Money. Kupnje obavljene prije Dana zahvalnosti pokazuju da Amerikanci ove godine i u trgovinama i na internetu kupuju s viĹĄe entuzijazma nego tijekom krize. Podaci PayPala, tvrtke specijalizirane za on-line pla anja, pokazali su da je vrijednost transakcija na Dan zahvalnosti bila 25 posto ve a nego lani, a u pla anju mobilnim ure ajima zabiljeĹžen je skok od ak 297 posto. Nikolina Rivosechi

Zvijezde u humanitarne svrhe bojkotiraju Facebook i Twitter Mnoge je oboĹžavatelje iznenadila odluka zvijezda poput Lady Gage, Justina Timberlakea i Ushera, ija je "ovisnost" o druĹĄtvenim mreĹžama postala dio njihova imidĹža, da bojkotiraju Twitter, Facebook i sli ne mreĹže. No, njihova "apstinencija" ne e dugo trajati. Spomenuti glazbenici na taj su se potez odlu ili na poziv kolegice

Alicije Keys, poznate humanitarke i suosniva ice organizacije Keep a Child Alive. Ta humanitarna udruga stoji iza kampanje Digital Life Sacrifice (Ĺžrtvovanje virtualnog Ĺživota), koja po inje u srijedu, 1. prosinca, kada se obiljeĹžava Svjetski dan borbe protiv side. Popularni pjeva i ipak ne e zauvijek oti i s druĹĄtvenih mreĹža, na njih e se, naime, vratiti kada udruga skupi milijun dolara. Svaki od

pjeva a koji se odlu io privremeno isklju iti iz virtualnog svijeta ostavio je obavijest na svojem profilu u kojem poziva na sudjelovanje u akciji. "Ovo je direktan i emocionalan te pomalo sarkasti an na in da se pridobije ljudska pozornost", izjavila je Keyes, koja ima viĹĄe od 2,6 milijuna sljedbenika na Twitteru. Lady Gaga ima ih viĹĄe od 7 milijuna te oko 24 milijuna fanova na Facebooku. I. B.

O turizmu, distributivnoj trgovini i trgovini na malo za 2010. itajte na...

www.business.hr

UKRATKO... "Ne e me uĹĄutkati" Divlja ki pretu en ruski novinar Oleg KaĹĄin objavio je u ponedjeljak prvi lanak otkako je napadnut po etkom studenoga u kojemu poru uje da ga nitko "ne e uĹĄutkati". Slomili su mu obje noge, vilicu i prste. Tema Guantanamo? Potvr eno je da slovenski premijer Borut Pahor planira susret s ameri kim predsjednikom Barackom Obamom, ali je opovrgnuto da je to povezano s primanjem zatvorenika iz Guantanama u neki od slovenskih zatvora. Zanijekali financiranje Iz Ministarstvo kulture priop eno je kako ono nije sudjelovalo ni u potpori ni u otkupu biografske knjige novinara Ivice iki a, Davora Krile i Borisa Paveli a "Gotovina, stvarnost i mit" te su zamolili izdava a da ukloni zahvalu Ministarstvu na sufinanciranju.