Business.hr broj 774 by Business.hr

SLABIJE OD O»EKIVANJA 6

POBIJEDILI BIROKRACIJU 12

Starta gradnja golf-resorta od 60 milijuna eura Me unarodnim natje ajem traže se izvo a i za golf-resort Biska Golf Istra, koji e u prvoj fazi, po etkom 2011., obuhvatiti teren sa 18 rupa te dodatnih 80-ak objekata, a u drugoj hotel

Maloprodaja u listopadu porasla skromnih 0,3%

SRIJEDA 1/12/2010

BROJ 774 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

HRVATI (NE) VJERUJU U SRE U 4-5 U blagajnu Ministarstva financija u deset mjeseci ove godine prispjelo je deset posto manje prihoda od igara na sre u nego u istom lanjskom razdoblju. Osim ekonomske krize, na to je utjecala i zabrana pušenja

Prihodi od klađenja pali za

mil. kuna

info&stav

INDIKATOR

2-3

EU istraga protiv Googlea Zajam EBRD-a Ĺ ibeniku

business.hr

EBRD financira sustav odvodnje grada Ĺ ibenika, vrijedan 10 milijuna eura. Rije je o projektu koji je klju an za razvoj poduzetni ke zone Podi, koja bez adekvatnog sustava odvodnje ne moĹže zna ajnije napredovati. Po etak radova o ekuje se u drugoj polovici idu e godine

Europska komisija pokrenut e istragu protiv Googlea slijedom prituĹžbi da manipulira rezultatima pretraĹživanja interneta kako bi naĹĄtetio konkurentima. Istraga e se usredoto iti na redoslijed objave rezultata pretraĹživanja na Googleovoj traĹžilici, kako onih koje kompanije pla aju da imaju prioritet (â&#x20AC;&#x2DC;sponzorirani linkoviâ&#x20AC;&#x2122;), tako i onih koje traĹžilica sama stvara

Srijeda 1/12/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Ă&#x2020;eljko ÂŠojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ&#x20AC;a â&#x2C6;&#x2020;etkoviĂ&#x160;, Hrvoje DominiĂ&#x160;, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂ&#x160; RoziĂ&#x160; Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂ&#x160; GrafiĂ&#x2039;ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ&#x2039;: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

STRANI TURISTI SPASILI JOĹ JEDAN MJESEC

U listopadu 5,2% viĹĄe turista, agencije o ekuju rast prihoda ak i u postsezoni turizam biljeĹži dobre rezultate: prema prvim rezultatima DrĹžavnog zavoda za statistiku, broj turisti kih dolazaka u listopadu ove godine porastao je u odnosu na listopad proĹĄle godine 5,2 posto. Za taj su porast najzasluĹžniji strani turisti jer je broj njihovih dolazaka u listopadu ove godine ve i ak 8,5 posto. Recesija koja i dalje traje u Hrvatskoj vjerojatni je krivac za smanjen broj dolazaka doma ih turista: u listopadu ove godine bilo ih je, prema prvim rezultatima, 3,5 posto manje nego u listopadu 2009. godine. Strani turisti i brojem premaĹĄuju doma e: u ukupnom broju turisti kih dolazaka strani turisti sudjeluju

s ak 75 posto.

No enja 0,2% viĹĄe

Broj no enja biljeĹži manji porast â&#x20AC;&#x201D; 0,2 posto u odnosu na 2009. godinu. ViĹĄe je bilo no enja stranih turista â&#x20AC;&#x201D; 81,1 posto ukupnog broja, a broj no enja inozemnih turista porastao je u odnosu na listopad 2009. godine 2,4 posto. U istom je mjesecu znatno pao broj no enja doma ih turista, 8,2 posto u odnosu na 2009. godinu. Kada je rije o podacima za deset mjeseci ove godine, turisti ki dolasci biljeĹže rast od 3,3 posto u odnosu na 2009. godinu, s time da strani turisti prednja e i brojem (87 posto) i rastom broja dolazaka u odnosu na proĹĄlu go-

BORIS Ĺ˝GOMBA, predsjednik Udruge hrvatskih putni kih agencija, kaĹže kako o ekuju da e ovogodiĹĄnja procjena financijskih rezultata od turizma, koju izdaje HNB, biti oko 7 milijardi eura ili viĹĄe, nakon lanjskih 6,7 milijardi SNIMIO HRVOJE DOMINI

dinu â&#x20AC;&#x201D; 4,8 posto. Dolasci doma ih turista u padu su 6,7 posto. Porastao je i broj no enja u odnosu na lani â&#x20AC;&#x201D; 2,6 posto, a i za to su za-

sluĹžni strani turisti (90,8 posto ukupnog broja no enja u ovoj godini). Broj stranih turista ove je godine porastao 3,5 posto, dok

Ĺ VICARCI NASTAVLJAJU JAÂťATI

Franak premaĹĄio 5,7 kuna prvi put od 2003. Kuna je na danas utvr enoj te ajnici Hrvatske narodne banke oslabila prema ĹĄvicarskom franku 1,47 posto te je srednji te aj ĹĄvicarskog franka s dosegnutih 5,702041 kunu postavio novi rekord. Novi te aj predstavlja udar na gra ane koji imaju kredite vezane uz ĹĄvicarski franak koji je iznad 5 kuna u posljednjih 10 godina bio samo joĹĄ po etkom 2003. godi-

ne. ProĹĄlog mjeseca prosje na vrijednost franka prema kuni bila je 5,447, a u rujnu je prosje na vrijednost dosegla 5,57. Samo u posljednjih mjesec dana franak je poskupio 7 posto, no kako je ve ina hrvatskih banaka po ela primjenjivati niĹže kamatne stope na kredite vezane uz franak, utjecaj te aja na kreditne anuitete bit e ublaĹžen.

Te ajevi ameri kog dolara i britanske funte tako er su pali viĹĄe od jedan posto, dok je oĹĄtriji rast eura sprije io HNB intervencijom na deviznom trĹžiĹĄtu s kojeg je povu eno 1,7 milijardi kuna po cijeni 7,4209 kuna za euro. Glavni ekonomist Societe Generale - Splitske banke Zdeslav Ĺ anti izjavio je za Business.hr da porast ĹĄvicarskog franka na 5,7 kuna ne e

imati velik utjecaj na standard u Hrvatskoj. â&#x20AC;&#x153;HNB je znatnim iznosom intervenirao da zaustavi pritiske na kunu, no ne moĹže kontrolirati te aj ĹĄvicarskog frankaâ&#x20AC;?, rekao je Ĺ anti . Ĺ anti je optimisti an i u pogledu kredita pa smatra da e mnogo onih koji su uzeli kredite u ĹĄvicarskim francima i dalje biti u plusu. â&#x20AC;&#x153;Oni koji su htjeli profiti-

a, a

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

BISER DANA

BROJKA

Uzbu en sam ĹĄto mogu sjesti pokraj predsjednika Markovi a. Kad je on bio u reprezentaciji svijeta, ja sam imao tri godine ZDRAVKO MAMI , Dinamov gazda, promoviraju i Vlatka Markovi a za etvrti mandat predsjednika Hrvatskoga nogometnog saveza

su no enja doma ih turista u padu, i to 5,8 posto u odnosu na 2009. godinu.

Utjecaj promocije

"Detaljno izvjeĹĄ e DZS-a otkrit e je li bilo porasta organiziranih dolazaka", kaĹže Boris Ĺ˝gomba, predsjednik Udruge hrvatskih putni kih agencija, i dodaje da su podaci za prvih osam mjeseci pokazali ĹĄestpostotni rast organiziranih dolazaka. Ĺ˝gomba smatra da su za dobre ovogodiĹĄnje rezultate zasluĹžne promocijske aktivnosti Ministarstva turizma i Hrvatske turisti ke zajednice, a dobri podaci o broju posjeta i no enja trebali bi, smatra Ĺ˝gomba, polu iti i dobre financijske rezultate. "O ekujemo da e ovogodiĹĄnja procjena financijskih rezultata od turizma, koju izdaje HNB, biti oko 7 milijardi eura ili viĹĄe", kaĹže Ĺ˝gomba i dodaje da je prema lanjskim podacima od turizma prihodovano oko 6,7 milijardi eura. Iva UĹĄ umli Greti iva.gretic@business.hr

rati morali su preuzeti rizik kojeg su bili svjesniâ&#x20AC;?, komentirao je Ĺ anti . Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata KreĹĄimir Sever izjavio je pak da je ĹĄvicarski franak i do sada imao skokova te i prije utjecao na kredite, ĹĄto e se dogoditi i sada. â&#x20AC;&#x153;Vrlo je visok stupanj eurizacije kredita, no ono ega se moramo bojati je deprecijacija kune koja e krenuti u strmoglaviji padâ&#x20AC;?, istaknuo je Sever. Darko Bani ek Iva Bikanec

150

milijuna eura vrijedan je dugoro ni zajam ĹĄto ga je MOL potpisao s EIB-om za financiranje gradnje plinovoda od 205 km koji e povezivati grad Varosfold u srednjoj Ma arskoj s ma arsko-hrvatskom granicom

UVODNIK

Poruka ministra Popija a: ZaĹĄto samo o problemima

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Strani investitori ĹĄutke su sasluĹĄali Popija eve zamjerke ĹĄto su na okrugli stol o privla enju stranih ulaganja pozvani samo investitori koji su imali i imaju problema u realizaciji svojih projekata u Hrvatskoj

Zoran Daskalovi zoran.daskalovic@business.hr

bog velikih ruskih ulaganja u naftnoplinski biznis u regiji Mol, uklju uju i i Inu, morat e konsolidirati svoje poslovanje i kapacitete u regiji. Pritom Mol planira znatna ulaganja u Rijeci, ali bez pomo i drĹžave ona se ne e lako i efikasno realizirati. Ĺ to god zna ila konsolidacija poslovanja, a pogotovo Molovih kapaciteta u regiji i Hrvatskoj, prvi ovjek Ine Zoltan Aldott gotovo usput ih je najavio na okruglom stolu Ve ernjeg o stranim ulaganjima. I direktor EMAC-a MatjaĹž Prin i , koji Ĺželi izgraditi turisti ki kompleks na PeljeĹĄcu, jasno je poru io da strane investitore nakon ĹĄto se odlu e za ulaganje u Hrvatsku viĹĄe ne zanimaju makroekonomski uvjeti jer ih je to zanimalo dok su vagali rizi nost svojega investiranja u Lijepu naĹĄu. Kad su ve "unutra", onda ih jedino zanimaju zakonima propisana pravila igre kroz koja moraju "provesti" svoju investiciju kako bi njezin kona ni rezultat ovisio o tim pravilima jednakima za sve, a ne o hirovima i Ĺželjama hrvatske drĹžavne administracije i pojedinih njezinih

URO POPIJAÂť, ministar gospodarstva, poru io je telekomima da umjesto tolikog ulaganja u ĹĄirenje mreĹže uloĹže u proizvodnju opreme koju uvoze SNIMIO SAĹ A ETKOVI

inovnika. SUDE I pak po onome ĹĄto je na okruglom stolu govorio ministar uro Popija , nema sumnje da u Banskim dvorima Ĺžele strana ulaganja. Popija bi i viĹĄe od toga. Direktoru Tele 2 i drugim telekomunikacijskim kompanijama koje posluju u Hrvatskoj poru io je da od njih o ekuje da po nu ulagati i u proizvodnju barem dijela telekomunikacijske opreme koju sada u cijelosti uvoze, a ne samo u ĹĄirenje telekomunikacij-

ske i prodajne mreĹže. Tim dodatnim ulaganjima potaknuli bi transfer novih tehnologija, ali i novih znanja u Hrvatsku. Julian Ogrin iz Tele 2 ĹĄutke je sasluĹĄao Popija eve dodatne investicijske Ĺželje. I on i drugi strani investitori ĹĄutke su sasluĹĄali i Popija evu nediplomatsko zamjeranje Ve ernjaku ĹĄto je na okrugli stol pozvao samo investitore koji su imali i imaju problema u realizaciji svojih projekata u Hrvatskoj, a ne i nekoga od brojnih inve-

stitora koji su bez ikakvih problema realizirali svoje investicije. Ministar gospodarstva od svojih Ĺželja i primjedbi nije odustao ni nakon ĹĄto je Ljubo Jur i konstatirao da strane ulaga e zanima samo profit i da je iluzija da e oni rijeĹĄiti sve hrvatske probleme. Nije teĹĄko sloĹžiti se s Jur i em da je to normalno i da Hrvatska mora sama znati ĹĄto Ĺželi i kako e svoje Ĺželje ostvariti, pa i kad (ne) Ĺželi privu i strane ulaga e.

tema 4-5

HRVATI (NE) VJERUJU U SRE U Kasina, kladionice i automat hoda od po najmanje 10-ak milijuna kuna u odnosu na prvih deset

Prihodi od klaÄ&#x2018;enja pali za 40 milijuna kn U blagajnu Ministarstva financija u deset mjeseci ove godine prispjelo je deset posto manje prihoda od igara na sre u nego u istom lanjskom razdoblju. Osim ekonomske krize, na to je utjecala i zabrana puĹĄenja

Recesija i pad kupovne mo i uvelike su smanjili prihode od kla enja koje je drĹžava ubrala u posljednjih godinu dana. Tako se u prvih 10 mjeseci ove godine od igara na sre u u drĹžavni prora un slilo oko 365 milijuna kuna, ĹĄto je 10 posto ili 40 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju proĹĄle godine. Prema sluĹžbenim podacima Ministarstva financija, lanjski prihodi iznosili su 405,6 milijuna kuna, a posrijedi su prihodi koji su ostvareni od mjese nih naknada od prire ivanja igara na sre u na automatima, u kladionicama i od igara na sre u u kasinima.

na snagu je stupio novi zakon o igrama na sre u kojim su uvedene obveze pla anja mjese ne naknade za prire ivanje lutrijskih igara te porez na dobitke od igara kla enja i lutrijskih igara na sre u, s osnove kojih su u drĹžavni prora un za razdoblje od 1. sije nja do 31. listopada 2010. godine upla ene 82.890.454 kune.

Svi u minusu

Kockari puĹĄa i

Gledano pojedina no, sve tri kategorije igara na sre u od kojih se puni drĹžavni prora un zabiljeĹžile su pad od po najmanje 10 milijuna kuna. Kasina su tako pala za oko 10 milijuna kuna, odnosno sa 39,4 milijuna kuna u prvih 10 mjeseci 2009. na 29,6 milijuna kuna u ovoj godini, kladionice su pale sa 191,4 na 178 milijuna, ĹĄto je pad od 12,6 milijuna, a automatklubovi sa 174,7 milijuna na 157,1 milijun kuna, odnosno za ak 17,5 milijuna kuna. Prvoga sije nja ove godine

Prihodi drĹžavnog prora una od prire ivanja igara na sre u RAZDOBLJE 1. 1. 2009. - 31. 10. 2009. 1. 1. 2010. - 31. 10. 2010.

Pad je uslijedio u godini u kojoj je uveden krizni porez, uvedena viĹĄa stopa PDV-a, a iz Hrvatske lutrije rekli su i kako je zabrana puĹĄenja dala

Kasina 39.497.416 29.619.200

svoj obol jer su velik dio kockara ujedno puĹĄa i. "O ito recesija rezultira smanjenjem izdvajanja za igru. Osim toga, padu prometa u kasinima i automat-klubovima pridonio je i Zakon o ograni avanju uporabe duhanskih proizvoda", rekla je za Business.hr Nora Ce i , savjetnica predsjednice Uprave Hrvatske lutrije. Ce i dodaje i kako se o ekuje da e kretanja na trĹžiĹĄtu igara i ubudu e odraĹžavati op a ekonomska kretanja u zemlji. "Posljedice zabrane puĹĄenja, prema iskustvi-

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Ovo je pokazatelj otreĹžnjenja, proĹĄla je faza u kojoj su ljudi vjerovali da e brzo zaraditi klade i se pa se posve uju ĹĄtednji na svim podru jima DRAĹ˝EN LALI , sociolog

FOTO GAURINA/CROPIX

Kladionice 191.426.946 178.759.251

ma iz inozemstva, anuliraju se nakon tek dvije do tri godine", rekla je.

Znak otreĹžnjenja

Sociolog DraĹžen Lali isti e kako Hrvati o ito sve manje vjeruju u sre u. "To je pokazatelj koliko je recesija duboka i duga, traje ve dvije godine i iz podataka Ministarstva financija o ito moĹžemo vidjeti da je proĹĄla faza u kojoj su ljudi vjerovali da e brzo zaraditi klade i se pa se posve uju ĹĄtednji na svim podru jima. Posrijedi je, dakle, pokazatelj otreĹžnjenja", rekao je Lali .

Automat-klubovi 174.757.962 157.183.894 Kao drugi razlog naveo je zasi enost kladionicama i pad entuzijazma za kla enje zbog velikog broja kasina koji postoje ve dulje pa gube na atraktivnosti. Igor Medi

igor.medic@business.hr

tomat-klubovi bilježe pad prih deset mjeseci prošle godine

OGLAS

tema 6-7

SLABIJE OD OČEKIVANJA Analitičari su očekivali veći rast ma tivna stopa uglavnom posljedica baznog učinka jer je u listopadu p

Rast maloprodaje u lis 0,3 posto – preskrom Neznatan rast maloprodaje, slabiji od očekivanja, rezultat je daljnjeg pogoršanja na tržištu rada, koji ima najznačajniji utjecaj na maloprodaju, objašnjavaju analitičari. Pozitivan utjecaj doći će od potpunog ukidanja kriznog poreza, ali daljnje smanjenje zaposlenosti za oko 70 tisuća imat će izražen suprotan učinak

Realni rast trgovine na malo u listopadu iznosio je 0,3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je nominalna stopa rasta dosegla 1,5 posto. Iako maloprodaja raste četvrti mjesec zaredom, tempo rasta je usporen, pokazuju preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku. Za analitičare RBA i Splitske banke rezultati su lošiji od očekivanih, ali ih ne iznenađuju. Ističu da je, kao i prethodnih mjeseci, pozitivna stopa uglavnom posljedica baznog učinka jer

OGLAS

je u listopadu prošle godine promet u maloprodaji pao 15,4 posto.

Odgoda kupnje

"Rezultat je ispod tržišnog konsenzusa od 1,2 posto. Skroman rast posljedica je intenziviranja negativnih trendova na tržištu rada koji imaju najznačajniji utjecaj na maloprodaju. Kod potrošača je očigledno još uvijek prisutan trend racionalizacije potrošnje pa će vjerojatno konačni podaci pokazati da su potrošači usmjereni na zadovoljenje osnovnih životnih potreba te da kupnju trajnih potrošnih dobara odgađaju za ’bolje dane’", stoji u priopćenju analitičara RBA, koji ostaju pri svojoj prijašnjoj procjeni da će maloprodaja na razini cijele godine zabilježiti pad od tri posto, a sljedeće godine oče-

kuju blagi rast. Sličnu ocjenu rezultata u maloprodaji za listopad daje i analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić, a na razini ove godine očekuje realni pad prometa u trgovini na malo oko 2,2 posto. "Uzimajući u obzir rast nezaposlenosti tijekom promatranog mjeseca na godišnjoj razini, navedeni rezultat zasigurno ne predstavlja ni razočaranje. Do kraja godine očekujemo stabilizaciju potrošnje na godišnjoj razini. Pozitivan utjecaj zasigurno će doći od potpunog ukidanja kriznog poreza, ali daljnje smanjenje zaposlenosti — za oko 70 tisuća — imat će izražen suprotan učinak. U obzir treba uzeti i rast cijena energenata te prehrambenih proizvoda koji će smanjiti potrošnju proizvoda i dobara koji nisu

ast maloprodaje pa isti u da je, kao i prethodnih mjeseci, pozipadu proĹĄle godine promet u maloprodaji pao 15,4 posto

listopadu man

nuĹžni za zadovoljavanje osnovnih Ĺživotnih potreba", kaĹže Ĺ anti . Ujedno procjenjuje da postoji realni rizik da Hrvatska ponovno zabiljeĹži pad BDPa jer se u sljede im tromjese jima rast dominantno temelji na doma im imbenicima (potroĹĄnja ku anstava, kapitalne investicije), koji su i dalje pod pritiskom. "U nadolaze im mjesecima vjerojatno e se neutralizirati pozitivan doprinos neto izvoza. Tako bismo na kraju ove godine mogli zabiljeĹžiti pad BDP-a oko 0,5 posto, a prognoze za cijelu 2010. godinu ostaju nepromijenjene na razini od oko minus 1,4 posto", kaĹže Ĺ anti .

Nade za prosinac

Za razliku od analiti ara, Slobodan Ĺ kolnik, predsjednik Uprave Flibe, tvrtke koja

upravlja Emmezetom, kaĹže da je o ekivao i loĹĄije rezultate za listopad iako su konkretno u Emmezeti zabiljeĹžili rast u tom mjesecu na godiĹĄnjoj razini. "Podaci o maloprodaji govore da je potraĹžnja 15 posto ispod 2008. godine i da nema znakova oporavka. Drugim rije ima, zima e dugo trajati i stradat e oni koji nemaju za ogrjev. Na zapadnim je trĹžiĹĄtima prvo bio oĹĄtar pad i zatim strmi rast, ali ovdje toga nema, vrtimo se oko nule i to e utjecati na industriju i doma e dobavlja e", kaĹže Ĺ kolnik, a za blagdansku potroĹĄnju kaĹže da e biti dobro bude li kao lani. " etvrti kvartal ostvaruje najve u masu godiĹĄnjeg maloprodajnog prometa, no treba ga promatrati u okvirima recesije i promijenjenih potroĹĄa kih navika teme-

SLOBODAN Ĺ KOLNIK, predsjednik Uprave Flibe, tvrtke koja upravla Emmezetom, kaĹže da je o ekivao i loĹĄije rezultate za listopad SNIMIO SAĹ A ETKOVI

BORIS VUKELI , predsjednik Ceha trgovine Hrvatske obrtni ke komore, smatra da je situacija za male trgovce prili no dramati na SNIMIO HRVOJE DOMINI

ljenih na suzdrĹžanoj kupnji i porastu ĹĄtednje", poru uju iz Mercatora, dodaju i kako u studenome biljeĹže rast prometa, dok u prosincu o ekuju blagi rast. Boris Vukeli , predsjednik Ceha trgovine Hrvatske obrtni ke komore, smatra da je situacija za male trgovce prili no dramati na. "Rezultat je dobar utoliko ĹĄto je mogao biti i gori, a to bi tada zna ilo glad za dio stanovniĹĄtva. Velika je diferencijacija u druĹĄtvu na one koji mogu neĹĄto kupiti i na one koji ne mogu niĹĄta.

ObrtniĹĄtvo je op enito barometar gospodarske i druĹĄtvene situacije. Mali trgovci izuzetno ovise od velikih subjekata s kojima sura uju, a s druge strane od kupovne mo i gra ana. Taj barometar kaĹže da je situacija vrlo ozbiljna i da se nimalo ne popravlja", pesimisti an je Vukeli . Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

business.hr Srijeda 1/12/2010

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 1/12/2010

DEFICIT 5,1 MLRD. ¤

lani je od sije nja do listopada izvezeno robe za 6,2 milijarde eura. Vanjskotrgovinski deficit u 2009. iznosio je 6,5 milijardi eura. U prvih 10 mjeseci najviše je porastao uvoz goriva i maziva (9,7%), a manji rast bilježe hrana i pi e (1,1%) te ind. materijal (1,9%). S druge strane, 23,1% porastao je izvoz prijevoznih sredstava, a 23,9% izvoz kapitalnih proizvoda. Raste i izvoz industrijskog materijala (21,5%). Hrvatska najviše izvozi u zemlje Europe, 6,2 milijarde

Izvoz porastao 17,3 posto, na 7,3 mlrd. eura

Zagreb. Ukupan hrvatski uvoz od sije nja do listopada ove godine iznosio je 12,4 mlrd. eura, a izvoz 7,3 milijarde eura, pa je vanjskotrgovinski deficit iznosio 5,1 milijardu eura. Usporedba s prošlom godinom pokazuje pad uvoza, i to 2,7%: lani je u prvih deset mjeseci uvoz iznosio 12,7 milijardi. Izvoz je rastao 17,3%:

eura, za razliku od 5,4 milijarde eura u prvih deset mjeseci 2009, što je pove anje od 14,5%. Najve i dio izvoza odnosi se na zemlje EU, u koje je izvezeno 4,5 milijardi eura, 18,5% više nego u prvih deset mjeseci 2009. I najve i dio uvoza odnosi se na Europu (9,9 milijardi eura). Najve i dio vanjskotrgovinske razmjene obavlja se s Italijom, u koju je tijekom 10 mjeseci izvezeno 1,4 milijarde eura, a uvezeno 1,8 milijardi eura. Slijede Rusija i BiH. I. U. G.

PLIN

Nastavak pregovora Ina-Mol

Na sastanku u utorak u Minist. gospodarstva državna tajnica Nataša Vujec i predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott sporazumjeli su se da e se pregovori Vlade i Mola o budu nosti plinskog poslovanja u Hrvatskoj nastaviti, jer obje strane još trebaju utana iti neke detalje. Dotad nijedna strana ne želi govoriti o pojedinostima. S. C. H.

Lošiju popunjenost kabina od Croatije ima samo JAT NISKOTARIFNI PRIJEVOZNICI I CA Tvrdnje da novi niskotarifni prijevoznici otimaju putnike na uhodanim linijama u Zra noj luci Zagreb demantiraju podacima koji govore da novi prijevoznici dovode sasvim nove putnike

U našoj najve oj zra noj luci demantiraju i tvrdnje nacionalnog prijevoznika da niskotarifni prijevoznici u ostalim europskim zemljama ne opslužuju "primarne" zra ne luke. Dapa e, isti u da je njihov udjel u ukupnom prometu na najzna ajnijim europskim zra nim lukama ve i nego u zagreba koj.

I veliki kao low-cost

SNIMIO SASA CETKOVIC

TON»I PEOVI , direktor Zra ne luke Zagreb: 'Stru njaci iz Zra ne luke Zagreb savjetom e rado pomo i u pronalasku što efikasnijeg i bezbolnijeg na ina izlaska CA iz problema'

"Posljednjih dana imamo priliku svjedo iti napadima nacionalnog avioprijevoznika Croatia Airlinesa u kojima terete Zra nu luku Zagreb za lošu popunjenost njihovih kabina. Postavlja se pitanje

tko može ili smije zabraniti hrvatskim gra anima da lete jeftinije", odgovorio je direktor Zra ne luke Zagreb Ton i Peovi na naš upit da prokomentira ju er u nekim medijima objavljene tvrdnje

da je Nezavisni strukovni sindikat aerodromskog osoblja Hrvatske podnio prijavu protiv njega Uskoku i Državnom odvjetništvu zbog sumnje da dug Croatia Airlinesa ZLZ-u ne e biti pla en te u estale tvrdnje iz Croatia Airlinesa da je upravo ZLZ razlog poslovnih problema nacionalnog zrakoplovnog prijevoznika. Naime, u CA-u kao razloge svojih poslovnih problema navode sve ve i broj novih niskotarifnih prijevoznika koji im otimaju putnike na uhodanim linijama u Zra noj luci Zagreb. "O ito je da nacionalni prijevoznik ima problema. Nikome u ovoj zemlji nije u interesu da Croatia Airlines propadne, ponajmanje Zra noj luci Zagreb koja ima velika potraživanja od njih. Davno je Pablo Picasso rekao da e onaj tko želi nešto napraviti

na i na ina, a onaj tko ne želi napraviti ništa na i e opravdanje", odgovara Peovi .

Jeftinije i preko Praga

Pritom u Zra noj luci Zagreb za primjer isti u podatke sa zrakoplovne linije Zagreb - Kopenhagen - Zagreb, koji ukazuju na lošu popunjenost kabine doma eg prijevoznika. Prema najnovijim podacima Europskog udruženja avioprijevoznika, lošiju popunjenost kabine u Europi ima samo srbijanski JAT Airways. Razlozi su uglavnom financijske prirode s obzirom na to da je, unato njihovoj izravnoj liniji, jeftinije putovati u Kopenhagen iz Ljubljane ili pak preko Praga. Podaci jasno upu uju na izraženu sezonalnost broja putnika, ali i injenicu da je novi prijevoznik na toj liniji dovezao sasvim nove putnike.

Niskotarifni prijevoznici u zrakoplovstvu više nisu zanemariva pojava, a to potvr uju i velike, tradicionalne zrakoplovne kompanije koje su tako er krenule u tom smjeru. Stru njaci pak procjenjuju da e do 2015. godine na europskom nebu udjel zrakoplovnih prijevoznika niskotarifnog modela poslovanja biti 50 posto. "Hrvatska ima brojne renomirane stru njake u zrakoplovstvu, koje bi Croatia Airlines trebao pitati za savjet, jer o ito da sami sebi ne znaju pomo i. Stru njaci iz Zra ne luke Zagreb tako er e savjetom vrlo rado pomo i u pronalasku što efikasnijeg i bezbolnijeg na ina izlaska iz problema", istaknuo je Peovi u razgovoru za Business. hr te s indignacijom odbacio bilo kakvu vezu izme u njegove funkcije po asnog konzula Kraljevine Norveške i dolaska Norwegiana. Hrvoje Reljanovi

hrvoje.reljanovi @business.hr

PROMO

Podravka International Slova�ka

Uspješni poslovni rezultati i niz kvalitetno odra�enih investicija dokazuju da se sve može kada se ho�e Podravka-dodatak jelima apsolutni je lider na slova�kom tržištu Krajem šezdesetih godina na slova�kom tržištu pojavila se Vegeta, koja je i danas apsolutni lider u segmentu univerzalnih za�ina na tom tržištu, s tim da se zove Podravkadodatak jelima. Kvaliteta i planetarna poznatost Podravkina brenda definitivno su na slova�kom tržištu u�inili svoje, a to zna�i da na slova�kom tržištu Podravka-dodatak jelima uzima gotovo 40 posto tržišta, a poznaje ga �ak 80 posto potroša�a. Dakle, na tom se brendu gradila i gradi pozicija Podravke u Slova�koj. Ozbiljniji prodajni koraci na tom tržištu po�eli su 1993. godine, kada je osnovano Podravkino poduze�e u Bratislavi, a krajem ožujka ove godine sjedište poduze�a premješteno je u Zvolen. Naime, Podravka je još 2002. godine odradila akviziciju zvanu Lagris pa osim poduze�a u �eškoj ima i poslovno-skladišni prostori u slova�kom Zvolenu. Naravno, nisu svi djelatnici u uredima jer se osnovna koncepcija poslovanja ipak bazira na prodajnoj operativi koja pokriva kompletno slova�ko tržište. Uz spomenutu Podravku-dodatak jelima, u Slova�koj se prodaje program Lagrisa - riža i grahorice, Eva program te program proizvoda na bazi raj�ice i ajvar. Bez obzira na krizu, ove godine ostvaruju se uspješni prodajni rezultati Sve te prodajne i investicijske poteze prate i vrlo dobri poslovni rezultati, bez obzira na to što slova�ko tržište i dalje trese kriza. Naime, stopa nezaposlenosti u toj državi ve�a je od 14 posto, a deficit iznosi 8,6 posto. - Bez obzira na krizu, mi smo u prvih deset mjeseci ove godine ostvarili financijski gotovo 9 posto, a koli�inski više od 21 posto ve�u prodaju u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Ti su dobri poslovni rezultati ostvareni prije svega zahvaljuju�i kvalitetnoj prodajnoj operativi te racionalizaciji troškova, efikasnoj organizaciji i distribuciji - isti�e direktor Podravke Slova�ka Miroslav Ribar.

DIO EKIPE SLOVA»KIH PODRAVKAŠA ispred nove poslovne zgrade u Zvolenu

Novost na tržištu - Specijalni dodaci jelima i tjestenina Lagris Kako bi nastavili uzlazni trend prodaje, u listopadu ove godine podravkaši su u Slova�koj lansirali na tržište 11 novih proizvoda vezanih uz brend Podravka - Specijalni dodaci jelima pod linijom Natur. Uz to, uspješno se uvodi novi program tjestenine Lagrisa. Kada smo ve� kod te Podravkine tvrtke, treba naglasiti da su provedene i neke inovacije na tipovima pakiranja i novom dizajnu Lagrisovih proizvoda u segmentu grahorica. Atraktivan i funkcionalan dizajn Lagrisovih proizvoda vrlo je brzo osvojio slova�kog potroša�a. Razgovaraju�i s vode�im menadžmentom Podravke u Slova�koj, stekli smo dojam kako optimizma ne nedostaje. U jednoj prodajno-marketinškoj kampanji prodano 50-ak teglja�a riže Planovi su ambiciozni, strategija je definirana, a za daljnji prodaj-

ni iskorak Podravkinih proizvoda planiraju se i nove marketinške akcije jer ovogodišnja iskustva u tom segmentu pokazuju da se dobro koordiniranom i definiranom marketinškom kampanjom može puno napraviti. Primjerice, u suradnji s najve�im inozemnim prodajnim lancem u Slova�koj - Tescom, Podravka je odradila uspješnu prodajno-marketinšku kampanju za rižu u kojoj je prodano više od 50 teglja�a riže. Da i ne govorimo o medijskim beneficijama koje je tvrtka dobila. Slova�ki podravkaši znaju posao i, bez obzira na to što posluju na tržištu koje ima gotovo 5,5 milijuna stanovnika i na njemu su svi veliki svjetski igra�i u prehrambenoj branši - a to zna�i da je konkurencija žestoka, bilježe uzlazan trend prodaje i imaju prili�no kvalitetnu perspektivu na tom tržištu. ODLI»NO POZICIONIRANI Podravkini proizvodi na prodajnom mjestu

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 1/12/2010

TRAĹ˝E POMO

Spa vu guĹĄi dug Hrvatskim ĹĄumama Vukovar. Vinkova ki drvoprera iva Spa va, koji zapoĹĄljava 800 radnika, ve sutra bi mogao zaposliti novih stotinjak ako mu Hrvatske ĹĄume isporu e potrebne koli ine trupaca, re eno je ju er na sjednici Ĺžupanijskoga GSV-a. Razlog neisporuke je dug u iznosu od 40-ak milijuna koji Spa va nije u stanju podmiriti u

kratkom roku, rekao je direktor Dario Puljiz, pa e od Vlade zatraĹžiti pomo . "U dobrim poslovnim godinama godiĹĄnje smo Hrvatskim ĹĄumama upla ivali viĹĄe od 100 milijuna kuna, a sadaĹĄnji dug je osiguran te ne vidimo razloga za neisporuku sirovina", kazao je Puljiz. Iako su cijenje njezinih proizvoda pale gotovo 25%, Spa va se vra a, u Bjelovaru su nedavno zaposlili 60 i u Vinkovcima 50 radnika. BiljeĹže i porast potraĹžnje iz inozemstva, gdje izvoze 85 posto finalnih proizvoda. H

PROSVJED

Radnici uljare Âťepin danas u Zagrebu Osijek. Radnici IPK Tvornice ulja epin u srijedu e prosvjedovati u Zagrebu, izvijestili su na ju eraĹĄnjoj presici u epinu predstavnici Sindikata PPDIV-a. Banke su blokirale ra une tvrtke zbog nepodmirenih kreditnih obveza od 52 mil. kn, a ovrha nad dionicama Uljare, zbog dugova koje vlasnik poduze a

IPK dd u ve inskom drĹžavnom vlasniĹĄtvu ima prema nekadaĹĄnjoj tvrtki iz toga sustava IPK Tvornici sto ne hrane, zaustavila je mogu nost privatizacije. Sindikalna povjerenica Helena Ĺ˝eravica kazala je kako im je ministar obankovi nedavno poru io da je odbijen prijedlog o dokapitalizaciji tvrtke IPK i izrazila u enje jer u PPDIV-u nemaju saznanja da je Vlada o tome raspravljala. Radnici poru uju da bi bila "ludost ugasiti tvornicu u koju je drĹžava uloĹžila 320 milijuna kuna". H

U industriju smo privuk od 15 posto stranih ulag STRUKTURA INVESTICIJA Investitori e sami do i ulagati u cestogradnju ili telekome, zato smo trebali viĹĄe uloĹžiti u privla enje investicija u industriju, poru uje Ljubo Jur i . Popija pak kaĹže kako im se zahvaljuju i katalogu investicija svakodnevno javljaju zainteresirani investitori

LJUBO JURÂťI , ekonomist (SDP), upozorava kako je problem i to ĹĄto "Hrvatska nema strategiju upravljanja prostorom pa ima 20 Ĺžupanija i 600 op ina koje funkcioniraju kao drĹžavice u drĹžavi" SNIMIO SAĹ A ETKOVI

URO POPIJAÂť, ministar gospodarstva, potvrdio je kako e uskoro biti raspisani natje aji za HE Ombla i TE Plomin 3

Hrvatskoj nikad nisu nedostajale investicije i novac za ulaganja, ali je, naĹžalost, velik dio tog novca uniĹĄten jer struktura investicija nije bila dobra, poru io je Ljubo Jur i (SDP) sudjeluju i na okruglom stolu koji je organizirao Ve ernji list na temu "(Ne) Ĺželimo strana ulaganja?". Lijepo je kad se grade ceste, nastavio je Jur i , ali ako nemate njima ĹĄto prevoziti i ako njima nema tko putovati, onda je

u poljoprivredu i turizam, ali Hrvatska sama mora izgraditi investicijsku infrastrukturu koja e privu i i potaknuti ulaganja u sekundarni sektor, u one koji e koristiti i "troĹĄiti" tu prometnu i energetsku infrastrukturu. Strani investitori ne ulaĹžu da bi razvijali nacionalnu ekonomiju nego im je interes profit, ĹĄto je normalno, kaĹže Jur i , ali zato drĹžava mora stvoriti uvjete za ulaganja u prera iva -

to promaĹĄena investicija.

600 op ina

Druge su zemlje 30 posto, a neke i 40 posto svih investicija ulagale u prera iva ku industriju. "Mi smo u prera iva ku industriju ulagali izme u 11 i 15 posto ukupnih investicija, a Slovenija i do 45 posto", ilustrirao je Jur i , tvrde i da e strani investitori i sami do i u Hrvatsku i ulagati u prometnu i energetsku infrastrukturu te

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

ku industriju, a Hrvatska to nije inila. Problem je i ĹĄto Hrvatska nema strategiju upravljanja prostorom pa ima 20 Ĺžupanija i 600 op ina koje funkcioniraju kao drĹžavice u drĹžavi, provode i zakone neuskla eno, zbog ega se investitori esto sudaraju s administrativnim zaprekama koje oteĹžavaju, odga aju ili sasvim zaustavljaju realizaciju njihovih projekata, zaklju io je Jur i . Prethodno je, uvodno

OGLAS

ukli manje B.net preuzima sve operacije Total TV-a laganja KABELSKA I SATELITSKA TV ZAJEDNO

govoreći, ministar gospodarstva Đuro Popijač naglasio da se nakon što je Vlada izradila katalog investicija vrjednijih od 10 milijuna eura, svakodnevno javljaju zainteresirani investitori iz Kanade, Rusije i Njemačke, pogotovo za investicije u području energetike, poljoprivrede, prometne infrastrukture i turizma. Izradom kataloga privatnih investicija čija je vrijednost manja od 10 milijuna eura Hrvatska prvi put ima i pregled investicijskih projekata privatnog sektora, dodao je Popijač. Izradom kataloga velikih investicija željelo se potaknuti ulaganja u sektore u koje se do sada manje ulagalo, ali i zato što i javni sektor mora imati svoju ulogu u investicijskim ciklusima, nastavio je Popijač.

Zakon o radu

Najavio je da će ovih dana biti raspisan natječaj za izgradnju hidroelektrane Ombla, a uskoro će biti završena i natječajna dokumentacija za TE Plomin 3. Kako Janaf i Ina kontinuirano ulažu u nove kapacitete, te nakon povezivanja hrvatske plinske mreže s Mađarskom, a kasnije i sa Srbijom i BiH, Hrvatska će biti jedna od razvijenih

naftno-plinskih destinacija, uvjeren je Popijač. Ostali sudionici okruglog stola, Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine, Julian Ogrin, predsjednik Uprave Tele 2, Matjaž Prinčič, glavni izvršni direktor EMAC-a, Dragan Lazukić, član Nadzornog odbora Sunčanog Hvara, i Bernard Jakelić iz HUP-a uglavnom su govorili o zaprekama s kojima su se njihove i druge kompanije suočavale u realizaciji svojih investicijskih projekata u Hrvatskoj. Zoltan Aldott je upozorio i da strane investitore sve više od ulaganja u Hrvatsku odbija i nefleksibilan zakon o radu te visoko porezno opterećenje, a poručio je i da državna administracija konačno mora shvatiti da i o njoj ovisi konkurentnost Hrvatske u odnosu na zemlje u okruženju kad je riječ o privlačenju stranih investicija. Iako Hrvatska ima zanimljiv zemljopisni položaj, dobar investicijski timing jer je pred ulaskom u EU, relativno obrazovanu i stručnu radnu snagu, i drugi imaju svoje prednosti, pa o efikasnosti njezine administracije puno ovisi hoće li investitori doći u Hrvatsku ili će otići u njezino susjedstvo. Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

Adrian Ježina, predsjednik Uprave B.neta

snimio hrvoje dominić

B.net će biti odgovoran za daljnje poslovanje kabelske televizije koja se emitira preko satelita Eutelsat u Hrvatskoj. Total TV bit će ponuđen na tržištu kao B.netova satelitska platforma i usluga Prema sporazumu koji potpisali britanski investicijski fond Mid Europa Partners, većinski vlasnik Total TV-a, i austrijski koncern Bewag, vlasnik B.neta Hrvatska, B.net preuzima sve operacije Total TV-a u Hrvatskoj. Posrijedi je regionalna DTH (Direct to Home) satelitska platforma, tj. kabelska televizija koja se emitira preko satelita Eutelsat, a taj iskorak omogućuje B.netu pristupanje i onim korisnicima kojima dosad sa svo-

jom kabelskom televizijom, odnosno dijelom svoje internetske usluge u sklopu usluga TriplePlay (TV + telefonija + internetski pristup), nisu mogli pristupiti.

Nove usluge

B.net će razvijati Total TV kao vlastitu satelitsku platformu, što znači da i korisnike B.netovih programskih paketa i one koji su dosad koristili Total TV u Hrvatskoj očekuju brojne programske novosti i usluge koje proistječu iz te sinergije kabelske i satelitske televizije, objasnio je na jučerašnjoj presici predsjednik Uprave B.neta Adrian Ježina. Jedinstvena korisnička služba i služba informacija za B.net i Total TV također su dio sporazuma o preuzimanju operacija toga satelit-

skog operatera u Hrvatskoj. B.net će biti odgovoran za daljnje poslovanje Total TVa u Hrvatskoj, što uključuje brendiranje i tržišni nastup. Total TV bit će ponuđen na tržištu kao B.netova satelitska platforma i usluga. "Bewagova tvrtka B.net logičan je izbor partnera koji će nastaviti s našim poslovanjem u Hrvatskoj te ga dodatno unaprijediti, primarno zbog pozicije koju B.net drži u Hrvatskoj kao vodeći kabelski operater", rekao je Robert Knorr, stariji partner u britanskom investicijskom fondu Mid Europa Partners. Taj fond vlasnik je brojnih telekomunikacijskih operatera i pay TV tvrtki u Europi (npr. Astera u Poljskoj, Invitela u Mađarskoj i Orangea u Austriji) te Telemacha u Sloveniji i SBB-a u Srbiji.

Nacionalne TV kuće

Total TV, jedan od vodećih DTH operatera u regiji, trenutačno je jedini operater u Hrvatskoj koji u ponudi ima hibridne prijemnike za prijem digitalnog zemaljskog i satelitskog signala, a preuzimanjem operacija Total TV-a u Hrvatskoj korisnici te platforme dobit će brojne dodatne pogodnosti. Primjerice, programi nacionalnih televizijskih kuća bit će uvršteni u ponudu Total TV-a. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 1/12/2010

4 ZVJEZDICE

Jadranka hoteli ulažu 12 mil. eura u Puntu Lošinjski Jadranka hoteli u suradnji sa strateškim partnerom, Europskom bankom za obnovu i razvoj, nastavljaju ciklus ulaganja u svoje turisti ke objekte — investirat e 12 milijuna eura u obnavljanje i dokategorizaciju hotela Punta u Velom Lošinju u turisti ki objekt s etiri zvjezdice, priop eno je iz te tvrtke u utorak. Radovi e po eti u jesen 2011., a obnovljeni hotel svoje e prve goste primiti u svibnju 2012. godine. Ukupni investicijski paket Jadranka hotela i EBRD-a iznosi 80 milijuna eura, a trebao bi biti realiziran do 2013. godine, kada bi svi turisti ki objekti iz zone ikat u Malom Lošinju bili u potpunosti obnovljeni i prenamijenjeni u kategorije od etiri i pet zvjezdica s novim centrom za talasoterapiju. Do sada je u obnavljanje i podizanje kvalitete turisti ke ponude pod brendom Lošinj Hotels & Villas utrošeno više od 30 milijuna eura: 2008. godine 18,5 milijuna u hotel Aurora te prošle godine 16,9 milijuna kuna u hotel Vespera. Jadranka hoteli e 2010. godinu završiti s ostvarenih 416.000 no enja, što je 7 posto više nego lani, a o ekuju se i pet posto ve i prihodi od 144 milijuna kuna. B.hr

H. POŽAR I SENSE

One stop shop za ulaga e u energetiku

Zagreb. Tvrtka Sense Consulting i Energetski institut Hrvoje Požar dogovorili su pružanje „one stop shop“ usluge investitorima koji žele razvijati projekte poput izgradnje kogeneracijskih postrojenja, solarnih elektrana, hidroelektrana ili vjetroelektrana. Sense Consulting u ve ini e slu ajeva upravljati cijelim

projektom, a Institut e biti zadužen za predlaganje tehni kih rješenja i izradu potrebne tehni ke dokumentacije. Potpisivanju sporazuma prethodila je suradnja na konkretnom projektu za privatnog investitora - izrada koncepta za postizanje niskoenergetskog standarda gradnje i izrada financijskog modela. Ugovor o suranji potpisali su Marko Slunjski, izvršni direktor Sense Consultinga, i Goran Grani , ravnatelj EIHrvoje Požar. B.hr

ZG PIVOVARA

Zadro šef maloprodaje za grupu

VJEKOSLAV ZADRO, direktor maloprodaje za Grupu StarBev ARHIVA BUSINESS.HR

Zagreb. Iz Zagreba ke pivovare prop ili su da je lan njihove Uprave Vjekoslav Zadro imenovan direktorom maloprodaje za Grupu StarBev. Direktorom klju nih kupaca Zagreba ke pivovare imenovan je nacionalni menadžer za klju ne kupce Nikola Kr mari , a novim nacionalnim menadžerom za klju ne kupce Alen Crnkovi . B. hr

Počinje gradnja golf resorta od 60 mil. eura POBIJEDILI BIROKRACIJU Me unarodnim natje ajem traže se izvo a i za golfski resort Biska Golf Istra, koja e u prvoj fazi, po etkom 2011., obuhvatiti teren sa 18 rupa te dodatnih 80-ak objekata, a u drugoj hotel FILIP FILIPEC, predsjednik Uprave Tehnike, me u ijim se aktivnim projektima nalaze stambeno-poslovna gra evina Cvjetni na Cvjetnom trgu, Sky Office u Zagrebu i poslovna zgrada Zagreba ke banke na Jankomiru SNIMIO HRVOJE KNEZ

tirala je vodne parkove za nekoliko istarskih hotela - u utorak je raspisala me unarodni natje aj za prikupljanje ponuda izvo a a jer, kako kažu, žele skupiti najbolje izvo a e radova. Jedan od takvih ve je angažiran. Posrijedi je je tvrtka European Golf Design iz Londona koja e graditi sam golfski teren. Projekt je, tvrdi investitor, poseban po inovativnom pristupu rješavanju energetskih pitanja resorta. Investitor se ponosi inovativnim rješenjima i korištenjem obnovljivih izvora energije, ali i op enitim pristupom o uvanju okoliša.

Pametne ku e

GOLFSKI RESORT na podru ju Fratarske šume zauzet e 76 hektara, a golfski teren gradit e tvrtka European Golf Design iz Londona ARHIVA BUSINESS.HR

Jedan se golf-projekt probio kroz mrežu birokratskih zapreka i zavrzlama te uspio do i u stadij pred samu realizaciju. Rije je o golf resortu Biska Golf Istra, ija bi prva faza gradnje trebala po eti po etkom 2011. godine. Prva faza izgradnje resorta na podru ju Fratarske šume, odnosno izme u Umaga i Novigrada, predvi-

a teren sa 18 rupa te dodatnih 80-ak objekata. Gradit e se, naglasio je Zvonko Anderluh, direktor Golf Istra Magice, vile, klupska ku a te prate i objekti s pripadaju om infrastrukturom. itav e projekt zauzeti 76 hektara, a u po etnoj fazi razvoja projekt e stajati 60 milijuna eura. U drugoj fazi pro-

jekta gradit e se hotel.

Doma a investicija

Investitor, hrvatska tvrtka Makro5, specijalizirana za projektiranje kompleksnih objekata, poput vodnih parkova, otvorenih i zatvorenih plivališta, terapijskih bazena i sli nog - prema podacima na njihovoj web-stranici, projek-

Tako e se samo iznimno koristiti voda iz vodovodne mreže, tvrdi investitor, a jezera za navodnjavanje punit e se pro iš enom sanitarnom vodom iz vila i klupske ku e te oborinskom vodom s prometnica, terasa, krovova i terena za golf. Tako se otpadne vode recikliraju umjesto da završe u moru. Osim toga, vile koje se grade bit e gra ene po principu pametnih ku a, odnosno kao niskoenergetski objekti s visokom uštedom energije, što zna i da e trošak grijanja biti niži od 1 euro po kvadratnom metru. Iva Uš umli Greti

iva.gretic@business.hr

IT i tehnologija Srijeda 1/12/2010

telekomunikacije

Broadband na dlanu preko optike ili bakra?!

GLOBALNI OPORAVAK

> telekomunkacije > pre-paid servis

14-15 business.hr Srijeda 1/12/2010

Rast trĹžiĹĄta elektroni ke opreme 6,2 posto, na 340 milijardi dolara Nakon recesijske 2009. globalno trĹžiĹĄte elektroni ke opreme oporavilo se s o ekivanim prihodom od 340 milijardi ameri kih dolara u ovoj godini, navodi jedna od najpoznatijih tvrtki za istraĹživanje tog trĹžiĹĄta iSuppli Corp. Kako je proĹĄlogodiĹĄnji prihod trĹžiĹĄta iznosio 320,7 milijardi

dolara, ove je godine ostvariv rast od 6,2 posto, ĹĄto je viĹĄe od proĹĄlogodiĹĄnjeg pada od 4,4 posto u odnosu na prihode iz 2008. godine. U iSuppliju o ekuju kako e se rast trĹžiĹĄta nastaviti i sljede e etiri godine dodatnim rastom prihoda od 3 do 18 milijardi te bi 2014. trĹžiĹĄte trebalo narasti na 385 milijardi dolara.

Mogu i problemi na trĹžiĹĄtu mogli bi uzrokovati sporiji rast globalnog gospodarstva te gomilanje zaliha, ĹĄto je najviĹĄe izraĹženo kod LCD televizora. Svaki dio trĹžiĹĄta elektroni ke opreme ove je godine ostvario rast prihoda, a najve i rast ima trĹžiĹĄte LCD televizora. Umjesto o ekivanih 177 milijuna trĹžiĹĄte je preuzelo 178 milijuna primjeraka, prihoduju i 95 milijardi dolara. Rast trĹžiĹĄta bio je ak 40 posto. TrĹžiĹĄte blu-ray playera dostiglo je 16,4 milijuna primjeraka,

ĹĄto je rast od ak 82,2 posto u odnosu na 9,1 milijun primjeraka 2009. O ekuje se kako e to trĹžiĹĄte nastaviti godiĹĄnje rasti najmanje 50 posto te e 2014. dostignuti prodaju od 68,9 milijuna primjeraka. G. K.

Razvoj broadbanda nij PETAR AVLOVI , predsjednik UdruĹženja telekom operatera pri HGK i lan Nadzornog odbora H1 Telekoma SNIMIO HRVOJE DOMINI

TELEKOMUNIKACIJE Razvoj ĹĄirokopojasnog pristupa internetu nemogu je bez velikih brzina pristupa pa se postavlja pitanje je li za to dovoljan bakar ili baĹĄ svugdje treba optika. Me utim, bez usluga i sadrĹžaja, bili oni privatni ili javni, velike brzine pristupa i nemaju nekog smisla

a trodnevnoj konferenciji KOM 2010, koja se odrĹžava ve 21 godinu, govorilo se o nekim od najzna ajnijih tema kao ĹĄto su mobilnost (mobilna TV, mobilni telefoni 3,5 generacije i put prema novoj, 4. generaciji), beĹži ni pristup, VoIP, IPTV servisi, IT sigurnost, virtualizacija, web 2.0. Posebno zanimanje prvog dana izazvao je okrugli stol "Efekti novog zakona o elektroni kim komunikacijama (i povezanih pravilnika) na izgradnju i zajedni ko koriĹĄtenje infrastrukture te nova strategija broadbanda". Ministarstvo mora, prometa, turizma i infrastrukture o ekuje kvalitetne prijedloge u raspravi o Strategiji ĹĄirokopojasnog pristupa internetu, istaknuo je KreĹĄo Antonovi , ravnatelj Uprave za elektroni ke komunikacije i poĹĄtu, na okruglom stolu na temu "Telekomunikacijska industrija u Hrvatskoj" na konferenciji KOM 2010 u Opatiji i dodao kako su ve predvi eni akcijski planovi koji moraju biti provedbeni akti strategije. Iako se na okruglom stolu moglo uti kako je alternativcima najbitnije i najzanimljivije trĹžiĹĄte velikih gradova gdje se brzo stvara povrat ulaganja, predsjednik UdruĹženja telekom operatera pri HGK i lan Nadzornog odbora H1 Telekoma Petar avlovi napomenuo je kako postoji jako

dobra penetracija i Optime i H1 Telekoma te drugih operatera u nekim sredinama te da svi operateri mogu biti nacionalno prisutni. Otvaraju i okrugli stol, najrje itiji sudionik Petar avlovi istaknuo je kako je jedan od ve ih problema ĹĄto vode i operater im 86-postotni udjel u broadbandu na razini drĹžave, ĹĄto je previsok udjel. Kao glavne regulatorne naznake ove godine Josip Ĺ ajnovi iz HAKOM-a istaknuo je Pravilnik o kabelskoj kanalizaciji i Pravilnik o distribucijskim mreĹžama koji je imao snaĹžan utjecaj na razvoj trĹžiĹĄta. Iako se ve ina okupljenih sloĹžila kako je broadband esto nedostupan izvan urbanih sredina, avlovi je istaknuo i pozitivne primjere koji dokazuje da i neka mala mjesta poput Brnaza pokraj Sinja imaju broadband.

Okretanje uslugama

U telekomunikacijama danas treba uzeti u obzir injenicu da u Hrvatskoj ve dugo broj ostvarenih minuta u mobilnim mreĹžama raste 5,9 posto godiĹĄnje (4,49 milijardi minuta u prvih devet mjeseci 2010.). Taj broj nadmaĹĄio je ostvarene minute u fiksnim mreĹžama (koje opadaju prosje no 7,6 posto) jer je ostvareno 3,83 milijarde minuta u prvih devet mjeseci ove godine. Ipak je zbog krize ove godine doĹĄlo do pada i u mobilnim mreĹžama. Od svojih 2,7 milijuna korisnika Vipnet je ostvario pad prihoda od 5,3

RA»UNALA I TELEKOMUNIKACIJE

I HT i Vipnetu nude Appleova ra unala u ponudu dolazi i najlakše prijenosno ra unalo na svijetu, MacBook Air. Uz inovativna prijenosna ra unala, telekomi e svojim korisnicima ponuditi i popularne iPod touch te iPod nano ure aje, kao i prigodnu dodatnu opremu. Kao što je ljubiteljima Appleovih ra unala poznato, ali sve više i mnogobrojnim drugim korisnicima prijenosnih ra unala, MacBook Pro, MacBook

White i MacBook Air karakteriziraju besprijekorni dizajn i iznimne tehni ke karakteristike — briljantan zaslon, napredna grafika, iznimna brzina, primjerice prilikom pregledavanja fotografija ili filmova, te dugotrajna baterija koja može izdržati i do 10 sati zahtjevnog rada. Ure aji dolaze s inovativnim trackpadom s mogu noš u multitoucha. D.T.

ARHIVA BUSINESS.HR

Kao što je bilo i najavljeno, dva najja a doma a telekomunikacijska operatera, koji se sada i javno žestoko bore za svakog korisnika, usprkos recesiji u svoju su ponudu uklju ila i Appleova ra unala. I dok se još eka dolazak popularnog pametnog Appelova telefona iPhonea u ponudu Vipneta, korisnici sada mogu birati izme u MacBook Pro i MacBook White, a vrlo skoro

nije mogu bez vizije posto, a dobiti 10,8 posto, ali uz porast tržišnog udjela 0,7 posto, na 43,6 posto. T-Mobileu se smanjio broj korisnika 3,8 posto, na 2,774 milijuna, a prihod se smanjio 8,9 posto (zbog krize i kriznog poreza od 6 posto). U svijetu i Hrvatskoj rastu prihodi od podatkovnih usluga broadbanda i ve prelaze 30 posto u ukupnom prihodu kod pojedinih operatera, a prema dostupnim informacijama Vipnet ima 178,7 tisu a korisnika mobilnog broadbanda. Telekomunikacijski sektor najviše o ekuje od novih usluga (npr. triple play paket usluga) za mobilne telefone (koji ujedinjuje telefonske servise, brzi pristup internetu i digitalnu televiziju visoke rezolucije). Opremu i rješenja za triple play uslugu danas nude mnogi proizvo a i jer je velika potražnja gotovo svih operatera. Video na poziv treba privu i potroša e i donijeti nove prihode fiksnim operaterima koji gube dio prihoda u borbi s mobilnim operaterima (HT je u devet mjeseci imao pad prihoda 3,2 posto, a dobiti 6,4 posto). Zato se fiksni operateri gr evito bore za podru je usluga i uvo enje te je triple play usluga udarna aplikacija. Tako HT bilježi veliki porast broja korisnika digitalne televizije od 43,3 posto te ih sada ima 271 tisu u. U sagledavanju stanja u Hrvatskoj u obzir treba uzeti i brojke u svijetu. Tako se u 2010. broj korisnika interneta

pove ao za 226 milijuna (podaci ITU - International Telecomunication Union) te bi do kraja godine mogao premašiti 2 milijarde. U razvijenim zemljama 71 posto stanovnika ima pristup internetu, a u zemljama u razvoju samo 21posto (u Africi samo 9,6 posto). U Europi 65 posto stanovnika ima pristup internetu. Prema najnovijim istraživanjima, 10 posto pove anja zastupljenosti interneta pove ava BDP za 1-2,5 posto, ali i prihod vlade 8-9 posto. Kako ICT zna ajno utje e na ukupno gospodarstvo i društvo, mnoge države nastoje preobraziti cijelo svoje društvo u informacijsko društvo.

Rast IT tržišta

Europska unija, svjesna svog zaostajanja na podru ju ICTa (za SAD-om, Japanom), postavila je sebi cilj njihova dostizanja. Tako se realizira projekt EU Agenda i2010 (A European Information Society for Growth and Employment) kojim je planiran ubrzani prijelaz na informacijsko društvo do 2010. Udvostru ena su ulaganja u ICT i planirana su znatna ulaganja u razna istraživanja i u nove tehnologije. Primjerice EU ulaže 18 milijuna eura u razvoj nove mobilne tehnologije etvrte generacije LTE (Long Term Evaluation) znatno pove anih brzina (100 Mbits za download i 50 Mbits za upload) i u ubrzani tehnološki napredak cijele EU. Prema istraživanju insti-

tuta EITO (European Information Technology Observatory) u 2010 godini ICT sektor EU ostvarit e 894 milijarde eura ukupnog prihoda s porastom od 0,4 posto (a 2009. g. imao je pad od 4,6 posto) u odnosu na prošlu godinu. To OGLAS

je bolje poslovanje u odnosu na ukupno gospodarstvo (s padom od 4 posto). Od toga telekomunikacijski sektor ostvaruje 362 milijarde eura uz pad od samo 0,1 posto. Unutar telekomunikacijskog sektora fiksna telefonija je

znatnije pala (6,8 posto, na 70,3 milijarde eura), a mobilni sektor stagnira na razini 109 milijardi eura. Istodobno su prihodi od internetskih priklju aka porasli 7,2 posto (na 36,3 milijarde eura). Dražen Tomi

NAGRADE NAJBOLJIM WEB-RJEŠENJIMA POSLOVNI SOFTVER

> telekomunkacije > pre-paid servis

16 business.hr Srijeda 1/12/2010

Uspješan hrvatski nastup

FeedMeBack

Među nagrađenima na Web Festu našli su se portal 24sata. hr i blog Gadgeterija.net. Multimedijalni gradski portal MojaRijeka.hr osvojio je nagradu u kategoriji e-uprava, Coolinarka. com u kategoriji magazini, a fotografski portfelj MatkoStankovic.com u kategoriji najbolji vizualni dizajn. Potonja tri webrješenja izradila je zagrebačka tvrtka WebBurza. Usto, MojaRijeka.hr i Coolinarika.com

Agencija za razvoj ljudskih potencijala Horizont International predstavila je prije nekoliko dana projekt FeedMeBack, koji zajednički provode četiri međunarodna partnera: Horizont International, Filozofski fakultet u Rijeci (Odsjek za psihologiju) te slovenski partneri O.K. Consulting i B2 izobraževanje in informacijske storitve. FeedMeBack kao jedinstveno

osvojile su drugo odnosno treće mjesto u utrci za veliku nagradu žirija Grand Prix, a internetska stranica Web.Burze osvojila je drugo mjesto u kategoriji poslovnih stranica. Web Fest je regionalni festival za izbor najboljih web-projekata i promociju upotrebe interneta. Za naslov najboljih tijekom posljednjih nekoliko mjeseci natjecalo se više od 1700 stranica iz cijele regije, razvrstanih u 17 kategorija. G. K.

inovativno tehnološko rješenje u obliku softvera i on-line platforme nastat će u sljedeće dvije godine kao produkt suradnje četiriju partnera iz korporativnog svijeta i znanstvene zajednice. FeedMeBack softver imat će četiri segmenta procjene zaposlenika i organizacije: učenje zaposlenika za pružanje konstruktivne povratne informacije, profiliranje karakteristika pojedinog zaposlenika, prepoznavanje odnosa unutar tima te analiziranje klime i kulture organizacije. G. K.

Dolazi nam prepaid održavanje IT opreme

SERVIS UREĐAJA Zanimljivu novost na tržištu potrošačke elektronike, prije svega računala, nudi MR servis kroz novu uslugu nazvanu Corrigo, a pruža produljeno održavanje prijenosnika, pisača, LCD TV-a, monitora i projektora po principu prepaid usluge

posljednje vrijeme više je kupaca prijenosnih nego stolnih računala zbog njihovih pozitivnih osobina kao što su veća mobilnost, manje kabela i praktičnost. No, prijenosna računala imaju i jednu negativnu osobinu, a korisnici je osjete tek nakon isteka jamstva, kada se prijenosnik pokvari, padne ili se po njemu nešto polije, a to je cijena popravka. Naime, u mobilna računala ne mogu se ugraditi standardne, jeftinije komponente, kao što je to slučaj kod stolnih računala, i u većini slučajeva su svi moduli integrirani na matičnoj ploči, a ono za prijenosnike stoji od 1000 do 3500 kuna. Iste cijene vrijede i za ugrađene LCD ili u posljednje vrijeme LCD LED ekrane koji se uslijed pada ili nepažljiva poklapanja prijenosnika lako lome.

arhiva business.hr

Neplanirani troškovi

Tvrtka MR servis, koja posluje u sklopu M San grupe, od prije nekoliko mjeseci nudi korisnicima prepaid pakete usluga koji omogućuju bezbrižan rad i nakon isteka tvorničkog jamstva. Naime, MR servis nudi brendirane, unaprijed definirane prepaid Corrigo usluge, a riječ je o produljenom

održavanju prijenosnika, pisača, LCD TV-a, monitora i projektora, objašnjava Josip Kukić, voditelj servisnog odjela informatičke opreme MR Servisa. "Prepaid održavanje je višestruko povoljnije od pojedinačnog popravka uređaja. Održavanje podrazumijevaju i to da u slučaju kvara korisnik ne mora sam nositi uređaj na servis, nego dostavna služba preuzima uređaj i nakon popravka vraća ga vlasniku bez dodatne naplate", ističe Kukić.

Rješenja za sve

Određeno prepaid održavanje uključuju i popravak na samoj adresi korisnika, čak i popravak kvarova nastalih padom, polijevanjem i sličnim nezgodama koje se često događaju upravo na prijenosnicima. Ponuđen je cijeli niz usluga namijenjenih svih korisnicima prijenosnika, od kućnih korisnika do tvrtki koje trebaju osigurati održavanje velikog broja uređaja, objašnjava Kukić i dodaje kako se može se dogovoriti i jednokratna usluga poput ugradnje klimatskog uređaja, što će obaviti ovlašteni monter pa će se tako izbjeći bilo kakva mogućnost komplikacija s budućim jamstvenim servisima. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 1/12 /2010

BEZ POVJERENJA

ECB jedini kupac irskog duga

Europska središnja banka u prošlom je tjednu otkupila 1,35 milijardi eura vrijednih državnih obveznica, što je gotovo dvostruko više u usporedbi sa 713 milijuna eura obveznica koje je kupila u prethodnom tjednu i najve a vrijednost ban ina otkupa obveznica od kraja rujna. Viši ekonomist ING-a Carsten Brzeski izjavio je da pove ana ECB-ova kupnja ne iznena-

FRANAK SKO»IO, HNB MIRAN

HNB opet intervenirao u obrani kune Franak je u srijedu sko io velikih 1,47 posto, a u HNB-u su izrazili uvjerenje da e nova intervencija biti dovoljna da smiri tenzije na deviznom tržištu, poru uju i da su na raspolaganju i druge mogu nosti djelovanja Hrvatska narodna banka u utorak je ponovno intervenirala na deviznom tržištu prodavši 233,7 milijuna eura po prosje nom te aju 7,420927 kuna za euro. Tom je operacijom spre avanja klizanja vrijednosti kune s tržišta povu eno 1,73 milijarde kuna. U središnjoj banci su izrazili uvjerenje da e intervencija biti dovoljna da smiri tenzije na deviznom tržištu, poru uju i da joj na raspolaganju stoje i druge mogu nosti djelovanja ako intervencija ne urodi zadovoljavaju im rezultatom. U pitanju je ve peta intervencija HNB-a ove godine, pri emu druga s ciljem spre avanja daljnjeg slabljenja kune. Zadnji je put HNB bankama prodao eure 19. studenoga kada je prodano 116,4 milijuna eura po prosje nom te-

aju 7,391172 kune za euro. Tri je puta svojim ovogodišnjim intervencijama HNB spre avao ja anje kune u odnosu na euro, otkupljuju i eure, što je sasvim uobi ajeno u ljetnim mjesecima. Kuna je u utorak na utvr enoj te ajnoj listi Hrvatske narodne banke oslabila prema euru 0,03 posto u odnosu na te ajnu listu dan ranije, dok je prema švicarskom franku pala 1,47 posto.

uje, ve samo naglašava da gotovo nema interesa za irske obveznice. Jedini kupac bio je ECB. Središnja banka kupuje državne obveznice od svibnja kako bi pridonijela stabilizaciji tržišta obveznica eurozone, pogo ena strahovima da bi se neke od najslabijih lanica eurozone mogle suo iti sa ste ajem. Otada je ECB kupio obveznica u vrijednosti približno 67 milijardi eura u sklopu programa kojemu je cilj zauzdati kamatne stope po kojima se države zadužuju. Brzeski prognozira da

e ovaj tjedan ECB smanjiti kupnju obveznica budu i da su tijekom vikenda EU i MMF dogovorili zajedni ki paket za spas Irske. U ukupnom paketu pomo i, vrijednom 85 milijardi eura, vlada u Dublinu morat e sudjelovati sa 17,5 milijardi eura. Ekonomist ING-a pretpostavlja da je ECB pritisnuo vladu u Dublinu da prihvati spasonosni paket i pripadaju e stroge uvjete kako bi se time smanjila ECB-ova izloženost potencijalnim gubicima po sve "debljem" portfelju državnog duga. H

Ante Pavi

ante.pavic@business.hr

Ericssonu posao u Crnoj Gori Ericsson Nikola Tesla potpisao je s Crnogorskim Telekomom nove ugovore vrijedne gotovo sedam milijuna kuna. Rije je o proširenju i modernizaciji 2G i 3G mobilne mreže T-Mobilea Crna Gora. Ugovori su vezani i uz proširenje kapaciteta fiksne mreže i modernizaciju sustava nadzora T-Coma Crna Gora, a bit e omogu ene i nove funkcionalnosti sustava naplate u stvarnom vremenu. B.hr

Tehnici posa u Dugopolju TEHNOLOŠKI PARK Tehnika e za 23,6 milijuna kuna bez PDV-a u poslovnoj zoni Podi u Dugopolju sagraditi etiri poslovne zgrade za tvrtku Jean Paul Leon Legendre, francuskog upravitelja tehnološkim parkovima, kojih je dosad u deset gradova sagradio šezdesetak

Tehnika i Jean Paul Leon Legendre sklopili su ugovor o izvo enju radova na gradnji etiriju poslovnih zgrada u dugopoljskoj zoni Podi-zapad po cijeni od 23,6 milijuna kuna bez PDV-a, objavljeno je preko Zagreba ke burze.

Svi mirni

Analiti ari su složni da je i ovo slabljenje kune sezonskog karaktera, a u HNB-u su ve ponovili da u kretanju te aja posljednjih dana nema ništa neobi no ni bilo kakvog razloga za paniku, dodavši da nema mjesta za senzacionalisti ke tvrdnje o prekora enju povijesne ili psihološke granice od 7,40 kuna za euro, naglasivši da takvo što i ne postoji. Stoga su podsjetili da je u prethodnim godinama te aj kune prema euru ponekad prelazio i preko 7,60 ili ak 7,70 te se spuštao i do 7,10 kuna za euro.

NOVI UGOVOR

Rast dobiti

FILIP FILIPEC, predsjednik Uprave Tehnike, me u ijim se aktivnim projektima nalaze stambeno-poslovna gra evina Cvjetni na Cvjetnom trgu, Sky Office u Zagrebu i poslovna zgrada Zagreba ke banke na Jankomiru SNIMIO HRVOJE KNEZ

U prvih je devet mjeseci 2010. godine tvrtka ostvarila ukupni prihod u iznosu 562,8 milijuna kuna, što je 34,3 posto manje nego prošle godine, a dobit za isto razdoblje iznosi 9,9 milijuna kuna, što je pove anje u odnosu na 2009. godinu kada je iznosila 5,2 milijuna kuna. Tehnika je tako jedna od rijetkih gra evinskih tvrtki koja bilježi rast dobiti, a pad prihoda Uprava na elu s Filipom Filipecom u financijskom je izvještaju objasnila nedovoljnom popunjenoš u kapaciteta, manjim marža-

TREZORCI

Upisano 886 milijuna kuna

Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija koja se održala u utorak upisano je 633 milijuna kuna i 34,15 milijuna eura. Planirani iznos kunskog izdanja iznosio je 450 milijuna kuna, a eurskog 30 milijuna. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa u kunama tako je dosegnuo 11,981 milijardu kuna, dok je ukupan iznos trezorskih zapisa u eurima 1,206 milijardi eura. B. St.

sao ju ma za radove za poznatog investitora te padom cijena stanova. Me u ve im aktualnim projektima Tehnike, koja trenuta no zapošljava oko 1300 ljudi, nalaze se stambeno-poslovna gra evina Cvjetni na Cvjetnom trgu, Sky Office u Zagrebu i poslovna zgrada Zagreba ke banke na Jankomiru, što je posao vrijedan, kako je objavljeno ljetos, 28,75 milijuna kuna bez PDV-a. Tehnika je ljetos tako er ugovorila gradnju trgova kog centra Supernova u Buzinu za 36,11 milijuna eura bez PDV-a.

Akvapark u susjedstvu

Tvrtku naru itelja radova u dugopoljskoj zoni, Jean Paul Leon Legendre, osnovalo je 2009. godine u Hrvatskoj društvo Ouest Tertiare iz Francuske, dio grupe Legendre, u Francuskoj poznate po gradnji i radu na velikim tehnološkim parkovima, kojih je do sada u deset gradova sagradila šezdesetak. Gospodarska zona Podi, koja se nalazi neposredno uz vor Dugopolje na autocesti A1 Zagreb - Split, jedna je od ve ih poslovnih zona u Hrvatskoj, a me u zanimljivijim ulaganjima je svakako gradnja akvaparka, koju je lani najavila tvrtka Margaritum. Iva Bikanec

OGLAS

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Najniža

Najviša

Zadnja

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

270.69

273.53

272.48

0.34%

25,566

6,950,372.43

22,312.99

253.10

Atlantic grupa

798.00

808.00

1.13%

1,215

978,156.61

2,694.11

624.15

829.99

1,210.00

1,250.00

1,248.72

4.06%

641

790,507.24

1,662.86

1,181.00

1,777.00

Podravka prehrambena industrija, d.d.

260.00

269.00

261.03

-0.75%

1,697

450,953.54

1,414.78

240.00

400.00

Adris grupa

252.60

259.00

3.10%

1,602

411,924.81

1,757.08

242.21

318.99

1,695.00

1,729.00

-0.06%

224

383,133.27

17,290.00

1,560.00

1,940.00

Ericsson Nikola Tesla

Ina-industrija nafte d.d. Belje Atlantska plovidba d.d. Kon ar - elektroindustrija

Promet

365 dana Najniža Najviša 332.84

55.65

56.45

55.99

-0.90%

5,261

293,849.86

459.99

54.00

103.50

705.00

723.45

713.00

-0.42%

265

189,224.95

995.01

705.00

1,095.00

485.14

485.15

485.14

0.00%

379

183,868.30

1,247.84

421.00

517.00

1,230.00

1,200.00

-2.44%

132

157,902.59

267.14

1,182.00

2,093.00

Uljanik plovidba

540.00

546.01

540.00

-2.17%

277

150,478.29

313.20

533.13

699.00

Dalekovod

217.06

220.00

217.18

-1.28%

487

106,697.02

498.17

217.00

390.00

Exportdrvo

455.00

-23.51%

230

104,650.00

65.52

305.00

594.84

7.76

8.17

7.76

3.47%

13,030

103,331.74

20.96

6.40

29.01

1,000.00

0.00%

100

100,000.00

194.19

975.00

2,450.00

Petrokemija

148.16

155.00

150.50

-1.74%

653

98,354.08

502.84

105.50

184.73

Istraturist Umag d. d.

280.00

290.00

3.55%

200

57,217.64

1,355.75

280.00

410.00

Jadroplov d.d.

129.06

129.52

129.30

-0.54%

390

50,425.82

211.62

124.01

198.00

96.25

98.01

96.25

-1.80%

497

48,057.80

404.21

70.18

115.79

481.06

485.00

0.83%

43,847.38

9,251.26

461.06

620.00

16.00

16.18

16.00

-1.42%

2,459

39,534.89

120.00

14.50

49.05

1,400.00

1.76%

36,400.00

764.85

1,206.77

1,700.00

Fima validus Kon ar

AD plastik Privredna banka Zagreb Ingra Plava laguna Veterina d.d.

59.97

59.98

0.02%

600

35,983.00

110.65

52.05

79.00

Luka Rijeka

161.54

170.00

0.00%

204

34,014.57

1,016.68

161.54

220.00

HTP Kor ula Liburnia Riviera hoteli Viro tvornica še era d.d. Sun ani Hvar

Transadria Kon ar

57.00

58.04

57.01

-3.37%

579

33,428.60

24.31

57.00

169.94

2,202.21

2,250.00

2,210.40

-6.34%

33,210.63

668.96

1,413.01

2,890.00

300.00

306.00

2.00%

29,099.54

424.32

290.00

420.01

30.00

0.00%

954

28,620.00

219.33

25.00

36.50

2,006.00

-1.21%

26,078.00

57.68

2,006.00

3,389.00

915.16

920.50

915.16

0.57%

25,697.74

56.22

909.99

2,198.00

Institut IGH

1,165.00

1,180.88

0.93%

23,465.72

187.26

1,106.00

3,397.40

Tvornica sto ne hrane

7,700.11

6.95%

23,100.33

104.34

7,000.00

8,000.00

Medika

7,488.00

7,489.00

5.48%

22,465.99

226.12

6,200.00

8,250.00

Tankerska plovidba

1,200.00

1,200.01

1,200.00

-4.00%

18,000.09

751.66

1,140.00

1,700.00

390.12

400.00

392.01

-5.54%

17,861.25

538.47

253.01

497.02

3,399.00

3,400.00

0.00%

16,999.00

357.00

2,304.00

3,799.21

Gabarit d.d. za gra . radove i trg.

560.00

1.82%

16,800.00

38.14

550.00

560.00

Zagreba ka banka

217.20

218.15

217.20

0.07%

14,992.35

13,911.31

200.00

280.00

Franck prehrambena industrija

663.13

679.99

663.13

-2.48%

13,501.16

283.27

655.38

944.00

Tisak

144.07

144.08

144.07

-0.16%

12,534.10

343.84

144.07

325.00

Dom holding

29.00

30.19

-0.85%

386

11,252.69

225.44

27.87

46.40

Humanitas d.d. za proizv., trg. i usluge

22.50

0.00%

500

11,250.00

30.18

22.50

361.00

370.00

2.77%

9,061.00

167.39

292.00

531.01

1,250.00

8.23%

7,500.00

589.22

1,122.24

1,845.00

45.11

-9.78%

153

6,901.83

67.91

41.77

230.00

Mlinar mlinsko-pekarska industrija

637.00

0.00%

6,370.00

124.48

637.00

640.00

Konzum

160.03

0.01%

5,280.99

3,633.14

143.00

207.51

Auto Hrvatska

350.00

360.00

2.83%

4,920.00

238.23

350.00

519.00

Riviera Pore

164.97

164.99

3.12%

4,124.57

602.79

100.00

200.00

Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

14.15

15.00

14.15

1.07%

269

3,891.35

27.18

11.14

36.40

Slobodna Dalmacija

36.00

36.40

36.00

38.41%

100

3,620.00

187.96

20.01

64.98

Karlova ka banka

58.00

0.00%

2,900.00

77.67

53.00

88.99

102.00

-2.87%

2,244.00

20.98

76.10

164.00

Kraš, prehrambena industrija akove ki mlinovi

Industrogradnja d.d

Dionica Exportdrva zabilježila je najve u stopu pada vrijednosti na Zagreba koj burzi u srijedu. Cijena joj je pala na 455 kuna, uz promet koji je bio nešto ve i od 104.000 kuna. Rije je o izdanju kojim se rijetko trguje na Zagreba koj burzi. Zadnji put dionicom Exportdrva trgovalo se 14. listopada kada je Burza svjedo ila velikom vlasni kom preslagivanju budu i da je zabilježen promet od nevjerojatnih 20,8 milijuna kuna.

Koli ina

Trž. kap. (mil kn)

1,182.00

Luka Plo e

Ulaga i su u srijedu ponovno pozitivno reagirali na vijest o novim poslovima Ericssona Nikole Tesle. Rast cijene potaknut je viješ u da je to poduze e s Crnogorskim Telekomom potpisalo nove ugovore vrijedne gotovo sedam milijuna kuna. Rije je o proširenju i modernizaciji 2G i 3G mobilne mreže T-Mobilea Crna Gora. Time je Ericsson Nikola Tesla u vrstio svoju poziciju u Crnoj Gori, ali i stav da su dobre vijesti još uvijek poželjne na Zagreba koj burzi.

CROBEX: +0,44%

Redovan promet: 14.273.584,13 kn Promjene Cijene

HUP - Zagreb Vupik

Žitnjak Karlova ka banka

70.09

18.66%

2,242.88

0.76

59.07

80.50

126.01

0.01%

1,260.10

78.62

120.00

279.00

uro akovi holding

25.11

-1.53%

351.54

81.28

22.36

42.15

OT-optima telekom d.d.

29.10

3.93%

291.00

82.06

25.51

44.99

Vaba d.d. banka Varaždin

78.00

27.87%

234.00

137.69

54.00

78.00

Proficio

11.87

-0.17%

142.44

46.45

11.50

16.39

5.41

4.04%

5.41

5.70

5.11

34.00

Hidroelektra niskogradnja

akovština

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

62,75 155,00 13,21 87,65 6,45 253,00 17,40 90,00 5,11 10,23 108,60 18,61 0,73 8,20 4,07

63,15 157,10 13,60 90,50 6,59 258,20 18,35 90,00 5,13 10,31 109,10 19,60 0,74 8,20 4,30

63,00 157,00 13,30 87,65 6,51 257,10 18,21 90,00 5,13 10,26 108,60 19,34 0,73 8,20 4,30

63,06 156,81 13,31 90,00 6,52 257,60 18,01 90,00 5,13 10,29 108,61 19,34 0,74 8,20 4,20

1,50 80,70 36,00 35,81 0,04 35,31 3,01 1,41 5,35

1,50 81,00 36,10 36,50 0,04 36,30 3,01 1,45 5,50

1,50 80,70 36,00 36,23 0,04 36,00 3,01 1,43 5,36

1,50 0,81 0,36 0,36 0,04 0,36 3,01 1,43 5,37

40,00 37,43 40,00 93,00 97,00 3,80 18,00 5,80 13,54 2,88 53,00 3,76

40,50 39,00 40,60 93,00 97,00 4,20 18,00 5,80 14,00 3,00 53,00 3,76

40,00 37,44 40,00 93,00 97,00 3,80 18,00 5,80 13,54 3,00 53,00 3,76

40,04 38,05 40,39 93,00 97,00 4,06 18,00 5,80 13,62 2,94 53,00 3,76

481,00 84,50 3.200,00 5.850,00 813,00 78,30 81,01 97,59 1.650,00 88,60 7.250,00 16.500,00 5.394,00 93,64 250,00

482,00 85,70 3.389,00 6.000,00 830,00 79,30 82,45 98,00 1.750,00 89,50 7.378,00 16.510,00 5.399,00 94,01 250,00

481,00 85,69 3.305,00 5.996,00 822,00 78,94 81,90 97,90 1.725,00 89,48 7.300,00 16.502,00 5.398,00 93,94 250,00

481,33 85,67 3.305,23 5.995,52 821,26 78,94 81,84 97,88 1.725,28 89,38 7.300,43 16.501,73 5.397,80 93,89 250,00

85,00 3.800,00 3.179,00 15.000,00 91,00 502,00 442,00 6.950,00 24.500,00 2.749,00 2.400,00

87,00 3.820,00 3.200,00 15.000,00 91,50 510,00 450,00 6.950,00 24.500,00 2.899,00 2.400,00

86,13 3.807,16 3.184,24 15.000,00 91,48 505,11 448,67 6.950,00 24.500,00 2.769,29 2.400,00

52,98 3.807,16 3.184,24 15.000,00 56,26 505,11 448,67 6.950,00 24.500,00 2.769,29 2.400,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR GRVG TLSG ZVIR PETG LKPG ZTOG KDIR KBMR SAVA AELG NF1N POSR ATPG

KRKA MERCATOR GORENJE TELEKOM SLOVENIJE ZVON ENA ID PETROL LUKA KOPER ZITO KD ID NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR SAVA AERODROM LJUBLJANA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD POZAVAROVALNICA SAVA AKTIVA NALOZBE

TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H ZIF FORTUNA FOND DD BIHAC BH TELECOM D.D. SARAJEVO ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR ZIF PROF PLUS DD SARAJEVO

NIS a.d. Novi Sad Obveznice RS serije A2014K AIK banka a.d. Niš Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2011K Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Agrobanka a.d. Beograd Bambi Banat a.d. Beograd Tehnogas a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Gradina - D.M.R. a.d. Užice

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE KLIRINSKA KUKA KLIR. INTERB. SI. SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 Garant a.d. Futog MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE SKOPSKI PAZAR SKOPJE MAKPETROL SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA MAKEDONIJATURIST SKOPJE

1.128.782,00 415.245,00 313.651,31 255.047,55 173.004,13 98.918,60 54.206,35 47.250,00 34.742,73 24.095,26 20.528,90 19.069,97 16.790,10 15.612,80 9.046,56

0,00 % 769935 0,24 % 209756 -1,37 % 38584 3,51 % 26316 2,63 % 238100 -1,10 % 19000 0,33 % 2000 0,70 % 4177 -2,55 % 1112

1.154.902,50 169.855,51 13.896,78 9.483,93 9.285,90 6.800,73 6.020,00 5.976,71 5.975,88

-0,02 % -4,00 % -2,46 % 0,00 % 0,00 % -1,30 % -3,74 % 2,65 % -3,97 % 0,00 % -0,04 % 0,00 %

73531 25028 8249 1000 480 11106 1547 1958 763 2227 100 946

2.943.884,31 952.340,00 333.177,60 93.000,00 46.560,00 45.084,84 27.846,00 11.356,40 10.392,02 6.543,52 5.300,00 3.556,96

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 ALK KMB KIBS RMDEN04 GRNT TEL SPAZ MPT SBT MTUR

17899 2648 23562 2834 26525 384 3010 525 6777 2341 189 986 22811 1904 2155

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS A2014 AIKB FITO SJPT A2016 A2015 A2011 IMLK A2013 AGBN BMBI TGAS A2012 GRDN

0,40 % 2,48 % 0,76 % -2,39 % 0,15 % -0,39 % 1,22 % -5,26 % 0,00 % -0,87 % -8,35 % -3,30 % -1,08 % 0,00 % 2,38 %

Imlek Beograd Luka Koper Kom. banka Beograd Nis Novi Sad Soja protein

+3,11% +1,22% +0,81% +0,21% +0,12%

Mercator

Aik banka Niš Telekom Slovenije Stopanska banka Bitola Stil Kraljevo Petrol

-2,68% -2,39% -1,13% -0,61% -0,39%

Energopetrol Sarajevo

+2,48 -12,5

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1D FBIHK1E FBIHK1C FBIHKD FBIHKH FRTFRK1 BHTSR HRBFRK2 BSNLR BIGFRK3 JPEMR PRPFRK2

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TRZN-R-A RSDS-O-C RSRS-O-B RSRS-O-D INVP-R-A RSRS-O-C BLBP-R-A TLKM-R-A KRIP-R-A

Oznaka

Srijeda 1/12/2010

business.hr

0,21 % 41120 19.792.155,00 0,11 % 116877 10.013.349,90 -2,68 % 2276 7.522.704,00 2,85 % 601 3.603.308,00 0,12 % 3973 3.262.859,00 0,50 % 34923 2.756.908,50 -0,32 % 30766 2.517.925,30 0,11 % 18636 1.824.035,23 3,11 % 1000 1.725.278,00 -0,56 % 15239 1.362.027,80 0,03 % 180 1.314.078,00 -0,02 % 75 1.237.630,00 2,43 % 225 1.214.504,00 0,18 % 10435 979.757,20 0,00 % 3310 827.500,00

valuta: MKD - makedonski denar 1,33 % 118883 -1,11 % 987 0,46 % 724 0,00 % 114 0,53 % 20156 0,08 % 1854 0,82 % 1658 0,29 % 104 0,00 % 12 -1,13 % 91 0,00 % 80

6.298.016,69 3.757.663,00 2.305.390,00 1.710.000,00 1.134.042,12 936.471,00 743.896,00 722.800,00 294.000,00 252.005,00 192.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Druga na popisu najlikvidnijih u Ljubljani bila je u utorak dionica trgova kog lanca Mercatora sa 415.245 eura prometa. Cijena Mercatora sko ila je 2,45 posto u odnosu na ponedjeljak te je zadnja zabilježena iznosila 157 eura. Tijekom dana tom se dionicom trgovalo u cjenovnom rasponu od 155 do 157 eura. Rast vrijednosti zabilježila je i dionica Gorenja, ija je posljednja zabilježena cijena iznosila 13,30 eura odnosno 0,76 posto više nego prethodnoga dana.

Samo je 250 dionica sarajevskog Energopetrola u utorak promijenilo vlasnika te je ukupan promet tom dionicom iznosio 1879 konvertibilnih maraka. Vrijednost dionice pala je 12,5 posto, na 7 KM, što je ujedno bila najniža cijena po kojoj se dionicom Energopetrola na Sarajevskoj burzi tijekom dana trgovalo. Najviša cijena bila je na razini 7,99 KM. Dionice Bosnalijeka i BH Telecoma bile su u minusu 3,97 odnosno 3,74 posto.

REGIONALNI INDEKSI +0,29% BIRS -0,01% 842,76 905,85 Belex15 -0,06% FIRS -0,22% 648,47 1.370,37 Belexline +0,21% MBI10 -0,26% 1.273,88 2.241,83 SASX10 -1,76% MOSTE +0,17% 887,59 483,95 SASX30 -0,80% NEX20 +1,26% 878,09 14.051,43 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,07% WIG20 +0,87% 2.633,14 BUX +0,17% 20.730,25 +0,24% -1,10% ATX -1,19% 2.606,28 indeksa na zatvaranju u -0,77% Stanje utorak 30. studenoga 2010.

FTSE100 5.573,58

DAX 6.719,78

CAC40

3.614,00

MICEX 1,566.61

AMERI»KI INDEKSI DJIA -0,36% S&P500 -0,14% 11.052,49 1.187,76 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -0,37% ponedjeljak 29. studenoga 2010. 2.525,22

investor 22 DIONI»KI

Ime fonda

MP-Mena HR

62,9706

23,13

476,7531

22,35

NFD Aureus US Algorithm 136,3427

20,26

MP-Global HR

316,3951

17,88

HPB WAV DJE

91,3769

14,94

FIMA Equity

71,3637

-23,87

KD Victoria

12,7439

-18,97

ST Global Equity

45,7292

-18,34

C-Zenit

48,0457

-15,04

HPB Dynamic

48,0249

-14,36

+ MJEŠOVITI

+ udjela

% 12 mj.

11,0185

9,03

Allianz Portfolio

111,5626

6,87

ZB global

141,6100

4,74

9,8174

3,41

Ilirika JIE Balanced

145,5000

2,64

ICF Balanced

108,0792

-22,64

ST Balanced

167,9254

-15,78

ST Aggressive

62,8825

-14,53

HPB Global

96,5644

-10,06

103,0924

-8,63

HI-balanced

OTP uravnoteženi

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn

62,9706 71,3637 136,3427 30,8000 102,0800 119,8015 82,0802 79,6906 99,4700 10,2354 99,7716 57,4400 48,0249 69,9591 5347,7300 11,0135 129,2900 95,3400 43,7035 70,3286 64,9100 35,6478 359,8389 28,4940 45,7292 8,1891 65,4544 163,7825 14,5487 316,3951

0,68 0,64 0,64 0,62 0,48 0,43 0,28 0,21 0,21 0,19 0,07 0,03 0,02 0,01 0,01 -0,04 -0,12 -0,22 -0,23 -0,23 -0,29 -0,32 -0,33 -0,34 -0,36 -0,39 -0,43 -0,46 -0,50 -0,51

9,20 -9,49 24,91 -1,03 5,69 9,90 -4,21 1,79 2,19 8,25 N/A 4,11 -3,53 1,61 -2,22 1,90 2,37 4,98 5,69 2,77 -3,97 -4,12 10,11 1,73 -5,04 2,27 6,59 4,09 23,68 11,85

Ilirika Azijski tigar FIMA Equity NFD Aureus US Algorithm Erste Total East ZB BRIC+ Ilirika BRIC HPB Dioni ki PBZ Equity fond ZB aktiv KD Energija Ilirika Gold Raiffeisen Emerging M. HPB Dynamic HPB Titan Poba Ico Equity AC G Dynamic EM ZB trend NFD Aureus Global Developed AC Rusija Capital Two Raiffeisen HR dionice OTP indeksni MP-Bric HR NFD Aureus BRIC ST Global Equity HI-growth PBZ I-Stock Ilirika JIE Platinum Global Opportunity MP-Global HR

+ OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

162,0881

10,53

Erste Bond

130,2800

9,62

Raiffeisen Bonds

173,8700

8,76

PBZ Bond fond

129,5620

6,69

HI-conservative

11,3300

5,69

OTP euro obvezni ki

126,5991

4,48

HPB Obvezni ki

124,6752

4,58

ZB bond

159,1600

5,48

HI-conservative

11,3300

5,69

PBZ Bond fond

129,5620

6,69

6mj. % 12 mj. (%)

8,94 -15,24 7,95 -3,30 5,77 12,33 -8,30 -2,79 1,14 5,36 N/A 3,31 -4,69 -0,28 -4,69 2,80 1,68 -1,07 4,55 -1,18 -10,30 -10,64 8,02 2,25 -8,25 -0,13 8,71 -0,57 20,31 7,93

23,13 -23,87 20,26 -10,41 N/A N/A -10,76 -3,08 4,88 N/A N/A 8,07 -14,36 4,84 -7,30 9,17 11,51 -2,30 13,08 -0,30 -7,93 -10,83 12,16 10,03 -18,34 0,65 10,55 -1,33 4,57 17,88

PGP (%) Ove god. (%)

-12,30 -5,06 15,62 -31,08 N/A N/A -3,76 -4,24 -0,12 N/A N/A -17,16 -15,82 -10,10 -17,06 5,70 3,23 -0,95 -19,91 -9,25 -17,70 -29,64 -3,81 -14,23 -7,45 -2,25 -11,81 8,43 -8,29 -8,91

17,14 -21,11 22,78 -9,49 2,08 19,80 -9,34 -3,56 2,32 2,36 -0,23 1,48 -12,56 0,89 -7,42 6,97 6,26 -2,82 7,46 -0,34 -6,38 -9,05 5,87 5,23 -14,86 -1,93 7,81 -0,23 4,46 12,18

Imovina

10,249 18,036 15,082 44,701 80,005 28,638 19,232 393,525 493,319 8,016 5,000 24,481 20,715 9,914 5,823 13,588 164,754 67,290 9,657 6,750 13,977 132,797 11,849 9,685 13,802 67,383 208,559 104,720 6,323 4,782

Starost

Datum

3,52 6,50 2,14 3,16 0,63 0,90 5,16 5,24 4,43 0,75 0,09 2,95 4,26 3,36 3,35 1,74 8,09 5,00 3,73 3,62 2,22 2,93 2,72 3,66 10,10 8,76 3,37 6,10 3,19 2,51

29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena AC G Balanced EM

Valuta

DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Ilirika Azijski tigar

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI

ZB global HPB Global C-Premium AC G Balanced EM Raiffeisen Prestige PBZ Global fond ST Balanced HI-balanced Agram Trust ICF Balanced Allianz Portfolio Erste Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced OTP uravnoteženi ST Aggressive Raiffeisen Balanced Ilirika JIE Balanced KD Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

141,6100 96,5644 5,4383 11,0185 107,1600 99,7336 167,9254 9,8174 66,2937 108,0792 111,5626 112,5900 85,0008 103,0924 62,8825 149,0300 145,5000 7,9701

0,01 -0,02 -0,05 -0,05 -0,09 -0,17 -0,17 -0,18 -0,24 -0,28 -0,28 -0,31 -0,32 -0,43 -0,50 -0,61 -0,75 -2,83

-0,39 -5,48 2,14 1,57 0,29 1,49 -5,70 1,39 -1,44 -5,36 2,09 -2,91 4,00 -4,18 -1,04 -0,92 2,79 -0,87

-0,33 -8,30 -6,92 2,77 2,79 -1,47 -7,61 0,67 -4,20 -12,79 3,22 -4,46 9,12 -6,34 -5,93 -1,55 0,78 -1,69

4,74 -10,06 -7,83 9,03 N/A -0,24 -15,78 3,41 -7,34 -22,64 6,87 -1,55 1,99 -8,63 -14,53 1,92 2,64 -2,41

3,77 -0,68 -14,71 5,72 N/A 4,68 6,79 -0,21 -3,64 1,23 7,30 -0,94 -3,65 0,62 -8,55 4,95 8,04 -4,55

3,28 -9,34 -7,83 6,91 7,16 -0,71 -12,74 0,30 -4,77 -15,78 6,33 -2,50 5,67 -9,68 -11,50 1,46 1,73 -3,43

716,246 92,472 12,250 13,874 174,957 289,546 12,116 67,674 12,000 11,596 7,192 106,461 16,232 39,484 2,856 331,783 44,837 7,193

9,41 5,16 3,83 1,75 0,73 9,22 7,89 8,76 2,39 8,58 1,55 9,87 4,37 4,96 5,19 8,26 4,85 4,87

29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010

162,0881 124,6752 173,8700 129,5620 159,1600 11,3300 126,5991 130,2800

0,10 0,00 -0,01 -0,02 -0,03 -0,09 -0,09 -0,12

2,26 -0,30 0,30 0,57 -0,65 0,27 1,21 0,57

4,78 2,21 2,90 2,47 0,14 1,64 0,87 3,62

10,53 4,58 8,76 6,69 5,48 5,69 4,48 9,62

8,25 4,37 6,71 4,57 5,06 1,44 4,87 4,43

9,16 4,41 8,07 7,65 4,78 5,47 3,48 8,80

15,393 13,291 441,653 115,795 226,268 6,337 11,252 162,130

6,10 5,16 8,52 7,73 9,41 8,76 4,96 7,50

29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn

138,3100 135,1277 144,5900 116,8689 10,6601 102,4218 132,2913 162,4748 139,8045 125,7085 131,9392 122,2210 11,3084 105,4000 108,3251 124,5489 138,3567

0,04 0,04 0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,00 -0,03

0,87 0,90 0,94 0,87 0,80 0,80 0,59 0,64 0,55 0,60 0,80 0,58 0,72 0,72 0,80 0,31 0,65

1,73 1,65 1,77 1,66 1,67 1,59 1,19 1,13 1,07 1,71 1,56 1,24 1,59 1,73 1,56 0,74 1,28

3,75 3,85 4,13 3,46 3,70 1,22 3,22 2,60 2,65 4,12 4,32 2,86 3,72 4,33 3,78 2,81 2,42

4,42 4,45 4,86 5,21 4,38 1,81 6,35 4,80 3,29 4,40 5,52 4,15 5,82 4,53 5,28 3,97 4,62

3,37 3,41 3,63 3,09 3,27 1,19 2,67 2,14 2,40 3,61 3,63 2,56 3,29 3,84 3,26 2,53 2,28

844,203 42,125 967,157 175,549 33,000 7,299 954,604 2271,254 125,086 495,293 270,445 123,173 136,000 676,579 198,430 38,347 118,225

7,50 6,91 7,76 3,07 1,49 1,34 11,67 10,36 10,36 8,36 5,16 4,94 2,18 1,19 1,55 5,63 7,18

29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010 29.11.2010

OBVEZNI KI FONDOVI Capital One HPB Obvezni ki Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond ZB bond HI-conservative OTP euro obvezni ki Erste Bond

NOV ANI FONDOVI Erste Money ST Cash Raiffeisen Cash VB Cash Agram Euro Cash Platinum Cash PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani HPB Nov ani OTP nov ani fond Agram Cash Erste Euro-Money Allianz Cash PBZ Dollar fond HI-cash

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Srijeda 1/12 /2010

LUKA KOPER

BivĹĄu upravu eka tuĹžba

BivĹĄu uprava Luke Koper eka tuĹžba vrijedna oko 20 milijuna eura zbog kupnje udjela u slova kom druĹĄtvu TTI za koji je izdvojeno 25,8 milijuna eura, dok je njegova stvarna vrijednost procijenjena na oko ĹĄest milijuna eura, prenose slovenski mediji. Ĺ teta koju je uprava Roberta asara nanijela kompaniji procjenjuje se na 39 milijuna eura. B. St.

BROJKA

milijuna eura procijenjena je ĹĄteta bivĹĄe uprave Luke Koper

U ZADNJI TREN

Alvogen odustao od Bosnalijeka

Aukcija za paket dionica Bosnalijeka u vlasniĹĄtvu Me unarodne financijske korporacije odrĹžana u ponedjeljak bila je neuspjeĹĄna iako je ameri ki Alvogen bio pripremio novac za kupnju, ali transakciju nije ostvario, prenose Nezavisne novine. Izvanredna aukcija odrĹžana je za 8,37 posto ili 655.729 dionica Bosnalijeka u vlasniĹĄtvu IFC-a iz Washingtona,

dijela grupe Svjetske banke za privatni sektor. Cijena ponu enih dionica bila je 20 KM uz mogu nost kupnje manjih koli ina dionica, a minimalno 10.000. Alvogen je u jednoj bosansko-hercegova koj banci deponirao 14 milijuna KM za kupnju cijelog ponu enog paketa dionica IFC-a, ali je ostalo nepoznato zaĹĄto ih nije kupio. "Iznena eni smo ĹĄto se Alvogen nije pojavio", kazao je za list pomo nik direktora Agencije za privatizaciju FBiH Hamdija Kulovi . B. St.

Crobex kona no prekinuo negativan niz TEHNIÂťKI PREOKRET Nakon sedam dana uzastopnog pada indeksi Zagreba ke burze blago su porasli, ĹĄto se moĹže pripisati i o ekivanom tehni kom oporavku Crobex je u utorak kona no prekinuo sedmodnevni negativni niz ponajviĹĄe zahvaljuju i pozitivnim signalima s europskih burza, dok makroekonomski pokazatelji i dalje ne daju razloga za optimizam. Nakon po etnih blagih gubitaka, Crobex je preokrenuo smjer i porastao 0,44 posto, na 1787,15 bodova, dok je Crobex 10 porastao 0,87 posto, na 954,36 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je siromaĹĄnih 14,2 milijuna kuna, a gotovo pola toga iznosa potroĹĄeno je na dionice HT-a. Najlikvidniji HT sa 6,9 milijuna kuna prometa porastao

je 0,34 posto, na 272 kune. "Pozitivni impuls trĹžiĹĄtu stigao je s europskih burza, koje su bile u blagom plusu uglavnom zahvaljuju i podatku o padu broja nezaposlenih u Njema koj u studenome ispod tri milijuna, i to prvi put u posljednje dvije godine. Doma i makroekonomski pokazatelji joĹĄ ne daju razloga za optimizam", rekao je za Hinu Roman Rinkovec, broker i investicijski savjetnik Credosa. Dionica Podravke s prometom od 450.000 kuna osvojila je etvrtu najlikvidniju poziciju. Podravka je pala 0,75

posto, na 261,03 kune. IzraĹženiji pad njezine cijene vjerojatno je povezan s o ekivanjem da bi ovog tjedna ma arska OTP banka mogla aktivirati zaloĹžno pravo koje ima na 10,6 posto dionica Podravke te ih prebaciti odabranoj brokerskoj tvrtki s nalogom za prodaju.

Ericsson lansiran

Dionica Exportdrva zabiljeĹžila je najve u stopu pada vrijednosti na Zagreba koj burzi u srijedu. Cijena joj je pala na 455 kuna, uz promet koji je bio neĹĄto ve i od 104.000 kuna. Rije je o izdanju ko-

GORDANA KOVAÂťEVI , predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle, ija je dionica u utorak porasla viĹĄe od etiri posto

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

jim se rijetko trguje na Zagreba koj burzi. Zadnji put dionicom Exportdrva trgovalo se 14. listopada kada je Burza svjedo ila velikom vlasni kom preslagivanju budu i da je zabiljeĹžen promet od nevjerojatnih 20,8 milijuna kuna. Od poslovnih vijesti izdvaja se objava Ericssona Nikole Tesle o potpisivanju ugovora s Crnogorskim Telekomom vrijednih gotovo sedam milijuna kuna. Radi se o proĹĄirenju i modernizaciji 2G i 3G

Krkina dionica zavrĹĄila na 63 eura Najlikvidnija, dionica BH Telecoma zabiljeĹžila je pro-

Nikola Su ec

BROJKE

REGIJA

Sarajevski je indeks SASX-10 nastavio negativan trend i u utorak kada je bio u minusu 1,76 posto te dan zaklju io na razini 887,59 bodova.

mobilne mreĹže T-Mobilea Crna Gora. Ulaga i su u srijedu ponovno pozitivno reagirali na vijest o novim poslovima Ericssona Nikole Tesle, ija je dionica sko ila etiri posto, na 1248 kuna. DrĹžavni zavod za statistiku objavio je da je u listopadu promet u trgovini na malo u Hrvatskoj realno porastao 0,3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, ĹĄto je manje od o ekivanja i sporiji rast nego mjesec dana prije.

met od 27.846 konvertibilnih maraka, dok joj je cijena bila niĹža 3,74 posto u odnosu na ponedjeljak te iznosila 18 KM. Dionici farmaceutske kompanije Bosnalijek cijena je tako er pala, i to 3,97 posto, na 13,54 KM, dok se tom

dionicom trgovalo u iznosu 10.392 KM. Nakon loĹĄeg po etka tjedna slovenski je SBI TOP u utorak zabiljeĹžio rast vrijednosti od 0,29 posto. Jedina s milijunskim prometom bila je dionica Krke

kojom se trgovalo u iznosu 1,1 milijun eura, a zadnja zabiljeĹžena cijena te dionice iznosila je 63 eura. Dionica Mercatora naĹĄla se na drugom mjestu sa solidnim prometom od 415.245 eura. Biljana Star i

0,80 0,01 posto pao je SASX-30

posto pao je banjau ki BIRS

Nije imala snage dati radnicima otkaz pa otpustila sebe Lola Gonzales, vlasnica malene tvrtke iz Floride, proglašena je u medijima "najboljom šeficom na svijetu" nakon što je sama sebi dala otkaz jer ga nije mogla dati drugome. Recesija je njezin posao pogodila u svojoj punoj snazi pa je izgubila 20 posto klijenata koji više nisu mogli DOBITNICI DANA (ZSE) Slobodna Dalmacija +38,41% Vaba banka +27,87% Karlova ka banka +18,66% HUP Zagreb +8,23% Medika +5,48% 28 Raste

GUBITNICI DANA (ZSE) Vupik Liburnia Riviera hoteli Kraš Tankerska plovidba HTP Kor ula

8 Nema promjene

pla ati njezine usluge. Krajem ove godine Gonzales je bacila pogled na financijsko stanje u tvrtki i shvatila da mora otpustiti najmanje jednog ovjeka iz svog šestero lanog tima zaposlenika. Uspani ila se i smislila neobi no rješenje - otpustit e samu sebe! "Kako sam mogla otpustiti nekoga kome sam vjero-

-9,78% -6,34% -5,54% -4% -3,37% 24 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,088.68 153,96

Prom. 0,83% 0,16%

Sirova nafta 83,73 Prirodni plin 4,15 Zlato 1.366,20 Srebro 27,12 Goveda 100,69

0,69% 7,52% 0,19% 1,60% 0,00%

NE CVJETAJU RUŽE SVIM DRUŠTVENIM MREŽAMA

MySpace je na prodaju Korporacija Ruperta Murdocha New Corp mogla bi prodati nekad izrazito popularnu društvenu mrežu MySpace, a takve informacije pojavile su se nedugo nakon redizajniranja portala. Glavni operativni direktor MySpacea Chase Carey za Reuters je izjavio kako za mrežu postoji 20-ak mogu nosti, me u kojima su i prodaja i ulazak u partnerstvo s potencijalnim ulaga em. MySpace je nekad, u danima prije nego što je Facebook postao planetar-

no popularan, bio izuzetno vrijedna društvena mreža pa je News Corp za njega 2005. platio 580 milijuna dolara. Stranica još uvijek ima oko 60 milijuna posjetitelja mjese no, no to je više nego upola manje od Facebooka, na kojem svaki mjesec "visi" 151 milijun ljudi. Upravo zbog toga News Corp je nedavno redizajnirao stranicu i pretvorio je u portal za zabavu te ak najavio suradnju s Facebookom u udruživanju zabavnih sadržaja. Nikolina Rivosechi

REALITY USPJEH NIJE GARANCIJA FINANCIJSKOG

"Predatorska" Kardashian Kard nije preživjela ni mjesec dana Kardashian Kard, prepaid debitna kartica reality zvijezda iz obitelji Kardashian, ukida se nakon manje od mjesec dana, a pravo je pitanje je li to zbog upozorenja državnog tužitelja ili zato što ju je kupilo samo 250 ljudi

KARTI»NA AVANTURA zvjezdice Kim Kardashian nije dobro završila ARHIVA B.HR

Naime glavni državni odvjetnik ameri ke savezne države Connecticut Richard Blumenthal izrazio je sumnju u legalnost naknada koje korisnici Kardashian Karda

moraju pla ati za transakcije poput pla anja ra una, koje je nazvao "pogubnima i predatorskima". Sestre Kardashian, Kim, Kourtney i Khloe, koje su se proslavile reality showom Keeping Up with the Kardashians, nakon toga su raskinule ugovor s University National Bankom s kojom su tek nedavno dogovorile izdavanje kartica s njihovim imenom i likom. Nikolina Rivosechi

Koliko e burna biti saborska rasprava o izvješ u o poslovanju Financijske agencije, pratite na...

vala i tko je vjerovao meni?" izjavila je Gonzales za Daily Mail. O ekivano, zaposlenici su mislili da se šali kada im je priop ila svoju odluku. Business Insider njezinu odluku ipak ne smatra herojskom. ak naprotiv, pitaju se kakav je to šef koji napušta brod u jeku financijske krize? B.hr

www.business.hr

UKRATKO... Iz Morgan Stanleyja u Silicijsku dolinu Analiti arka internetskog sektora u Morgan Stanleyju Mary Meeker objavila je da napušta tu banku, i to zbog posla u Kleiner Perkins Caufield & Byersu, tvrtki sa sjedištem u tehnološkoj meki - Silicijskoj dolini. Madonna otvorila prvu teretanu Pjeva ica, glumica i spisateljica dje jih knjiga Madonna u Mexicu je otvorila svoju prvu teretanu. Teretana se zove Hard Candy, što je i naslov njezina 11. albuma, a mjese na lanarina iznosi 103 funte. Hathaway i Franco vode dodjelu Oscara Glumica Anne Hathaway, koju je Hollywood zapazio zahvaljuju i ulogama u „Princezinim dnevnicima“ i „Vrag nosi Pradu“, vodit e idu u dodjelu Oscara, a uz nju e doma in biti i glumac James Franco.