Business.hr broj 777 by Business.hr

IZLAZNA STRATEGIJA 6-7

SLABIJE NEGO LANI 8

Sirovine i tečaj ruše Kraševe rezultate Kraš e u 2011. imati lošiji poslovni rezultat zbog skupljih sirovina i klizanja te aja u Srbiji, kazao je predsjednik Uprave Nadan Vidoševi

Škegrin fond Quaestus 2011. prodaje udjel u Hospitaliji

PONEDJELJAK 6/12/2010

BROJ 777 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

ŠTO PRIJE, TO BOLJE 4-5 Ma arski Mol, tvrde izvori bliski Vladi, mora ozakoniti svoja upravlja ka prava nad Inom što prije, jer je u istrazi o aferi Spice sve više informacija o tome da je Damir Polan ec upravlja ka prava dao Ma arima u zamjenu za financijsku podršku u planu preuzimanja Podravke

DAMIR POLAN»EC je kao potpredsjednik Vlade po etkom 2009. potpisao dodatak dioni arskom sporazumu s predsjednikom Uprave Mola Zsoltom Hernadijem

Mol žurno preuzima Inu

zbog Polančeca i afere Spice?

info&stav

INDIKATOR

2-3

KoĹĄarkaĹĄi Cibone u ĹĄtrajku Ukinuto izvanredno stanje u Opuzenu i Metkovi u

business.hr Ponedjeljak 6/12/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Ă&#x2020;eljko ÂŠojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ&#x20AC;a â&#x2C6;&#x2020;etkoviĂ&#x160;, Hrvoje DominiĂ&#x160;, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂ&#x160; RoziĂ&#x160; Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂ&#x160; GrafiĂ&#x2039;ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ&#x2039;: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Prema informacijama Hrvatskih voda, ukinuto je izvanredno stanje na slivnom podru ju Kor ula - Neretva na dionicama More - Opuzen i Opuzen Metkovi , izvijestila je u petak DrĹžavna uprava za zaĹĄtitu i spaĹĄavanje. Na snazi su, kako se dodaje, redovite mjere obrane od poplava za navedene dionice.

Iz gospodarstva ĹĄtrajkovi su se preselili i u - sport. Kao ĹĄto su najavljivali, koĹĄarkaĹĄi Cibone nakon subotnje utakmice sa Zadrom stupili su u ĹĄtrajk, a igra ima su se pridruĹžili i lije nici i pomo ni trener. Nakon ĹĄto je gradona elnik Milan Bandi kazao kako "klubu ne e dati ni kune", a ste aj se sve eĹĄ e spominje kao ozbiljna mogu nost, rije je o jasnoj poruci upravi kluba, ali i gradskim elnicima.

REAGIRANJE: SINDIKALNA HOBOTNICA II

Begovi : Ĺ˝eljko Stipi podme e i laĹže VITOMIR BEGOVI , predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo SNIMIO SAĹ A ETKOVI

"S gnuĹĄanjem odbacujem sve podvale, laĹži i zlonamjerna podmetanja Ĺ˝eljka Stipi a, predsjednika Sindikata Preporod, koje je izrekao u povodu odluke Gospodarskosocijalnog vije a (GSV) o broju lanova i sastavu Pregovara kog

TEKST izvjeĹĄtaja s presice Nezavisnih hrvatskih sindikata, na kojoj je Ĺ˝eljko Stipi , predsjednik Preporoda, Begovi a nazvao "Kosori inim dvorskim batlerom"

odbora sindikata srednjih ĹĄkola", kaĹže Vitomir Begovi , predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo, reagiraju i na tvrdnje o njemu iznesene u tekstu "Preporod napao Ribi a jer ga

nije uklju io u odbor GSVa" objavljen u Business.hru 4. prosinca. "Ta odluka nema nikakve veze sa mnom osobno kao predstojnikom Ureda za socijalno partner-

Ĺ OK PRIHODA TRAJNO POVE AVA RASHODE

Nagrada HanĹžekoviÄ&#x2021; studentima za analizu fiskalnih ĹĄokova Nagradu Zaklade Marijan HanĹžekovi u vrijednosti 50.000 kuna ove je godine dobio Davor Kunovac iz Hrvatske narodne banke za rad "Asimetri ne korelacije na trĹžiĹĄtu kapitala u Hrvatskoj". "Kunovac je u svojem radu pokazao da je povezanost hrvatskih i europskih trĹžiĹĄta kapitala znatno ve a u turbulentnijim vremenima", kazala je prilikom uru enja nagrade upraviteljica Zaklade Katarina Ott, ravnateljica

Instituta za javne financije. Za razliku od lani, dodijeljena je nagrada i u kategoriji studentskih radova, i to studentima Ekonomskog fakulteta Rafaelu Ravniku i Ivanu Ĺ˝ili u koji su 15.000 kuna osvojili radom "Upotreba SVAR analize pri utvr ivanju u inaka fiskalnih ĹĄokova u Hrvatskoj". "U radu se analizira u inak fiskalne politike na ekonomsku aktivnost, inflaciju i kratkoro nu kamatnu stopu", kazala je Ott, dodavĹĄi kako e

rad posluĹžiti kao okvir za nastavak istraĹživanja fiskalnih ĹĄokova. Ravnik i Ĺ˝ili u svojem su radu pokazali da ĹĄok drĹžavnih izdataka i ĹĄok drĹžavnih prihoda relativno najviĹĄe utje e na kamatnu stopu, a najmanje na inflaciju. Ispitali su me usobni utjecaj komponenti fiskalne politike te zaklju ili da ĹĄok prihoda trajno pove ava rashode, dok ĹĄok rashoda ne utje e znatno na prihode, ĹĄto je u skladu s tendencijom rasta javnog duga.

Nagrada Marijan HanĹžekovi dodijeljena je 11. godinu zaredom. Pozivaju i sve zainteresirane da se prijave na natje aj za 2011., Ott je napomenula da tema, s obzirom na gospodarsku situaciju, zasigurno ne e nedostajati. "Nestabilnost fin. trĹžiĹĄta i svjetskih valuta, problemi s deficitima i dugom, rast hrvatskoga javnog duga i korupcija samo su neke od izazovnih tema", kazala je, proglasivĹĄi natje aj otvorenim. Biljana Star i

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

BISER DANA

BROJKA

Ponekad tako znam provocirati javnost da vidim kakve e biti reakcije ljudi Ĺ˝ELJKA ANTUNOVI (SDP), obrazlaĹžu i za Tportal zaĹĄto je na svom Facebook profilu napisala: "Volim jake i hrabre. Nikog se ne bojim jer nemam putra na glavi"

stvo u RH , ve se zasniva na ovjerenim podacima dostavljenim sukladno odredbi l. 254. st.5 Zakona o radu od Ministarstva obrazovanja, znanosti i ĹĄporta, i na osnovi toga odluci ovlaĹĄtenih osoba Gospodarsko-socijalnog vije a, koje predstavljaju poslodavce, sve sindikate i Vladu", objaĹĄnjava Begovi . Stoga se, zaklju uje, moĹže konstatirati da je "u tom slu aju, kao i ranije, rije o objedama i pritiscima Ĺ˝eljka Stipi a, kao i pokuĹĄaju diskreditacije osoba koje apsolutno s tim predmetom nemaju nikakve veze, niti su se mijeĹĄale u ovlasti nadleĹžnih tijela tijekom zakonom propisanog postupka prikupljanja podataka, kao ni prilikom donoĹĄenja odluke nadleĹžnih osoba", kaĹže Begovi i najavljuje da e zbog Stipi evih uvreda i laĹži zadovoljĹĄtinu potraĹžiti na sudu.

RAFAEL RAVNIK I IVAN Ĺ˝ILI , studenti ekonomije, od Zaklade Marijan HanĹžekovi dobili su 15.000 kuna SNIMIO HRVOJE DOMINI

7,75

milijuna kuna platit e Ministarstvo znanosti, obrazovanja i ĹĄporta za nabavu inozemnih asopisa u elektroni kom obliku Elsevier, Science Direct i baze podataka Scopus

UVODNIK

NiĹĄta viĹĄe ne e Molu izbiti Inu iz ruku DODATAK DIONIÂťARSKOM SPORAZUMU, ĹĄto su ga u sije nju proĹĄle godine potpisali predsjednik Uprave Mola Zsolt Hernadi i Damir Polan ec, tadaĹĄnji potpredsjednik Vlade, Molu je dao upravlja ka prava

Josip Jagi josip.jagic@business.hr

ko Mol stekne ve inski vlasni ki udjel u Ini, a valja o ekivati da e se to dogoditi nakon ĹĄto su dali novu ponudu za preuzimanje, Ma ari imaju pravo Inom upravljati kako ih volja jer su ve inski vlasnici. Uostalom, hrvatski su se gra ani i vlade RH od 1990. godine odlu ili na kapitalizam koji predvi a privatno vlasniĹĄtvo nad sredstvima proizvodnje, ma kako skandalozno i kriminalno privatizacije bile izvedene. Jer, ak i ako se Damiru Polan ecu dokaĹže da je u zamjenu za opipljivu financijsku pomo u ionako nezakonitom pokuĹĄaju preuzimanja Podravke njezinim vlastitim novcem, iji trag seĹže joĹĄ u 2007., ma arskim suvlasnicima nekad hrvatske drĹžavne naftne kompanije Ine predao prava na upravljanje, iako ih oni nisu kupili, ne e se dogoditi niĹĄta ĹĄto bi moglo promijeniti tijek budu ih doga aja. AK AKO ISTRAGE drĹžavnog odvjetniĹĄtva dovedu do pokretanja novih su enja i osuda, pa i onog klju nog, raskidanja dioni arskog sporazuma izme u Sanaderove Vlade RH koju

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

SNIMIO DARKO MARI

ak i ako se Damiru Polan ecu dokaĹže da je u zamjenu za pomo u pokuĹĄaju preuzimanja Podravke njezinim vlastitim novcem ma arskim suvlasnicima nekad hrvatske drĹžavne naftne kompanije Ine predao prava na upravljanje, Mol e i dalje biti vlasnik Ine i kompanijom e upravljati kako Ĺželi je u pregovorima zastupao Damir Polan ec, Mol e i dalje biti vlasnik Ine, i on e kompanijom upravljati kako Ĺželi. NO Ĺ TO SU HRVATI mogli nau iti u me uvremenu? Mogli smo nau iti da je HDZ-ov vrh ili lopovski ili nema pojma ĹĄto radi. Prvo bi trebao potvrditi sud, odnosno drĹžavno odvjetniĹĄtvo u slu aju Damira Polan eca, dok su drugo priznali sami Ivan Ĺ uker i Jadranka Kosor potpisivanjem dokumenata o Ini a da ih

nisu itali ili razumjeli, pri emu je teĹĄko odlu iti ĹĄto je gore. Tako je najava da e se Kosor zbog nedjelovanja i neznanja u slu aju Mola rijeĹĄiti Ĺ ukera ustvari ista farsa. Nadalje, mogli smo nau iti da ih ne zanima budu nost zemlje i da im je socijalna osjetljivost jednaka nuli. Jer cijene plina e rasti, a oni nisu pronaĹĄli model kojim bi omogu ili ciljano subvencioniranje potroĹĄnje plina za socijalno ugroĹžene kad je za to

bilo vrijeme. Sve navedeno dovoljan je razlog da u zemlji duĹže demokratske tradicije ili bolje razvijene gra anske svijesti drĹžavljani iza u na ulice, traĹže ostavku vlade i prijevremene izbore, pa ak i da se nije dogodila istraga o Fimimediji koja je pokazala razmjere korupcije HDZ-a. P.S. Mala estitka svima koji su dionice Ine tijekom Molove javne ponude prodali po 2800 kuna i nakon toga ih ponovno kupili.

tema 4-5

ŠTO PRIJE, TO BOLJE Nalazi u istrazi jedne hrvatske afere, u koju s ubrzanog raspleta u još jednoj velikoj hrvatskoj priči

Mol žurno preuzima In Polančeca i afere Spic Mađarski Mol, tvrde izvori bliski Vladi, mora ozakoniti svoja upravljačka prava nad Inom što prije, jer se u istrazi o aferi Spice pojavljuje sve više informacija o tome da je tadašnji hrvatski pregovarač Damir Polančec upravljačka prava predao Mađarima u zamjenu za financijsku podršku u tajnom planu preuzimanja Podravke Iznenadna odluka Mola da putem privatne ponude svim manjinskim dioničarima Ine ponudi 2800 kuna po dionici motivirana je žurbom da što prije ozakoni svoje upravljanje kompanijom, doznaje Business. hr od nekoliko izvora bliskih Vladi RH, ali i od izvora iz naftnog biznisa, koji su redom govorili za Business.hr pod uvjetom čuvanja anonimnosti. Prema tvrdnjama dobro upućenih, u istrazi afere Spice, odnosno pokušaja preuzimanja Podravke njezinim vlastitim novcem, Državno je odvjetništvo došlo do no-

vih saznanja koja povezuju Molovo davanje pologa za kredit u OTP banci s pregovorima o upravljačkim pravima nad Inom, u kojima je Mol dobio pravo upravljanja hrvatskom naftnom kompanijom kao da drži većinski vlasnički udjel. Kako doznaje Business.hr, Državno odvjetništvo istražuje i ugovore o nabavi nafte iz 2008. godine, u kojoj je navodno sudjelovala i tvrtka Salbatring iz Švicarske. Podsjetimo, pregovore o upravljačkim pravima vodio je tadašnji ministar gospodarstva Damir Polančec u Vladi tadašnjeg premije-

ra Ive Sanadera, a kasnije je uhićen u istrazi afere Spice. Polančeca se sumnjiči da je upravljačka prava u Ini predao Molu, a zauzvrat je Mol u OTP banku položio depozit kojim je omogućeno dizanje kredita za preuzimanje Podravke. Nakon što je jesenas pukla afera Spice, o kojoj je Business.hr prvi pisao još u veljači 2007. godine, predsjednik Uprave Mola Zsolt Hernadi izjavio je kako je Podravka od Mola tražila ekspertizu u obrani od neprijateljskog preuzimanja, da bi kasnije mađarskim istražnim tijelima, kojima

Zsolt Hernadi, predsjednik Uprave Mola, izjavio je da je Polančec od njega tražio pomoć u obrani od zapravo nepostojećeg neprijateljskog preuzimanja Podravke snimio arko mariĆ

se sam javio, Hernadi izjavio kako je pomoć od njega zapravo zatražio sam Damir Polančec. Dokaže li se to u istrazi, ugovor o upravljačkim pravima trebao bi biti razvrgnut, ocjenjuju upoznati s problematikom. Upravo se zato Mol žuri preuzeti dionice malih dioničara kako bi u potpunosti legalizirao svoje pravo na upravljanje Inom, neovisno o prije potpisanom ugovoru o upravljačkim pravima.

Parkirane dionice

Vodeći ljudi Ine s mađarske strane u 2008. godini, Las-

zlo Geszti i Zalan Bacs, koji su sudjelovali u upravljanju kompanijom tijekom te godine, otišli su iz Mola, a neki hrvatski naftaši sumnjaju da su morali otići upravo zbog nezakonitosti u nabavi nafte te godine. Do zaključenja ovog broja Business.hr-a nismo dobili komentar iz Mola o navodima naših izvora. U naftaškim krugovima ne sumnjaju u to da će Mol uspjeti skupiti dovoljno dionica putem privatne ponude, jer je među tim malim dioničarima i mnogo parkiranih dionica koje su ionako neizravno pod Mo-

POTPUNO IZNANAĐUJUĆI POTEZ?

Aldott je neizravno najavio i konsolidaciju

Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine, dao je naslutiti da bi do ponude moglo doći snimio SAŠA ∆ETKOVIĆ

Aktualni potez Mol je, osvrnemo li se koji dan unatrag, indirektno i najavio kroz izjavu predsjednika Uprave Ine Zoltana Aldotta, koji je na okruglom stolu Večernjeg lista pod nazivom „(Ne)želimo strana ulaganja“ sredinom prošloga tjedna kazao da Mol, zbog velikih ruskih ulaganja u regiju i sve veće konkurencije na tržištu, uključujući i Inu, namjerava konsolidirati svoje poslovanje

i kapacitete kako bi postao još konkurentniji. Podsjetio je i da je Mol, nakon što je povećao udjel u vlasništvu Ine, povećao svoja ulaganja, pa je do danas u Inu investirao oko dvije milijarde eura. Aldott je tada rekao i da su Inine šanse za razvoj mnogo veće otkad je dio većeg sustava kakav je Mol, koji se uspješnije može nositi s konkurencijom na tržištu i zato što ima veće investicijske po-

tencijale. Osobito je zanimljiv podatak do kojega smo došli neslužbenim kanalima, a kaže da nitko od predstavnika Ine, uključujući i Mađare zaposlene u hrvatskoj kompaniji, nije bio obaviješten o Molovoj namjeri da kupi dionice. Mađarska je središnjica to izvela vrlo tajnovito i za tu je namjeru znao vrlo uzak krug ljudi u Molu, tvrdi naš izvor. Z.D., S.C .H.

u koju su uključeni nekad ugledni gospodarstvenici, dovode do

a Inu zbog pice?

business.hr Ponedjeljak 6/12/2010

Damir Polančec, bivši ministar gospodarstva i osumnjičenik u aferi nezakonitog pokušaja preuzimanja koprivničke Podravke snimio SAŠA ĆETKOVIĆ

Koprivnička podravka Hoće li Polančecova želja za dobrom juhom pomrsiti planove i Molu? snimio hrvoje knez lovom kontrolom, odnosno u njihovom neizravnom vlasništvu. Ako je to točno, privatna ponuda samo je potez kojim se prijašnja pozicija legalizira u cijelosti.

Borba protiv korupcije

Dodatno je pitanje kako će se nastaviti rasplitati vlasnički odnos između Mola i Republike Hrvatske, odnosno hrvatske Vlade na čelu s Jadrankom Kosor. Unatoč izjavama glasnogovornika Mola Domokosa Szollara prilikom objavljivanja ponude, valja očekivati da će se morati ponovno pregovarati o sastavu Uprave i Nadzornog odbora kako bi u cijelosti predstavljali novonastalu vlasničku strukturu. No, nakon što su bez prethodne najave Vladi odlučili dati ponudu za preostale dionice, iako su u prethodnoj

ponudi djelovali zajedno s hrvatskom Vladom, može se očekivati da će Vlada kao pregovarač ovaj put morati zauzeti puno čvršći stav. Premijerka Jadranka Kosor svakako će morati ispuniti mjerila proklamirane vlastite predanosti borbi protiv korupcije. Ako ništa, zbog činjenice da su se prethodni pregovarači i članovi Vlade u tolikoj mjeri kompromitirali, makar neznanjem, poput ministra financija Ivana Šukera. Iako, tvrde naftaši, pomalo je čudno što Šuker nije znao baš ništa s obzirom na navodne duge kartaške seanse s Tomislavom Dragičevićem u kavanama poput zagrebačke Tinče ili Ferenčine, baš u vrijeme dok je Dragičević još bio predsjednik Uprave Ine. Josip Jagić Sandra Carić Herceg

malo su uvrijeđeni

Vlada nije znala za ponudu Na upit poslan Vladi je li znala za Molov potez iz Ministarstva gospodarstva odgovoreno nam je kako Mol kao dioničar ima pravo dati javnu ponudu za otkup dionica, a to je pravo već jednom iskoristio nakon čega je dobio 47 posto udjela u Ini. No, Vlada navodi kako je za taj potez trebala doznati u izravnoj komunikaciji s Molom, kako je to i uobičajeno među partnerima, a ne pu-

tem konferencije za novinare. Uz konstataciju kako se nada da "Mol poznaje zakonsku proceduru o tržištu kapitala", Vlada je izrazila očekivanje da će joj Mol svoje namjere predstaviti u cijelosti. Također se napominje da pregovori između Vlade i Mola o plinskom biznisu još nisu završeni te da se nastavljaju neovisno o Molovoj ponudi malim dioničarima Ine.

tema 6-7

PRIPREMAJU TEREN Fond rizičnog kapitala Quaestus dogodine će a svoju prvu investiciju - uvoznika i distributera medicinske opreme

Škegrin Quaestus 2 prodaje udjel u Hosp Dugovi Hospitalija trgovine uredno se otplaćuju, čime se očito stvara povoljna klima za prodaju udjela u toj tvrtki, koja je u devet mjeseci 2010. operativnu dobit povećala čak 24 posto - na 9,4 milijuna kuna Fond rizičnog kapitala Quaestus, kojem je jedan od vlasnika i Borislav Škegro, po svemu sudeći, mogao bi sljedeće godine prodati Hospitalija trgovinu. Riječ je o svojedobnoj prvoj investiciji toga fonda, koja je vlasnik Hospitalije još od rujna 2004., kada je cijelo ulaganje procijenjeno na desetke milijuna kuna, a njime je Quaestus stekao 51 posto udjela u toj tvrtki. Potvrdio nam je to i jedan od direktora Quaestusa Vjenceslav Terzić, istaknuvši kako se svi dugovi Hospitalije uredno otplaćuju, čime se očito stvara povoljna klima za prodaju udjela u toj tvrtki, jednom od većih domaćih uvoznika i distributera medicinske opreme.

Servisiraju dugove

VJENCESLAV TERZIĆ, jedan od direktora Quaestusa snimio hrvoje dominić

"Dugovi Hospitalije otplaćuju se sukladno otplatnom planu izdane obveznice. (Inače, obveznica je izdana u iznosu 7.715.000 eura). Tako je sukladno otplatnom planu 23. srpnja 2010. isplaćen iznos od 250.737,50 eura kamata i 270.000 eura glavnice, a 23. studenoga 2010. iznos od 241.962,50 eura kamata i 280.000 eura glavnice.

Sukladno otplatnom planu, sljedeća isplata po obveznici dospijeva 23. ožujka 2011.", rekao je za Business.hr Vjenceslav Terzić. Na pitanje o dugoročnim planovima Quaestusa s Hospitalijom i eventualnoj prodaji najavio je: "S obzirom na to da je Hospitalija trgovina prva investicija fonda Quaestus Private Equity kapitala, zasigurno ćemo sljedeće godine aktivno tražiti izlazne opcije".

Obveznica na burzu

Hospitalija je, podsjetimo, prije nešto više od godinu dana imala popriličnih problema s isplatom vrijednosnih papira jer nije bilo novca za isplatu ulagača. Tada su počeli i pregovori s investitorima o refinanciranju, ali do postizanja dugoročnoga financijskog aranžmana prošlo je neko vrijeme. Konačno, 23. ožujka ove godine Hospitalija je financirala dospjelu tranšu komercijalnih zapisa izdanih na datum 23. prosinca 2009., i to izdavanjem sedmogodišnjih obveznica u iznosu 7,715 milijuna eura. Sve to bio je rezultat dogovora s investitorima o dugoročnom refinanciranju

BORISLAV ŠKEGRO jedan je od vlasnika Quaestusa, koji je vlasnik Hospitalije postao u rujnu 2004. snimio hrvoje dominić

obveznice dospjele 5. listopada 2009. Dospjelu obveznicu aranžirala je 2006. godine Zagrebačka banka kako bi se Hospitalija trgovini omogućila agresivnija ekspanzija u sektoru distribucije medicinskih proizvoda. Kako ističe Terzić, nakon postignutog dogovora s investitorima i refinanciranja tranše komercijalnih zapisa, izdana obveznica planira se uvrstiti na uređeno tržište Zagrebačke burze do kraja ove godine. S time će, kaže naš sugovornik, proces refinanciranja i formalno biti dovršen. Spomenimo i kako je nedavno Hospitalija vratila garancijuErste&Steiermärki sche banke zbog tehničkih razloga: umjesto garancije položene u SKDD-u, ulagači u obveznicu sada imaju direktne garancije.

Rekordna 2009.

Čini se kako su se ostvarile najave da će sve navedeno omogućiti uspješno poslovanje tvrtke, koja je

ine će aktivno tražiti izlazne opcije za me

2011. ospitaliji

2009. ostvarila dotad najbolju profitabilnost u svojoj povijesti - 91 milijun kuna prihoda i 13,6 milijuna kuna operativne dobiti, što je dalo operativnu dobit (EBITDA) od 15 posto. Kako kaže Terzić, i ovogodišnji su prihodi Hospitalije, na osnovi rezultata prvih devet mjeseci, na ra-

zini prošlogodišnjih. No, operativna je dobit povećana čak 24 posto i u navedenom razdoblju iznosi 9,4 milijuna kuna, što je ponajprije rezultat daljnjih racionalizacija i smanjenja operativnih troškova poslovanja. Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr

POTRAŽIVANJA 68 MIL. KUNA

Trošak kašnjenja bolnica snosi cijeli zdravstveni sustav Nenaplaćena potraživanja, ponajprije ona državnih bolnica, i dalje su jedan od najvećih problema u poslovanju Hospitalije. "Potraživanja od kupaca iznose oko 68 milijuna kuna, što se najvećim dijelom odnosi na bolnice. Na isti dan prošle godine iznosila su oko 74 milijuna kuna, tako da tu vidimo pozitivan trend. To nije operativni problem za poslovanje Hospitalije, jer su potraživanja financirana izdavanjem obveznica, ali je dodatni financijski trošak za kompaniju i utječe na neto rezultat. Trošak financiranja tih potraživanja dijelom snose i kupci, jer je djelomično ugrađen u cijenu proizvoda. Drugim riječima, zbog kašnjenja u plaćanju bolnica cijeli zdravstveni sustav dijelom plaća trošak njihova financiranja", kaže Vjenceslav Terzić.

OGLAS

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 6/12/2010

FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA

Vlada razriješila Vinka Mladinea Zagreb. Budu i da se trenuta no nalazi na adresi u Remetincu, Vlada RH je u petak razriješila dužnosti Vinka Mladinea, direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost, a za vršitelja dužnosti imenovala Zlatka Ivaniša. Vlada je tu odluku donijela na zatvorenom dijelu sjednice na prijedlog Upravnog odbo-

ra Fonda. Vlada je tako er zadužila Upravni odbor da sukladno zakonskim propisima i statutu fonda raspiše javni natje aj za imenovanje novog direktora. Podsjetimo, Vinko Mladineo uhi en je 22. studenoga, a sumnji i ga se da je s tvrtkom Fimi-media zaklju ivao štetne ugovore kojima se izvla io novac iz javnih poduze a i ministarstava. Uskok istražuje okolnosti pod kojima je Fond za vrijeme dok mu je na elu bio Mladineo ostvario gubitak od 700 milijuna kuna. B. K.

FESTO

Za regionalni brend treba milijardu kuna

Zagreb. Za stvaranje regionalnog brenda, uz vrhunski proizvod, klju an je preduvjet i koli ina novca koji treba uložiti u promociju, kazao je Nadan Vidoševi , predsjednik Hrvatske gospodarske komore, govore i u subotu na 18. festivalu tržišnih komunikacija Festo. Vidoševi , naime, isti e kako

je za oglašavanje potrebno najmanje milijardu kuna kako bi se stvorio regionalni brend, dok bi iznos za globalni brend bio barem deseterostruko ve i. Zbog otvorene ekonomije Hrvatska nije u stanju izgraditi velike brendove, napominje Vidoševi , koji našu najve u prednost vidi u prometnoj povezanosti, koju bi potencirao, dok kao najve i problem ljudi u Hrvatskoj isti e nedostatak kontinuiranog djelovanja koje je nužno kako bi se stvorio brend. S. H. B.

Sirovine i tečaj ruše Kraševe rezultate SLABIJE NEGO LANI Najve i doma i konditor ove e godine imati lošiji poslovni rezultat zbog više cijene sirovina i manjeg od planiranog rasta na tržištu Srbije zbog politike klizanja te aja Najve i hrvatski i regionalni konditorski proizvo a , tvrtka Kraš, ovu e godinu završiti s lošijim poslovnim rezultatom nego lani, kada je na razini cijele grupe ostvarena neto dobit od gotovo 40 milijuna kuna. Da brojke ne e biti na prošlogodišnjoj razini vidjelo se ve po rezultatima za devet mjeseci ove godine, kada je dobit grupe iznosila 12,6 milijuna kuna.

Sa uvali bilancu

Nadan Vidoševi , predsjednik Uprave Kraša, objašnjava kako su na ovogodišnje poslovanje utjecale ve e cijene sirovina; prije svega kakaovca, še era i mlijeka, dok e idu e ozbiljan problem biti cijene brašna. Kao što je Business.hr pisao prošloga tjedna, na svjetskom tržištu cijena žitarica u naglom je porastu, a zbog podba aja sa žetvom,

brašno e idu e godine biti skupo kao "suho zlato". Osim cijena sirovina, Vidoševi je na susretu s novinarima u petak istaknuo i kako je Kraš ra unao na ve u ekspanziju na tržištu Srbije, me utim, zbog politike klizanja te aja rast na srbijanskom tržištu bit e manji od planiranog. "I druge kompanije tamo su doživjele iste probleme, pa emo o tržištu Srbije i planovima za idu u godinu morati dobro razmišljati. Sve što radimo radimo da bismo sa uvali bilancu. Optužuje nas se da smo konzervativna kompanija, ali kriza e pokazati da je to bilo dobro i opravdano", kazao je Vidoševi .

Ulažu u tehnologiju

U najve oj hrvatskoj tvornici okolade koja dogodine obilježava 100 godina postojanja o ekuju da 2011.

NADAN VIDOŠEVI , predsjednik Uprave Kraša, rekao je da e dogodine ozbiljan problem biti cijene brašna SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

bude bolja u tehnološkom unapre enju poslovanja, a poslovni planovi usmjereni su prema daljnjem ja anju konkurentnosti na doma em i inotržištima. Oko 45 posto proizvodnje Kraš plasira na inozemna tržišta, prije svega Srbije i Crne Gore, te Saudijske Arabije, Velike Britanije i Kanade. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

PREUZIMANJE?

Bez komentara o Karolini U Krašu nisu željeli komentirati neslužbene informacije da su kupili osje ku tvornicu Karolina. Objašnjavaju kako je rije o burzovno osjetljivoj informaciji o kojoj e pravodobno obavijestiti javnost i dioni are. Ve ranije se spekuliralo da vlasnici Karoline, koja je od 2006. godine u sastavu grupe Lorenz Bahlsen, razmišljaju o njezinoj prodaji. Interes je, navodno, pokazao bjelovarski Koestlin, srpske Delta i Crvenka, ali i nekoliko kompanija iz BiH.

partner:

Cilj akcije “Dom ispunjen osmijehom” je prikupiti 35 000 kuna, koliko iznose godišnji režijski troškovi jedne SOS kuće. Možete nam pomoći na mnogo načina, a jedan je i da donirate on-line. Posjetite stranicu kampanje http://osmijeh.sos-dsh.hr i pomozite ispuniti naš dom osmijehom! Hvala vam! SOS Dječje selo Hrvatska od 1992. godine zbrinjava djecu bez roditelja i roditeljske skrbi te im pruža ljubav i sigurnost u obiteljskom okruženju, trajan dom i obrazovanje za sretno i mirno djetinjstvo. Svako dijete željno je ljubavi, pažnje i prihvaćanja, a već osamnaestu godinu SOS Dječje selo to im uspješno i pruža. Udruga je aktivna na polju dječjih prava te svojim radom u potpunosti posvećena potrebama i problemima djece. Pridružite se našoj kampanji i omogućite djeci SOS Dječjih sela “Dom ispunjen osmijehom”. Pomozite već danas i tako nam izrazite svoju podršku.

Zavrtnica 5/III • HR-10000 Zagreb • HRVATSKA - CROATIA • tel.: ++385/1/461 00 66 i 461 00 67 fax: ++385/1/461 82 08 • e-mail: sosdjse-hr@zg.htnet.hr • www.sos-dsh.hr OIB 40473432889 • račun: 2402006-1100071558 • Član SOS Kinderdorf Internationala

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 6/12/2010

VLADA

Zagrebu odobreno 150 mil. kn kredita Na zatvorenom dijelu sjednice u petak Vlada je odobrila nekoliko zaduženja hrvatskim gradovima i op inama, a najve i iznos za koji je dana suglasnost je onaj Gradu Zagrebu — rije je o 150 milijuna kuna zaduženja kod Zagreba ke banke. Navedeni iznos, kako su priop ili iz Vlade, koristit e za realizaciju kapitalnih ulaganja u izgradnji prometnica i objekata društvenih djelatnosti. Krapina je dobila suglasnost za zaduženje kod PBZa u iznosu milijun i pol kuna za otkup zemljišta za izgradnju, sanaciju i modernizaciju cesta i javnih površina. Kod iste je banke dana suglasnost i Op ini Cerna za zaduženje od 2,5 milijuna kuna za financiranje kapitalnih projekata. Op ini Medulin dana je suglasnost za kredit Istarske kreditne banke od 11,64 milijuna kuna, za gradnju vrti a. Ima i onih koji uspijevaju prištedjeti poneku kunu. Tako je Novi Marof na natje aju za izvo a a radova izgradnje Kulturnog centra postigao povoljniju cijenu od planirane, pa je zatražena, a od Vlade i odobrena, prenamjena za iznos odobren kod Hypo banke. Neiskorišteni dio kredita korist e se za financiranje novih investicija planiranih u gradskom prora unu. B. K.

DOMA I ŠUTE

Talijanske banke u sve ve im problemima Talijanske banke suo avaju se sa sve ve im problemima zbog znatne bankarske izloženosti prema obveznicama iz skupine najrizi nijih zemalja euroozone i isto ne Europe, kao i zbog zabrinutosti oko mogu nosti Italije da isplati veliki vanjski dug, piše Bloomberg. Cijena osiguranja kredita (CDS) talijanske banke Uni-

Credit, najve e talijanske banke i vlasnice Zabe, u studenome je dosegnula najviše razine od 2009., što govori o rastu rizika. Istodobno su CDS-ovi Intese Sanpaolo, vlasnice PBZa, zabilježili rekordan mjese ni rast. CDS-ovi na UniCreditove obveznice u studenome su narasli na 189 bodova, a mjesec dana ranije bili su 139,25 bodova. Intesini su listopadski CDSovi sa 122,55 bodova u studenom sko ili na 173. Dodatnu neisgurnost izaziva glasanje o povjerenju premijeru Silviju Berlusconiju, plani-

rano za 14. prosinca, jer ulaga i drže da e u slu aju njegova pada Italija imati teško a s vra anjem duga koji se popeo na 1,76 tisu a mlrd. eura. "Zarazan strah u vezi s velikim talijanskim dugom utjecat e i na profitabilnost talijanskih banaka jer e morati pla ati višu cijenu financiranja, a zabilježit e i gubitke na obveznicama", kazao je Stefano Girola iz Banca Albertini Syz & Co. Banca Popolare dell’Emilia Romagna. Talijanske su banke preživjele prvi udar krize jer su se uvale rizi nih financijskih ulaganja

i usmjerile na kreditiranje poduze a i stanovništva. No, problem je što su mnogo više izložene obveznicama iz rizi nih zemalja eurozone - Portugala, Irske, Gr ke, Španjolske i mati ne zemlje. Intesa Sanpaolo ima najve u neto izloženost prema obveznicama navedenih zemalja plus isto na Europa te je njihova vrijednost dosegnula 65,1 milijardu eura, što je 240 posto Tier 1, stope adekvatnosti osnovnog kapitala. Iz Zabe i PBZ-a do zaklju enja broja nisu bili dostupni za komentar. A. Pa.

Na odgođenim kapita projektima ušteda 21 Vlada je u petak donijela odluke o preraspodjeli ak 1,4 milijarde kuna planiranih u Državnom prora unu za 2010., 208 milijuna kuna planiranih u financijskom planu Hrvatskih cesta te 101 milijun kuna planiranih u financijskom planu Hrvatskih voda. Ministar financija Ivan Šuker naglasio je da se preraspodjelom ukupni rashodi ne e pove avati, nego e se smanjivanjem pojedinih stavki osigurati sredstva za pokrivanje neplaniranih ili manje planiranih rashoda.

Boži nice IVAN ŠUKER, ministar financija, naglasio je da se preraspodjelom ukupni rashodi ne e pove avati, nego e se smanjivanjem pojedinih stavki osigurati sredstva za pokrivanje neplaniranih ili manje planiranih rashoda FOTO MEHKEK/CROPIX

PRERASPODJELA ak 1,4 milijarde kuna preraspodijelila je Vlada u petak u prora unu. Pove ane su subvencije poljoprivredi i HŽ-u (135,8 mil. kn), sredstva za Fond za izravnanje (49 mil. kn), za porodiljni dopust (49 mil. kn) te za ortopedska pomagala (58,9 mil. kn)

U ovogodišnjem državnom prora unu najviše e se smanjiti rashodi za nabavu nefinancijske imovine (215 milijuna kuna) zbog nemogu nosti ministarstava da realiziraju kapitalne projekte, a zatim i planirana sredstva za troškove zaposlenih (115,5 milijuna kuna), što je omogu ila zabrana zapošljavanja, a pogotovo postignut sporazum sa sindikatima o neisplati boži nica. Ministar Šuker je tako er spomenuo smanjenje sredstava za materijalne rashode u iznosu od 5,1 milijun kuna, za uredski pribor 28,1 milijun kuna, za promidžbu 4,8 milijuna kuna te za financijske rashode Ministarstva financija 15 milijuna kuna. Osim onoga što je spomenuo ministar Šuker, zanimlji-

ZA 5,3 MIL. KN

Gredelju posao za Kosovske Ĺželjeznice

IVAN TOLI , predsjednik Uprave TĹ˝V-a Gredelj SNIMIO HRVOJE DOMINI

Zagreb. TĹ˝V Gredelj potpisao je ugovor s Kosovskim Ĺželjeznicama vrijedan oko 5,3 milijuna kuna o generalnom popravku dizel-elektri ne lokomotive. Njime se definira popravak druge lokomotive za drĹžavne Kosovske Ĺželjeznice. Gredelj je, naime, nedavno zavrĹĄio projekt modernizacije, re-

italnim 215 mil. kn vo je, me u ostalim, da su za 42 milijuna kuna smanjena sredstva za dje ji doplatak, za 2,9 milijuna kuna smanjena su sredstva za poticanje izvoza i ulaganja (i to na samo 1,2 milijuna kuna), za 1,8 milijuna kuna (na 32,2 milijuna kuna) sredstva za subvencije, ali su zato za 2 milijuna kuna pove ani poticaji za poduzetni ku infrastrukturu. Zanimljivo je i da su za 5,9 milijuna kuna smanjene mirovine na temelju osiguranja starosne mirovine, a pove ane mirovine bivĹĄim pripadnicima JNA za 4 milijuna kuna i bivĹĄim pripadnicima MUP-a za 1,5 milijuna kuna.

Poplave

NajviĹĄe su pove ana sredstva za subvencije poljoprivredi i HĹ˝-u (135,8 milijuna kuna),

za Fond za izravnanje 49 milijuna kuna, za dodatni porodiljni dopust 49 milijuna kuna te za ortopedska pomagala 58,9 milijuna kuna. U financijskom planu Hrvatskih voda najviĹĄe su pove ana sredstava za otklanjanje ĹĄteta od poplava (101,3 milijuna kuna). U planu Hrvatskih cesta najviĹĄe su pove ana sredstva za ulaganje i odrĹžavanje drĹžavnih cesta (158 milijuna kuna), a najviĹĄe su smanjena sredstva planirana za izgradnju autoceste Zagreb Velika Gorica te za izgradnju i ure enja cesta na otocima jer su radovi na njima zaustavljeni zbog nerazrijeĹĄenih imovinskopravnih odnosa ili zbog arheoloĹĄkih radova. Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

BABY BOOM

U krizi dulji porodiljni

Preraspodjelom sredstava u drĹžavnom prora unu Vlada je morala za dodatnih 49 milijuna kuna pove ati i troĹĄkove za dodatni porodiljni dopust i opremu za novoro eno dijete, ĹĄto je joĹĄ jedan dokaz kako je produljivanje porodiljnog u krizi postalo sve eĹĄ i izbor. Naime, nakon ĹĄto je ta stavka u 2009. ve porasla 25,8 posto, na 1,13 milijardi kuna, ove e godine tako biti pove ana 11,1 posto, na 1,26 milijardi kuna. Naknade za redovni porodiljni ipak e ove godine biti neĹĄto manje nego lani. Naime, nakon ĹĄto su u 2009. naknade pove ane 8,5 posto, na 971,8 milijuna kuna, Vlada je za ovu godinu predvidjela pove anje te stavke na 1,02 milijarde kuna. No preraspodjelom je taj iznos ipak smanjen za 60 milijuna kuna, na 958 milijuna kuna. P. B.

konstrukcije i remotorizacije prve dizel-elektri ne lokomotive za istog naru itelja. JoĹĄ jedan veliki projekt za Kosovske Ĺželjeznice, isti u iz TĹ˝V Gredelja, uspjeli su osigurati s obzirom na to da je TĹ˝V Gredelj poslove na prvoj lokomotivi odradio na najviĹĄoj tehnoloĹĄkoj razini. Na lokomotivi za koju je potpisan ugovor bit e napravljen generalni popravak, ime e se dobiti gotovo nova lokomotiva i tako produljiti njezin rok eksploatacije za joĹĄ 25 godina. B.hr

EBRD

Osijek za brĹžu gradnju koridora 5c Osijek. Osje ka gradska uprava zainteresirana je za ĹĄto skoriji nastavak gradnje cestovnog koridora 5c BudimpeĹĄta-Osijek-Sarajevo-Plo e, izjavio je u petak osje ki gradona elnik KreĹĄimir Bubalo nakon zatvorenog sastanka s direktoricom Ureda Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Hrvatsku Zsuzsa-

nnom Hargitai. Gradska uprava Ĺželi ĹĄto skorije zaklju ivanje ugovora o financiranju gradnje novoga mosta na Dravi, na dionici koridora prema Ma arskoj, ĹĄto bi se trebalo financirati sredstvima EBRD-a. Potpisivanje ugovora o nastavku gradnje koridora 5c Bubalo o ekuje u prolje e idu e godine. Izvijestio je kako se razgovaralo i o nerijeĹĄenim imovinskopravnim problemima u izgradnji trgova kog centra Avenue Mall u Osijeku, ĹĄto tako er financira EBRD. H

JEDNOGLASNOM ODLUKOM NO-a

Smijenjen direktor Aluminija

Nadzorni odbor mostarskoga Aluminija u petak je smijenio direktora Ivu Lasi a.

Kao razloge su naveli injenicu da Aluminij ve dvije godine posluje kao gubitaĹĄ, ali i nerijeĹĄene probleme nabave el. energije, napose s Hrvatskom. VrĹĄiteljem duĹžnosti direkOGLAS

tora imenovan je Ivo Bradvica, dosadaĹĄnji izvrĹĄni direktor za pravne poslove, koji je u svoj uĹži tim odmah imenovao Mladena Gali a za v.d. izvrĹĄnoga direktora za ekonomsko-financijske poslove te Ĺ˝eljka Borasa za tehni ke poslove i razvitak. Aluminij je nedavno

sklopio ugovor o opskrbi el. energijom s Elektroprivredom HZ HercegBosne iz Mostara. Tak je ugovor zamijenio onaj sa ĹĄibenskim TLM-om, koji je HEP-u donio gubitak od najmanje 600 milijuna kuna zbog isporuke struje po viĹĄe nego upola niĹžoj cijeni od trĹžiĹĄne. B.hr

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 6/12/2010

0,2 KN/MIN

MAXtv putem satelita

Tele 2 zaoštrava Produljen rok cjenovni rat za registraciju korisnika mobitela Zagreb. Mobilni operater Tele

Zagreb. HT-ova internetska televizija MAXtv od petka je dostupna korisnicima diljem Hrvatske zahvaljuju i emitiranju putem satelita. Ta je usluga tako postala dostupna, primjerice, u ruralnim sredinama ili pak na otocima. Prije nekoliko dana sli an projekt objavio je i B.net nakon preuzimanja Total TV-a zahvaljuju i dogovoru Bewaga i Mid Europa Partnersa. D. T.

2 dodatno je zaoštrio cjenovni rat me u mobilnim telekomima: snizio je cijenu poziva u svojoj tarifi "Apsolutno najjeftiniji pozivi" na 0,20 kuna po minuti, što je, tvrde, najniža cijenu na tržištu. Odnosi se na pozive prema svim mrežama, a od subote je dostupna svim Tele2 korisnicima na bonove. D. T.

HAKOM

Zagreb. Hrvatska agencija za poštu i elektroni ke komunikacije (HAKOM) produljila je rok obvezne registracije korisnika mobitela za sve nove korisnike do 1. ožujka sljede e godine, a za postoje e korisnike, za koje u ovom trenutku operateri ne mogu omogu iti trenuta nu identifikaciju, odre en je rok do 1. rujna 2011. go-

dine. HAKOM je po službenoj dužnosti proveo stru ni nadzor nad provo enjem odredbi propisanih lankom 108. Zakona o elektroni kim komunikacijama nad sva tri operatera (HT-ov T-Mobile, Vipnet i Tele2 Hrvatska) kojim se, uz ostalo, ure uje obveza trenuta ne identifikacije korisnika usluga. Utvr eno je da nijedan od operatera nije u potpunosti omogu io trenuta nu identifikaciju korisnika usluga operativno-tehni kom tijelu nadležnom za nadzor elektroni kih komunikacija. D. T.

Sljedeće godine ipak skroman rast oglašavanja IZLAZ IZ CRVENOG Unato opreznim najavama rasta tržišta oglašavanja, pravi oporavak još se ne može o ekivati pesimizam prevladava pa se tvrtke teško odlu uju na ulaganje u nove brendove, a potroša i ne e znatno pove avati potrošnju

KAMILO ANTOLOVI , direktor agencije K&K

KRISTINA LACO, lanica Uprave Digitel komunikacija

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

Skroman rast BDP-a od 1,5 posto, koliko se o ekuje u 2011. godini, trebao bi se odraziti i na ukupan rast investicija u oglašavanje. One bi u odnosu na ovu, 2010. godinu, trebale biti ve e oko 3 posto. Procjena je to Kamila Antolovi a, direktora agencije K&K i sudskog vještaka za oglašavanje, koji napominje kako je taj rast premalen za ozbiljno oživljavanje industrije tržišnog komuniciranja.

Drasti an pad u 2009.

"Ova bi godina trebala biti ve a za skromnih 0,9 posto u odnosu na 2009., koja je pak u odnosu na 2008. donijela pad oko 20 posto", rekao je Antolovi . Me u tvrtkama i dalje prevladava pesimizam pa se teško odlu uju na ula-

ganje u nove brendove, a potroša i ne e znatnije pove avati potrošnju u sljede oj godini, smatra Antolovi . Da je taj rast nedovoljan za ozbiljno pove anje investicija u oglašavanje, smatra i Kristina Laco, lanica Uprave Digitel komunikacija, jedne od najve ih marketinških agencija u Hrvatskoj. "Rast tržišta oglašavanja, kojem se svi u industriji - od oglašiva a, agencija do medija - nadamo, realno možemo o ekivati tek kad hrvatsko gospodarstvo po ne pokazivati prve prave znakove oporavka, odnosno kad po nemo izlaziti iz crvenog", rekla je Laco. Dodala je ipak kako uvijek postoje oglašiva i koji prepoznaju krizu kao priliku za pove anje tržišnog udjela i koji upravo

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

u krizi poja avaju razne aspekte marketinških investicija, preuzimaju i rizike i prkose i trendovima.

Planiranje budžeta

"U 2010. vidjeli smo primjere nekih kojima se takav pristup isplatio, a možemo se samo nadati da e takvih kompanija u sljede oj godini biti još više" , zaklju ila je Laco. Marina Kralji , izvršna direktorica Unex MPG-a, pak kaže kako se u sljede oj godini nada zadržavanju razine investicije kao i u 2010., dodaju i kako informacije o budžetima za 2011. još nema jer ih klijenti tek planiraju. Slaven Fischer, predsjednik Uprave HURA-e, udruženja marketinških agencija, nešto je optimisti niji. U ranijem razgovoru za Business.

hr procijenio je kako bi kompanije sljede e godine investicije u oglašavanje trebale pove ati oko 10 posto, a dodatan impuls bit e i približavanje Europskoj uniji. Prosinac je obi no vrijeme kada agencije i mediji dogovaraju budžet za sljede u godinu, a uskoro bi se trebalo znati i kako je agencijama izgledala 2010., druga godina zaredom koju su obilježili kriza i smanjivanje prora una namijenjenih oglašavanju. Prema posljednjim raspoloživim podacima HURA-e za 2009. godinu, pad je u odnosu na godinu prije iznosio 17 posto, sa 2,2 milijarde kuna u 2008. na 1,8 milijardi kuna u 2009. godini. Igor Medi

igor.medic@business.hr

KRAJEM GODINE tradicionalno raste interes za stambenu štednju snimio saša ćetković

moja lisnica Ponedjeljak 6/12/2010 23/8/2010 Ponedjeljak

Stambene štedionice nadmeću se za štediše ZADNJA PRILIKA ZA POTICAJE Sve stambene štedionice nude posebne akcije do kraja godine kako bi privukle što više štediša koji se na stambenu štednju odlučuju u prosincu i tako stječu pravo na državni poticaj od 750 kuna za 2010. godinu

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > tržište kapitala > krediti

14-15 business.hr

7,42

kune za euro iznosi od subote srednji težaj HNB-a te je tako u tjedan dana kuna prema euru oslabila neznatnih 0,08 posto

5,59

kuna za dolar iznosio je srednji tečaj HNB-a u petak, nakon što je kuna u odnosu na kraj prethodnog tjedna ojačala 0,04 posto

1815,61 bod iznosila je vrijednost Crobexa na kraju prošlog tjedna, 1,72 posto više nego tjedan ranije

95,85 154,33 bodova iznosio je obveznički indeks Crobis prošlog tjedna, 0,08 posto manje nego tjedan ranije

obračunske jedinice iznosila je vrijednost Mirexa, indeksa mirovinskih fondova na kraju tjedna, 0,08 posto više nego prethodni tjedan

Ponedjeljak 6/12/2010

Bliži se kraj godine, a to je vrijeme kada stambene štedionice pokušavaju raznima akcijama i pogodnostima potaknuti sadašnje i buduće klijente da uhvate posljednji vlak i uplatom iznosa od ukupno 5000 kuna na štedni račun do 31. prosinca osiguraju državna poticajna sredstva u maksimalnom iznosu od 750 kuna. Štedionice nude manje naknade za sklapanje ugovora i veću kamatu, a korak dalje otišla je Raiffeisen banka organizirajući nagradnu igru "Adresa bez stresa" u kojoj se može osvojiti dvosobni stan u Zagrebu od 50 četvornih metara. Koliko se takve akcije isplate, govori podatak da je PBZ stambena štedionica lani u samo 15 dana akcije sklopila više od 3000 ugovora o stambenoj štednji. I u Prvoj stambenoj štedionici potvrđuju da je interes klijenata uobičajeno povećan krajem godine.

Pogodnosti stambenih štedionica do kraja prosinca

RBA stambena štedionica

- nagradna igra u kojoj se može osvojiti dvosobni stan u Zagrebu od 50 četvornih metara

PBZ stambena štedionica

- 50 do 100 posto naknade za sklapanje ugovora o stambenoj štednji, ovisno o uplaćenom iznosu - AmEx zelena kartica bez upisnine i članarine za prvu godinu korištenja

Prva stambena štedionica

- popust 50 posto na naknadu - odgoda plaćanja naknade

Wüstenrot stambena štedionica

- kamata 8 posto u prvoj godini štednje za ugovore na pet godina i godišnje uplate od 5000 kuna

HPB stambena štedionica

- realizacija stambenog kredita odmah nakon sklapanja ugovora o stambenoj štednji s duljim rokom otplate uz umanjeni iznos vlastitih sredstava u odnosu na redovne uvjete

Bonusi

PBZ stambena štedionica od 1. prosinca ima akciju "Božićni bonus" u kojoj će svi klijenti koji ugovor o stambenoj štednji sklope do kraja godine ostvariti bonus u visini 50 posto naknade za sklapanje ugovora o stambenoj štednji, a ako na račun stambene štednje uplate 5000 kuna ili više, ostvarit će bonus u visini 100 posto naknade za sklapanje ugovora o stambenoj štednji. Osim toga, svi novi klijenti PBZ stambene štedionice koji ispunjavaju potrebne uvjete imaju mogućnost ugovoriti American Express

zelenu karticu bez upisnine i članarine za prvu godinu korištenja. Klijenti Prve stambene štedionice koji nastavljaju štednju i uplate 5000 kuna do kraja prosinca također će dobiti popust na naknadu u visini 50 posto, a naknadu plaćaju tek na kraju štednje. Novi klijent koji jednokratno uplati 5000 kuna naknadu može platiti u tri mjesečne rate. Wüstenrot stambena štedionica od 1. studenoga do 31. prosinca 2010.

provodi akciju tijekom koje svi koji sklope ugovor ostvaruju kamatu na stambenu štednju 8 posto u prvoj godini štednje, a uvjet je uplata minimalno 5000 kuna godišnje tijekom svih pet godina ugovora. HPB stambena štedionica do 31. prosinca 2010. provodi akciju u kojoj novim i postojećim štedišama omogućuje realizaciju stambenog kredita odmah nakon sklapanja ugovora o stambenoj štednji putem međufinanciranja s

duljim rokom otplate uz umanjeni iznos vlastitih sredstava u odnosu na redovne uvjete.

Više nego lani

U HPB stambenoj štedionici do kraja godine očekuju porast broja novih ugovora i ugovorenih iznosa u odnosu na prošlu godinu, a po broju odobrenih kredita već su u trećem kvartalu prebačene vrijednosti iz prošle godine. Vrijednost odobrenih kredita povećala se u ovoj

godini u odnosu na prošlu i u PBZ stambenoj štedionici, a rezultati prodaje ugovora su na razini prošlogodišnjih. U tri tromjesečja ove godine Wüstenrot stambena štedionica sklopila je 20.351 ugovor, što je porast u odnosu na isto razdoblje 2009., kada je sklopila 19.107 ugovora. Vrijednost ugovora smanjena je sa 968,8 milijuna kuna na 949,6 milijuna kuna. Margareta Podnar

margareta.podnar@business.hr

NOVA STANICA

radionica

FONDOVI

Croatia tehnički pregledi u Buzinu

U Erste po poslovni plan

Bez naknade za Allianz Portfolio

Croatia osiguranje je u suradnji s Novak Benzom u zagrebačkom Buzinu otvorilo novu stanicu za tehnički pregled vozila. Trenutačno Croatia tehnički pregledi imaju 40 stanica, a ove i početkom iduće godine u planu je otvaranje još pet. U 2009. obavili su 360.000 tehničkih pregleda ili oko 20 posto u Hrvatskoj, priopćeno je. B.hr

IVANA TOMIČIĆ ŽUPAN, voditeljica projekta Erste akademija arhiva b.hr

ukazati klijentima na informacije koje je potrebno obuhvatiti u pripremi poslovnog plana prilikom razmatranja potencijalnog investicijskog Erste&Steiermärkische ban- projekta, kao i način njihova ka prošlog je tjedna druprezentiranja kroz izradu figi put organizirala radionicu nancijskih projekcija te izraErste akademija za poduzet- čun i analizu financijskih ponike na kojoj su mali i sred- kazatelja. nji poduzetnici, klijenti ban- Radionica je nastavak proke, imali priliku poboljšati jekta Erste akademija odznanje iz područja priprenosno niza radionica i preme i izrade poslovnog pladavanja koje Erste banka na, kao i analize financijskih periodično organizira za poizvještaja. U Ersteu su obja- stojeće, ali i potencijalne klisnili kako je cilj radionice jente. B.hr OGLAS

LIBERALIZACIJA

Hrvati od 1. siječnja mogu štedjeti u inozemstvu Izmjenama Zakona o deviznom poslovanju liberalizirano je i korištenje inozemnih kredita preko računa u inozemstvu. Iako je hrvatskim državljanima prvi put otvoren put da u cijelom svijetu traže povoljnije kamate na štednju, iz domaćih su banaka izjavljivali da ne očekuju veći odljev u zemlje s višim pasivnim kamatama Hrvatski građani od prvog će siječnja sljedeće godine moći otvarati rezidencijalne štedne račune u cijelom svijetu bez zakonskih ograničenja te će imati mogućnost obavljati i platni promet preko tih računa. Hrvatska Vlada takav je konačan nacrt izmjene Zakona o deviznom poslovanju donijela na sjednici održanoj u petak, čime je liberalizirano tržište depozitnih poslova.

Odobrenje HNB-a

Iako je prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom (EU) ta izmjena trebala stupiti na snagu ranije, Hrvatska je zbog krize zatražila odgodu do 1. siječnja sljedeće godine. Izmjenama je liberalizirano i korištenje inozemnih kredita preko računa

u inozemstvu. Na temelju važećeg zakona rezidenti su samo iznimno i uz odobrenje Hrvatske narodne banke (HNB) smjeli otvoriti račun u inozemstvu. Stoga danas stotinjak pravnih osoba rezidenata na stranim računima drži novac, dok ostale pravne osobe rezidenti novčana sredstva drže isključivo na računima kod banaka sa sjedištem u Hrvatskoj. Međutim, članci koji propisuju uvjete i način otvaranja i vođenja računa rezidenata i nerezidenata, kao i pripadajuće kaznene odredbe, ostat će na snazi do 1. siječnja 2012. godine.

Pravni kontinuitet

U Vladi su odgodu objasnili potrebom da se zadrži pravni kontinuitet koji je potreban prilikom utvrđivanja prekršajnih postupaka u 2008. godini, kada nije bio na snazi važeći Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Iako je sada hrvatskim državljanima prvi put otvoren put da u cijelom svijetu traže povoljnije kamate na svoju štednju, iz domaćih su banaka izjavljivali kako ne očekuju veći odljev u zemlje s višim pasivnim kamatama. Ante Pavić

Allianz Invest objavio je kako će do kraja ožujka 2011. ukinuti ulaznu naknadu pri investiranju u mješoviti fond Allianz Portfolio, koja se, ovisno o visini ulaganja, naplaćivala do najviše tri posto prilikom kupnje udjela u fondu. Allianz Portfolio je na dan 26. studenoga imao godišnji prinos od 7,21 posto, priopćeno je iz Allianza. B.hr

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK Beliš e

+8,63%

16-17

business.hr Ponedjeljak 6/12/2010

-1,67%

> tržište kapitala > krediti

NAJVE I PORAST U REGIJI

NAJVE I PAD U REGIJI

Bosnalijek BH Telecom Elektroprivreda Sarajevo Telekom Srpske Komercijalna banka Skopje

Energoinvest Sarajevo Union banka Sarajevo Garant Futog Stopanska banka Bitola Bambi Banat

+2,79% +2,21% +1,44% +1,4% +0,38% Tjedni pregled

Tjedni pregled

-2,78% -1,25% -0,97% -0,7% -0,03% Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA ZABA OTP Hypo Alpe-Adria-Bank

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Zeleni kredit

6.09%

479

143,596

5.90%

Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6.16%

483

144,830

5.99%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit uz paket teku eg ra una - Akcija

6.21%

483

144,968

6.00%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6.30%

483

144,830

5.99%

Fiksna 12 mjeseci

RBA

FLEXI stambeni kredit - AKCIJA

6.76%

506

151,922

6.50%

Promjenjiva

ERSTE PBZ Volksbank

Stambeni EKO krediti - Model II

6.76%

506

151,922

6.50%

Promjenjiva

PBZ stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6.77%

506

151,922

6.50%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit

6.79%

504

151,219

6.45%

Promjenjiva

Banka Kovanica

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6.88%

506

151,922

6.50%

Promjenjiva

Banco Popolare

Stambeni kredit za mlade

7.24%

525

157,593

6.90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

ZABA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja

10.91%

872

10,466

8.50%

Promjenjiva

RBA

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11.41%

870

10,439

8.00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12.58%

884

10,603

10.95%

Fiksna

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA

Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13.50%

874

10,489

8.90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13.60%

874

10,494

8.99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14.18%

877

10,522

9.50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14.66%

874

10,491

8.95%

Promjenjiva

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit

7.49%

578

69,235

6.89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7.68%

587

70,441

7.25%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - Model II

8.04%

584

70,099

7.14%

Promjenjiva

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka ERSTE RBA ZABA Volksbank Podravska banka

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8.14%

594

71,221

7.50%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

8.20%

601

72,132

7.79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - Model I

8.30%

597

71,692

7.65%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - Model I i II

8.47%

600

72,006

7.75%

Promjenjiva

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8.87%

615

73,815

8.32%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane

9.20%

623

74,713

8.60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9.21%

607

72,797

8.00%

Promjenjiva

* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATE Banka Kovanica

ÂŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA ZARA ENA

VRIJEDNOST

BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATA PO DOSPIJE U

VRIJEDNOST

DOBIT

Profitni devizni depozit

5.35% Promjenjiva

1,692

11,692

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5.50%

Promjenjiva

5,071

Devizna ĹĄtednja

4.75% Promjenjiva

1,494

11,494

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5.25%

Promjenjiva

5,049

449

Bonus ĹĄtednja

4.70% Promjenjiva

1,477

11,477

HPB

Dje ja ĹĄtednja

4.95%

Promjenjiva

5,022

422

Partner banka Karlova ka banka Veneto banka

Oro eni depozit

4.55% Promjenjiva

1,428

11,428

Volksbank

HPB

Oro ena devizna ĹĄtednja

4.50% Promjenjiva

1,412

11,412

ERSTE

PBZ

Oro ena devizna ĹĄtednja

4.45% Promjenjiva

1,395

11,395

Partner banka

Otvorena ĹĄtednja

Standardna ĹĄtednja

4.25% Promjenjiva

1,330

11,330

RBA

Rba ĹĄtednja plus

Devizna ĹĄtednja

4.20% Promjenjiva

1,314

11,314

Karlova ka banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4.40%

Oro ena ĹĄtednja

4.10% Promjenjiva

1,281

11,281

OTP

Oro ena devizna ĹĄtednja

4.00% Promjenjiva

1,249

11,249

Podravska banka

ERSTE IKB Hypo Alpe-Adria-Bank Podravska banka

VRSTA

KAMATE PO DOSPIJE U 471

Bonus ĹĄtednja

4.80%

Promjenjiva

5,010

411

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3.10%

Promjenjiva

4,992

392

4.50%

Promjenjiva

4,983

383

3.90%

Promjenjiva

4,980

380

Promjenjiva

4,974

374

Planirana ĹĄtednja

4.20%

Promjenjiva

4,956

356

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4.20%

Promjenjiva

4,956

356

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE RBA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9.25%

101

6,054

7.80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9.38%

104

6,226

8.99%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9.83%

103

6,162

8.55%

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10.00%

103

6,184

8.70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10.24%

105

6,279

9.35%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit - Model II (Bez jamaca)

10.29%

103

6,191

8.75%

Gotovinski ekspres kredit - PROMOTIVNA PONUDA

10.41%

104

6,270

9.29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10.60%

104

6,264

9.25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10.85%

105

6,271

9.30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10.87%

104

6,226

8.99%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Splitska banka

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA Volksbank RBA ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Banco Popolare PBZ

Za kupnju novog automobila Model II

8.36%

230

19,326

7.50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - Model II

8.39%

230

19,295

7.45%

Promjenjiva

Autokrediti - suradnja s Opel partnerima - Model II

8.45%

230

19,326

7.50%

Promjenjiva

Akcija Autowill

8.55%

225

18,925

6.85%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8.88%

233

19,576

7.90%

Promjenjiva

Autokrediti uz osiguranje potraĹživanja - Model B (uz fiducij i policu kasko osiguranja)

8.97%

236

19,827

8.30%

fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila model B

9.27%

235

19,701

8.10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9.62%

241

20,208

8.90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10.47%

249

20,911

9.99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10.71%

245

20,587

9.49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9.74% 10.38% 10.47% 10.88% 10.99%

518 525 531 525 525

31,065 31,488 31,863 31,503 31,495

8.90% 9.48% 9.99% 9.50% 9.49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

ZABA Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

Teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 6/12 /2010

PROTIV KRIZE

Ĺ panjolci diĹžu poreze

Ĺ panjolska je vlada u petak najavila viĹĄe troĹĄarine na duhanske proizvode, nadopunivĹĄi time nastojanja da smiri bojazni na trĹžiĹĄtu u vezi s gospodarskom stabilnoĹĄ u. Vlada time namjerava idu e godine ostvariti 780 milijuna eura prihod i ujedno nadoknaditi oko 230 milijuna eura gubitka od najavljenih poreznih rastere enja za male i srednje poduzetnike, objasnila je ministrica gospodarstva Elena Salgado. ViĹĄe troĹĄarine na duhanske proizvode u skladu su sa ĹĄpanjolskim strogim novim zakonom o zabrani puĹĄenja, dodala je Salgado. Tim e se zakonom od po etka idu e godine zabraniti puĹĄenje u gotovo svim zatvorenim javnim prostorima. Premijer Jose Luis Zapatero u srijedu je najavio porezna rastere enja za male i srednje tvrtke, kao i druge mjere poticanja rasta i smanjenja rashoda. Navedeni paket mjera obuhva a davanje u koncesiju zra nih luka u Madridu i Barceloni, privatizaciju 30 posto drĹžavne lutrije te smanjenje naknada za dugoro no nezaposlene. Stopa nezaposlenosti u Ĺ panjolskoj trenuta no iznosi 20 posto i najve a je u Europskoj uniji. Vladu brine i 11,1-postotni prora unski deficit, koji u idu oj godini planira srezati na ĹĄest posto. Ve je najavljeno smanjenje potroĹĄnje vrijedno desetke milijardi eura, uklju uju i rezanje pla a u javnom sektoru i javnih ulaganja te socijalnih davanja, kao i pove anja poreza i zamrzavanje mirovina. H

PRIVATIZACIJA

PRED DOKAPITALIZACIJU

fonda za privatizaciju na svojoj 25. sjednici donio je odluku o raspisivanju javnog poziva za kupnju 659.808 dionica druĹĄtva Vjesnik iz Zagreba koje se nalaze u drĹžavnom portfelju. HFP drĹži 62,15 posto temeljnog kapitala druĹĄtva. Po etna cijena za kupnju drĹžavnih dionica Vjesnika iznosi 32,99 milijuna kuna. N. S.

Ingra je u petak izvijestila Zagreba ku burzu da je platila dospjele kamate za obveznicu oznake INGR-O-11CA s datumom valute 3. prosinca 2009. godine u korist ra una SrediĹĄnjeg klirinĹĄkog depozitarnog druĹĄtva. Iz zagreba koga gra evinara isti u i da su tom uplatom podmirene sve obveze po izdanim duĹžni kim vrijednosnim papirima za

HFP prodaje udjel Ingra otplatila u Vjesniku kamatu Upravni odbor Hrvatskog

teku u godinu. Ingra je tako er napomenula da e sve informacije vezane uz dokapitalizaciju biti objavljenje i razjaĹĄnjenje tijekom osam radnih dana. Prisjetimo se, Ingra je nedavno najavila dokapitalizaciju upisom dugovanja svojih vjerovnika. Ta je tvrtka svojim kreditorima i dobavlja ima duĹžna oko 350 milijuna kuna pa bi se vlasni ka struktura nakon dokapitalizacije mogla jako promijeniti u korist sadaĹĄnjih vjerovnika Ingre. N. S.

IGOR OPPENHEIM, predsjednik Uprave Ingre SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Goldman Sachs hvali S svoj novac ulaĹže u Aziji TAKTIKE VELIKIH Po najnovijim predvi anjima Goldman Sachsa, ameri ki e realni rast BDP-a idu e godine biti na razini 2,7 posto, dok e godinu poslije iznositi 3,6 posto, ali u svojoj taktici za ulaganje prednost daje azijskim i europskim dionicama

Goldman Sachs je u etvrtak objavio vrlo optimisti ne izglede za ameri ko gospodarstvo, ĹĄto je poprili an zaokret od prognoza u nekoliko posljednjih godina, kada se o ekivao pad. Po najnovijim predvi anjima Goldman Sachsa, ameri ki e realni rast BDP-a idu e godine biti na razini 2,7 posto, dok e godinu poslije iznositi 3,6 posto. "Najzna ajnija promjena odnosi se na snaĹžniji rast ameri koga gospodarstva u idu e dvije godine", ka-

zao je Jan Hatzius iz Goldman Sachsa. "Prije pet godina naĹĄesu prognoze bile pesimisti ne, ali u me uvremenu se dosta toga promijenilo", dodao je.

Inflacija usporava

Kao glavni razlog takve prognoze navodi se vrĹĄ i trend u doma oj potraĹžnji, koji e se odrĹžati putem poboljĹĄanja neto zapoĹĄljavanja i dostupnosti kredita. U me uvremenu se i mogu nost ukidanja poreznih olakĹĄica znatno smanjila.

Iako se u revidiranim prognozama podrazumijeva znatan pad stope nezaposlenosti, ona e ipak ostati ostati visoka prema povijesnim standardima i krajem 2012. godine iznosit e 8,5 posto. Kako e i druge mjere biti dovoljne, o ekuje se da e temeljna inflacija iznositi 0,5 posto na godiĹĄnjoj razini u 2012 u odnosu na 2011. godinu. Kako se pojaĹĄnjava, kamatna stopa na federalni novac u idu e dvije godine vjorajatno se ne e mijenjati.

U ROHINOM STILU

Trichet: Euro nije u krizi

"Euro je vjerodostojna valuta i nije ni u kakvoj krizi", ustvrdio je u petak elnik Europske središnje banke (ECB) JeanClaude Trichet i nastavio kupovati obveznice zemalja eurozone u ime ECB-a. "Moramo biti svjesni toga da je naša valuta vjerodostojna", kazao je Trichet za radijsku postaju RTL dan nakon što je ECB odlu io produljiti izvanredne mjere kojima nastoji

neutralizirati pritisak dužni ke krize u eurozoni. "Euro kao valuta nije u krizi. Suo avamo se s problemom financijske nestabilnosti, koja je rezultat prora unskih kriza u nekim zemljama Europe", dodao je. ECB je u etvrtak zadržao kamatnjake na rekordno niskih jedan posto, ali je naglasio da nastavlja program izdavanja jeftinih hitnih zajmova komercijalnim bankama do kraja prvog tromjese ja 2011. godine. Banka je tako er donijela

i SAD, ali ziji i Europi

Nadalje, u Goldman Sachsu smatraju da e Federalne rezerve najvjerajatnije nastaviti upumpavati novca u sustav iznad ve odobrenih 600 milijardi dolara. Ipak, za drugi su kvartal idu e godine smanjili svoja o ekivanja s ukupnih dva na jedna trilijun dolara te ostavljaju otvorenom mogu nost završavanja Fedova programa s posljednjom odobrenom svotom.

Ve a ulaganja

Što se rizika ti e, anali-

ti ari Goldman Sachsa strahuju da bi pad cijena nekretnina, za koji se pretpostavlja da e idu e godine iznositi oko pet posto, potaknuti novi val pada potrošnje. Tu su tako er rizici europske dužni ke krize te fiskalno stezanje u Sjedinjenim Ameri kim Državama. S druge strane, gotovinom opskrbljene tvrtke mogle bi biti spremne potrošiti više od o ekivanog na kapitalnu opremu ili pla e. Biljana Star i

odluku o nastavku programa kupnje državnih obveznica lanica eurozone kako bi ublažila pritisak na sve dulji popis financijski ranjivih zemalja eurozone, koji sada obuhva a Belgiju, Gr ku, Irsku, Italiju, Portugal i Španjolsku. U ECB-u ipak nisu nazna ili pove anje potpore. "Odluku o zadržavanju klju ne kamatne stope na jedan posto smatramo nužnom kako bismo gra anima i dalje jam ili stabilne cijene, što nam je i mandat", kazao je Trichet u petak. B.hr/H

REFINANCIRANJE

Nexe se zadužio za 4,5 mil. eura

JEAN-CLAUDE TRICHET, guverner ECB-a, umiruje tržišne aktere ARHIVA BUSINESS.HR

Nexe grupa pove ala je tre u tranšu komercijalnih zapisa za iznos od 4,5 milijuna eura. Time e Nexe refinancirati 4,5 milijuna eura vrijedno izdanje zapisa koji dospijevaju u utorak. Ukupna vrijednost tre e tranše izdanih komercijalnih zapisa, koja dospijeva na naplatu 25. travnja sljede e godine, nakon proširenja pove ava se sa 11,2 na 15,7 milijuna eura. B.hr

PREMA SVIM VJEROVNICIMA JEDNAKO!

S&P će opet spustiti rejting Grčkoj? Agencija Standard & Poor's upozorila je da bi mogla sniziti važe i dugoro ni kreditni rejting Gr ke "BB+" bude li predloženi europski stabilizacijski mehanizam favorizirao javne vjerovnike u odnosu na one privatne. Takav bi ishod mogao negativno utjecati na rejting Gr ke kao mogu eg

primatelja pomo i iz ESMa, upozorio je S&P u etvrtak, nadovezuju i se na sli no ovotjedno upozorenje u vezi s Portugalom. Odluka o eventualnom sniženju gr kog rejtinga bit e donesena u sljede a tri mjeseca, nakon što se razjasne detalji o novim propisima za slu aj krize, dodaju u

agenciji. Europski ministri financija odlu ili su uspostaviti trajni mehanizam za rješavanje dužni kih kriza u eurozoni, koji e biti pokrenut 2013. i mogao bi prisiliti ulaga e poput banaka i hedge fondova da preuzmu dio troškova u slu aju insolventnosti zemalja. B.hr

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Najniža

Najviša

Zadnja

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

267.00

270.05

268.92

0.34%

24,766

6,668,799.67

22,021.46

253.10

332.84

Adris grupa

257.08

261.40

2.45%

9,098

2,360,106.05

1,773.36

242.21

318.99

Podravka prehrambena industrija, d.d.

268.00

276.33

276.00

3.37%

8,091

2,215,781.60

1,495.92

240.00

400.00

1,222.50

1,255.00

3.29%

1,595

1,961,482.06

1,671.22

1,181.00

1,777.00

Atlantic grupa

799.00

803.95

803.00

-0.12%

1,936

1,553,867.90

2,677.44

624.15

829.99

Dalekovod

226.50

234.00

230.00

2.09%

5,616

1,294,410.06

527.58

217.00

390.00

Petrokemija

152.74

155.01

155.00

3.33%

3,810

586,929.32

517.87

105.50

184.73

Atlantska plovidba d.d.

715.00

728.00

1.82%

742

535,291.24

1,015.94

705.00

1,095.00

Ledo

5,090.00

5,200.00

1.96%

491,739.00

1,144.88

4,720.12

7,049.99

Liburnia Riviera hoteli

2,100.00

2,140.00

2,116.00

0.23%

214

453,170.12

640.39

1,413.01

2,890.00

Luka Plo e

1,219.50

1,325.00

1,280.00

7.56%

304

383,212.31

284.95

1,160.03

2,093.00

Institut IGH

1,235.06

1,269.97

1,240.00

-0.72%

293

365,401.76

196.64

1,106.00

3,397.40

AD plastik

99.00

100.70

100.00

3.09%

3,593

359,234.33

419.96

76.01

115.79

Ingra

16.00

16.70

16.20

-0.92%

19,206

313,405.39

121.50

14.50

48.44

Tehnika

925.00

1,012.00

1,008.00

8.97%

287

284,172.78

190.98

871.01

2,020.00

Zagreba ka banka

222.00

227.90

222.01

0.91%

1,208

272,420.28

14,219.38

200.00

280.00

Viro tvornica še era d.d.

304.50

310.00

309.97

3.32%

650

200,268.92

429.83

290.00

420.01

Adris grupa

304.99

3.38%

500

152,495.00

2,932.75

271.89

373.00

Jadroplov d.d.

131.01

134.70

134.58

2.02%

1,114

148,362.90

220.26

124.01

198.00

58.03

59.25

58.06

0.10%

2,288

133,417.62

476.99

54.00

99.50

165.00

171.00

6.88%

777

130,138.68

3,882.19

143.00

207.51

Belje Konzum uro akovi holding Kon ar - elektroindustrija Dom holding Uljanik plovidba Jadranski naftovod Viadukt Tankerska plovidba Kraš, prehrambena industrija

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

365 dana Najniža Najviša

25.90

26.00

4.46%

4,919

127,858.76

84.16

22.36

41.00

482.22

493.00

492.00

2.07%

252

123,982.08

1,265.48

421.00

517.00

28.20

30.00

1.69%

3,679

107,897.08

224.02

27.87

46.40

546.06

555.00

550.00

-0.54%

185

101,742.65

319.00

533.13

695.00

2,550.00

2,659.00

2,605.00

5.46%

49,587.94

1,935.11

2,332.01

3,215.00

220.00

228.99

220.00

2.33%

218

48,443.75

100.50

190.00

375.00

1,180.00

-1.75%

44,840.00

739.13

1,140.00

1,665.00

398.00

414.79

1.17%

110

44,763.11

569.76

262.02

497.02

1,115.16

1,223.00

8.23%

40,174.94

576.49

1,115.16

1,845.00

Istraturist Umag d. d.

289.48

290.00

3.57%

134

38,842.21

1,355.75

280.00

410.00

Luka Rijeka

174.00

180.00

2.86%

215

38,357.90

1,076.49

161.54

220.00

Jadroagent

543.60

-9.40%

38,052.00

60.26

503.37

620.00

Slatinska banka

104.50

105.00

2.94%

353

37,055.04

96.49

93.60

115.00

7.68

8.33

7.86

-1.75%

4,200

33,436.83

21.23

6.40

29.01

2,000.00

-12.63%

32,000.00

57.51

2,000.00

3,349.00

HUP - Zagreb

Fima validus Transadria Uljanik d.d.

70.00

-0.16%

369

25,830.00

156.54

61.11

175.00

Beliš e

490.00

0.00%

24,500.00

570.51

404.03

580.00

Privredna banka Zagreb

483.00

494.96

483.50

-0.31%

24,253.92

9,222.65

461.06

618.00

Medika

7,899.00

7,900.00

5.49%

23,699.00

238.53

6,200.00

8,250.00

akove ki mlinovi

3,400.00

0.00%

17,000.00

357.00

2,415.00

3,799.21

HTP Kor ula

57.01

57.61

57.01

-0.77%

281

16,178.93

24.31

57.00

167.99

Fima proprius d.d.

20.00

0.00%

800

16,000.00

40.06

19.19

40.50

127.21

130.00

127.21

0.96%

118

15,289.78

79.36

120.00

278.80

Hidroelektra niskogradnja Vupik

49.99

0.00%

291

14,547.09

75.26

41.77

230.00

2,750.00

0.00%

13,750.00

328.96

2,006.00

3,100.00

140.00

140.18

140.00

-6.65%

12,886.61

334.12

140.00

321.90

48.50

50.00

8.70%

200

9,735.80

109.12

33.03

70.00

Elektrometal

148.50

23.74%

9,504.00

12.45

119.50

315.07

Dukat

400.12

Jadranska banka Tisak Arenaturis

Izdanje Tiska zadnjeg je dana tjedna palo po prili noj stopi, što mu je cijenu spustilo na 140 kuna. To je ujedno povijesno najniža cijena te dionice, ime se uvrstila u gubitnike dana. Bilo je u petak i ve ih gubitnika, kada se uzme u obzir stopa pada, ali je Tisak uz relativno ve i promet snažno potonuo. Primjerice, dionica Diokija je uz mali promet potonula 11,33 posto, a najve u stopu pada od 12,63 posto zabilježila je Transadrija.

CROBEX: +1,74%

Oznaka

Ericsson Nikola Tesla

Tehnika je nakon devet dana ponovno prešla cjenovnu razinu od 1000 kuna. Uz iznadprosje an promet od 283.000 kuna, ta je dionica predvodila gra evinski sektor, koji je na Zagreba koj burzi u petak imao polovi an uspjeh. Ukupno se trgovalo sa 287 komada dionica te gra evinske tvrtke, koja je prošli tjedan dvaput obavijestila o novim poslovima. Ingra i Institut IGH u petak su, za razliku od Tehnike, zabilježili pad cijene.

Redovan promet: 22.045.040,95 kn Promjene Cijene

351.00

-1.68%

7,722.00

1,053.00

240.00

Veterina d.d.

60.00

61.96

3.28%

5,475.24

114.31

52.05

75.00

Croatia lloyd

2,602.16

0.08%

5,204.32

377.51

2,600.00

3,400.00

Humanitas d.d. za proizv., trg. i usluge

25.00

11.11%

200

5,000.00

33.53

22.50

25.00

Hoteli Maestral

59.99

7.13%

4,799.20

30.94

44.59

151.00

Badel 1862

70.00

70.50

0.00%

4,345.00

53.02

58.00

139.00

1,700.00

0.00%

3,400.00

1,011.22

1,355.00

2,000.00

200.01

-0.50%

2,600.13

123.55

160.00

260.00

26.50

29.69

26.50

-2.14%

2,327.10

129.17

23.01

69.90

2,300.00

0.00%

2,300.00

747.06

2,300.00

HG Spot

22.30

-2.28%

101

2,252.30

7.36

20.08

94.00

Zlatni rat

50.00

24.91%

1,750.00

27.62

30.05

59.66

Sun ani Hvar

28.00

-6.67%

1,120.00

204.71

25.00

36.50

DIOKI d.d

70.05

-11.33%

910.65

283.15

70.05

150.96

Hrvatska poštanska banka Solaris Magma d.d. Tvornica duhana Zagreb

akovština

6.00

0.00%

129

774.00

6.32

5.11

34.00

410.00

7.31%

410.00

185.48

292.00

531.01

Hrvatski duhani

28.00

-6.67%

280.00

23.60

25.00

69.00

Laguna Novigrad

9.10

0.00%

54.60

141.93

8.99

12.73

Industrogradnja d.d.

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

63,00 385,00 157,00 105,45 87,25 17,60 90,10 250,00 0,71 13,10 102,00 9,58 0,70 19,22 40,90

63,70 395,00 159,00 105,70 89,95 18,00 94,00 255,00 0,72 13,55 102,00 9,73 0,70 19,60 42,30

63,48 385,00 157,00 105,70 88,00 17,60 93,26 250,44 0,71 13,55 102,00 9,73 0,70 19,25 42,30

63,45 387,16 158,87 35,27 88,81 17,86 92,16 251,90 0,71 13,37 42,56 9,66 0,70 19,34 42,05

1,50 5,50 80,50 1,45 2,90 34,50 35,10 0,43 0,05

1,50 6,05 80,52 1,45 3,16 36,00 36,00 0,43 0,05

1,50 6,05 80,50 1,45 3,16 36,00 36,00 0,43 0,05

1,50 6,03 0,81 1,45 3,09 0,35 0,35 0,43 0,04

89,00 94,00 42,30 97,00 43,00 18,15 13,90 63,00 26,00 3,01 3,50 5,80

89,00 94,00 42,30 97,00 43,00 18,52 14,39 63,00 26,00 3,05 3,51 5,80

89,00 94,00 42,30 97,00 43,00 18,50 14,39 63,00 26,00 3,05 3,50 5,80

89,00 94,00 42,30 97,00 43,00 18,38 13,97 63,00 26,00 3,03 3,50 5,80

1,14 % 1,08 % 3,02 % 0,00 % 0,00 % 2,21 % 2,79 % 0,00 % 1,44 % 1,67 % -2,78 % 0,00 %

479,00 3.275,00 6.505,00 1.220,00 825,00 854,00 937,00 1.500,00 7.250,00 6.100,00 87,50 16.501,00 5.400,00 4.000,00 85,56

480,00 3.380,00 6.505,00 1.261,00 845,00 854,00 950,00 1.500,00 7.330,00 6.150,00 89,26 16.501,00 5.500,00 4.000,00 85,56

480,00 3.366,00 6.505,00 1.250,00 844,00 854,00 944,00 1.500,00 7.296,00 6.150,00 88,82 16.501,00 5.486,00 4.000,00 85,56

479,97 3.365,51 6.505,00 1.249,59 843,74 854,00 944,21 1.500,00 7.296,08 6.149,50 88,82 16.501,00 5.486,32 4.000,00 85,56

0,00 % 2,15 % 0,00 % -0,79 % 1,69 % -11,96 % 0,96 % 0,00 % 0,18 % 0,00 % -0,49 % -0,03 % 1,78 % 0,00 % 0,00 %

1.900,00 86,10 3.200,00 86,00 3.270,00 3.803,00 1.000,00 451,00 1.850,00 24.500,00 510,00

1.900,00 88,00 3.210,00 87,00 3.300,00 3.850,00 1.000,00 452,00 1.850,00 24.500,00 510,00

1.900,00 87,58 3.208,81 86,99 3.282,27 3.833,46 1.000,00 451,38 1.850,00 24.500,00 510,00

1.900,00 53,86 3.208,81 53,50 3.282,27 3.833,46 1.000,00 451,38 1.850,00 24.500,00 510,00

-36,67 % 14050 26.695.000,00 1,77 % 255978 13.787.163,80 0,38 % 1534 4.922.321,00 1,15 % 18173 972.206,86 0,60 % 220 722.100,00 -0,13 % 69 264.509,00 0,00 % 208 208.000,00 0,16 % 400 180.550,00 0,00 % 70 129.500,00 0,00 % 5 122.500,00 -0,97 % 223 113.730,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SALR MELR SOS2E TLSG LKPG SAVA PETG NF1N GRVG RS59 INDGL PBGS AELG KDHR

KRKA SALUS MERCATOR SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA TELEKOM SLOVENIJE LUKA KOPER SAVA PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD GORENJE REPUBLIKA SLOVENIJA 59. IZDAJA INFOND GLOBAL PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD AERODROM LJUBLJANA KD GROUP

TRZNICA AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF JAHORINA KOIN AD PALE REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ELEKTRODISTRIBUCIJA AD PALE ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A BH TELECOM D.D. SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR

NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Inex Company-Ineco a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Soja protein a.d. Becej Paracinka a.d. Paracin Energoprojekt holding a.d. Beograd Sacen a.d. Novi Sad Agrobanka a.d. Beograd Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Obveznice RS serije A2013K Bambi Banat a.d. Beograd Tehnogas a.d. Beograd Jugohemija a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K

ZITO POLOG TETOVO R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 TOPLIFIKACIJA SKOPJE ALKALOID SKOPJE TEHNOKOMERC SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE RADE KONCAR SKOPJE MAKPETROL SKOPJE Garant a.d. Futog

2.183.785,00 230.361,50 224.636,41 111.208,68 91.299,05 67.649,15 59.354,15 44.839,30 33.070,64 29.959,86 19.154,07 17.937,32 15.842,59 11.140,36 9.124,50

0,00 % 200000 10,00 % 23351 -0,19 % 122665 1,40 % 63281 8,97 % 16183 2,86 % 75220 2,86 % 64608 2,63 % 18546 0,00 % 153965

300.000,00 140.784,23 98.747,37 91.757,45 50.072,86 26.515,90 22.804,27 7.974,78 6.928,42

26457 24674 50358 8080 14710 2713 2537 100 90 382 223 100

2.354.673,00 2.319.356,00 2.130.143,40 783.760,00 632.530,00 49.870,45 35.453,46 6.300,00 2.340,00 1.159,34 781,50 580,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA ZPOG RMDEN09 KMB RMDEN08 TPLF ALK TEHN TEL RADE MPT GRNT

34415 595 1414 3153 1028 3787 644 178 46399 2241 450 1857 22597 576 217

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AIKB INEX AIKBPB SJPT PARP ENHL SCEN AGBN FITO A2013 BMBI TGAS JGHM A2014

0,65 % -3,75 % 0,00 % 0,09 % -0,11 % -0,28 % -4,64 % -2,09 % -1,25 % 1,88 % 0,00 % 0,21 % 0,86 % -2,78 % 0,24 %

Bosnalijek +2,79% BH Telecom +2,21% Elektroprivreda Sarajevo +1,44% Telekom Srpske +1,4% Kom. banka Skopje +0,38%

Energoinvest Sarajevo Union banka Sarajevo Garant Futog Stopanska banka Bitola Bambi Banat

-2,78% -1,25% -0,97% -0,7% -0,03%

AIK banka Niš

Alkaloid Skopje

+2,15 -0,13

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKE FBIHKD FBIHK1B FBIHKC FBIHK1A BHTSR BSNLR IKBZRK2 JPESR BIGFRK3 ENISR HRBFRK2

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TRZN-R-A KRIP-R-A RSDS-O-C TLKM-R-A JHKP-R-A RSRS-O-D RSRS-O-C EDPL-R-A INVP-R-A

Oznaka

Ponedjeljak 6/12/2010

business.hr

47541 22.818.036,00 4914 16.538.140,00 2235 14.538.675,00 3921 4.899.631,00 4476 3.776.590,00 2715 2.318.610,00 2300 2.171.681,00 1069 1.603.500,00 125 912.010,00 100 614.950,00 5294 470.211,10 28 462.028,00 77 422.447,00 100 400.000,00 4500 385.020,00

valuta: MKD - makedonski denar

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Sa 16,5 milijuna dinara prometa AIK banka Niš bila je posljednjeg dana u tjednu druga na popisu najtrgovanijih izdanja u Beogradu, a vrijednost te dionice rasla je 2,15 posto, na 3366 dinara. Najniža cijena po kojoj se u petak trgovalo dionicom niške banke iznosila je 3275 dinara, a najviša je bila na razini 3380 dinara. Rasla je i cijena Soja proteina, i to 1,69 posto, na 844 dinara, a tom se dionicom trgovalo u iznosu od 3,8 milijuna dinara.

Samo je 69 dionica skopske farmaceutske kompanije Alkaloid u petak promijenilo vlasnika pa je ukupan promet tom dionicom na Makedonskoj burzi iznosio 264.509 denara. Cijena Alkaloida pala je 0,13 posto u odnosu na zadnju zabilježenu prethodnoga dana i iznosila je 3833,46 denara. Tijekom dana tom se dionicom trgovalo u cjenovnom rasponu od 3803 do 3850 denara. Makedonski indeks MBI 10 zadnjeg je dana u tjednu zabilježio blagi rast vrijednosti 0,08 posto.

REGIONALNI INDEKSI 0,00% BIRS +0,59% 840,73 917,74 Belex15 +0,63% FIRS +3,32% 653,46 1.440,23 Belexline +0,12% MBI10 -0,08% 1.274,09 2.251,36 SASX10 MOSTE +0,54% 481,52 +0,46% 891,60 SASX30 NEX20 -0,64% 14.054,71 -0,09% 884,34 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,04% WIG20 +1,12% 2.698,17 BUX +0,10% 21.449,91 +0,27% +0,44% ATX -0,72% 2.738,86 indeksa na zatvaranju u +1,05% Stanje petak 3. prosinca 2010.

FTSE100 5.753,29

DAX 6.942,79

CAC40

3.752,39

MICEX 1,649.56

AMERI»KI INDEKSI +0,95% S&P500 +1,28% 11.362,41 1.221,53 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +1,17% etvrtak 2. prosinca 2010. 2.579,35 DJIA

investor 22 TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

ezultati fondova protekloga tjedna kretali su se u rasponu od -3,22 posto do +6,11 posto, a 66 od ukupno 92 fonda ostvarilo je porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dioni ki fond protekloga tjedna bio je fond NFD Aureus US Algorithm kojem je vrijednost porasla 6,11 posto, a slijedi ga KD Energija s porastom od 3,68 posto. Najve i gubitnik kod dioni kih fondova je fond KD Victoria kojem je vrijednost smanjena 3,22 posto, a iza njega je Platinum Global Opportunity s padom od 1,45 posto. Kod mješovitih fondova najuspješniji je NFD Aureus Emerging Markets koji je ostvario porast vrijednosti 2,45 posto, a slijedi ga HI-balanced s porastom od 1,09 posto. Najve e padove u toj skupini zabilježili su ICF Balanced (-2,25 posto) i KD Balanced (-1,31 posto). Kod obvezni kih fondova najuspješniji su bili Capital One (0,35 posto) i Raiffeisen Bonds (0,09 posto), dok su najve i gubitnici Erste Bond (-0,25 posto) i ZB bond (-0,17 posto). Nov ani fondovi su po obi aju svi završili tjedan u plusu, a vrh ljestvice zauzimaju ST Cash (0,1%) i Raiffeisen Cash (0,08%). Promatramo li rezultate od po etka godine, najuspješniji dioni ki fond je NFD Aureus US Algorithm kojem je vrijednost u 2010. uve ana 27,07 posto, a kod mješovitih NFD Aureus Emerging Markets Balanced sa 8,50 posto. Kod obvezni kih odnosno nov anih fondova najuspješniji su Capital One (9,24 posto) i Erste Euro-Money (3,86 posto).

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

102,9100 103,0800 12,9833 7,1388 109,8061 48,9792 59,8800 374,2938 106,3600 50,2563 60,3895 85,4484 327,2048 10,6931 123,4530 67,6789 168,1516 94,1148 132,7400 59,4800 29,7427 64,2065 8,3771 71,2403 72,3293 126,0831 46,3086 98,1195 101,2100 44,7630

1,89 1,71 1,53 1,48 1,47 1,44 1,39 1,33 1,33 1,27 1,23 1,21 1,20 1,20 1,14 1,07 1,06 0,93 0,83 0,81 0,78 0,74 0,73 0,64 0,61 0,58 0,52 0,33 0,33 0,28

2,36 4,23 8,02 10,93 0,97 5,94 7,52 13,36 8,39 5,52 5,98 3,02 13,95 11,55 10,37 9,42 5,88 7,63 4,00 -2,09 4,78 7,69 3,34 3,54 5,22 4,29 -4,18 6,88 2,16 6,71

DIONI KI

ZB euroaktiv Raiffeisen World KD Prvi izbor KD Nova Europa OTP Europa Plus C-Zenit Raiffeisen Emerging M. MP-Bric HR ZB BRIC+ VB High Equity Prospectus JIE OTP meridian 20 MP-Global HR KD Energija Ilirika BRIC PBZ I-Stock Ilirika JIE HPB WAV DJE ZB trend Raiffeisen C. Europe NFD Aureus BRIC Ilirika Azijski tigar HI-growth HPB Titan Capital Two NFD Aureus New Europe ST Global Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv AC Rusija

6mj. % 12 mj. (%)

5,56 4,80 9,24 11,78 6,17 -11,93 5,72 9,49 7,80 5,91 3,08 2,25 10,28 10,55 13,37 11,42 2,47 7,96 3,52 -4,59 4,09 10,67 1,98 0,82 1,42 6,52 -6,34 1,24 2,24 5,16

3,93 10,33 13,04 17,26 6,87 -14,83 10,42 13,01 N/A -1,66 -8,34 -3,92 19,66 N/A N/A 11,90 -1,18 16,99 12,76 -11,51 13,00 18,52 1,39 5,52 1,39 3,60 -17,09 -1,81 3,93 12,97

PGP (%) Ove god. (%)

0,44 0,42 3,40 -10,20 7,07 -22,58 -15,94 -2,40 N/A -19,50 -12,30 -5,87 -7,66 N/A N/A -10,91 8,89 -1,85 3,56 -8,82 -13,19 -11,79 -2,00 -9,59 -8,53 11,79 -7,33 -0,38 0,27 -19,35

1,54 6,98 12,72 13,16 2,02 -13,33 5,80 10,12 6,36 0,43 -4,60 -1,34 16,01 6,94 23,45 11,48 2,43 14,47 9,10 -8,46 9,84 19,44 0,32 2,74 2,49 3,96 -13,78 0,02 4,11 10,06

Imovina

232,646 40,139 5,443 20,129 8,583 5,529 24,481 11,849 80,005 12,984 23,937 17,752 4,782 8,194 31,415 208,559 106,365 11,727 164,754 219,566 9,123 10,874 67,383 9,965 6,942 9,005 13,802 62,510 493,319 9,682

Starost

Datum

6,58 7,17 7,81 3,13 1,37 2,79 2,95 2,73 0,64 3,17 3,84 2,60 2,52 0,76 0,91 3,38 6,10 3,25 8,10 5,62 3,67 3,53 8,77 3,36 3,62 2,08 10,11 5,01 4,44 3,74

02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.

www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI

IICF Balanced Ilirika JIE Balanced C-Premium Raiffeisen Balanced KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced HI-balanced OTP uravnoteženi ZB global ST Aggressive Erste Balanced AC G Balanced EM Allianz Portfolio Agram Trust ST Balanced Raiffeisen Prestige PBZ Global fond HPB Global

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

107,7233 149,2764 5,4805 150,9200 8,0987 87,2797 9,9750 104,2509 143,7900 64,0627 113,4200 11,1109 111,9556 66,1900 168,8334 107,2300 99,9721 96,1362

1,08 0,92 0,92 0,75 0,70 0,44 0,42 0,39 0,36 0,36 0,32 0,22 0,22 0,20 0,19 0,14 0,09 -0,35

-6,48 4,64 2,83 -0,38 -0,21 6,03 2,37 -4,77 -0,08 0,08 -2,58 2,07 2,18 -2,21 -4,91 0,34 1,57 -5,90

-10,56 3,57 -5,48 -0,03 -0,79 10,04 2,10 -4,98 0,37 -3,73 -2,78 3,42 3,64 -3,09 -6,59 2,87 -1,03 -9,25

-23,91 3,34 -7,91 1,54 -1,48 4,36 4,10 -9,40 3,87 -12,75 -3,02 10,33 6,91 -11,13 -15,43 N/A -2,83 -10,98

1,19 8,59 -14,51 5,11 -4,23 -3,06 -0,03 0,84 3,93 -8,21 -0,86 6,20 7,51 -3,69 6,86 N/A 4,70 -0,76

-16,06 4,38 -7,11 2,75 -1,87 8,50 1,91 -8,67 4,87 -9,84 -1,78 7,80 6,70 -4,91 -12,27 7,23 -0,48 -9,74

11,079 45,043 12,269 331,783 6,802 16,317 67,674 37,031 716,246 2,856 106,461 14,336 7,186 11,000 12,116 174,957 289,546 88,224

8,59 4,86 3,84 8,27 4,88 4,38 8,77 4,97 9,42 5,20 9,87 1,75 1,56 2,40 7,90 0,74 9,22 5,16

02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010

126,8609 174,0400 162,1938 124,6425 11,3192 129,5056 130,1200 159,0600

0,21 0,11 0,05 0,05 0,04 0,04 0,01 -0,07

1,33 0,36 2,29 -0,32 0,12 0,40 0,41 -0,71

0,82 2,85 4,75 2,01 1,54 2,41 3,32 -0,26

4,42 8,52 10,49 4,40 5,57 6,57 9,17 5,05

4,90 6,72 8,25 4,36 1,42 4,56 4,41 5,05

3,70 8,17 9,24 4,38 5,37 7,61 8,67 4,71

14,471 441,653 16,185 13,476 6,337 115,795 162,130 226,268

4,97 8,52 6,10 5,16 8,77 7,73 7,50 9,42

02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

132,3135 162,5167 139,8220 144,6400 138,3600 138,3909 135,1877 131,9759 122,2363 116,9072 11,3108 10,6628 108,3491 102,4438 125,7283 124,5563 105,4200

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00

0,57 0,63 0,53 0,94 0,85 0,65 0,90 0,77 0,55 0,85 0,69 0,78 0,79 0,78 0,57 0,30 0,67

1,16 1,13 1,05 1,76 1,72 1,28 1,66 1,55 1,22 1,65 1,57 1,66 1,55 1,59 1,68 0,73 1,69

3,14 2,54 2,61 4,08 3,72 2,43 3,82 4,18 2,82 3,44 3,67 3,67 3,75 1,22 4,05 2,79 4,26

6,35 4,80 3,29 4,86 4,42 4,62 4,45 5,52 4,14 5,20 5,80 4,38 5,27 1,81 4,40 3,97 4,52

2,69 2,17 2,41 3,66 3,41 2,31 3,46 3,66 2,57 3,12 3,31 3,30 3,28 1,21 3,63 2,53 3,86

954,604 2271,254 125,086 967,157 844,203 118,225 42,125 222,421 133,515 176,179 139,000 33,000 170,737 7,203 495,293 38,347 676,579

11,68 10,36 10,36 7,77 7,50 7,19 6,92 5,16 4,95 3,08 2,18 1,50 1,56 1,35 8,36 5,64 1,19

02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010 02.12.2010

OBVEZNI KI FONDOVI OTP euro obvezni ki Raiffeisen Bonds Capital One HPB Obvezni ki HI-conservative PBZ Bond fond Erste Bond ZB bond

NOV ANI FONDOVI PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash PBZ Euro Nov ani PBZ Dollar fond Erste Euro-Money

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr etvrtak 6/12 /2010

VARTEKS

»lanovi Uprave stekli po 128 dionica lanovi Uprave Varteksa prijavili su u petak stjecanje dionica putem Zagreba ke burze. Zoran Koš ec, predsjednik Uprave Varteksa, kupio je 128 dionica temeljem ugovora o prodaji i prijenosu - program ESOP - koje ine 0,007 posto temeljenog kapitala i sada posjeduje 48.897 dionica

ili 2,5 posto Varteksa. lan Uprave Miljenko Vida ek tako er je kupio 128 dionica, pa sada posjeduje 2426 dionica ili 0,126 posto temeljnog kapitala društva. I lan Uprave Nenad Davidovi stekao je 128 dionica. Nakon zadnjeg dokupa, Davidovi posjeduje 2195 dionica ili 0,114 posto temeljenog kapitala. Najve i pojedina ni dioni ar Varteksa su zaposlenici, koji preko ESOP-a drže nešto manje od 10 posto temeljnog kapitala. N. S.

HANFA

Trgovanje Inom u petak zaustavljeno Hanfa je u petak suspendirala trgovanje dionicom Ine. Trgovanje e se vjerojatno nastaviti ovog tjedna nakon što se svi ulaga i informiraju o ponudi. Darko Brborovi , predsjednik Uprave OTP Investa, iji je indeksni fond prili no izložen dionici Ine, kaže da je dobro što je Hanfa zaustavila trgovanje dok se Molu ne pruži prilika da

pojasni ponudu. "Smatram da ne bi bilo dobro da suspenzija potraje jer je najbolje da se cijena odredi na tržištu", rekao je Brborovi . Matej Tomažin, predsjednik Uprave KD Investmenta, rekao je kako je Hanfa zaustavila trgovanje kako bi zaštitila male dioni are, pogotovo one koji imaju otvorene naloge za prodaju ispod 2800 kuna. Tomažin smatra da su svi ulaga i jednako obaviješteni jer je Mol ponudu objavio nakon završetka trgovanja u etvrtak. Nikola Su ec

Crobex lako presko io 1800 bodova KONA»NO DOBRE VIJESTI Prošlog su tjedna indeksi Zagreba ke burze solidno porasli zahvaljuju i kombinaciji dobrih vijesti iz Europske unije, tehni kog 'odbijanca' i Molove ponude U prošlom trgovinskom tjednu Crobex je sko io 1,72 posto, na 1815,61 bod, odbivši se tako od najniže razine u proteklih pet mjeseci. Istodobno je Crobex 10 ostao ispod psihološki važne razine od 1000 bodova, ali je i on porastao 1,27 posto i tjedan zaklju io na razini od 963,45 bodova. Redovan promet dionicama u pet trgovinskih dana dosegnuo je razinu od 126,8 milijuna kuna, a po više od 30 milijuna kuna potrošeno je na dionice HTa i Beliš a. Treba istaknuti kako je ve inu svog tjednog

obrtaja Beliš e prikupilo u samo jednoj transakciji za koju su zaslužni ili fondovi ili netko od ostalih ve ih vlasnika. Dionica te tvrtke oja ala je više od osam posto i kraj tjedna do ekala na razini od 490 kuna.

Ina razbudila tržište

Ve inu rasta tržište je odradilo u petak, kada su oba indeksa sko ila više od jedan posto. Tržište je razbudila Molova ponuda za dionice Ine (iako se njima zbog Hanfine suspenzije u petak nije trgovalo). Dionica naj-

ve e doma e naftne kompanije prošli je tjedan porasla samo 0,12 posto, na 1711 kuna, pa se ovog tjedna može o ekivati velika potražnja za "jeftinim" Ininim dionicama. Nakon što je država svoj udjel u HT prebacila na ra un Umirovljeni kog fonda i izišla iz najve eg doma eg telekoma, dionica mu je pala 1,67 posto, na 268,92 boda. Najniža tjedna cijena te dionice iznosila je samo 265 kuna. Izdanje Tiska zadnjeg je dana tjedna palo po stopi 6,6 posto, što mu je cijenu

DRAŽEN KOCIJAN, predsjednik Uprave Tiska, ija je dionica u petak pala više od šest posto SNIMIO SAŠA ETKOVI

spustilo na 140 kuna. To je ujedno povijesno najniža cijena te dionice ime se uvrstila u gubitnike dana.

Polovi ni gra evinari

Bilo je u petak i ve ih gubitnika, kada se uzme u obzir stopa pada, ali je Tisak uz relativno ve i promet snažno potonuo. Primjerice, dionica Diokija je uz mali promet potonula 11,33 posto, a najve u stopu pada od 12,63 posto zabilježila je Transadrija. Tehnika je nakon devet

U gubitku SBI TOP i SASX 10 Najviše se u petak u Sarajevu trgovalo dionicom BH Telecoma, koja je zabilježila 49.870 konvertibilnih maraka pro-

Nikola Su ec

BROJKE

REGIJA

Sarajevski indeks SASX 10 prošli je tjedan pao 1,7 posto, na 891,6 bodova

dana ponovno prešla cjenovnu razinu od 1000 kuna. Uz iznadprosje an promet od 283.000 kuna i rast solidnih 8,97 posto, ta je dionica predvodila gra evinski sektor, koji je na Zagreba koj burzi u petak imao polovi an uspjeh. Ukupno se trgovalo sa 287 dionica te gra evinske tvrtke, koja je prošli tjedan dva puta obavijestila o novim poslovima. Ingra i Institut IGH u petak su, za razliku od Tehnike, zabilježili pad cijene.

meta, dok joj je cijena rasla 2,21 posto, na 18,5 KM. Dionica farmaceuta Bosnalijeka našla se na drugome mjestu najtrgovanijih sa 35.453 KM prometa tako er zabilježivši rast cijene, i to od 2,79 posto. Zadnja zabilježena cijena

Bosnalijeka iznosila je 14,39 KM, što je ujedno bila najviša cijena po kojoj se tom dionicom trgovalo u petak. Indeks susjedne banjalu ke burze, BIRS, na tjednoj je bazi rastao 1,3 posto, a najtrgovanija dionica u petak bila je

ona Banjalu ke Tržnice sa 300.000 KM prometa. Telekomom Srpske trgovalo se u iznosu od 91.757 KM po cijeni 1,45 KM, što je 1,4 posto više u odnosu na zadnju zabilježenu cijenu prethodnoga dana. B. S.

1,02 2,2

posto pao je slovenski SBITOP

posto rastao je beogradski BELEX 15

Poslovne kartice odsad e se prenositi mobitelom Poslovne kartice su relikvija današnjeg doba, prošlost koja uglavnom neupotrijebljena stoji u nov anicima, džepovima, torbama... Zbog te injenice tvrtka CardMunch došla je na ideju - osuvremeniti vizitke! To nije, digitalizirati ih. Kako? U samo

tri koraka i, dakako, uz pomo mobitela. Sve što treba u initi jest skenirati vizitku mobitelom, pri emu e ona biti automatski spremljena i poslana ljudima koji podatke s nje 'skidaju' i snimaju ih kao kontakt za korisnikov mobitel. Te podatke šalju natrag

na mobitel pošiljatelja skenirane vizitke i oni se automatski pohranjuju u imenik korisnika. Taj proces može trajati nekoliko minuta, najviše deset. Aplikacija nudi stopostotnu to nost podataka, kao i njihovu sigurnost. Aplikacija koju CardMunch napla uje 0,25

DOBITNICI DANA (ZSE) Zlatni rat +24,91 % Elektrometal +23,74 % Arenaturist +8,7 % HUP Zagreb +8,23 % Luka Plo e +7,56 %

GUBITNICI DANA (ZSE) Transadrija -12,63 % Dioki -11,33 % Jadroagent -9,4 % Sun ani Hvar -6,67 % HGspot -2,28 %

INDEKSI CROX Mirex

38 Raste

10 Nema promjene

20 Pada

Vrijed. 1,093.31 154,33

Prom. 1,20% 0,06%

Sirova nafta 88,00 Prirodni plin 4,23 Zlato 1.384,94 Srebro 28,51 Goveda 103,47

1,44% 0,69% 0,19% 0,27% 0,72%

PROTIV KONKURENCIJE

Privlačni ljudi lakše dobivaju posao, osim ako su atraktivne žene Prilikom javljanja na natje aj za posao privla na osoba ima ve u mogu nost za dobivanje posla, osim ako je žena, piše Live Science. Istraživanja su pokazala da atraktivni muškarci imaju 50 posto više šanse da budu pozvani na razgovor za posao, a kod privla nih žena upravo je suprotno. Razlog tome je odjel ljudskih resursa koji provodi razgovore, a u njemu

uglavnom rade mlade, slobodne žene koje u praksi izbjegavaju zaposliti žene koje e im biti konkurencija. U odjelima 25 anketiranih hrvatskih tvrtki žene su inile 96 posto zaposlenih, imaju u prosjeku 29 godina i 67 posto ih nije u vezi. "Dokazi pokazuju da je ženska ljubomora primarni razlog nezapošljavanja privla nih žena", izjavio je profesor Bradley Ruffle, jedan od istraživa a. I. B.

AKO DO E DO VELIKE POPLAVE ...

Na vjerskom se fanatizmu da dobro zaraditi Kad je u pitanju vjera, Amerikancima nije pretjerano dati 150 milijuna dolara kako bi dokazali da je Noa stvarno mogao sagraditi arku na koju se ukrcao po jedan par svake životinjske vrste. U ameri koj državi Kentucky gradi se replika Noine arke to no prema dimenzijama navedenim u Bibliji, prenosi AOL. U sklopu zabavno-vjerskog parka gradit e se i Babilonski toranj, kazalište sa 500 sjede ih mjesta i kopija bliskoisto -

nog sela iz 1. stolje a. Otvorenje e biti 2014. godine i donijet e 900 novih radnih mjesta, a u prvoj se godini o ekuje 214 milijuna dolara zarade. U projektu sudjeluje krš anska organizacija Answers in Genesis, koja je sudjelovala i u gradnji Kreacionisti kog muzeja, koji svakodnevno dokazuje svijetu da je Zemlja stara samo 5000 godina i da je Bog stvorio svijet u sedam dana. I. B.

Kako e Crobex reagirati na detalje Molove ponude za otkup dionica Ine od malih dioni ara, pratite na...

dolara po kontaktu (prvih 20 skeniranja je besplatno) lansirana je u kolovozu, a nedavno je doživjela svoju 2.0 verziju, koja donosi i neke novosti, poput one da korisnik jednim klikom može preuzeti ne iju 'vizitku' objavljenu na LinkedInu. B.hr

www.business.hr

UKRATKO... Proglašen najboljim redateljem Roman Polanski osvojio je Europsku filmsku nagradu za režiju politi kog trilera "Pisac iz sjene". Sedamdesetšestogodišnji Polanski, koji nije mogao osobno do i u Tallinn preuzeti nagradu, zahvalio je videoporukom. Bandi opet u elementu Zagreba ki gradona elnik Milan Bandi objavio je pla eni oglas u nekoliko dnevnih novina u kojem preko itave stranice objašnjava svoj prijedlog zagreba kog prora una za 2011. godinu. Isto je ranije inio objašnjavaju i poslovanje ZG holdinga. Ne vjeruje u špijunažu Ameri ki veleposlanik u Sloveniji Joseph Mussomeli sumnja u autenti nost dokumenta s WikiLeaksa prema kojemu je Hillary Clinton naredila ameri kim diplomatima u Sloveniji, Ma arskoj i Rumunjskoj prikupljanje osjetljivih podataka o politi arima i poslovnjacima.