Business.hr broj 778 by Business.hr

DIREKTOR VELIKIH PLANOVA 4

Nestle želi domaćoj konkurenciji oteti regionalno tržište

Marco Travaglia, koji je ove godine preuzeo upravljanje Nestleovim poslovanjem u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji, kaže kako je 2010. bila posebno dobra godina u segmentu pi a i dje je hrane, gdje im je tržišni udjel porastao oko 6 odnosno 12 postotnih bodova

INTERVJU: JOSIP TICA 18

U Hrvatskoj se reforme nisu provodile od 2. svjetskog rata

UTORAK 7/12/2010

BROJ 778 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

JA»ANJE KONKURENTNOSTI 6-7 U EU je udjel horizontalnih potpora u industriji - koje jedine mogu pove ati efikasnost, konkurentnost, zapošljavanje i izvoz - ve i od 80 posto, a u Hrvatskoj iznosi samo 7,58 posto ili 658,5 milijuna kuna

AZTN:

Državne potpore smanjene 9%, na 8,69 mlrd. kn

OLGICA SPEVEC, predsjednica Vije a Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja SNIMIO HRVOJE DOMINI

info&stav

INDIKATOR

2-3

Continental Airlines kriv EU: Oporavak razmjene s Rusijom

business.hr

Trgovinska robna razmjena izme u EU i Rusije oporavila se do kraja rujna nakon pada u 2009., objavio je Eurostat. Izvoz u Rusiju porastao je na 61 mlrd. eura sa 48 milijardi u istom razdoblju lani. Uvoz je dosegnuo 113 milijardi eura u odnosu na 83 milijarde 2009. Rusija je zadržala status 3. po veli ini trgovinskog partnera Unije

Ameri ku zra nu tvrtku Continental Airlines francusko je pravosu e proglasilo krivom i dosudilo joj nov anu kaznu od 200.000 eura kazne, a njegovu mehani aru 15-mjese nu uvjetnu zatvorsku kaznu, zbog smrti 113 osoba poginulih 2000. u nesre i concordea. Sud za nesre u krivi loše održavanje zrakoplova

Utorak 7/12/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

»U ENJE NA IBLEROVOM TRGU

SDP: Mol se ponaša ka da je konkurent Ini Predsjednik SDP-a Zoran Milanovi ne može se na uditi hrvatskoj Vladi koja ni nekoliko dana nakon Molove ponude za ostale dionice Ine nema stav o njoj. "Vlada je zbunjena, nesposobna i spava. Ministri daju kontradiktorne izjave, a premijerka šuti. Ovo nije napad na Vladu, nego poziv na akciju", rekao je Milanovi .

'Ma ari nekorektni' ZORAN MILANOVI , predsjednik Socijaldemokratske partije, strepi da bi Molova ponuda mogla pogoršati odnose Hrvatske i Ma arske FOTO KOVA EV/CROPIX

BURZA NA »EKANJU

Nastavlja se suspenzija trgovine Inom Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) izvijestila je da suspenzija trgovanja dionicom Ine i dalje ostaje na snazi. Hanfa je u petak ujutro naložila Zagreba koj burzi da bez odgode privremeno obustavi trgovanje dionicama Ine dok javnost ne bude to no obaviještena o okolnostima Molove ponude za otkup dionica Ine. Ponuda Mola odnosi se na 800.910

dionica ili 8,009 posto dionica Ine koje imaju institucionalni i privatni investitori. U novom priop enju Hanfa navodi da unato najavama Mola i Središnjeg klirinškog depozitarnog društva kako e zatražiti mišljenje Hanfe o pojedinim aspektima ovog posla, Agencija do danas nije zaprimila nikakav pisani zahtjev za izdavanje mišljenja. "S obzirom na medijska na-

ga anja o mogu im postupcima zainteresiranih strana u vezi s tom ponudom, koje do danas nije ni potvrdila ni demantirala bilo koje od zainteresiranih strana, smatramo da još nisu ispunjeni uvjeti za trgovanje dionicom društva Ina na informiran i fer na in. Stoga suspenzija trgovanja tom dionicom i dalje ostaje na snazi“, navodi se u priop enju Hanfe.

Hrvatskoj bi strateški interes trebao biti zadržati odre eni odnos i odre eni utjecaj u Ini, smatra Milanovi . "Jedan ministar kaže kako je to zakonsko pravo i mogu nost Mola, kao da nije ministar hrvatske Vlade nego lan udruge poslodavaca Ma arske. Drugi ministar kaže da je to udarac ispod pojasa. Premijerka ne govori ništa i u me uvremenu stvari stoje", kriti an je bio Milanovi naglašavaju i kako bi Vlada trebala zaštiti državne interese, a njezini ministri ne bi trebali djelovati zbunjeno. Predsjednik SDP-a smatra da se Mol ne ponaša kao Inin partner, ve kao tržišni takmac koji nastupa sa snažnije pozicije.

››

BISER DANA

BROJKA

Inina dionica trebala bi biti bar 28.000 kuna

tisu a novih radnika, uklju uju i i pet do šest tisu a u Njema koj, do 2015. zaposlit e Volkswagen

NEDILJKO PUŠI , umirovljeni asnik HV-a, u Slobodnoj Dalmaciji

kao Pritom dodaje da se Mol ne ponaša ni neprijateljski ni predatorski, ve nekorektno. Zabrinjava ga i injenica da Ma arska uskoro po inje predsjedati Europskom unijom pa se nada da javna ponuda za dionice Ine, ma arsko predsjedanje Unijom i završetak hrvatskih pristupnih pregovora nisu povezani. "Vlasni ka struktura Mola je šarena, ali je on i dalje ma arska tvrtka iako nije u državnom vlasništvu. Mol se prestao ponašati partnerski i nadam se da ova ponuda ne e naštetiti odnosima dviju zemalja", rekao je.

Ponuda mirovinaca

Milanovi smatra da Mol ionako ve ima prevelike upravlja ke funkcije u Ini s obzirom na udjel dionica koji drži zbog ega je potrebno zauzeti stav koji Vlada nema. Drži da bi protuponudu za Inine dionice mogli dati doma i obvezni mirovinski fondovi, a na pitanje zašto bi mirovinci kupovali dionice Ine, Milanovi je odgovorio: "Zbog tržišnog interesa i mogu eg rasta dionice". Nikola Su ec

nikola.su ec@business.hr

UVODNIK

Sitniš za pove anje konkurentnosti Maja Grbi maja.grbic@business.hr

to kriza i slabije punjenje prora una, što zahtjevi prilagodbe sustava državnih potpora europskom, utjecali su na to da se možemo pohvaliti kako smo i na podru ju državnih dotacija sve bliži europskom prosjeku. KAD IZ DRŽAVNIH potpora izuzmemo poljoprivredu, ribarstvo i promet, dodijeljena državna sredstva ine 1,11 posto BDP-a, a europski je prosjek na tom podru ju oko 0,7 posto BDP-a. Pritom se i ovdje uspore uju postoci, a ne apsolutne brojke, koje mogu biti vrlo zanimljive. Tako je primjerice stara dama Europa od listopada 2008. do listopada ove godine u spašavanje svog financijskog sektora upumpala 4.500 milijardi eura, ali se samo dio tog novca smatra potporom. U usporedbi s time 8,7 milijardi kuna (oko 1,2 milijarde eura) koliko je u 2009. godini ukupno izdvojeno za državne potpore pravi je sitniš, ali ipak previše prema strogim europskim pravilima zaštite tržišnog natjecanja. Pritom su najve e uštede po-

ŠKVEROVI su lani dobili dvije milijarde kuna manje nego 2007., no na naplatu su došle i dvije milijarde kuna protestiranih jamstva izdanih brodogradilištima etiri godine ranije

››

SNIMIO H. DOMINI

Horizontalne potpore u industriji, usmjerene k pove anju konkurentnosti, jedva premašuju deset posto ukupnih potpora. Hrvatski su poduzetnici lani, me u ostalim, ostali bez 60 milijuna kuna za istraživanje i razvoj te 128 milijuna kuna za usavršavanje stignute u sektoru brodogradnje, pa su škverovi u prošloj godini dobili dvije milijarde kuna manje nego dvije godine ranije. Upravo je ta razlika iznos koji je ove godine državi došao na naplatu na ime jamstva izdanih brodogradilištima etiri godine ranije. Dok se jednima kreše, drugi dobivaju ve i dio kola a, pa su tako i poljoprivreda, ali i HRT (i posredno drugi elektroni ki mediji) kroz pretplatu, unato krizi, u prošloj godini ubrali izdašniju državnu pomo .

Tako je poljoprivreda u 2009. godini dobila 3,67 milijardi kuna ili 400 milijuna kuna više nego 2007. godine. Te su brojke na prvi pogled u nerazmjeru s katastrofalnim stanjem doma eg agrara i gotovo svakodnevnim žalopojkama propalih farmera. Kad se uzme u obzir da najve i dio državnih potpora dobivaju veliki poljoprivredno-prehrambeni sustavi, situacija postaje jasnija. KRITIKA se stoga može slobodno usmjeriti na smanjenje

horizontalnih potpora u industriji, ali i veliki nerazmjer poticanja horizontalnih ciljeva kod doma ih poduzetnika koji jedva premašuje deset posto, i to kad im se pribroje regionalne i lokalne potpore, u usporedbi sa 80 posto u EU. U srazu s europskim konkurentima hrvatskim poduzetnicima vjetar u le a sigurno ne e dati 60 milijuna manje kuna za istraživanje i razvoj ili 128 milijuna kuna manje za usavršavanje.

tema 4-5

DIREKTOR S VELIKIM PLANOVIMA Ukupna konzumacija Nestleov je svega zbog jake doma e konkurencije, a novi regionalni direktor Nest

Nestle želi domać oteti regionalno t Marco Travaglia, koji je ove godine preuzeo upravljanje Nestleovim poslovanjem u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji, kaže kako je 2010. bila posebno dobra godina u segmentu pi a i dje je hrane, gdje im je tržišni udjel porastao oko 6 odnosno 12 postotnih bodova. Konditorski su proizvodi pak smanjili tržišni udjel oko 15 postotnih bodova Kada velike tvrtke mijenjaju uprave, obi no planiraju i neke strateške pomake. To je bio slu aj i s Nestle Adriaticom, tvrtkom koja je proljetos promijenila upravu: nekadašnji direktor Simon Smith postao je Nestleov europski direktor financija i kontrolinga, a na njegovo je mjesto došao Marco Travaglia, koji je cijeli radni vijek, više od 20 godina, proveo u Nestleu, mahom u prodaji i marketingu. "U pozadini mojeg dolaska bio je Nestleov plan rasta na ovim tržištima. Vjerujem da na tržištu regije ima puno mogu nosti za rast i da Nestle na tom podru ju tek treba dosegnuti puni potencijal", objašnjava Travaglia, direktor Nestlea za Hrvatsku, Srbiju, BiH, Crnu Goru, Kosovo i Makedoniju.

»okolada od 100 g

Marco Travaglia smatra da Nestle u regiji može ostvariti još bolje rezultate. "U ovoj je regiji konzumacija Nestleovih proizvoda zasad niža nego u Europi ili na susjednim tržištima Austrije i Ma arske. Stoga vjerujem da postoji velik potencijal za rast", tvrdi Travaglia. Glavni razlog niže prosje ne konzumacije Nestleovih proizvoda jest snažna lokalna konkurencija. "Nestle je navikao na konkuren-

BROJKA

654

milijuna kuna o ekivani je ukupni prihod Adriatic regije, od ega je više od 30 posto ostvareno u Hrvatskoj

ciju, ali ju je i navikao pobje ivati", kaže Travaglia. Nestle je izrazito zadovoljan odre enim tržišnim segmentima, primjerice tržištem kave, gdje imaju vode i svjetski brend instant kave Nescafe, koji je i u dijelovima regije glavni brend kave. Za Nestle e 2010. godina biti više nego zadovoljavaju a. Ukupan rast na tržištima regije trebao bi iznositi oko 2,5 posto. Posebno dobru godinu bilježi Nestleov asortiman pi a, iji je tržišni udjel ove godine rastao oko 6 postotnih bodova, a kulinarski su proizvodi rasli 1,2 postotna boda. U Nestleu su zadovoljni i udjelom dje je hrane na tržištu, jer je i taj segment njihova poslovanja rastao — ak 12 postotnih bodova u odnosu na 2009. godinu. Konditorski su proizvodi, pak, smanjili tržiš-

ni udjel za 15-ak postotaka. "Razlog tome je povla enje dijela asortimana s tržišta", kaže Travaglia. Nestle je, naime, prije godinu i pol dana povukao okolade od 100 grama s tržišta jer se fokusirao na jedan segment konditorskog poslovanja — premium tablet proizvode, odnosno okolade od 200 grama. Nestle je u posljednjih godinu dana u regiji pokrenuo velike investicije, a jedna od njih je tvornica sladoleda u Staroj Pazovi u Srbiji, iji je brend prisutan na srpskom, bosanskom, crnogorskom i makedonskom tržištu. Nestle se sladoledom ozbiljnije po eo baviti tek prošle godine kada je od Nestlea Gr ka preuzeo upravljanje tvornicom u Staroj Pazovi. Zasad ne postoje planovi o ulasku na hrvatsko

tržište, ponajprije zbog brojnih projekata u segmentu hrane u regiji, kao i jake doma e konkurencije u Hrvatskoj s ak 90 posto tržišnog udjela.

Razvijena trgovina

Jedan od glavnih strateških ciljeva u sljede em razdoblju bit e, tvrdi Travaglia, detaljnije upoznavanje tržišta u regiji. "Hrvatsku najbolje poznajemo, a poznavanje ostalih tržišta zadatak je na kojem još moramo raditi", kaže Travaglia. Hrvatsko je tržište, pojašnjava, najkompleksnije u regiji. Ima oblik zapadnoeuropskog tržišta, kada je rije o koncentraciji trgovine, što zna i da je postotak moderne trgovine (putem trgova kih lanaca) u Hrvatskoj jako visok i iznosi izme u 70 i 85 posto.

stleovih proizvoda u zemljama regije niĹža je nego u Europi, i to prir Nestlea Marco Travaglia kaĹže da imaju velik potencijal za rast

business.hr Utorak 7/12/2010

aÄ&#x2021;oj konkurenciji o trĹžiĹĄte

MARCO TRAVAGLIA, direktor Nestle Adriatica, koji ove godine o ekuje prodaju 10,5 tisu a tona proizvoda, od ega 2,8 tisu a tona u Hrvatskoj SNIMIO HRVOJE DOMINI

"To ima svoje prednosti jer je jednostavnija distribucija", kaĹže Travaglia. "Uvijek postoje i izazovi. Primjerice, Hrvatska je malo trĹžiĹĄte zbog broja stanovnika, ĹĄto dovodi do viĹĄe cijene poslovanja nego na ve im trĹžiĹĄtima. Bez obzira na te probleme, Hrvatska je za Nestle klju no trĹžiĹĄte. Vjerujemo da e dio tih problema nestati ulaskom u Europsku uniju", kaĹže Travagia. Druga trĹžiĹĄta, primjerice, BiH, jako se oslanjaju na tradicionalnu

DOVOLJNO RAZVIJENI ZA ESPRESSO APARAT

Novi proizvodi dobro se prodaju Bez obzira na ekonomsku krizu, napominje Marco Travaglia, Nestle je odlu io lansirati dva nova proizvoda u posljednjem kvartalu 2010. godine - Dolce Gusto, aparat za pripremu espressa kod ku e, i Maggi So no za pripremu piletine. "Nescafe Dolce Gusto namijenjen je isklju ivo hrvat-

trgovinu. To pak, pojaĹĄnjava Travaglia, pomalo oteĹžava logistiku, odnosno dolazak do kupaca zbog njihove rasprĹĄenosti. No, takva situacija pruĹža i ve e mogu nosti rasta jer je mogu e bolje pokrivanje trĹžiĹĄta, a i marketing daje neusporedivo bolje rezultate. "Srbija je izme u tih dvaju trĹžiĹĄta i upravo je u tranziciji prema

skom trĹžiĹĄtu, jer je jedino ono spremno za njegovo uvo enje", kaĹže Travaglia, dodaju i da su zadovoljni prvim rezultatima u samo neĹĄto viĹĄe od mjesec dana prodaje. I prodaja "So no iz pe nice" u prvom je mjesecu viĹĄestruko nadmaĹĄila o ekivanja.

modernoj trgovini", tvrdi Travaglia. Crna Gora je, iznena uju e, premium trĹžiĹĄte s velikom fluktuacijom cijena, ovisno o turisti koj sezoni. " ini se da e se tranzicija na Kosovu odvijati brĹže nego ĹĄto se o ekuje", ocjenjuje Marco Travaglia. Nestle Adriatic na trĹžiĹĄtima regije posluje ĹĄest godina. Tvrtka je na-

rasla od 50-ak zaposlenika u 2004. godini na danaĹĄnjih 500-tinjak. U ovoj godini o ekuju prodaju 10,5 tisu a tona proizvoda, od ega 2,8 tisu a tona u Hrvatskoj. O ekivani prihod Adriatic regije iznosi 640 milijuna kuna, od ega je viĹĄe od 30 posto ostvareno u Hrvatskoj. Iva UĹĄ umli Greti iva.gretic@business.hr

tema 6-7

JAČANJE KONKURENTNOSTI U EU je udjel horizontalnih potpor kurentnost, zapošljavanje i izvoz - viši od 80 posto, a u Hrvatskoj izno

AZTN: Državne potpo smanjene devet post na 8,69 milijardi kun Prošle su godine najviše smanjene potpore brodogradnji, sa 3,12 milijardi 2007. na 1,15 milijardi kuna, od čega se 870 milijuna kuna odnosilo na državna jamstva, a 283 milijuna kuna na subvencije škverovima, pokazuju podaci Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Međutim, lani je na naplatu stiglo i više od dvije milijarde protestiranih jamstava izdanih još 2006. godine U Hrvatskoj je 2009. godine dodijeljeno 8,69 milijardi kuna državnih potpora, a najveći gutači državnog novca su, kao i dosad, promet (najveći dio odnosi se na Hrvatske željeznice), brodogradnja i HRT. Ukupan iznos ipak je 9 posto manji nego u prethodnoj godini i 23 posto manji nego 2007. godine, što Olgica Spevec, predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, ocjenjuje pozitivnim trendom. No, odmah upozorava i na loš pokazatelj smanjenja horizontalnih potpora — koje nisu ograničene na pojedini sektor, a samo one mogu povećati efikasnost, konkurentnost, zapošljavanje i izvoz.

Više poljoprivredi

Osim toga, kontinuirano rastu potpore poljoprivredi i ribarstvu koje su u prošloj godini iznosile 3,67 milijardi kuna i činile 42,24 posto dodijeljenoga državnog novca. Predstavljajući godišnje izvješće agencije o državnim potporama za 2009., Olgica Spevec je nekoliko puta istaknula kako agencija nije nadležna za potpore u poljoprivredi nego Ministar-

stvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, kao što je uređeno i u EU. "Isključe li se iz ukupnog iznosa potpore za poljoprivredu, ribarstvo i promet, dolazimo do iznosa od 3,7 milijardi kuna državnih potpora u 2009. godini koje čine 1,11 posto BDP-a. U EU taj udjel iznosi 0,69 posto BDP-a pa bismo mogli biti relativno zadovoljni jer idemo u tom smjeru", kazala je Spevec. Na industriju i usluge odnosi se 57,76 posto potpora, ali je najveći dio, njih 43,99 posto, dodijeljen posebnim sektorima - prometu, brodogradnji i radiotelevizijskom emitiranju, iako je njihov iznos oko milijardu kuna manji nego godinu prije. "U Europskoj uniji udjel horizontalnih potpora u industriji premašuje 80 posto, a u nas je lani za horizontalne ciljeve dodijeljeno 7,58 posto ili ukupno 658,5 milijuna kuna. U horizontalne potpore mogu se ubrojiti i regionalne potpore te potpore na lokalnoj razini koje su rasle u odnosu na godinu prije i na njih se zajedno odnosi 6,2 posto", kazala je Spevec.

Državne potpore prema kategorijama kategorija

2007. 2008. 2009. mil. kn udio (%) mil. kn udio (%) mil. kn udio (%)

poljoprivreda i ribarstvo

3.274,8

28,99

3.615,1

37,81

3.671,0

42,24

industrija i usluge

8.020,4

71,01

5.946,7

62,19

5.020,8

57,76

668,3

5,91

662,9

6,93

658,5

7,58

• posebni sektori

6.816,4

60,35

4.794,5

50,14

3.824,0

43,99

• regionalne potpore

340,9

3,02

310,9

3,25

319,4

3,67

• potpore na lokalnoj razini

194,8

1,73

178,4

1,87

218,9

2,52

• horizontalni ciljevi

ukupno

11.295,2 100,00

9.561,8

100,00 8.691,8 100,00 Izvor: AZTN

Horizontalno poticanje odnosi se na istraživanje i razvoj, zaštitu okoliša i uštede energije, malo i srednje poduzetništvo, usavršavanje, zapošljavanje i kulturu, a u prošloj su godini potpore pale za sve osim za zaštitu okoliša i malo poduzetništvo. Prvi se put pojavila i stavka podupiranja pristupa financiranju u krizi, na koju je otišlo 93,6 milijuna kuna, ali je, primjerice, lani potpora za zapošljavanje sa 136,4 smanjena na 42,6 milijuna kuna. U ukupan iznos potpora nije ubrojeno 625 milijuna kuna dodijeljenih kroz potpore male vrijednosti. Ta

svota ne ulazi u izvješće jer za nju nije potrebno odobrenje AZTN-a, ali Spevec kaže da se tu rasipa novac jer se njime krpaju rupe, a ne podiže konkurentnost.

Za sanaciju 2 mil. kn

Od sektora najviše su smanjene potpore brodogradnji, a povećana su davanja za radiotelevizijsko emitiranje. Potpore brodogradnji iznosile su 1,15 milijardi kuna, a u 2007. godini bile su 3,12 milijardi. U prošloj se godini 870 milijuna kuna odnosilo na državna jamstva, a 283 milijuna kuna na subvencije škverovima. Spevec je objasnila da se dr-

žavna jamstva u potporu računaju u godini kada su izdana, pa za prošlu godinu nisu uračunali više od dvije milijarde protestiranih jamstva koja su državi došla na naplatu jer su izdana 2006. godine. "Iznos jamstava u ovoj godini znat će se kada brodogradilištima budu odobreni programi restrukturiranja, a znamo da ih je Ministarstvo gospodarstva odobrilo vrlo malo", kazala je predsjednica Vijeća AZTN-a. Za promet su izdvojene 1,3 milijarde kuna (143 milijuna kuna manje nego 2008.), od čega je HŽ-u do-

potpora u industriji - koje jedine mogu povećati efikasnost, konoj iznosi samo 7,58 posto ili 658,5 milijuna kuna

business.hr Utorak 7/12/2010

pore osto, una ››

Isključe li se iz ukupnog iznosa potpore za poljoprivredu, ribarstvo i promet, državne potpore u 2009. godini činile su 1,11 posto BDP-a. U EU taj udjel iznosi 0,69 posto BDP-a OLGICA SPEVEC, predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja SNIMIO HRVOJE DOMINIĆ

dijeljeno 709,5 milijuna kuna, a u potpore ne ulaze ulaganja u infrastrukturu. Potpore za RTV povećane su šest posto, na 1,13 milijardi kuna. Za sanaciju i re-

strukturiranje izdvojeno je samo 2,9 milijuna kuna, za razliku od 842 milijuna dodijeljena dvije godine prije. Iako još nemaju podatke za 2010. godinu, kazala je kako

se očekuje daljnji trend smanjenja sektorskih potpora, ali da zbog nedostatka novca neće porasti ni svote za horizontalne ciljeve. Kad je riječ o modelu C,

kojim država pomaže posrnulim tvrtkama ulaskom u njihovu vlasničku strukturu, u AZTN je stigao samo program Badela 1862. No agencija nije mogla dati svo-

je mišljenje jer nije zadužena za sektor poljoprivrede, u koju se ubraja i proizvodnja pića. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

doga aji

NEPRAVOMO NO

Ron evi u etiri godine zatvora, Ba i u dvije

Utorak 7/12/2010

REAGIRANJE

Dragičević: Ne kartam sa Šukerom Bivši dugogodišnji direktor Ine Tomislav Dragi evi reagirao je na lanak "Mol žurno preuzima Inu zbog Polan eca i afere Spice?", objavljen u broju od 6. prosinca, tvrde i da je u njegovu posljednjem pasusu "izre ena notorna laž koju autori potkrepljuju tobožnjim informacija nekih 'naftaša'". "Ni 'naftaši', a ni bilo tko drugi nije me mogao vidjeti da kartam po kavanama s predsjednikom Nadzornog odbora Ine, ministrom Ivanom Šukerom, ni u Tin i, ni u Feren ini, ni bilo gdje drugdje, ni prije ni danas. Laž iznesena u lanku nema nikakvu drugu svrhu nego obmanuti javnost, mene diskreditirati i zamagliti istinu", kaže Dragi evi .

TEKST u kojem se spominju kartaške seanse

BERISLAV RON»EVI , bivši ministar obrane, s Ba i em e morati vratiti 10,2 mil. kn s kamatama

Zagreb. Bivši ministar obrane Berislav Ron evi ju er je na Županijskom sudu u Zagrebu nepravomo no osu en na etiri godine zatvora zbog optužbi da je državu oštetio za 10,2 milijuna kuna kupivši izravnom pogodbom skuplje i nekvalitetnije kamione za Hrvatsku vojsku. Njegov bivši pomo nik i suoptuže-

pogodovali Ivecu. Optuženi i njihova obrana tvrde da nisu pogodovali Ivecu, jer MAN-ovi kamioni nisu bili u skladu s NATO standardima i nisu imala traženu nosivost. Ron evi je tvrdio i da je žrtva politi kog progona. Obrana i USKOK najavili su žalbu na presudu, o kojima e odlu ivati Vrhovni sud. Ron evi je izlaze i sa suda izjavio da je o ekivao osloba aju u presudu. Ba i se nije pojavio na izricanju presude. H

Još nema odluke o prodaji Kraljevice PRIVATIZACIJA Povjerenstvo za pra enje privatizacije brodogradilišta Kraljevica razmotrilo je na ju erašnjoj drugoj sjednici pristigle ponude, ali kona na odluka još nije donesena. Najizgledniji kupac je tvrtka Jadranska ulaganja Danka Kon ara, koja se jedina i predstavila sindikatima

ponu a i nisu bili ni blizu sindikata", kazao je za Business.hr Nenad Miškulin, koji nije htio detaljnije komentirati ju erašnji sastanak osim injenice da definitivna odluka još nije donesena jer e se povjerenstvo prije njezina donošenja sastati barem još jedanput.

Rok iz Bruxellesa

SNIMIO HRVOJE DOMINI

business.hr

FOTO MEHKEK/CROPIX

> nacionalno > lokalno > svijet

nik u "aferi kamioni" Ivo Ba i nepravomo no je osu en na dvije godine, a zajedno s Ron evi em državi e morati vratiti novac za koji su je oštetili. Ron evi a i Ba i a USKOK je teretio da su od tvrtke Eurokamioni kupili 39 vojnih kamiona Iveco za 34,4 milijuna kuna, što je 10,2 milijuna kuna više od cijene koju je na poništenom natje aju ponudila tvrtka MAN Importer. USKOK tvrdi da se za isti novac mogao nabaviti ve i broj kvalitetnijih kamiona, ali da su optuženi sve napravili kako bi

KRALJEVICI je 15. prosinca rok za predaju dokumentacije o restrukturiranju

Prema svemu sude i, najizgledniji kandidat za kupnju brodogradilišta Kraljevica su Jadranska ulaganja, tvrtka poznatog poduzetnika Danka Kon ara, koja je dio njegove grupacije Kermas. Ju er je održana ve druga sjednica nedavno osnovanog Povjerenstva za pra enje procesa privatizacije brodogradilišta Kraljevica na

kojoj su razmotrene pristigle ponude koje su, kako se neslužbeno može doznati, stru ne službe Hrvatskog fonda za privatizaciju analizirale i ocijenile.

Ispipavanje pozicija

Kako nam je kazao Nenad Miškulin, predstavnik sindikata u brodogradilištu Kraljevica, od svih ponu a a samo su predstavnici

Jadranskih ulaganja imali preliminarne razgovore sa sindikatima. "Rije je o na elnom razgovoru i svojevrsnom ispipavanju pozicija. Treba re i da dosad nismo imali priliku vidjeti cjelovitu dokumentaciju ni jednog ponu a a. No ovo svakako upu uje na odre enu ozbiljnost ove ponude, pogotovo zato što ostali

O ito je da se cijela procedura oko prodaje Kraljevice odvija po svojevrsnom ubrzanom postupku, a naga a se kako je za to odgovorna Europska komisija, koja je prošlog tjedna naložila da se kompletna dokumentacija o programu restrukturiranja Kraljevice dostavi do 15. prosinca. Podsjetimo, na ve tre i natje aj za kupnju tog brodogradilišta osim Jadranskih ulaganja pristigle su ponude zagreba ke tvrtke Adria Mar te srbijanskog Bomexa. Adria Marova ponuda, navodno, ne obuhva a cijelo brodogradilište nego samo jedan njegov dio, dok se za Bomexovu ponudu spominje kako ne ispunjava tražene uvjete, ali se ne navodi o emu je to no rije . Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 7/12/2010

2010. POZITIVNI

HĹ˝ Holding 2011. o viĹĄku zaposlenih

Zagreb. Uprava HĹ˝ Holdinga o ekuje da e ovu godinu zavrĹĄiti pozitivno u poslovanju, a za idu u najavljuje proces restrukturiranja i novu organizaciju, istaknuo je predsjednik Uprave HĹ˝ Holdinga Zlatko RogoĹžar na ju eraĹĄnjoj presici, na kojoj je predstavljen i novi vozni red HĹ˝-a. O ekivanja temelje na dobrim rezul-

tatima mati nih druĹĄtava za prvih devet mjeseci ove godine, posebno HĹ˝ Carga, koji je zabiljeĹžio pove anje od 7,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Do kraja ove godine o ekuju i izvanredan prihod od 15 milijuna eura slijedom potraĹživanja koja HĹ˝-u pripadaju nakon razdvajanja od ex-yu Ĺželjeznica. U sklopu restrukturiranja koje HĹ˝ holding eka idu e godine razmotrit e se ima li i koliko viĹĄka zaposlenih. RogoĹžar je kazao i da se stoga u vezi sa zaposlenima i njihovim even-

tualnim otpuĹĄtanjem ne e raditi niĹĄta 'naprasito'. Udjel Ĺželjezni kog prijevoza, unato krizi, pove ao se u devet mjeseci ove godine na 14,2 posto s lanjskih 10,4 posto te se trend rasta nastavlja. Ove su godine krenuli novi investicijski ciklusi, uz ostalo, u otvaranje cargo centara. U vezi s medijskim napisima da je u sukobu interesa zbog obiteljske tvrtke koju vodi njegov sin, RogoĹžar je rekao da ta tvrtke ne posluje ni s HĹ˝ Cargom ni s HAC-om. H

BROJKA

385

milijuna kuna prihoda do kraja godine o ekuje HĹ˝ Putni ki prijevoz, koji je u prvih devet mjeseci ove godine prevezao 52 milijuna putnika, ĹĄto je sli no kao lani, dok im je prihod na blagajnama bio milijun kuna manji

Sindikati: Nema rezanja dok se ne rijeĹĄite 200 sa ZAGREBAÂťKI HOLDING Sindikati Zagreba kog holdinga odbili su prijedlog predsjednika Uprave Ive ovi a da neisplatom boĹži nica uĹĄtede do 70 milijuna kuna te je ovi od plana odustao jer bi u slu aju tuĹžbe ionako morao isplatiti boĹži nicu. UĹĄtede moraju krenuti od 200 savjetnika koji, tvrde sindikati, niĹĄta ne rade U Zagreba kom holdingu (ZGH), kojemu prijeti rupa u poslovanju od najmanje 250 milijuna kuna, ovih se dana doslovce vodi bitka za svaku lipu. Jednu rundu u poduga kom boks-me u ju er je izgubio predsjednik Uprave Ivo ovi kojemu su sindikati opet jasno i glasno rekli "ne" na zahtjev da odustanu od boĹži nica i darova za djecu za

ovu godinu. Prema kolektivnom ugovoru, odnosno aneksu koji je potpisan u sije nju, 12.200 zaposlenika Holdinga ima pravo na boĹži nicu od 2887 kuna te 600 kuna dara za djecu (pravo na potonje pripada svima koji imaju djecu mla u od 15 godina). Uprava ZGH pak traĹži od svojih djelatnika da se odreknu navedenog kako

DOBRI UVJETI

Prosje na pla a 6500 kuna neto Prosje na pla a u Zagreba kom holdingu me u najve ima je u javnim poduze ima i iznosi oko 6500 kuna neto. NeĹĄto niĹža primanja su u tvrtkama u javnom vlasniĹĄtvu, gdje su zaposlenici,

prema podacima Fine, lani primali prosje nu neto pla u od 5974 kune. U privatnim tvrtkama ona je iznosila samo 4270 kuna, a u onima u mjeĹĄovitom vlasniĹĄtvu 3572 kune.

bi se, u teĹĄkim vremenima za tvrtku, uĹĄtedjelo 60 do 70 milijuna kuna.

Ambicije za 2011.

"Mi na to ne moĹžemo pristati. Ve smo pristali na zamrzavanje pla a u ovoj godini. Svjesni smo situacije u kojoj Ĺživimo i otvoreni smo za daljnje razgovore, ali za ovu godinu ustupaka viĹĄe nema. Ne emo se odre i onoga ĹĄto nam pripada po kolektivnom ugovoru ", izjavio je za Business.hr Darko Kleinberger, predsjednik Koalicije sindikata Zagreba kog holdinga. Predsjednik Uprave Holdinga Ivo ovi kazao je na ju eraĹĄnjem sastanku da kolektivni ugovor ne e krĹĄiti jer bi, naravno, na sudu izvukao deblji kraj i u kona nici bi radnicima

ZGH trebao platiti sve ĹĄto ih ide, i to s kamatama. Prema izvjeĹĄ u o poslovanju za prvih ĹĄest mjeseci ove godine, od 1,82 milijarde kuna poslovnih rashoda Holdinga ak 45 posto ili 820 milijuna kuna otiĹĄlo je na troĹĄkove osoblja. Broj zaposlenih konstantno se pove ava pa je tako u prosincu proĹĄle godine ZGH imao 12.041 zaposlenog, a u lipnju ih je bilo ak 12.202. Plan je Uprave da se u 2011. troĹĄkovi osoblja smanje za 180 do 200 milijuna kuna. ovi je najavio kako e od sindikata traĹžiti smanjenje pla a 10 posto ili eventualno rezanje drugih materijalnih

prava (regresi, boĹži nice) kako bi se doĹĄlo do Ĺželjene svote. Ostanu li sindikati tvrdokorni, elniĹĄtvo Holdinga priprijetilo je otkazima nekoliko stotina zaposlenih. Liste onih koji bi mogli postati viĹĄak navodno se ve sastavljaju po podruĹžnicama.

BivĹĄi direktori

Sindikati smatraju kako radnici nisu krivi za loĹĄe poslovne poteze vodstva Holdinga, kao ĹĄto su kupnja zemljiĹĄta Gredelja ili pak injenicu da Holding pla a obaveze za dvoranu Arena Zagreb umjesto Grada Zagreba i drĹžave. "Uprava treba smanjiti

UGOVOR

Atlanticu distribucija Red Bulla

Zagreb. Atlantic grupa i Red Bull potpisali su ugovor po kojemu Atlantic preuzima distribuciju toga energetskog napitka u svim kanalima distribucije na hrvatskom trĹžiĹĄtu. Njime se, isti u, Red Bull pridruĹžuje brendovima u asortimanu divizije Distribucija kao ĹĄto su Wrigley, Ferrero, Johnson&Johnson, Hipp.B.hr

BROJKA

23,8

posto smanjeni su proĹĄle godine ukupni prihodi tvrtke Red Bull Adria, sa 56,4 na 43 milijuna kuna, te im je neto gubitak pove an sa 4,9 na 5,1 milijun kuna

ja plaÄ&#x2021;a savjetnika IVO ÂťOVI , predsjednik Uprave Zagreba kog holdinga SNIMIO HRVOJE DOMINI

troĹĄkove poslovanja, s tim se slaĹžemo. Me utim, radnici, dakle oni koji poĹĄteno obavljaju svoj posao, nisu viĹĄak. Preporu ili smo ovi u da rijeĹĄi pitanje oko 200 savjetnika u Hol-

dingu od kojih je ve ina dobila posao po politi koj liniji, ne rade niĹĄta, a primaju pla u. TraĹžimo da se prije bilo kakvih otpuĹĄtanja napravi reorganizacija i sistematizacija i da iz Holdinga prvo odu svi neradnici. Mo dobrog poslodavca nije da otpuĹĄta radnike nego da im na e posao", poru uje Kleinberger. Posljednji koji su dobili savjetni ka mjesta u Holdingu su smijenjeni direktori podruĹžnica za koje je ocijenjeno da nisu dobro radili svoj posao, ali za savjetnike o ito mogu pro i. U etvrtak e sindikati ponovno sjesti za stol sa predsjednikom Uprave Ivom ovi em kako bi se razgovaralo o pla ama za idu u godinu. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

SPOR S BANDI EM

'Grad nam duguje 1,4 mil. kn' Osim sa sindikatima, predsjednik Uprave Holdinga Ivo ovi ju er se sastao i s gradskim pro elnicima, ali ne i gradona elnikom Milanom Bandi em, kako bi se utvrdilo koliko iznose dugovanja Grada Zagreba prema ZGH-u koja uvelike optere uju bilancu tvrtke. U

Holdingu tvrde kako im Grad duguje oko 1,4 milijarde kuna, od ega najviĹĄe ZET-u, 890 milijuna kuna. Me utim, u gradskoj blagajni novca nema, ne e ga biti ni 2011. te je vrlo upitno kako e ZGH naplatiti svoja potraĹživanja a da izbjegne sudske tuĹžbe i ovrhe.

OGLAS

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 7/12/2010

»AKOVEC

Otvoren Tehnološkoinovacijski centar

akovec. Tehnološko-inovacijski centar Me imurja TIC ju er je sve ano otvoren u bivšoj akove koj vojarni. Centar treba pomo i inovativnim tvrtkama i poduzetnim pojedincima u realizaciji tehnološki naprednih poslovnih ideja. TIC djeluje u tri zgrade površine 2600 metara etvornih. Nudi najam prostora po sub-

vencioniranim cijenama, pomo pri osnutku tvrtki, pomo pri pripremi poslovnog plana, potporu pri pronalaženju izvora financiranja te korištenje visokotehnološkog labaratorija. Kako je rekao direktor Regionalne razvojne agencije REDEA-e Matija Derk, u ijem je sklopu otvoren TIC, centar je nastao kao potreba da se uklone nedostaci u me imurskom gospodarstvu koje se temelji na radno-intenzivnoj industriji te je vidljiv nedostatak kvalitetnih radnih mjesta. H

SURADNJA

Vojvo ani poslovno u Ivani Gradu

Ivani Grad. Delegacija Južnoba kog okruga sa sjedištem u Novom Sadu na elu s na elnicom Darijom Šajin i predstavnicima 11 op ina i njihovih komunalnih poduze a u Ivani Gradu se u ponedjeljak sastala s gradona elnikom Borisom Kova i em, izaslanikom zagreba koga župana za komunalno gospodarstvo Nenadom

Babi em i direktorom Ivakopa Milanom Erjavecom. Upoznali su se s uspjesima Ivakopa u smanjivanju fizi kih gubitaka vode u mreži te razmatrali mogu nosti gospodarske suradnje. Inicijatori trodnevnog studijskog susreta su tvrtka IMGD Zagreb, koja pruža stru nu pomo Ivakopu u smanjivanju fizi kih gubitaka vode, tvrtka GTZ partner njema kog Saveznog ministarstva za globalnu ekonomsku suradnju i Inter-institucionalna profesionalna mreža u sektoru voda Srbije. R. Šp.

Godišnji rast prodaje automobila 4,5 posto OPORAVAK Prošlog je mjeseca registrirano 3400 vozila, što je za 483 ili 16,5 posto više nego u listopadu. Na godišnjoj razini rije je o 148 prodanih vozila više Prodaja novih putni kih automobila u Hrvatskoj vratila je u studenome osmijeh na lica trgovaca. Prema podacima agencije Promocija Plus, prošlog je mjeseca registrirano 3400 vozila, što je 483 vozila ili 16,5 posto više u odnosu na listopad ove godine. Trgovce još više veseli injenica da je to 148 prodanih vozila više ili 4,5 posto u odnosu na studeni 2009. godine. Prošle je godine, naime, u prvih jedanaest mjeseci prodano 6500 vozila više nego u te-

CHEVROLET je krizu najbolje iskoristio: lani je u ovo vrijeme zauzimao 4,52% tržišta, a danas 8,3% i na etvrtom je mjestu najprodavanijih vozila ARHIVA BUSINESS.HR

ku oj, pa takva promjena trenda može biti i te kako znakovita za budu nost automobilske industrije.

Opel lider

Lider u prodaji na našem tržištu i dalje je Opel sa 4472 prodana automobila ove godine. U odnosu na prošlu godinu, kada je Opel u promatranom razdoblju bio uvjerljivi lider sa 3000 prodanih primjeraka više, ove je godine prodao "samo" 400-tinjak vozila više od Volkswagena. Na tre em

je mjestu Renault sa 3088 prodanih automobila. Krizu je apsolutno najbolje iskoristio Chevrolet, koji je lani u ovo vrijeme prodao 1887 vozila i zauzimao 4,52 posto tržišta, a danas je sa 2938 prodanih automobila na etvrtome mjestu najprodavanijih vozila u Hrvatskoj sa 8,30 posto tržišnog udjela.

Benzinaca 68%

Ostatak ljestvice ve je dulje nepromijenjen i na njoj su, s manjim prodajnim oscilacijama, Peugeot, Hyundai,

Škoda, Ford i Citroën. Poredak po modelima ve dugo predvodi Opel Astra sa 2124 prodana primjerka, odnosno šest posto tržišta. Drugi je Volkswagen Polo sa 1682 prodana automobila, odnosno 4,75 posto. Slijede Renault Megane, Opel Corsa, Renault Clio, VW Golf i Renault Clio. Od azijskih predstavnika najprodavaniji je i30 model korejskog Hyundaija. Promjene cijena goriva minimalno utje u na odabir prilikom kupnje ljubimca

na etiri kota a. I dalje su zastupljeniji automobili s benzinskim motorom i me u prodanim vozilima ih je ak 68 posto. Zagreba ka regija, prema o ekivanjima, ima uvjerljivo najviše novih registracija, ak 17.003. Slijedi Primorsko-goranska županija sa 3325 novih vozila. Iako Splitsko-dalmatinska županija ima gotovo 150.000 stanovnika više od potonje, u njoj je registrirano 313 novih vozila manje. Hrvoje Reljanovi

hrvoje. reljanovic@business.hr

karijere, znanje i posao

SANDRI MIHEL»I priznanje e 8. prosinca u Bruxellesu uru iti belgijska princeza Matilda od Belgije, Antonio Tajani, potpredsjednik Europske komisije i ministar poduzetništva, te Sabine Laruelle, belgijska ministrica znanosti ARHIVA BUSINESS.HR

Utorak 7/12/2010

ŽENSKO PODUZETNIŠTVO U sklopu natje aja za Europsku mrežu žena ambasadorica poduzetništva Sandra Mihel i , direktorica tvrtke Business Media Group, izabrana je me u deset poduzetnica iz cijele Hrvatske

Ambasadorice ženskog poduzetništva H rvatska gospodarska komora kao organizator projekta zajedno s partnerima, Visokom školom za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikole Šubi a

Zrinskog, Tehnološkim parkom Varaždin i Tehnologijsko-razvojnim centrom iz Osijeka izabrala je 10 hrvatskih poduzetnica, izme u 30 prijavljenih, s ciljem ja anja ženskog poduzetništva u Hrvatskoj. Projekt je dio

PODUZETNIŠTVO

Invest info centar > karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 7/12/2010

arhiva business.hr

Od 18 poduzetničkih zona u Zagrebačkoj županiji popunjena ih je samo trećina. Kako bi pomogla investitorima potrebnim informacijama, Zagrebačka županija osnovala je Invest Info centar. Centar je osnovan u sklopu Regionalne razvojne agencije, a pridonijet će i koordinaciji investicija u općinama i gradovima. Izrađen je i katalog u digitalnom te tiskanom obliku

u kojem su opisane zone i uvjeti ulaganja. Članovi Invest centra trebali bi biti posrednici između lokalnih jedinica, investitora i središnje države, a osim potrebnih informacija, trebali bi investitorima i maksimalno olakšati postupak ulaganja. Planirano je razvijanje još 12 poduzetničkih zona, a u postojeće je uloženo 500 milijuna kuna. Županija ima velike prednosti, kao što je prometna povezanost i položaj poduzetničkih zona. S. H. B.

Nikola Kristić dugogodišnji je novinar i urednik HRT-a snimio hrvoje knez

10 AMBASADORICA PODUZETNIŠTVA IZ HRVATSKE 1. Edita Štefanić (Tehnologica, Osijek) 2. Helena Budiša (UHY HB-Ekonom, Split) 3. Irena Kaštela (Coral shop Irena, Korčula) 4. Ivana Nikolić (Mrak, Zagreb) 5. Mirjana Rinkovec (Element, Varaždin) 6. Natalija Pekić (Studio Karizma, Osijek) 7. Sandra Mihelčić (Business Media Group, Zagreb) 8. Sanja Opačak (Paprenjak, Zagreb) 9. Sonja Perić (Valsabbion, Pula) 10. Zita Bračko Matulić (Zit, Varaždin) Programa za poduzetništvo i inovacije odnosno Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije, u koji je uključeno 10 zemalja, a financira ga Europska komisija. Hrvatske ambasadorice poduzetnice izabrane su iz različitih sektora, a njihov je zadatak da osobnim primjerom pokažu kako se jedino radom i znanjem može doći do cilja te da svojim pričama pokažu kako nije nemoguće biti uspješna poduzetnica u nezahvalnom muškom svijetu. Jedna od njih je i Sandra Mihelčić, direktorica i vlasnica tvrtke Business Media Group i glavna urednica Poslovnog savjetnika, kojoj će na gala večeri 8. prosinca u Bruxellesu priznanje uručiti belgijska princeza Matilda od Belgije, Antonio Tajani, potpredsjednik Europske komisije i ministar poduzetništva, i Sabine Laruelle, belgijska ministrica znanosti.

Kad-tad dobiješ brkove

Pedeset i tri posto hrvatskog stanovništva su žene, a među osnivačicama trgovačkih društava ih je samo 25 posto, što znatno odstupa od prosjeka Europske unije. U sto najvećih hrvat-

skih tvrtki samo je šest posto žena na rukovodećim položajima, a u nadzornim odborima ih je samo dvadeset posto. Prema istraživanju časopisa Poslovni savjetnik, žene su za isto radno mjesto i do 26 posto slabije plaćene u odnosu na muškarce. Podaci pokazuju da je biznis definitivno svijet muškaraca u koji žene vrlo teško i sporo ulaze, kaže Sandra Mihelčić. U hrvatskoj je više žena s visokom stručnom spremom nego muškaraca, no s druge strane moraju se više dokazivati i dvostruko više raditi od muških kolega da bi sklopile neki posao i u velikom broju slučajeva udaraju u tzv. stakleni strop koji im ne dopušta da napreduju dalje od pozicije srednjeg menadžmenta. Ženu se često puta stavlja pred zid i ona mora odlučiti hoće li karijeru ili obitelj, dok kod muškaraca to nije slučaj. U dosta slučajeva žene su same krive što ne napreduju u karijeri i ne pokreću vlastite biznise jer po prirodi nisu prodorne i nedovoljno se bore, te im nedostaje samopouzdanja, a uz to se još susreću s negativnim stavom okoline prema ženi

Prema projektu HAMAG-a Poduzetništvo žena, u 2009. godini odobreno je 278 zahtjeva i isplaćena je bespovratna potpora u iznosu 4,5 milijuna kuna arhiva business.hr

poduzetnici, zaključuje Mihelčić. Upravo je zadatak odabranih žena ambasadorica da u sljedećih godinu i pol dana rade na jačanju svijesti i potiču žene te ih motiviraju da se počnu baviti poduzetništvom kao poželjnim zanimanjem.

Poticaji

Prema projektu HAMAG-a Poduzetništvo žena, u 2009. godini odobreno je 278 zahtjeva i isplaćena je bespovratna potpora u iznosu 4,5 milijuna kuna. U sklopu projekta Razvoj obrtništva - tradicijski obrti u 2009. godini poduzetnicama je odobreno 65 zahtjeva temeljem kojih su isplaćene bespovratne potpore u iznosu 1,4 milijuna kuna. Poduzetnicama je u 2009. godini isplaćeno ukupno oko šest milijuna kuna bespovratnih potpora, a dobile su i jamstva za kredite u iznosu 20 milijuna kuna temeljem kojih su realizirane

investicije u gospodarstvu u visini 68 milijuna kuna. "Imamo financijske potpore i udruženja žena poduzetnica kao što je Krug te edukacijske programe, no nedostaje moralna potpora okoline i dovoljna potpora kompanija u kojima žene rade", napominje Mihelčić i dodaje kako je jedna od dobrih mjera koje kompanije mogu učiniti za poslovne žene omogućiti im fleksibilno radno vrijeme, organizirati dadilju i kućnu pomoćnicu. Senzibilizacija javnosti i edukacija ključni su za razvoj poduzetništva. Otvorila svoj biznis ili ne, žena može biti poduzetna u onome što čini i radi, ističe Vitomir Tafra, predsjednik Uprave obrazovne grupe Zrinski i tajnik Nacionalne koordinacije E4E (obrazovanje za poduzetništvo Hrvatske gospodarske komore). "Svih 10 poduzetnica

prepoznate su kao potencijal i sve će biti uključene u promotivne aktivnosti, kako bi svojim primjerom i iskustvom pokazale da se može uspjeti. Umrežavanje i povezivanje radit će se radi promocije — za promociju tvrtke, vlastitu i promociju svog životnog puta", zaključuje Tafra.

EU mreža ambasadorica

Hrvatska gospodarska komora sa svojim projektnim partnerima odnedavno je postala nova članica prestižnog društva, Mreže za promicanje ženskog poduzetništva, potpisavši ugovor s Europskom komisijom o provođenju projekta pod nazivom Europska mreža žena ambasadorica poduzetništva. Pod akronimom Entrepreneurship Croatia projekt je prijavljen na natječaj u sklopu CIP programa Europske komisije za konkurentnost i inovacije. Voditelj projekta je Hrvat-

OGLAS

KARIJERA

Kristić novi predsjednik TIH-a Dugogodišnji novinar i urednik HRT-a Nikola Kristić novi je predsjednik Transparency Internationala Hrvatske (TIH), nevladine udruge za borbu protiv korupcije, koju je posljednjih osam godina vodio Zorislav Antun Petrović, a on je izabran za člana Upravnog odbora. Kristić na HRT-u radi od 1985. kao novinar i urednik HTV-a. S. H. B.

ska gospodarska komora, a partneri su Tehnologijskorazvojni centar u Osijeku TERA, Tehnološki park Varaždin - TPV i Visoka škola za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikole Šubića Zrinskog iz Zagreba. Cilj projekta je uspostaviti mrežu ambasadorica u Hrvatskoj koje će poticati žene da započnu poduzetničku djelatnost i osnuju vlastite tvrtke, kao i podizanje svijesti o poduzetništvu žena. U sklopu projekta odabrano je 10 poduzetnica iz cijele Hrvatske (po dvije iz pet hrvatskih regija). Ambasadorice su izabrane na nacionalnoj razini između uspješnih i poznatih poduzetnica. Njihova zadaća bit će, između ostaloga, sudjelovanje na dva inspiracijska seminara u svojoj regiji na kojima će svojim iskustvom pomoći u podizanju sposobnosti žena u stvaranju vizije, jačanju samopouzdanja u postavljanju i kreiranju uspješnog poslovanja. U izboru ambasadorica kriterij je bio da imaju registriranu vlastitu tvrtku u RH i kontinuitet u radu najmanje tri godine, da su uspješne u svome poslovanje te da znaju engleski jezik. Europska komisija u suradnji s belgijskim predsjedništvom 8. prosinca u Bruxellesu organizira lansiranje projekta na europskoj razini, gdje će naše ambasadorica kao gošće uzvanice sudjelovati s ostalim ambasadoricama iz mreže drugih zemalja. Poduzetnice će imati priliku razmijeniti iskustva u izgradnji svojih karijera, kao i iskustva u nošenju titule ambasadorice. Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

Posao.hr

Business makeover > karijere > znanje > posao

business.hr Utorak 7/12/2010

Radi isticanja važnosti cjeloživotnog obrazovanja, stalnog stručnog usavršavanja te poslovne kulture, portal Posao.hr pokrenuo je projekt "Business makeover" namijenjen osobama koje traže posao ili žele napredovati u karijeri. Projekt će odabranim tražiteljima posla omogućiti brojne pogodnosti koje će im pomoći

u povećanju vlastite konkurentnosti na tržištu rada te će ih naučiti kako aktivno izraditi plan traženja posla te kako što uspješnije pronaći izazovan posao. Projekt je započeo natječajem u kojem će stručni žiri odabrati dvoje kandidata koji će zahvaljujući sponzorima i partnerima ostvariti brojne pogodnosti. Žiri će odabrati 11 osoba koje su najkvalitetnije predstavile poslovne planove i smjer razvoja svoje karijere. Nakon provedenog selekcijskog postupka - razgovora s kandidatima i

testiranja njihovih vještina, odabrat će se dva finalista za sudjelovanje u "Business makeoveru". Natječaj traje

do 31. prosinca, a svi zainteresirani i stariji od 18 godina mogu se prijaviti na portalu Posao.hr. S. H. B.

Ne oporezuju se stipendije koje dodjeljuju zaklade i ustanove OBRAZOVANJE Institut za razvoj obra-

zovanja uspješno je okončao kampanju "Stop oporezivanju stipendija" jer je u izmijenjeni pravilnik o porezu na dohodak uvršteno da se oslobađaju od plaćanja poreza na dohodak stipendije za redovno studiranje u Hrvatskoj i inozemstvu koje dodjeljuju zaklade, ustanove i druge institucije registrirane u Hrvatskoj za odgojnoobrazovne ili znanstveno-istraživačke svrhe

lavne promjene koje se odnose na stipendiranje u pravilniku o porezu na dohodak nalaze se u članku 45. kojim se reguliraju primici na koje se ne plaća porez na dohodak. Važna je novost točka 7. te stavci 4. i 5. spomenutog članka kojima se omogućuje isplata stipendija u visini stvarnih troškova studiranja bez poreznog opterećenja.

Neoporezive stipendije

Umjesto dosadašnjeg ograničavanja neoporezivog iznosa stipendija kojima se mogao pokriti samo dio ukupnih troškova studiranja, neoporezive stipendije sada mogu pokriti troškove školarina, prijevoza, smještaja, obveznog zdravstvenog osiguranja za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, prehrane, knjiga i dr. Novi pravilnik omogućuje isplatu neoporezivih stipendija za redovno studi-

Neoporezive su stipendije koje se isplaćuju učenicima i redovnim studentima za školovanje u tuzemstvu i inozemstvu na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima do 1600 kuna mjesečno arhiva business.hr

ranje ne samo u Hrvatskoj već i u inozemstvu. Važno je napomenuti da navedene stipendije mogu dodjeljivati samo zaklade, ustanove i druge institucije registrirane u Hrvatskoj za odgojno-obrazovne ili znanstveno-istraživačke svrhe koje djeluju u skladu s posebnim propisima te su osnovane radi stipendiranja.

Poticaj zakladništvu

Time se daje poticaj razvoju zakladništva kao najtransparentnijeg pravnog okvira za ulaganje u programe stipendiranja. Pravilnik je uvažio i prijedloge IRO-a i Zaklade za učinkovitu kontrolu namjenskog trošenja neoporezivih stipendija te detaljno propisao procedure i dokumentaciju potrebnu za transparentno izvještavanje o dodijeljenim stipendijama. Nadalje, neoporezive su i stipendije koje se isplaćuju učenicima i redovnim studentima za školovanje u tuzemstvu i inozemstvu na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima do visine 1600 kuna mjesečno. Iznimno, neoporezivo se mogu isplatiti i stipendije studentima do 4000 kuna mjesečno koje se dodjeljuju za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima na temelju javnog natječaja. S. h. b.

dogaaji 17

business.hr Utorak 7/12/2010

regija/svijet

Juncker: Europu spašava samo superobveznica I EUROPA ĆE BITI AMERIKA Uvođenje europske agencije za dug i izdanje e-obveznica trebalo bi stvoriti najvažnije tržište obveznica u Europi, koje bi naposljetku trebalo dostići veličinu američkog ministarstva financija, a trebalo bi pomoći zemljama u problemima te spriječiti dužničke krize u budućnosti

ean Claude Juncker, luksemburški premijer i predsjednik Eurogrupe, te Giulio Tremonti, talijanski ministar gospodarstva i financija, u pismu objavljenom u Financial Timesu predložili su uvođenje europskih državnih obveznica (nazvali su ih e-obveznice) koje bi, po njihovu mišljenju, trebale biti glavni instrument izvlačenja eurozone iz velike dužničke krize.

Eurozona nema vremena

Prema njihovom prijedlogu, takve obveznice trebala bi izdavati europska agencija za dug (European Debt Agency), koju oni vide kao nasljednicu današnjeg instituta European Financial Stability Facility, odnosno fonda koji je u svibnju ove godine dogovoren i za-

mišljen kao fond za pomoć posrnulim gospodarstvima eurozone. "Vrijeme je najbitnije. Europsko vijeće trebalo bi što ranije ovoga mjeseca osnovati agenciju koja bi imala mandat izdavati obveznice u vrijednosti do 40 posto BDP-a Europske unije i svake države članice", navode u pismu Juncker i Tremonti. To bi stvorilo najvažnije tržište obveznica u Europi, koje bi naposljetku trebalo dostići veličinu američkog ministarstva financija, uvjereni su Juncker i Tremnonti, koji smatraju da je potrebno poduzeti dva koraka kako bi se udarili zdravi temelji novih europskih obveznica. Prvi korak je da agencija financira do 50 posto svih obveznica zemalja Europske unije jer bi se na taj način stvorilo duboko i likvidno tržište. Drugo,

agencija bi trebala biti u mogućnosti pretvoriti postojeće nacionalne obveznice u e-obveznice. Konverzija bi se trebala napraviti uz diskont, koji bi trebao biti veći što je obveznica zemlje pod većim udarom krize.

Poticaj manjem deficitu

Znajući unaprijed samu evoluciju tih spreadova, zemlje članice dobit će velik poticaj u smanjenju svojih deficita. E-obveznice trebale bi zaustaviti poremećaj na tržištima državnih obveznica i spriječiti prelijevanje negativnog sentimenta na nacionalna tržišta, uvjereni su Juncker i Tremonti. Osim toga, smatraju da bi e-obveznice vratile povjerenje ulagača kojima bi mogućnost konverzije nacionalnih obveznica u e-obveznice trebale do-

nijeti snažniji kolateral u Europskoj središnjoj banci (ECB). Obveznice država članica sa slabijim javnim financijama trebalo bi pretvoriti u eobveznice uz diskont. "Tržište e-obveznica također bi trebalo pomoći bilo kojoj članici u problemima, bez

moralnog hazarda", napominju Juncker i Tremonti. Oni su to zamislili tako što bi državama u problemima bio dopušten pristup likvidnim sredstvima, po EDA-inim kamatama, čime bi se spriječili kratkoročni spekulativni napadi. Ante Pavić

JEAN CLAUDE JUNCKER, luksemburški premijer i predsjednik Eurogrupe, smatra da treba što prije uvesti zajedničko obvezničko tržište arhiva business.hr

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 7/12/2010

3,17 POSTO DIONICA

POKRIVAJU GUBITKE

Konditorski proizvo a KraĹĄ prijavio je u ponedjeljak preko Zagreba ke burze stjecanje 128 vlastitih dionica koje ine 0,0093 posto temeljnog kapitala. Nakon tog stjecanja KraĹĄ posjeduje 43.614 vlastitih dionica koje ine 3,1751 posto temeljnog kapitala. U ponedjeljak se dionicom KraĹĄa trgovalo po cijeni od 400 kuna. B. St.

Na skupĹĄtini mljekare KIM odrĹžanoj u ponedjeljak donesena je odluka o smanjenju temeljnog kapitala te kompanije za 21,4 milijuna kuna, na 37,7 milijuna kuna. Iznos od 21,4 milijuna kuna raspore uje se u ostale rezerve KIM-a, a temeljni je kapital smanjen zbog formiranja ostalih rezervi KIM-a koje sluĹže za pokrivanje gubitka

KraĹĄ opet dokupljuje za trezor

Dukat dokapitalizirao KIM

prenesenog iz poslovanja prijaĹĄnjih godin, a iskazan je u iznosu 21,4 milijuna kuna. Na sjednici je tako er donesena odluka o pove anju temeljnog kapitala od 37,7 milijuna kuna za iznos od 82,1 milijun kuna, ĹĄto je u injeno pove anjem postoje eg poslovnog udjela jedinog lana druĹĄtva, Dukata. Na ime pove anja poslovnog udjela, a time i temeljnog kapitala KIM-a, Dukat je, naime, uplatio 82,1 milijun kuna. Temeljni kapital KIM-a tako sada iznosi 119,8 milijuna kuna. B. St.

BROJKA

82,1 milijun kuna uplatio je Dukat u temeljni kapitala Kima

Tica: U Hrvatskoj se refo nisu provodile od 2. svjet INTERVJU: JOSIP TICA Profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu u svojemu je istraĹživanju pokazao da je krajnji rezultat deprecijacije kune neizvjestan, ali upozorava da Hrvatskoj prijeti duĹžni ka kriza bez obzira na deprecijaciju, ĹĄto je tema koja ponovno izaziva oĹĄtre rasprave dvaju suprotstavljenih tabora zagovaratelja i protivnika jake kune, iako se svi slaĹžu da deprecijacija nema smisla bez jasne fiskalne politike i hitnog provo enja strukturnih reformi Josip Tica, profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, zajedno je s kolegom Ladom Nazifovskim nedavno je istraĹživao posljedice aprecijacije na hrvatsko gospodarstvo. Njihovo istraĹživanje pokazuje da postoji visoka neizvjesnost o krajnjem rezultatu. Iako brojke pokazuju da bi efekt te aja pove ao neto izvoz, dobre strane izgubile bi se na pove anju kunskog vanjskog duga, a posebno bi negativno djelovao na osobnu potroĹĄnju. ProĹĄlotjedna intervencija Hrvatske narodne banke u obrani te aja kune, nakon ĹĄto je probijena granica od 7,40 kuna za euro, ponovno je rasplamsala rasprave o te aju te su se zagovaratelji i protivnici jake kune ponovno podijelili u dva oĹĄtra tabora daju i argumente za i protiv. Josip Tica upozorava da bez obzira na deprecijaciju Hrvatskoj realno prijeti eksplozija vanjskog duga.

Do kakvih ste zaklju aka doĹĄli u istraĹživanju o posljedicama deprecijacije kune? - Dugoro no gledaju i, aprecijacija moĹže odvesti do uravnoteĹženja teku eg ra una platne bilance ili do totalne eksplozije vanjskog duga i inflacije. Do ega e dovesti, naĹĄe istraĹživanje nije do kraja razjasnilo, ali zanimljivo je da i bez deprecijacije, kako stvari sada stoje, hrvatska ekonomija ide prema eksploziji vanjskog duga. I bez koriĹĄtenja te ajne politike na putanji smo prema duĹžni koj krizi, a s deprecijacijom se najvjerojat-

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

nije takva putanja ne mijenja. Barem tako pokazuju rezultati naĹĄeg istraĹživanja. Postoji li onda rjeĹĄenje? - Jedini je na in da stabilizirate odnose dviju veli ina koje me usobno ovise u pravilu da proizvedete viĹĄu stopu rasta uz trenuta ni deficit, a to se moĹže samo strukturnim reformama. Ĺ to je viĹĄa stopa rasta, ve a je vjerojatnost da e se ekonomija sama uravnoteĹžiti ili da e se nakon deprecijacije stvari dugoro no uravnoteĹžiti i stabilizirati. U Hrvatskoj se stalno spominju reforme. Ta se rije izlizala

i gotovo izgubila na zna enju. - Reformi kod nas nema od 2. svjetskog rata. MoĹžemo zaklju iti da je politika ostala bez instrumenata kojima se mogu odga ati strukturne reforme. Od 2. svjetskog rata do 1993. godine svi su se problemi rjeĹĄavali tiskanjem novca. Kada je nakon 1993. godine takav na in rjeĹĄavanja problema postao nemogu , okrenulo se politici vanjskog duga. Kona no smo doĹĄli do trenutka kada viĹĄe nije problem samo vanjski dug po sebi, nego vanjski dug s deviznom klauzulom. Dakle, ti-

DrĹžava bi trebala propisati da znanstvenik ne moĹže biti izvanredni ili redovni profesor ako nema odre eni broj projekata za gospodarstvo, a takve bi projekte trebalo sufinancirati pa bi svako poduze e na jednu kunu vlastitog istraĹživanja trebalo 50 lipa dobiti od drĹžave

skanje novca viĹĄe nije mogu instrument stabiliziranja stanja, vanjski dug sve je manje mogu jer postaje golem i stremi prema duĹžni koj krizi. Valja s postoje im resursima organizirati cjelokupno druĹĄtvo i ekonomiju, mijenjati pravila igre, zakone, institucije i sustav motivacije. Je li velika nada koja se polaĹže u ĹĄto brĹži ulazak u eurozonu zapravo novi instrument stabiliziranja stanja? - Uvo enje eura ne zna i da vanjski dug ne e eksplodirati, ĹĄto najbolje pokazuje Gr ka. Kad u ete u eurozonu, ne rjeĹĄava se pitanje vanjskog duga i naravno da nemate stabilnu putanju sve dok ne napravite strukturnu reformu. Gr ka je i sad u krizi, osim toga uĹĄla je u eurozonu bez ikakvih reformi i sada pla a veliku cijenu. U posljednjih smo 20 godina barem imali niz reformi koje Gr ka nikad nije napravila, od mirovinskog sustava i trĹžiĹĄta rada do brojnih dru-

U 2011.

PBZ predvi a do 3 posto inflacije

Prosje na inflacija trebala bi se idu e godine kretati u rasponu od 2,5 do tri posto, približavaju i se tako desetogodišnjem prosjeku za razdoblje od 2001. do 2010. godine, koji je iznosio 2,9 posto, tvrde analiti ari PBZ-a. Prema njihovim o ekivanjima, u 2011. godini o ekuje nas izraženiji rast cijena u usporedbi s ovom godinom, na što e u doma em okruženju, osim statisti kog efekta niže baze

i pove anih troškova u 2010., utjecati o ekivano poskupljenje plina, mogu i daljnji rasta cijena drugih komunalnih usluga te eventualno, iako zbog izbora malo vjerojatno, ukidanje nulte stope PDV-a. Podaci DZS-a i središnje banke o kretanju cijena do kraja listopada ove godine pokazali su kako zbog slabe potražnje ku anstava trgovcima i proizvo a ima u 2010. godini nije pošlo za rukom prevaliti na potroša e teret višeg PDV-a i pove anih cijena energije, piše analiti arka PBZ-a Ana Lokin. Kako tvrdi, slabost

potražnje, osim podataka o prometu u maloprodaji, razotkriva i tvrdoglavo negativan trend indeksa temeljnih cijena (u rujnu 0,6% na godišnjoj razini) uslijed ega su inflatorni pritisci tijekom ove godine ostali slabi. Iako je me ugodišnji rast cijena u rujnu i listopadu bio u skladu s o ekivanjima, odnosno nešto ve i nego prethodnih mjeseci i iznosio je 1,4%, dvanaestomjese ni prosjek zadržao se na razini 1,1% pa do kraja godine možemo o ekivati samo njegov blagi rast, a sniženi realni dohoci ne daju nadu za brzi oporavak

potražnje. Pitanje, dakle, ostaje kako e se s pove anim troškovima (ne treba zanemariti ni utjecaj ja eg dolara) nositi proizvo a i i trgovci u nadolaze em razdoblju. Stoga analiti ari PBZ-a smatraju da nas u 2011. o ekuje izraženiji rast cijena u usporedbi s ovom godinom. Ipak, visoka nezaposlenost, za koju je izvjesno da e potrajati duboko u 2011., i njezine posljedice u obliku pesimizma potroša a te o ekivano održavanje stabilnosti kune pružaju protutežu rastu cijena. B.hr

ništa ne moraju raditi, samo neka glasaju za politi ku opciju koja takvo što obe ava.

bolje proizvode i da se bore na tržištu, a ne da o ekuju da ih netko spašava. A to nije problem samo brodogradnje nego itavog niza djelatnosti, od javne administracije i zdravstva do obrazovanja. Svi govore kako je klju no za današnji izvoz da ima dodanu vrijednost, dakle da je dovoljno sofisticiran? - Proizvod s ve om dodanom vrijednoš u ostvaruje se u suradnji sa znanstvenom zajednicom. U našoj akademskoj hijerarhiji ne postoji uvjet da znanstvenik za napredovanje mora sura ivati s privatnim sektorom. Ni jedna politi ka stranka ne e se usuditi postaviti takav uvjet znanstvenicima, što je klju no da profunkcionira odnos nužan za proizvodnju sofisticiranih proizvoda. Pogledajte primjer Nokije, to je poduze e zapravo fakultet.

MARKO ŠKREB, glavni ekonomist PBZ-a SNIMIO SAŠA ETKOVI

forme etskog rata ››

Nultu godinu u pravilu trebamo za politi ki sustav jer je cijena politi kog sustava, kada zbrojite sve stranke zajedno, golema, i Hrvatska takvo što više ne može izdržati JOSIP TICA, profesor na EFZG-u, upozorava da tiskanje novca više nije mogu e za Hrvatsku SNIMIO SAŠA ETKOVI

gih. Gr ka je jednostavno bila loš ak koji je preko veze ušao u EU zbog svojega strateškog položaja. Što bi kod nas trebale obuhvatiti te strukturne reforme? - Moramo kako god znamo smanjiti cijenu dijela ekonomije koja nije izložena me unarodnoj konkurenciji. U pitanju je cijeli niz poduze a , od komunalnih do velikih monopola koji pove avaju troškove života, a posljedica toga je da ljudi traže velike pla e kako bi mogli živjeti s takvim pove anim troškovima. To najviše šteti izvoznicima koji uz velike troškove ne mogu izvoziti. Najbolji primjer je ukidanje taksi-monopola u Zagrebu. To je strukturna reforma koja e dovesti do pada cijena taksi-usluge. Kada bi se radilo na ukidanju monopola nekoga tko ima još dominantniju

ulogu, pad troškova našim bi izvoznicima oslobodio novac koji bi mogli iskoristiti za poticanje izvoza, koji pak može povu i cijelu ekonomiju. Zašto je to onda tako teško provesti? - U ekonomskom je smislu sve vrlo jednostavno. Problem je što ovo društvo nije naviknuto na strukturne reforme. Stalno smo ih izbjegavali, bilo tiskanjem novca, bilo zabijanjem glave u pijesak vanjskim zaduživanjem. Politika u tom kontekstu ve najmanje 60 godina izbjegava suo avanje s tom realnoš u. Da bi ekonomija bila uspješna, mora se mijenjati i društvo. Ljudima podilaze, govore da e sve ostati isto, da je sve što rade održivo. Takav na in razmišljanja rezultira ili vanjskim dugom ili tiskanjem novca jer je najlakše ljudima re i da je sve super i

Ima li hrvatsko gospodarstvo uop e nešto ponuditi svijetu? - Imamo nekoliko grana. Imamo turizam, neke industrije koje imaju potencijal kao što je drvna, imamo povoljan geostrateški položaj, kao i neke vrhunske institute poput Ru era Boškovi a. Upravo te institute moramo i možemo usmjeriti u proizvodnju patenata. Ali brodogradnja je imala sve to pa je na koljenima? - Ona je najbolji primjer današnje situacije. Konstantno dajemo velik novac i pri amo kako e sve ostati isto. U istoj državi imamo brodogradilište koje funkcionira normalno i brodogradilišta gubitaše. Dakle, glavno je pitanje kako motivirati ljude da proizvode

Tko bi trebao stvarati tu tješnju suradnju? - Poduze a, znanstvena zajednica i država. Država bi trebala propisati da znanstvenik ne može biti izvanredni ili redovni profesor ako nije napravio odre eni broj projekata za gospodarstvo. Takve bi projekte trebalo sufinancirati. Svako bi poduze e na jednu kunu vlastitog istraživanja trebalo 50 lipa dobiti od države. Znanstvenici koji žele titule trebali bi sura ivati s gospodarstvom. Ovako dobivaju titule za radove koje nitko ne ita. Morate imati cilj i razra en sustav kazni i nagrada. U njemu bi najbolje trebali pro i oni koji ostvare taj cilj. Kažnjavanje onih koji ne rade na cilju i nagra ivanje onih koji ga ispune moja je ideja za naš politi ki sustav. Ante Pavi

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Titulu dnevnog dobitnika u ponedjeljak uzela je dionica Luke Plo a. Ta je dionica porasla impresivnih 12,5 posto, uz promet od 484.000 kuna. Vlasnika je u 70 transakcija promijenilo 340 dionica unutar dnevnog cjenovnog raspona od najniĹžih 1300 do najviĹĄih 1520 kuna. Zadnja je transakcija obavljena po cijeni 1440 kuna. Treba napomenuti da je ta dionica u petak sko ila viĹĄe od sedam posto.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Adris grupa Adris grupa Zagreba ka banka Dalekovod Luka Plo e Belje Dom holding Kon ar - elektroindustrija Atlantska plovidba d.d. Institut IGH Ericsson Nikola Tesla KraĹĄ, prehrambena industrija Ingra Uljanik plovidba Jadranski naftovod AD plastik Liburnia Riviera hoteli Atlantic grupa Petrokemija Tankerska plovidba Turisthotel Veterina d.d. Tehnika BeliĹĄ e Luka Rijeka Jadroplov d.d. Fima proprius d.d. Fima validus Viro tvornica ĹĄe era d.d. Jadranska banka Transadria Croatia osiguranje d.d. Dukat Kon ar akove ki mlinovi Gabarit d.d. za gra . radove i trgovinu HTP Kor ula Konzum uro akovi holding ImunoloĹĄki zavod IPK Osijek Tisak Kon ar Podravka prehrambena industrija, d.d. Arenaturis Zvijezda Badel 1862 Auto Hrvatska Varteks, varaĹždinska tekstilna ind. d.d. Solaris HG Spot Istraturist Umag d. d. Croatia osiguranje d.d. Hidroelektra niskogradnja Ledo Jadroagent Privredna banka Zagreb IPK Kandit Maistra Uljanik d.d. Zlatni rat Riviera Pore DIOKI d.d Slavonski zatvoreni investicijski fond Ĺ˝itnjak Siemens dioni ko Pismorad Hoteli Makarska Vupik Valamar grupa Sun ani Hvar Proficio

+ Neslavnu titulu dnevnog gubitnika u ponedjeljak je ponijela dionica zagreba kog gra evinara Ingre. Dionicom Ingre trgovalo se po cijenama od 15,74 do 16,53 kune. Zadnja od 14.555 protrgovanih dionica promijenila je vlasnika po cijeni 15,75 kuna, ĹĄto je 2,78 posto cjenovnog gubitka. Na Ingru je potroĹĄeno viĹĄe od 200.000 kuna.

Redovan promet: 20.140.895,80 kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

267.12 304.50 260.00 226.01 231.10 1,300.00 57.06 29.01 490.00 718.01 1,245.00 1,226.09 400.00 15.75 550.00 2,525.00 101.00 2,110.00 803.00 151.55 1,200.00 730.00 56.60 1,000.00 485.00 171.00 133.22 20.00 7.43 308.00 2,750.00 2,340.00 5,100.55 359.00 930.00 3,399.99 560.00 57.00 170.00 26.00 120.00 17.00 135.00 998.80 271.00 47.01 3,112.00 65.00 367.89 14.50 200.01 21.78 296.00 5,300.16 129.99 5,100.00 552.00 482.00 150.21 57.20 88.49 50.00 160.00 70.04 28.13 110.00 620.00 416.00 65.02 63.89 28.68 30.00 11.87

270.49 310.00 262.01 229.00 232.99 1,520.00 58.22 30.00 495.00 725.11 1,260.00 1,256.88 434.00 16.53 553.00 2,664.00 101.98 2,139.97 806.00 157.04 1,250.00 730.00 57.36 1,000.00 490.00 181.99 136.50 20.00 7.99 308.00 2,750.00 2,340.00 5,100.55 359.00 950.00 3,399.99 560.00 61.00 171.00 26.10 120.00 17.00 140.00 998.80 274.10 51.00 3,178.99 70.00 367.89 14.50 200.01 22.30 297.00 5,300.16 129.99 5,100.00 552.00 485.00 152.10 57.99 88.49 50.00 160.00 70.04 28.13 110.00 620.00 416.00 65.02 63.89 28.68 30.00 11.87

267.51 310.00 262.00 229.00 232.00 1,440.01 58.00 29.50 490.10 720.02 1,245.00 1,228.12 434.00 15.75 550.00 2,664.00 101.90 2,115.00 803.00 155.00 1,200.00 730.00 56.60 1,000.00 485.00 180.00 133.50 20.00 7.80 308.00 2,750.00 2,340.00 5,100.55 359.00 950.00 3,399.99 560.00 61.00 170.00 26.00 120.00 17.00 140.00 998.80 274.00 51.00 3,178.99 65.00 367.89 14.50 200.01 21.80 296.00 5,300.16 129.99 5,100.00 552.00 485.00 150.21 57.20 88.49 50.00 160.00 70.04 28.13 110.00 620.00 416.00 65.02 63.89 28.68 30.00 11.87

-0.52% 1.64% 0.23% 3.15% 0.87% 12.50% -0.10% -1.67% -0.39% -1.10% 0.40% -2.14% 4.63% -2.78% 0.00% 2.26% 1.90% -0.05% 0.00% 0.00% 1.69% -5.93% -8.65% -0.79% -1.02% 0.00% -0.80% 0.00% -0.76% -0.64% 0.00% 17.00% -1.91% 2.28% 3.26% 0.00% 0.00% 7.00% -0.58% 0.00% -4.00% 0.00% 0.00% 2.13% -0.72% 2.00% 7.40% -7.80% 9.80% 2.47% 0.00% -2.24% 2.07% 0.00% 2.19% -1.92% 1.55% 0.31% -12.67% -3.05% 26.41% 0.00% -3.02% -0.01% -6.20% 0.92% 6.90% 1.46% 6.59% 27.81% 0.00% 7.14% 0.00%

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,09%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

34,135 9,428 6,955 5,497 2,102 341 6,999 10,608 615 380 210 203 593 14,555 336 65 1,516 63 130 621 62 100 1,000 50 101 268 331 2,200 4,929 104 9 10 4 55 20 5 30 271 89 532 100 682 79 10 36 203 3 120 20 500 33 278 20 1 40 1 9 10 30 78 50 86 25 54 116 19 2 1 6 5 7 5 7

9,167,325.14 2,921,356.30 1,815,558.90 1,258,620.50 488,504.69 484,599.69 404,595.00 312,859.09 303,289.40 274,834.95 262,431.04 253,160.82 246,018.20 232,202.56 184,959.00 171,361.37 153,660.66 133,360.05 104,507.50 96,374.91 76,485.04 73,000.00 56,819.15 50,000.00 49,484.30 47,660.47 44,864.84 44,000.00 37,672.03 32,032.00 24,750.00 23,400.00 20,402.20 19,745.00 18,699.98 16,999.95 16,800.00 15,812.25 15,146.00 13,844.00 12,000.00 11,594.00 10,969.52 9,988.00 9,793.20 9,738.24 9,402.99 7,850.00 7,357.80 7,250.00 6,600.33 6,132.68 5,930.00 5,300.16 5,199.60 5,100.00 4,968.00 4,832.00 4,551.79 4,481.35 4,424.50 4,300.00 4,000.00 3,782.16 3,263.08 2,090.00 1,240.00 416.00 390.12 319.45 200.76 150.00 83.09

21,906.00 2,980.93 1,777.43 14,667.08 532.16 320.57 476.50 220.28 1,260.60 1,004.80 197.43 1,635.43 596.15 118.12 319.00 1,978.94 427.94 640.09 2,677.44 517.87 751.66 288.17 104.42 189.46 564.69 1,076.49 218.50 40.06 21.07 427.09 328.96 67.29 1,568.92 1,077.00 58.36 357.00 38.14 26.01 3,859.49 84.16 27.03 75.85 334.12 193.95 1,485.08 111.31 318.72 48.89 243.45 27.85 123.55 7.19 1,383.80 46.38 81.01 1,122.87 61.19 9,251.26 107.41 626.02 197.89 27.62 584.56 283.11 94.13 22.62 586.46 9.69 72.79 96.18 180.56 219.33 46.45

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 271.89 242.21 200.00 217.00 1,160.03 54.00 27.87 421.00 705.00 1,106.00 1,181.00 262.02 14.50 533.13 2,332.01 76.01 1,413.01 624.15 105.50 1,140.00 543.15 52.05 871.01 404.03 161.54 124.01 19.19 6.40 290.00 2,006.00 2,000.00 4,502.00 240.00 909.99 2,415.00 550.00 57.00 143.00 22.36 120.00 17.00 135.00 975.00 240.00 33.03 2,851.00 58.00 335.06 11.14 160.00 20.08 280.00 4,500.00 120.00 4,720.12 503.37 461.06 150.02 56.50 61.11 30.05 100.00 70.04 15.15 76.10 565.00 323.33 61.00 41.77 25.60 25.00 11.50

332.84 373.00 318.99 280.00 390.00 2,093.00 98.00 45.90 517.00 1,060.00 3,397.40 1,777.00 497.02 45.36 679.90 3,215.00 115.79 2,890.00 829.99 184.73 1,665.00 850.00 74.45 2,020.00 580.00 220.00 191.00 39.00 29.01 420.00 3,100.00 3,290.00 5,948.87 400.12 2,198.00 3,799.21 560.00 167.99 207.51 40.90 249.90 30.50 315.00 2,450.00 400.00 70.00 5,050.00 139.00 519.00 36.40 260.00 94.00 410.00 6,000.00 270.00 7,049.99 620.00 618.00 296.68 77.00 175.00 59.66 200.00 150.96 34.97 164.00 680.00 450.03 109.80 230.00 45.00 36.50 16.39

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

63,10 13,40 17,45 0,69 86,00 247,00 87,40 19,00 16,80 9,73 146,00 10,06 5,10 0,69 4,30

63,95 13,60 17,80 0,70 88,00 250,00 91,99 19,60 16,80 9,83 150,00 10,35 5,15 0,70 4,30

63,10 13,40 17,45 0,70 87,50 247,00 91,99 19,00 16,80 9,81 150,00 10,07 5,15 0,70 4,30

63,37 13,51 17,70 0,70 87,12 248,98 88,39 19,06 16,80 9,80 148,10 10,16 5,13 0,70 4,30

1,01 3,17 36,01 35,10 0,39 1,45 0,80 36,00 0,40

1,01 3,39 36,06 35,25 0,39 1,45 0,80 36,10 0,40

1,01 3,39 36,01 35,11 0,39 1,45 0,80 36,10 0,40

1,01 3,39 0,36 0,35 0,39 1,45 0,80 0,36 0,40

89,00 81,00 100,00 8,00 97,00 18,30 43,00 42,00 40,00 39,00 38,00 11,99

89,00 81,00 100,00 8,00 97,00 19,00 43,00 42,00 40,00 39,00 38,00 12,10

89,00 81,00 100,00 8,00 97,00 18,83 43,00 42,00 40,00 39,00 38,00 12,05

480,00 690,00 87,50 3.360,00 2.996,00 92,50 97,60 81,63 240,00 7.200,00 1.000,00 14.500,00 930,00 6.199,00 1.800,00

484,00 700,00 89,59 3.395,00 2.996,00 93,54 97,75 81,90 240,00 7.800,00 1.000,00 15.119,00 940,00 6.200,00 1.800,00

482,00 700,00 89,54 3.385,00 2.996,00 93,53 97,67 81,89 240,00 7.627,00 1.000,00 14.996,00 937,00 6.200,00 1.800,00

481,72 699,99 89,51 3.384,57 2.996,00 93,51 97,67 81,88 240,00 7.627,19 1.000,00 14.996,48 936,58 6.199,73 1.800,00

92,50 15.000,00 86,00 3.840,00 3.300,00 3.200,00 500,00 450,00 87,00 24.000,00 37.500,00

92,50 15.000,00 88,00 3.850,00 3.380,00 3.200,00 510,00 455,00 87,00 24.000,00 37.500,00

92,50 15.000,00 87,66 3.849,52 3.301,74 3.200,00 507,23 453,82 87,00 24.000,00 37.500,00

56,89 15.000,00 53,91 3.849,52 3.301,74 3.200,00 507,23 453,82 53,50 24.000,00 37.500,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG GRVG LKPG NF1N TLSG PETG SAVA AELG ZVTG INDGL MELR KBMR KDIR PBGS ATPG

KRKA GORENJE LUKA KOPER NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD TELEKOM SLOVENIJE PETROL SAVA AERODROM LJUBLJANA ZAVAROVALNICA TRIGLAV INFOND GLOBAL MERCATOR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR KD ID PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD AKTIVA NALOZBE

NOVA BANKA AD BANJA LUKA ZIF JAHORINA KOIN AD PALE REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZTC BANJA VRUCICA AD TESLIC REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 VETERINARSKA STANICA AD LAKTASI

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA K BOR BANKA DD SARAJEVO ENERGOINVEST DVI DD SARAJEVO FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H BH TELECOM D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E SOLANA DD TUZLA

NIS a.d. Novi Sad Tigar a.d. Pirot Obveznice RS serije A2013K AIK banka a.d. Niš Informatika a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2015K NAMA KUMANOVO Vino župa a.d. Aleksandrovac Niška Mlekara a.d. Niš Cacanska banka a.d. Cacak Energoprojekt holding a.d. Beograd Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Imlek a.d. Beograd

R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 03 KLIRINSKA KUKA KLIR. INTERB. SI. SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 07 MAKPETROL SKOPJE REPLEK SKOPJE

-2,88 % 195592 7,28 % 10075 0,03 % 43023 -2,48 % 15800 0,00 % 13740 0,00 % 1913 3,90 % 2831 0,92 % 5552 0,00 % 4300

197.547,92 34.137,75 15.508,34 5.558,37 5.358,60 2.773,85 2.264,80 2.001,01 1.720,00

0,00 % 1,89 % 33,33 % 0,00 % 0,00 % 2,70 % 0,00 % -0,71 % -0,25 % 0,00 % 0,00 % 19,80 %

31013 11146 5310 63328 2012 2864 1145 998 877 877 881 1567

2.760.157,00 902.826,00 531.000,00 506.624,00 195.164,00 53.930,83 49.235,00 41.916,00 35.080,00 34.203,00 33.478,00 18.883,38

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN03 KIBS RMDEN09 ALK TPLF KMB GRNT TEL RMDEN07 MPT REPL

1.095.330,38 261.833,02 138.430,77 74.358,45 62.729,54 51.290,60 40.834,96 28.642,48 28.543,20 22.397,34 19.549,60 18.441,87 9.412,85 8.384,94 7.654,00

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS TIGR A2013 AIKB INFM A2012 A2011 A2015 NAMA VINZ MLNI CCNB ENHL FITO IMLK

-0,60 % 17284 -1,11 % 19384 -0,85 % 7820 -1,41 % 106352 -0,57 % 720 -1,37 % 206 -1,36 % 462 -1,30 % 1503 0,66 % 1699 0,83 % 2286 -4,46 % 132 -1,08 % 1815 0,19 % 1835 0,00 % 11964 0,00 % 1780

Imlek Beograd +4,96% Elektroprivreda Sarajevo +3,69% Stopanska banka Bitola +1,82% AIK banka +0,56% Makedonski telekom Skopje +0,54%

NIS

Makpetrol Skopje Petrol Mercator Luka Koper Garant Futog

-2,04% -1,37% -1,11% -0,85% -0,54%

Bosnalijek

+0,42 -4,8

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKE FBIHKK BORBRK3 EDVIRK1A FBIHKH BHTSR FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1C FBIHK1D FBIHK1E SOLTRK3

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA NOVB-R-E JHKP-R-A RSRS-O-C RSRS-O-D HEDR-R-A TLKM-R-A BVRU-R-A RSRS-O-B VSLA-R-A

Oznaka

Utorak 7/12/2010

business.hr

0,42 % 156583 75.428.810,00 1,60 % 40000 27.999.600,00 0,81 % 65186 5.835.082,37 0,56 % 1636 5.537.150,00 7,04 % 1470 4.404.120,00 0,02 % 45399 4.245.422,56 -0,12 % 43086 4.208.141,26 0,32 % 34945 2.861.335,35 20,00 % 5000 1.200.000,00 5,21 % 146 1.113.570,00 0,00 % 1000 1.000.000,00 19,03 % 66 989.768,00 -0,74 % 942 882.260,00 0,81 % 96 595.174,00 4,96 % 296 532.800,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,54 % 102753 0,00 % 372 0,09 % 56715 0,42 % 397 0,59 % 460 -0,27 % 312 -0,54 % 862 0,54 % 765 0,58 % 5079 -2,04 % 8 0,42 % 5

5.845.247,23 5.580.000,00 3.057.484,42 1.528.261,00 1.518.800,00 998.400,00 437.230,00 347.175,00 271.746,59 192.000,00 187.500,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Uvjerljivo najtrgovanija u Beogradu u ponedjeljak je bila dionica Naftne industrije Srbije sa 75,5 milijuna dinara prometa. Cijena joj je rasla 0,42 posto, na 482 dinara, a tijekom dana kretala se od 480 do 484 dinara. Veliki promet zabilježen je i dionicom pirotskog Tigra kojim se trgovalo u iznosu 29 milijuna dinara, a cijena joj je rasla 1,6 posto, na 700 dinara.

Samo je 575 dionica sarajevske farmaceutske kompanije Bosnalijek na po etku tjedna promijenilo vlasnika pa je ukupan promet njime iznosio 7935 konvertibilnih maraka. Cijena joj je pala 4,8 posto u odnosu na zadnju zabilježenu prethodnoga dana i iznosila je 13,7 konvertibilnih maraka. Najviša cijena kojom se tijekom dana trgovalo dionicom Bosnalijeka iznosila je 14 KM, a najniža je ujedno bila posljednja zabilježena.

REGIONALNI INDEKSI -2,08% BIRS -0,41% 823,25 913,99 Belex15 +1,38% FIRS -0,45% 662,47 1.433,72 Belexline +1,04% MBI10 -0,10% 1.287,40 2.249,11 SASX10 MOSTE +1,68% 481,52 +0,46% 906,61 SASX30 NEX20 +0,55% 14.054,71 -0,09% 889,16 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,34% WIG20 +1,12% 2.698,17 BUX +0,21% 21.449,91 +0,27% -0,03% ATX +0,70% 2.757,93 indeksa na zatvaranju u +0,79% Stanje ponedjeljak 6. prosinca 2010.

FTSE100 5.772,67

DAX 6.957,39

CAC40

3.751,38

MICEX 1,662.55

AMERI»KI INDEKSI +0,17% S&P500 +0,26% 11.382,09 1.224,71 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,47% petak 3. prosinca 2010. 2.591,46 DJIA

investor 22 DIONI»KI

+ 481,4206

24,57

NFD Aureus US Algorithm 140,3348

23,38

MP-Global HR

20,51

326,9646

Ilirika Azijski tigar

63,9775

18,04

KD Nova Europa

7,1838

17,93

FIMA Equity

71,5761

-24,94

KD Victoria

12,8768

-18,53

ST Global Equity

46,3898

-16,48

C-Zenit

48,8978

-14,83

HPB Dynamic

47,9821

-14,13

+ MJEŠOVITI

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn kn

36,3551 86,5004 75,4400 12,8768 65,8600 102,1200 86,2174 81,9400 80,5991 59,8900 68,1274 7,1838 5359,1300 101,5354 60,1600 168,8780 71,5761 14,4125 30,9900 60,5666 126,3831 44,8650 81,4105 46,3898 123,6310 11,1183 47,9821 94,0869 374,1691 8,3730

1,69 1,52 1,34 1,02 1,01 0,90 0,90 0,84 0,70 0,69 0,66 0,63 0,58 0,53 0,47 0,43 0,41 0,32 0,32 0,29 0,24 0,23 0,20 0,18 0,14 0,05 0,03 -0,03 -0,03 -0,05

-3,86 -3,48 -5,77 -5,97 -4,26 2,92 3,33 -3,78 2,43 -1,87 9,67 11,42 -3,59 N/A 7,31 6,20 -8,54 20,90 0,71 6,21 3,28 6,83 -3,94 -4,24 10,30 2,42 -4,31 6,59 12,48 2,95

OTP indeksni VB CROBEX10 A1 KD Victoria Raiffeisen HR dionice ZB aktiv OTP meridian 20 Erste Adriatic Equity PBZ Equity fond Raiffeisen C. Europe PBZ I-Stock KD Nova Europa Poba Ico Equity Ilirika Gold Raiffeisen Emerging M. Ilirika JIE FIMA Equity Platinum Global Opportunity Erste Total East Prospectus JIE NFD Aureus New Europe AC Rusija HPB Dioni ki ST Global Equity Ilirika BRIC AC G Dynamic EM HPB Dynamic HPB WAV DJE MP-Bric HR HI-growth

udjela

% 12 mj.

11,1174

9,93

Allianz Portfolio

112,1540

7,12

ZB global

144,8500

5,15

NFD Aureus Em. Mark. B. 87,1092

4,29

HI-balanced

9,9593

3,88

ICF Balanced

108,6756

-23,25

ST Balanced

168,9175

-14,97

ST Aggressive

63,7936

-13,01

HPB Global

96,0820

-10,80

Agram Trust

66,3264

-10,62

+ OBVEZNI»KI

6mj. % 12 mj. (%)

-6,95 -8,60 -8,20 -12,84 -7,27 3,16 3,17 -7,60 -0,46 -3,93 12,16 12,48 -3,70 N/A 6,21 2,91 -14,48 19,53 -3,79 3,00 6,29 5,40 -9,00 -6,21 13,53 3,67 -5,22 7,93 9,54 1,71

-11,75 N/A -13,46 -18,53 -9,85 5,48 -3,12 -12,33 -5,20 -10,64 12,96 17,93 -8,86 N/A 11,41 -0,51 -24,94 1,69 -11,73 -6,98 3,52 12,54 -12,28 -16,48 N/A 10,18 -14,13 16,94 13,91 1,22

PGP (%) Ove god. (%)

-29,08 N/A -10,49 2,21 -17,08 0,47 -5,54 -3,80 -4,03 -8,71 -10,72 -10,01 -16,96 N/A -15,79 8,96 -5,01 -8,53 -30,85 -12,23 11,90 -19,29 -3,90 -7,31 N/A 6,24 -15,81 -1,86 -2,41 -2,00

-7,25 -13,50 -10,13 -15,46 -5,01 5,05 -0,45 -9,78 -2,46 -7,83 12,22 13,88 -7,22 1,54 6,29 2,87 -20,88 3,49 -8,93 -4,32 4,21 10,31 -10,08 -13,63 23,63 7,98 -12,64 14,43 10,08 0,27

Imovina

126,937 5,620 9,943 56,974 13,977 485,239 17,752 203,440 393,525 219,566 208,559 20,129 5,835 5,212 24,481 106,365 17,930 8,649 44,701 23,937 9,005 9,682 18,167 13,802 31,415 14,141 20,403 11,727 11,849 67,383

Starost

Datum

2,94 0,87 2,54 11,57 2,23 4,44 2,60 5,15 5,25 5,63 3,38 3,14 3,36 0,10 2,96 6,11 6,51 3,20 3,18 3,84 2,08 3,74 5,17 10,12 0,91 1,75 4,27 3,25 2,73 8,78

03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena AC G Balanced EM

Valuta

DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. MP-Mena HR

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI

OTP uravnoteženi ICF Balanced ZB global Erste Balanced KD Balanced PBZ Global fond Raiffeisen Balanced Ilirika JIE Balanced Agram Trust Allianz Portfolio C-Premium Raiffeisen Prestige AC G Balanced EM ST Balanced HPB Global HI-balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced ST Aggressive

OBVEZNI KI FONDOVI OTP euro obvezni ki HI-conservative Raiffeisen Bonds HPB Obvezni ki PBZ Bond fond Erste Bond ZB bond Capital One

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

105,2023 108,6756 144,8500 114,0700 8,1398 100,4587 151,5100 149,7108 66,3264 112,1540 5,4885 107,3200 11,1174 168,9175 96,0820 9,9593 87,1092 63,7936

0,91 0,88 0,74 0,57 0,51 0,49 0,39 0,29 0,21 0,18 0,15 0,08 0,06 0,05 -0,06 -0,16 -0,20 -0,42

-4,50 -5,94 0,57 -2,11 -0,09 1,73 -0,45 5,06 -2,30 2,24 2,82 0,21 2,09 -4,90 -5,84 2,01 5,81 -0,83

-4,11 -9,76 1,11 -2,22 -0,28 -0,55 0,36 3,87 -2,89 3,77 -5,34 2,95 3,48 -6,54 -9,30 1,76 9,83 -4,45

-8,41 -23,25 5,15 -2,33 -1,00 -1,97 1,94 3,80 -10,62 7,12 -7,67 N/A 9,93 -14,97 -10,80 3,88 4,29 -13,01

1,03 1,29 4,01 -0,80 -4,13 4,76 5,15 8,65 -3,60 7,61 -14,47 N/A 6,22 6,86 -0,77 -0,05 -3,10 -8,28

-7,83 -15,32 5,65 -1,22 -1,37 0,01 3,15 4,68 -4,72 6,89 -6,97 7,32 7,87 -12,22 -9,79 1,75 8,29 -10,22

37,031 11,079 712,169 106,461 6,802 289,546 331,783 45,043 11,000 7,186 12,269 174,957 14,336 12,116 88,224 67,674 16,317 2,856

4,97 8,59 9,42 9,88 4,88 9,23 8,27 4,86 2,40 1,56 3,84 0,74 1,76 7,90 5,17 8,78 4,38 5,20

03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010

127,1953 11,3319 174,1900 124,7367 129,5961 130,1300 159,0600 162,1324

0,26 0,11 0,09 0,08 0,07 0,01 0,00 -0,04

1,11 0,24 0,48 -0,21 0,48 0,43 -0,63 2,20

1,09 1,55 2,94 2,09 2,48 3,33 -0,26 4,71

4,53 5,61 8,52 4,49 6,52 9,08 4,96 10,49

4,96 1,44 6,73 4,37 4,56 4,41 5,05 8,23

3,97 5,48 8,27 4,46 7,68 8,68 4,71 9,19

14,471 6,337 441,653 13,476 115,795 162,130 231,163 16,179

4,97 8,78 8,53 5,17 7,74 7,51 9,42 6,11

03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

102,4835 132,3212 162,5259 139,8296 125,7346 138,3800 138,4061 131,9839 122,2539 116,9145 11,3115 10,6638 108,3564 105,4300 144,6400 135,1933 124,5595

0,04 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00

0,81 0,56 0,63 0,53 0,57 0,85 0,66 0,76 0,56 0,85 0,69 0,78 0,79 0,67 0,92 0,90 0,30

1,63 1,17 1,13 1,06 1,69 1,74 1,29 1,55 1,23 1,66 1,58 1,66 1,56 1,70 1,76 1,67 0,74

1,31 3,12 2,54 2,61 4,02 3,73 2,44 4,17 2,83 3,44 3,67 3,66 3,74 4,27 4,07 3,82 2,64

1,84 6,35 4,80 3,29 4,40 4,42 4,62 5,52 4,14 5,20 5,80 4,37 5,27 4,52 4,86 4,45 3,97

1,25 2,69 2,17 2,42 3,63 3,42 2,32 3,67 2,58 3,13 3,31 3,31 3,29 3,87 3,66 3,46 2,53

7,203 954,604 2078,971 135,803 495,293 844,203 118,225 222,421 133,515 176,179 139,000 33,000 170,737 676,579 967,157 42,125 38,347

1,35 11,68 10,37 10,37 8,37 7,51 7,19 5,17 4,95 3,08 2,19 1,50 1,56 1,20 7,78 6,92 5,64

03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010 03.12.2010

NOV ANI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

162,1324

10,49

Erste Bond

130,1300

9,08

Raiffeisen Bonds

174,1900

8,52

PBZ Bond fond

129,5961

6,52

HI-conservative

11,3319

5,61

HPB Obvezni ki

124,7367

4,49

OTP euro obvezni ki

127,1953

4,53

ZB bond

159,0600

4,96

HI-conservative

11,3319

5,61

PBZ Bond fond

129,5961

6,52

Platinum Cash PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Erste Money HI-cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Raiffeisen Cash ST Cash PBZ Dollar fond

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Utorak 7/12/2010

ZA KREDITE

EBRD izdaje obveznice u RSD

Prvi put u Srbiji jedna je inozemna financijska organizacija odlu ila izdavati obveznice u srbijanskoj nacionalnoj valuti dinarima, prenosi B92. U EBRD-u su, naime, potvrdili kako e izdavanje obveznica zapo eti sredinom idu e godine te da e se prikupljenim novcem kreditirati poduze a u Srbiji. Ekonomisti su takvu odluku

ocijenili pozitivnom jer smatraju da e povoljno utjecati na smanjenje rizika zemlje. Planirana prodaja obveznica, iji je izdavatelj država Srbija, ove godine nije ostvarena, a mogu nost da s tim obveznicama Srbija iza e na me unarodno financijsko tržište za sada ne postoji zbog visokog rizika zemlje, prenosi B92. Srbija e biti etvrta zemlja u kojoj e EBRD izdavati obveznice u nacionalnoj valuti - zasada to radi u Rusiji, Poljskoj i Rumunjskoj. B. St.

JOŠ MALO PA 'JUNK'

NOVI SUSTAV

Agencija za rejtinge Moody's Investors Service snizila je kreditni rejting Ma arskoj za dvije razine, na "Baa3", najnižu investicijsku razinu, zbog zabrinutosti za vladinu politiku popunjavanja rupa u prora unu privremenim mjerama, koje po ocjeni agencije nisu održive. Prognoza daljnjeg kretanja rejtinga je negativna, objavljeno je. H

Ljubljanska je burza u ponedjeljak zapo ela trgovati na me unarodnom trgovinskom sustavu Xetra, ime je postala dio me unarodnog tržišta kapitala. Odluku o lanstvu na Ljubljanskoj burzi nakon uvo enja tog sustava donio je Raiffaisen Centrobank, a o ekuje se da e do kraja godine primjer slijediti i druge svjetske banke. B.hr

Moody's srušio ma arski rejting

Ljubljanska burza na Xetri

Crobex u plusu, 'blue chip' dionice u minusu U IŠ»EKIVANJU INE Nakon snažnog prošlotjednog rasta, cijene dionica na Zagreba koj burzi u ponedjeljak su krenule silaznom putanjom, uz nekoliko iznena enja poput Luke Plo e Prvi trgovinski dan na Zagreba koj burzi donio je blagi rast Crobexa i znatniji pad Crobexa 10. Naime, referentni je dioni ki indeks porastao slabašnih 0,09 posto, na 1817,3 boda, dok je blue chip indeks pao 0,43 posto, na 959,32 boda. Redovan promet iznosio je 20 milijuna kuna, a pola tog iznosa potrošeno je na dionice HT-a. "Na doma em tržištu indeksi su u blagom minusu, ponajviše zbog dobitonosnih prodaja nakon snažnog rasta cijena dionica u petak. Ipak, i dalje je vid-

ljiv ve i obujam trgovanja kod najlikvidnijih izdanja nakon Molove prošlotjedne najave otkupa dionica Ine od malih ulaga a.

Adris u plusu

Investitori nestrpljivo iš ekuju nove vijesti iz Hanfe vezano uz trgovanje dionicom Ine, koje je obustavljeno od petka", kazao je za Hinu analiti ar u investicijskom društvu Erste vrijednosni papiri Davor Špoljar. Najlikvidniji Hrvatski Telekom pao je 0,5 posto, na 267,51 kunu, uz promet

dionicom od ak 9,2 milijuna kuna. Po kriteriju likvidnosti slijedi ga redovita dionica Adris grupe koja je porasla solidnih 1,64 posto, na 310 kuna, uz promet od tri milijuna kuna. Više od dva milijuna kuna potrošeno je i na povlaštenu dionicu te duhanskohotelijerske grupacije. Povlašteni je Adris porastao samo 0,2 posto i trgovinski dan zaklju io na 262 kune. Impresivan rast od pet posto i zadnju cijenu dionice od 229 kuna dohvatila je i Zagreba ka banka, koja je zauzela petu najlikvidniju

IVAN PAVLOVI , direktor Luke Plo e, ija je dionica u ponedjeljak sko ila više od 12 posto SNIMIO HRVOJE KNEZ

poziciju.

Ingri nova korekcija

BROJKE

REGIJA

Beogradski Belex 15 porastao 1,38 posto Vrijednost slovenskog indeksa SBI TOP pala je na po etku novog tjedna 2,08 posto, na 823,25 bodova. Redovan promet dionicom Krke iznosio je 1,09 milijuna eura, dok je cijena toj dionici

Zadnja je transakcija obavljena po cijeni od 1440 kuna. Treba napomenuti da je ta dionica u petak sko ila više od sedam posto. Neslavnu titulu dnevnog gubitnika je ponijela Ingra, kojom se trgovalo po cijenama od 15,74 do 16,53 kuna, pri emu je zadnja dionica promijenila vlasnika po 15,75 kuna, što je 2,78 posto cjenovnog gubitka. Nikola Su ec

pala 0,6 posto, na 63,1 euro. Beogradski indeks Belex 15 u ponedjeljak je pak rastao 1,38 posto, na 662,47 bodova, a najlikvidnija je bila dionica Naftne industrije Srbije sa 75,4 milijuna dinara. Cijena NIS-a rasla je 0,42

posto te je tako posljednja zabilježena iznosila 482 dinara. Na popisu najlikvidnijih u Beogradu slijedila je dionica pirotskog Tigra sa 28 milijuna dinara prometa, dok je zadnja zbilježena cijena te

dionice bila na razini 700 dinara, što je 1,6 posto više u odnosu na prethodnu zadnju cijenu. Cijena od 700 dinara ujedno je bila najviša po kojoj se dionicom Tigra u ponedjeljak trgovalo. B. St.

1,68 0,41 posto rastao je SASX-10

posto pao je makedonski MBI 10

Preuzimanjem traĹžilice za marihuanu do rasta cijene od 300 posto

NA WEEDMAPSU se traĹže mjesta gdje se marihuana prodaje legalno ARHIVA B.HR

Ameri ke burze posljednjih su dana zabiljeĹžile goleme plusove, ali njihov je rast mizeran u usporedbi sa skokom cijene opskurne dionice kompanije General Cannabis. Dionica General Cannabisa ostvarila je rast vrijednosti vrtoglavih 300 posto otkad je u rujnu procurila informacija da kupuje stranicu WeedMaps.

DOBITNICI DANA (ZSE) Vupik +27,8% Uljanik +26,4% Transadria +17% Zvijezda +7,4% Sun ani Hvar +7,14% 38 Raste

com, piĹĄe Mother Jones. WeedMaps je stranica na kojoj korisnici mogu doznati mjesta na kojima se legalno moĹže kupiti marihuana. Iako je ta droga u Sjedinjenim Ameri kim DrĹžavama i dalje ilegalna, u mnogim saveznim drĹžavama dopuĹĄtena je njezina konzumacija u medicinske svrhe, me u ostalim kao

GUBITNICI DANA (ZSE) IPK Kandit -12,67% Genera -8,00% Badel 1862 -7,25% Turisthotel -5,93% ImunoloĹĄki zavod -4,00%

13 Nema promjene

22 Pada

INDEKSI CROX Mirex

sredstva za ublaĹžavanje posljedica kemoterapije te kod nekih kroni nih bolesti. Stranica ima 50.000 pretplatnika i u rujnu je ostvarila 400.000 dolara prihoda, a WeedMapsovu besplatnu aplikaciju za iPhone dnevno skine izme u 700 i 800 ljudi. Nikolina Rivosechi

Vrijed. 1,088.97 154,43

Prom. 0,40% 0,06%

Sirova nafta 89,19 Prirodni plin 4,27 Zlato 1.413,45 Srebro 29,24 Goveda 103,59

1,35% 0,97% 2,06% 2,57% 0,12%

ZAR JE NJIMA STVARNO TREBALO POMO I?

Fed financijski pomagao mirovinskom fondu bogatih igraÄ?a bejzbola

BOGATI IGRAÂťI BEJZBOLA samo su jedna od zanimljivih skupina koje su se "dokopale" Fedove pomo i ARHIVA BUSINESS.HR

Pomo ameri ke srediĹĄnje banke Fed namijenjenu oĹživljavanju financijskih trĹžiĹĄta dobili su i mirovinski fond prve ameri ke bejzbolske lige, filmski producent, uzgajiva ica konja, direktor zooloĹĄkog vrta u Bronxu u New Yorku, ali i hedge fondovi koji su zaradili klade i se na razbuktavanje kreditne krize i pad cijena dionica. Nakon propasti Lehman Brothersa u rujnu 2008., Fed je, kako bi sprije io da s trĹžiĹĄta nestane novac, za pozajmice namijenio 200 milijardi dolara, piĹĄe Guardian. Od tog iznosa plasirana je 71 milijarda do-

lara, s time da je dio ve vra en, a ostatak bi banka trebala dobiti do 2015. godine. Me u zanimljivijim korisnicima pomo i su ulaganja provedena u ime mirovinskog fonda ameri kog udruĹženja igra a bejzbola, i to prvoligaĹĄkog bejzbola, gdje sportaĹĄi zara uju milijune dolara od klubova i sponzorskih ugovora, te hedge fond menadĹžeri poput Johna Paulsona i J. Christophera Flowersa koji su dobrano zaradili na kreditnoj krizu, i to uglavnom kla enjem na burzovni krah. Nikolina Rivosechi

ZASTOJ U GRADNJI

TreÄ&#x2021;ina najviĹĄih nebodera na svijetu nalazi se u Kini Da ovisi samo o SAD-u i Europi, zamrla bi gradnja meganebodera u svijetu. Dok ve ina velikih svjetskih projekata eka bolja vremena, u Ĺ angaju se gradi 632 metra visok neboder od 121 kata, koji je na listi 15 najviĹĄih svjetskih gra evina ve ĹĄesta kineska uzdanica.

SAD, nekadaĹĄnji apsolutni lider u gradnji nebodera, pao je na samo tri nebodera me u 15 najviĹĄih, a dugo je drĹžao prvo mjesto po broju nebodera me u 100 najve ih. Trenuta no zbog zastoja u gradnji SAD nema ni jedan projekt koji bi ga mogao vratiti na vrh liste. S obzirom na nebo-

dere koji se grade u Indiji, Brazilu, Saudijskoj Arabiji, Indoneziji te po tri meganebodera u Dohi i Dubaiju, udjel Sjeverne Amerike me u 100 najve ih pada na samo 18 posto. ak 45 najviĹĄih gra evina u roku godinu dana bit e u Aziji, od ega 34 samo u Kini. D. B.

SHANGHAI TOWER bit e visok 632 metra i imat e 121 kat ARHIVA BUSINESS.HR

Ho e li Hanfa, nakon dvodnevne blokade, napokon dopustiti nastavak trgovanja dionicom Ine, pratite na...

www.business.hr

UKRATKO... SchĂ¤uble najbolji ministar financija u Europi Njema ki ministar financija Wolfgang SchĂ¤uble proglaĹĄen je najboljim ministrom financija u Europi u anketi koju je me u ekonomistima proveo Financial Times. Na za elju liste naĹĄao se irski ministar financija Brian Lenihan. Iznena uju i odlazak elnika Pfizera Predsjednik Uprave i generalni direktor Pfizera Jeffrey Kindler neo ekivano je otiĹĄao u mirovinu nakon etiri i pol godine na elu najve eg svjetskog farmaceuta po prodaji. Mjesto generalnog direktora preuzeo je direktor prodaje i marketinga Ian Read. Woodsu propao povratak Ameri ki igra golfa Tiger Woods, ije se ime u posljednje vrijeme eĹĄ e spominje zbog seksualnih afera, nije se uspio vratiti na elo liste najboljih golfera, i to zbog pogreĹĄke na zadnjoj rupi Chevron World Challengea.