Business.hr broj 781 by Business.hr

NOVA TRŽIŠTA 8

RH previše zatvorena prema poslovnim prilikama u Poljskoj Podravka je zapravo jedina hrvatska tvrtka koja se probila na poljskom tržištu te je unato krizi ove godine na tom tržištu ostvarila 16-postotni rast, otkriva nam Martin He imovi , menadžer Podravke za poljsko tržište

SMIRIVANJE STRASTI 12

Do ljeta ostaju subvencije za vrtiće i Holding

PETAK/SUBOTA 10 i 11/12/2010

BROJ 781 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

ZAMRA»ENO 20,8 MILIJARDI KUNA 4-7 Fimi

media, HAC, Hypo, Brodosplit, Podravka, kamioni i HEP afere su koje su najuže stegnule obru oko bivšega premijera

Na red došao i dr. Ivo

REJTING BI MOŽDA MOGAO I RASTI

Moody's dao Agrokoru pozitivne izglede Kompanija Ivice Todori a uspjela je ispuniti o ekivanja svojih kreditora i nastaviti profitabilno poslovati u devet mjeseci ove godine, ali i dalje ih mu i negativan tok slobodnog novca 10

info&stav

INDIKATOR

2-3

645.000 eura za odgodu HAC-ovih kredita Vlada je u etvrtak na zatvorenoj sjednici dopustila HAC-u da odgodi otplatu dvaju kredita, jednog od 60, a drugog od 90 milijuna eura. Prema ugovorima za kredite, potpisanima krajem 2008., odgoda je mogu a, ali valja platiti penale od 105 odnosno 540 tisu a eura

Rast prodaje osobnih ra unala Zbog isporuke u povodu blagdanima u tre em tromjese ju u Hrvatsku je isporu eno 5% više ra unala nego u istom lanjskom razdoblju - stolna bilježe dvoznamenkast pad, a prijenosnici su pove ali udjel. Pokazuje to istraživanje IDC Adriaticsa, po kojem je u regiji (Hrvatska, Slovenija i Srbija) isporu eno 8% manje ra unala

business.hr Petak 10/12/2010 Subota 11/12/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

NEZAPOSLENOST PORASLA JOŠ 2,6%

U studenome broj nezaposle dosegnuo 312.350 Krajem studenoga na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je evidentirano 312.350 nezaposlenih osoba, što je 7871 osoba ili 2,6 posto više nego u listopadu, a 29.414 osoba odnosno 10,4 posto više nego u studenome prošle godine, izvijestio je danas HZZ. U studenome se u evidenciju nezaposlenih prijavila 29.271 osoba, što je 8,2 posto više nego u studenome 2009. godine.

Pad u industriji

Najviše novoprijavljenih osoba stiglo je iz pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (23,5 posto), trgovine na veliko i malo (17,3 posto), prera iva -

ke industrije (14,3 posto), gra evinarstva (10,5 posto) te administrativnih i pomo nih uslužnih djelatnosti (5,3 posto). Iz evidentirane nezaposlenosti otišlo je 21.400 osoba, što je 23,2 posto više nego u studenome prošle godine. Zbog zapošljavanja (bilo po ugovoru o radu, ugovoru o djelu ili drugom obliku rada) evidenciju je napustilo 12.019 osoba (56,2 posto), što je 37,2 posto više nego u studenome 2009. godine. Najviše osoba zaposleno je u trgovini na veliko i malo (20,8 posto), prera iva koj industriji (18,5 posto), obrazovanju (10,5 posto), gra evinarstvu (9,6 posto), administrativnim i

pomo nim uslužnim djelatnostima (7,9 posto) te djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (6,2 posto). Najve i apsolutni broj neza-

poslenih osoba u studenome imala je Splitsko-dalmatinska županija (39.775 ili 12,7 posto), Grad Zagreb (39.493 ili 12,6 posto) i Osje ko-baranjska županija (33.507 ili

MLJEKARI ODBIJAJU ULTIMATUM FARMERA O POVE ANJU CIJENE

Počele spekulacije o nestašici mlijeka, traže se kvote Nakon ultimativnog zahtjeva proizvo a a mlijeka da im prera iva i pove aju otkupnu cijenu 10% ili e im prestati isporu ivati mlijeko, predstavnici mljekarske industriju poru uju da za to nema prostora i da cijena mlijeka nije jedini problem te branše. Odmah su uslijedile spekulacije o mogu oj nestašici mlijeka u trgovinama, kao što je to prije nekoli-

ko mjeseci eskaliralo u Srbiji tako er zbog sukoba oko cijena. Hrvatski mljekari, ini se, i za takvu situaciju imaju rješenje: ve su zatražili pove anje uvozne kvote. "Morat emo mlijeko kupovati vani. U zemljama EU 12 imaju viška mlijeka po povoljnoj cijeni”, kazao je Branko Bobeti , direktor Croatiasto ara. No, doma i su proizvo a i mlijeka uvjere-

ni da se prera iva ima uvoz ne e isplatiti. Tvrde da u okruženju nema viška mlijeka. Kona an dogovor o otkupnoj cijeni predstavnici mljekarske industrije i Hrvatskog saveza udruga proizvo a a mlijeka pokušali su posti i na ju erašnjem sastanku u Ministarstvu poljoprivrede, ali do zaklju enja broja nije bio poznat njegov ishod.

Farmeri traže da se otkupna cijena sa 2,2 kn/kg pove a 10%, a mljekari tvrde da je u nas otkupna cijena ve pet posto viša nego u EU, iji se prosjek uzima kao referenca za izra un doma e cijene. Objašnjavaju da je cijena na kraju ove godine 20% viša nego lani i da e se trend rasta nastaviti. Proizvo a i pak tvrde da je otkupna cijena ista ve godinu dana, a

››

BISER DANA

BROJKA

Nisam kriv, to se jednostavno dogodilo

TOMISLAV KARAMARKO, ministar unutrašnjih poslova, na izjavu predsjednika Ive Josipovi a da bijeg Ive Sanadera smatra velikim propustom policije te da traži Karamarkovu ostavku

100

milijuna eura vrijednost je kredita koji e HŽ Vu a vlakova, prema ju erašnjem odobrenju Vlade, podi i u Erste banki uz državno jamstvo

UVODNIK

oslenih Privo enje dr. Ive je kupovanje vremena

››

10,7 posto), a najmanji je broj nezaposlenih u Li kosenjskoj županiji (3.357 ili 1,1 posto).

Me imurci iznimka

U odnosu na listopad nezaposlenost je pove ana u svim županijama osim u Me imurskoj, gdje je pala 0,9 posto, i Gradu Zagrebu, gdje je smanjena 0,2 posto. Najve i porast nezaposlenosti evidentiran je u Dubrova ko-neretvanskoj (12,6 posto) i Istarskoj županiji (11,7 posto). Nov anu naknadu koristile su 76.582 nezaposlene osobe, 8,8 posto više nego u listopadu, odnosno 3,6 posto više nego u istome mjesecu lani. H

kvote za uvoz u trgovinama je litra mlijeka poskupjela za 80 lipa. Generalni direktor Dukata Alen Fontana kaže da mljekarski vo e uvijek pozivaju na dogovore o cijeni mlijeka, a ne govore o pove anju proizvodnosti i konkurentnosti. Upozoravaju i da je u nas ove godine proizvedeno 50 milijuna kilograma manje mlijeka te da e taj gubitak morati nadoknaditi uvozom. M. G.

Darko Bani ek, darko.banicek@business.hr

ivši premijer Hrvatske Ivo Sanader pridružio se plejadi hrvatskih junaka koji su karijeru gradili na busanju u hrvatska prsa i s javnim iskazivanjem ljubavi prema domovini, a im su naslutili da bi domovina mogla zatražiti da polože ra une, povjerenje u hrvatski pravosudni sustav potražili su izvan granica Hrvatske. No pitanje koje si moramo postaviti nije zašto je Sanader pobjegao, ve zašto su mu njegovi bivši kolege iz Vlade, jer upravo o njima je ovisilo ho e li uspjeti u svom naumu, benevolentno omogu ili da pobjegne. Isprike ministra policije Tomislava Karamarka da se to jednostavno nije moglo izbje i prozirne su i neprihvatljive u pravnoj državi. Gdje ima volje, ima i na ina, a u ovom, kao i sli nim slu ajevima do sada, jednostavno nije bilo volje. Istina je da Vladi odgovara da se agonija u slu aju Ive Sanadera produži koliko je to mogu e, a da do kulminacije do e negdje blizu parlamentarnih izbora. KALKULACIJA je vrlo jedno-

IZA REŠETAKA? Ivo Sanader, predsjednik HDZ-a, predsjednik Vlade, privatni poduzetnik stavna: neka se Hrvati zabavljaju pravnom trakavicom u kojoj e Hrvatska tražiti izru enje Sanadera, a ovaj e to odbijati dok god može ukrasti barem još jedan dan na slobodi. Bolje to nego da se Sanadera strpa u Remetinec, a Hrvati se po nu pitati kako je mogu e da su na elu države imali šefa organizirane bande (kako tvrdi DORHova optužnica), a njegova vlada, njegova zamjenica, njegovi

ministri i dalje vladaju zemljom. Ili još u gorem slu aju, što kada se Hrvati zapitaju zašto im i dalje država gospodarski propada, a pod reforme im se prodaje Program oporavka u koji ne vjeruje više ni vratar na porti Banskih dvora, da ne navodimo poimence njegove autore, a sve to iako smo se Sanadera davno riješili. Vladi je sve bolje nego da ta pitanja postaju dominantna. Ovako emo se

Jadranki Kosor i njezinoj Vladi više odgovara da se javnost zabavlja Sanaderovim optužbama za politi ki progon nego da se Hrvati sjete da je Kosori ina Vlada ustvari ista Sanaderova korupcijom umazana Vlada mjesecima zabavljati Sanaderovim optužbama o politi kom progonu na koje premijerka Jadranka Kosor ne mora uvjerljivo ni odgovarati s obzirom na to s koje strane dolaze, a javnost e, htjela " ne htjela, izme u nje i Sanadera uvijek birati manjeg negativca, a to zasigurno nije Sanader. TKO ZNA, i na lošijoj predizbornoj kampanji HDZ je ve osvajao vlast, zašto ne opet?

tema 4-5

DOŠAO RED I NA BIVŠEG PREM

BIJEG PREKO BREGANE Uskok je poslao istražitelja na Sanaderovu ku nu a bi ga pozvao na informativni razgovor iako su znali da je u bijegu

Izvlačio novac za HDZ zaradio na HEP-u i Diok Ivu Sanadera, bivšeg predsjednika Vlade i HDZ-a, Uskok navodno sumnji i da je zloporabom položaja u slu aju nezakonitog poslovanja HEP-a s Diokijem stekao znatnu imovinsku korist te da je izvla io novac iz državnih tvrtki i ministarstava za crne fondove HDZ-a

MLADEN BAJI , glavni državni odvjetnik, zatražio je privo enje svojeg bivšeg školskog kolege Sanadera

Spektakularno loše organizirana i koordinirana akcija policije i Uskoka, koji je u etvrtak ujutro pokrenuo postupak skidanja imuniteta kako bi mogao pritvoriti glavnog osumnji enog Ivu Sanadera u nizu slu ajeva korupcije koji se trenuta no vode na sudovima, završila je Sanaderovim lakim bijegom preko granice. Unato optužbama Uskoka i skidanju imuniteta u Saboru, Sanader se provukao u inozemstvo, gdje e potražiti zaštitu od hrvatskog pravosu a koje ga tereti za organizirani kriminal i zlouporabu položaja. Uskok u zahtjevu za skidanje imuniteta ne navodi slu ajeve zbog kojih tereti Sanadera - da je organizirao grupu ljudi u zajedni ko djelovanje radi po injenja težih kaznenih djela. No, neslužbeno se doznaje da mu se udruživanje za po injenje kaznenog djela stavlja na teret u slu aju Fimi medije, odnosno nezakonito izvla enja novca iz ministarstava

ROBERT JEŽI , vlasnik Diokija, ije se ime dosad nije spominjalo me u mogu im osumnji enicima

TOMISLAV KARAMARKO, ministar unutarnjih poslova, kazao je nakon sjednice Vlade u etvrtak kako se ne osje a odgovornim za bijeg Ive Sanadera jer je bivši premijer u trenutku prolaska granice bio slobodan hrvatski gra anin bez tjeralice

i javnih poduze a preko te tvrtke. Doznaje se i da je za zlouporabu položaja i ovlasti osumnji en u slu aju nezakonitog poslovanja HEP-a s Diokijem te da su uz njega za to kazneno djelo osumnji ene još tri osobe, me u kojima je navodno i vlasnik Diokija Robert Ježi . Na teret mu se stavlja da je pri zlouporabi pribavio znatnu imovinsku korist. Iako bijeg preko granice, i to tek nakon što su mediji

vor iako su znali da je u bijegu, no to je pretpostavka raspisivanja potjernice. Da Sanaderov bijeg ne e pro i bez posljedica, najavio je predsjednik Hrvatske Ivo Josipovi , koji je zatražio odgovornost policije. Osim što je izrijekom pozvao ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka na odgovornost, najavio je da bi ostavke trebale pasti i u širem Karamarkovu krugu. Iako se još ne zna kraj-

izvijestili o zahtjevu Uskoka Mandatno-imunitetskom povjerenstvu za skidanje imuniteta, ne ostavlja mjesto sumnji da je Sanader dobro znao zašto bježi iz zemlje, on je javljaju i se novinarima Ve ernjeg lista SMS-om ustvrdio da ide na prije planirani put u inozemstvo te da e se odazvati pozivu Uskoka. Istodobno je Uskok poslao svog istražitelja na Sanaderovu ku nu adresu kako bi ga pozvao na informativni razgo-

business.hr

REMIJERA

u nu adresu kako

Zi iokiju

Petak 10/12/2010 Subota 11/12/2010

Bilanca Sanaderove vladavine

Zamra eno oko 20,8 mlrd. kn!

Fimi media, HAC, Hypo, Brodosplit, Podravka, kamioni i HEP afere su koje su najuže stegnule obru oko bivšega premijera

nja Sanaderova destinacija, Ministarstvo vanjskih poslova ve se potrudilo izvijestiti javnost da Hrvatska nema sporazum o izru enju s Austrijom u kojoj Sanader ima tvrtku te agenticu za odnose s javnoš u i koja bi mogla biti prirodno odredište za bijeg. Pokaže li se to to nim, slijedi još jedna pravosudna trakavica kakva se odvijala u slu aju Vladimir Zagorca. Darko Bani ek

darko.banicek@business.hr

Ve ina afera vezanih uz ime bivšega premijera Ive Sanadera po ela je i završila na razini medijskih naklapanja. Stjecanje ku e, satovi, uhljebljenje Rade Buljubaši a i njemu sli nih u državnim tvrtkama, lagodan život njegove k eri i glumice Petre u New Yorku, kao i njezina putovanja u taj grad na ra un hrvatskih poreznih obveznika, misteriozni i nikad na eni ra un posjeta Veroni, gdje je navodno dogovorena prodaja dionica Plive ameri kom Barru, nikad razjašnjena pozadina posjedovanja luksuzne jahte Malo vitra... Sve su to afere koje su jedna za drugom nicale u hrvatskim medijima, no ni za jednu od njih pitanje nije postavljeno na razini višoj od žutoga tiska, kojem se može, ali i ne mora vjerovati. Gdje ima dima ima i vatre, kažu. A najviše je dima izazvalo šest afera koje su najuže stegnule obru oko Sanadera i pretpostavlja se da je bivši premijer upravo zbog njih odlu io pod krinkom bri-

ge za dobrobit države aktivirati saborski mandat. S obzirom na procjenu štete nastale u svakoj pojedina noj aferi, ona kona na kaže da je u njih sedam, a o svakoj od njih pokrenute su istrage, što je rezultiralo uhi enjima brojnih Sanaderovih intimusa, zamra eno nevjerojatnih 20.788.000.000 kuna! Za šest spornih afera u kojima su podignute optužnice postoji sudska procjena koliko je koja koštala državu, ali za aferu Hypo razmjeri štete još su nepoznati. Mediji procjenjuju kako je rije o šteti od 20 milijardi i 440 milijuna kuna. Gdje je danas sav taj novac? Osim u džepovima visokih politi kih funkcionara, sumnja se da je ve ina završila u HDZovoj tajnoj strana koj blagajni, iz koje su kasnije financirani razni neuspješni i preskupi projekti poput predsjedni ke kandidature Jadranke Kosor 2005. godine. Krenimo od afera o kojima je pisao Business.hr.

tema 6-7

DOŠAO RED I NA BIVŠEG PREM

1. FIMI MEDIA

2. HAC

3. HYPO

Slu aj: Po etkom ove godine Business.hr otkrio je da je samo u 2009. Fimi media u vlasništvu Nevenke Jurak za sve anosti otvaranja dobila od HAC-a oko šest milijuna kuna, dok je za reklamnu kampanju ENC ure aja dobila više od 12 milijuna kuna. Otkrili smo i kako je Fimi media, kao najskuplja, dobila narudžbu u državnom poduze u Hr-

Slu aj: Business.hr u ožujku 2009. otkrio je aferu o sumnjivu poslu Hrvatskih autocesta, koje su s gra evinskom tvrtkom Skladgradnja, u vlasništvu jednog od bra e Žužula - Slavena, ugovorile posao bojenja dvaju tunela po cijeni šest puta ve oj od uobi ajene. Bojenje tunela Mala Kapela i Sveti Rok dogovoreno je za nevjerojatnih 35,5 milijuna kuna plus PDV, zbog ega je uhi eno ak petero osumnji enika, me u njima i Slaven Žužul.

Slu aj: Austrijsko pravosu e posumnjalo je u pranje novca preko tajnih ra una u Hypo banci i njezinim bankama u jugoisto noj Europi. Istraga je dovela i do osumnji enika iz Hrvatske. Austrijski istražitelji pregledali su oko 2,5 milijuna stranica razli itih dokumenata koji upu uju na pronevjere, prijevare, lažiranja bilanci, riskantne leasing poslove, neobjašnjiva ulaganja, a sumnjivom se najviše ini prodaja banke njema kom Bayern LB-u.

Zamra eno/Procjena štete: 25 milijuna kuna Veza sa Sanaderom: Kako je Business.hr ve pisao, Skladgradnja i bra a Žužul imali su zašti eni tretman u HAC-u. Tu privilegiju zahvaljuju ponajprije bivšemu premijeru Ivi Sanaderu, koji je postavio klju ne ljude u toj državnoj tvrtki da pogoduju Žužulima. Sanadera se spominjalo u još nekoliko slu ajeva štetnih ugovora, kao i u slu aju izdašna HAC-ova financiranja arheoloških radova njegove supruge Mirjane.

MLADEN BARIŠI I NEVENKA JURAK, bivši blagajnik HDZ-a i vlasnica Fimi medije

vatske šume za tiskanje promotivnih materijala. Prihodi te tvrtke za vladavine HDZ-a porasli su 6783 posto, a dobit joj je stalno rasla, dosegnuvši 2008. astronomskih 11,2 milijuna kuna.

Komentar: Sanader se nikada službeno nije odvažio komentirati afere vezane uz HAC s kojima ga se povezuje, no esto je o projektima tog državnog mastodonta govorio kao o "ostvarenju hrvatskoga sna". Još u svibnju 2009., netom prije odlaska s premijerskog mjesta, kada su afere o HAC-u isplivavale jedna za drugom, govorio je da su gradnja autoceste Dubrovnik-Doli, ali i drugih cesta, prioriteti njegove Vlade, "posebno u vremenima krize".

Zamra eno/procjena štete: Prema portalu Necenzurirano.com, afera Hypo "teška" je 2 milijarde i 800 milijuna eura (20 milijardi i 440 milijuna kuna), koliko ukupno iznosi visina nezakonitih financijskih operacija koje su se odvijale u mreži izme u Hypo Alpe-Adria International AG Klagenfurt, Hypo Alpe-Adria Zagreb d.d., Bayerische Landesbank München, Slavonske banke d.d. Osijek, te povezanih pravnih osoba Hypo grupe, prije svega Hypo Leasinga i Hypo Alpe Adria Consultantsa. Veza sa Sanaderom: Sanadera je Wolfgang Kulterer, bivši dugogodišnji predsjednik koncerna Hypo Group Alpe Adria, optužio da je otvorio vrata Hypo banci u Hrvatskoj. Državno odvjetništvo istražuje navode Milene Šenator, bivše financijske direktorice Miroslava Kutle, koja tvrdi da je Sanader Kutli sredio kredit u Hypo banci od 4 milijuna maraka, i to za proviziju od 800.000 njema kih maraka. To navodno nije bila jedina Sanaderova intervencija koju je masno naplatio. Devizni inspektori navodno su još 2006. upozorili Sanadera i ministra financija Ivana Šukera na organizirani kriminal u Hypu.

Zamra eno/visina štete: 16,5 milijuna kuna, za koliko se Nevenku Jurak tereti da je fiktivnim ra unima oštetila državu, plus 40 milijuna kuna, za koje se sumnja da ih je Mladen Bariši , rade i uz Sanaderov blagoslov, izvukao iz državnih tvrtki i ministarstava za Fimi mediju. Ukupno: 56,5 milijuna kuna. Veza sa Sanaderom: Jurakovu se sa Sanaderom povezuje preko Bariši a, bivšega glavnog blagajnika HDZ-a i šefa Carine, koji slovi kao njezin blizak prijatelj. A Bariši ev prijatelj je i Sanaderov prijatelj, pa je tako bivši premijer navodno prisustvovao sastanku u Vladi na kojem je podržao zahtjev Bariši a, koji je od direktora javnih poduze a tražio da sura uju s Fimi medijom. Komentar: Glasina kaže da se Sanader, pošto mu je prenesena vijest o Fimi mediji, zapitao: "Jesmo li Mladen i ja jedini postojali u HDZ-u, što je s predsjedništvom stranke i tajništvom? Svi su imali uvid u financije stranke, u svaku kunu, a sada ispada da nitko od njih ništa nije znao."

WOLFGANG KULTERER, bivši prvi ovjek Hypo banke

JOZO I SLAVEN ŽUŽUL, vlasnici Skladgradnje

Komentar: "Psi laju, karavane prolaze", izjavio je Sanader komentiraju i aferu Hypo u kolovozu 2010.

business.hr

REMIJERA 4. BRODOSPLIT

Petak 10/12/2010 Subota 11/12/2010

5. PODRAVKA I INA

Slu aj: Prije etiri godine austrijski Interpol otkrio je da su štetnim ugovorima s njema kim Wesselsom milijuni izvu eni iz Brodosplita te preko ciparskih i austrijskih ra una transferirani na one zagreba koga brokera Drage Ma eka. Posao s naru enim tankerima pretvorio se u pranje novca. Sumnja se da su milijuni završili na ra unima osam osoba nedavno optuženih u aferi, kao i u džepovima njima bliskih visokih politi kih dužnosnika.

Slu aj: Bivši ministar obrane Berislav Ron evi i njegov pomo nik Ivo Ba i nedavno su nepravomo no osu eni na etiri, odnosno dvije godine zatvora zato što su državni prora un oštetili za 10,2 milijuna kuna jer su izravnom pogodbom kupili vojne kamione tvrtke Iveco koji su na natje aju bili skuplji od MAN-a. Prema odluci suda moraju vratiti taj iznos. Zamra eno/ Procjena štete: 10,2 milijuna kuna

DAMIR POLAN»EC, bivši minstar gospodarstva

Zamra eno/procjena štete: 28 milijuna kuna Veza sa Sanaderom: Sumnja se da je Sanader imao sve informacije o zbivanjima i istragama u Brodosplitu. Kada su SDP-ovci tražili opoziv ministra Branka Vukeli a, koji je u to vrijeme bio predsjednik NO-a Brodosplita, i koji je prešutno amenovao sporni ugovor, Sanader je stao u njegovu

6. KAMIONI

Slu aj: Osumnji eni u aferi Spice terete se za udruživanje u kriminalnu skupinu koja je raznim nov anim transakcijama pokušala novcem Podravke do i do ve inskoga paketa dionica te koprivni ke prehrambene tvrtke. Uskokovom istragom zahva en je i bivši potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polan ec, kojega se sumnji i za protuzakonito posredovanje. Sumnja se da je Polan ec ma arskom Molu za financijsku pomo u preuzimanju Podravke ponudio upravlja ka prava u Ini. Kao glavni akteri afere pojavljuju se i bivši predsjednik Uprave Podravke Zdravko Šestak te bivši elnici Podravke Darko Marinac, Josip Pavlovi i Saša Romac te vlasnik varaždinske tvrtke Fima Milan Horvat.

Veza sa Sanaderom: Smatra se da je Sanader znao za sumnjivu nabavu, ali ju nije prijavio. Mediji su izvještavali i kako je Sanader smijenio Fabera s mjesta ravnatelja policije jer ovaj nije odustajao od afere 'kamioni'. Komentar: "Afera kamioni ne e naštetiti HDZu", rekao je Sanader u travnju 2009.

7. HEP Slu aj: Nakon svjedo enja bivšeg predsjednika Uprave HEP-a Ivana Mravka, pokazalo se da je Dioki jedna od tvrtki kojima je HEP od listopada 2008. do rujna 2009. godine isporu ivao struju po povlaštenoj tarifi. Uz to, za vrijeme premijerskog mandata Ive Sanadera Dioki je prema HEPu napravio dug od 100 milijuna kuna koji je predložio otplatiti kroz rok od 10 godina.

Zamra eno/procjena štete: Više od 250 milijuna kuna Veza sa Sanaderom: Bivši premijer pozvan je kao svjedok pred obranom menadžera i Polan eca, uhi enih u sklopu akcije Spice, koja je obuhvatila aktere uklju ene u malverzacije oko Podravkinih dionica. Sanader je pozvan kao svjedok jer ga je navodno Marinac spomenuo u svom iskazu, kazavši kako je Sanadera u telefonskom razgovoru obavijestio da Podravki prijeti neprijateljsko preuzimanje.

DRAGO MA»EK, bivši broker za brodove u Brodosplitu

obranu. Tisak je nedavno otkrio da je Sanader navodno osobno sprije io smjenu vrha PU splitskodalmatinske zbog opstrukcija u istrazi. Komentar: "Pa to ste valjda Ra ana pitali, on je rekao da zna. Ja nisam rekao da znam, ja sam rekao i kažem opet, neka istraže to istražne institucije, mjerodavne institucije, a oni koji kažu da znaju, neka kažu", bio je Sanaderov odgovor na pitanje gdje su nestali milijuni iz Brodosplita, u HTV-ovoj emisiji 'Otvoreno' 2006.

U rujnu 2009. mediji su izvijestili o sva i koja je izbila na sjednici NO-a Podravke, oko pozajmice koju je Marinac, navodno bez znanja Uprave, 2007. odobrio splitskom SMS-u poduzetnika i Sanaderova prijatelja Sr ana Mladini a. Ta je pozajmica navodno odobrena na zahtjev Polan eca, koji je pak postupao po nalogu - Sanadera. Na u enje javnosti kako to da Sanader kao nadre eni Polan ecu nije znao ni za kakve njegove sumnjive radnje, Sanader je uporno demantirao da ima ikakve veze s poslovima u vezi s Podravkom, OTP bankom, Molom i Inom. Komentar: "Nisam u vezi s tim sudjelovao ni u kakvim razgovorima, niti sam za takve mogu e razgovore znao. Rije je o prljavoj insinuaciji koju odlu no odbacujem", kazao je Sanader u priop enju odaslanom u lipnju 2010.

ROBERT JEŽI , vlasnik Diokija

Zamra eno/procjena štete: 6,3 milijuna za struju, 100 milijuna kuna duga Veza sa Sanaderom: U slu aju nabave struje po povlaštenim cijenama Sanader je tre eokrivljeni, nakon Ivana Mravka i HEP-ova šefa opskrbe Ivana Mrljaka. U slu aju dugovanja veliki je dug isplivao nakon Sanaderova odlaska, a tada su mediji pisali da je Dioki imao poštedu pla anja dok je šef države bio Sanader.

Priredila: Branka Suvajac

tema 8-9

NOVA TRŽIŠTA Poljska je zainteresirana kako za investiranje u Hr iz Hrvatske su ili slabi ili ih uopće nema, moglo se čuti na gospodarsko

Hrvatska previše z poslovnim prilikam Podravka je zapravo jedina hrvatska tvrtka koja se probila na poljskom tržištu te je unatoč krizi ove godine na tom tržištu ostvarila 16-postotni rast, otkriva nam Martin Hećimović, menadžer Podravke za poljsko tržište. Veleposlanik Ivan Del Vechio kaže pak kako je Poljska jedna od rijetkih zemalja čiji BDP nije pao u krizi zbog, kako smatra, poduzetničkog duha Ne dolaze rijetko Hrvatskoj poruke iz Bruxellesa da joj se na putu prema Europskoj uniji najbolje ugledati na Poljsku. Na kraju krajeva, Hrvatska za to ima 68 milijardi razloga. Upravo je ta brojka u eurima iznos koji će zaokružiti ono što su Poljaci imali priliku izvući iz pretpristupnih i pristupnih fondova Europske unije do 2013. godine. O izvlačenju novca iz EU fondova učili su ovih dana u Krakovu predstavnici hr-

vatskog Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva na čelu s ministrom Božidarom Pankretićem, koji nisu skrivali nezadovoljstvo zbog hrvatske letargije, odnosno nezainteresiranosti za iskorištavanje poljskih potencijala.

Oštre kritike

U neslužbenim razgovorima s hrvatskim predstavnicima u Poljskoj mogle se pak čuti nešto oštrije kritike. Poljska je zainteresi-

rana kako za investiranje u Hrvatsku tako i za njezine proizvode, ali odgovori koji dolaze iz Hrvatske su ili slabi ili ih uopće nema. Svjedoči o tome i činjenica da je Podravka zapravo jedina hrvatska tvrtka koja se probila na poljskom tržištu. Martin Hećimović, marketinški asistent koji za Podravku u Poljskoj radi nešto više od godinu dana, u razgovoru za Business. hr pohvalio se kako su rijetke tvrtke koje su nadmašile Podravkinu dobit

RJEŠAVANJE AFERA

Poljskim ministrima otkaz odmah, ne čeka se dokaz krivnje Podravkin zaposlenik u Poljskoj Martin Hećimović kazao je za Business.hr kako su poljski mediji aferu o malverzacijama u toj kompaniji popratili s ‘možda nekoliko manjih tekstova’. Posljedice afere poslovanje kompanije u Poljskoj, kaže, nije osjetilo. Hrvatski veleposlanik u RH Ivan Del Vechio kaže pak kako primjera afera poput onih koje mjesecima potresaju Hrvatsku ima i u Poljskoj, ali se one u Poljskoj rješavaju po kratkom postupku. Naime, prije godinu dana pojavila se afera u kojoj se spo-

minjalo kako je netko od vladajućih bio upleten u pripremi zakona koji je trebao ići u korist privatnog kapitala. Poljski je premijer u roku mjesec dana nakon toga smijenio tri ministra, inače najbliža suradnika, uključujući i ministra unutarnjih poslova, kazavši im kako će se na posao moći vratiti tek kada dokažu da su nevini. To se i dogodilo - osnovano je istražno povjerenstvo koje ni jednim dokumentom nije moglo dokazati njihovi krivicu pa ti ministri dan danas obnašaju visoke funkcije.

Ivan Del Vechio, veleposlanik RH u Poljskoj, kaže kako nigdje u svijetu nije vidio takav entuzijazam za započinjanjem vlastitog biznisa. U Poljskoj se, naime, godišnje otvori 400.000 malih tvrtki od kojih trećina ipak propadne arhiva business.hr

u ovoj godini. Podravka je, prema njegovim riječima, krizi unatoč ove godine u Poljskoj ostvarila 16-postotni rast. "Napravili smo veliki boom, povećali smo por-

tfelj sa 50 na 100 proizvoda", kaže on, objašnjavajući kako su na poljsko tržište ušli s devet proizvoda koji su bili najpopularniji u Hrvatskoj. Jedan od njih je Vege-

e u Hrvatsku tako i za njezine proizvode, no odgovori koji dolaze darskom forumu održanom u četvrtak u Krakovu

business.hr Petak 10/12/2010 Subota 11/12/2010

e zatvorena prema ama u Poljskoj Martin Hećimović, menadžer Podravke za poljsko tržište arhiva business.hr

Božidar Pankretić, ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, kazao je u četvrtak otvarajući gospodarski forum u Krakovu kako gospodarska suradnja između Poljske i Hrvatske mora biti bolja snimio hrvoje knez

ta, koja je, nažalost, jedan od rijetkih hrvatskih proizvoda poznatih Poljacima. Tu je i Plavac mali, najpopularnija crna sorta vinove loze u Hrvatskoj. Predstavnik vinogradara

Velimir Bohač, koji pokušava svoj klaster probiti na inozemno tržište, također je sudjelovao na gospodarskom forumu u Krakovu održanom u četvrtak. Svjestan je, kaže, da je poljsko

tržište veliko i preplavljeno vinom relativno dobre kvalitete koje je usto i jeftino, ali nada se da će se naći neka niša i za hrvatska vina pored onih francuskih i čileanskih koja su u Poljskoj jako popularna. Štoviše, Plavac mali cilja na restorane višeg cjenovnog razreda. Što se poljskih ulaganja u Hrvatsku tiče, ministar Pankretić u Krakovu je dao konkretnu ponudu poljskim investitorima kazavši kako hrvatska Vlada radi veliku inventuru svoje imovine, u koju se ubraja i velik dio iskoristivih objekata pod upravom Ministarstva obrane, a Vlada želi da ih iskorištavaju ne samo domaći, nego i strani investitori. Pozvao je investitore i na sudjelovanje u gradnji kanala Dunav Sava, projektu vrijednom 900 milijuna eura. Budući

da se Poljska sprema na velike cestovne radove, Pankretić im je ponudio iskusne hrvatske izvođače koji ‘imaju što pokazati’.

Outsourcing

Lijepe su riječi izrečene, no stvarnost je sasvim drukčija. U neslužbenim razgovorima može se čuti kako Hrvati uopće ne shvaćaju važnost poljsko-hrvatskih gospodarskih odnosa. Iznenađuje brojka koju su na forumu iznijeli poljski izaslanici, a kaže da Hrvatsku godišnje posjeti oko pola milijuna Poljaka. Među njima su i investitori čiji se pokušaji ulaganja uvijek razbiju o neumoljivu hrvatsku administraciju. Jedan takav primjer iznio je Ivan Del Vechio, veleposlanik RH u Poljskoj, prepričavši svoj razgovor s jednim njemačkim inve-

stitorom koji je u Poljskoj otvorio 50 milijuna eura vrijednu tvornicu turbina za zrakoplove. S obzirom na to da se Nijemac pohvalio kako je redovan turist u Hrvatskoj, Del Vechio ga je upitao zašto tvornicu nije otvorio u Hrvatskoj. Među razlozima koje mu je naveo dva su glavna: u Poljskoj je radna snaga još uvijek relativno jeftina, a pritom je i vrlo obrazovana. U prilog tome valja spomenuti i činjenicu da je Krakov, središte južne Malopoljske regije, prvi grad u svijetu po outsorcingu. Koliko brzo napreduje, dokazuje podatak da je prošle godine bio tek peti. Objašnjavajući prednost Poljske kao jedine zemlje čiji gospodarski rast u vrijeme krize nije pao ispod jedan posto, Del Vechio kaže kako je ona to uspjela na temelju svoje realne ekonomije. Del Vechio, koji u Poljskoj živi godinama, kaže kako nigdje u svijetu nije vidio takav entuzijazam za započinjanjem vlastitog biznisa. U Poljskoj se, naime, godišnje otvori 400.000 malih tvrtki, od kojih trećina ipak propadne. Ove je godine u Poljsku uloženo 14 milijardi eura, a prije dvije godine taj je iznos dosezao rekordnih 15 milijardi eura. Polako se ta zemlja nameće kao regionalni lider, i to kroz višegradsku skupinu u kojoj će uskoro i Hrvatska, kaže Del Vechio, pronaći svoje mjesto. Branka Suvajac

branka.suvajac@business.hr

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 10/12/2010 Subota 11/12/2010

DRĹ˝AVNA IMOVINA

Vlada: Agenciji HFP i SrediĹĄnji ured

Zagreb. Vlada je u etvrtak u saborsku porceduru uputila kona ni prijedlog zakona o upravljanju drĹžavnom imovinom. Premijerka Kosor poru ila je da e predloĹženi zakon prouzro iti vrlo dobre i pozitivne posljedice za gospodarstvo jer se njime uspostavlja u inkovitiji i transparentniji model upravljanja

SPAĹ AVANJE ULJARE ÂťEPIN

HFP daje 26 milijuna kuna za dug IPK Osijeka Kanditu Hrvatski fond za privatizaciju dat e IPK Osijeku pozajmicu kojom e isplatiti dug Kanditovoj Tvornici sto ne hrane, a zatim bi se u roku osam dana povukli ovrha i zalog nad udjelima IPK Osijeka nad Tvornicom ulja Âťepin Donose i radnicima Tvornice ulja epin dobru vijest o skorom ukidanju ovrhe nad udjelima tvornice zbog duga njihova vlasnika IPK Osijeka Kanditu, ime se otvara put za opstanak tvornice i njezinu transparentnu privatizaciju, ministar poljoprivrede Petar obankovi kazao je kako je dogovoreno da se sporni dug Kandit grupi isplati uz 50 posto diskonta.

Jamstvo za dug

U srijedu nave er u epinu je potpisan sporazum izme u Tvornice sto ne hrane Osje anka u vlasniĹĄtvu Kandit grupe i IPK Osijeka, vlasnika Tvornice ulja epin, o na inu rjeĹĄavanja duga. Zbog nevra enog duga Tvornica sto ne hrane pokrenula je ovrhu nad vlasni kim udjelima IPK Osijek u epinskoj uljari kojom joj je IPK jam io povrat duga. IPK Osijek, zajedno s epinskom uljarom, u ve inskom je vlasniĹĄtvu drĹžave. Problem e se rijeĹĄiti tako da e Hrvatski fond za privatizaciju IPK Osijeku dati pozajmicu kojom e platiti

dug Tvornici sto ne hrane, a zatim bi se u roku osam dana povukli ovrha i zalog nad udjelima. Prema rije ima Ĺžupanijskog sindikalnog povjerenika PPDIV-a Ĺ ime OreĹĄkovi a, glavnica duga iznosi 26 milijuna kuna, ali se uz kamate popeo na 52 milijuna. Kako su se drĹžava, kao vlasnik IPK Osijeka, i Kandit grupa, kao vlasnik TSH Osje anke, na kraju sporazumjeli o isplati duga uz 50 posto diskonta, to zna i da e pozajmica iznositi 26 milijuna kuna i da e Kandit time dobiti iznos koji odgovora glavnici duga.

Banke e se strpjeti

Usto, banke koju su u rujnu blokirale ra un epinske uljare (tako er zbog neisplate dospjelih viĹĄemilijunskih potraĹživanja) obvezale su se da e ga deblokirati i ekati privatizaciju koja je najavljena za po etak sljede e godine. Putem jednog natje aja IPK Osijek e prodavati svoj vlasni ki udjel u epinskoj uljari za jednu kunu, a novi e vlasnik preuzeti sve obveze tvornice uz zadrĹžavanje radnika i proizvodnje. Drugi e natje aj raspisati Ministarstvo poljoprivrede i na njemu e isti kupac otkupiti potraĹživanja drĹžave od uljare, koja se procjenjuju na 20-ak milijuna kuna, ali uz diskont. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

drĹžavnom imovinom. U odnosu na raniji prijedlog, u kona nom prijedlogu zakona novoj Agenciji za upravljanje drĹžavnom imovinom ne e se pripojiti Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama nego samo Hrvatski fond za privatizaciju i SrediĹĄnji drĹžavni ured za upravljanje drĹžavnom imovinom. APN e biti ugaĹĄen. Tako er, Agencijom e upravljati Upravno vije e od 7 lanova, a ne 9, kako je ranije predlagano. Njih e imenovati Vlada iz svojega sastava. Umjesto ranije predloĹžene Uprave, na elu

Agencije bit e ravnatelj, koji e imati dva zamjenika. Vlada je zaduĹžila Ministarstvo mora da po ne pregovore s njema kim koncesionarem Phyrn Conession Holdingom na autocesti Zagreb-Macelj o izgradnji punog profila na dionici Krapina- urmanec duĹžine 3,8 km. Ugovorom o gradnji te dionice ne smiju se mijenjati postoje i odnosi u koncesijskom druĹĄtvu, a obvezno je i raspisivanje javnog natje aja za izvo enje gra evinskih radova radi postizanja najpovoljnije cijene za koncesijsko druĹĄtvo. Z. D.

UNP

Nova formula za cijenu Distributeri ukapljenog naftnog plina (UNP), predstavnici Ine, Ministarstva gospodarstva i udruga UNP-a, okupljeni u Radnu grupu za izmjene i dopune Pravilnika o utvr ivanju cijene UNP-a, ju er su, doznajemo nesluĹžbeno, dogovorili preispitivanje pravilnika kojim se odre uje formula za izra unavanje cijene UNP-a. Detalji e biti dogovoreni idu eg etvrtka. S. C. H.

Moody's dao A pozitivne izgle REJTING BI MOĹ˝DA MOGAO I RASTI Kompanija Ivice Todori a uspjela je ispuniti o ekivanja svojih kreditora i nastaviti profitabilno poslovati u devet mjeseci ove godine, ali i dalje ih mu i negativan tok slobodnog novca

SNIMIO DARKO MARI

doga aji

Agencija za utvr ivanje kreditnog rejtinga Moody's Investors Service pove ala je prognozu kretanja rejtinga Agrokora (CFR B2) sa stabilne na pozitivnu zahvaljuju i, me u ostalim, pove anju operativne profitabilnosti u prvih devet mjeseci 2010. i smanjenju ovisnosti o kratkoro nim izvorima financiranja. Kako se navodi u izvjeĹĄ u agencije, u razdoblju do kraja rujna Agrokor je ostvario

prihod na razini proĹĄlogodiĹĄnjeg u visini 19,7 mlrd. kuna i pove ao operativnu dobit 6,8 posto, na 1,1 milijardu kuna.

U inak ulaganja

Takve rezultate omogu io je nastavak smanjenja troĹĄkova, pozitivan u inak ulaganja u proĹĄloj godini i prodaja dijelova poslovanja. Unato injenici da je u donosu na 2009. samo neĹĄto poboljĹĄano nepovoljno makroekonomsko okru-

TANKERKOMERC

Sindikat traĹži zaostale pla e za blagdane

Zadar. Predstavnici sindikata Tankerkomerca pozvali su ju er Upravu tvrtke da za blagdane radnicima isplati zaostale pla e. Radnici tvrtki k eri PrĹĄutane, Donat boatsa i Maritune nisu ih primili joĹĄ od velja e, a otkaz je dobilo njih viĹĄe od 50. Zadarsko povjereniĹĄtvo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

(SSSH) procjenjuje da je ukupan dug za pla e, otpremnine i doprinose premaĹĄio 10 milijuna kuna. Podignute su tuĹžbe zbog neisplate pla a, ali i zbog nedavnih otkaza dvojici sindikalnih povjerenika. Znamo da je Tankerkomerc zadnjih ĹĄest mjeseci poslovao pozitivno, znamo i za dugove, ali pla e su mogle biti ispla ene. Radnike boli to ĹĄto je Uprava ispla ivala pla e svojim djelatnicima, a istovremeno radnicima tvrtki k eri nije, istaknuo je pravni zastupnik SSSH Vedran Uranija. H

Agrokoru lede Ĺženje na klju nim trĹžiĹĄtima, Agrokor je uspio zadrĹžati ili ak pove ati trĹžiĹĄni udjel u klju nim segmentima.

SNIMIO DARKO MARI

Sindicirani kredit

Istodobno je smanjena ovisnost o kratkoro nom financiranju izdavanjem 400 milijuna eura vrijednih obveznica u prosincu 2009. te podizanjem sindiciranog kredita u vrijednosti 351 milijun eura u lipnju 2010. te pokrivanjem dijela kratkoro nih dugova. ZaduĹženja Agrokora optere ena su klauzulama (debt covenants), odnosno tvrtka se kreditorima obvezala da e se pridrĹžavati odre enih zahtjeva svojih vjerovnika.

IVICA TODORI , predsjednik Uprave Agrokora, gdje su rejting agenciju Moodyâ&#x20AC;&#x2122;s uspjeli uvjeriti u dobre poslovne izglede koncerna FOTO NACIONAL

Slobodni tok novca ostaje negativan u 2010. godini. Moody's vjeruje kako bi kreditni rejting potencijalno mogao porasti ostane li, me u ostalim, operativna profitabilnost na sadaĹĄnjoj razini. I najmanja sumnja u sposobnost kompanije da otpla uje kratkoro ne bankarske zajmove, upozorava Moody's, negativno e se odraziti na rejting. Po etkom proĹĄlog mjeseca druga je me unarodna agencija za utvr ivanje kreditnog rejtinga, Standard& Poor's (S&P), pove ala izglede kreditnog rejtinga Agrokora iz negativnih na stabilne. Margareta Podnar

'CIJENA NEKAĹ˝NJAVANJA'

PotroĹĄa : Gdje je 175.000 kn za edukaciju?

Zagreb. Zakon o oglaĹĄavanju postoji ak i u drĹžavama koje nisu u EU, poput Srbije, a u nas je Ministarstvo gospodarstva donijelo Zakon o nedopuĹĄtenom oglaĹĄavanju, koji je neu inkovit. Istaknuto je to na ju eraĹĄnjoj presici druĹĄtva za zaĹĄtitu potroĹĄa a PotroĹĄa , koje je upozorilo na ĹĄtetne poOGLAS

sljedice smanjenja sredstava za zaĹĄtitu potroĹĄa a. Odbijen je prijedlog PotroĹĄa a o osnivanju Centra za zaĹĄtitu turista, koje je, isti u, nuĹžno zbog reklamacija koje primaju od turista iz EU. Projekt o informiranju i edukaciji potroĹĄa a u 2010. ministarstvo nije ni razmotrilo, navodno zbog nepriloĹžena uvjerenje o nekaĹžnjavanju izvoditelja radova. â&#x20AC;&#x17E;Ne znam gdje je nestalo 175 tisu a kuna za edukaciju potroĹĄa aâ&#x20AC;&#x153;, rekla je predsjednica PotroĹĄa a Jadranka Kolarevi . I. B.

ULJANIK PLOVIDBA

Prekid arbitraĹže protiv 3. maja Zagreb. Uljanik plovidba objavila je da e prekinuti daljnje pravne radnje vezano uz arbitraĹžni postupak protiv 3. maja zbog broda Pomer te da e ishodovati brisanje privremene mjere zaustavljanja broda kod Visokog suda u Londonu. Dogovorom se 3. maj obvezao da ne e poduzimati radnje vezane uz eventualnu prodaju broda tre im osobama. H

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 10/12/2010 Subota 11/12/2010

PROSJEK 1572 KN

BoĹži nicu o ekuje 43% Hrvata

Zagreb. Ove godine 43 posto ispitanika o ekuje boĹži nicu, ĹĄto je osam posto manje nego lani, pokazuje anketa portala MojPosao. Primjerena boĹži nica trebala bi iznositi 1964 kune, ĹĄto je 24 posto viĹĄe od prosje ne boĹži nice koja se o ekuje u iznosu 1572 kune. Iznos o ekivane boĹži nica ve i je od proĹĄlogodiĹĄnjeg za 134

kune ili 9,3 posto. Me u ispitanicima koji o ekuju boĹži nicu ve ina (81%) o ekuje novac, prosje no 1572 kune. Bon o ekuje 36 posto ispitanika (lani 27%), i to u prosje nom iznosu od 738 kuna. Poklon-pakete o ekuje osam posto anketiranih. U najve oj mjeri boĹži nicu o ekuju ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasniĹĄtvu (64%) i zaposleni u stranim institucijama (53%). U tvrtkama u drĹžavnom vlasniĹĄtvu boĹži nicu o ekuje 40 posto zaposlenika, a u drĹžav-

nim institucijama etvrtina (25%), ĹĄto je velika razlika u odnosu na lanjskih 68 posto. U privatnim tvrtkama u doma em vlasniĹĄtvu boĹži nicu o ekuje 42 posto zaposlenih. S obzirom na broj zaposlenih kod poslodavca, boĹži nicu u najve oj mjeri o ekuju ispitanici zaposleni u tvrtkama i institucijama s viĹĄe od 200 zaposlenih. Ispitanici iz svih regija podjednako (ne)o ekuju boĹži nicu, no ipak su najviĹĄe optimisti ni u Dalmaciji, Istri i na Kvarneru. H/B.hr

BROJKA

posto zaposlenih u drĹžavnim institucijama ove godine o ekuje boĹži nicu, prema lanjskih 68 posto

Do ljeta ostaju subvencije za vrtiÄ&#x2021;e i Holding MILAN BANDI "Ovo je optimum u danom trenutku", kazao je gradona elnik predstavljaju i novi prijedlog prora una SNIMIO HRVOJE DOMINI

Za drugo itanje u Gradskoj skupĹĄtini gradona elnik Milan Bandi pripremio je novi-stari prijedlog prora una za 2011. koji je ostao na razini od 6,79 milijarda kuna, me utim, usliĹĄane su primjedbe gradskih zastupnika, ali i javnosti, te je minimalni dohodovni cenzus za pla anje vrti a podignut sa 1700 na 2000 kuna po lanu ku anstva, a maksimalni sa 7000 na 8000 kuna. Novi na in pla anja vrti a, koriĹĄtenja besplatnog prijevoza, dodatka na mirovinu, ukratko svih socijalnih prava koja se ostvaruju iz gradskog prora una, primjenjivat e se od 2. svibnja.

Rebalans do ljeta

"Grace period" dobio je i Zagreba ki holding, koji e do 1. srpnja dobivati subvencije u iznosima kao i ove godine.

RijeĹĄit e se i neki dugovi Grada prema ZGH-u, primjerice pla anje 120 milijuna kuna za prometnice u Sopnici te povrat depozita za Arenu Zagreb od 65 milijuna kuna koji dijele drĹžava i Grad. Me utim, najavljuju u gradskoj upravi, napravit e se detaljna analiza kako gradska tvrtka troĹĄi novac iz prora una. ZET, koji najviĹĄe ovisi o subvencijama Grada, ponajprije zbog besplatnog prijevoza, ne e stati, a radnici e, isti e Bandi , dobiti pla e. "No, kroz subvencije ne namjeravamo pokrivati ni ije gubitke, nerad i lagodan Ĺživot", kazao je pro elnik za gospodarstvo Ladislav PreĹžigalo. Na pitanje kako e pokrpati razliku u prora unu koji ostaje u istom iznosu kao i u prvom itanju iako je jasno

SMIRIVANJE STRASTI Bandi evim prijedlogom prora una za 2011., koji je ostao na 6,79 mlrd. kn, usliĹĄane su primjedbe zastupnika vezane uz pla anje vrti a. Novi e na in pla anja vrijediti od 2. svibnja, a grace period dobio je i ZG holding da e rashodi biti daleko ve i, Bandi je ve najavio prvi rebalans do ljeta te joĹĄ barem jedan do kraja godine.

Bez izbora

Tako se, zapravo, ovaj prijedlog prora una za 2011. koji je gradona elnik poslao u SkupĹĄtinu moĹže tuma iti

kao svojevrstan test i privremeno rjeĹĄenje u svrhu smirivanja strasti na politi koj sceni, odnosno izbjegavanja prijevremenih izbora. Bandi eva dobra volja da popravi prora un, ponajprije onaj dio koji se odnosi na dohodovne cenzuse za vrti e, na emu je inzistirala SDP-ova ve ina u

SkupĹĄtini, zna i da Zagrep ani ipak ne e na izbore. "Ovo je optimum u danom trenutku i uzdam se u razum i dalekovidnost naĹĄih zastupnika", kazao je Bandi ju er predstavljaju i novi prijedlog prora una. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

NOVOST U PRORAÂťUNU

Gradskoj skupĹĄtini odgovornost za razmjenu zemljiĹĄta U prora unu za 2011. jedna od novina je podra un za gospodarske aktivnosti, konkretno zamjene zemljiĹĄta. ZemljiĹĄna razmjena jedna od najspornijih to aka Bandi eva mandata jer je nemali broj puta gradska uprava svoja vrijedna zemljiĹĄta prepuĹĄtala investitorima u bescjenje. Kako je pojasnio pro elnik za financije Slavko Koji , u podra unu bi trebale biti to no navedene tvrtke, investicijski

projekti koje su planirale te zemljiĹĄne parcele na kojima e se realizirati a koje su dijelom u vlasniĹĄtvu Grada Zagreba. "Razmjenom emo omogu iti investitorima da grade, ali treba se to no vidjeti koliko smo sredstava dobili i kako su to no potroĹĄena", istaknuo je Koji . Tako e Gradska skupĹĄtina, zapravo, preuzeti odgovornost za razmjene zemljiĹĄta.

SPRETNI EKSPERIMENTALNI FIZI»ARI Zavod za eksperimentalnu

business plus

fiziku Instituta Ru er Boškovi jedna je od naju inkovitijih znanstvenih zajednica kada je posrijedi korištenje EU fondova: novac dobiju za 50 posto prijavljenih projekata u tzv. Sedmom okvirnom programu, a u Europi taj postotak iznosi izme u 5 i 10 posto AKCELERATORSKI SUSTAV kojim upravlja Zavod za eksperimentalnu fiziku, najve e eksperimentalno postrojenje u Hrvatskoj, koristi se za istraživanja u podru jima nuklearne i atomske fizike SNIMIO HRVOJE DOMINI∆

Petak 10/12/2010 Subota 11/12/2010

Do detektora čestica iz EU fondova

NUKLEARNA FIZIKA U SLUĹ˝BI KULTURE

Akceleratorski sustav za restauraciju slika > znanost > blagdanski troĎ&#x20AC;kovi

14-15

Akceleratorski sustav kojim upravlja Zavod za eksperimentalnu fiziku, najve e eksperimentalno postrojenje u Hrvatskoj, koristi se za istraĹživanja u podru jima nuklearne i atomske fizike, ali je od neprocjenjive vaĹžnosti i za arheologiju te o uvanje objekata kulturnog naslije a.

"Potrebno je samo uzeti komadi slike i izloĹžiti je snopu protona, pritom se emitiraju x-zrake koje tvore karakteristi ne linije i pomo u toga se moĹže utvrditi koji elementi postoje u uzorku. Restauratori na temelju tih podataka mogu napraviti boju identi nu originalnoj", pojaĹĄnjava voditelj Laboratori-

ja za interakcije ionskih snopova Milko JakĹĄi . Akceleratorski sustav tehni ki je unaprije en upravo novcem iz EU fondova kroz FP6 projekt vrijedan 217.000 eura, a prije toga je velikim dijelom izgra en IAEA projektima i inozemnim donacijama.

business.hr Petak 10/12/2010 Subota 11/12/2010

Institut Ru er BoĹĄkovi trenuta no provodi devet projekata Sedmog okvirnog programa (FP7), glavnog programa Europske unije za financiranje znanstvenog istraĹživanja i tehnoloĹĄkog razvoja, a ak sedam od tih devet projekata, vrijednih 2,3 milijuna eura, ima Zavod za eksperimentalnu fiziku (ZEF). To ZEF s kadrom od 50 znanstvenika ini naju inkovitijom znanstvenom zajednicom u Hrvatskoj po dobivanju FP7 projekata. Da je rije o doista uspjeĹĄnoj skupini znanstvenika kada je posrijedi povla enje novca iz europskih izvora, potvr uju i ostale brojke koje navodi predstojnik ZEF-a Tome Anti i . Naime, taj je Zavod ove godine za znanstvene projekte uspio dobiti oko 10 puta viĹĄe novca od EU i drugih vanjskih fondova nego od Ministarstva znanosti. Efikasnost ZEF-a u dobivanju novca za prijavljene FP7 projekte je oko 50 posto, u Europi taj postotak iznosi izme u 5 i 10 posto, a Institut Ru er BoĹĄkovi u cjelini ima prolaznost oko 15 posto.

Cilj - CERN

"Ve ina je sadaĹĄnjih projekata proizvod dugoro ne strategije ZEF-a i na temelju toga planiramo u sljede ih nekoliko godina dobiti projekte vrijedne desetke milijuna eura, zaposliti brojne strane stru njake i poboljĹĄati suradnju s industrijom. Plan je da u dogledno vrijeme postanemo jedan od vaĹžnijih centara za testiranje i potom istraĹživanje detektora estica koji bi se rabili u vr-

USPJEĹ NI U PRIPREMI EU PROJEKATA: predstojnik Zavoda za eksperimentalnu fiziku Tome Anti i , voditelj Laboratorija za interakcije ionskih snopova Milko JakĹĄi , savjetnik ravnatelja za europske projekte Stjepko Fazini i voditelj Laboratorija za mjerenje niskih aktivnosti Zavoda za eksperimentalnu fiziku Bogomil Obeli SNIMIO HRVOJE DOMINIâ&#x2C6;&#x2020;

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Plan je da u dogledno vrijeme postanemo jedan od vaĹžnijih centara za testiranje i potom istraĹživanje detektora estica koji bi se rabili u vrhunskim eksperimentima na CERN-u TOME ANTIÂťI , predstojnik Zavoda za eksperimentalnu fiziku, voditelj trogodiĹĄnjeg projekta "Particle Detectors", najve eg FP7 projekta iz fizike, vrijednog 1,32 milijuna eura SNIMIO HRVOJE DOMINIâ&#x2C6;&#x2020;

hunskim eksperimentima na CERN-u", kaĹže Anti i , voditelj trogodiĹĄnjeg projekta "Particle Detectors", najve eg FP7 projekta iz fizike, vrijednog 1,32 milijuna eura. Kako je objasnio, testiranje najmodernijih silicijskih i dijamantnih detektora, glavnih detektora za estice u svim sadaĹĄnjim i budu im eksperimentima iz fizike i nuklearne fizike, iznimno je skupo i mukotrpno na postoje im europskim postrojenjima, ĹĄto pruĹža dobru priliku ZEF-u iji tim znanstvenika razvija jedinstve-

nu metodologiju kojom bi se taj proces mogao znatno pojednostavniti i ubrzati. Kako bi se to ostvarilo, kaĹže Anti i , ZEF za nekoliko godina planira u suradnji sa znanstvenim centrima u Europi pripremiti projekt vrijedan oko 10 milijuna eura, koji bi se temeljio na nekoliko sadaĹĄnjih projekata. Hrvatska je u Petom okvirnom programu (FP5) i ve im dijelom u Ĺ estom okvirnom programu (FP6) sudjelovala kao tre a zemlja, nije imala obvezu pla anja nacionalnog doprinosa, ali nisu joj bili do-

stupni ni programi otvoreni zemljama lanicama. U FP7 programu Hrvatska sudjeluje od po etka, od 2007. godine. Koliko je vaĹžno ZEF-u osigurati financiranje izvan Ministarstva znanosti i obrazovanja, objaĹĄnjava Neven Soi , viĹĄi znanstveni suradnik u Laboratoriju za nuklearnu fiziku ZEF-a.

Bez opreme niĹĄta

"Situacija je ovakva: bez opreme nema znanstveno-istraĹživa kog rada, a da bismo ostali na razini, trebamo imati prikladnu opremu. Ministarstvo

znanosti i obrazovanja jednom je godiĹĄnje raspisivalo natje aje za nabavu opreme, a sada ni toliko, pa smo tijekom sedam godina i na sedam natje aja sakupljali opremu. Zatim smo napisali FP7 projekt CLUNA i kompletirali opremu pa smo sada napokon grupa koja moĹže samostalno raditi na projektima", ispri ao je Neven Soi , voditelj projekta CLUNA (Clustering Phenomena in Nuclear Physics: Strengthening of the Zagreb-Catania-Birmingham Partnership), isti u i da je oprema vrlo sku-

pa, a velik je dio nabavljen i preko projekata Me unarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) te projekata EU. Projekt CLUNA, kao i neki drugi koje je dobio ZEF, pripada specifi nom programu unutar FP7 koji se odnosi na ja anje istraživa kog potencijala i unaprje ivanje perspektivnih istraživa kih institucija iz nerazvijenih regija u izvr-

budžeta, kako bi se odobrilo financiranje bitno je pokazati da je rije upravo o ja anju istraživa kih kapaciteta u svrhu razvijanja regija i ja anje konkurentnosti Europe, a ne o istraživa kim aktivnostima. Stje e se dojam, nastavlja Soi , da su znanstvenici obeshrabreni jer, kako je spomenuto, od ukupnog broja prijavljenih projekata samo ih pet do 10 posto bude odobreno za financiranje iz EU fondova. Primjer ZEF-a dokazuje kako unato tome dobro pripremljeni projekti mogu na i put do novca iz EU fondova. U pripremi projekata od velike je koristi bilo iskustvo savjetnika ravnateljice za europske projekte Stjepka Fazini a, koji je sedam godina radio u Me unarodnoj agenciji za atomsku energiju tijekom kojih mu je kroz ruke prošlo 30-ak projekata koje je financirala ta agencija, ali i injenica da je ve ina znanstvenika u ZEF-u u sklopu poslijedoktorske izobrazbe nekoliko godina boravila u inozemstvu, gdje su se iz prve ruke upoznali sa sli nim projektima.

Povrat uloženog

sne istraživa ke institucije i ravnopravne partnere u FP7. S obzirom na posebnost programa, koji omogu uje nabavu opreme u vrijednosti do 45 posto

"Kako napisati kvalitetan projekt nije nešto što se ne može nau iti, a razumijevanju cjelokupne procedure treba posvetiti nekoliko mjeseci. Konzultanti nisu neophodni, mi ih sebi nismo mogli priuštiti pa smo sve odradili sami", isti e Neven Soi , koji na-

PRVI PROJEKT

Zaštita Plitvi kih jezera od zaga enja Prvi projekt Zavoda za eksperimentalnu fiziku koji je financirala EU kroz fond za znanstvena istraživanja bio je u okviru FP5 programa. Rije je o trogodišnjem projektu okon anom 2005. u kojem je sudjelovalo šest znanstveno-istraživa kih institucija iz Španjolske, Njema ke, Hrvatske te Bosne i Hercegovine, a cilj mu je bio istražiti mogu i utjecaj antropogenog zaga enja na-

kon rata i ustanoviti pogodne mjere zaštite Nacionalnog parka Plitvi ka jezera te biha ke regije na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Institut Ru er Boškovi u projekt je bio uklju en preko Laboratorija za mjerenje niskih aktivnosti Zavoda za eksperimentalnu fiziku, a voditelj tog laboratorija, Bogomil Obeli , ujedno je bio zamjenik glavnog koordinatora cijelog projekta.

stoji pozitivno iskustvo u dobivanju FP7 projekta prenijeti i na druge. "A motivacija? Zašto aplicirati? Znanstvenici ne bi smjeli dopustiti da novac koji Hrvatska upla uje u fondove za znanost ode nekome drugome i da se ti drugi zahvaljuju i njemu razvijaju", kaže Soi i zaklju uje: "Hrvatska svake godine izdvaja sve više novca i naši bi znanstvenici trebali barem taj novac izvu i natrag."

Projekti Zavoda za eksperimentalnu fiziku (sedmi okvirni program istraživanja (FP7) Cluna* Particle Detector* Uncoss Hadronphysics2 Sowaeumed

1,32 milijuna eura 404.000 eura 11.000 eura 75.000 eura

Spirit

214.000 eura

Ensar

50.000 eura

Margareta Podnar

Ukupno

margareta.podnar@business.hr

* Hrvatska je koordinator projekta

OGLAS

291.000 eura

2,365 milijuna eura

KRIZNI DOMJENCI Dok agencije za organizaciju evenata biljeĹže odre eni rast ove godine, ve e tvrtke koje smo anketirali vrlo su racionalne u organizaciji boĹži nih domjenaka ili se radije odlu uju novac izdvojiti za druĹĄtveno vaĹžne projekte

> znanost > blagdanski troĎ&#x20AC;kovi

16-17 business.hr

MAJA WEBER, direktorica Korporativnih komunikacija HT-a SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Petak 10/12/2010 Subota 11/12/2010

BoĹži nih zabava neĹĄto viĹĄe nego lani, ali velike tvrtke doniraju ili ĹĄtede Iako u hrvatskim kompanijama koje smo anketirali uglavnom kaĹžu da e ĹĄtedjeti na domjencima, ili za to predvi en novac donirati, agencije koje organiziraju domjenke biljeĹže naznake oporavka. Marina uli Fischer, partnerica u PR agenciji Pleon Partner, koja se uz komunikacijsko savjetovanje bavi i event menadĹžmentom, kaĹže da su ove godine i velike i male tvrtke, u odnosu na 2009., intenzivirale event menadĹžment aktivnosti, bilo da je rije o promotivnim doga anjima ili o ak-

MARINA ÂťULI FISCHER, partnerica u PR agenciji Pleon Partner SNIMIO SAĹ A ETKOVI

tivnostima vezanim uz zavrĹĄetak poslovne godine. Cijene domjenaka variraju. Fischer kaĹže kako se solidan domjenak ne moĹže organizirati ispod 200.000 kuna, a cijena mu moĹže premaĹĄiti ak milijun kuna. "Iako se ove godine o ekuje viĹĄe domjenaka nego lani, joĹĄ smo daleko od razdoblja gospodarskog rasta izme u 2000. i 2007. godine", rekla je.

DruĹĄtveno odgovorno

Kompanije s kojima smo kontaktirali slijede svjetske trendove pa e ove godine biti vrlo racionalne u organiziranju boĹži nih domjenaka, ako ih uop e budu odrĹžavale. Zanimljivo je kako ne ĹĄtede samo tvrtke koje imaju teĹĄko a u poslovanju, ve i one koje sebi, s obzirom na poslovne rezultate, taj izdatak mogu priuĹĄtiti, poput telekoma. Radije se odlu uju novac potroĹĄiti na op edruĹĄtvene projekte i druge oblike druĹĄtveno odgovornog poslovanja. "Ove je godine, kao i prethodne dvije, Vipnet umjesto kupnje boĹži nih darova poslovnim partnerima taj novac uloĹžio u dugogodiĹĄnji projekt razminiranja Hrvatske. OvogodiĹĄnja je donacija namijenjena razminiranju dijela podru ja Vaganskog vrha na Velebitu", rekli su iz Vipneta. U Hrvatskom telekomu, kaĹže njegova direktorica Korporativnih komunikacija Maja Weber, nemaju praksu organizirati boĹži ne domjenke, osim internoga domjenka za zaposlenike koji e se odrĹžati i ove godine. "No, ove e godine i taj domjenak biti skromniji i izdvojit emo mnogo

manju svotu nego lani", rekla je Weber.

U Ini skromno

Iz Zagreba ke banke su poru ili: "Prigodnu komunikaciju uo i blagdana s klijentima i poslovnim partnerima odrĹžavamo na individualnoj razini." Pomo nik izvrĹĄnog direktora PBZ-a DraĹžen Duman i rekao je kako ta banka u posljednjih nekoliko godina ne organizira domjenke za klijente i poslovne partnere, ve za to namijenjeni novac donira u humanitarne svrhe, poput pomo i Ĺžrtvama poplave. Ni energetski sektor ne namjerava organizirati raskoĹĄne zabave za BoĹži . U Ini lani uop e nije bilo domjenka, a i ove je godine njegovo odrĹžavanje upitno. "S obzirom na uvjete poslovanja te op u ekonomsku i gospodarsku krizu, proĹĄle je godine odlu eno da se ne organiziraju boĹži ni domjenci u kompaniji. Ĺ to se ti e ove godine, joĹĄ niĹĄta nije odlu eno, ali svakako emo je prilagoditi trenuta nim poslovnim mogu nostima kompanije", rekli su u Ini. Igor Medi

JOĹ JEDAN PAD

U SAD-u uredsku zabavu organizira samo 79% tvrtki Kriza i posvemaĹĄnja ĹĄtednja i u inozemstvu su ozbiljno smanjile broj tradicionalnih uredskih zabava koje kompanije prire uju za BoĹži , piĹĄe Bloomberg Businessweek. Ĺ tednja nije zaobiĹĄla ni britansku kraljevsku obitelj, pa je neugodno odjeknula vijest da je kraljica Elizabeta II odlu ila otkazati boĹži nu zabavu jer se ne Ĺželi izvrgnuti riziku loĹĄeg publiciteta, odnosno boji se kako e javnost reagirati nakon ĹĄto se potroĹĄi oko 80.000 dolara da bi se 600 uzva-

nika zabavljalo na dvoru. No, to je i loĹĄ znak, piĹĄe Bloomerg, jer ako kraljica mora otkazivati zabavu zbog ĹĄtednje, kako je onda tek drugima. OdrĹžavanje morala Kada je rije o boĹži nim domjencima, situacija je loĹĄa, i to ve nekoliko godina. Prema anketi agencije za istraĹživanje trĹžiĹĄta Battalia Winston, ove e godine samo 79 posto kompanija u SAD-u prirediti boĹži nu zabavu, ĹĄto je najmanji broj u ak tri desetlje a, koliko agencija ispituje trĹžiĹĄte o toj temi. To je za dva postotna boda manje nego lani i 16 postotnih bodova manje nego u razdoblju izme u 2002. i

PLAYBOY ENTERPRISES, tvrtka izdava istoimenog magazina, ove godine ne e pozivati goste u pala u Hugha Heffnera ve e se zabava odrĹžati u samoj tvrtki sa, kako se navodi, doli no odjevenim zaposlenicima - ĹĄto zna i da se odustalo od ze ica

KRALJICA ELIZABETA II odlu ila je otkazati boĹži nu zabavu jer se ne Ĺželi izvrgnuti riziku loĹĄeg publiciteta 2004. godine. U onih 21 posto tvrtki koje namjeravaju prirediti zabavu re eno je kako e ona ipak biti skromnija nego prijaĹĄnjih godina. ak i raskalaĹĄeni Playboy Enterprises, tvrtka izdava istoimenog magazina, ove godine ne e pozivati goste u pala u Hugha Heffnera ve e se zabava odrĹžati u samoj tvrtki sa, kako se navodi, doli no odjevenim zaposlenicima - ĹĄto zna i da se odustalo od ze ica. Jedan od glavnih razloga zaĹĄto se tvrtke u vrijeme krize, otpuĹĄtanja, smanjivanja pla a i ostalih mjera ĹĄtednje ipak odlu uju organizirati boĹži ni domjenak jest da bi uprava pokazala kako unato teĹĄko ama (joĹĄ) ne stavlja klju u bravu. Slabi tradicija Neke od najboljih zabava obi no prire uju internetske kom-

panije, navodi Bloomberg. Tako InterActive Corp. osniva a Barryja Dillera joĹĄ uvijek organizira zabave na prepunim hodnicima tvrtke ili pak dvoriĹĄtu zgrade njihova stoĹžera na Manhattanu, gdje se okupi i do tisu u uzvanika. I nakon ĹĄto zavrĹĄi kriza, uredske zabave joĹĄ dugo ne e biti nalik nekadaĹĄnjim jer tradicija jednostavno slabi i ljudi za nju gube interes. Nekada je dvojba bila na koju zabavu oti i od nekoliko ponu enih, a danas je dilema oti i uop e ili ne, piĹĄe Bloomberg. Nije samo recesija pogodovala tome, ve injenica da su ljudi zahvaljuju i razvijenoj tehnologiji uvijek dostupni ĹĄefovima pa moraju raditi i kada nisu na poslu. Stoga ne Ĺžele troĹĄiti slobodno vrijeme na uredske zabave. Igor Medi

Ĺ TO IZBJEGAVATI NA UREDSKIM DOMJENCIMA Ne pretjerujte u hrani i pi u Jedite, pijte, budite opuĹĄteni, ali s mjerom. Nemojte da vam se dogodi da vas proglase "onim tipom". Pazite da se ne razuzdate preko svake mjere kako u ponedjeljak ne biste morali sluĹĄati govorkanja. Ne udvarajte se kolegicama Nitko zapravo ne Ĺželi vidjeti starijeg kolegu kako se udvara mladoj zaposlenici, a pogotovo ne izmjenjivanje poljubaca. Ne odijevajte smijeĹĄnu odje u Kostim jelena ili blagdanski pulover s likom Djeda Mraza slobodno ostavite u ormaru jer ete izgledati smijeĹĄno. Ĺ˝enama se preporu uje da ne pretjeruju s razgoli ivanjem, jer "ĹĄto viĹĄe koĹže pokazujete, manje ste mo ne". Izbjegavajte komplicirane koktele DrĹžite se vina, piva ili pun a i ne riskirajte s egzoti nim koktelima, likerima i ostalim iji utjecaj na probavu baĹĄ i ne poznajete. Moglo bi vam se dogoditi da povratite i osramotite se pred kolegama.

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 10/12/2010 Subota 11/12/2010

DOKAPITALIZACIJA

Luci Plo e 132 milijuna kuna

Luka Plo e u etvrtak je na stranicama Zagreba ke burze objavila izvještaj s glavne skupštine na kojoj je prijedloženo pove anje temeljnoga kapitala. Glavna skupština odlu ila je da e se temeljni kapital društva pove ati za najviše 132 milijuna kuna, na 221 milijun kuna. Pove anje temeljnoga kapitala provest e se uplatom u novcu izdavanjem

najviše 330.000 novih dionica pojedina ne nominalne vrijednosti 400 kuna. Nove dionice ponudit e javno, uz pravo prvenstva postoje ih dioni ara društva. Dionice e se upisivati u dva kruga. U prvom krugu dionice e upisivati postoje i dioni ari, a drugi e krug biti rezerviran za javnost i sve dionice koje ne budu upisane u prvom krugu. Ta je dokapitalizacija najavljena još tijekom studenoga. Tijekom proteklog trgovinskog mjeseca dionica je

poskupjela nešto više od stotinu kuna, a zadnja joj je cijena u etvrtak iznosila 1449 kuna. Najve i pojedina ni dioni ar Luke Plo e je Hrvatski fond za privatizaciju, koji drži 98.780 dionica ili 44 posto temeljnog kapitala. Slijede ga Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje sa 16,8 posto kapitala, a tre a najve a pozicija sa 14.000 dionica ili 6,4 posto temeljnog kapitala skrivena je iza skrbni kog ra una Zagreba ke banke. N. S.

BROJKA

7,378 kuna iznosio je te aj kune za euro u etvrtak

Investitori se nadaju povr dijela novca od Ine na bur POZICIONIRANJE PRED JURIŠ Neselektivan rast cijena posljedica je o ekivanja ulaga a da e se dio novca od Molove ponude za Inu vratiti na burzu, ali i podcijenjenosti hrvatskih dionica Nakon podulje stagnacije Crobex je prvi put u ovoj godini ušao u konkretnu pozitivnu seriju. U etvrtak je bio peti trgovinski dan rasta tijekom kojega su indeksi Zagreba ke burze dobili po više od dva posto vrijednosti. Dionice rastu neselektivno - u plu-

su su svi blue chipovi, ali i dionice gra evinara i banaka. Doma e ulaga e definitivno je razbudila Molova ponuda za preostale dionice Ine. Analiti ari brokerskih ku a smatraju da su ulaga i optimisti ni zato što vjeruju da e se dobar dio

BEZ PANIKE

FTSEurofirst indeks najja i u 26 mjeseci Na europskim je burzama FTSEurofirst indeks u etvrtak dosegnuo najvišu razinu u 26 mjeseci, zahvaljuju i nadi ulaga a da e porezne olakšice u SAD-u potaknuti tamošnju potrošnju, a time i rast najve eg svjetskoga gospodarstva. FTSEurofirst indeks 300 vode ih europskih dionica porastao je na 1126 bodova. "Sve kompanije koje su dobro pozicionirane na ameri kom tržištu mogle bi imati koristi od tamošnjih fiskalnih poticajnih mjera, posebice kompanije usmjerene na potroša e“, kazao je Ben Critchley, analiti ar u tvrtki IG indeks. Na Tokijskoj burzi je Nikkei indeks u etvrtak ujutro oja ao pola posto, na 10.285 bodova, što mu je najviša razina od travnja.

novca iz Molove ponude vratiti natrag na ZSE, ali i zato što su hrvatske dionice debelo podcijenjene.

Neminovan 'odbijanac'

Osim toga, tehni ka analiza ve je neko vrijeme sugerirala oporavak zagreba kih indeksa. Goran Vorkapi , broker i investicijski savjetnik u Centar banci, smatra da su dionice na ZSE-u po ele rasti zbog tri klju na razloga. "Prvi i najmanje važan razlog jest tehni ka priroda tržišta. Neki od pokazatelja tehni ke analize ve su neko vrijeme sugerirali 'odbijanac' Crobexa",

kaže Vorkapi . Drugi je razlog Molova ponuda. Naime, Vorkapi vjeruje da e se nakon ponude, ili Molove ili eventualne državne protuponude, dobar dio novca vratiti na burzu. Treba imati na umu da dionice Ine drže i indeksni fondovi, koji e nakon završetka ponude gotovo sigurno uložiti u neke druge sastavnice Crobexa. Kao zadnji razlog optimizma Vorkapi navodi podcijenjenost hrvatskih dionica, koja je prema njegovu mišljenju i pomalo smiješna. Vjeru u povratak novca iz ponude na burzu dijeli

i Vjeran Filippi, predsjednik Uprave Adriatica Capitala, koji smatra da e se dio tog svježeg kapitala potrošiti i na jeftine dionice sa ZSE-a. Filippi smatra da bi dionica Ine, nakon što se njome po ne trgovati, mogla porasti do cijene nešto manje od obe anih 2800 kuna.

Žele drugog ponu a a

"Ako se Molu suprotstavi drugi ponu a , cijena dionice mogla bi probiti razinu od 2800 kuna", kaže Filippi. U posljednjih nekoliko dana svjedo ili smo burzovnom optimizmu, ali i

2,6 MLRD. FUNTI

Britanci dižu porez na banke Britansko ministarstvo financija namjerava porez na bankovne bilance dodatno podignuti na 0,075 posto od 2012. godine, što e državi do kraja mandata ove vlade donijeti 2,6 milijardi funti. Cilj je poreza natjerati banke da poslovanje što više financiraju iz dugoro nih izvora, kao što su dugoro ni dug i prodaja dionica. J. J.

ratku rzu

nešto ve im prometima. Kao sektorski dobitnik istaknula se gra evina. Najve i pojedina ni dobitnici bili su IGH i Dalekovod ije su dionice sko ile više od pet posto. Gotovo etiri posto oja ao je i povlašteni Adris, kao i dionica Zagreba ke banke, koju u rastu nije zaustavila ni rejting ku a Moody's, koja je srezala rejting Zabinih kunskih depozita. Daleko najtraženija dionica, ona HT-a, u etiri vrlo dobra burzovna dana poskupjela je samo jednu kunu ili sramežljivih 0,3 posto. Nikola Su ec

OGLAS

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Luke Plo e zabiljeĹžila je u etvrtak velik rast cijene uz prili an promet. Ta je najjuĹžnija hrvatska luka objavila i izvjeĹĄtaj s glavne skupĹĄtine na kojoj je predloĹženo pove anje temeljnog kapitala. SkupĹĄtina je odlu ila da e se temeljni kapital druĹĄtva pove ati za najviĹĄe 132 milijuna kuna, na 221 milijun kuna. Iako bi to mogao biti razlog rasta, treba naglasiti da je tri dana prije cijena rasla i po viĹĄoj stopi od ove u etvrtak.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Adris grupa Dalekovod Ericsson Nikola Tesla Podravka prehrambena industrija, d.d. Uljanik plovidba Belje Atlantska plovidba d.d. Jadranski naftovod Luka Plo e Zagreba ka banka Ingra BeliĹĄ e Institut IGH Tankerska plovidba Viro tvornica ĹĄe era d.d. Viadukt Fima proprius d.d. Petrokemija Adris grupa Jadroplov d.d. Fima validus KraĹĄ, prehrambena industrija AD plastik Industrogradnja d.d. Tisak Tehnika Kon ar - elektroindustrija Atlantic grupa Dom holding Croatia osiguranje d.d. Maistra Privredna banka Zagreb Luka Rijeka Kon ar Ledo Jadranska banka Istraturist Umag d. d. Liburnia Riviera hoteli Hidroelektra niskogradnja Konzum Plava laguna HTP Kor ula Varteks, varaĹždinska tekstilna ind. d.d. Kon ar Vupik Saponia Magma d.d. IPK Kandit Imperial hotelijerstvo Gabarit d.d. za gra . radove i trgovinu RIZ-odaĹĄilja i Slatinska banka LoĹĄinjska plovidba OT-optima telekom d.d. KaĹĄtelanski staklenici Uljanik d.d. Jadransko osiguranje Croatia osiguranje d.d. Arenaturis HUP - Zagreb ImunoloĹĄki zavod uro akovi holding Humanitas d.d. za proizv., trg. i usluge Slavonski zatvoreni investicijski fond DIOKI d.d HG Spot Ĺ˝itnjak Transadria BrodogradiliĹĄte Viktor Lenac d.d. Riviera Pore Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge Atlas nekretnine Vjesnik Proficio Lav evi Badel 1862 Tvornica istegnutih metala akovĹĄtina

+ Cijena dionice Vupika u etvrtak je ponovno pala na 50 kuna. Ukupno se trgovalo sa 331 dionicom u 10 transakcija. Tako velik pad nije iznena enje s obzirom na to da je cijena Vupikova izdanja samo dva dana prije rasla po stopi ve oj od 27 posto. Padom u etvrtak cijena se ponovno vratila na prosje ne razine u posljednja dva tjedna. Me utim, baĹĄ kao i ve ina izdanja na ZSE-u, trend ove dionice od po etka godine je uglavnom je negativan.

CROBEX: +1,48%

Redovan promet: 22.130.788,51 kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

271.00 267.91 242.00 1,280.00 292.00 551.00 58.07 732.50 2,827.99 1,450.00 235.00 16.65 490.00 1,347.00 1,220.00 312.00 228.55 20.00 152.02 310.00 137.51 7.80 425.00 102.50 455.00 140.01 1,028.94 502.88 803.10 30.00 5,250.00 57.00 485.02 182.01 955.00 5,298.00 2,750.00 295.00 2,136.00 133.90 170.40 1,488.97 59.90 16.99 1,000.00 50.00 120.00 28.90 150.21 165.00 560.00 105.00 102.00 143.00 30.00 700.00 80.00 2,656.00 5,300.16 50.00 1,241.00 125.00 26.01 23.00 28.00 80.00 23.00 122.99 2,095.00 9.00 159.99 39.87 35.70 20.00 11.87 201.00 69.99 100.00 7.41

274.00 272.90 250.33 1,320.00 308.98 560.00 59.90 745.10 3,080.00 1,599.89 236.00 17.19 490.00 1,400.00 1,299.89 317.78 235.99 20.00 156.50 310.00 142.87 8.43 435.00 105.00 465.00 146.00 1,055.00 509.00 807.00 31.29 5,300.00 57.00 493.33 184.99 988.00 5,380.00 2,750.00 299.00 2,170.00 139.49 171.00 1,488.97 61.00 17.39 1,000.00 50.00 120.00 30.50 150.21 165.00 560.00 105.00 102.01 143.00 30.00 700.00 80.00 2,656.00 5,300.16 50.00 1,258.00 125.00 26.98 23.00 28.00 82.99 23.00 144.00 2,095.00 9.00 159.99 39.87 37.00 20.00 11.87 201.00 69.99 100.00 7.41

272.35 272.00 247.00 1,310.01 308.98 560.00 59.67 744.00 2,915.00 1,599.89 236.00 17.18 490.00 1,400.00 1,299.89 317.70 228.55 20.00 156.00 310.00 142.87 8.14 435.00 102.81 465.00 146.00 1,055.00 509.00 804.03 31.00 5,300.00 57.00 490.01 182.02 987.00 5,380.00 2,750.00 299.00 2,136.00 139.49 171.00 1,488.97 61.00 17.39 1,000.00 50.00 120.00 30.50 150.21 165.00 560.00 105.00 102.00 143.00 30.00 700.00 80.00 2,656.00 5,300.16 50.00 1,258.00 125.00 26.01 23.00 28.00 82.50 23.00 144.00 2,095.00 9.00 159.99 39.87 37.00 20.00 11.87 201.00 69.99 100.00 7.41

0.68% 0.74% 2.07% 1.55% 5.91% 2.37% 2.26% 1.50% 4.11% 10.41% 2.61% 2.32% 0.00% 6.46% 2.76% 1.51% 2.46% 0.00% 0.08% 0.00% 2.05% 1.75% -1.14% 0.30% 2.20% 2.82% 4.46% 1.29% -0.73% 3.33% 1.92% 11.76% 0.00% -1.61% -0.80% 3.46% 0.00% 0.00% 1.71% 6.48% 0.59% 2.69% 2.64% -0.06% 0.01% -21.86% -4.76% 13.93% -6.12% 1.23% 0.00% 0.00% 0.00% 0.00% 0.17% -12.51% -9.59% 0.18% 0.00% -3.85% 3.11% 4.17% -1.10% -8.00% -1.75% 0.84% -2.09% 34.58% -0.14% -18.18% 0.00% 20.82% 12.12% 0.00% 0.00% -8.62% 0.03% 0.00% 10.60%

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

27,543 12,355 6,225 1,021 4,162 1,815 12,087 754 168 282 1,755 21,280 500 168 183 711 677 7,276 871 409 899 15,859 252 974 209 603 76 157 96 2,511 14 1,000 115 268 49 8 13 100 13 199 150 15 309 1,070 18 331 135 500 98 80 20 100 100 70 325 12 100 3 1 100 4 39 176 200 127 35 94 15 1 180 10 31 31 55 88 1 2 1 6

7,507,032.78 3,337,202.42 1,539,397.82 1,335,947.11 1,241,787.30 1,009,505.95 712,850.53 558,555.12 491,607.13 428,875.61 412,611.52 361,025.24 245,000.00 231,908.37 223,414.89 222,756.56 156,030.13 145,520.00 135,040.54 126,790.00 126,382.16 126,167.93 107,385.70 101,039.58 96,785.00 84,967.91 79,294.25 79,084.08 77,331.58 77,252.88 74,099.96 57,000.00 56,178.63 49,257.33 47,901.75 42,469.98 35,750.00 29,620.00 27,871.00 26,870.55 25,566.00 22,334.55 18,606.60 18,465.35 18,000.00 16,550.00 16,200.00 15,176.00 14,720.58 13,200.00 11,200.00 10,500.00 10,200.10 10,010.00 9,750.00 8,400.00 8,000.00 7,968.00 5,300.16 5,000.00 4,998.00 4,875.00 4,605.72 4,600.00 3,556.00 2,872.30 2,162.00 2,113.99 2,095.00 1,620.00 1,599.90 1,235.97 1,108.00 1,100.00 1,044.56 201.00 139.98 100.00 44.46

22,302.34 1,845.28 566.57 1,744.47 1,674.67 324.80 490.22 1,038.27 2,165.40 356.16 15,115.42 128.85 570.51 222.01 814.23 440.54 104.40 40.06 521.21 2,980.93 233.83 21.99 597.53 431.76 210.37 348.44 199.88 1,309.21 2,680.88 231.48 1,630.27 623.83 9,346.83 1,088.57 60.63 1,184.51 328.96 1,397.82 646.44 87.03 3,882.19 813.45 26.01 33.40 194.19 75.27 79.03 148.66 107.41 104.92 38.14 39.29 93.74 94.73 84.60 79.52 178.90 332.00 46.38 109.12 592.99 28.16 84.20 30.85 93.70 333.47 7.59 29.61 60.24 124.60 584.53 13.35 123.42 21.23 46.45 96.12 52.64 28.54 7.81

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 242.21 217.00 1,181.00 240.00 533.13 54.00 705.00 2,332.01 1,160.03 200.00 14.50 405.00 1,106.00 1,140.00 290.00 190.00 19.19 105.50 271.89 124.01 6.40 262.02 76.01 292.00 135.00 871.01 421.00 624.15 27.87 4,502.00 51.00 461.06 161.54 909.99 4,720.12 2,006.00 280.00 1,413.01 120.00 143.00 1,206.77 57.00 11.14 975.00 41.77 105.25 23.01 150.02 150.00 550.00 98.00 93.60 121.00 25.51 612.00 61.11 2,300.00 4,500.00 33.03 1,115.16 120.00 22.36 22.50 15.15 70.02 20.08 76.10 2,000.00 9.00 100.00 15.17 20.50 20.00 11.50 161.10 58.00 99.00 5.11

332.84 318.99 390.00 1,777.00 400.00 678.00 97.45 1,060.00 3,157.27 2,093.00 280.00 45.36 580.00 3,397.40 1,655.00 420.00 375.00 38.95 184.73 373.00 190.30 29.01 497.02 115.79 531.01 315.00 2,020.00 517.00 829.99 45.90 5,948.87 77.00 618.00 220.00 2,198.00 7,049.99 3,100.00 410.00 2,890.00 257.96 207.51 1,700.00 167.99 36.40 2,450.00 230.00 186.00 69.90 290.00 214.95 560.00 250.00 115.00 173.00 44.99 1,197.00 175.00 3,350.00 6,000.00 70.00 1,845.00 239.00 40.90 25.00 34.97 150.96 94.00 164.00 3,290.00 11.65 200.00 79.89 46.98 40.00 16.39 279.00 139.00 100.01 34.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

62,90 87,00 240,00 13,20 18,15 16,75 17,00 9,90 0,69 5,10 40,00 3,80 9,62 151,00 0,71

63,50 89,00 244,00 13,40 19,00 17,00 17,32 10,25 0,69 5,17 42,00 3,85 9,78 151,05 0,71

63,50 87,00 240,00 13,35 18,50 17,00 17,00 10,11 0,69 5,14 41,99 3,80 9,78 151,05 0,71

63,15 87,41 241,31 13,30 18,65 16,93 17,12 10,13 0,69 5,13 41,09 3,81 9,77 151,00 0,71

6,81 35,50 1,00 0,40 36,00 80,60 1,45 3,91 3,50

6,81 36,03 1,00 0,40 36,00 80,60 1,49 3,95 3,50

6,81 36,00 1,00 0,40 36,00 80,60 1,45 3,95 3,50

6,81 0,36 1,00 0,40 0,36 0,81 1,48 3,95 3,50

37,21 35,22 94,00 90,00 35,20 97,01 40,00 9,47 4,00 39,80 18,50 13,76

37,30 35,22 94,00 90,00 37,50 97,01 40,00 9,47 4,00 39,80 18,66 14,19

37,21 35,22 94,00 90,00 35,20 97,01 40,00 9,47 4,00 39,80 18,66 14,10

37,21 35,22 94,00 90,00 36,79 97,01 40,00 9,47 4,00 39,80 18,59 14,10

484,00 3.403,00 81,50 1.995,00 85,44 88,90 97,76 93,50 78,45 926,00 830,00 7.270,00 2.031,00 300,00 6.005,00

488,00 3.500,00 81,80 2.005,00 85,50 89,20 97,78 93,51 78,50 931,00 846,00 7.350,00 2.100,00 300,00 6.200,00

486,00 3.486,00 81,77 1.997,00 85,49 89,20 97,78 93,51 78,50 929,00 842,00 7.299,00 2.061,00 300,00 6.161,00

485,84 3.486,12 81,77 1.997,91 85,49 89,19 97,78 93,51 78,50 929,15 841,51 7.298,99 2.061,39 300,00 6.160,53

91,20 92,70 87,00 1.900,00 3.210,00 1.860,00 3.855,00 505,00 89,50 15.500,00 87,00

91,30 92,70 87,50 1.900,00 3.250,00 1.860,00 3.900,00 510,00 89,50 15.500,00 87,00

91,21 92,70 87,02 1.900,00 3.240,37 1.860,00 3.871,96 509,55 89,50 15.500,00 87,00

56,10 57,01 53,52 1.900,00 3.240,37 1.860,00 3.871,96 509,55 55,04 15.500,00 53,51

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG PETG GRVG AELG ZVTG LKPG KBMR NF1N KDIR KDHR IEKG INDGL MELR PBGS

KRKA TELEKOM SLOVENIJE PETROL GORENJE AERODROM LJUBLJANA ZAVAROVALNICA TRIGLAV LUKA KOPER NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD KD ID KD GROUP INTEREUROPA INFOND GLOBAL MERCATOR PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD

ZIF BALKAN INVESTMENT FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 NOVA BANKA AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA ZIF POLARA INVEST FOND AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A STAKLENICI D.D CAPLJINA ZIF FORTUNA FOND DD BIHAC FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B BH TELECOM D.D. SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO

NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2015K Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2016K Energoprojekt holding a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Agrobanka a.d. Beograd Metalac a.d. Gornji Milanovac NAMA KUMANOVO Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun

R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 03 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ZITO POLOG TETOVO KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE RADE KONCAR SKOPJE ALKALOID SKOPJE Garant a.d. Futog R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 05 CEMENTARNICA USJE SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08

574.249,50 140.375,70 96.282,50 77.139,75 59.586,60 57.699,40 57.033,42 42.006,49 16.201,20 16.007,20 12.368,25 10.468,66 9.710,78 7.701,05 7.103,94

0,00 % 63473 1,36 % 124480 0,00 % 28000 2,56 % 50000 0,00 % 43800 0,12 % 19236 -1,36 % 8150 1,02 % 2503 0,00 % 2000

432.251,13 44.745,95 28.000,00 20.000,00 15.768,04 15.504,21 12.091,26 9.883,61 7.000,00

-4,83 % 434391 16.165.188,08 -4,94 % 50138 1.765.860,36 0,00 % 16979 1.596.026,00 1,12 % 13814 1.243.260,00 -4,86 % 28942 1.064.768,40 0,00 % 8080 783.840,80 -1,98 % 14800 592.000,00 -21,08 % 15851 150.108,97 2,56 % 32124 128.496,00 -3,16 % 1253 49.869,40 0,86 % 754 14.015,68 0,71 % 859 12.113,42

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN04 RMDEN03 RMDEN09 ZPOG KMB RADE ALK GRNT RMDEN05 USJE RMDEN08

9094 1606 399 5802 3195 3409 3331 4148 23430 3120 301 2746 994 51 10048

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AIKB A2015 IMLK A2014 A2013 A2011 A2012 A2016 ENHL SJPT AGBN MTLC NAMA FITO

0,95 % 0,00 % -0,41 % 0,75 % -0,32 % 1,49 % -1,73 % 1,10 % 0,44 % 0,78 % -0,02 % -1,30 % 0,12 % 0,97 % 0,14 %

ZTC Banja Luka Sava ZIF Bonus Sarajevo Galenika fitofarmacija ZK Pelagonija Bitola

+ 8,89 % + 5,12 % + 4,68 % + 2,68 % + 2,51 %

Krka

Staklenici apljina Luka Koper Telekom Srpske Toplifikacija Skopje Energoprojekt holding

-21,08 % -1,73 % -1,36 % -1,17 % -0,21 %

Metalac Gornji Milanovac

+0,95 -1,86

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1C FBIHK1D FBIHKD FBIHKE FBIHK1E FBIHKC FBIHK1A STAKR FRTFRK1 FBIHK1B BHTSR BSNLR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA BLKP-L1 RSRS-O-D NOVB-R-E HEDR-R-A RSRS-O-C RSDS-O-C TLKM-R-A ZPTP-R-A PLRP-R-A

Oznaka

Petak 10/12/2010 Subota 11/12/2010

business.hr

0,41 % 0,03 % 0,05 % 0,71 % 0,00 % 0,34 % 0,02 % 0,00 % 0,06 % -0,21 % 0,24 % 0,44 % -1,86 % 4,17 % 2,68 %

62643 30.434.561,00 2497 8.704.847,00 60234 4.925.201,28 2357 4.709.070,00 54758 4.681.454,24 45844 4.089.031,60 41667 4.074.179,10 43329 4.051.664,31 16543 1.298.594,75 1328 1.233.909,00 1251 1.052.730,00 138 1.007.260,00 455 937.931,00 2589 776.700,00 88 542.127,00

valuta: MKD - makedonski denar -0,75 % 1034815 58.051.673,45 0,22 % 234147 13.349.380,18 0,05 % 145792 7.802.719,14 0,00 % 2794 5.308.600,00 1,26 % 308 998.035,00 0,54 % 500 930.000,00 0,55 % 199 770.520,00 0,96 % 791 403.052,00 0,56 % 5628 309.791,78 0,00 % 18 279.000,00 0,00 % 4885 261.382,55

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Dionica najve e slovenske farmaceutske kompanije i dalje vrsto drži poziciju najlikvidnijeg izdanja na Ljubljanskoj burzi. Tako se u etvrtak Krkom trgovalo u ukupnoj vrijednosti od 574.249 eura, što je tri puta više od sljede e najlikvidnije dionice, one Telekoma Slovenije. Krka je ujedno bila jedna od najzaslužnijih za rast slovenskih dioni kih indeksa u etvrtak.

Metalac iz Gornjeg Milanovca u etvrtak je pretrpio jedan od najve ih padova na srpskom tržištu kapitala. Ukupan promet nije prešao milijun dinara, ali veliku podršku padu indeksa u etvrtak, po emu se Beogradska burza razlikovala od ostatka regije, dala je i dionica Energprojekt holdinga, koja je pala 0,21 posto uz ve i promet od izdanja Metalca.

REGIONALNI INDEKSI +0,55% BIRS +1,32% 820,25 933,74 Belex15 -0,15% FIRS +2,77% 660,68 1.529,92 Belexline +0,05% MBI10 +0,75% 1.284,70 2.267,63 SASX10 +0,50% MOSTE +0,19% 902,43 486,00 SASX30 +0,52% NEX20 +0,57% 894,61 14.039,74 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,06% WIG20 +2,46% 2.764,59 BUX -0,18% 21.724,96 -0,52% +0,27% ATX +1,23% 2.829,95 indeksa na zatvaranju u +0,45% Stanje evrtak 9. prosinca 2010.

FTSE100 5.821,09

DAX 6.987,01

CAC40

3.853,10

MICEX 1,657.47

AMERI»KI INDEKSI DJIA +0,12% S&P500 +0,37% 11.372,48 1.228,28 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,41% srijedu 8. prosinca 2010. 2.609,16

investor 22 DIONI»KI

+ 491,3295

27,88

NFD Aureus US Algorithm 138,3623

23,52

MP-Global HR

322,6428

19,63

HPB WAV DJE

94,8036

18,40

7,1210

17,51

FIMA Equity

71,8691

-21,85

KD Victoria

13,0712

-16,73

ST Global Equity

46,4460

-16,13

C-Zenit

49,0566

-13,87

HPB Dynamic

47,7684

-12,75

KD Nova Europa

+ MJEŠOVITI

udjela

% 12 mj.

11,1700

9,98

Allianz Portfolio

111,8791

7,01

ZB global

144,4000

5,95

Ilirika JIE Balanced

149,7606

4,89

9,9343

4,00

ICF Balanced

109,6894

-21,46

ST Balanced

169,3687

-14,71

ST Aggressive

64,0541

-11,80

96,2823

-10,54

104,1899

-9,31

HI-balanced

HPB Global OTP uravnoteženi

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn

88,2744 77,5300 37,1076 66,8800 83,0400 71,8691 85,6112 81,3984 60,8600 13,0712 5424,9700 104,2400 49,0566 81,4877 11,1781 110,0208 103,6100 31,1900 86,9352 491,3295 126,7726 46,4460 50,4904 94,8036 14,3794 132,3000 47,7684 8,3321 60,5069 101,5000

1,85 1,72 1,58 1,15 0,80 0,66 0,64 0,57 0,51 0,41 0,41 0,34 0,32 0,28 0,27 0,25 0,19 0,19 0,18 0,11 0,10 0,07 -0,10 -0,11 -0,12 -0,17 -0,22 -0,48 -0,48 -0,54

-1,72 -3,47 -1,71 -2,46 -2,44 -7,77 5,49 3,59 -0,18 -4,40 -3,29 2,52 5,78 -4,14 2,78 -0,43 3,34 2,16 4,44 8,16 4,59 -3,81 5,37 6,97 20,06 2,90 -4,85 2,26 6,84 2,86

VB CROBEX10 A1 OTP indeksni Raiffeisen HR dionice Erste Adriatic Equity FIMA Equity Platinum Blue Chip PBZ Equity fond Raiffeisen C. Europe KD Victoria Poba Ico Equity ZB euroaktiv C-Zenit HPB Dioni ki AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Raiffeisen World Erste Total East OTP meridian 20 MP-Mena HR NFD Aureus New Europe ST Global Equity VB High Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity ZB trend HPB Dynamic HI-growth Prospectus JIE ZB aktiv

+ OBVEZNI»KI

6mj. % 12 mj. (%)

-4,07 -3,11 -2,19 -3,17 -3,65 -10,95 -0,15 3,55 -0,18 -10,40 -1,10 9,21 -8,33 -7,15 3,12 7,48 7,84 -0,51 9,26 11,70 10,87 -5,03 8,17 10,24 20,97 4,57 -4,62 3,25 3,76 4,91

N/A -10,05 -8,03 -6,67 -10,46 -21,85 14,08 -2,40 -8,07 -16,73 -7,11 6,08 -13,87 -11,88 10,28 4,95 11,17 -8,40 -0,88 27,88 6,05 -16,13 1,12 18,40 1,57 12,32 -12,75 1,45 -5,49 6,42

PGP (%) Ove god. (%)

N/A -9,48 -28,47 -16,41 -3,54 -4,94 -5,16 -3,84 -8,43 2,34 -16,60 0,63 -22,42 -3,87 6,51 7,13 0,49 -30,60 -5,21 7,74 11,98 -7,29 -19,29 -1,62 -8,57 3,51 -15,85 -2,05 -12,22 0,33

-11,73 -7,64 -5,33 -3,53 -8,57 -20,56 8,01 -1,49 -6,34 -14,19 -6,08 2,85 -13,19 -10,00 8,57 2,22 7,54 -8,35 0,38 25,92 4,53 -13,52 0,90 15,30 3,25 8,74 -13,03 -0,22 -4,42 4,41

Imovina

5,620 9,943 126,937 13,977 203,440 18,023 8,729 393,525 219,566 56,974 5,906 233,965 5,529 18,167 14,141 8,583 40,139 44,701 17,752 9,020 9,005 13,802 12,984 11,727 8,649 159,578 20,403 67,383 23,937 485,239

Starost

Datum

0,89 2,56 2,95 2,24 5,16 6,52 2,93 5,26 5,64 11,59 3,37 6,60 2,81 5,18 1,77 1,39 7,19 3,19 2,61 2,76 2,10 10,13 3,19 3,27 3,21 8,12 4,28 8,79 3,85 4,45

08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 07.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 07.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 07.12.2010 08.12.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena AC G Balanced EM

Valuta

DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. MP-Mena HR

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI

ICF Balanced Erste Balanced Raiffeisen Balanced Agram Trust PBZ Global fond AC G Balanced EM Raiffeisen Prestige OTP uravnoteženi HPB Global C-Premium ST Balanced ST Aggressive Allianz Portfolio HI-balanced KD Balanced ZB global Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced

OBVEZNI KI FONDOVI OTP euro obvezni ki HI-conservative Erste Bond Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Capital One HPB Obvezni ki ZB bond

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

109,6894 114,9000 152,5500 66,7412 100,9264 11,1700 107,5800 104,1899 96,2823 5,5252 169,3687 64,0541 111,8791 9,9343 8,2187 144,4000 149,7606 85,2105

0,79 0,46 0,44 0,38 0,30 0,21 0,18 0,16 0,15 0,08 0,07 0,02 0,00 -0,18 -0,22 -0,47 -0,93 -0,93

-5,31 -1,31 0,09 -1,97 2,18 2,45 0,52 -4,87 -6,02 3,49 -4,69 -0,62 1,67 1,64 0,64 0,69 5,05 3,75

-7,52 0,61 2,47 -0,58 1,95 2,97 3,25 -2,13 -7,92 -2,49 -5,67 -1,82 4,18 2,57 1,62 2,40 5,86 9,23

-21,46 -1,68 3,63 -7,96 -0,31 9,98 N/A -9,31 -10,54 -6,83 -14,71 -11,80 7,01 4,00 -0,14 5,95 4,89 3,26

1,40 -0,73 5,23 -3,33 4,80 6,45 N/A 0,83 -0,73 -14,27 6,88 -8,18 7,38 -0,07 -3,93 3,97 8,63 -3,57

-14,53 -0,50 3,86 -4,12 0,47 8,38 7,58 -8,72 -9,61 -6,35 -11,99 -9,85 6,63 1,49 -0,42 5,32 4,71 5,93

11,079 106,461 331,783 11,3 289,546 14,336 174,957 37,031 88,224 12,269 12,116 2,856 7,186 67,674 6,802 712,169 44,885 16,317

8,61 9,89 8,28 2,41 9,24 1,77 0,75 4,99 5,18 3,85 7,92 5,22 1,58 8,79 4,90 9,44 4,88 4,40

08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010

127,2723 11,3578 130,2500 174,1000 129,4846 161,7486 124,4967 158,5500

0,05 0,04 0,03 0,00 0,00 -0,03 -0,05 -0,21

1,59 0,43 0,28 0,24 0,29 1,70 -0,62 -1,08

1,73 1,84 3,49 2,93 2,48 4,55 2,03 -0,81

4,27 5,66 9,05 8,35 6,34 10,30 4,12 4,53

4,96 1,46 4,41 6,71 4,54 8,17 4,32 5,01

4,03 5,72 8,78 8,21 7,59 8,94 4,26 4,38

14,471 6,337 162,130 441,653 115,795 26,255 13,476 231,163

4,99 8,79 7,52 8,54 7,75 6,12 5,18 9,44

08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010

kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn kn

132,3615 125,7673 144,6700 138,4200 138,4200 108,3944 105,4600 162,5298 124,5639 132,0187 122,2682 116,9305 11,3145 10,6674 139,8101 135,1590 102,4660

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,01 -0,01 -0,04

0,56 0,56 0,89 0,82 0,62 0,78 0,66 0,59 0,29 0,75 0,54 0,82 0,67 0,77 0,49 0,82 0,75

1,16 1,65 1,74 1,70 1,27 1,54 1,66 1,11 0,72 1,53 1,19 1,62 1,55 1,65 1,00 1,60 1,58

3,07 3,98 4,02 3,71 2,44 3,70 4,22 2,48 2,62 4,11 2,80 3,42 3,63 3,64 2,55 3,74 1,30

6,34 4,40 4,86 4,42 4,61 5,24 4,49 4,79 3,96 5,51 4,14 5,18 5,77 4,36 3,28 4,44 1,81

2,73 3,66 3,68 3,45 2,33 3,32 3,90 2,17 2,54 3,69 2,60 3,14 3,34 3,34 2,40 3,44 1,23

954,604 495,293 967,157 844,203 118,225 170,737 676,579 2078,971 38,347 222,421 133,515 176,179 144,3 27,700 135,803 42,125 7,203

11,70 8,38 7,79 7,52 7,21 1,58 1,21 10,38 5,66 5,18 4,96 3,10 2,20 1,52 10,38 6,94 1,36

08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 08.12.2010 07.12.2010

NOV ANI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

161,7486

10,30

Erste Bond

130,2500

9,05

Raiffeisen Bonds

174,1000

8,35

PBZ Bond fond

129,4846

6,34

HI-conservative

11,3578

5,66

HPB Obvezni ki

124,4967

4,12

OTP euro obvezni ki

127,2723

4,27

ZB bond

158,5500

4,53

HI-conservative

11,3578

5,66

PBZ Bond fond

129,4846

6,34

PBZ Nov ani fond PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash Allianz Cash Erste Euro-Money ZB plus PBZ Dollar fond HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash ZB europlus ST Cash Platinum Cash

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Petak 10/12/2010 Subota 11/12/2010

PROTIV KRIZE

Savezništvo ECB-a i banaka Europska centralna banka (ECB) trebala bi komercijalne banke pridobiti kao saveznike u borbi za zauzdavanje financijske krize u eurozoni, smatraju u Deutsche Banku. ECB bi to trebao u initi poti u i komercijalne banke da kupuju obveznice prezaduženih lanica eurozone, tvrdi Gilles Moec, ekonomist u Deutsche Banku. Prema njemu, ECB bi trebao ograni iti kolaterale na jedno-

godišnja bankarska ulaganja u obveznice zemalja eurozone s rejtingom ispod AAA, ime bi se komercijalne banke potaknulo na kupnju obveznica Španjolske, Italije, Portugala i Irske. Predložio je i tzv margin call praznik, im bi se banke oslobodilo od dodatnih kolaterala koje bi trebalo osigurati ako cijena obveznica još padne. Moecov prijedlog smanjio bi pritisak na ECB, koji je samo prošlog tjedna kupio još dvije milijarde eura obveznica, pa se ukupna svota popela na 69 milijardi eura. J. J.

KRATKORO»NI KREDIT

Hypo dao zajam Merkuru Austrijska Hypo banka zadnja je u nizu od jedanaest banki vjerovnika koje su prisko ile u pomo slovenskom Merkuru kako bi kompaniju spasile od propasti. Prema pisanju ljubljanskih Financi, Hypo banka dala je Merkuru kredit od 4,4 milijuna eura na šest mjeseci kojim e se financirati teku e poslovanje. Hypo banka bila je i

najve i vjerovnik Merfina, tvrtke koju je osnovao sad pritvoreni bivši prvi ovjek Merkura Bine Kordež u namjeri da preuzme Merkur. Svih jedanaest banaka Merkuru je osiguralo 35 milijuna eura obrtnog kapitala, s tim da su druge banke kredit dale s rokom otplate pet godina, a sve su zajedno tražile jamstvo od slovenske države. Hypo banka je na temelju duga Merfina zaplijenila udjel u Merkuru, a nije poznato što e u initi sa svojim dionicama tvrtke. B.hr

Mogu li ulaga i pogurati Crobex preko 1900 bodova? NEZAUSTAVLJIVI CROBEX Peti dan zaredom oba su dioni ka indeksa Zagreba ke burze porasla, približivši se psihološkim razinama od 1900 odnosno 1000 bodova Crobex je u etvrtak porastao peti trgovinski dan zaredom na krilima doma eg, ali i stranog optimizma. Referentni dioni ki indeks Zagreba ke burze porastao je 1,48 posto, na 1882,83 boda, dok je Crobex 10 sko io 1,45 posto, na 998,7 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je solidnih 22 milijuna kuna, a tre ina tog prometa odnosila se na trgovanje dionicama HT-a. "Peti dan zaredom bilježimo uspon cijena dionica ponajviše pod utjecajem pozicioniranja investitora u najlikvidnija izdanja u o ekivanju da bi se dio novca,

ostvaren eventualnom prodajom dionica Ine, mogao vratiti na tržište. Dobro raspoloženje podupiru i pozitivna kretanja na europskim burzama", kazala je za Hinu voditeljica Službe za investicijsko bankarstvo Štedbanke Ivana Hatvali .

Najlikvidniji HT i Adris

Najlikvidniju poziciju uzeo je HT, koji je porastao nešto više od pola posto, na zaklju nih 272 kune. Treba ipak napomenuti da mu je najviša dnevna cijena iznosila 274 kune. Drugu najlikvidniju poziciju zauzela je povlaštena dionica Adrisa, koja je porasla 0,7

posto i trgovinski je dan zaklju ila na cijeni od 272 kune. Drugi dan zaredom snažno je sko io i Dalekovod. Taj je zagreba ki gra evinar u etvrtak porastao dva posto, na 247 kuna. Dionica Luke Plo e zabilježila je u etvrtak velik, 10-postotni rast cijene uz prili an promet. Ta je najjužnija hrvatska luka objavila i izvještaj s glavne skupštine na kojoj je predloženo pove anje temeljnog kapitala. Skupština je odlu ila da e se temeljni kapital društva pove ati za najviše 132 milijuna kuna, na 221 milijun kuna. Iako bi to mogao biti razlog rasta, treba naglasiti da je tri dana pri-

IVAN PAVLOVI , direktor Luke Plo e, ija je dionica porasla više od 10 posto SNIMIO HRVOJE KNEZ

je cijena rasla i po višoj stopi od ove u etvrtak.

Veliki pad Vupika

Cijena dionice Vupika u etvrtak je ponovno pala na 50 kuna. Ukupno se trgovalo sa 331 dionicom u 10 transakcija. Tako velik pad nije preveliko iznena enje s obzirom

BROJKE

REGIJA

Ulagači pesimistični jedino u Beogradu »etvrtak je na regionalnim tržištima kapitala bio ispunjen optimizmom pa su gotovo svi indeksi zabilježili rast vrijednosti. Jedinu iznimku inili su ulaga i na Beogradskoj bur-

na to da je cijena Vupikova izdanja samo dva dana prije rasla po stopi ve oj od 27 posto. Padom u etvrtak cijena se ponovno vratila na prosje ne razine u zadnja dva tjedna. Me utim, baš kao i ve ina izdanja na ZSE-u, trend ove dionice od po etka je godine uglavnom negativan. N. S.

zi gdje je Belex 15 pao 0,15 posto. Daleko najviše trgovalo se dionicama NIS-a iji je ukupni promet iznosio 30 milijuna dinara, uz rast cijene 0,41 posto. Banjalu ki Birs zabilježio je najve i rast od 1,32 posto,

dok je slovenski SBI TOP sko io 0,55 posto. Krka i dalje drži poziciju najlikvidnijeg izdanja, a njezina je cijena u etvrtak narasla 0,95 posto. Sarajevski dioni ki indeks SASX10 rastao je po stopi 0,50

posto. Ukupan promet u Sarajevu još je uvijek prili no skroman. Dionicom BH Telecoma protrgovalo se samo u visini 14.015 konvertibilnih maraka, uz rast cijene 0,86 postotnih bodova. A. Pa.

0,75 0,57 posto rastao je MBI 10

posto rastao je Nex 20

Zarada na propasti zelene tehnologije

TESLA - jedini sportski elektri ni automobil na svijetu

ARHIVA B.HR

DOBITNICI DANA (ZSE) Žitnjak +34,58 % Elektropromet +20,82 % Magma +13,93 % Excelsa nekretnine +12,12 % Maistra +11,76 % 42 Raste

Analiti ari Goldman Sachsa i BlackRocka otkrili su da se hedge fondovi klade na propast obnovljive energije, odnosno protiv tvrtki Solar Inc. i Tesla Motors Inc., s obzirom na to da smatraju kako tehnologija za smanjenje zaga enja nema u inka, doznaje Bloomberg. Pobjeda republikanaca na izborima dovela je u opasnost subvencije obnovljive energi-

GUBITNICI DANA (ZSE) Viktor Lenac -18,18 % Kaštelanski staklenici -12,51 % Uljanik -9,59 % Lav evi -8,62 % IPK Kandit -6,12 %

14 Nema promjene

19 Pada

INDEKSI CROX Mirex

je, što je biznis u inilo nepouzdanim, smatraju hedge fondovi, koji su shortali ulaganja u zelenu energiju nadaju i se da e pokupiti izdašne premije nakon što zelene tvrtke propadnu. Pod najve im je udarom hedge fondova Tesla za koji malo tko vjeruje da e uspjeti proizvesti elektri ni automobil koji e biti komercijalno isplativ. D. B.

Vrijed. 1,111.23 154,25

Prom. 1,60% 0,05%

Sirova nafta 88,28 Prirodni plin 4,46 Zlato 1.381,68 Srebro 28,37 Goveda 103,59

0,46% 0,56% 1,43% 1,02% 0,00%

NAJSIGURNIJE GA DRŽATI - KOD KU E

Švicarska banka klijentu nije htjela 'isplatiti' tonu zlata Jedan anonimni investitor jedva je došao do tone zlata, vrijedne oko 40 milijuna dolara, koju je pohranio u jednoj švicarskoj banci. Doživljaje nesretnog klijenta velike švicarske banke u intervjuu za King World News prepri ao je viši direktor u ameri koj konzultantskoj tvrtki Omnis Jim Rickards. Rickards je rekao da je siroti bogataš, kako bi došao do svog zlata, morao angažirati odvjetnike, prijetiti da e o cijeloj situaciji oba-

vijestiti medije te na mnoge druge na ine vršiti pritisak na banku. Direktor u Omnisu iz toga je zaklju io da švicarska banka zapravo nije imala klijentovo zlato, ve ga je morala "negdje prona i" kako bi mu ga isporu ila. Rickards zbog toga svima koji žele biti sto posto sigurni da je njihovo zlato na sigurnom savjetuje da ga povuku iz sefova u bankama i kod ku e spreme u škrinje s blagom.

SIROTI BOGATAŠ Banka mu nije mogla dati njegovo zlato

Nikolina Rivosechi

ARHIVA BUSINESS.HR

IZVOR PRIHODA

Proračunski deficit Dortmund smanjuje ‘porezom na užitak’ BRZA zarada ARHIVA BUSINESS.HR

Kako bi smanjio deficit od 133 milijuna dolara, njema ki grad Dortmund uveo je dnevni porez za prostitutke, prenosi MSNBC. Prostitutke e od ovog tjedna "porez na užitak" namirivati pla anjem dnevne karte u vrijednosti od 6 eura, i to svakog dana kada rade, a grad procjenjuje da e na taj na in godišnje zaraditi 750 tisu a eura. "Dortmund je suo en s financijskim problemima kao i

Kako e Uskok do odbjeglog bivšeg premijera Ive Sanadera, pratite na...

mnogi njema ki gradovi, a ovo je bio najprakti niji prijedlog me u porezima u prostituciji", izjavio je glasnogovornik vlade Michael Meinders. Takvi porezi nisu neuobi ajeni u Njema koj gdje je prostitucija legalizirana, pa je tako još 2004. godine Cologne uveo "porez na užitak" za seksualne radnike u visini 150 eura te kasnije dodatnih 6 eura za honorarne prostitutke. I.B.

www.business.hr

UKRATKO... Johansson napušta Volvo Izvršni direktor švedskog proizvo a a vozila Volvo Leif Johansson objavio je da se sljede e godine povla i s dužnosti u šezdesetoj godini, nakon 14 godina provedenih u tvrtki. Poznati skladatelj prodaje vina Britanski skladatelj Andrew Lloyd Webber prodat e na dražbi u Hong Kongu, glavnom središtu trgovine vina, dio svoje kolekcije koja uklju uje više od 700 sanduka, a zarada koju o ekuje je oko 4,1 milijun dolara. "Kraljica soula" teško bolesna Nedavno operirana ameri ka pjeva ica soula Aretha Franklin u 69. godini oboljela je od raka guštera e pa su otkazani svi nastupi do svibnja 2011.