Business.hr broj 782

I MIROVINSKI FONDOVI U LOVU NA ININE DIONICE 4

Dionice procijenjena na 2200 kuna, mirovinci bi plaćali i do 2800 kuna

Prije Hanfine blokade zadnja realizirana cijena dionice Ine iznosila je 1710 kuna, a uzmemo li kao realnu cijenu za sljede u godinu preporuku Erste banke od 2200 kuna, mirovinci bi debelo preplatili Inu

GDJE NOVA NUKLEARKA 6

Krško, mađarski Paks ili lokacija u Hrvatskoj

PONEDJELJAK 13/12/2010

BROJ 781 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

Hoće li Sanaderovo uhićenje učiniti gospodarstvo učinkovitijim SANADER SE VRA A U HRVATSKU 2-3 Dok strani mediji uhi enje Ive

Sanadera u Austriji gledaju kroz prizmu pritiska Europske unije, doma i analiti ari i ekonomisti sumnjaju da e takav obra un s korupcijom rezultirati efikasnijim i jeftinijim upravljanjem poduze ima u državnom vlasništvu iz kojih je izvla en novac

Diokiju nije ugrožena akvizicija u Italiji Nakon uhi enja vlasnika pala je vrijednost Diokijeve dionice, no analiti ari predvi aju da na dulji rok ne e gubiti na vrijednosti 8

info&stav

INDIKATOR

2-3

Veliki tjedni pad Baltic Dry Indexa Istarski gradovi ekonomski efikasni Izuzme li se Zagreb, u Hrvatskoj su ekonomski najefikasniji gradovi do 15.000 stanovnika s izvozno orijentiranom proizvodnjom, a me u takvima su i gradovi u Istri koji su me u najuspješnijima u Hrvatskoj, poput Rovinja, Novigrada, Vodnjana, Pore a, Umaga, Labina i dr. Re eno je to u petak na sjednici Gospodarskog vije a Županijske gospodarske komore

business.hr Ponedjeljak 13/12/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Igor Medi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Igor Slokovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Baltic Dry Index, koji mjeri cijene brodskog prijevoza rasutih tereta, na tjednoj je razini pao 3,37 posto, na 2095 bodova. Presudio mu je pad Baltic Capesizea, koji je potonuo 9,7 posto. Indeks je pao zbog sezonskog usporavanja gra evinskih radova u Kini o ijoj potražnji jako ovisi

BORBA PROTIV KORUPCIJE U GOSPODARSTVU

Uhi enja Sanadera i Ježi a n gospodarstvo u initi u inkov

I dok strani mediji uhi enje Ive Sanadera u Austriji gledaju kroz prizmu pritiska Europske unije na Hrvatsku da se obra una sa sveprisutnom korupcijom, pojedini doma i analiti ari i ekonomisti sumnjaju da e se nakon obra una sa Sanaderom efikasnije i jeftinije upravljati poduze ima u

IVO SANADER, Nakon što je njegov odvjetnik Walter Suppa izjavio da se ne protivi izru enju, bivši premijer mogao bi u Remetinec sti i ve idu i tjedan SNIMIO HRVOJE DOMINI

državnom vlasništvu iz kojih je izvu ena još uvijek neutvr ena svota novca, za koju se zna samo da je golema.

Bivšeg premijera sumnji i se za udruživanje zbog po injenje kaznenog djela te zlouporabu položaja i ovlasti. Povezuje ga se i sa HEP-ovim nezakonitim poslovanjem s Diokijem, a uz njega za to su kazneno djelo osumnji ene još tri osobe. Na teret mu se stavlja da je zloporabama pribavio znatnu imovinsku korist. Zbog toga je u petak uhi en Robert Ježi , vlasnik Diokija i Novog lista, koji je bio blizak sa Sanaderom.

Na teret mu se stavlja i slu aj Fimi medije, odnosno nezakonitog izvla enja novca iz ministarstava i javnih poduze a preko te marketinške tvrtke.

Dodijeljeni mu odvjetnik Walter Suppa izjavio je da se bivši premijer ne protivi izru enju, pa bi se u pritvoru u Remetincu mogao na i ve sljede i tjedan. Sanader se do zaklju enja ovoga broja nije izjasnio pred sudom.

Ljubo Jur i , profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, ekonomski savjetnik premijerke Jadranke Kosor i predsjednik Nadzornog odbora Podravke, u ijoj je aferi nastradao sada bivši ministar Damir

Polan ec, sumnja da e se poslovanje državnih poduze a znatno promijeniti nakon istraga vezanih uz korupciju.

"Transparentnost poslovanja poduze a u ve inskom državnom vlasništvu traži promjenu na ina njihova rada. Istrage su pokazale da se radilo krivo, ali se još ne vidi pomak prema promjeni poslovanja", ustvrdio je Jur i . Kaže da politika uvijek postavlja elne ljude na vode e pozicije u državnim poduze ima te da to nije toliko sporno koliko izostavljanje ciljeva tih poduze a.

"Trebamo postaviti ciljeve na temelju objektivnih kriterija. No naš je najve i problem to što nemamo institucije koje e kontrolirati rad tih poduze a", kazao je Jur i . Državnu reviziju ne vidi kao jednu od takvih institucija jer to tijelo, po njegovim rije ima, djeluje nakon što se sve dogodi.

"Treba mijenjati sustav.

Eliminirani su oni koji su bili loši i nepošteni, ali to ne zna i da su oni koji su estiti i pošteni ujedno sposobni voditi velike držane sustave", zaklju io je Jur i .

Sli no je ustvrdio i Damir Novotny, nezavisni ekonomski analiti ar, kojega najviše brine neefikasnost državnih poduze a koja je postoji i bez korupcije.

››

BISER DANA

BROJKA

To je isto kao ĹĄto je mogu e da u nekoj obitelji imate kleptomana deset godina, a da to ne znate. O ito je o tome znao samo uski krug ljudi. HDZ je ina e skromna asketska organizacija

180

milijuna eura stajat e gradnja novog putni kog terminala Zra ne luke Zagreb, koji bi prema planu trebao biti zavrĹĄen do 2015. godine

ANDRIJA HEBRANG odgovaraju i na pitanje kako je mogu e da nitko od drugih lanova HDZ-a nije znao za korupciju u stranci

UVODNIK

a ne e Prste dalje od naĹĄih kovitijim mirovina!

"DrĹžavne su tvrtke u strateĹĄkom i organizacijskom smislu neefikasne i sve ove istrage ne e ih u initi efikasnijima", bio je izravan Novotny, dodaju i da je potrebna promjena u na inu upravljanja.

Petar Lovri , predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u, za razliku od ostalih sugovornika, uvjeren je da bi se nakon niza istraga vezanih uz zloupotrebu njihova poslovanja moglo o ekivati pove anje transparentnosti i efikasnosti drĹžavnih poduze a. Upozorava da je sada ve ina menadĹžera paralizirana i boje se da zbog bilo koje odluke ne zavrĹĄe pod udarom DrĹžavnog odvjetniĹĄtva.

"Sada su svima istrage postale izgovor za nerad, svi sada za izostanak truda optuĹžuju Uskok", rekao je Lovri . Kazao je da se Hrvatska, kada su u pitanju drĹžavna poduze a, ne razlikuje mnogo od ostatka svijeta.

"Efikasnost je ve i problem od korupcije, ali optimist sam i vjerujem da e ona postati efikasnija", kazao je Lovri , sloĹživĹĄi se tako s ostalim sugovornicima da e drĹžavna poduze a trebati pro i joĹĄ dug put prije nego ĹĄto postanu efikasnija.

Ante Pavi

››

Josip Jagi josip.jagic@business.hr

M

irovinskim fondovima nije posao obrana interesa Vlade, od Sanaderove do Kosori ine, koja sad Ĺželi zataĹĄkati svoju nesposobnost kupnjom dionica Ine naĹĄim novcem iz upla enih doprinosa.

VLADA se zakasnjelo prisje a da bi tu im kapitalom gloginje mlatila (da parafraziram bivĹĄega primjera Sanadera), a kad je trebalo kupiti plinski biznis, nije bila spremna dati novac. Umjesto da ĹĄpekuliraju s time da e Mol moĹžda ponuditi viĹĄe novca za dionice Ine, mirovinski fondovi trebaju ulagati uz na elo sigurnosti i razboritosti, s tim da je sigurnost vaĹžnija od mogu ega viĹĄeg prinosa. To su na ela koja u svojim statutima imaju svi doma i obvezni mirovinski fondovi, i to je njihov jedini posao. Nigdje u njihovim statutima ne piĹĄe da im je duĹžnost obrana radnih mjesta zaposlenika u Ini i obrana nacionalnog interesa.

Nacionalni je interes bio da umjesto toga ova Vlada dogovori preuzimanje plinskoga biznisa, pa makar za njega treba-

I JADRANKA KOSOR bi kratkoro ne probleme rjeĹĄavala novcem naĹĄih mirovina SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI la iz prora una platiti dvije milijarde kuna, umjesto da sada za njezine pogreĹĄke svojom mirovinskom ĹĄtednjom pla aju budu i umirovljenici.

JEDNAKO TAKO, postavlja se pitanje ĹĄto bi to za pomo u obrani nacionalnih interesa trebao dobiti Adris, koji se planira odazvati zovu Jadranke Kosor. ast? Ili neĹĄto drugo?

Ako su zbog Molove ponude mirovinski fondovi i mogli re-

agirati tako da kupe dio dionica i time ometu Mol, u namjeri da to u ine jeftinije omela ih je Hanfa. Naime, dan nakon ĹĄto je Mol javno objavio da planira kupiti dodatne dionice Ine, ako je i trebalo blokirati trgovinu da bi se svi dioni ari informirali o ponudi, nakon toga je blokada trebala biti odmah ukinuta.

U namjeri da odigra ulogu drĹža a ljestvi Vladi, regulator kojim upravlja Ante Samodol od-

Kosori ina Vlada Ĺželi zataĹĄkati svoju nesposobnost kupnjom dionica Ine naĹĄim novcem iz upla enih doprinosa, kao ĹĄto je po etkom 2009.

Sanader zbog krpanja prora unskih rupa Ĺželio otvoriti drugi stup mirovinskog sustava lu io je ekati dok u Vladi smisle ĹĄto e dalje.

U Vladi, ini se, nisu smislili niĹĄta bolje nego da opet pokuĹĄaju svoje kratkoro ne probleme rjeĹĄavati novcem naĹĄih mirovina, kao ĹĄto su to pokuĹĄali po etkom 2009., kad je Sanader zbog krpanja prora unskih rupa Ĺželio otvoriti drugi stup mirovinskog sustava.

JoĹĄ jednom poruka Vladi: prste dalje od naĹĄih mirovina!

tema 4-5

ŠTEDIŠE ILI NACIONALNI INTERES Statuti obveznih mirovinskih fond prinosa od ulaganja isklju ivo u korist lanova fonda, uz uvažavanje sljede

Ciljana cijena Ine procije a sad bi mirovinci treba Prije Hanfine blokade zadnja realizirana cijena dionice Ine iznosila je 1710 kuna, a uzmemo li kao realnu cijenu za sljede u godinu preporuku neke od banaka, primjerice Erste banke, to je 2200 kuna, mirovinci bi davanjem više od 2800 kuna debelo preplatili Inu s obzirom na to da se u njezinu poslovanju nije dogodilo ništa što bi opravdalo višu cijenu Medijski napisi o tome da bi se u borbu za vlasništvo nad dionicama Ine, odnosno udjelom potrebnim da se sprije i da Mol postane ve inski vlasnik Ine, planiraju uklju iti obvezni mirovinski fondovi, i kupovati dionice putem Zagreba ke burze po cijeni ve oj od Molove ponude, otvara pitanja o tome što je uloga i zadatak obveznih mirovinskih fondova.

Zadatak je obveznih mirovinskih fondova, naime, isklju ivo da se brinu za to da pove aju prinose za svoje lanove, a ne da ulaze u bilo kakve pogodbe s državom kako bi pokrili raniju šlampavost Vlade u postupanju s privatizacijom i reguliranjem upravlja kih prava u Ini. Vlada je u petak obavijestila kako e se pridržavati svih svojih dosadašnjih ugovornih obveza u vezi s Inom, ali i kako se ne odri u prava i mogu nosti donošenja druk ijih zakonskih i institucionalnih rješenja u odnosu na sta-

tus ugovornih strana, ali i zaštite strateških interesa u energetskom sektoru.

Konkretno, prihvatit e i neformalne sporazume sa svim investitorima, iji se ciljevi i namjere podudaraju s Vladinim ciljevima u smislu zaštite vlasništva, ulaganja i upravljanja u energetskom sektoru.

PETAR VLAI , predsjednik Uprave Erste Plavi OMF-a

DUBRAVKO ŠTIMAC, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranje OMF-a

Pritisak iz Vlade

No, koji bi to bili ciljevi mirovinskih fondova u zaštiti vlasništva države u energetskom sektoru? Nadalje, ako bi mirovinci neformalno djelovali zajedno s Vladom, Hanfa bi morala intervenirati i zatražiti da mirovinci objave ponudu za sve dionice Ine koje ne drže oni ni Vlada.

No, kako doznajemo, ideja o tome da mirovinski fondovi kupe Inine dionice i nije ideja uprava tih fondova, nego je nastala u Vladi, gdje su, ini se, tražili onoga tko ima najviše novca.

Nevoljkost fondova da se zaista uklju e u igru oko

Ine sugerira i odgovor koji je Business.hr-u poslala Uprava Erste Plavog obveznog mirovinskog fonda na elu s Petrom Vlai em. Kako kažu iz fonda, sukladno prospektu i statutu Erste Plavog obveznog mirovinskog fonda, lanovi Uprave osnovali su Investicijski odbor koji na tjednim sastancima razmatra tržišna zbivanja i

prilago ava se novonastaloj situaciji radi postizanja adekvatne likvidnosti, optimalne zarade i kontrolirane razine rizika.

"Dnevno trgovanje na doma em i inozemnom tržištu obavlja Odjel upravljanja imovinom prema smjernicama utvr enim na Investicijskom odboru u skladu sa zakonom odre enim ograni enjima, a do

ovog trenutka Investicijski odbor nije dao preporuku Upravi društva glede kupnje ili prodaje Inine dionice", poru uju iz Erste Plavog.

Iz Raiffeisenova društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, kao ni iz AZ OMF-a i PBZ Croatia osiguranja, nisu službeno odgovorili na upite iz Business.hr-a.

h fondova propisuju da se novac ulaže sa svrhom pove anja ukupnog sljede ih na ela: sigurnosti, razboritosti i opreza pri ulaganju

business.hr Ponedjeljak 13/12/2010

cijenjena na 2200 kuna, bali ići preko 2800 kuna

DAMIR GRBAVAC, predsjednik Uprave Raiffeisen OMF-a

Uza sve to, postavlja se pitanje opravdane cijene dionice Ine. Prije Hanfine blokade zadnja realizirana cijena iznosila je 1710 kuna, pa bi premija koju bi morao ponuditi bilo koji kupac Ine bila i iznad 60 posto, koliko nudi Mol. Uzmemo li kao realnu cijenu za sljede u godinu dana preporuku neke od banaka, mirovinci bi davanjem više od 2800 kuna debelo preplatili Inu s obzirom na to da se u njezinu poslovanju nije dogodilo ništa što bi opravdalo višu cijenu, tvrde iskusni financijaši iz fondovskog biznisa. Primjerice, Erste banka je krajem rujna ove godine objavila preporuku da se dionice Ine kupuje, ali uz ciljanu cijenu za sljede ih 12 mjeseci od 2200 kuna.

Kako e to svojim lanovima obrazložiti uprave obveznih mirovinskih fondova?

DINKO NOVOSELEC, predsjednik Uprave AZ OMF-a

Kako fondovi navodno, prema ranijem pisanju Ve ernjeg lista, nemaju namjeru podnijeti klasi nu protuponudu, niti ponuditi jamstva banaka i deponirati nužnih 2,2 milijarde kuna, kao što e Mol u initi, nego na burzi ponuditi cijenu višu od postoje e, u opasnosti su da na sebe preuzmu ulogu market makera, odnosno održavatelja cijene i tržišta za dionicu Ine, što nije u opisu njihovih dužnosti.

Veli ina udjela

Nadalje, prema prijašnjoj ocjeni Kramula Radima, analiti ara me unarodne Erste grupacije, udjel od osam posto za neku bi kompaniju bio važan samo ako bi nakon toga mogla preuzeti državni udjel, tj. ostatak Ine. Radim kaže da bi protuponu a stoga mogao biti netko iji su motivi špekulantski, a mi-

rovinski fondovi ne smiju cjenovno špekulirati nego oprezno ulagati.

Statuti obveznih mirovinskih fondova u Hrvatskoj kažu da e se imovina fonda, odnosno novac koji mi lanovi OMF-ova uplatimo, ulagati u skladu s odredbama Zakona radi pove anja ukupnoga prinosa od ulaganja isklju ivo u korist lanova fonda, uz uvažavanje sljede ih na ela: sigurnosti, razboritosti i opreza pri ulaganju, raznolikosti ulaganja, lojalnosti, skrbi, održanja odgovaraju e likvidnosti, smanjenja rizika raspršenoš u ulaga-

nja, zakonitosti i zabrane sukoba interesa.

Ulagat e se isklju ivo u krajnju korist lanova mirovinskog fonda, i to na

na in koji je u najboljem interesu lanova, uzimaju i u obzir poznate injenice i okolnosti, stoji tako er u statutima. Tako se postavlja pitanje jesu li mirovinskim fondovima poznate u cijelosti informacije o Ini i stvarnim namjerama Mola potrebne da donesu investicijske odluke koje bi opravdale ulaganje u dionice Ine po cijenama višim od 2800 kuna, koje su posljednji put zabilježene 2008. godine.

U skladu s tim je i lanak statuta fondova koji kaže da se sigurnost, razboritost i oprez ulaganja ostvaruju ulaganjem u vrijednosnice izdavatelja s visokom kreditnom ocjenom pridavanjem ve e prednosti sigurnosti pred prinosom.

Na upite iz Business.hra o tome smiju li obvezni mirovinski fondovi uop e sudjelovati u borbi za kontrolu ve inskog udjela u Ini, i ne bi li intervencijom i podizanjem cijene Ine na sebe preuzeli ulogu market makera koja im ne pripada, iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga odgovorili su kako Agencija ne može komentirati medijska naga anja o mogu im postupcima u vezi s tim slu ajem te da e nastaviti pravodobno i cjelovito izvještavati javnost o daljnjim aktivnostima i aktualnostima.

JADRANKA KOSOR, predsjednica Vlade RH, sa suradnicima ne uspijeva na i odgovaraju e rješenje za Inu SNIMIO HRVOJE DOMINI

Josip Jagi

josip.jagic@ business.hr

tema 6-7

MANJAK STUJE Tri su mogu nosti za gradnju nuklearke: surad suradnja sa Slovencima ili - najskuplje i politi ki najosjetljivije rje

Tri opcije za novu nu mađarski Paks ili lo Hrvatska ne e mo i ispuniti obvezu smanjenja emisije stakleni kih plinova ako u sljede ih 15ak godina ne sagradi nuklearku, konstatirao je nedavno ravnatelj Uprave za energetiku Darko Horvat, a prvi koraci u tom smjeru ve su napravljeni: uspostavljen je kontakt s Me unarodnom agencijom za nuklearnu energiju (IAEA) te se stvara jezgra stru njaka i institucija koje e dogovarati sljede e poteze Hrvatska sve ozbiljnije uzima u obzir nuklearnu opciju kao mogu i izlaz iz situacije u kojoj e se na i u sljede em desetlje u potrebe za novim izvorima energije u skoroj budu nosti. U tom su smjeru ve na injeni prvi koraci, pa je uspostavljen kontakt s Me unarodnom agencijom za nuklearnu energiju (IAEA), a istodobno se u Hrvatskoj nastoji stvoriti potrebna jezgra stru njaka i institucija koje e voditi komunikaciju sa IAEA-om i dogovarati budu e poteze, posebno one koji e u kona niDARKO HORVAT, ravnatelj ci doveUprave za energetiku sti do Ministarstva gospodarstva rjeSNIMIO S. ETKOVI še-

NOVI BLOK U

NE KRŠKO

nja dileme - graditi nuklearnu elektranu ili ne.

Dalekovod od Pe uha

Prema informacijama koje su nam potvr ene u Ministarstvu gospodarstva, trenuta no postoje tri mogu nosti. Jedna od njih još uvijek ne odbacuje sudjelovanje Hrvatske u gradnji novog reaktora na postoje oj lokaciji nuklearne elektrane u Krškom snage do 1600 MW. Druga opcija, koja je još uvijek u fazi razgovora, jest sudjelovanje Hrvatske u gradnji drugog bloka unutar postoje e nuklearke Paksi u Ma arskoj snage izme u 1300 i 1600 MW. Prednost je te opcije injenica da je nuklearna elektrana Paks ve spojena dalekovodom napona 400 kV na rasklopište Pe uh, iz kojega pak vodi nedavno sagra eni 400 kV dalekovod

Oko 16 posto ukupne potrošnje elektri ne energije u Hrvatskoj trenuta no potje e iz nuklearne elektrane Krško

do Ernestinova u Slavoniji, ime bi se optimalno riješio problem transporta struje u Hrvatsku.

Prednost je tih dviju opcija i to što bi se u tim slu ajevima izbjegao najteži dio realizacije projekta - izbor lokacije budu e nuklearke i potencijalni otpor dijela javnosti.

Tre a je opcija gradnja vlastite nuklearke na doma em terenu. Ta je opcija ujedno najskuplja jer uklju uje višegodišnje pripremne radnje. Hrvatska trenuta no nema vlastitog financijskog potencijala za gradnju, koja bi stajala najmanje izme u dvije i etiri milijarde dolara. Za

ELE NUKLEARNA T OM NA HRVATSK

: suradnja s Ma arima u gradnji novog bloka nuklearke Paks, vije rješenje - gradnja nuklearke u Hrvatskoj

business.hr Ponedjeljak 13/12/2010

nuklearku: Krško, lokacija u Hrvatskoj KREDIT UZ JAMSTVO VLADE

HEP sam gradi hidroelektranu Ombla za 130 do 150 mil. eura

TOMEROMU

PAKSI A E N U K O L B I NOV

Prednost je što je NE Paksi ve spojen dalekovodom napona 400 kV na rasklopište Pe uh, iz kojega pak vodi nedavno sagra eni 400 kV dalekovod do Ernestinova u Slavoniji, ime bi se optimalno riješio problem transporta struje u Hrvatsku

A NA ELEKTRAN IJU R SKOM TERITO

Ovo je politi ki najosjetljivija opcija s obzirom na stav javnosti o lokaciji i skladištenju otpada. To je i najskuplja opcija, koja bi stajala najmanje izme u dvije i etiri milijarde dolara

usporedbu, tre i blok termoelektrane Plomin, snage 500 MW, koji e Hrvatska uskoro po eti graditi, stajat e oko 800 milijuna eura.

Mogu nost okretanja Hrvatske nuklearnoj elektrani sasvim je konkretno nedavno najavio ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva Darko Horvat, koji je na jednoj konferenciji konstatirao da Hrvatska ne e mo i ispuniti me unarodnu obvezu smanjenja emisije stakleni kih plinova ako u sljede ih 15-ak godina ne sagradi nuklearku.

No ta konstatacija i nije tako nova, jer je u sklopu Strategije energetskog razvitka RH, koja je izglasana u listopadu prošle godine, pokrenut Hrvatski nuklearni energetski program (CRONEP) kojim je nuklearna opcija prihva-

ena kao jedno od potencijalnih rješenja.

U sklopu toga programa pokrenut je i projekt nazvan "Uvo enje nuklearne energije, utvr ivanje i upravljanje financijskim, ekonomskim i energetskim rizicima u projektima nuklearnih elektrana u malim gospodarstvima - primjer Hrvatske". Taj je projekt dobio podršku Ministarstva gospodarstva, a kao nositelj projekta odre en je Fakultet elektrotehnike i ra unarstva iz Zagreba, koji bi trebao okupiti najkvalitetniji stru ni kadar što e raditi na razvoju pripremne faze donošenja odluke o opravdanosti gradnje nuklearne elektrane u Hrvatskoj.

Taj prvi, preliminarni korak još uvijek ne zna i da e Hrvatska doista dobiti prvu nuklearnu elektranu na svojem teritoriju, jer

Nadzorni odbor HEP-a dao je i formalnu suglasnost za po etak gradnje hidroelektrane Ombla pokraj Dubrovnika snage 68 MW, koja e, prema informacijama iz Ministarstva gospodarstva, u cijelosti biti sagra ena doma im sredstvima. HEP je, naime, potvrdio da je za investiciju, vrijednu izme u 130 i 150 milijuna eura, osigurao izme u 10 i 13 posto novca iz vlastitih izvora, a ostatak e biti namaknut kreditom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu 120 milijuna eura i s kamatnom stopom 2,26 posto. Obistini li se najava da bi iza kreditnog zaduženja kao garant mogla stati i hrvatska Vlada, kamatna bi stopa mogla biti i niža. Proces isho enja tog kredita trebao bi biti gotov sljede i tjedan, nakon ega e HEP u sije nju raspisati natje aj za izvo a a radova na HE Ombla.

e kona nu odluku o tome - graditi ili ne - na temelju predo enih argumenata donijeti Hrvatski sabor.

Odlaganje otpada

No, da bi se raspisao natje aj kojim bi se krenulo u potragu za eventualnim investitorima, odnosno strateškim partnerima koji e biti zainteresirani za ulazak u projekt gradnje nuklearke, treba presko iti brojne prepreke.

Neke od njih su edukacija i priprema javnosti, rasprava o izboru mogu e lokacije, prikupljanje mišljenja stru njaka o ekonomskoj i ekološkoj opravdanosti projekta, financijski okviri realizacije projekta, tehni ka i tehnološka rješenja budu eg objekta (zakonski okvir, zaštita od zra enja, sigurnost objekta i okoliša, izbor tehnologije i opreme) te trajno rješenje po-

sebno osjetljivog pitanja odlaganja niskog i srednje radioaktivnog otpada te istrošenoga goriva.

Jedan od najtežih i najkompleksnijih problema u pripremnoj fazi gradnje nuklearke - sustavan rad s javnoš u kako bi prihva anje takvog objekta prošlo relativno bezbolno, uz minimalan otpor lokalne zajednice i društva - u Hrvatskoj još nije ni zapo eo. A o stavu javnosti - bez obzira na injenicu da su Hrvatskoj nužni novi megavati instalirane snage u novim energetskim izvorima - ovisit e i krajnja "presuda" saborskih zastupnika, koji e 2012. godine, uzimaju i u obzir sve predo ene stru ne argumente, ali i glas svoje bira ke baze, odlu iti o tome ho e li Hrvatska graditi nuklearku.

Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

doga aji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 13/12/2010

NOVI PRAVAC DOBAVE

Plinski sustav spojen s Ma arskom

Zagreb.U petak je Plinacro, kao investitor i nositelj izgradnje, dobio uporabne dozvole za obje, ukupno 80 km duga ke dionice plinovoda koji ine hrvatsku stranu interkonekcije 75-barskih plinskih sustava Republika Hrvatske i Ma arske, priop eno je iz te tvrtke.

Time je Republika Hrvatska -

nakon 33 godine i prvi put od svog osamostaljenja - osigurala novi pravac dobave prirodnog plina. Naime, sve do realizacije projekta povezivanja hrvatskog i ma arskog plinovodnog sustava, uvoz prirodnog plina u Hrvatsku bio je mogu jedino putem me udrĹžavnoga plinovoda Rogatec Zagreb koji je u rad puĹĄten joĹĄ daleke 1978. godine.

No, istodobno valja napomenuti kako je realizacija interkonekcijskog plinovoda Hrvatska-Ma arska izuzetno vaĹžna i za Republiku Ma arsku, kao

PRODAJA NA MALO RASTE 4. MJESEC ZAREDOM

MjeseÄ?ni pad maloprodaje 4,5 posto Pad na godiĹĄnjoj razini biljeĹži deset trgova kih struka, najviĹĄe prodaja alkoholnih i drugih pi a (18,2%), a rast osam, na elu s nespecijaliziranim prodavaonicama (20,1%) Nespecijalizirane prodavaonice preteĹžno ĹživeĹžnim namirnicama, najvaĹžnija trgova ka struka koja u ukupnoj maloprodaji ima udjel 34,4 posto, u listopadu su zabiljeĹžile 2,5-postotni nominalni pad prometa na godiĹĄnjoj razini, pokazuju najnoviji podaci DrĹžavnoga zavoda za statistiku. Najve i je rast pak zabiljeĹžen u maloprodaji ostalih nespecijaliziranih prodavaonica (20,1 posto), dok je, ukupno gledano, u trgovini na malo

zabiljeĹžen rast slabiji od o ekivanja analiti ara, nominalno 1,5 posto, a realno 0,3 posto.

Rast motornih vozila

U listopadu ove godine u odnosu na isti mjesec lani porast je zabiljeĹžen u osam trgova kih struka, a ostale nespecijalizirane prodavaonice po visini rasta prometa slijede trgovine na malo motornim gorivima i mazivima (12,6 posto) te prodavaonice duhanskih proizvoda sa 5,5-postotnim rastom prometa.

Pad maloprodaje na godiĹĄnjoj razini biljeĹži deset trgova kih struka, a najviĹĄe prodaja alkoholnih i drugih pi a (18,2%) te knjiga, novina, papirnate robe i pisa eg

pribora, koja je zabiljeĹžila pad od 13 posto u odnosu na listopad proĹĄle godine.

Promet od trgovine na malo u listopadu je u odnosu na rujan nominalno bio manji 4,2 posto, a realno 4,5 posto.

Statistika prometa od trgovine na malo prema trgova kim strukama pokazuje da je ve ina trgova kih struka na mjese noj razini zabiljeĹžila nominalni pad prometa. U nespecijaliziranim prodavaonicama preteĹžito ĹživeĹžnim namirnicama u listopadu je u odnosu na rujan promet nominalno pao 1,9 posto. U maloprodaji motornih goriva i vozila, koja u ukupnoj maloprodaji sudjeluje sa 18,5 posto, nominalni pad na mjese noj razini je 2,7 posto.

Rast je na mjese noj razini zabiljeĹžen u tri trgova ke struke, najviĹĄe kod dijelova i pribora za motorna vozila i motocikle (19,7%).

Blagdanski u inak

NESPECIJALIZIRANE prodavaonice preteĹžno ĹživeĹžnim namirnicama u listopadu su zabiljeĹžile 2,5-postotni nominalni pad prometa na godiĹĄnjoj razini SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

Preliminarni podaci o prometu u maloprodaji u listopadu koje je DZS objavio posljednjeg dana studenoga pokazali su rast prometa u maloprodaji etvrti mjesec uzastopce, skromniji od o ekivanog, za koji su se analiti ari sloĹžili da je u prvome redu rezultat baznog u inka jer je u listopadu lani u maloprodaji zabiljeĹžen pad ve i od 15 posto. M. P.

i za EU. Naime, interkonekcija se moĹže iskoristiti i za povezivanje na potencijalno realizirane velike me unarodne plinovodne projekte. Istodobno, ta e interkonekcija, a posebice nakon izgradnje LNG terminala, omogu iti Ma arskoj i EU opskrbu plinom u obrnutom smjeru, iz Hrvatske prema Ma arskoj.

Ukupna vrijednost projekta izgradnje interkonekcijskog plinovoda procijenjena je na 395 milijuna eura, od ega 75 milijuna eura na hrvatskoj strani. B.hr

ZLZ

TraĹži se partner za novi terminal Zagreb. Natje aj za iskazivanje interesa za strateĹĄkim partnerstvom po modelu koncesije u Zra noj luci Zagreb, s kojim bi se gradio novi putni ki terminal, bit e objavljen sljede i mjesec, najavljeno je u subotu.

Direktor ZL-a Zagreb Ton i Peovi kazao je da su interes iskazale zra ne luke Frankfurt, MĂźnchen, ZĂźrich, Istanbul, Houston i druge. H

Uhićenje JeŞi Diokijevu akv PALA DIONICA Uhi enje Roberta JeŞi a, predsjednika Uprave Diokija, moŞda e kratkoro no izazvati pad dionice, no dugoro no to ne mora biti slu aj, kaŞe Žarko Buzuk iz OTP Investa, osobito jer bi preuzimanjem talijanskog Vinylsa Dioki zaokruŞio poslovanje i pove ao produktivnost, ťto mu pak pove ava vrijednost "Sve poslovne aktivnosti Dioki grupe odvijaju se redovito i nesmetano", navodi se u priop enju kojim je iz te kompanije komentirana istraga odnosno uhi enje ve inskog vlasnika i predsjednika Uprave grupe Roberta JeŞi a. Dodaje se kako uprave druťtava Dioki grupe, prije svega Diokija i Dina Petrokemije, rade u skladu s programom rada i planovima poslovanja.

Dionice pale 5,5%

Analiti ar Žarko Buzuk iz tvrtke OTP Invest kaŞe kako drasti na okolnost, kao ťto je uhi enje predsjednika Uprave Diokija Roberta JeŞi a, nije dobra ni za jednu

tvrtku, pa tako ni za Dioki.

No dodaje da je vrlo teĹĄko prognozirati kako e novonastale okolnosti utjecati na vrijednost dionice, koja je u petak na Zagreba koj burzi pala 5,5 posto, na 78 kuna.

Vrijednost dionica neke tvrtke ovisi o brojnim okolnostima, napominje Buzuk.

On smatra kako kratkoro no izvanredne okolnosti mogu negativno utjecati na vrijednost dionice, jer ona moĹže ovisiti i o emocijama dioni ara, no gledano dugoro no takva situacija ne mora nuĹžno loĹĄe utjecati na tvrtku.

Prema Buzukovu miĹĄljenju, Dioki ne bi trebao pretrpjeti znatniji udarac

HGK

SINDIKAT

Priznanje Hrvatskim duhanima

Jadran na eĹĄljanje DORHu i Uskoka

Virovitica. Hrvatski duhani, iz sastava Adris grupe, dobitnici su priznanja HGK - ŽK Virovitica, plakete Kristalna kuna u kategoriji najuspjeťnijih velikih trgova kih druťtava za 2009. Po ukupnom su prihodu peti, a po rezultatima poslovanja drugi u Şupaniji. Lani su u vanjskotrgovinskoj razmjeni ostvarili izvoz od 9,1 milijun dolara. B.hr

Rijeka. Predstavnici Sindikata Istre i Kvarnera najavili su u petak da e od predsjednika Ive Josipovi a i premijerke Jadranke Kosor zatraĹžiti da DORH i Uskok ispitaju slu aj hotelskog poduze a Jadran d.d. Crikvenica, iji je ste aj kroz prodaju u nekoliko tehnoloĹĄkih cjelina, tvrde, prepun nezakonitih odluka.

Predsjednik sindikata Bruno Buli i predsjednica Odbora za turizam tog sindikata Marina Cviti ste aj Jadrana, pokrenut na temelju zahtjeva 13 bivĹĄih radnika, nazvali su "prljavom igrom" u koju su uklju eni Sindikat turizma, Trgova ki sud u Rijeci, lanovi Upravnog odbora HFP-a, Ministarstvo turizma i DORH. Cviti je iznijela nesluĹžbenu informaciju o odluci UO HFP-a sa sjednice 8. prosinca o rjeĹĄavanju ste aja tvrtke kroz podjelu na nekoliko funkcionalnih jedinica i njihovu prodaju, ĹĄto je

suprotno prijedlozima ste ajne upraviteljice iznesenim na SkupĹĄtini vjerovnika.

No, zbog nerijeĹĄenog statusa turisti kog naselja Ka jak i Autokampa Selce Jadran se nikada nije prodavao u cjelini. Novi vlasnik nema obvezu preuzeti radnike, jer je tvrtka u ste aju i time je sudbina 134 radnika zape a ena, upozorila je Cviti .

Pretvorba e biti provedena na brzinu ne bi li se potencijalni kupci ĹĄto prije domogli zemljiĹĄta Autokampa Selce i Ka jaka, vrijednog 40 milijuna eura, smatra sindikat. H

BROJKA

12

posto stopa je prireza koju za Rijeku predlaĹže gradona elnik Vojko Obersnel; sadaĹĄnja je 6,25%

eŞića neće ugroziti Najveći doprinos akviziciju u Italiji plaćat će velika HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA

ROBERT JEŽI , predsjednik Uprave Diokija, uhi en je pod sumnjom da su poduze a koja posluju u sklopu Dioki grupe zahvaljuju i intervencijama bivťeg premijera Ive Sanadera protuzakonito dobivala jeftinu elektri nu energiju FOTO NACIONAL

ni u pokuĹĄaju preuzimanja talijanske tvornice polivinila Vinyls Italia Spa, jer ta tvornica zbog financijskih problema i zatvaranja triju pogona nije u situaciji premiĹĄljati o Diokijevoj ponudi o preuzimanju. UspjeĹĄnim ulaskom u talijansku tvornicu Vinyls, smatra Buzuk, Dioki e pokazati kako kompletiranjem proizvodnog lanca u industriji polivinila namjerava zaokruĹžiti svoje poslovanje i pove ati produktivnost, ĹĄto je pozitivno za tvrtku i pove ava joj vrijednost na trĹžiĹĄtu.

Na ruku Diokiju ide i injenica ĹĄto je trĹžiĹĄte polivinilnih proizvoda prili no

stabilno i relativno otporno na ulazak konkurencije.

Iz toga se, kako je objasnio Buzuk, dade zaklju iti da je Dioki i dosad prili no dobro "plivao" u vodama polivinilne industrije, ali e mu, Ĺželi li u njoj i opstati, nove investicije i ulaganja svjeĹžeg kapitala biti nuĹžni.

Dug za struju

Podsjetimo, predsjednik Uprave Diokija Robert JeĹži uhi en je pod sumnjom da su poduze a koja posluju u sklopu Dioki grupe, prvenstveno Dioki i Dina Petrokemija, zahvaljuju i intervencijama bivĹĄeg premijera Ive Sanadera protuzakonito

dobivala jeftinu elektri nu energiju. HEP danas od Diokija i Dina Petrokemije na ime dugova za isporu enu elektri nu energiju potraĹžuje 140 milijuna kuna.

Obje lanice Dioki grupe imaju status povlaĹĄtenih kupaca elektri ne energije, a iz HEP-a nam je potvr eno da se u tu skupnu ubraja joĹĄ oko 50.000 kupaca iz kategorije poduzetniĹĄtva.

Cijena isporu ene struje za svakog od njih ugovara se zasebno, a HEP svakom od njih odobrava i popuste. No iznosi su, napomenuto je u HEP-u, poslovna tajna.

Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

gospodarstva Umjesto lanarine, Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) odlu ila je uvesti jedinstveni komorski doprinos koji e iznositi 0,5 posto od primljene drĹžavne subvencije Prema novoj odluci, donesenoj u petak na tre oj skupĹĄtini komore, rad HPK financijski e biti obvezni podrĹžati samo lanovi koji su u sustavu direktnih drĹžavnih pla anja, a njihov broj iznosi oko 80 tisu a od ukupno 194 tisu e subjekata iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava.

Bez razreda

Prema ranijoj odluci, lanarina se trebala pla ati prema odre enim razredima, ali su se neki poljoprivrednici pobunili protiv takva sustava.

Tako su lanovi koji primaju viĹĄe od sedam milijuna kuna poticaja trebali pla ati 2400 kuna lanarine, od 720 tisu a do 7,2 milijuna kuna bilo je odre eno 1200 kuna, od 100 tisu a do 720 tisu a kuna - 600 kuna lanarine, od 24 tisu e do 100 tisu a kuna poticaja - 240 kuna, do 24 tisu e kuna poticaja lanarina je trebala biti 120 kuna, a za sve koji nisu u

sustavu poticaja odre eno je bilo 60 kuna komorske lanarine.

Sad e svi lanovi koji dobivaju viĹĄe od 720 tisu a kuna poticaja prema novoj odredbi pla ati viĹĄestruko ve i iznos, dok e onima s manjim poticajima lanirana biti neĹĄto umanjena, a poljoprivrednici koji ne primaju poticaje ne e pla ati nikakvu lanarinu.

Pravedniji izra un

Glavni tajnik HPK Damjan Bogdanovi smatra da je taj na in izra una pravedniji jer e radu komore najviĹĄe pridonositi poljoprivrednici koji iz prora una dobivaju najve a sredstva. Primjerice, netko tko dobije godiĹĄnje 10 milijuna kuna poticaja ne e platiti samo ranije predvi enih 2400 nego 50 tisu a kuna. M. G.

BROJKA

80

tisu a od ukupno 194.000 subjekata iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava u sustavu su direktnih drĹžavnih pla anja i bit e obvezni financijski podrĹžati HPK

doga aji

SABOR

KleĹĄi novi drĹžavni revizor

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 13/12/2010

Ĺ IMU KRASI Sabor razrijeĹĄio zbog isteka mandata SNIMIO HRVOJE KNEZ

EKA SE DRAŽBA

Procjena Hotela Korana 17. prosinca Prema informacijama iz Op inskog suda u Karlovcu, za 17. prosinca zakazano je gra evinsko vjeĹĄta enje radi procjene vrijednosti te nekretnine ijom se prodajom u ovrĹĄnom postupku mora namiriti 10,5 milijuna kuna duga Credo banci, odnosno Fondu za razvoj i zapoĹĄljavanje Iako je karlova ki gradona elnik Damir Jeli joĹĄ prije desetak dana najavljivao da bi se ve krajem ove ili najkasnije po etkom idu e godine mogla odrĹžati javna draĹžba devastiranog hotela Korana, trenuta no joĹĄ nije sigurno kada e ta gra evina, koju mnogi smatraju najve im karlova kim ruglom, dobiti novog vlasnika. Kako smo doznali iz Op inskog suda u Karlovcu, koji se trenuta no bavi tim predmetom, za 17. prosinca zakazano je gra evinsko vjeĹĄta enje radi procjene vrijednosti nekretnine, a termin odrĹžavanja prve draĹžbe u ovrĹĄnom postupku joĹĄ nije poznat.

Turisti ka namjena

Sam ovrĹĄni postupak vodi Fond za razvoj i zapoĹĄljavanje, a sve na osnovi kreditnog ugovora iz 2007. izme u Credo banke, koja je nudila kreditne linije za potrebe

Fonda, i tvrtke Mupera d.o.o., gdje je zgrada hotela Korana posluŞila kao zalog vra anja 14,8 milijuna kuna kredita. Rjeťenjem Županijskog suda u Karlovcu od 17. studenoga kona no je dopuťtena ovrha preostalog duga u iznosu 10.518.517 kuna.

Kako kaĹže Andreja Barberi , zaduĹžena za odnose s javnoĹĄ u u uredu karlova kog gradona elnika, i nakon prodaje taj prostor namjeravaju zadrĹžati za turisti ku namjenu. Tako je za velja u planirano donoĹĄenja izmjena i dopuna GUP-a kako bi se navedeni prostor uklopio u ĹĄiru poslovno rekreacijsku zonu. Iz predloĹženih promjena GUP-a vidljivo je da e se prostor otvoriti za razne sadrĹžaje poput gradnje restorana, wellnesa, hotela, sportskih terena.

20 godina propadanja

Tako bi se nakon 20 godina propadanja hotela problem mogao kona no rijeĹĄiti.

Naravno, ostaje pitanje o namjerama budu eg kupca propale hotelske zgrade.

U uredu karlova koga gradona elnika uvjereni su da kupac, tko god on bio, ne e kupiti hotel kako bi ga preprodao, ve e ga urediti za turisti ku djelatnost za koju je i namijenjen.

Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

Zagreb. Ivan KleĹĄi novi je glavni drĹžavni revizor, odlu io je u petak Sabor, koji je zbog isteka mandata razrijeĹĄio Ĺ imu Krasi .

KleĹĄi je pro elnik DrĹžavnog ureda za reviziju za Karlova ku Ĺžupaniju.

Zastupnici SDP-a glasali su protiv imenovanja jer je rije o strana kom ovjeku (HDZ). H

MALOPRODAJA NAMJEĹ TAJA

priop enju se navodi da Conforama zauzima zna ajan dio na trĹžiĹĄtu proizvoda za ku anstvo te da je Steinhoff International pravi odabir za novog vlasnika jer djeluje na komplentarnom trĹžiĹĄtu. Steinhoff International, tvrtka koja bi trebala preuzeti Zagreb. PPR je objavio ulazak Conforamu, ima godiĹĄnji prihod u ekskluzivne pregovore s tvrtkom Steinhoff o prodaji Confora- od 4,5 mlrd. eura, a bavi se prome, drugog najve eg europskog dajom namjeĹĄtaja i drugih proizvoda za ku anstvo. Slobodan lanca maloprodaje namjeĹĄtaja. Conforama je prisutna u 6 eu- Ĺ kolnik, predsjednik Uprave Flibe, tvrtke koja upravlja hrvatropskih drĹžava, me u kojima je skom Emmezetom, nije imao i Hrvatska, to nije Emmezeta. komentara na najavljenu proPPR za 100% dionica Conforame o ekuje 1,2 milijarde eura. U daju. I. U. G.

Ĺ kolnik bez komentara o prodaji Conforame

MVP traŞi pet trgov ataťea za pomoć iz DIPLOMACIJA Dosadaťnja praksa djelovanja gospodarske diplomacije nije odgovarala potrebama tvrtki, kaŞu u udruzi Hrvatski izvoznici, gdje pozdravljaju ťto e se trgovinski ataťei birati na javnom natje aju i uz sudjelovanje predstavnika gospodarstvenih institucija

Ministarstvo vanjskih poslova RH u petak je objavilo natje aj za prvih pet trgovinskih ataĹĄea koji e u sljede e etiri godine svoj pionirski posao raditi u hrvatskim veleposlanstvima u Be u i Ljubljani te u konzulatima u MĂźnchenu, Milanu i Chicagu. Trgovinski ataĹĄei morat e pomagati hrvatskim izvoznim tvrtkama u njihovu poslovanju na trĹžiĹĄtu zemalja u kojima e raditi kao ugovorni diplomati.

Istodobno e i tamoĹĄnje tvrtke poticati na ulaganje u Hrvatsku.

Pet godina iskustva

Prema uvjetima natje aja, budu i trgovinski ataĹĄei moraju imati zavrĹĄen fakultet, odgovaraju e stru no zna-

nje i petogodiĹĄnje iskustvo na radu u komercijalnim poslovima te znanje dvaju stranih jezika, od kojih je jedan jezik zemlje u kojoj e biti ataĹĄei. Listu kandidata utvrdit e i predloĹžiti njihovo imenovanje komisija u kojoj e biti predstavnici MVP-a, Ministarstva gospodarstva, ali i HGK, HUP-a i Hrvatskih izvoznika. Ĺ to misle o angaĹžiranju trgovinskih ataĹĄea u hrvatskim diplomatskim predstavniĹĄtvima, ĹĄto o ekuju od njih i je li nuĹžno njihovo dodatno osposobljavanje, pitanja su koja je Business. hr poslao Hrvatskim izvoznicima. Odgovaraju da su na gotovo svim svojim skupovima ukazivali na vaĹžnost aktivne i sustavne drĹžavne

MARKOVI EV PROGRAM

HNS ima sponzore za 42 mil. eura ulaganja

Zagreb. Aktualni predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) Vlatko Markovi predstavio je u petak svoj program kojim e 17. prosinca pokuĹĄati dobiti etvrti mandat na elu HNS-a. "U sadaĹĄnjoj ekonomskoj situaciji, u kojoj nema dovoljno sredstava za gradnju vrti a i ĹĄkola, bilo bi licemjerno u

sljede em razdoblju obe avati gradnju velebnih nogometnih stadiona, ali u se truditi sa uvati dignitet HNS-a", kazao je Markovi . Glavni tajnkik HNSa Zorisav Srebri , koji je sudjelovao u prezentaciji programa, objavio da je HNS pronaĹĄao sponzore koji su spremni uloĹžiti 42 milijuna eura u gradnju regionalnih kampova i reprezentativnog kampa u Tuhelju.

Izbor predsjednika HNS-a za razdoblje 2010.-2014. odrĹžat e se 17. prosinca, a jedini protukandidat Vlatka Markovi a bit e Igor Ĺ timac. H

Ĺ IRENJE U SAD-u

Agrokor uĹĄao u ameri ki lanac Kroger

Zagreb. Agrokor je u Sjedinjenim Ameri kim DrĹžavama sklopio ugovor o distribuciji s najve im ameri kim lancem za prodaju namirnica Krogerom.

Iako je najve i ameri ki maloprodajni lanac Wal-Mart, taj je lanac tip trgovina s asortimanom "od igle do lokomotive", dok Kroger zaista prodaje samo prehrambene proizvode i u tom

sektoru drĹži primat na trĹžiĹĄtu.

Agrokorov izvrĹĄni potpredsjednik za strategiju i trĹžiĹĄta kapitala Ivan Crnjac u intervjuu za Bloombewrg rekao je kako se kompanija u ve inskom vlasniĹĄtvu Ivice Todori a Ĺželi pozicionirati na europskim i globalnim trĹžiĹĄtima, pogotovo u SAD-u.

Ugovor s Krogerom o ito je joĹĄ jedan korak u tome smjeru.

IzvrĹĄni potpredsjednik za strategiju i trĹžiĹĄte kapitala Agrokora Ivan Crnjac izjavio je za Bloomberg da se koncern Ĺželi dalje ĹĄirenjiti na europskom trĹžiĹĄtu i u SAD-u. B.hr

IVAN CRNJAC, Agrokorov izvrĹĄni potpredsjednik za strategiju i trĹžiĹĄta kapitala SNIMIO HRVOJE DOMINI

govinskih ZG holding se opet krpa ć izvoznicima kratkoroÄ?nim kreditom GODIĹ NJI GUBITAK 250 MILIJUNA KUNA

CHICAGO je, uz MĂźnchen, Milano, Be i Ljubljanu, me u prvim destinacijama trgovinskih ataĹĄea ARHIVA BUSINESS.HR

pomo i gospodarstvu na stranim trĹžiĹĄtima. KaĹžu i da "generalno gledano, dosadaĹĄnja praksa djelovanja gospodarske diplomacije u sklopu diplomatsko-konzularnih predstavniĹĄtva RH nije odgovarala potrebama tvrtki". Zato Hrvatski izvoznici smatraju da je pozitivno ĹĄto su MVP i Vlada odlu ili promijeniti taj neefikasni sustav, a velik je pomak i to ĹĄto e se trgovinski ataĹĄei birati na javnom natje aju i uz sudjelovanje predstavnika gospodarstvenih institucija.

'Prvo nam se predstavite'

Primarna zada a trgovinskih ataĹĄea mora biti pomo hrvatskim tvrtkama na stranom trĹžiĹĄtu, kaĹžu

u Hrvatskim izvoznicima, preciziraju i da je izvoznicima potrebna stvarna pomo pri "identificiranju mogu ih poslovnih partnera, uspostavljanju prvih kontakata, provjere partnera ili ak i podrĹĄke u procesu pregovaranja". Zato e osim kvalitetnog odabira kandidata vaĹžan biti i proces njihove pripreme prije odlaska u diplomatska predstavniĹĄtva. Pritom u Hrvatskim izvoznicima smatraju da bi to trebala biti viĹĄemjese na priprema koja mora uklju iti edukaciju iz me unarodne ekonomije i vanjskotrgovinskog poslovanja, ali i o stanju u hrvatskom gospodarstvu, te ih se mora upoznati s izvoznicima koji ve izvoze ili su zainteresirani za trĹžiĹĄte zemalja u kojima e biti ataĹĄei.

Kad preuzmu poslove trgovinskih ataĹĄea, promotivnim kampanjama moraju se predstaviti izvoznim tvrtkama i omogu iti im koriĹĄtenje svojih usluga, jer bez toga "projekt ne e zaĹživjeti", zaklju uju u Hrvatskim izvoznicima, dodaju i da e gospodarstvenici svake godine ocjenjivati kvalitetu rada trgovinskih ataĹĄea, zbog ega im ne bi smjelo biti svejedno jesu li izvoznici zadovoljni njihovim radom.

Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

Nakon ĹĄto su NO i SkupĹĄtina Zagreba kog holdinga prije nekoliko mjeseci Upravi zabranili da se dugoro no zaduĹži za milijardu kuna, spas pokuĹĄava na i u kratkoro nim kreditima - u pet mjeseci iznos je dosegao 630 milijuna kuna, ĹĄto je dijelom iskoriĹĄteno i za refinanciranje starih kredita Zagreba ki holding (ZGH) zaduĹžit e se do kraja godine za joĹĄ oko 340 milijuna kuna, a rije je o, kako nesluĹžbeno doznajemo, tri kratkoro na kredita koji su Holdingu potrebni kako bi se premostile teĹĄko e u poslovanju i nemogu nost da se obaveze koje dospijevaju na naplatu podmiruju iz teku eg poslovanja. Holding, sa smanjenim dotacijama iz prora una Grada Zagreba koji mu je duĹžan oko 1,4 milijarde kuna, ne moĹže Kon aru pla ati rate za tramvaje, izvo a e radova u Sopnici-Jelkovec, a nategnuto je i samo ispla ivanje pla a za 12.200 zaposlenih.

S obzirom na to da sindikat ne popuĹĄta, tvrtka e morati prona i i 70 milijuna kuna za boĹži nice, i to do 20. prosinca jer e u suprotnom zavrĹĄiti na sudu. Gubitak u poslovanju za 2010. u Holdingu e, prema projekcijama, premaĹĄiti 250 milijuna kuna.

Visoka kamata

Uprava Holdinga snalazi se

kako zna i umije, a kada su joj Nadzorni odbor i SkupĹĄtina druĹĄtva prije nekoliko mjeseci do daljnjeg stornirali dugoro no zaduĹženje od milijardu kuna, koje je ZGH imao u planu, spas pokuĹĄava prona i u kratkoro nim kreditima. U srpnju je Holding dignuo dva kredita u ukupnom iznosu od 280 milijuna kuna, od ega mu je 120 milijuna trebalo za vra anje rate za obveznice.

Tako e se Holding u pet mjeseci umjesto za dugoro nih milijardu kuna zaduĹžiti za oko 630 milijuna kuna kratkoro nih kredita, koji obi no idu s ve om kamatom pa postaje upitna takva poslovna logika.

Uvjet 15 mjera

Naime, Nadzorni je odbor na proĹĄloj sjednici ovi u dao zeleno svijetlo da ispita trĹžiĹĄte i na e najbolje uvjete za kratkoro no zaduĹživanje.

Da bi pak dobio suglasnost za dugoro ni kredit, nadzornici su pred ovi a stavili 15 mjera koje mora provesti, me u ostalim, od njega se o ekuje da napravi prijedlog poboljĹĄanja u inkovitost poslovanja i program restrukturiranja, osigura likvidnost tvrtke, smanji troĹĄIVO ÂťOVI , predsjednik Uprave Zagreba kog holdinga

kove poslovanja, uklju uju i i sniĹžavanje pla a 10 posto...

Ukratko, Holding e se mo i zaduĹžiti na dugi rok kada prona e nove izvore financiranja koji bi osigurali povrat kredita od milijardu kuna.

Ne bi u svemu tome bilo niĹĄta nelogi no da se Holding u me uvremenu nije zaduĹžio za viĹĄe od 600 milijuna kuna, a kako bi jedan od triju novih kredita trebao posluĹžiti za vra anje revolving kredita od 150 milijuna kuna, koji je ZGH dobio krajem prosinca 2009. i sada dolazi na naplatu, o ito je da Holding i ne moĹže vra ati kredite druk ije doli novim zaduĹženjem.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

doga aji

2 MILIJUNA GOSTIJU

U nacionalnim parkovima 2,3% više posjetitelja

12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 13/12/2010

PLITVI»KA JEZERA najposje enija sa 899,5 tisu a posjetitelja ARHIVA BUSINESS.HR

Zagreb. Osam nacionalnih parkova u devet mjeseci ove godine posjetilo je 1,97 milijuna posjetitelja, od kojih su ve ina ili 1,69 milijuna bili gosti iz inozemstva, a najposje eniji park sa 899,5 tisu a posjetitelja bila su, kao i svake godine, Plitvi ka jezera, podaci su DZS-a. U usporedbi s istim

lanjskim razdobljem, rije je o ukupno 2,3 posto više posjetitelja.

Stranaca je bilo 4,2 posto više, a doma ih 7,5 posto manje.

Plitvi ka jezera u odnosu na prošlu godinu bilježe gotovo 2 posto više posjetitelja. U plusus su i Kornati s ovogodišnjih gotovo 80 tisu a posjetitelja, Krka s njih 635 tisu a, Mljet s 93,5 tisu a i Paklenica s 102,4 tisu e posjetitelja. Manje nego lani posjetitelja imali su Brijuni (njih 133,4 tisu e), Risnjak (15,4 tisu e) te Sjeverni Velebit (13,6 tisu a). H

REAGIRANJE: MAKARSKA ULJARA OSTALA BEZ 20.000 KVADRATA ZEMLJIŠTA (II)

'Olma nije mogla izgubiti zemljište koje nije ni imala' Neistinita je cijela pri a o tome da je makarska uljara ostala bez 20.000 kvadrata zemljišta, jer to zemljište nikad nije ni nacionalizirano Na tekst Gordena Knezovi a "Makarska uljara ostala bez 20.000 kvadrata zemljišta", objavljen u Business.hr-u 9. studenoga, reagirali su August Ala , Hrvoje Urli , Ljiljana Mati , Jakiša Medi i Juroslav Buljubaši dopisom u kojem tvrde da je u njemu iznesen niz neistina, osobito o "dobro organiziranoj kriminalnoj skupini", u koju je svrstano i njih petero. Navode sljede e: ● Laž je da je makarska uljara ostala bez 20.000 kvadrata zemljišta, a proizlazi iz lažne konstatacije da je predmetno zemljište nacionalizirano 60ih i da ga je na korištenje dobila makarska uljara. ● Laž je da je prije i poslije pretvorbe zemljište bilo me u osnovnim sredstvima za rad tvrtke. U parnici koju je Ante Topi 2003. pokrenuo protiv pet profitera makarske pretvordbe, i koju je Topi (Olma) pravomo no izgubio, Topi je kao dokaz dostavio sudu izvod iz poslovnih knjiga Olme koji dostavljamo u prilogu. U njemu stoji zemljište glavica z 3061/1 i uz to rukom dopisano 20.320 etvornih metara.

Zemljište ozna eno kao es. zem. 3061/1 zaista jest na Gla-

vici, ali ima ukupno 963 m2 i na dan 17. 12. 2003. vodilo se na Franku Markoti ro . Andrijaševi . Zemljište koje su kupili pretvorbeni makarski profiteri nosi oznaku 3061/6.

Lako je zaklju iti da je ugledni povratnik iz Australije u želji da se do epa preko no i tu eg zemljišta, kao što se preko no i do epao i makarske uljare, a zbog svog neznanja gdje se zemljište nalazi i koju oznaku ima, napravio vrlo loš falsifikat koji je ak predo io sudu. ● Laž je da je 'problem nastao kad je jedna od nasljednica vlasnika kojemu je zemljište oduzeto u ostavinskoj raspravi dobila u nasljedstvo nacionalizirano zemljište jer, ini se, sudac nije naredio provjeru stanja u zemljišnim knjigama i katastru, ve je odluku donio na temelju ranije ostavinske rasprave'.

Dokaz je zemljišnoknjižni uložak 515 K. O. MakarskaMakar, za koji dostavljamo povijesni izvadak iz kojega se vidi da su lanovi obitelji Diana prvi put upisani kao vlasnici predmetnih nekretnina 1884. i da imaju neprekinuti niz upisa sve dok se pet profitera makarske pretvorbe temeljem kupoprodajnog ugovora s vlasnicom nije upisalo s pravom vlasništva na predmetnim nekretninama. Iz povijesnog izvatka tako er se vidi da lanovima obitelji Diana to zemljište nikad nije oduzeto, a kamoli dodijeljeno

makarskoj uljari. Istina je da je 24.velja e 1982. to zemljište temeljem Op inske odluke o gra evinskom zemljištu dano na korištenje dotadašnjem vlasniku Sre ku Diani za cijelo. ● Laž je da je 'nasljednica na temelju rješenja o naslje ivanju upisala vlasništvo iako je rije o državnom vlasništvu'.

Kao što se vidi iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka, to zemljište nikad nije bilo državno, istina je da je u jednom trenutku proglašeno društvenim vlasništvom. Apsolutno je bilo nemogu e da se nasljednica temeljem rješenja o naslje ivanju upiše s pravom vlasništva na zemljištu ako je ono bilo državno vlasništvo.

Da bi navedena tvrdnja bila mogu a, trebalo je stvoriti organiziranu kriminalnu skupinu. Stvar je, me utim, jednostavna: 1. 1. 1997. stupio je na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji je ex lege ukinuo društveno vlasništvo. Onaj tko je bio u zemljišnoj knjizi upisan s pravom korištenja po sili zakona postao je vlasnik predmetnog zemljišta. Rješenje o naslje ivanju o-606/97 kojim je Daša Šar evi ro . Diana naslijedila svog oca Sre ka Dianu doneseno je 3. 11. 1997., dakle 10 mjeseci nakon što je po sili zakona prestalo postojati društveno vlasništvo. Nije, dakle, bilo nikakva razloga za postojanje i djelovanje organizirane kriminalne skupine.

SPORNI TEKST o zemljišnim malverzacijama u Makarskoj

● Laž je da su 'tvrtke Albedo i Constratum Invest na zemljištu prije nekoliko godina sagradile i prodale apartmane, i to nekoliko stambenih objekata'. Prvo, tvrtka Albedo nije u vlasništvu ni jednog od pet profitera makarske pretvorbe. Drugo, na tom zemljištu do danas nije postavljena ni baraka, a kamoli da su izra eni apartmani, pa nisu ni mogli biti prodani. To je vrlo lako dokazivo: neka se obi e teren!

Istina je da su neki od lanova organizirane skupine u blizini predmetnog zemljišta gradili stanove, ali to su radili na a inoj zemlji. Vlasnici predmetnog zemljišta, povratnici iz Australije, ne znaju gdje se nalazi zemljište koje im je po njihovu oduzela organizirana kriminalna skupina. ● Na kraju, pravi su makarski pretvorbeni profiteri Topi i oni koji iza njega stoje. Treba objasniti kako to da Topi 1993. od ukupna broja dionica društvenog poduze a Uljara pla a 5-6% dionica, odnosno 158.780 DEM, a dobije na upravljanje cijelu tvornicu.

Kako sa 5-6% dionica upravlja financijama cijelog društva i isisava novac iz društva za svoje privatne potrebe i kupnju dionica društva?

Kako mu se dopušta otplata dionica do 2005.? Kako dionice koje su mu oduzete 2000. u vrijednosti oko 1.280.000 DEM Topi kupuje godinu dana kasnije na Varaždinskoj burzi za oko 34.000 DEM? Kako to da je samo 2000. Topi dugovao Olmi na ime pozajmice 3.470.272,46 kn?

Kako to da je prodao tu e, državno zemljište? Ima toga još, pa vam šaljemo nalaz državne revizije... O ito ponukan time da je olako, bez para i truda stekao dugogodišnje trude generacija radnika uljare, samim tim što je došao iz Austrije u pravo vrijeme i bio podoban, Topi misli da može nastaviti tako, pa uz pomo svojih dodvorica pokušava pribaviti u vlasništvo zemljište na Glavici. Poru ujemo njemu i njegovima: ne e pro i!" *Redakcija zadržava pravo kra enja i opremanja teksta

moja lisnica

KONTROLA TROŠKOVA Vrijeme darivanja mnoge nadahne na kupnju darova kako bi razveselili najmilije, ali cijele godine treba oprezno računati koliko novca zaista možete potrošiti da poslije slavlja ne biste bili zasuti prekoračenjima minusa i drugim neugodnim iznenađenjima

Ponedjeljak 13/12/2010 23/8/2010 Ponedjeljak

Naučite izbrojiti svaku kunu kojom raspolažete

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > kontrola troškova > krediti

14-15

7,38

kuna za euro iznosio je te aj kune krajem prošlog tjedna, što je 0,48 posto manje nego prethodnoga tjedna

5,7

kuna dosegnuo je te aj dolara prema kuni krajem prošloga tjedna, 0,5 posto manje nego prethodnoga tjedna

1893,67 bodova iznosila je vrijednost Crobexa na kraju prošlog tjedna, 4,3 posto više nego tjedan ranije

business.hr Ponedjeljak 13/12/2010

Vrijeme boži ne kupnje je pred vratima i tada, ako ve tome uspijevaju odoljeti u svakodnevnim okolnostima, velik broj ljudi sasvim izgubi kompas u trošenju. "Kamo je otišao sav taj novac?" neizbježno je pitanje kad uslijedi postblagdansko otrežnjenje. No injenica je kako je esto vrlo teško utvrditi koliko je i na što to no otišlo novca i može li uop e tu svotu podnijeti ne iji ku ni budžet.

Kreditne kartice i dopušteni minusi na teku em ra unu samo dodatno kompliciraju stvari. Pravi put bio bi procijeniti s koliko novca raspolažete, i to nakon što temeljito prou ite prihode i rashode ku anstva te dobro upoznate vlastitu financijsku situaciju. Taj princip, sadržan u narodnoj mudrosti prema kojem se možete pokriti koliko vam je pokriva dug, osnova je dobrog planiranja ku nog budžeta, a klju je u tome da se, slikovito re eno, precizno izmjeri dužina pokriva a.

Kao što e upozoriti voditelji radionica o upravljanju osobnim financijama, koje ve pet godina uspješno organiziraju Hrvatska udruga banaka i devet banaka lanica, ve ina ljudi pogrešno misli da dobro poznaje svo-

ju financijsku situaciju, a zapravo ne može sa sigurnoš u re i na što troši. Nužno je, dakle, analizirati prihode i rashode, pri emu treba u odre enom razdoblju pratiti na što se i koliko troši te popisati sve prihode. Neka su primanja stalna, kao što je osobni dohodak ili prihod od najamnine, a neka su povremena, kao što je, primjerice, boži nica. Postoje i izvanredni prihodi poput povrata poreza pa i njih valja uvrstiti u izra un. S druge strane, postoje redoviti, predvidivi i nepredvidivi troškovi.

Redovni troškovi

Prvi je korak uvježbati voditi financije s redovitim troškovima, ali cilj je pokušati kao mogu i trošak uvrstiti i neke nepredvidive troškove. Kvar na bojleru, zbog kojeg je potrebno zamijeniti stari novim, nepredvidiv je trošak, ali se ako je rije o starom ure aju, nabava novog može se o ekivati u dogledno vrijeme pa se to može uvrstiti kao vjerojatan trošak u budu nosti.

Na radionicama se sudionicima sugerira da se prisjete što su kupili u nekom prethodnom razdoblju, a sada se pokazuje kao rata kredita ili rata na platnoj kartici, kako bi vidjeli ho e li se ta situ-

ŠTEDNJA I ULAGANJE

Nove HUB-ove radionice od po etka 2011.

Hrvatska udruga banaka (HUB) priprema novi modul besplatnih radionica za gra ane o osnovama štednje i ulaganja. Radionice bi se trebale po eti održavati po etkom 2011. godine. Naime, postoje brojni štedno-ulaga ki proizvodi i važno je da se gra ani informiraju o svim karakteristikama

proizvoda jer ne postoji jedinstven “klju ” ili rješenje za sve osobe, odnosno ku anstva. Ulaganje i štednju treba gledati u kontekstu dobi, obiteljske situacije, ciljeva, ponude na tržištu, stanja gospodarstva, a razli iti faktori utje u na izbor i mogu nosti štednje i ulaganja, napominju u HUB-u.

96,04 154,65 bodova iznosio je obvezni ki indeks Crobis prošlog tjedna, 0,2 posto manje nego tjedan ranije

obra unskih jedinica iznosila je vrijednost indeksa mirovinskih fondova Mirex, 0,21 posto više nego prethodnog tjedna

OBRO»NA OTPLATA

Diners ukida naknadu za obro nu otplatu Karti na ku a Erste Card Club ukida manipulativne troškove za obro nu kupnju Diners Club karticom, priop eno je iz Erstea. Time se broj prodajnih mjesta na kojima je mogu a obro na kupnja bez pla anja kamata i naknada pove ao sa 2500 na 15.000. Korisnici tako više

››

Narodna mudrost prema kojoj se ovjek može pokriti koliko mu je pokriva dug osnova je dobrog planiranja ku nog budžeta, a klju je u tome da se, slikovito re eno, precizno izmjeri dužina pokriva a

ne e pla ati manipulativne troškove u visini 1,5 posto, koji su im dosad napla ivani na prvu mjese nu ratu, niti e im se napla ivati ikakve druge naknade, navodi se u priop enju. Ukidanje manipulativnih troškova ne odnosi se na potroša ki zajam do 60 rata, kojim korisnici Diners Club kartica mogu ostvariti ve u kupnju po vrlo povoljnim uvjetima uz kamatu 8,9 posto (EKS 10,34 posto) i naknadu 1,5 posto.

Erste&Steiermärkische Bank od po etka prosinca nudi ak-

cijsku "Novogodišnju ponudu", a jedna od njezinih posebnosti jest brzina obrade kreditnih zahtjeva. Cilj je da klijenti odluku o odobrenju kredita dobiju najkasnije do kraja sljede eg radnog dana od trenutka zaprimanja cjelokupne dokumentacije potrebne za realizaciju kredita. Ako se to ne dogodi, klijent e biti oslobo en pla anja naknade za obradu kredita. U "Novogodišnju ponudu“ uklju eni su gotovinski i revolving gotovinski krediti. B.hr OGLAS

acija ponoviti, odnosno, je li kredit utrošen za kupnju hrane i školskog pribora ili je njime kupljen automobil, perilica ili pla eno obrazovanje.

Oprezno s minusom

Tek kada je dovršena slika osobnih financija, bilo da je rije o rukom napisanoj listi na papiru ili podacima u tablici sastavljenoj na ra unalu, mogu se razmotriti mogu nosti promjena, bilo da je rije o smanjenju troškova ili pove anju prihoda. Što se i kako može u initi i gdje uštedjeti, sasvim je individualno i nema jedinstvene preporuke. Savjet koji e dobiti polaznici HUB-ove radionice jest da prije donošenja bilo kakve odluke treba potražiti informaciju i ostati informiran.

Na radionicama uvijek bude rije i o prekora enju na teku em ra unu ili minusu, koji se esto koristi kao izvor prihoda, emu nije namijenjen, pa bi cilj ku anstva trebao biti smanjiti minus i ograni iti se da ga se koristi samo u slu aju hitnih troškova koji mogu biti namireni iz primanja u kra em roku. Ako se minus stalno koristi, treba se raspitati o kamati, jer banke nude i povoljnije na ine kreditiranja od samog minusa. Sli no je i s karticama koje su prakti ne ako se pametno i odgovorno koriste, što podrazumijeva pra enje vlastitih troškova, datume dospije a, na in obra una kamata i op enito informiranje o samom proizvodu.

I, kona no, financijsku sliku potrebno je pratiti tijekom vremena jer se tako stje e još bolji uvid u sezonske i posebne troškove.

Margareta Podnar

AKCIJSKA PONUDA

Hypo otvorio novu poslovnicu Hypo Alpe-Adria banka otvorila je prošloga tjedna novu poslovnicu na zagreba kom Velesajmu, priop eno je prošloga tjedna. To je 11. poslovnica Hypo banke u Zagrebu te 69. na razini Hrvatske.

Po etak rada nove poslovnice obilježen je i donacijom u visini 10.000 kuna Klubu za odbojku na pijesku Kajzerica.

Hypo banka je usto za nove

klijente organizirala posebne akcije. Tako e novi korisnici teku eg ra una otvorenog u velesajamskoj poslovnici biti oslobo eni pla anja troškova vo enja teku eg ra una i lanarina za debitnu karticu, a svi kreditni zahtjevi za nenamjenske i autokredite bit e oslobo eni naknade za obradu.

Obje akcije vrijede do 31. ožujka 2011. godine.

Pored novih poslovnica, Hypo banka u sljede oj godini planira postavljanje još 40 bankomata. B.hr

Tjedni pregled

NAJBOLJIH 5 FONDOVA

Luka Plo e

A1 OTP indeksni VB CROBEX10 Raiffeisen HR dionice Erste Adriatic Equity

32,81%

16-17

Maistra

business.hr Ponedjeljak 13/12/2010

+

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

+

> kontrola troškova > krediti

Powered by

-4,24%

NAJGORIH 5 FONDOVA 6,34 5,28 5,02 4,48 3,36

NFD Aureus BRIC -3,58 MP-Bric HR -2,58 Ilirika BRIC -2,38 NFD Aureus E. Markets Balanced -2,14 ZB BRIC+ -1,72

Tjedni pregled

Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA ZABA OTP Hypo Alpe-Adria-Bank

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Zeleni kredit

6.09%

479

143,596

5.90%

Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6.16%

483

144,830

5.99%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit uz paket teku eg ra una - Akcija

6.21%

483

144,968

6.00%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6.30%

483

144,830

5.99%

Fiksna 12 mjeseci

RBA

FLEXI stambeni kredit - AKCIJA

6.76%

506

151,922

6.50%

Promjenjiva

ERSTE PBZ Volksbank

Stambeni EKO krediti - Model II

6.76%

506

151,922

6.50%

Promjenjiva

PBZ stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6.77%

506

151,922

6.50%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit

6.79%

504

151,219

6.45%

Promjenjiva

Banka Kovanica

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6.88%

506

151,922

6.50%

Promjenjiva

Banco Popolare

Stambeni kredit za mlade

7.24%

525

157,593

6.90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja

10.91%

872

10,466

8.50%

Promjenjiva Promjenjiva

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA ZABA

(s policom Alianz Best Invest) RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11.41%

870

10,439

8.00%

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12.58%

884

10,603

10.95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13.50%

874

10,489

8.90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13.60%

874

10,494

8.99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14.18%

877

10,522

9.50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14.66%

874

10,491

8.95%

Promjenjiva

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit

7.49%

578

69,235

6.89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7.68%

587

70,441

7.25%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - Model II

8.04%

584

70,099

7.14%

Promjenjiva

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka ERSTE RBA ZABA Volksbank Podravska banka

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8.14%

594

71,221

7.50%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

8.20%

601

72,132

7.79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - Model I

8.30%

597

71,692

7.65%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - Model I i II

8.47%

600

72,006

7.75%

Promjenjiva

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8.87%

615

73,815

8.32%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane

9.20%

623

74,713

8.60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9.21%

607

72,797

8.00%

Promjenjiva

* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATE Banka Kovanica

ŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA ZARA ENA

VRIJEDNOST

BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATA PO DOSPIJE U

VRSTA

VRIJEDNOST

DOBIT

KAMATE PO DOSPIJE U

Profitni devizni depozit

5.35% Promjenjiva

1,692

11,692

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5.50%

Promjenjiva

5,071

471

Devizna ĹĄtednja

4.75% Promjenjiva

1,494

11,494

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5.25%

Promjenjiva

5,049

449

Bonus ĹĄtednja

4.70% Promjenjiva

1,477

11,477

HPB

Dje ja ĹĄtednja

4.95%

Promjenjiva

5,022

422

Oro eni depozit

4.55% Promjenjiva

1,428

11,428

Volksbank

Bonus ĹĄtednja

4.80%

Promjenjiva

5,010

411

HPB

Oro ena devizna ĹĄtednja

4.50% Promjenjiva

1,412

11,412

ERSTE

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3.10%

Promjenjiva

4,992

392

PBZ

Oro ena devizna ĹĄtednja

4.45% Promjenjiva

1,395

11,395

Partner banka

Otvorena ĹĄtednja

4.50%

Promjenjiva

4,983

383

Standardna ĹĄtednja

4.25% Promjenjiva

1,330

11,330

RBA

Rba ĹĄtednja plus

3.90%

Promjenjiva

4,980

380

Devizna ĹĄtednja

4.20% Promjenjiva

1,314

11,314

Karlova ka banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4.40%

Promjenjiva

4,974

374

Partner banka Karlova ka banka Veneto banka

ERSTE IKB Hypo Alpe-Adria-Bank Podravska banka

Oro ena ĹĄtednja

4.10% Promjenjiva

1,281

11,281

OTP

Oro ena devizna ĹĄtednja

4.00% Promjenjiva

1,249

11,249

Podravska banka

Planirana ĹĄtednja

4.20%

Promjenjiva

4,956

356

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4.20%

Promjenjiva

4,956

356

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE RBA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9.25%

101

6,054

7.80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9.38%

104

6,226

8.99%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9.83%

103

6,162

8.55%

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10.00%

103

6,184

8.70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10.24%

105

6,279

9.35%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit - Model II (Bez jamaca)

10.29%

103

6,191

8.75%

Gotovinski ekspres kredit - PROMOTIVNA PONUDA

10.41%

104

6,270

9.29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10.60%

104

6,264

9.25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10.85%

105

6,271

9.30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10.87%

104

6,226

8.99%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Splitska banka

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA Volksbank RBA ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Banco Popolare

Za kupnju novog automobila Model II

8.36%

230

19,326

7.50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - Model II

8.39%

230

19,295

7.45%

Promjenjiva

Autokrediti - suradnja s Opel partnerima - Model II

8.45%

230

19,326

7.50%

Promjenjiva

Akcija Autowill

8.55%

225

18,925

6.85%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8.88%

233

19,576

7.90%

Promjenjiva

PBZ

Autokrediti uz osiguranje potraĹživanja - Model B

8.97%

236

19,827

8.30%

fiksna 12 mjeseci

ZABA

Kredit za kupnju novih motornih vozila model B

9.27%

235

19,701

8.10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9.62%

241

20,208

8.90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10.47%

249

20,911

9.99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10.71%

245

20,587

9.49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9.74% 10.38% 10.47% 10.88% 10.99%

518 525 531 525 525

31,065 31,488 31,863 31,503 31,495

8.90% 9.48% 9.99% 9.50% 9.49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

Teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 13/12/2010

GAZPROM DOLAZI

Terminski ugovori za plin krenuli Na plinskoj burzi OMV-ova austrijskog voriĹĄta CEGH u petak se sluĹžbeno po elo trgovati terminskim ugovorima.

U kasnijoj fazi u projekt bi se trebao uklju iti i ruski plinski div Gazprom, piĹĄu austrijski mediji.

Plinska burza CEGH Gas Exhange zajedni ki je projekt OMV-ova Srednjoeuropskog plinskog voriĹĄta (CEGH) i Be ke burze, na kojoj se u proteklih godinu dana trgovalo

UTRKA PETORICE

Honestas vodi Dominik Lice Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga na svojoj je 61. sjednici donijela odluku o osnivanju joĹĄ jednog otvorenog investicijskog fonda rizi nog kapitala s privatnom ponudom Rije je o fondu Honestas, koji je ujedno peti po redu rizi ni fond koji su u Hrvatskoj poznatiji kao fondovi za gospodarsku suradnju. Njihovim osnivanjem Vlada Ĺželi potaknuti gospodarski razvoj, a zamiĹĄljeni su kao jedni od glavnih potpornih stupova za ulaganje u gospodarske projekte u Hrvatskoj.

Ulaganja samo u RH

Fondovi za gospodarsku suradnju osmiĹĄljeni su tako da je Vlada na jednu kunu privatnih ulaga a bila spremna uloĹžiti svoju kunu, a svaki se fond moĹže natjecati za maksimalnu svotu od 300 milijuna prora unskih kuna. Uvjet je da ulaganja budu ograni ena na Hrvatsku.

Iza Honestasa stoje Dominik Lice, bivĹĄi predsjednik Uprave druĹĄtva za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima HPB Investa, te Mihovil Prpi i Hrvoje Puljiz.

To je ujedno zadnji osnovan fond rizi nog kapitala ove godine, a s tim se kona nim brojem barata ve neko vrijeme.

Niz uglednika

Hanfa je tjedan dana ranije odobrila osnivanje fonda rizi nog kapitala GEM-Mediteran Adriatica iza kojega

DOMINIK LICE, bivĹĄi predsjednik Uprave druĹĄtva za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima HPB Investa, ulazi u Upravu novoga fonda koji su osnovali Mihovil Prpi i Hrvoje Puljiz SNIMIO S. ETKOVI

stoje Marko Petras, bivĹĄi lan Uprave Prospectus Investa, koji se nakon nekog vremena pripojio Adriatica Capitalu Vjerana Filippija, a i naziv govori da bi upravo Adriatica Capital mogao upravljati tim fondom. lan Uprave GEMMediteran Adriatice je i Vinko Kapelina, bivĹĄi direktor Mediteranske plovidbe, koji je nakon neslaganja s ve inskom vlasnicom Nedom Young otiĹĄao s toga mjesta.

Osim ta dva fonda, ranije su osnovani joĹĄ Questus Private Equitiy, iji je jedan od osniva a premijerkin savjetnik za gospodarstvo Borislav Ĺ kegro, Alternative Private Equity Tomislava Marinca te Prosperus, iji je osniva i JoĹĄko MiliĹĄa, kojega se svojedobno spominjalo kao novog predsjednika Uprave Zagreba ke burze.

Ante Pavi

samo spot-ugovorima.

Zahvaljuju i tom projektu CEGH e postati jedino voriĹĄte u Europi koje e kupcima nuditi izvanburzovne (OTC) i burzovne usluge, navodi se u zajedni kom priop enju OMV-a, Be ke burze i CEGH-a. U planu je i sudjelovanje najvaĹžnijeg dobavlja a plina, ruskog Gazproma, o emu se mora donijeti politi ka odluka na razini Europske unije, izvijestila je austrijska agencija APA. U po etnoj fazi terminski ugovori sklapat e se s rokom isporuke od jedan, dva i tri mjeseca. H

NKBM

Slovenci po kapital u VarĹĄavu Nova kreditna banka Maribor novac za dokapitalizaciju planira prikupiti izlistavanjem novih dionica na VarĹĄavskoj burzi, objavile su Finance u petak, na ĹĄto je Uprava NKBM-a reagirala priop enjem u kojem kaĹže da odluka nije donesena, ali mogu nosti se razmatraju. Dionice bi trebale biti uvrĹĄtene na sekundarnu kotaciju VarĹĄavske burze, a prema procjenama

Financi, tamo bi mogli prikupiti do 130 milijuna eura. Tim novcem dokupili bi udjele u Adria banci, Zavarovalnici Maribor i PoĹĄtanskoj banci Slovenije. Slovenska je drĹžava vlasnik 41,5 posto dionica Nove kreditne banke Maribor, a s paradrĹžavnim fondovima Kadom i Sodom kontrolira 51,08 posto dionica. Kapitalna adekvatnost banke tijekom 2010. kretala se izme u sedam i 7,5 posto, a Banka Slovenije od NKBM-a do oĹžujka 2011. traĹži adekvatnost 8,5 posto. J. J.

Europske e dioni godini rasti novih NAJBOLJI - NIJEMCI Glavninu rasta, smatraju analiti ari, odradit e Njema ka, a pozitivno iznena enje priredit e upravo frankfurtski Deutsche Bank, koji u 2011. o ekuje 46 posto ve u neto dobit Europske bi dionice u sljede oj godini mogle poskupjeti oko 12 posto i tako nadmaĹĄiti ovogodiĹĄnje dobitke. Zaklju ak je to ankete koju je me u vode im svjetskim bankovnim analiti arima u petak proveo Bloomberg News. Bloomberg je anketirao 13 investicijskih stratega koji su procijenili da e niske kamatne stope u Europi, u kombinaciji s rastu im zaradama, pobijediti zabrinutost koja je nastala zbog visoke zaduĹženosti europskih zemalja.

EU e se stabilizirati

Najoptimisti niji u prognozama su stru njaci Goldman Sachsa, jedne od najve ih ameri kih investicijski banaka koja se u globalnoj krizi iskazala tako da je pomogla gr koj vladi zamaskirati pravi iznos drĹžavnoga duga, ali i nagovaranjem vlastitih klijenata na kupnju derivata protiv kojih se sama kladila. Goldmanovi ana-

liti ari procjenjuju da e Stoxx Europe 600 indeks u 2011. godini porasti viĹĄe od 20 posto zbog rasta profitnih marĹži kompanija. U Goldmanu ina e smatraju da e profitna marĹža indeksa u prosjeku porasti 14 posto.

"Ulaga i viĹĄe ne vjeruju u kontinuiran rast zarada, ali smatramo kako nema razloga da se on ne nastavi", isti u analiti ari JP Morgan Chasea. Londonski strateg JP Morgana, Mislav Matejka, kazao je kako e europske burze u 2011. porasti 12 posto.

Glavninu rasta, smatraju analiti ari, odradit e Njema ka. Jedan od najboljih primjera jest automobilski div BMW, koji je morao skratiti boĹži ne dopuste kako bi na vrijeme mogao isporu iti sve naru ene modele. Pozitivno iznena enje trebao bi prirediti i frankfurtski Deutsche Bank, koji u 2011. godini o ekuje 46 posto ve u neto dobit.

Generalno gledano, Me unarodni monetarni fond smatra da e europska ekonomija u sljede oj godini porasti oko 1,7 posto. Treba napomenuti da su samo u drugom ovogodiĹĄnjem kvartalu europski dioni ki fondovi prikupili viĹĄe od 106 milijardi eura svjeĹžeg kapitala, a fondovi u SADu i Aziji zabiljeĹžili su neusporedivo slabiji pritok kapitala.

PomaĹže i FED

Referetni Stoxx 600 indeks porastao je u ovoj godini 8,7 posto. Konkretniji rast osjetio se tek nakon ĹĄto je ameri ka srediĹĄnja banka FED obe ala da e nastaviti kupovati ameri ke drĹžavne obveznice do vrijednosti 600 milijardi dolara.

"FED-ovo obe anje bilo je okida za europske burzovne optimiste. Oni e sljede e godine potjerati Stoxx 600 viĹĄe od 16 posto", smatra Ian Richards, analiti ar Royal Bank of Scotlanda.

NAFTA

IEA podigla globalne prognoze Me unarodna agencija za energetiku (IEA) podigla je prognoze globalne potražnje za naftom u 2010. i 2011. godini, a kao razloge navela je potrošnju ve u od o ekivane u Sjevernoj Americi i azijskim gospodarstvima u nastajanju, osobito u Kini. Globalna bi potražnja tako u 2011. trebala dosegnuti 88,8 milijuna barela na dan, što je 260.000 barela na dan više nego što

je agencija prije prognozirala. Podignute su prognoze globalne naftne potražnje i u ovoj godini, na 87,4 milijuna barela na dan, ime je prijašnja prognoza pove ana za 130.000 barela nafte dnevno, tuma e iz IEA. Zbog više od o ekivane globalne potražnje u 2011., kažu u agenciji, OPEC e vjerojatno trebati proizvoditi procijenjenih 29,5 milijuna barela nafte dnevno, odnosno 100.000 barela na dan više nego što je prognozirano u prvotnim procjenama agencije. H

onice u 2011. ih 12 posto

Stratezi Morgan Stanleyja smatraju da su Ujedinjeno Kraljevstvo i Njema ka najbolje zemlje za ulaganje, a švicarski UBS podsje a na Francusku i Italiju. U UBS-u tvrde da je strah od izbijanja nove dužni ke krize u te dvije zemlje pretjeran te da su one u me uvremenu po ele dobivati izvozni zamah.

No, ne dijele svi taj opti-

mizam. Tammo Greetfeld, strateg UniCredita, smatra da e europske dionice u sljede oj godini pasti zbog daljnjeg straha od dužni ke krize i dalekosežnih prora unskih mjera štednje. Smatra da bi se Eurostoxx indeks s aktualnih 2840 bodova do kraja sljede e godine mogao spustiti na samo 2400 bodova.

Nikola Su ec

OGLAS

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Titulu dobitnika dana ponijela je u petak dionica kutinske Petrokemije.

Dionica najve eg doma eg proizvo a a umjetnih gnojiva porasla je 2,58 posto uz neuobi ajeno visok promet.

Na tu je dionicu potroĹĄeno ak 2,4 milijuna kuna u dnevnom cjenovnom rasponu od 154 do 163 kune.

Zadnja je cijena iznosila 160,03 kune.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Adris grupa Dalekovod Ericsson Nikola Tesla Podravka prehrambena industrija, d.d.

Uljanik plovidba Belje Atlantska plovidba d.d.

Jadranski naftovod Luka Plo e Zagreba ka banka Ingra BeliĹĄ e Institut IGH Tankerska plovidba Viro tvornica ĹĄe era d.d.

Viadukt Fima proprius d.d.

Petrokemija Adris grupa Jadroplov d.d.

Fima validus KraĹĄ, prehrambena industrija AD plastik Industrogradnja d.d.

Tisak Tehnika Kon ar - elektroindustrija Atlantic grupa Dom holding Croatia osiguranje d.d.

Maistra Privredna banka Zagreb Luka Rijeka Kon ar Ledo Jadranska banka Istraturist Umag d. d.

Liburnia Riviera hoteli Hidroelektra niskogradnja Konzum Plava laguna HTP Kor ula Varteks, varaĹždinska tekstilna ind. d.d.

Kon ar Vupik Saponia Magma d.d.

IPK Kandit Imperial hotelijerstvo Gabarit d.d. za gra . radove i trgovinu RIZ-odaĹĄilja i Slatinska banka LoĹĄinjska plovidba OT-optima telekom d.d.

KaĹĄtelanski staklenici Uljanik d.d.

Jadransko osiguranje Croatia osiguranje d.d.

Arenaturis HUP - Zagreb Imunoloťki zavod uro akovi holding Humanitas d.d. za proizv., trg. i usluge Slavonski zatvoreni investicijski fond DIOKI d.d HG Spot Žitnjak Transadria Brodogradiliťte Viktor Lenac d.d.

Riviera Pore Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge Atlas nekretnine Vjesnik Proficio Lav evi Badel 1862 Tvornica istegnutih metala akovĹĄtina

+ Jedan od rijetkih gubitnika zadnjeg dana proĹĄloga trgovinskog tjedna bila je dionica viroviti ke ĹĄe erane Vira. Ta je dionica pala 2,42 posto, na 310 kuna.

Tijekom trgovinskog dana vlasnika je po cijenama izme u 310 i 316 kuna promijenilo viĹĄe od 500 dionica uz promet samo neĹĄto ve i od 174.000 kuna.

Na tjednoj razini dionica Vira porasla je minimalnih 0,01 posto.

Redovan promet: 26.415.928,97 kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

271.00 267.91 242.00 1,280.00 292.00 551.00 58.07 732.50 2,827.99 1,450.00 235.00 16.65 490.00 1,347.00 1,220.00 312.00 228.55 20.00 152.02 310.00 137.51 7.80 425.00 102.50 455.00 140.01 1,028.94 502.88 803.10 30.00 5,250.00 57.00 485.02 182.01 955.00 5,298.00 2,750.00 295.00 2,136.00 133.90 170.40 1,488.97 59.90 16.99 1,000.00 50.00 120.00 28.90 150.21 165.00 560.00 105.00 102.00 143.00 30.00 700.00 80.00 2,656.00 5,300.16 50.00 1,241.00 125.00 26.01 23.00 28.00 80.00 23.00 122.99 2,095.00 9.00 159.99 39.87 35.70 20.00 11.87 201.00 69.99 100.00 7.41

274.00 272.90 250.33 1,320.00 308.98 560.00 59.90 745.10 3,080.00 1,599.89 236.00 17.19 490.00 1,400.00 1,299.89 317.78 235.99 20.00 156.50 310.00 142.87 8.43 435.00 105.00 465.00 146.00 1,055.00 509.00 807.00 31.29 5,300.00 57.00 493.33 184.99 988.00 5,380.00 2,750.00 299.00 2,170.00 139.49 171.00 1,488.97 61.00 17.39 1,000.00 50.00 120.00 30.50 150.21 165.00 560.00 105.00 102.01 143.00 30.00 700.00 80.00 2,656.00 5,300.16 50.00 1,258.00 125.00 26.98 23.00 28.00 82.99 23.00 144.00 2,095.00 9.00 159.99 39.87 37.00 20.00 11.87 201.00 69.99 100.00 7.41

272.35 272.00 247.00 1,310.01 308.98 560.00 59.67 744.00 2,915.00 1,599.89 236.00 17.18 490.00 1,400.00 1,299.89 317.70 228.55 20.00 156.00 310.00 142.87 8.14 435.00 102.81 465.00 146.00 1,055.00 509.00 804.03 31.00 5,300.00 57.00 490.01 182.02 987.00 5,380.00 2,750.00 299.00 2,136.00 139.49 171.00 1,488.97 61.00 17.39 1,000.00 50.00 120.00 30.50 150.21 165.00 560.00 105.00 102.00 143.00 30.00 700.00 80.00 2,656.00 5,300.16 50.00 1,258.00 125.00 26.01 23.00 28.00 82.50 23.00 144.00 2,095.00 9.00 159.99 39.87 37.00 20.00 11.87 201.00 69.99 100.00 7.41

0.68% 0.74% 2.07% 1.55% 5.91% 2.37% 2.26% 1.50% 4.11% 10.41% 2.61% 2.32% 0.00% 6.46% 2.76% 1.51% 2.46% 0.00% 0.08% 0.00% 2.05% 1.75% -1.14% 0.30% 2.20% 2.82% 4.46% 1.29% -0.73% 3.33% 1.92% 11.76% 0.00% -1.61% -0.80% 3.46% 0.00% 0.00% 1.71% 6.48% 0.59% 2.69% 2.64% -0.06% 0.01% -21.86% -4.76% 13.93% -6.12% 1.23% 0.00% 0.00% 0.00% 0.00% 0.17% -12.51% -9.59% 0.18% 0.00% -3.85% 3.11% 4.17% -1.10% -8.00% -1.75% 0.84% -2.09% 34.58% -0.14% -18.18% 0.00% 20.82% 12.12% 0.00% 0.00% -8.62% 0.03% 0.00% 10.60%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,58%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

27,543 12,355 6,225 1,021 4,162 1,815 12,087 754 168 282 1,755 21,280 500 168 183 711 677 7,276 871 409 899 15,859 252 974 209 603 76 157 96 2,511 14 1,000 115 268 49 8 13 100 13 199 150 15 309 1,070 18 331 135 500 98 80 20 100 100 70 325 12 100 3 1 100 4 39 176 200 127 35 94 15 1 180 10 31 31 55 88 1 2 1 6

7,507,032.78 3,337,202.42 1,539,397.82 1,335,947.11 1,241,787.30 1,009,505.95 712,850.53 558,555.12 491,607.13 428,875.61 412,611.52 361,025.24 245,000.00 231,908.37 223,414.89 222,756.56 156,030.13 145,520.00 135,040.54 126,790.00 126,382.16 126,167.93 107,385.70 101,039.58 96,785.00 84,967.91 79,294.25 79,084.08 77,331.58 77,252.88 74,099.96 57,000.00 56,178.63 49,257.33 47,901.75 42,469.98 35,750.00 29,620.00 27,871.00 26,870.55 25,566.00 22,334.55 18,606.60 18,465.35 18,000.00 16,550.00 16,200.00 15,176.00 14,720.58 13,200.00 11,200.00 10,500.00 10,200.10 10,010.00 9,750.00 8,400.00 8,000.00 7,968.00 5,300.16 5,000.00 4,998.00 4,875.00 4,605.72 4,600.00 3,556.00 2,872.30 2,162.00 2,113.99 2,095.00 1,620.00 1,599.90 1,235.97 1,108.00 1,100.00 1,044.56 201.00 139.98 100.00 44.46

22,302.34 1,845.28 566.57 1,744.47 1,674.67 324.80 490.22 1,038.27 2,165.40 356.16 15,115.42 128.85 570.51 222.01 814.23 440.54 104.40 40.06 521.21 2,980.93 233.83 21.99 597.53 431.76 210.37 348.44 199.88 1,309.21 2,680.88 231.48 1,630.27 623.83 9,346.83 1,088.57 60.63 1,184.51 328.96 1,397.82 646.44 87.03 3,882.19 813.45 26.01 33.40 194.19 75.27 79.03 148.66 107.41 104.92 38.14 39.29 93.74 94.73 84.60 79.52 178.90 332.00 46.38 109.12 592.99 28.16 84.20 30.85 93.70 333.47 7.59 29.61 60.24 124.60 584.53 13.35 123.42 21.23 46.45 96.12 52.64 28.54 7.81

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 242.21 217.00 1,181.00 240.00 533.13 54.00 705.00 2,332.01 1,160.03 200.00 14.50 405.00 1,106.00 1,140.00 290.00 190.00 19.19 105.50 271.89 124.01 6.40 262.02 76.01 292.00 135.00 871.01 421.00 624.15 27.87 4,502.00 51.00 461.06 161.54 909.99 4,720.12 2,006.00 280.00 1,413.01 120.00 143.00 1,206.77 57.00 11.14 975.00 41.77 105.25 23.01 150.02 150.00 550.00 98.00 93.60 121.00 25.51 612.00 61.11 2,300.00 4,500.00 33.03 1,115.16 120.00 22.36 22.50 15.15 70.02 20.08 76.10 2,000.00 9.00 100.00 15.17 20.50 20.00 11.50 161.10 58.00 99.00 5.11

332.84 318.99 390.00 1,777.00 400.00 678.00 97.45 1,060.00 3,157.27 2,093.00 280.00 45.36 580.00 3,397.40 1,655.00 420.00 375.00 38.95 184.73 373.00 190.30 29.01 497.02 115.79 531.01 315.00 2,020.00 517.00 829.99 45.90 5,948.87 77.00 618.00 220.00 2,198.00 7,049.99 3,100.00 410.00 2,890.00 257.96 207.51 1,700.00 167.99 36.40 2,450.00 230.00 186.00 69.90 290.00 214.95 560.00 250.00 115.00 173.00 44.99 1,197.00 175.00 3,350.00 6,000.00 70.00 1,845.00 239.00 40.90 25.00 34.97 150.96 94.00 164.00 3,290.00 11.65 200.00 79.89 46.98 40.00 16.39 279.00 139.00 100.01 34.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

63,16 86,50 5,15 0,69 16,85 395,10 10,00 16,92 13,21 18,20 95,05 240,00 9,76 0,71 3,75

63,85 87,00 5,16 0,70 17,50 408,00 10,20 17,10 13,40 19,00 98,50 245,00 9,90 0,71 3,85

63,40 86,90 5,15 0,69 17,00 395,10 10,20 17,10 13,30 18,41 98,49 241,00 9,76 0,71 3,85

63,40 86,80 5,15 0,69 16,98 404,04 10,15 17,07 13,35 18,45 98,46 241,26 9,77 0,71 3,77

1,50 0,35 0,99 0,41 0,54 36,00 80,80 36,00 1,45

1,50 0,35 0,99 0,42 0,54 36,00 80,80 36,01 1,47

1,50 0,35 0,99 0,42 0,54 36,00 80,80 36,01 1,45

1,50 0,35 0,99 0,41 0,54 0,36 0,81 0,36 1,47

97,01 36,00 40,00 14,00 53,99 5,80 5,40 26,50 3,00 68,00 3,10 2,20

97,01 36,00 40,00 14,02 54,00 5,80 5,40 26,96 3,02 68,00 3,10 2,20

97,01 36,00 40,00 14,00 54,00 5,80 5,40 26,96 3,00 68,00 3,10 2,20

97,01 36,00 40,00 14,01 53,99 5,80 5,40 26,64 3,01 68,00 3,10 2,20

0,00 % 2,21 % 0,00 % -0,71 % 1,89 % 0,00 % -3,57 % 1,74 % -0,33 % -2,82 % 0,00 % -10,20 %

3.480,00 466,00 486,00 26.000,00 7.163,00 1.920,00 840,00 89,20 926,00 14.000,00 93,00 85,00 660,00 1.760,00 12.000,00

3.550,00 466,00 490,00 26.000,00 7.300,00 2.000,00 850,00 89,21 930,00 14.000,00 93,75 85,99 662,00 1.760,00 12.000,00

3.501,00 466,00 488,00 26.000,00 7.271,00 1.993,00 850,00 89,20 929,00 14.000,00 93,42 85,69 660,00 1.760,00 12.000,00

3.500,52 466,00 486,95 26.000,00 7.270,69 1.993,08 849,60 89,20 928,94 14.000,00 93,42 85,61 660,15 1.760,00 12.000,00

0,43 % -12,08 % 0,41 % 1,20 % -0,38 % -0,20 % 0,95 % 0,00 % 0,00 % 0,07 % -0,10 % 0,23 % -0,15 % 0,00 % 9,09 %

87,00 15.000,00 460,00 3.230,00 2.750,00 3.852,00 509,00 3.440,00 1.560,00 3.080,00 6.900,00

87,50 15.000,00 465,00 3.250,00 2.820,00 3.890,00 510,00 3.440,00 1.560,00 3.080,00 6.900,00

87,01 15.000,00 463,08 3.232,71 2.754,93 3.864,40 509,58 3.440,00 1.560,00 3.080,00 6.900,00

53,51 15.000,00 463,08 3.232,71 2.754,93 3.864,40 509,58 3.440,00 1.560,00 3.080,00 6.900,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG KDIR NF1N LKPG SALR KBMR ZVTG GRVG AELG SAVA PETG INDGL PBGS IEKG

KRKA TELEKOM SLOVENIJE KD ID NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD LUKA KOPER SALUS NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR ZAVAROVALNICA TRIGLAV GORENJE AERODROM LJUBLJANA SAVA PETROL INFOND GLOBAL PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SKLAD INTEREUROPA

TRZNICA AD BANJA LUKA RUDNIK BOKSITA SREBRENICA AD SREBRENICA NOVA BANKA AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD BOKSIT AD MILICI REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR ZIF PREVENT INVEST DD SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO ZIF MI GROUP DD SARAJEVO SIPAD KOMERC DD SARAJEVO

AIK banka a.d. Niš Ratko Mitrovic a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad Komercijalna banka a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2013K Energoprojekt holding a.d. Beograd Jubmes a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2014K Tigar a.d. Pirot Soko Nada Štark a.d. Beograd Institut za strane jezike a.d. Beograd

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KLIRINSKA KUKA KLIR. INTERB. SI. SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA ALKALOID SKOPJE Garant a.d. Futog TUTUNSKA BANKA SKOPJE OHRIDSKA BANKA OHRID TGS-TEHNICKI GASOVI SKOPJE SKOPSKI PAZAR SKOPJE

799.471,06 50.342,05 49.290,35 47.922,04 41.579,00 40.000,50 30.030,74 27.106,35 26.272,38 20.705,20 20.086,36 19.783,60 19.668,68 14.576,22 11.652,65

2,74 % 143888 0,00 % 552242 -1,00 % 100000 5,00 % 64000 0,00 % 38164 0,00 % 51500 0,25 % 22578 0,03 % 20925 0,00 % 4387

215.832,00 193.284,70 99.000,00 26.480,00 20.608,56 18.540,04 18.243,25 7.533,20 6.432,95

16160 10047 2000 1245 141 1272 500 97 431 10 219 200

1.567.681,60 361.692,00 80.000,00 17.439,00 7.613,59 7.377,60 2.700,00 2.584,30 1.296,31 680,00 678,90 440,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 KIBS TEL KMB SBT ALK GRNT TNB OHB TGSS SPAZ

12610 580 9569 69048 2448 99 2958 1588 1968 1122 204 82 2013 20617 3089

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB RMBG NIIS KMBN AGBN IMLK SJPT A2013 ENHL JMBN A2012 A2014 TIGR STRK INSJ

-0,16 % -0,11 % 0,19 % -0,29 % 0,00 % -3,16 % 0,89 % 0,59 % -0,37 % -0,49 % 1,85 % 0,42 % -0,19 % 0,00 % 1,32 %

Ohridska banka Krajina GP Petrovec Sava Elektroprivreda BiH

+ 10,56 % + 9,74 % + 3,52 % +1,85 % + 1,74 %

Ratko Mitrovi Šipad komerc Sani ani Kjubi Makedonija Gorenje

-12,08 % -10,20 % -3,00 % -0,44 % -0,37 %

JP Elektroprivreda HZHB

Stil Kraljevo

Elektroenergetske dionice bile su jedne od najzaslužnijih što je sarajevski dioni ki indeks SASX-10 zabilježio jednu od najve ih stopa rasta u regiji.

Znatno je rasla i dionica Elektroprivrede BiH, ali je objema zajedni ko da su zabilježile prili no skroman promet, ukupno 10.000 KM, što dovoljno govori o likvidnosti Sarajevske burze.

Kraljevski Stil bio je jedan od najodgovornijih za pad Makedonske burze, koja je minusom odudarala od ostatka regionalnih tržišta kapitala. Stilom se trgovalo u ukupnom iznosu 58.517 denara. Uz tu su dionicu pale i neke od najlikvidnijih, što je presudilo indeksu. Tako je Alkaloid pao 0,20 posto, a Komercijalna banka Skopje 0,24 posto.

+1,89 -1,28

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKC FBIHK1D FBIHK1A BSNLR JPEMR HRBFRK2 PVNFRK3 JPESR BIGFRK3 FDSSR MIGFRK2 SPKMR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TRZN-R-A RBSC-R-A NOVB-R-E HEDR-R-A BOKS-R-A RSRS-O-C RSDS-O-C RSRS-O-D TLKM-R-A

+

Oznaka

Ponedjeljak 13/12/2010

+

Powered by

business.hr

15422 70936 52733 447 918 1992 3187 17154 1428 76 10700 10582 1004 333 40

53.984.965,00 33.056.176,00 25.678.274,00 11.622.000,00 6.674.489,00 3.970.206,00 2.707.686,00 1.530.168,80 1.326.521,00 1.064.000,00 999.610,96 905.877,56 662.795,00 586.080,00 480.000,00

valuta: MKD - makedonski denar -0,01 % 0,00 % 1,38 % -0,24 % 0,18 % -0,20 % 0,01 % 0,00 % 10,56 % 0,00 % 0,00 %

50217 163 1575 155 145 84 602 59 104 35 15

2.687.244,09 2.445.000,00 729.350,00 501.070,00 399.465,00 324.610,00 306.770,00 202.960,00 162.240,00 107.800,00 103.500,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI +0,23% BIRS +0,87% 941,82 822,12 Belex15 +0,27% FIRS +1,79% 1.557,27 662,47 Belexline +0,08% MBI10 -0,17% 2.263,82 1.285,68 SASX10 MOSTE +0,36% 485,66 -0,07% 905,67 NEX20 SASX30 -0,33% 13.984,65 -0,39% 891,68 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI -0,32% WIG20 -0,24% 2.758,08 BUX +0,13% 21.568,37 -0,72% +0,16% ATX +0,14% 2.833,84 indeksa na zatvaranju u -0,25% Stanje petak 10. prosinca 2010.

FTSE100 5.802,37

DAX 6.996,25

CAC40

3.859,24

MICEX 1,656.53

AMERI»KI INDEKSI -0,02% S&P500 +0,44% 11.370,06 1.233,63 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,38% etvrtak 9. prosinca 2010.

2.619,02 DJIA

investor 22 TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

R

ezultati fondova protekloga tjedna kretali su se u rasponu od -3,58 posto do +6,34 posto, a 68 od ukupno 92 fonda ostvarilo je porast vrijednosti udjela.

Najuspješniji dioni ki fond prošloga tjedna bio je Alternative A1 kojem je vrijednost porasla 6,34 posto, a slijedi ga OTP indeksni s porastom 5,28 posto. Najve i gubitnik me u dioni kim fondovima je NFD Aureus BRIC kojem je vrijednost smanjena 3,58 posto, a iza njega je MP Bric HR sa 2,58-postotnim padom.

Od mješovitih fondova najuspješniji je ICF Balanced, koji je ostvario 2,79-postotni porast vrijednosti, a slijedi ga Erste Balanced sa 1,94-postotnim porastom.

Najve e padove u toj skupini zabilježili su NFD Aureus Emerging Markets Balanced (-2,14 posto) i Ilirika JIE Balanced (-0,07 posto).

Kod obvezni kih fondova najuspješniji su bili OTP euroobvezni ki (0,40 posto) i HI-conservative (0,33 posto), a najve i su gubitnici Capital One (-0,25 posto) i ZB bond (-0,16 posto).

Nov ani fondovi imali su pozitivne rezultate te je najuspješniji bio Erste Money (0,06 posto), dok je ST Cash zabilježio blagi pad od 0,01 posto.

Promatramo li rezultate od po etka godine, najuspješniji dioni ki fond je NFD Aureus US Algorithm kojem je vrijednost u 2010. uve ana 27,40 posto. Od mješovitih fondova vode i je AC GBEM s prinosom u ovoj godini od 8,35 posto. Od obvezni kih odnosno nov anih fonova najuspješniji su Capital One (8,96 posto) i Erste EuroMoney (3,91 posto).

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn

kn

kn

kn

kn

kn

kn kn kn kn kn

141,4773 79,1600 68,1200 97,7355 37,6373 89,4898 10,6762 83,9900 60,1600 102,3700 104,4800 8,3989 133,3600 61,3400 60,4477 45,0167 110,7644 324,4758 104,5300 81,9278 70,9382 104,7900 49,3163 87,3506 81,7664 72,2271 7,1476 50,6691 12,8962 95,0799

2,25 2,10 1,85 1,46 1,43 1,38 1,35 1,14 0,91 0,86 0,84 0,80 0,80 0,79 0,78 0,71 0,68 0,57 0,56 0,54 0,54 0,53 0,53 0,48 0,45 0,42 0,37 0,35 0,29 0,29

26,39 -2,10 -1,32 5,10 -0,90 -0,91 9,89 -2,19 6,21 3,32 2,97 2,46 2,87 0,00 5,87 5,01 0,09 10,73 5,21 -3,84 2,27 1,66 6,20 4,58 3,59 3,43 9,87 5,29 5,36 6,61

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

2,16 2,56 2,25 5,03 2,95 0,89 0,78 5,16 2,97 4,46 7,19 8,79 8,12 5,64 3,86 3,76 1,39 2,54 0,65 5,18 3,38 6,60 2,81 2,62 5,26 3,64 3,15 3,19 7,83 3,27

09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010

DIONI KI NFD Aureus US Algorithm A1 Raiffeisen HR dionice NFD Aureus Global Developed OTP indeksni VB CROBEX10 KD Energija Erste Adriatic Equity Raiffeisen Emerging M. ZB aktiv Raiffeisen World HI-growth ZB trend Raiffeisen C. Europe Prospectus JIE AC Rusija OTP Europa Plus MP-Global HR ZB BRIC+ HPB Dioni ki HPB Titan ZB euroaktiv C-Zenit OTP meridian 20 PBZ Equity fond Capital Two KD Nova Europa VB High Equity KD Prvi izbor HPB WAV DJE

18,54 -1,44 -1,59 3,12 -1,65 -3,79 10,57 -2,82 6,74 5,39 7,79 3,50 4,85 0,59 3,66 7,47 7,45 12,10 7,31 -6,63 0,72 7,96 -8,30 8,85 3,82 2,15 14,37 7,76 9,05 9,67

26,44 -7,77 -4,47 -0,34 -6,68 N/A N/A -9,06 11,53 8,03 12,93 2,55 13,21 -6,99 -2,23 15,17 6,49 20,89 N/A -10,59 6,12 7,58 -13,06 0,85 -1,14 3,82 19,69 2,34 12,51 19,21

17,39 -8,73 -15,71 -0,45 -28,10 N/A N/A -3,32 -15,71 0,53 0,61 -1,96 3,61 -8,30 -12,23 -19,14 7,64 -7,91 N/A -3,77 -9,65 0,71 -22,25 -5,04 -3,75 -8,52 -10,10 -19,19 3,30 -1,53

27,40 -5,69 -1,75 -0,37 -3,98 -10,51 6,77 -7,52 6,29 5,31 8,44 0,58 9,61 -5,60 -4,51 10,69 2,91 15,04 4,53 -9,51 2,30 3,39 -12,73 0,86 -1,05 2,35 13,30 1,26 11,97 15,64

15,876 9,943 13,977 62,510 126,937 5,620 8,194 203,440 24,481 485,239 40,139 67,383 159,578 219,566 23,937 9,682 8,583 4,782 81,319 18,167 9,965 233,965 5,529 17,752 393,525 6,809 20,129 12,984 5,443 11,727

www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI ICF Balanced ZB global ST Aggressive Erste Balanced Raiffeisen Balanced OTP uravnoteženi HI-balanced Agram Trust PBZ Global fond HPB Global Allianz Portfolio NFD Aureus Emerging Markets Balanced ST Balanced Raiffeisen Prestige C-Premium AC G Balanced EM Ilirika JIE Balanced KD Balanced

kn

kn

kn

kn kn kn kn kn kn

kn

kn

110,7237 145,4300 64,4704 115,6200 153,4200 104,7824 9,9895 67,0785 101,2226 96,5542 112,1743 85,4092 169,6096 107,7000 5,5294 11,1670 149,1757 8,1769

0,94 0,71 0,65 0,63 0,57 0,57 0,56 0,51 0,29 0,28 0,26 0,23 0,14 0,11 0,08 -0,03 -0,39 -0,51

-4,87 0,87 -0,26 -1,31 0,17 -5,12 1,84 -1,93 2,01 -5,84 1,85 3,62 -4,65 0,44 3,31 2,17 4,00 0,24

-6,78 2,91 -1,42 0,78 3,06 -2,00 2,80 -0,72 2,27 -7,68 4,34 9,43 -5,49 3,37 -2,76 2,84 5,09 1,17

-20,32 7,04 -10,52 -0,65 4,01 -8,07 4,69 -6,64 0,78 -9,72 7,54 4,38 -14,32 N/A -6,42 10,15 4,97 -0,77

1,51 4,05 -8,07 -0,67 5,30 0,94 -0,01 -3,13 4,83 -0,67 7,54 -3,52 6,90 N/A -14,25 6,43 8,54 -4,03

-13,72 6,07 -9,27 0,12 4,45 -8,20 2,06 -3,64 0,77 -9,35 6,91 6,18 -11,86 7,70 -6,28 8,35 4,30 -0,92

11,079 712,169 2,856 106,461 331,783 37,031 67,674 11,3 289,546 88,224 7,186 16,317 12,116 174,957 12,269 14,336 44,630 6,802

8,61 9,44 5,22 9,89 8,28 4,99 8,79 2,42 9,24 5,18 1,58 4,40 7,92 0,76 3,85 1,77 4,88 4,90

09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010

kn

158,8000 127,3689 130,3200 174,1500 161,7899 124,4923 129,4722 11,3560

0,16 0,08 0,05 0,03 0,03 0,00 -0,01 -0,02

-1,02 0,72 0,22 0,17 1,77 -0,59 0,23 0,35

-0,76 1,85 3,66 2,99 4,56 2,09 2,54 1,80

4,70 4,41 9,13 8,38 10,48 4,12 6,30 5,46

5,02 4,97 4,42 6,71 8,17 4,32 4,54 1,46

4,54 4,11 8,84 8,24 8,96 4,25 7,58 5,71

231,163 14,471 162,130 441,653 26,262 13,476 115,795 6,337

9,44 4,99 7,52 8,54 6,12 5,18 7,75 8,79

09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010

kn

kn kn kn kn kn kn kn

kn kn

kn $ kn

132,3707 139,8244 125,7838 144,6800 138,4400 138,4328 135,1792 132,0338 122,2757 116,9445 10,6683 108,4025 102,4731 105,4700 162,5377 124,5670 11,3150

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00

0,56 0,49 0,57 0,89 0,82 0,63 0,83 0,75 0,54 0,82 0,77 0,78 0,74 0,66 0,59 0,30 0,66

1,15 1,01 1,66 1,74 1,71 1,28 1,61 1,54 1,19 1,62 1,65 1,54 1,57 1,65 1,11 0,72 1,54

3,06 2,57 3,98 4,03 3,73 2,46 3,76 4,11 2,81 3,43 3,63 3,69 1,59 4,22 2,49 2,63 3,63

6,34 3,28 4,40 4,85 4,42 4,61 4,44 5,51 4,13 5,18 4,35 5,24 1,81 4,49 4,79 3,96 5,77

2,73 2,41 3,67 3,69 3,47 2,34 3,45 3,71 2,60 3,15 3,35 3,33 1,24 3,91 2,18 2,54 3,35

954,604 135,803 495,293 967,157 844,203 118,225 42,125 222,421 133,515 176,179 27,700 170,737 7,203 676,579 2078,971 38,347 144,3

11,70 10,38 8,38 7,79 7,52 7,21 6,94 5,18 4,96 3,10 1,52 1,58 1,36 1,21 10,38 5,66 2,20

09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010 09.12.2010

OBVEZNI KI FONDOVI ZB bond OTP euro obvezni ki Erste Bond Raiffeisen Bonds Capital One HPB Obvezni ki PBZ Bond fond HI-conservative

NOV ANI FONDOVI PBZ Nov ani fond ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ZB plus PBZ Dollar fond Agram Cash

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 13/12/2010

ZABORAVAN BILJEŽNIK

Trokut još nije povukao dionice Poduze e Trokut iz Novske obavijestilo je da još uvijek nije upisalo odluku o ukidanju uvrštenja dionica društva s tržišta javnih dioni kih društava u sudski registar jer je javni bilježnik nije poslao zajedno sa zapisnikom Skupštine, što je naknadno u injeno. Stoga se upisivanje o ekuje tijekom sljede eg tjedna, kada bi se dionica kona no i povukla. A. Pa.

BROJKA

34,9 posto porastao je ovogodišnji kineski izvoz

EU PARLAMENT

TRŽIŠTE NOVCA

Europski parlament pokleknuo je u etvrtak pod pritiskom zemalja lanica Europske unije objavivši da e izglasati skromniji europski prora un za sljede u godinu nego što je prvotno tražio. Nakon višetjednih neuspjelih pregovora parlamentarni odbor za prora un prihvatio je 2,91-postotno pove anje prora unskih rashoda u idu oj godini, u visini 126,5 milijardi eura. H

Na Tržištu novca u petak je u potpunosti iscrpljena ponuda viška slobodnog novca, a zbog visoke potražnje nepodmireno je ostalo, kao i u etvrtak, 200 milijuna kuna.

Ve ina prometa odnosila se na prekono ne pozajmice, kojih je odobreno u visini 56,5 milijuna kuna, uz kamatnu stopu od 1,53 posto, što je 0,78 postotnih bodova više nego prethodnoga dana. H

Rashodi pove a- Kamata porasla ni 2,9 posto na 1,53 posto

Oba Crobexa porasla više od etiri posto JOSIP JAGUŠT, predsjednik Uprave Petrokemije, ija je dionice u petak porasla više od 2,5 posto CROPIX/M. PISKOR

FANTASTI»AN TJEDAN Prošlog su tjedna indeksi rasli uslijed optimizma uvezenog sa stranih tržišta, ali i doma ih o ekivanja vezanih uz Molov otkup preostalih dionica Ine

Niz dobrih vijesti iz zemlje, poput Molove ponude za preostale dionice Ine ili najave dokapitalizacije Luke Plo e, podigao je Crobexe prošli tjedan više od etiri posto.

Prema anketi koju je Business.hr ranije proveo, pravi okida doma ih ulaga a bila je ponuda Mola ili eventualna protuponuda doma ih ulaga a. Naime, tko god da otkupi dionice Ine, tržište može o ekivati povratak dijela novca.

Više od sto milijuna kn U takvu je okruženju Crobex sko io 4,3 posto, na 1893,67 bodova, dok je Crobex 10 oja ao 4,04 posto, na 1002,36 bodova. Redovan promet dionicama tako er je bio ve i od uobi ajenog. Na hrvatske je dionice prošlog tjedna potrošeno više od sto milijuna kuna, pri emu se lavovs-

ki dio te svote odnosio na trgovanje HT-om. U petak je Crobex oja ao nešto više od pola posto, a Crobex 10 dodao je 0,37 posto vrijednosti.

Redovan promet dionicama iznosio je solidnih 26 milijuna kuna. Na najve i doma i telekom potrošeno je 36 milijuna kuna, pri emu je dionica poskupjela 1,39 posto, na 272,66 kuna. Dobitnici tjedna bile su dionice Luke Plo e, Podravke, Zagreba ke banke i Dalekovoda. Najjužniju hrvatsku Luku podigla je najava dokapitalizacije kojom bi se trebalo prikupiti 132 milijuna kuna. Dionica je porasla impresivnih 32 posto, na 1700 kuna. Podravka je sko ila više od 12 posto, na 310 kuna. Zaba i Dalekovod porasli su više od osam posto, uz promet dionicama ve i od etiri milijuna kuna.

Titulu dobitnika dana

Viro u minusu Jedan od rijetkih gubitnika zadnjeg dana prošlog trgovinskog tjedna bila je dionica viroviti ke še erane Vira, koja je pala 2,42 posto, na 310 kuna. Tijekom trgovinskog dana vlasnika je po cijenama izme u 310 i 316 kuna promijenilo više od 500 dionica uz promet samo nešto ve i od 174.000 kuna. Na tjednoj razini dionica Vira porasla je minimalnih 0,01 posto.

Nikola Su ec

BROJKE

REGIJA

Nastavlja se pad prometa Sarajevske burze Gotovo sve burze u regiji nastavile su u petak bilježiti rast dioni kih indeksa, uz izuzetak Crnogoraca i Makedonaca koji su bili nešto raspoloženiji za prodaju

u petak ponijela je dionica kutinske prera evine. Dionica najve eg doma eg proizvo a a umjetnih gnojiva porasla je 2,58 posto uz neuobi ajeno visok promet.

Na tu je dionicu potrošeno ak 2,4 milijuna kuna u dnevnom cjenovnom rasponu od 154 do 163 kune. Zadnja je cijena iznosila 160,03 kune.

Makedonski Mbi10 pao je tako 0,17 posto, a crnogorski Moste i Nex tako er su pali po sli nim stopama. Najve i rast zabilježen je u Banjoj Luci, gdje je Birs rastao 0,87 posto. Slijedio ga je sarajevski Sasx-10 ija je vrijednost

u petak narasla 0,36 posto, na 905,67 bodova.

Me utim, promet je na tom tržištu kapitala gotovo simboli ki, što govori i promet Bosnalijekom kao najlikvidnijom dionicom iji je promet iznosio nešto manje od

17.500 konvertibilnih maraka.

Ljubljanski SBITOP narastao je 0,23 posto, s tim da Krka i dalje drži poziciju daleko najlikvidnije dionice, a beogradski Belex15 narastao je 0,27 posto. A. Pa.

0,17 0,36 posto pao je Mbi10

posto naratsao je Sasx-10

SiromaĹĄni ostaju siromaĹĄni zbog loĹĄih zakona o privatnom vlasniĹĄtvu STANOVNICI slamova nemaju adrese, a zbog toga ni ra un u banci ARHIVA B.HR

Sude i prema istraĹživanju peruanskog znanstvenika Hernanda de Sota, glavni razlog zaĹĄto najsiromaĹĄniji stanovnici Zemlje ostaju siromaĹĄni i nemaju mogu nost pobje i iz slamova nalazi se u nepostojanju zakona koji reguliraju vlasni ka prava, piĹĄe Reason.com.

Oko dvije milijardi stanovnika Zemlje preĹživljava s manje od tri dolara na dan i najve a razlika izme u njih i ostalih etiri milijarde ljudi jest ĹĄto

DOBITNICI DANA (ZSE) Jadransko osiguranje +12,95% Luka Plo e +11,78% Lav evi +9,44% Franck +8,86% Dom holding +8,22% 41 Raste

GUBITNICI DANA (ZSE) Vaba -20,51% akovĹĄtina -12,28% Dioki -4,96% Riviera Pore -4,96% Pounje -4,55%

12 Nema promjene

24 Pada

INDEKSI CROX Mirex

oni nemaju nikakvu imovinu koja je pravno registrirana na njihovo ime. Zbog nepostojanja adrese stanovanja, ĹĄto je posljedica manjkavih zakona o vlasniĹĄtvu, oni ne mogu ni sanjati o tome da u u u banku i otvore ra un, a kamoli da dobiju kredit.

De Sota tvrdi da je imovinska regulativa jedino ĹĄto dijeli kroni no siromaĹĄne od ostatka svijeta pa bi siromaĹĄni imali priliku odlijepiti se od dna samo kada bi neĹĄto posjedovali. D. B. Vrijed.

1,126.71 154,65

Prom.

0,36% 0,26%

Sirova nafta 88,37 Prirodni plin 4,52 Zlato 1.386,75 Srebro 28,71 Goveda 103,59

0,10% 1,53% 0,37% 1,22% 0,00%

TEĹ KO E ZAUSTAVITI PAD CIJENA

LondonÄ?ani će milijardu funti bonusa potroĹĄiti na - nekretnine Bankari i zaposlenici financijske industrije u Londonu potroĹĄit e oko milijardu funti od svojih ovogodiĹĄnjih bonusa na kupnju nekretnina, ĹĄto je 17 posto manje nego lani.

FINANCIJAĹ I centar Londona zamijenili jeftinijim jugoistokom ARHIVA BUSINESS.HR

U agenciji za nekretine Savills smatraju da njihova kupnja ne e biti dovoljna da bi se zaustavio pad cijena luksuznih nekretina u britanskoj prijestolnici, ali i predvi aju da pad ne e premaĹĄiti jedan posto.

Zaposlenici financijske industrije koji dobivaju bonuse ine oko polovinu kupaca nekretina skupljih od milijun funti i upra-

vo je njihova kupnja u vrijeme rekordnih bonusa "otjerala" cijene nekretina u luksuznim etvrtima u srediĹĄtu Londona na rekordne razine.

No, financijaĹĄi su srediĹĄte Londona u posljednje vrijeme zamijenili jugoisto nim etvrtima poput Batterseaja, Wimbledona i Chiswicka, gdje su luksuzne nekretine oko 1,3 milijuna funti jeftinije nego u centru grada. Bloomberg piĹĄe da ih u tim kvartovima privla i velik broj obiteljskih ku a i dobre ĹĄkole.

Nikolina Rivosechi

SPORT ZA KOJI E SE TRAŽITI ULAZNICA VIŠE

Ples oko ĹĄipke novi olimpijski sport?

Me unarodno natjecanje u plesu oko ĹĄipke odrĹžano je proĹĄlog tjedana u Tokiju, a osniva ica International Pole Dance Fitness Association Ania Przeplasko izjavila je kako se nada da e taj sport dospjeti na Olimpijske igre 2016. u Rio de Janeiru, prenosi izvjeĹĄtava AP. Da bi do toga doĹĄlo, sport mora odobriti Me unarodni olimpijski odbor, a kako su baseball, softball, karate i squash

odbijeni na sljede oj Olimpijadi, pitanje je ho e li ples oko ĹĄipke, koji mnogi joĹĄ uvijek poistovje uju sa striptizom, ispiniti stroge kriterije odbora.

"Iskreno, mislim da je ples oko ĹĄipke joĹĄ uvijek previĹĄe seksi za Olimpijadu. Bilo bi divno da smo uklju eni i zasluĹžujemo to, ali joĹĄ smo daleko od toga", izjavila je jedna od najboljih svjetskih plesa ica na ĹĄipci Zoraya Judd. I. B.

JEDNA OD najboljih plesa ica oko ĹĄipke smatra da je taj "sport" joĹĄ uvijek previĹĄe seksi za Olimpijadu ARHIVA BUSINESS.HR

Ho e li saborsku raspravu o prijedlogu strategije reforme pravosu a obiljeĹžiti prepucavanja o Sanaderu, doznajte na...

www.business.hr

UKRATKO...

Ubio se sin Bernarda Madoffa Mark Madoff, najstariji sin ozloglaĹĄenog investitora Bernarda Madoffa koji je zbog prijevare teĹĄke oko 50 milijardi dolara osu en na 150 godina zatvora, objesio se u svom stanu u New Yorku.

Playboy prodao 125 umjetnina Playboy je na aukciji u New Yorku prodao 125 umjetnina iz svoje kolekcije, me u kojima se naĹĄla i slika Salvadora Dalija koja je visjela u spava oj sobi osniva a tog asopisa Hugha Hefnera.

Wesley Snipes po eo sluĹžiti zatvorsku kaznu Ameri ki glumac Wesley Snipes po eo je izdrĹžavati trogodiĹĄnju zatvorsku kaznu koju je dobio zbog izbjegavanja pla anja poreza. Kaznu e sluĹžiti u zatvoru poluotvorenog tipa u Pennsylvaniji.

www.business.hr