Business.hr broj 784

ZAGREBA»KI HOLDING 10

UNICREDIT 18

Šaravanja: Hrvatska Komunalci neće u eurozonu dobavljačima prije 2020. godine duguju gotovo Ulazak u izbornu godinu, odnosno odga anje provo enja ozbiljnijih reformi poslije izbora i potencijalni negativan utjecaj takve odluke na prora unski deficit, po Šaravanjinu mišljenju, najve i su rizik za RH

4 milijarde kn

SRIJEDA 15/12/2010

BROJ 784 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

PROTRGOVANO 185,4 MILIJUNA KUNA 4-5 Iako je iz naloga za kupnju bilo razvid-

no da su dionice kupovali po 2830 kuna, doma i mirovinski fondovi nisu našli za shodno objasniti zašto su dionice kupovali po tako visokoj cijeni tek nakon što je o tome sklopljen dogovor s Vladom, a nisu po nižim cijenama od prije dva tjedna

Mirovinci htjeli kupiti 131.600 dionica Ine za

372 mil. kn SUBVENCIONIRANA KONKURENCIJA

Rast uvoza i skuplje mlijeko uništavaju male sirare Cijene uvoznih sireva dampinške su, izazvane rješavanjem zaliha ili spuštanjem cijena radi eventualnog osvajanja novog tržišta, a najgore je to što se sirevi "krste" raznoraznim imenima koja upu uju na to da je rije o hrvatskom proizvodu - "oto ni", "dalmatinski", "doma i" i sli no, upozorava Šime Gligora iz nagra ivane paške sirane Gligora 6

info&stav

INDIKATOR

2-3

Osrednji u pristupu internetu Uljanik izlazi iz restrukturiranja

business.hr Srijeda 15/12/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

U zemljama EU 70% ku anstava imalo je pristup internetu u prvoj etvrtini 2010. prema 49% u 2006., a u Hrvatskoj ove godine 56% ku anstava ima pristup internetu. NajviĹĄe ku anstava imalo je pristup internetu u Nizozemskoj (91%), Luksemburgu (90%), Ĺ vedskoj (88%) i Danskoj (86%), a najmanje u Bugarskoj (33%), Rumunjskoj (42%) i Gr koj (46%)

O ekujemo da e EK uskoro potvrditi da Uljanik viĹĄe nije brodogradiliĹĄte u teĹĄko ama, odnosno da viĹĄe nije dio restrukturiranja, pa e uskoro mo i primati nove narudĹžbe, izjavila je ju er predsjednica Vije a AZTN-a Olgica Spevec.

Uljanik je u posljednje dvije godine imao pozitivne rezultate, a obeĹĄte enjem za pomorsko dobro vratit e potpore koje je dobio

ZA OTPLATU KRATKOROÂťNIH OBVEZA

Podravka se zaduĹžuje za 100 milijuna eura - OTP banci ni Nadzorni odbor Podravke dao je u utorak suglasnost odluci Uprave da se ta koprivni ka prehrambena industrija dugoro no zaduĹži sindiciranim kreditom vrijednim 100 milijuna eura koji e se koristiti za refinanciranje dospjelih kratkoro nih obveza.

Rije je o refinanciranju obveznica koje dospijevaju u svibnju idu e godine, refinanciranju komercijalnih zapisa koji dospijevaju u velja i 2011. godine te o dva kratkoro na kredita koji dospijevaju ovaj mjesec.

Predsjednik Uprave Miroslav Vitkovi potvrdio je

za Business.hr da se iz tog kredita ne e ispla ivati dug OTP banci koji vu e repove iz afere Spice, za koju je osumnji en i bivĹĄi ministar Damir Polan ec koji je nedavno nepravomo no proglaĹĄen krivim za zloporabu poloĹžaja i ovlasti te osu en na 15 mjeseci zatvora jer je vukovarskom odvjetniku Petru Mileti u isplatio pola milijuna za nepotrebnu studiju.

Naime, joĹĄ je ranije najavljeno kako se ma arskoj banci ne e niĹĄta upla ivati dok se ne okon a istraga u aferi oko te koprivni ke kompanije. Podravka je do sada platila oko 6,2 mili-

MIROSLAV VITKOVI , predsjednik Uprave Podravke, potvrdio je da se sindiciranim kreditom ne e ispla ivati dug OTP banci za koji se doznalo u aferi Spice SNIMIO SAĹ A ETKOVI

juna eura, a onda je izbijanjem afere prestala otpla ivati dionice. Podravka OTP-u duguje neĹĄto viĹĄe od 38 milijuna eura, a OTP je zaprijetio da e prodati

10,6 posto Podravkinih dionica koje je kao zalog uzeo od Fima Ami Limiteda.

Rok otplate najnovijeg kredita je pet godina. Podravka ga je uzela od sindi-

MLJEKARI I DALJE ODBIJAJU POVE ANJE CIJENA

ProizvoÄ‘aÄ?i mlijeka ultimativni rok produljili do petka Danas su proizvo a i mlijeka trebali prekinuti isporuku mlijeka mljekarama ako ne ispune njihov zahtjev o pove anju otkupne cijene mlijeka sa 2,40 na 3 kune po litri, ali su spremni ekati do petka. Za srijedu je prvotno bio zakazan sastanak proizvo a a i prera iva a mlijeka s ministrom poljoprivrede Petrom obankovi em, ali je zbog njegovih obveza odgo en za petak.

Predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvo a a

mlijeka Igor ReĹĄetar ponovio je ju er ultimativni zahtjev proizvo a a da e prekinuti isporuku ako se na sastanku u petak ne dogovore o otkupnoj cijeni mlijeka.

Smatra da cijenu treba prilagoditi uvjetima proizvodnje jer su troĹĄkovi porasli 18 posto, pa i najve i proizvo a i biljeĹže gubitke.

Ju er su se oglasili i mljekari okupljeni u gospodarsko-interesnom udruĹženju Croatiasto ar ponovivĹĄi kako za pove anje otkupne

cijene nema prostora. Najavljuju da e svaka mljekara sa svojim kooperantima dogovarati uvjete suradnje i donijeti akcijski plan pove anja proizvodnje mlijeka na vlastitom otkupnom podru ju.

Smatraju da je za doma e mljekarstvo sad najvaĹžnije podizanje proizvodnje mlijeka te da rast otkupne cijene na taj klju ni problem moĹže djelovati samo kontraproduktivno. Upozoravaju proizvo a e da obma-

njuju javnost kad navode da traĹže 10-postotno pove anje cijene.

"TraĹženo pove anje osnovne cijene mlijeka 10 posto te izmjene parametra za formiranje cijene mlijeka sa 4,2 posto mlije ne masti i 3,4 posto bjelan evina na 3,7 posto mlije ne masti i 3,2 posto bjelan evina podrazumijeva pove anje otkupne cijene 20,5 posto, a ne 10, kako pogreĹĄno navodite kroz medijske istupe", odgovaraju iz Croatiasto ara.

››

BISER DANA

BROJKA

Odrekao bih se svega što imam za pobjedu protiv PAOK-a. Svi znaju da je Dinamo smisao mojeg života. ak sam razmišljao da ne odem na utakmicu, ne mogu se nositi s takvim stresom

15,1

milijardu dolara dosegnut e ukupna neto dobit avioprijevoznika u ovoj godini, zahvaljuju i brzom gospodarskom oporavku i snažnom rastu u Aziji, objavila je udruga zra nih prijevoznika IATA

ZDRAVKO MAMI , izvršni dopredsjednik Dinama, za Gol.hr o utakmici s Grcima

UVODNIK

00 ime je Vlada 'kupila' i ni centa mirovince?

ka

kata banaka me u kojima nema OTP-a, a ine ga Erste Group Bank AG, Erste & Steiermärkische Bank, Zagreba ka banka, Privredna banka Zagreb, Societe Generale - Splitska banka, Raiffeisenbank Austria i Hrvatska poštanska banka. "Cijeli projekt garantira financijsku stabilnost kompanije", rekao je Vitkovi .

Prema zadnjem financijskom izvješ u za prvih devet mjeseci ove godine, ukupne kratkoro ne obveze Podravke iznosile su 1,7 milijardi kuna, a dugoro ne su bile etiri puta manje. A. Pa.

Prema njihovim podacima, otkupna cijena mlijeka u prosincu 2010. godine ve a je za 0,42 kuna u odnosu na prosinac prošle godine. Cijena mlijeka u Hrvatskoj prati cijene u EU koje u posljednjih godinu dana kontinuirano rastu te su u zadnjem kvartalu ove godine bile u prosjeku 20 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom cijene konzumnog mlijeka, mlije nih proizvoda i sireva u hrvatskim trgovinama ne prate rast maloprodajnih cijena u EU, ali ni rast otkupne cijene mlijeka.

Maja Grbi

Nikola Su ec nikola.sucec@business.hr

P

rvi dan borbe za Inu donio je više uzbu enja na Zagreba koj burzi nego što ga je bilo u cijeloj godini. Na dionice Ine potrošeno je više od 185 milijuna kuna, a cijelo tržište brujalo je o tome kako su pusti milijuni došli iz ruku obveznih mirovinskih fondova. Naravno, takve spekulacije otvaraju mnoga pitanja. Djeluju li mirovinski fondovi zajedni ki? Vjerojatno djeluju, jer teško je mogu e da su baš sva etiri fond menadžera odlu ila postaviti kupovnu cijenu od 2830 kuna.

Otkrivanje zajedni ke akcije mirovinaca i Vlade zadatak je Hanfe, koja bi ih, ako se njihova veza otkrije, mogla prisiliti da daju i ponudu za preostale dionice Ine koje nisu u portfelju Vlade.

IME je Vlada "kupila" mirovince? Posrijedi je sigurno neka vrsta dogovora o mogu em Vladinu reotkupu dionica Ine nakon što ih mirovinci skupe od malih dioni ara, a nije isklju ena ni mogu nost da se povisi prag obveznoga ulaganja u drugi stup, što bi razveselilo mirovince i osiguralo im

››

Posrijedi je sigurno neka vrsta dogovora o mogu em Vladinu reotkupu dionica Ine nakon što ih mirovinci skupe od malih dioni ara, a nije isklju ena ni mogu nost da se pove a prag obveznoga ulaganja u drugi stup

pove an pritok gotova novca u budu nosti.

No, što ako Molovi torbari na skrbni kim ra unima ve imaju dovoljno dionica za kontrolu nad Inom i je li onda strategija mirovinaca potpuni promašaj? Iako se u tom scenariju na prvi pogled ini da su se mirovinci zaigrali s našim

mirovinama, to ne mora biti slu aj. Mol bi u budu nosti mogao dati novu ponudu za istiskivanje malih dioni ara, tj. mirovinaca. U tom slu aju OMF-ovi bi mogli zaraditi jer vjerojatno vjeruju da dionica Ine vrijedi više, ako Mol sada za nju nudi 2800 kuna.

Nejasno je onda zašto iste di-

onice nisu kupovali po cijeni od 1711 kuna, koliko je vrijedila prije ponude.

KAKO BILO, svaka strategija iznimno je rizi na. Iz današnje perspektive samo je jedna stvar sigurna: profitirat e mali dioni ari, koji su u hrvatskome dioni arstvu uglavnom bili zadnja rupa na svirali.

tema 4-5

PROTRGOVANO 0,65 POSTO Ukupan promet Inom dosegnuo je u kih transakcija mirovinskih fondova

Mirovinci htjeli kupi 131.600 dionica Ine za 372 milijuna kun Iako je iz naloga za kupnju bilo razvidno da su dionice po 2830 kuna kupovali domaći mirovinski fondovi, koji su na kraju uspjeli skupiti samo nešto više od 0,65 posto dionica naftne kompanije, nisu našli za shodno objasniti zašto su dionice kupovali po tako visokoj cijeni tek nakon što je o tome sklopljen dogovor s Vladom, a po nižim cijenama od prije dva tjedna nisu bili zainteresirani Dionica Ine skočila je u utorak 64,43 posto nakon što je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga objavila rješenje kojim se dopušta nastavak trgovanja. Na trgovanje Inom potrošeno je više od 185 milijuna kuna, a vlasnika su promijenile 65.532 dionice ili nešto više od 0,65 posto temeljnog kapitala.

Na burzi je prije početka trgovanja istaknut nalog za kupnju 140.000 dionica Ine po cijeni od 2830 kuna, što je otprilike jedan posto više od cijene koju je ponudio Mol. Spekulira se kako su spomenute naloge postavljali domaći obvezni mirovinski fondovi.

Prema pisanju T-portala, Zabin AZ fond stavio je nalog za kupnju 50.600 dioni-

ca, Raifeissen fond za kupnju 35.000 dionica, PBZ fond za 26.000 dionica, a Erste fond za 20.000 dionica, što je razmjerno količinama novca kojima upravljaju, a čini 17,5 posto svih dionica Ine na slobodnom tržištu.

Adris odustao

Potvrđuju to i izvori Business.hr-a, koji govore kako dionice Ine vjerojatno kupuju mirovinci koji "imaju mandat i dovoljno gotovine da otkupe svu ponuđenu količinu". Sasvim je jasno da dionice nije kupovala Adris grupa, koja je takav scenarij i službeno opovrgnula.

Upitali smo mirovince znaju li oni tko je navalio na dionice Ine i tko ih plaća 2830 kuna. Nažalost, vrlo

1711 kuna iznosila je zadnja cijena dionice Ine u četvrtak, 2. prosinca, kad je Mol objavio kako namjerava iznijeti privatnu ponudu, nakon čega je Hanfa blokirala trgovinu dionicom

Sedam trgovinski trajala je blokada dio

MOL SE NEĆE CJENKATI

2800 kuna je naša zadnja ponuda Domokos Szollar, glasnogovornik Mola, priopćio je u utorak kako na burzi nema mjesta za igranje igara. Szollar je poručio kako ne želi ući u licitacijski rat i kako je Molova cijena fiksna te iznosi 2800 kuna. "To je naša zadnja ponuda, koja je transparentna i usklađena s Hanfinim zahtjevima.

Osim toga, to je idealna pri-

lika da mali dioničari prodaju svoje dionice uz 60 posto bonusa".

Mol je poslijepodne na Zagrebačkoj burzi objavio svoju opću ponudu u kojoj precizira i rokove te ponude - rok trajanja ponude je od 15. prosinca ove do 14. siječnja iduće godine, a rok plaćanja je 31. siječnja 2011. godine.

domokos szollar, glasnogovornik Mola, kaže kako na burzi nema mjesta igricama Snimio saša Ćetković

uo je u utorak 185,45 milijuna kuna, i to kroz samo nekoliko veli-

upiti e una

business.hr Srijeda 15/12/2010

Velika mirovinska četvorka

PETAR VLAIĆ, predsjednik Uprave Erste Plavi OMF-a

DUBRAVKO ŠTIMAC, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranje OMF-a

DAMIR GRBAVAC, predsjednik Uprave Raiffeisen OMF-a

DINKO NOVOSELEC, predsjednik Uprave AZ OMF-a

PONUDA U SUSJEDSTVU

Gazpromnjeft ide stopama Mola

65,40 posto iznosila je jučer na kraju trgovanja premija u odnosu na cijenu prije Hanfine blokade.

Nova je cijena 2830 kuna

Gazpromnjeft, vlasnik srbijanskog NISa, do kraja ovog mjeseca mogao bi objaviti ponudu za otkup dionica od malih dioničara po cijeni 4,8 eura. Ta neslužbena informacija odjeknula je među ozbiljnim trgovcima na burzi pa su dnevni promet dionicama naftne kompanije po-

dizali i do tri puta. Dionice NIS-a najviše je kupovao Miodrag Kostić, čije vlasništvo u NIS-u vrijedi oko 50 milijuna dinara, a prodaja bi mu mogla donijeti zaradu od nekoliko milijuna dinara.

Dionice NIS-a na Beogradskoj burzi vrijedile su 484 dinara ili 4,5 eura, što go-

vori da bi se do kraja veljače po svakoj dionici moglo zaraditi po 0,3 eura. Cijela je transakcija još važnija ako se zna da se dionica mogla kupiti po 4,3 eura, ali i da je otkupna dionica vezana uz euro, što je oslobađa rizika od tečaja dinara. N. S.

trgovinskih dana blokada dionica Ine

štur odgovor ponudio nam je samo Erste plavi, koji navodi kako je "ulagačka strategija mirovinskih fondova poslovna tajna. Mirovinski fondovi o stanju portfelja detaljno izvještavaju svoje članove putem kvartalnih izvještaja u kojim se, među ostalim, objavljuju i detaljne investicijske pozicije svakog fonda".

U Erste smatraju kako je vidljivo da sporazum Vlade i Mola na neki način više ne vrijedi, što je pobudilo interes ulagača i utjecalo na vrijednost dionice, koja je fundamentalno dobila na cijeni.

Upitno je što će mirovinci dobiti od države ako su se udružili radi kupnje Ininih dionica. Naime, zadaća je privatnih mirovinskih fonda svojim štedišama osigurati maksimalan prinos, a i sama ideja otkupa dionica na Burzi navodno nije došla iz redova mirovinaca nego iz Vlade.

Treba reći da su obvezni mirovinski fondovi i dosad izdašno kreditirali Vladu otkupom državnih obveznica.

Ako je sklopljena neka vrsta neformalnog ugovora izme-

đu OMF-ova i Vlade, posla će imati i Hanfa, koja bi u slučaju otkrivanja zajedničkog djelovanja mogla od mirovinaca tražiti da daju ponudu i za preostale dionice Ine. No, u samoj Hanfi nisu uspjeli naći vremena odgovoriti na upite Business.hr-a do zaključenja broja.

Što će mirovinci dobiti

Osjetljivost teme utjecala je i na sugovornike Business.hra, koji su redom željeli ostati neimenovani. Jedan od

njih kaže kako je vrlo teško odgonetnuti zašto neko kupuje Inu po 2830 kuna kad Mol nudi 2800 kuna. Zbog toga smatra da je postignut neki dogovor između Vlada i OMF-ova o otkupu dijela dionica koji OMF-ovi kupe na ZSE-u.

"Bez obzira na to što su fondovi u privatnom vlasništvu, i to pretežno u vlasništvu stranih banaka, ne mogu se zanemariti njihove tijesne veze s državom. Pa i glavninu portfelja im čine državne ob-

veznice", upozorava Branko Grčić, SDP-ov ekonomski strateg.

"Ne znam koliko Vlada može išta garantirati obveznim mirovinskim fondovima da su se na njezin nagovor upustili u obranu Ine. No valja primijetiti da je i Zoran Milanović pozvao mirovinske fondove da otkupe dionice malih dioničara", komentira Igor Gvozdanović, član Uprave Platinum Investa ponudu mirovinskih fondova.

"Mirovinski fondovi imaju zadaću ostvariti svojim članovima najbolji prinos uz minimalan rizik", objašnjava Gvozdanović za Business.hr te dodaje da ne vidi drugi razlog interesa fondova da danas nude 2830 kuna za Inu, a do jučer nisu bili zainteresirani za dionice po znatno nižoj cijeni, osim da time kod buduće vlade zarade bodove kako bi osigurali prinos novca u drugi stup.

Fondovi poučeni iskustvom u Mađarskoj, koja ukida obvezni drugi stup, imaju interes osigurati sebi redovan priljev novca, tvrdi Gvozdanović.

Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

tema 6-7

SUBVENCIONIRANA KONKURENCIJA Uvoz sireva u prvih je deset m na kraju godine udjel uvoza u domaćoj proizvodnji mogao bi biti i do 60

Rast uvoza i sku uništavaju male Cijene uvoznih sireva dampinške su, izazvane rješavanjem zaliha ili spuštanjem cijena radi eventualnog osvajanja novog tržišta, a najgore je to što se sirevi 'krste' raznoraznim imenima koja upućuju na to da je riječ o hrvatskom proizvodu - 'otočni', 'dalmatinski', 'domaći' i slično, upozorava Šime Gligora iz nagrađivane paške sirane Gligora

Nastavi li se sadašnji trend povećanja cijena mlijeka, može se očekivati znatno povećanje cijena sireva i drugih mliječnih proizvoda. No hrvatski sirari nemaju prevelik manevarski

prostor: tržište je ionako zatrpano jeftinijim uvoznim mliječnim proizvodima pa svako poskupljenje domaćeg proizvoda dodatno umanjuje konkurentnost.

"Za sada cijene sirova mlijeka nisu imale utjecaj koji bi poremetio financijsku stabilnost tvrtke, ali nastavi li se trend povećavanja cijene mlijeka, može se očekivati opće povećanje cijene mliječnih proizvoda", kaže Šime Gligora iz nagrađivane paške sirane Gligora.

Kontrola naziva

Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, kaže kako je, bez obzira na lanjske zaštitne carine, u 2009. uvezeno 10.950 tona različitih sireva, 6 posto više nego 2008. godine foto matić/cropix

"Nažalost, u isto vrijeme se uvoze razni strani sirevi po niskim cijenama koje ne mogu biti nego dampinške, odnosno izazvane rješavanjem zaliha ili spuštanjem cijena radi eventualnog osvajanja novog tržišta", kaže Gligora i dodaje da mnoge zemlje svojim sirarima daju subvencije za izvoz.

U nizu stvari koje bi sirari željeli promijeniti jedna od njih odnosi se na nazivlje proizvoda.

"Najgore je to što se sirevi 'krste' raznoraznim imenima koja upućuju na to da je riječ o hrvatskom proizvodu. Tu bi regulatori morali intervenirati", kaže Šime Gligora. Kao primjere navodi brojne sireve koji se na hrvatskom tržištu nalaze pod nazivima "otočni", "dalmatinski", "domaći" i slično, a zapravo su uvozni

proizvod.

Regulator se na tržište već jednom umiješao, ali ne da bi uveo red u deklariranje proizvoda, nego da bi zaštitio domaće proizvođače pritisnut prosvjedima mljekara. Sredinom 2009. godine tako je uvedena zaštitna carina na uvoz polutvrdih sireva i nadomjestaka za sir.

"Takve su mjere očito pomogle svim sirarima budući da se smanjio uvoz te su se trgovci i distributeri ipak više okrenuli domaćim proizvođačima. A i krajnji kupac nije bio zasut dampinškim cijenama uvoznih sireva sumnjive kvalitete i sum-

njivih naziva koji dovode kupca u zabludu o podrijetlu sira, sugerirajući mu da je posrijedi domaći, hrvatski sir", kaže Gligora i dodaje da bi mnogo bolje bilo da su te mjere uvedene ranije i da su ostale na snazi.

Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, navodi pak podatke prema kojima je uvoz sireva u prvih deset mjeseci povećan u odnosu na prošlu godinu ukupno osam posto. Prema carinskoj statistici kojom barata Croatiastočar, u prvih deset mjeseci ukupno je uvezeno 9330 tona raznih sireva, od čega je 3591 tona nadomjestaka za sir.

deset mjeseci pove an 8 posto u odnosnu na 2009., na 9330 tona, a do 60 posto, otkriva Branko Bobeti , direktor Croatiasto ara

business.hr Srijeda 15/12/2010

kuplje mlijeko e sirare

ŠIME GLIGORA iz nagra ivane paške sirane Gligora upozorava kako se, nastavi li se trend pove avanja cijene mlijeka, može o ekivati op e pove anje cijena mlije nih proizvoda ARHIVA BUSINESS.HR

"Posljednjih mjeseci, to nije od srpnja, bilježimo znatniji porast uvoza, što itekako zabrinjava", napominje Bobeti . Kako tvrdi, to pove anje uvoza nema veze s lanjskim zaštitnim carinama.

"Bez obzira na lanjske zaštitne carine, u 2009. godini uvezeno je 10.950 tona razli itih sireva, 6 posto više nego 2008. godine. Ove e godine brojke biti još ve e", uvjeren je Bobeti .

Prema statistici za prvih devet mjeseci ove godine, u Hrvatskoj je proizvedena 21.741 tona sireva, što

je 2 posto više nego godinu prije, no svejedno podaci za prvih devet mjeseci pokazuju da je udjel uvoza 36,6 posto.

Znak za uzbunu

"Kona ni e podaci pokazati da je udjel uvoza izme u 55 i 60 posto", tvrdi Bobeti . Pokazuju to i podaci analize koju je lani provelo Ministarstvo financija uspore uju i brojke od 2006. do 2009. godine — najniži udjel uvoza bio je 2007. godine, 51,5 posto. Godinu ranije udjel uvoza iznosio je 54,1 posto, a godinu kasnije,

2008. godine, 60,6 posto.

"Ve 10-postotni udjel uvoza sira drugim je europskim državama znak za uzbunu", kaže Bobeti i dodaje da je jednako alarmantan porast uvoza nadomjestaka za sir — u deset mjeseci ove godine uvezeno je 14 posto više nadomjestaka nego u istom razdoblju lani.

"Nadomjestak za sir nije pravi sir, ali se zbog problemati ne regulative esto pogrešno deklarira kao pravi sir i prodaje po cijeni pravoga", pojašnjava Bobeti .

Najviše se, kaže Bobeti , uvozi iz Njema ke — ak 55

posto uvezenog sira dolazi iz te europske države. No u porastu je uvoz iz BiH, a to je ono što posebno brine hrvatske sirare.

"Na uvoz iz BiH odnosi se 15 posto ukupnog uvoza sireva u Hrvatsku. Kada se tome doda injenica da u robnoj razmjeni s BiH nema carina, jasna je naša zabrinutost", kaže Bobeti .

Smatra da su u jednakim problemima i veliki i mali sirari. Naime, veliki je problem hrvatske mljekarske industrije konkurentnost.

"Prinos mlijeka po kravi je nizak, a uz to, ve inu mli-

jeka koristimo u niskodohodovnim proizvodima.

Preciznije, 65 posto mlijeka odlazi u konzumno mlijeko. U Njema koj samo 25 posto mlijeka odlazi u konzumno mlijeko, a ostatak u mlije ne prera evine", kaže Bobeti .

Postoje li neke konkretne mjere koje je mogu e poduzeti? "Zaštitne su carine pomogle, ali ne možemo na njih ra unati jer ulaskom u EU nestaju sve mogu nosti zaštite doma ih proizvo a a", upozorava Bobeti .

Iva Greti

iva.gretic@business.hr

doga aji

KORUŠKI POLITI»ARI

Ispitati Sanadera o aferi Hypo

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 15/12/2010

IVO SANADER, bivši premijer SNIMIO HRVOJE KNEZ

Zagreb. Tri austrijske stranke, Koruški socijal-demokrati, Zeleni i FPK, zatražit e da se Ivo Sanader kao svjedok pojavi pred parlamentarnim odborom koji istražuje "aferu Hypo", piše austrijski Kurier. To e biti mogu e samo ako se sud u Salzburgu složi s tim zahtjevom, ako salzburško tužiteljstvo pristane

na "izru enje" Sanadera, tj. dopusti koruškom sudstvu ispitivanje bivšeg premijera.

Austrijski mediji naga aju, naime, da je Sanader igrao važnu ulogu u poslovanju Hypo Alpe-Adria banke devedsetih te navode da Mladen Baji sumnji i Sanadera za posredovanje izme u Miroslava Kutle i austrijske financijske institucije koja se našla u središtu korupcijskog skandala koji potresa cijelu zemlju. Predsjednik Nadzornog odbora Hypo banke potvrdio je kako e

unato pomo i države ove godine zabilježiti od 700 do 900 milijuna eura gubitka.

Austrijsko ministarstvo pravosu a potvrdilo je da je primilo hrvatski zahtjev za izru enje bivšeg predsjednika HDZ-a Ive Sanadera.

Sada e ministarstvo u najkra em roku proslijediti zahtjev nadležnom državnom odvjetništvu.

Hrvatsko Ministarstvo pravosu a u ponedjeljak je proslijedilo zahtjev za izru enjem bivšeg premijera Austrijancima. B.hr

Dvije trećine HBOR-ovih kredita za preživljavanje UMJESTO RAZVOJA Putem modela A HBOR je odobrio 1,9 milijardi kuna kredita za likvidnost, a najve i dio njih tvrtke su iskoristile za pla anje dospjelih obveza dobavlja ima (76,3%). U odnosu na prošlu godinu jedan posto, na 4,6 posto ukupnih kredita, porasli su oni koji se neuredno vra aju

kreditnih plasmana koristile za financiranje novih investicije i modernizaciju.

U odnosu na prošlu godinu jedan posto, na 4,6 posto ukupnih kredita, porasli su oni koji se neuredno vra aju.

Novi krediti

ANTON KOVA»EV, predsjednik HBOR-ove Uprave SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) do kraja studenoga odobrila je 1426 kredita u ukupnom iznosu od šest milijardi i 65 milijuna kuna, što je 7,7 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, kad je odobreno 5,64 milijardi kuna kredita. Predsjednik HBOR-ove Uprave Anton Kova ev naglasio je da je 86 posto kredita odobreno proizvodnim kompanijama, prije svega izvoznicima.

Njih 69 posto odobreno je za kreditiranje izvoza, 23 posto za druge gospodarske aktivnosti, 16 posto malom i srednjem poduzetništvu, a 2 posto za infrastrukturu.

U odnosu na prošlu godinu, udjel HBOR-ovih kredita u BDP-u županija najviše

se pove ao u Primorskogoranskoj, Sisa ko-moslava koj, Karlova koj, Požeško-slavonskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.

Kako te županije "pokrivaju" znatan dio podru ja od posebne državne skrbi, Kova ev konstatira da i taj podatak svjedo i da je HBOR i u ovoj godini obavio i svoju razvojnu funkciju.

Neuredni platiše

HBOR je i u 2010. godini hrvatskim izvoznicima osigurao oko 1,8 milijardi njihova izvoza, što je na razini prošle godine.

Realiziraju i Vladin model A za financiranje likvidnosti tvrtki pogo enih krizom i recesijom, HBOR

je poslovnim bankama u 2010. odobrio 1,9 milijardi kuna povoljnijih kredita s prosje nom kamatom 5 posto.

Najve i dio tih kredita tvrtke su iskoristile za pla anje dospjelih obveza dobavlja ima (76,3%), za podmirenje obveza prema državi (8,2%) te za vra anje dospjelih kredita (7,4%) i ostale dospjele obveze (8,1%). Dvije tre ine svih HBOR-ovih kredita plasirane su za osiguranje likvidnosti, a tre ina za nove investicije i proizvode.

U ovoj godini su kompanije, dakle, HBOR-ove kredite uglavnom koristile za preživljavanje, za razliku od pretkriznih godina, kad su 70 posto HBOR-ovih

Kova ev se nada da e se ovogodišnji trend u 2011. promijeniti i HBOR-ove kredite opet usmjetriti prema novom razvojnom ciklusu hrvatskih tvrtki.

Tome bi trebali pridonijeti i novi HBOR-ovi kreditni programi koje je predstavila direktorica HBOR-ova sektora kreditiranja Ivanka Mari kovi Putri .

Rije je o programima IPARD Mjera 301 i IPARD Mjera 302. Prvi je namijenjen lokalnoj samoupravi za razvoj infrastrukture u ruralnim krajevima, posebno one koja poti e gospodarstvo, rok je otplate 15 godina, a godišnja kamata 4 posto.

Drugi program namijenjen je fizi kim i pravnim osobama, mikropoduzetnicima, za ulaganja u ruralni turizam, tradicijske obrte, slatkovodno ribarstvo i sli no, rok je otplate kredita do 12 godina s godišnjom kamatom 2 posto.

Zoran Daskalovi

zoran. daskalovic@business.hr

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 15/12/2010

POVIŠICA

PUT IZ KRIZE

Rijeka. U rije kom Autotransu potpisan je kolektivni ugovor kojim je dogovoreno pove anje pla a voza a 3,9% od 1. sije nja 2011. Pregovori o pove anju pla a ostalih radnika u organizaciji prijevoza po et e u travnju 2011. Autotrans zapošljava 651 radnika, od ega su 345 voza i autobusa, a cijeli sustav Autotransa 1000 radnika. H

Zagreb. Nepopularne mjere za izlazak iz krize prihvatilo bi 57% od 1442 sudionika ankete portala MojPosao.

U istoj lanjskoj anketi na nepopularne mjere (smanjenje zdravstvenih i mirovinskih beneficija, otpuštanje viškova u javnim službama, ograni avanje rasta i smanjivanje pla a i sl.) bilo je spremno 5 posto is-

Potpisan kolektivni za Autotrans

Nepopularne mjere podržalo bi 57% Hrvata

KORNATSKA HAMA

Cromaris na tržište plasira ugroženu ribu ma. Cijena je, kako objašnjavaju u Cromarisu, niža od druge ribe iste kvalitete upravo zato da bi kupci tu nepoznatu ribu lakše prihvatili.

Autohtona vrsta

KAVEZ ZA UZGOJ RIBE Adrisov Cromaris spašava hamu njezinim uzgajanjem za prehranu i planira izloviti 40 tona ARHIVA BUSINESS.HR

Riba gotovo nestala iz jadranskog podmorja uskoro e se na i na hrvatskim trpezama, a Cromaris širi proizvodnju razli itih vrsta ribe i do 2015. planira godišnje izlovljavati do 5000 tona Tvrtka za uzgoj, preradu i prodaju ribe Cromaris na tržište izlazi novim proizvodom, autohtonom jadranskom bijelom ribom kornatskom hamom - koja je, izuzmu li se koli ine u uzgajalištima, gotovo nestala iz jadranskog podmorja. Ta prvoklasna bijela riba u ribarnicama e biti dostupna od etvrtka, a u trgova kim lancima poput Konzuma i Metroa od vikenda. U skoroj budu nosti tržištu plani-

raju ponuditi i druge proizvode od hame, poput kotleta, svježih fileta i delikatesnih dimljenih fileta, priop eno je iz Adris grupe u ijem sastavu posluje Cromaris.

Ina e, hama se nalazi na popisu ugroženih vrsta jadranskih morskih riba s oznakom CR- kriti no ugrožena.

Sli na brancinu

Riba okusom sli na brancinu uzgaja se pored oto i a Košara u blizini Nacionalnog parka Kornati, a namijenjena je, osim doma em, slovenskom i talijanskom tržištu. Svaka riba teži izme u 600 grama i kilogram, a cijena po kilogramu je 69,90 kuna u Cromarisovim ribarnica-

Hama ili krb autohtona je, gotovo zaboravljena jadranska bijela riba, koja živi na dubinama ve im od 30 metara, a nekad je u velikom broju obitavala na uš u Cetine i Neretve. Obiluje nezasi enim omega-3 masnim kiselinama i zbog svojih je povoljnih nutricionisti kih zna ajki iznimno lagan obrok.

Tvrtka Cromaris osnovana je u listopadu 2009. godine udruživanjem etiriju tvrtki za uzgoj i preradu ribe u sastavu Adris grupe - Cenmar, Marimirna, Marikultura Istra i Bisage-Nit - i ima više od 200 zaposlenika. U etiri uzgajališta i mrjestilištu u Ninu proizvodi 60 posto doma eg uzgoja orada i brancina te 90 posto ukupno proizvedene riblje mla i u Hrvatskoj. Više od 50 posto prodaje ostvaruje u izvozu, a tvrtka je i nositelj certifikata za proizvodnju ribe koja je sastavni dio dje je hrane. Kako se navodi u priop enju, Cromaris planira investirati više od 21 milijun eura kako bi do 2015. godine dosegnuo proizvodnju od gotovo 5000 tona. M. P.

pitanika manje.

Ove je godine 41 posto ispitanika spremno prihvatiti sve mjere, dok ih je prošle godine bilo 35 posto. Smatraju da javna potrošnja "ubija" razvoj zemlje, a njezino smanjenje dovelo bi do izlaska iz krize.

Ispitanici naglašavaju da treba hitno provesti reviziju povlaštenih mirovina i "izmišljenih" radnih mjesta u državnom i javnom sektoru te po eti oštro suzbijati korupciju i nepotizam. Odga anje mjera samo produljuje agoniju.

Gotovo isti broj ispitanika spreman je prihvatiti samo neke mjere - 16 posto u ovoj u odnosu na 17 posto u prošloj godini. Ve ina njih isti e kako je nužno smanjiti prekomjeran broj zaposlenih u državnim i javnim službama te ograni iti rast ili ak smanjiti pla e do izlaska iz krize, dok mirovine i zdravstvo ne bi trebalo dirati.

Broj ispitanika koji još uvijek ne žele prihvatiti nepopularne mjere za izlazak iz krize ove je godine pao na 43 posto u odnosu na 48 posto lani. B.hr

Komunalc duguju go POSKUPLJUJU USLUGE Uslijed nelikvidnosti komunalna bi društva sljede ih mjeseci mogla posegnuti za pove anjem cijena usluga kao mogu im izlazom iz problema nelikvidnosti, upozorava Institut za javne financije Financijski rezultati 2008.

2009.

Dobit/ Dobit/ mlrd. kn Prihodi Rashodi Prihodi Rashodi gubitak gubitak Ukupno

9,46

9,46

0

9,55

9,68

-0,13

Bez ZGH

5,31

5,34

0,03

5,03

5,18

-0,15

ZGH

4,15

4,13

0,03

4,52

4,5

0,02

Dug komunalaca Ukupno mlrd. kn (udjel u %) Zajmovi i vrijednosni papiri Dobavlja i Ostalo Ukupno

Bez ZGH

ZGH

2008.

2009.

2008.

2009.

2008.

2009.

6,83 (56%) 2,47 (20%) 2,99 (24%)

7,02 (51%) 3,86 (28%) 2,84 (21%)

1,87 (48%) 0,79 (20%) 1,20 (31%)

1,98 (48%) 0,70 (17%) 1,42 (35%)

4,96 (59%) 1,68 (20%) 1,80 (21%)

5,04 (52%) 3,16 (33%) 1,42 (15%)

12,30

13,72

3,86

4,10

8,44

9,62

Lokalna komunalna društva postaju veliki generator nelikvidnosti - njihove su ukupne obveze lani porasle 13,4 posto, na 13,7 milijardi kuna, pri emu su

dugovi dobavlja ima sko ili sa 2,47 na 3,86 milijardi kuna, pokazuje ju er objavljeno istraživanje Instituta za javne financije. Sljede ih bi mjeseci, upozorava-

PESIMIZAM POSLODAVACA

HUP: 2011. bit e još teža

IVAN MILOLOŽA, HUP: Vrijeme je da politi ari operu uši! SNIMIO H. DOMINI

Zagreb. Ova je godina bila teška, ali e 2011. biti još kompleksnija, pa e se poduzetnici morati sami izboriti za svoju konkurentniju poziciju, rekao je ju er Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), na HUP-ovu predboži nom primanju. Dogodine bi, poru io je, javni dijalog o gospodarskim pitanjima trebalo

di i na višu razinu, što bi pridonijelo lakšem pronalaženju rješenja.

Predsjednik Vije a lanica HUP-a Ivan Miloloža rekao je da se u 2010. obistinilo sve ono na što je HUP ranije upozoravao, ali da to nitko nije htio uti.

"Politi ari nisu uli glas razuma i vrijeme im je da operu uši", istaknuo je.

Za 2011. rekao je da e biti godina "nastavka agonije s nepredvidivim posljedicama" ne u ini li se nešto ozbiljno. H

HOTELIJERI

U Esplanadi više poslovnih gostiju Zagreb. Zagreba ki hotel The Regent Esplanade bilježi porast popunjenosti i prihoda, a izgledno je da e mu i ovaj prosinac biti bolji od dva prethodna, rekao je u razgovoru za Hinu generalni direktor tog hotela Philip Mahoney.

Ne iznose i brojke, napominju i da to ne dopušta politika tvrtke, Mahoney je rekao

da su prilago avanjem ponude i fleksibilnoš u cijena uz pružanje visoke razine usluge uspjeli zabilježiti bolje rezultate od lanjskih. To se posebno odnosi na doma e poslovne goste i njihova no enja, za razliku od Zagreba i cijele Hrvatske koja s doma eg tržišta i dalje bilježi pad.

Ove su godine imali manje dolazaka turisti kih grupa nego prije, ali je zato bilo više dolazaka individualnih gostiju, korporativnih grupa u tranzitu te op enito poslovnih grupa. H

alci dobavljačima gotovo 4 milijarde kn ZAGREBA»KI HOLDING udvostru io je lani svoje obveze prema dobavlja ima sa 1,68 na 3,16 milijardi kuna ARHIVA BUSINESS.HR

ju autori istraživanja Anto Bajo i Marko Primorac, ve ina tih nelikvidnih društava mogla posegnuti za pove anjem cijena usluga kao mogu im izlazom iz problema nelikvidnosti.

Rast obveza prema dobavlja ima najve im je dijelom rezultat rasta kratkoro nih i dugoro nih obveza Zagreba kog holdinga sa 1,7 na ak 3,2 milijarde kuna. U ostalim društvima nastaju problemi u ro noj strukturi obveza prema dobavlja ima.

Bez Zagreba kog holdinga (ZGH) u ostalih 156 društava obveze se smanjuju sa 790 milijuna u 2008. na

oko 700 milijuna u 2009. godini. Oko 99 posto dugova su kratkoro ne obveze prema dobavlja ima, ali zbog slabe bi se likvidnosti ti dugovi lako mogli prenijeti na stanovništvo u obliku rasta cijena javnih usluga.

Najbolje u Varaždinu

Istraživanjem se pokušalo utvrditi jesu li stanovnici županija zbog slabog financijskog poslovanja komunalnih društava izloženi mogu em rastu cijena javnih usluga, a analiza dobivenih podataka pokazala je da je najmanja vjerojatnost za poskupljenje

komunalnih usluga u Varaždinskoj, Požeško-slavonskoj, Karlova koj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Zagreba koj županiji, ija su se komunalna poduze a kroz odabrane financijske pokazatelje, posebno kroz procjenu financijske pozicije, pokazala kao najuspješnija.

U drugoj su grupi društva u Koprivni ko-križeva koj, Dubrova ko-neretvanskoj, Osje ko-baranjskoj i Zadarskoj županiji te ZG Holding (kao jedino takvo poduze e u Hrvatskoj), iji su analizirani podaci pokazali najslabije financijsko poslovanje komunalnih dru-

štava. U tim je društvima ve a vjerojatnost dodatnog zaduživanja, ali i mogu eg rasta cijena komunalnih usluga.

Poseban je problem poslovanje ZG Holdinga, koji treba nova zaduživanja za pla anje postoje ih obveza. U suprotnom, realno je o ekivati da e se okrenuti poskupljenjima javnih usluga.

Analizom pokazatelja zaduženosti i likvidnosti komunalaca (pri emu dug ne bi smio biti ve i od glavnice društva) Bajo i Primorac došli su do zaklju ka da se omjer duga i glavnice u analiziranim poduze ima kretao u rasponu od 0,8 do 65 posto za sve županije osim za Zagreba ki holding, u kojem ne samo da je dug daleko ve i, nego pokazuje i zabrinjavaju i trend rasta sa 149 posto u 2008. na ak 184 posto u 2009. godini.

Dug Zagrep ana 6469 kn

Koeficijent zaduženosti u promatranom razdoblju kre e se u rasponu od 8,7 posto do 46 posto i pokazuje da lokalna komunalna društva nisu prezadužena. Slabiji koeficijent imaju društva u Koprivni ko-križeva koj, Dubrova ko-neretvanskoj, Zadar-

skoj i Osje ko-baranjskoj županiji te Zagreba ki holding. Prosje no vrijeme naplate potraživanja od kupaca iznosi izme u 73 i 327 dana, a prosje no vrijeme podmirenja obveza bilo je izme u 67 i 574 dana.

Promatraju i obveze društava u zajmovima i vrijednosnim papirima po stanovniku u promatranim županijama, o ito je da su najzaduženiji stanovnici Grada Zagreba. Svaki stanovnik Zagreba prema tom je pokazatelju dužan 6469 kuna, a u nešto su povoljnijoj situaciji stanovnici Osje ko-baranjske i Primorsko-goranske županije, u kojima svaki stanovnik duguje više od 1000 kuna.

Najmanje obveza za kredite društava imaju stanovnici Požeško-slavonske, Karlova ke, Varaždinske, Bjelovarsko-bilogorske te Brodsko-posavske županije.

Ukupni prihodi malih komunalaca smanjeni su lani sa 5,31 na 5,03 milijardi kuna, a gubitak im se pove ao s oko 30 milijuna na oko 150 milijuna kuna. ZG Holding je pak prihode pove ao sa 4,15 na 4,52 milijarde kuna, a dobit mu je smanjena sa oko 30 na oko 20 milijuna kuna.

Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 15/12/2010

U LISTOPADU

Odobrenja za gra enje 22,8% manje

Zagreb. Tijekom listopada izdano je 860 odobrenja za gra enje, ĹĄto je 22,8 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu i 6 posto manje nego u ovogodiĹĄnjem rujnu, pokazuju podaci DrĹžavnog zavoda za statistiku.

Ukupno je u prvih deset mjeseci izdano 8291 odobrenje, ĹĄto je u usporedbi s istim lanjskim razdobljem pad 14,3 posto. Vri-

jednost radova prema odobrenjima izdanim u prvih deset mjeseci iznosi 23,56 milijardi kuna i na godiĹĄnjoj je razini pala 13,5 posto.

Vrijednost radova na zgradama, za koje su izdana 7094 odobrenja za gra enje, iznosi 12,92 milijarde kuna. Za ostale je gra evine u deset mjeseci izdano 1197 odobrenja za gra enje, a vrijednost radova na njima je 10,64 milijarde kuna.

Prema odobrenjima za gra enje izdanim u prvih deset mjeseci 2010. predvi ena je izgradnja 10.973 stana, 18,7 posto

manje nego u prvih deset mjeseci proĹĄle godine.

U listopadu je za zgrade izdano 716 odobrenja za gra enje, a za ostale gra evine 144. Ukupna vrijednost radova predvi ena odobrenjima za gra enje izdanim u listopadu iznosi 3,59 milijardi kuna od ega se 1,52 milijarde kuna odnosi na zgrade, a 2,06 milijardi kuna na ostale gra evine.

Prema dozvolama za gra enje izdanim u listopadu predvi ena je gradnja 1278 stanova s prosje nom povrĹĄinom od 90,3 etvorna metra. H

RIJEKA

Ina donirala 150.000 kn

Udruzi za promicanje konduktivne pedagogije iz Rijeke Ina je donirala 150.000 kuna, priop ili su iz te kompanije.

Svjetlani PantoĹĄ, predsjednici Udruge, ek je uru io Peter Chmur iak, Inin izvrĹĄni direktor za rafinerije i marketing.

Cilj je Udruge pomo djeci i odraslima s cerebralnom paralizom i drugim motori kim teĹĄko ama prema Pet metodi. B. hr.

NiĹže subvencije neće svaliti na leÄ‘a proizvoÄ‘aÄ?a jabuka OTKUPLJIVAÂťI JABUKA Hrvatska udruga rashladni ara procjenjuje da je ove godine ubrano 30.000 tona jabuka, a kako je za subvencioniranje otkupa prijavljeno 20 posto viĹĄe, smanjena je i koli ina poticaja za otkupljiva e, koji to ne e prebaciti na proizvo a e jabuka smanjuju i im otkupnu cijenu Nakon ĹĄto su se proĹĄle godine u ovo vrijeme proizvo a i jabuka obruĹĄili optuĹžbama na veletrgovce da im uvozom starih jabuka iz Europe ruĹĄe cijenu i remete stanje na trĹžiĹĄtu, ove su godine prema otkupljiva ima krenuli pomirljivim tonom. Na ju er odrĹžanu sjednicu Hrvatske vo arske zajednice (HVZ) pozvali su predsjednika Hrvatske udruge rashladni ara Ivana Zemana da ih izvijesti o otkupljenim koli inama jabuka, njihovoj kvaliteti i uvozu.

Udruga rashladni ara okuplja devet lanova koji se bave otkupom i skladiĹĄte-

njem jabuka, a njih se sedam ove godine javilo na natje aj za subvencioniranje otkupa jabuka koji raspisuje Ministarstvo poljoprivrede.

Probijena kvota

Tih je sedam lanova otkupilo 29.926 tona jabuka prve klase, a Ministarstvu je prijavljeno ukupno 36.650 tona jer su se javili i otkupljiva i koji nisu lanovi udruĹženja.

Zeman je istaknuo kako je to razlog zaťto udruga joť ne barata to nim podacima o koli inama proizvedene, otkupljene i uskladiťtene jabuke u Hrvatskoj. Predsjednik vo arske zajednice Željko

IVAN ZEMAN, predsjednik Hrvatske udruge rashladni ara i zamjenik voditelja otkupnog centra Dugo Selo Agrofructus, i Željko Banjav i predsjednik vo arske zajednice SNIMIO HRVOJE DOMINI

Banjav i pozvao je i druge otkupljiva e da se priklju e udruĹženju "kako bi prestala naga anja i kako bi se lakĹĄe mogle planirati aktivnosti na trĹžiĹĄtu".

Posljednjih je godina na temelju procjene vo arske zajednice i udruge rashladni ara Ministarstvo odre ivalo kvote za subvencioniranje otkupa, ali one su probijene drugu godinu zaredom. "Prema naĹĄim procjenama, ubrano je 30.000 tona jabuka, ali je za subvencioniranje otkupa prijavljeno 20 posto viĹĄe.

U skladu s tim je smanjena i koli ina poticaja za otkupljiva e skladiĹĄtare. TraĹžit emo

od Ministarstva da nam dostavi popis i drugih koji su se javili na natje aj, izvan naĹĄe udruge, kako bismo imali uvid u njihove koli ine i kvalitetu", kazao je Zeman.

Novi poticaji

Banjav i je dodao kako je ovo zadnja godina u kojoj Ministarstvo poti e proizvodnju jabuka trĹžiĹĄnim subvencijama koje su iznosile izme u 40 i 60 lipa po kilogramu otkupljene jabuke, a novi oblici poticanja joĹĄ nisu poznati.

Okupljene vo are zanimalo je ho e li otkupljiva i umanjenje subvencije 20 posto prebaciti na svoje dobavlja e,

tj. proizvo a e jabuka smanjuju i im otkupnu cijenu, kao ĹĄto su neki inili lani.

Stanko osi -Dragan, direktor razvoja u Agrofructusu, kazao je da e ekati odgovor Ministarstva kako bi se vidjelo je li zaista proizvedeno viĹĄe ili je netko prijavio viĹĄe jabuka. Predstavnik najve ega doma eg otkupljiva a jabuka, u sastavu koncerna Agrokor, istaknuo je da ove godine ne Ĺžele prozivanja, ponovivĹĄi kako se i lani ve ina rashladni ara ponaĹĄala adekvatno te da treba utvrditi tko nije.

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

IT i tehnologija

Slijede velike promjene u ICT industriji IT O»EKIVANJA Idu e godine donijet e promjene na ICT tržištu jer e se kompanije pod utjecajem krize okrenuti promjena u upravljanju vlastitom IT infrastrukturom - analiti ari smatraju kako do 2012. ak 20 posto tvrtki više ne e posjedovati vlastitu IT infrastrukturu

G

odinu na izmaku na doma oj IT sceni obilježili su HT-ovo preuzimanje Combisa i interna konsolidacija me u IT tvrtkama.

Svjetski trendovi pak govore o budu nosti koja e donijeti velike promjene.

Tako Gartnerovi analiti ari predvi aju da e se tvrtke sve više rješavati održavanja i upravljanja vlastitom IT infrastrukturom, bilo da e se ona preseliti u oblak (cloud computing), bilo da e se upravljanje hardverom povjeriti drugima.

Upravo je HT-ova kupnja

Combisa na tragu tih procjena.

Istodobno Gartnerovi analiti ari procjenjuju da e u sljede e dvije godine 20-ak posto tržišta "cloud" rješenja dolaziti iz Indije unato tome što se u posljednje vrijeme bilježi povla enje kompanija iz

outsourcing poslovanja u Indiji. Naime, iskustvo je pokazalo da takav outsourcing može pridonijeti snižavanju troškova, ali u mnogim slu ajevima zna biti kontraproduktivan.

Usto, paradigma modernog korištenja interneta i poslovanje bit e okrenuti

mobilnim telefonima, prije svega smartphoneima, u odnosu na osobna ra unala i sve njegove izvedenice — stolna i prijenosna ra unala, netbookovi i tableti.

Naime, Gartnerovi analiti ari procjenjuju da e sljede e dvije godine, to nije do kraja 2012. ili

SNIMIO DRAŽEN TOMI

Srijeda 15/12/2010

POTICANJE ULAGANJA

> pogled u budućnost ICT-a > upravljanje društvenim mrežama

14-15 business.hr Srijeda 15/12/2010

početka 2013., biti prijelomno razdoblje i u njemu će broj računala koji imaju mogućnost ili su spojeni na internet dosegnuti 1,62 milijarde, a istodobno će broj pametnih telefona iznositi čak 1,69 milijardi uređaja.

Era pametnih telefona

Takav razvoj događaja svakako ide u prilog telekomima koji trenutačno traže način kako proširiti poslovanje. Upravo jačanje trenda korištenja mobilnog telefona za pristup internetu pokazuje kako će sadržaj određivati uspjeh na tržištu. Naime, neće više biti dovoljno korisnicima prodavati pristup internetu putem širokopojasnog pristupa poput ADSL-a ili naprednih 3G ili HSDPA mreža, odnosno 4G mreža kada dođu na tržište, već će se tražiti i sadržaj. Bez sadržaja nikakve brzine u konačnici nemaju smisla i tu se otvara mogućnost razvoja novih, prije svega globalnih sadržaja. Neke procjene govore kako se pritom neće moći osloniti samo na globalno tržište te da će specijalizirani lokalni sadržaji biti puno zanimljiviji. Što se tiče uređaja kojima ćemo pristupati internetu, procjenjuje se da će do kraja 2012. pametnih telefona biti više nego PC-a, ali i dalje će nam računala biti glavni način pristupa internetu. Prema Gartnerovim procjenama, taj bi se trend mogao promijeniti u sljedećih pet godina, pa se 2015. može očekivati da ćemo više koristiti mobitele nego računala za pristup internetu. Takav tržišni trend može se objasniti razvojem

IT čini Varaždin najkonkurentnijim u JI Europi International Development Ireland i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva dodijelili su Agenciji za razvoj Varaždinske županije (AZRA) najveći broj bodova za projekt poticanja ulaganja pod imenom "Promotivna inicijativa za informacijske i komunika-

brzih mobilnih mreža koje olakšavaju pristup internetu, snižavanjem cijena pristupa putem mobilnih telekomunikacijskih mreža te jednostavnošću i pristupačnošću pametnih telefona.

Planetarni uspjeh Appleova iPhonea, ali i drugih modela i proizvođača poput BlackBerryja, Samsunga, Nokije, Sony Ericssona, LGa, HTC-a, pokazuje u kojem se smjeru razvija industrija, ali i navike korisnika. Pritom ne treba zaboraviti da će sljedeća godina sigurno biti godina tablet računala, ali ona neće zamijeniti prijenosnike nego će biti drugo računalo za nešto manje zahtjevan rad. Tableti će postati sve brži i snažniji, a Appleov uspjeh s iPadom pokazao je put i drugim proizvođačima poput RIMa (BlackBerry tablet tek se očekuje), Della, HP-a, Samsunga, Huaweija i drugih. I na tom se tržištu sljedećih godina može očekivati rat za svakog korisnika.

Promjena načina pristupa internetu zahtijevat će i prilagodbu web stranica jer je iskustvo pokazalo da korisnici koji mu pristupaju putem mobilnih telefona manje „klikaju“ dok traže informacije od onih koji koriste PC računala. Taj će redizajn za mnoge biti ključan ako žele zadržati korisnike i privući nove, smatraju u Gartneru.

Međutim, promjene se neće dogoditi na manje razvijenim tržištima, gdje broj pametnih telefona neće tako skoro preskočiti broj PC-a. No pod pritiskom će se zasigurno naći državne i javne institucije te znanstvene i edukacij-

cijske tehnologije u Varaždinskoj županiji".

AZRA je tako zauzela prvo mjesto između dvanaest županija koje sudjeluju u naprednom Programu certifikacije regija za ulaganja (ICPR).

AZRA je projekt "Promotivna inicijativa za informacijske i komunikacijske

tehnologije u Varaždinskoj županiji" izradila u sklopu kampanje Outreach, jedne od komponenti naprednog ICPR programa.

ICPR program zajedno financiraju Europska unija te Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.

Ukupan proračun projekta iznosi 2,5 milijuna eura, a planirano je da će trajati do srpnja 2011. godine.

"Promotivna inicijativa za informacijske i komunikacijske tehnologije" ključna je inicijativa koja će dovesti

do povećanja gospodarskog rasta, zapošljavanja i životnog standarda u Varaždinskoj županiji, ustvrdio je direktor AZRA-e Josip Boraka.

Kazao je kako je bit projekta privlačenje stranih ICT tvrtki u Varaždinsku županiju, što će stvoriti kvalitetna radna mjesta, povećati tehnološki razvoj te osigurati da varaždinsko gospodarstvo i dalje bude jedno od najkonkurentnijih u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi. G. K.

Gartner predviđa da će najkasnije do 2012. Facebook postati ključno mjesto za ulazak u svijet društvenih mreža, a u idućih pet godina vrijednost internetskog oglašavanja u svijetu iznosit će 250 milijardi dolara ske institucije koje su manje pozornosti posvećivale razvoju svojih internetskih stranica.

Razvoj sadržaja

U svjetlu razvoja internetskog sadržaja pod velikim pritiskom bit će banke i financijske ustanove, što se temelji na analizama da će do 2014. broj ljudi koji će imati pristup i koristiti

on-line transakcije putem računala i mobitela iznositi više od tri milijarde. Tu su, prema Gartnerovim analitičarima, vidljiva dva ključna trenda - razvoj mobilnih i internetskih tehnologija na tržištima u razvoju te razvoj naprednih usluga mobilnog plaćanja, bankarskih i drugih financijskih usluga. Takav je trend logičan jer i sadašnji razvoj

bankarskih i drugih plaćanja te usluga koje se nude korisnicima pokazuju da ih oni vrlo lako i jednostavno prihvaćaju.

U tom segmentu priliku mogu tražiti globalni igrači koji svoje proizvode mogu ponuditi mnogo većem tržištu, ali i telekomunikacijske tvrtke koje će postati svojevrstan "payment gateway" prema drugim tvrt-

OGLAS

TEHNOLOGIJA

Nova generacija robota iz Epsona Epson je objavio pokretanje serije S5 — nove generacije u sklopu ProSix linije šestosovinskih okomito artikuliranih industrijskih robota.

Serija S5, koja se sastoji od modela S5 i S5L, nastavlja tradiciju PS serije vertikalnih šestosovinskih robota koji funkcioniraju na temelju Epsonove tehnologije Smart Motion Control. Riječ je o kombinaciji izvrsne kon-

trole kontinuirane putanje (continuous-path) uz velike brzine rada i nisku vibraciju.

Novi roboti predviđeni su za brzo i precizno sastavljanje najmanjih dijelova, a njihov kompaktan dizajn omogućava još veću uštedu prostora.

Novi roboti učinkovito su rješenje za korisnike koji traže uštedu prostora i povećanje kompaktnosti proizvodnih traka. G. K.

kama i igračima na tržištu.

Snažan poticaj dobit će i on-line oglašavanje, koje će prema Gartnerovim procjenama dosegnuti čak 250 milijardi dolara u cijelom svijetu. Zanimljivo je, tvrde analitičari, da će u tom segmentu biti i određenih teškoća za sve one koji se okrenu samo on-line oglašavanju jer tu treba biti iznimno oprezan. Naime, u Gartneru smatraju da će tvrtke koje se okrenu samo on-line oglašavanju izgubiti kompetitivne prednosti te da je potrebno koristiti sve raspoložive kanale oglašavanja. U tome segmentu velik utjecaj imat će i kontekstualno oglašavanje čiji je potencijal trenutačno teško izmjeriti.

U tom kolopletu tehnologija i kanala poslovanja veliku ulogu imat će Facebook, smatraju Gartnerovi analitičari, prema čijoj bi procjeni do 2012. glavni ulaz u svijet društvenih mreža trebao postati upravo Facebook. Procjene go-

vore da bi već do kraja ove godine ukupan broj korisnika te društvene mreže mogao iznositi više od milijardu diljem svijeta.

Idealan alat

Međutim, Facebook pred tvrtke stavlja i velike izazove jer treba paziti da ga zaposlenici ne koriste za iznošenje povjerljivih informacija. Stoga mnoge tvrtke zabranjuju pristup toj društvenoj mreži, ali i drugima kako bi spriječile negativne posljedice.

S druge strane, Facebook može biti odličan alat za pristup korisnicima, održavanje komunikacije s njima, te u konačnici odličan marketinški alat u krizi, kada se budžeti za marketing i oglašavanje drastično smanjuju. Ta je mreža mnogima postala idealan alat za promociju novih proizvoda i usluga prije svega namijenjenih upravo njezinim korisnicima.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

ZELENI IT

Smanjenje stakleničkih plinova IT industrija sve više pozornosti posvećuje smanjenju emisije ugljičnog dioksida. Prema Gartnerovim procjenama, čak 60 posto te emisije dogodi se prije prvog paljenja računala, dakle tijekom njegove proizvodnje. S druge strane, zbog kompleksnosti izrade računala čak 80 posto energije koja se potroši u radnom vijeku računala odnosi se na potrošnju tijekom proizvodnje.

Stoga se sve više razmišlja o usporavanju ciklusa zamjene računala, ali to sigurno neće podržati IT industrija u segmentu proizvodnje procesora, memorija i drugih komponenti, kao ni veliki proizvođači poput HP-a, Lenova, Della i drugih. Emisija stakleničkih plinova može se smanjiti optimizacijom informatičke infrastrukture, koja se u godinama prije krize gomilala bez osobita razloga.

POHRANA PODATAKA

Dell potvrdio preuzimanje Compellenta

> pogled u budućnost ICT-a > upravljanje društvenim mrežama

16 business.hr Srijeda 15/12/2010

Michael Dell

arhiva b.hr

Dell je potvrdio da je sklopio sporazum o preuzimanju tvrtke Compellent Tehnologies za 960 milijuna američkih dolara.

Compellent je tvrtka specijalizirana za rješenja za pohranu koja bi trebala omogućiti Dellu proširenje ponude rješenja vezanih uz upravljanje podacima i

računalstvo u oblacima.

Uz to, Dell je početkom studenoga najavio namjeru preuzimanja tvrtke Boomi koja se bavi razvojem softvera koji povezuje aplikacije "u oblaku" s onima koje se nalaze na lokaciji korisnika. Dell je u trećem kvartalu imao profit bolji od očekivanja, uz nešto niže prihode od očekivanih. Imao je prihode od 15,4 milijarde američkih dolara (19 posto bolje nego u kvartalu ranije). Dobit je iznosila 822 milijuna dolara, što je čak 144 posto bolje nego u istom razdoblju prošle godine. Najviše

su porasli prihodi od prodaje u poslovnom sektoru, 27 posto, a prodaja u potrošačkom segmentu porasla je 4 posto. Dellov izvršni direktor Michael Dell izjavio je kako kompanija namjerava nastaviti povećanje ulaganja u razvoj poslovnih proizvoda, u prvom redu poslužitelja, sustava za pohranu podataka, mrežnih rješenja i usluga. Nakon što je Dell Streak, 5-inčni križanac tableta i smartphonea, zabilježio dobru prodaju Dell je najavio još tableta za sljedeću godinu. G. K.

Upravljanje profilima na društvenim mrežama POSAO BUDUĆNOSTI I dok se prije nekoliko godina uopće nije moglo zamisliti da bi posao vezan uz internetsko poslovanje mogao biti upravljanje društvenim mrežama, danas mnoge svjetske kompanije imaju zaposlenike zadužene samo za Facebook, LinkedIn, Twitter i druge slične servise, jer to je najbrži i najjednostavniji put do korisnika i potrošača u vrijeme web 2.0

P

roniknuti u novi svijet upravljanja profilima na društvenim mrežama (community managment), posao nezamisliv do prije samo nekoliko godina, naizgled je lako. Jedni smatraju kako je riječ o vrlo laganom poslu, a drugi da je kompliciran. Istina je, kao i uvijek, negdje u sredini.

Rast broja korisnika

Iskustvo pokazuje da su društvene mreže poput Facebooka, Twittera, LinkedIna i drugih u posljednje dvije godine doživjele pravu eksploziju u Hrvatskoj i svijetu, a među interesima naših korisnika interneta zauzimaju vodeću poziciju.

Najpopularniji je svakako Facebook, ali nimalo ne zaostaju LinkedIn, Twitter i druge mreže, a broj korisnika u Hrvatskoj i svijetu sve brže raste. Društvene mreže pružaju mogućnost izravne komunikacije s ciljanom publikom i bazom trenutačnih, prijašnjih i budućih klijenata, pa su društvene mreže postale komunikacijski kanal koji se jednostavno ne smije zapostaviti u marketinškom i PR dijelu poslovanja.

Definirati community management nije lako, jer je to kombinacija korisničke podrške, marketinga i odnosa s javnošću, a riječ je o poslu koji ne mari za dan i noć. Ta specifična branša podrazumijeva usluge vo-

đenja profila kompanija na raznim društveno-mrežnim odredištima. Mnoge su tvrtke prilično brzo prigrlile društvene mreže kao promotivno-marketinški alat, a neke u Hrvatskoj sve više koriste usluge specijaliziranih agencija pri izradi strategije nastupa na Facebooku, LinkedInu i Twitteru.

Usluge specijaliziranih agencija kreću se od kreiranja web aplikacija, osmišljavanja nagradnih igara i promotivnih akcija do kontinuiranog upravljanja odnosima i komunikacijom s korisnicima.

Pritom treba biti oprezan i kontrolirati sadržaj, paziti da u grupama, profilima, ne bude psovki i nekulturna ponašanja. Korisnici

očekuju da im se brzo odgovori.

Iskustva u praksi

Primjer takvog poslovanja novi je mobilni brend u sklopu HT-a, zapravo TMobilea, koji svojim korisnicima podršku ne pruža na klasičan način telefonom već putem Facebooka i Twittera. Stvorena je tako jeftinija i mnogo aktivnija služba za korisnike jer oni sami mogu razmjenjivati savjete. Budući da su mu ciljana skupina mlađi korisnici koji uživaju u prednostima Facebooka i Twittera, T-Mobile na taj im se način dodatno približio.

Drugi je primjer nedavna promocija Nescafe aparata i kave Dolce Gusto. Kako ističe PR menadžerica Nes-

tlea za Hrvatsku Olivera Međugorac, na taj je event bilo pozvano 14 osoba koje su na Twitteru iznimno popularne i uživaju određeni ugled, a ujedno su strastveni uživatelji kave. Prema njezinim riječima, za njih je bio rezerviran poseban dio atrija ZKM-a nazvan Twitter corner.

"Broj followera koji imaju pozvani tviteraši, a pazili smo na to da je riječ o 500 i više followera, u trenutku održavanja degustacije iznosio je 15.763, što je osiguralo velik domet poruke koju smo slali, a to je pojava novog, zanimljivog aparata za kavu na tržištu i njegova promocija", ističe Olivera Međugorac.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

dogaaji 17

business.hr Srijeda 15/12/2010

regija/svijet

Albanija nam vraća 5,5 mil. USD duga KLIRINŠKI DUG U Ministarstvu financija Albanije jučer je s predstavnicima zemalja bivše Jugoslavije potpisan sporazum o otplati 20,77 milijuna klirinških dolara duga nastalog robnom razmjenom između Albanije i bivše SFRJ, a Hrvatskoj prema sukcesiji pripada 23 posto

P

redstavnici Albanije te država sljednica bivše SFRJ jučer su u Tirani potpisali memorandum o podmirenju klirinškog duga Republike Albanije državama sljednicama bivše SFRJ, a od ukupnog duga Albanije u iznosu 23,84 milijuna američkih dolara Hrvatskoj će pripasti 5,48 milijuna dolara, izvijestio je Zdravko Rogić, predstavnik Hrvatske u Odboru za raspodjelu financijske imovine i obveza bivše SFRJ iz aneksa C Ugovora o pitanjima sukcesije, koji je potpisao memorandum u ime hrvatske Vlade.

U Ministarstvu financija Republike Albanije u Tirani

potpisan je memorandum između Vijeća ministara Albanije i Vijeća ministara BiH te vlada Makedonije, Srbije, Slovenije, Hrvatske i Crne Gore o namiri duga Albanije na osnovi obračuna vezanih uz robnu razmjenu između Albanije i bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, navodi Rogić.

Memorandum, kako objašnjava, regulira namiru duga Albanije nastalog na osnovi klirinškog poslovanja s bivšom SFRJ.

Kamate

Dug državama sljednicama bivše SFRJ utvrđen je u iznosu od 20,77 milijuna klirinških dolara te konverti-

Zdravko Rogić, predstavnik Hrvatske u Odboru za raspodjelu financijske imovine i obveza bivše SFRJ iz aneksa C Ugovora o pitanjima sukcesije

arhiva b.hr

ran po tečaju jedan klirinški dolar za jedan američki dolar. Utvrđena je i kamata u visini šestomjesečnog USD LIBOR-a, i to za razdoblje od 31. ožujka 2006., kada je prvi put usklađen saldo na računima albanskih banaka otvorenih u Narodnoj banci Jugoslavije bivše SFRJ, do 30. rujna 2009. u iznosu od 3,08 milijuna dolara. Nakon tog datuma kamata će se obračunavati po istoj stopi do potpisivanja bilateralnih sporazuma koji će se sklopiti između Vijeća ministara Albanije i svake pojedine

države sljednice.

Završni saldo

Slijedom toga, ukupni završni saldo duga Republike Albanije utvrđen je u iznosu od 23,84 milijuna američkih dolara.

Udjel Republike Hrvatske u financijskoj imovini i obvezama bivše SFRJ, prema odredbama aneksa C Ugovora o pitanjima sukcesije potpisanog 29. lipnja 2001. u Beču, iznosi 23 posto pa Republici Hrvatskoj pripada 5,48 milijuna dolara, navodi Rogić. H

TIJESNA POBJEDA

Berlusconi preživio glasanje o povjerenju Talijanski premijer Silvio Berlusconi u utorak je tijesno preživio glasanje o povjerenju u parlamentu i tako izbjegao zahtjev za ostavku koju traži oporba lijevog centra i skupina pobunjenih konzervativaca, javile su agencije.

Pošto je tijekom prijepodneva Berlusconi dobio povjerenje Senata, poslijepodne je bitku dobio i u donjem domu parlamenta gdje je 314 zastupnika odbacilo zahtjev za izglasavanje nepovjerenja vladi, a poduprlo ga 311. Dva su zastupnika bila suzdržana.

U Senatu je tijekom prijepodneva rezultat bio uvjerljiviji sa 162 zastupnika koji su premijera poduprli nasuprot 135 koji su uskratili povjerenje vladi desnog centra, što je i očekivano jer u Senatu koalicija koju vodi premijer ima uvjerljivu većinu.

Da je izgubio povjerenje u jednome od dvaju domova, Berlusconi bi morao podnijeti ostavku. Zasjedanje gornjeg doma bilo je krajnje burno i sjednica je nakratko bila prekinuta zbog tučnjave nekolicine zastupnika desnice jer su dva zastupnika, koji podupiru nekadašnjeg Berlusconijeva saveznika Gianfranca Finija, ipak glasala za Berlusconija.

Policija je blokirala središte Rima jer je glasanje bilo popraćeno prosvjedima tisuća studenata i drugih protivnika vlade. H

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 15/12/2010

STARA PRESUDA

Tangu poništena dokapitalizacija U skladu s pravilima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva i rješenjem Trgova kog suda u Slavonskom Brodu donesenim u travnju 2008., i to na temelju pravomo ne presude od 15. studenoga 2007., obavljeno je poništenje dokapitalizacije Tang tvornice alata. Poništenje dokapitalizacije SKDD je proveo 13. prosinca ove

godine, a kako stoji u obavijesti objavljenoj na stranicama Zagreba ke burze, povu eno je 31.126 redovnih dionica te kompanije pojedina nog nominalnog iznosa 500 kuna. Na taj je na in, kako obavještavaju iz kompanije, temeljni kapital Tang tvornice alata smanjen sa 72,5 milijuna kuna na 56,9 milijuna kuna i podijeljen na 113.874 redovne dionice pojedina nog nominalnog iznosa 500 kuna. Prema podacima Burze, Tanga dionicom se ne trguje. B. St.

2,67 MLRD. EURA

ECB kupio još PIGS obveznica Europska središnja banka nastavila je poja ano kupovati obveznice zemalja lanica eurozone radi smirivanja napetosti na tržištima koje je izazvala dužni ka kriza u 16- lanom bloku. ECB je prošli tjedan kupio državne obveznice u vrijednosti 2,67 milijardi eura i tako znatno pove ao njihov otkup u odnosu na prethodna dva tjedna, kada je kupnja iznosila 1,97

odnosno 1,35 milijardi eura, potvrdila je u ponedjeljak središnja banka.

Cilj kupnje uglavnom je bila pomo financijski osjetljivim lanicama u rubnom pojasu eurozone kao što su Portugal, Irska i Gr ka.

Poja ane aktivnosti na tržištu obveznica ECB poduzima netom prije po etka summita EU, na kojem e europski elnici razmotriti nove mjere za suzbijanje krize i sprje avanja njezina širenje na druge lanice pritisnute golemim manjkovima i dugovima. H

Šaravanja: Hrvatska n u eurozonu prije 2020 UNICREDIT PREDVI A Ulazak u izbornu godinu, odnosno odga anje provo enja ozbiljnijih reformi poslije izbora i potencijalni negativan utjecaj takve odluke na prora unski deficit najve i su rizik po mišljenju glavnog ekonomista UniCredita za regiju, koji ne o ekuje promjenu kreditnog rejtinga u sljede ih 12 mjeseci Ako je suditi po mišljenju UniCreditovih analiti ara, Hrvatska ne e u i u eurozonu do 2020. godine unato nadama mnogih doma ih analiti ara. Hrvatska bi u Europsku uniju trebala u i 2012. godine i prema UniCreditovu mišljenju zadnja je zemlja koja bi mogla u i u Uniju u sljede ih naj-

GORAN ŠARAVANJA, glavni UniCreditov analiti ar za Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju te Bosnu i Hercegovinu, o ekuje da e se te aj u 2011. kretati u rasponu u kojemu se kretao i 2010., bez promjene monetarnog okvira SNIMIO HRVOJE DOMINI

manje 10 godina. Uz izuzetak Estonije kojoj je ulazak u eurozonu obe an u sije nju 2010. godine, sljede e širenje ekskluzivnog kluba eurozone, koji je u posljednje vrijeme upao u velike probleme, trebalo bi se dogoditi 2015. godine, kada bi euro trebale prihvatiti Litva i Bugarska, a 2017. eška, te 2018. godine Ma arska.

Goran Šaravanja, glavni UniCreditov analiti ar za Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju te Bosnu i Hercegovinu, tvrdi da se o ekivanja u Hrvatskoj za 2011. godini vrte gotovo isklju ivo oko iš ekivanja završetka pregovora o punopravnom lanstvu u EU. Upravo su o ekivanja da e Hrvatska idu e godine zabilježiti gospodarski rast i kona no za-

vršiti pregovore o punopravnom lanstvu Europske unije glavni aduti kada je rije o raspoloženju investitora.

Stabilan rejting

Ulazak u izbornu godinu, odnosno odga anje provo enja ozbiljnijih reformi poslije izbora i potencijalni negativni utjecaj takve odluke na prora unski deficit najve i su rizik po Šaravanjinu mišljenju.

Kreditni bi rejting u idu ih 12 mjeseci, smatra Šaravanja, trebao ostati nepromijenjen.

Nakon osam tromjese ja pada, prva procjena rasta BDP-a za tre e tromjese je 2010. godine je 0,2 posto na me ugodišnjoj razini. Desezonirani podaci u odnosu na drugo tromjese je tako er upu uju na kraj recesije u Hrvatskoj.

"Me utim, zasad dostupni

oglas

a neće 20.

podaci za četvrto tromjesečje govore o prilično krhkom oporavku. Pad industrijske proizvodnje u tradicionalno jakom listopadu bio je veći od očekivanja. U 2011. očekujemo slab oporavak domaće potražnje i ostajemo pri prognozi rasta 1,6 posto", rekao je Šaravanja.

Smanjenje otplata duga

Kada je riječ o monetarnoj politici, on očekuje da će se tečaj u 2011. kretati u rasponu u kojem se kretao i 2010., bez promjene monetarnog okvira jer je rast vanjskog duga usporen. Prognozira da će razlika između deficita tekućeg računa i priljeva izravnih direktnih ulaganja u 2011. ostati nepromijenjena (-0,9 posto BDP-a) te očekuje blago smanjenje otplate vanjskog duga u apsolutnom iznosu.

Biljana Starčić

biljana.starcic@business.hr

NOVI MINUS

Premije osiguravatelja u studenome pale 2,4 posto Neživotna osiguranja zabilježila su pad 2,8 posto, na 6,24 milijarde kuna, a među osigurateljima prva mjesta i dalje drže Croatia osiguranje i Allianz Ukupna bruto premija 25 hrvatskih osiguravajućih kuća na kraju studenoga ove godine iznosila je 8,4 milijarde kuna, što je 2,4 posto manje nego u istom razdoblju lani, kada je zabilježena premija u iznosu 8,6 milijardi kuna, pokazuju podaci Hrvatskog ureda za osiguranje objavljeni ovaj tjedan.

Životno niže 1,1 posto

U ukupnoj premiji prevladava segment neživotnih osiguranja na koji se odnose 6,24 milijarde kuna, što je pad 2,8 posto u odnosu na studeni prošle godine, kada je taj sektor zabilježio 6,42 milijarde kuna bruto premije.

Prema podacima koje Hrvatski ured za osiguranje zaprima izravno od osiguravajućih društava, zaračunata bruto premija u segmentu životnih osiguranja pala je na kraju prošlog mjeseca u odnosu na isto razdoblje lani 1,1 posto, na 2,15 milijardi kuna.

Najveći je hrvatski osiguravatelj Croatia osiguranje s ukupnom bruto premijom od 2,7 milijardi kuna, što je pad 5,3 posto u usporedbi sa studenim 2009. godine.

Tržišni udjel Croatia osiguranja smanjen je s lanjskih 33,15 posto na 32,16 posto.

"Pad ukupnih premija osiguranja na hrvatskom tržištu očekivan je zbog utjecaja financijske krize i prelijevanja te krize u realni sektor gospodarstva", poručili su iz Croatia osiguranja gdje rade na povećanju efikasnosti, poboljšanju kontrole rizika te smanjenju neproduktivnih troškova.

Drugo mjesto po ukupnoj zaračunatoj bruto premiji u studenome zauzeo je Allianz Zagreb sa 900,3 milijuna kuna, dok je u istom lanjskom razdoblju ukupna premija Allianza iznosila 903,1 milijun kuna. Taj je osiguratelj na kraju studenoga ove godine tržišni udjel povećao s lani zabilježenih 10,5 na 10,71 posto.

"S obzirom na okolnosti, zadovoljni smo ostvarenim rezultatima i očekujemo da ćemo do kraja ove 2010. godine ostvariti naše poslovne ciljeve u smislu profitabilnosti i premijskog prihoda", kazali su iz Allianza.

Croatia i Allianz prva su mjesta zauzeli i u pojedinačnim segmentima - Croatia sa zaračunatom bruto premijom od 2,4 milijarde kuna u segmentu neživota, a Allianz sa 304,3 milijuna kuna u segmentu životnih osiguranja.

Treći po ukupno zaračunatoj bruto premiji na kra-

zdravko zrinušić, predsjednik uprave COa, gdje tvrde kako je pad ukupnih premija osiguranja očekivan

s. midžo/cropix

ju prošlog mjeseca bio je Euroherc sa 893,3 milijuna kuna, a udjel tog osiguravatelja smanjen je sa 11,01 zabilježenih u istom razdoblju prošle godine na 10,63 posto. Slijede Jadransko osiguranje s ukupnom bruto premijom od 572,7 milijuna kuna te Kvarner VIG sa 463 milijuna kuna. Ta su dva osiguravatelja krajem studenoga zauzimala 6,82 odnosno 5,51 posto udjela.

Štete 3,8 milijardi kuna

U sektoru neživota Euroherc zauzima drugo mjesto sa 893,3 milijuna kuna, a njegov se tržišni udjel smanjio s lani zabilježenih 14,75 na 14,3 posto.

U strukturi bruto premije po vrstama osiguranja najviše, odnosno 2,7 milijardi kuna ukupne premije odnosi se na osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, a 1,9 milijardi

Ukupni tržišni udjeli osiguravatelja 1.

Croatia

32,16%

2.

Allianz Zagreb

10,71%

3.

Euroherc

10,63%

4.

Jadransko

6,82%

5.

Kvarner VIG

5,51%

6.

Basler osig. Zg

4,43%

7.

Triglav

4,43%

8.

Grawe

4,24%

9.

Generali

3,31%

10.

Merkur

3,03%

odnosi se na životno osiguranje. Na osiguranje cestovnih vozila odnosi se 818,7 milijuna kuna, odnosno 9,74 posto ukupne premije. Ukupna vrijednost likvidiranih šteta iznosila je krajem studenoga ove godine 3,8 milijardi kuna, a u istom razdoblju lani bila je na razini 4,3 milijarde kuna.

Biljana Starčić

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Ine završila je u utorak na 30 kuna višoj cijeni od one koju je Mol neformalno ponudio za otkup dionica od malih ulaga a.

Nevjerojatna stopa rasta i ukupan promet od 185,5 milijuna kuna govore da mirovinski fondovi nisu pitali za cijenu i da su kupovali svaku dionicu Ine koje su se mogli do epati. A do epali su ih se ukupno 65.532.

Kakva je daljnja sudbina Inine dionice na Zagreba koj burzi, s obzirom na veliki šoping, znat e se uskoro.

Ina-industrija nafte d.d.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Adris grupa Dalekovod Belje akove ki mlinovi Adris grupa Ericsson Nikola Tesla Uljanik plovidba Institut IGH Atlantska plovidba d.d.

Viro tvornica še era d.d.

Atlantic grupa AD plastik Jadroplov d.d.

Ledo Konzum Ingra Zagreba ka banka Medika Luka Plo e Petrokemija Podravka prehrambena industrija, d.d.

Beliš e Jadranski naftovod Viadukt Kon ar Kon ar - elektroindustrija Laguna Novigrad Tehnika Kraš, prehrambena industrija Kon ar Fima validus Industrogradnja d.d.

Badel 1862 Dom holding Liburnia Riviera hoteli Luka Rijeka uro akovi holding SN holding Privredna banka Zagreb Hidroelektra niskogradnja Turisthotel Veterina d.d.

Tisak Istraturist Umag d.d.

Magma d.d.

Zvijezda Auto Hrvatska Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

Slatinska banka Saponia Podravska banka Riviera Pore Dioki d.d.

Elektrometal Zve evo, prehrambena industrija Gabarit d.d. za gra . radove i trgovinu Maistra HTP Kor ula Prehrambeno-industrijski kombinat Sun ani Hvar Humanitas d.d. za proizv., trg. i usluge Lav evi Tankerska plovidba Slobodna Dalmacija HGspot HUP - Zagreb Finvest Corp Slavonski zatvoreni investicijski fond Vupik Uljanik d.d.

Jadranska banka Atlas nekretnine Transadria Valamar grupa IPK Kandit Jadranka Hoteli Podgora Hoteli Brela Karlova ka banka Hrvatski duhani

+ Malo je dionica u utorak zabilježilo pad vrijednosti, a jedan od najve ih minusa me u likvidnijim izdanjima zabilježio je Janaf. Ta je dionica imala nesre u da baš u vrijeme rijetko vi enog rasta indeksa padom od 3,17 posto prekine osmodnevni pozitivan niz. Time se Janaf ponovno po eo udaljavati od 3000 kuna.

Ukupno se u utorak trgovalo sa 123 dionice koje su vlasnike promijenile u 20 transakcija.

CROBEX: +8,94%

Redovan promet: 233.964.160,05 kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

2,830.00 275.00 266.57 258.97 61.32 3,490.00 319.40 1,317.11 566.00 1,500.08 752.00 317.50 801.00 105.03 142.51 5,350.00 179.00 16.01 240.00 7,309.83 1,640.30 165.00 300.10 490.00 2,900.05 239.99 1,001.00 530.05 8.80 1,050.00 425.00 991.99 7.91 490.00 73.00 33.70 2,110.00 189.89 27.19 159.00 515.00 142.07 752.50 57.85 151.15 290.00 32.63 3,250.00 341.12 17.00 104.90 120.00 420.00 152.07 73.01 165.00 90.05 550.00 58.50 60.00 200.01 28.22 23.00 218.90 1,342.00 26.12 22.22 1,333.00 85.00 27.55 55.00 90.00 2,749.00 35.00 2,198.00 29.87 150.10 365.00 20.13 65.00 55.20 27.00

2,840.00 281.98 277.00 272.00 64.30 3,500.00 328.50 1,345.00 585.00 1,718.98 781.73 335.99 809.00 112.00 150.00 5,483.00 182.00 17.12 249.98 7,309.83 1,740.00 173.98 309.00 490.00 3,000.01 245.00 1,001.00 540.05 8.80 1,149.97 438.00 995.00 8.29 490.00 84.00 35.50 2,170.00 190.00 28.61 167.97 529.99 158.90 752.50 64.00 172.92 295.00 38.54 3,279.99 346.00 18.80 105.50 120.00 420.00 160.00 78.40 165.00 94.00 550.00 58.50 63.99 200.01 30.00 23.00 219.98 1,399.98 26.12 23.75 1,344.99 85.00 27.56 55.00 90.00 2,749.00 39.00 2,198.00 29.87 150.10 365.00 20.13 65.00 55.20 27.00

2,830.00 281.00 267.16 272.00 64.00 3,499.00 328.50 1,330.00 585.00 1,718.98 780.00 334.90 801.00 110.00 150.00 5,483.00 182.00 17.07 245.90 7,309.83 1,682.95 165.00 300.17 490.00 2,900.05 241.51 1,001.00 530.05 8.80 1,149.97 438.00 995.00 8.00 490.00 84.00 34.10 2,150.00 190.00 28.61 167.97 521.00 158.90 752.50 60.01 163.00 290.00 38.39 3,279.99 341.12 18.80 105.10 120.00 420.00 160.00 73.01 165.00 90.05 550.00 58.50 63.99 200.01 28.22 23.00 219.98 1,399.98 26.12 22.22 1,344.99 85.00 27.55 55.00 90.00 2,749.00 39.00 2,198.00 29.87 150.10 365.00 20.13 65.00 55.20 27.00

65.40% 2.18% -1.60% 6.54% 4.92% 1.42% 2.69% 1.52% 3.54% 17.02% 4.70% 7.00% -0.01% 4.87% 7.91% 5.44% 3.41% 2.96% 2.59% 0.13% -2.44% 0.00% 0.06% 0.00% -3.17% 5.00% 0.10% 2.51% 0.00% 9.52% 0.23% 0.61% -3.15% 3.16% 14.29% 1.19% 0.01% 0.01% 4.80% 4.98% 2.16% 13.50% 2.38% -2.26% 8.70% -1.69% -1.56% 0.92% -1.17% 8.11% 3.04% 0.00% 0.00% 0.01% 0.00% 11.11% -3.19% -1.79% 2.63% 6.65% 0.01% -5.93% 0.00% 0.00% 7.69% 0.00% -7.03% 0.00% 0.00% -1.61% 0.00% 12.50% -0.94% 5.41% 3.92% 1.22% -0.07% 0.00% -8.50% 0.00% -6.44% -0.37%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

65,532 56,352 16,521 9,713 36,939 551 5,808 1,170 2,655 913 1,836 3,191 1,128 8,312 5,811 159 4,554 42,665 2,920 91 392 3,928 2,000 1,178 123 1,333 300 417 25,500 203 367 144 16,814 255 1,327 2,800 44 474 2,840 426 111 377 71 827 300 160 709 8 74 1,245 176 150 39 98 207 87 122 20 150 136 40 275 300 31 5 233 260 4 60 160 79 32 1 69 1 50 8 3 42 13 15 1

185,455,859.11 15,703,093.95 4,458,646.02 2,587,757.00 2,318,255.42 1,927,961.00 1,868,172.25 1,562,534.71 1,537,742.72 1,454,791.31 1,409,735.22 1,035,086.08 906,259.45 899,147.00 856,125.33 854,029.99 819,724.04 714,816.95 711,968.30 665,194.53 664,460.78 662,121.31 607,432.00 577,220.00 364,499.50 322,704.55 300,300.00 225,067.41 224,400.00 221,538.99 159,929.80 143,206.67 135,789.39 124,950.00 105,378.07 97,258.53 94,479.90 90,040.62 80,179.59 68,290.58 57,969.70 55,097.24 53,427.50 51,162.06 50,280.35 46,550.11 27,009.13 26,169.99 25,509.75 21,650.59 18,510.20 18,000.00 16,380.00 15,287.68 15,204.50 14,355.00 11,147.07 11,000.00 8,775.00 8,585.01 8,000.40 7,835.81 6,900.00 6,813.72 6,767.98 6,085.96 5,915.40 5,343.99 5,100.00 4,408.71 4,345.00 2,880.00 2,749.00 2,641.00 2,198.00 1,493.50 1,200.80 1,095.00 845.46 845.00 828.00 27.00

28,300.00 23,010.68 1,812.44 623.92 525.79 367.39 3,158.82 1,771.09 339.30 272.60 1,088.51 464.39 2,670.77 461.95 245.50 1,207.19 4,131.92 128.03 15,749.50 220.71 374.65 551.28 1,626.92 570.51 2,154.29 110.32 194.38 1,363.35 137.25 217.87 601.65 61.12 21.61 221.68 63.18 254.63 650.68 1,136.29 92.61 456.88 9,937.95 99.13 297.05 110.71 389.01 1,355.75 187.12 328.84 225.73 36.11 96.58 79.03 280.87 584.56 295.11 13.84 27.72 37.45 640.24 27.29 46.69 206.32 30.85 105.19 876.93 136.38 7.33 634.00 52.51 92.19 82.80 201.26 328.84 130.01 63.20 188.05 107.34 121.36 7.37 34.14 73.92 22.76

365 dana Najniža Najviša 1,560.00 253.10 242.21 217.00 54.00 2,500.00 274.75 1,181.00 533.13 1,106.00 705.00 290.00 624.15 76.01 124.01 4,720.12 143.00 14.50 200.00 6,200.00 1,160.03 105.50 240.00 405.00 2,332.01 190.00 975.00 421.00 8.80 871.01 262.02 909.99 6.40 292.00 58.00 27.87 1,413.01 161.54 22.36 62.21 461.06 120.00 543.15 52.05 135.00 280.00 23.01 2,851.00 335.06 11.14 93.60 105.25 400.00 100.00 70.02 119.50 84.32 550.00 51.00 57.00 120.00 25.00 22.50 161.10 1,140.00 20.01 20.08 1,115.16 85.00 15.15 41.77 61.11 2,006.00 20.50 2,000.00 26.50 150.02 365.00 20.10 30.03 53.00 25.00

2,840.00 332.84 318.99 390.00 96.87 3,799.21 373.00 1,777.00 678.00 3,397.40 1,060.00 420.00 829.99 115.79 190.30 7,049.99 207.51 44.84 280.00 8,250.00 2,093.00 184.73 400.00 580.00 3,157.27 375.00 2,450.00 542.09 12.73 2,020.00 497.02 2,198.00 29.01 510.00 139.00 45.90 2,890.00 220.00 40.90 245.00 618.00 257.00 850.00 74.45 305.00 410.00 69.90 4,897.77 519.00 36.40 115.00 186.00 450.00 200.00 150.96 315.00 139.00 560.00 77.00 167.99 221.00 36.50 25.00 279.00 1,655.00 64.98 94.00 1,845.00 142.00 34.97 230.00 175.00 3,100.00 46.98 3,290.00 45.00 286.00 444.00 37.11 108.81 87.50 69.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

62,90 84,00 5,17 17,10 152,05 18,07 245,00 92,50 0,68 14,80 0,71 10,00 40,50 4,52 13,10

63,90 86,90 5,20 17,40 156,00 18,20 247,00 96,00 0,69 14,90 0,71 10,10 42,00 4,70 13,55

63,83 86,90 5,17 17,20 152,05 18,20 245,50 95,00 0,69 14,90 0,71 10,00 42,00 4,70 13,30

63,54 84,59 5,18 17,20 153,09 18,12 246,07 95,72 0,68 14,86 0,71 10,01 41,36 4,70 13,35

1,62 1,50 0,97 36,50 0,19 0,07 36,20 80,11 3,63

1,62 1,50 1,00 37,25 0,19 0,07 37,01 80,11 3,63

1,62 1,50 1,00 36,50 0,19 0,07 37,00 80,11 3,63

1,62 1,50 1,00 0,37 0,19 0,07 0,37 0,80 3,63

4,00 97,01 39,00 35,00 35,67 36,00 100,00 39,71 60,00 18,80 26,87 53,00

4,00 97,01 40,00 37,00 36,03 36,00 100,00 39,76 60,00 19,00 27,00 55,15

4,00 97,01 39,00 37,00 36,03 36,00 100,00 39,71 60,00 18,80 27,00 53,00

4,00 97,01 39,70 36,23 35,88 36,00 100,00 39,74 60,00 18,85 26,97 54,31

3.435,00 482,00 2.739,00 908,00 1.990,00 84,51 375,00 78,50 82,00 89,22 93,30 97,91 835,00 3.500,00 7.125,00

3.500,00 484,00 2.739,00 925,00 2.010,00 85,83 375,00 80,08 82,27 89,90 93,94 97,93 850,00 3.500,00 7.249,00

3.499,00 483,00 2.739,00 917,00 2.002,00 85,82 375,00 80,03 82,27 89,52 93,85 97,93 849,00 3.500,00 7.140,00

3.499,37 482,66 2.739,00 916,92 2.002,39 85,56 375,00 78,95 82,09 89,45 93,44 97,91 849,41 3.500,00 7.139,77

3.820,00 87,50 3.220,00 3.410,00 85,90 3.250,00 504,00 23.624,00 41.101,00 6.599,00 199,00

3.850,00 87,50 3.221,00 3.430,00 86,00 3.251,00 510,00 23.624,00 41.101,00 6.600,00 199,00

3.847,45 87,50 3.220,10 3.420,81 86,00 3.250,07 508,45 23.624,00 41.101,00 6.599,50 199,00

3.847,45 53,81 3.220,10 3.420,81 52,89 3.250,07 508,45 23.624,00 41.101,00 6.599,50 199,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG KDIR ZVTG MELR AELG PETG SAVA NF1N PILR PBGS KBMR KDHR INDDY GRVG

KRKA TELEKOM SLOVENIJE KD ID ZAVAROVALNICA TRIGLAV MERCATOR AERODROM LJUBLJANA PETROL SAVA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S PIVOVARNA LASKO PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR KD GROUP INFOND DYNAMIC GORENJE

TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA TRZNICA AD BANJA LUKA NOVA BANKA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 PIK AD SAMAC ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 ZIF VB FOND AD BANJA LUKA

ZIF FORTUNA FOND DD BIHAC FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D BOR BANKA DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B UNIVERZALPROMET DD TUZLA BH TELECOM D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR

AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Veterinarski zavod Zemun a.d. Zemun Energoprojekt holding a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Mlin Kanjiza a.d. Kanjiza Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2011K Soja protein a.d. Becej Napred GP a.d. N. Beograd Agrobanka a.d. Beograd

ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 06 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 TOPLIFIKACIJA SKOPJE Garant a.d. Futog MAKPETROL SKOPJE FERSPED SKOPJE Besko a.d. Vlasotince STOPANSKA BANKA SKOPJE

382.123,41 166.652,27 111.572,37 69.926,92 68.124,20 61.650,69 52.167,90 37.907,40 21.380,04 18.277,00 13.345,38 10.576,00 10.340,30 7.178,90 6.953,93

0,00 % 0,67 % -0,10 % 0,02 % 0,00 % 9,84 % 2,72 % -0,73 % 10,00 %

500000 255000 115606 153387 267114 672440 85760 12222 2384

810.000,00 382.500,00 115.407,54 56.649,02 50.751,66 44.805,75 31.528,87 9.791,24 8.653,92

0,00 % 115000 0,00 % 4080 -2,50 % 4879 4,20 % 4512 1,15 % 4531 0,00 % 4512 0,00 % 1512 -0,08 % 2994 3,45 % 500 0,97 % 1100 0,41 % 750 -3,64 % 239

460.000,00 395.800,80 193.674,82 163.452,00 162.566,26 162.432,00 151.200,00 118.987,69 30.000,00 20.734,00 20.227,39 12.980,65

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA ALK RMDEN06 KMB TNB RMDEN09 TPLF GRNT MPT FERS BESK STB

6014 1970 21521 4065 445 3402 212 396 31467 1230 18869 1057 250 1528 521

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB NIIS VETZ ENHL IMLK A2014 MNKA A2016 A2015 A2013 A2012 A2011 SJPT NPRD AGBN

0,20 % 2,72 % -1,52 % 0,58 % -0,72 % 0,55 % -0,97 % -1,04 % 0,59 % 2,76 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 1,95 % 0,76 %

Energoinvest Sarajevo Bambi Banat BH Telecom Tutunska banka Krka

+3,14% +3,11% +0,97% +0,32% +0,2%

Telekom Slovenije

Elektroprivreda Mostar Energoprojekt holding Komercijalna banka Alkaloid Agrobanka

-3,64% -1,29% -0,55% -0,17% -0,14%

Petrol

+2,72 -0,97

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FRTFRK1 FBIHKC FBIHK1A FBIHK1C FBIHK1E FBIHK1D BORBRK3 FBIHK1B UVZPR BHTSR JPESR JPEMR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TLKM-L4 TRZN-R-A NOVB-R-E RSRS-O-D PIKS-R-A INVP-R-A RSRS-O-C RSDS-O-C VBIP-R-A

+

Oznaka

Srijeda 15/12/2010

+

Powered by

business.hr

-0,06 % -0,21 % 0,00 % -1,29 % 0,35 % 1,13 % 0,00 % 2,38 % 0,33 % -0,12 % 0,60 % -0,15 % 0,12 % 0,00 % -0,14 %

8952 31.326.389,00 42697 20.608.205,00 3339 9.145.521,00 5013 4.596.533,00 2159 4.323.166,00 50111 4.287.511,32 9700 3.637.500,00 37315 2.946.120,97 34000 2.790.984,85 30018 2.685.200,33 23639 2.208.784,57 18964 1.856.836,78 1954 1.659.745,00 460 1.610.000,00 132 942.449,00

valuta: MKD - makedonski denar -0,17 % 0,57 % -0,19 % 0,32 % -1,07 % -1,33 % 0,38 % 0,01 % -2,14 % -0,01 % 2,05 %

385 16441 201 86 4822 60 346 7 3 12 320

1.481.270,00 884.708,30 647.241,00 294.190,00 255.023,34 195.004,00 175.924,00 165.368,00 123.303,00 79.194,00 63.680,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Cijena dionice slovenskog Telekoma sko ila je u utorak 2,72 posto i zadnja zabilježena iznosila je 86,9 eura. Osim što joj je rasla cijena, ta je dionica bila i druga na popisu najtrgovanijih u Ljubljani sa 166.652 eura prometa.

Telekomom Slovenije trgovalo se u cjenovnom rasponu od 84 do 86,9 eura, a zadnja zabilježena ujedno je bila najviša cijena zabilježena u utorak. Rasla je i cijena dionice Pivovarne Laško, i to 2,76 posto, na 14,86 eura.

Vrijednost dionice slovenske naftne kompanije Petrola pala je u utorak 0,97 posto, na 245,5 eura. Tijekom dana je 212 dionica promijenilo vlasnika pa je ukupan promet dionicom Petrola iznosio 52.167 eura.

Najniža cijena dionice iznosila je 245 eura, a najviša je bila na razini 247 eura.

Cijena Save pala je više od jedan posto i zadnja zabilježena iznosila je 95 eura, a promet je iznosio 37.907 eura. Ukupno je 396 dionica promijenilo vlasnika.

REGIONALNI INDEKSI +0,02% BIRS +1,30% 825,50 958,79 Belex15 -0,51% FIRS +2,95% 658,03 1.644,66 Belexline -0,23% MBI10 -0,15% 1.281,21 2.249,34 SASX10 +0,06% MOSTE -0,74% 913,33 485,35 SASX30 +0,59% NEX20 +0,64% 897,46 14.076,13 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,30% WIG20 +0,30% 2.766,43 BUX -0,14% 21.310,90 -1,19% -0,02% ATX -0,45% 2.822,87 indeksa na zatvaranju u +0,17% Stanje utorak 14. prosinca 2010.

FTSE100 5.882,24

DAX 7.020,56

CAC40

3.899,15

MICEX 1,665.27

AMERI»KI INDEKSI DJIA 0,00% +0,16% S&P500 11.428,56 1.240,40 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -0,48% ponedjeljak 13. prosinca 2010.

2.624,91

investor 22

Powered by

DIONI»KI

Ime fonda

+

492,0287

29,04

NFD Aureus US Algorithm 141,7651

26,38

MP-Global HR

21,29

324,8553

KD Nova Europa

7,1920

19,93

HPB WAV DJE

95,7618

18,76

FIMA Equity

72,0968

-21,46

ST Global Equity

46,7571

-14,89

KD Victoria

13,1792

-14,80

C-Zenit

49,4923

-12,87

HPB Dynamic

47,8669

-12,41

+ MJEŠOVITI

+

udjela

% 12 mj.

11,1931

10,44

Allianz Portfolio

112,5406

7,90

ZB global

146,0000

7,03

Ilirika JIE Balanced

149,7247

4,96

HI-balanced

10,0294

4,59

ICF Balanced

111,2037

-20,36

ST Balanced

170,3049

-13,28

ST Aggressive

64,9512

-10,47

96,4930

-9,61

106,2771

-7,48

HPB Global OTP uravnoteženi

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn

kn kn

kn

kn

kn kn

kn kn kn kn kn

kn

28,9858 112,4018 68,2844 366,0223 45,5069 7,1920 13,1792 169,3733 10,7868 31,4300 95,7618 105,2900 105,4600 71,3580 87,7822 12,9772 105,2200 8,4445 68,8900 5457,7400 99,6563 82,3861 47,8669 46,7571 72,0968 492,0287 84,7000 60,3200 60,6784 11,2014

0,95 0,64 0,62 0,62 0,59 0,55 0,53 0,51 0,49 0,48 0,45 0,43 0,42 0,39 0,35 0,34 0,31 0,28 0,26 0,22 0,21 0,16 0,15 0,14 0,13 0,12 0,11 0,10 0,08 0,06

-0,71 0,46 8,66 6,30 5,26 9,86 -4,67 4,78 9,28 2,48 6,64 2,55 1,55 2,36 4,62 5,27 4,04 2,52 -1,28 -3,83 N/A 4,38 -4,94 -3,43 -8,05 7,20 -1,85 5,23 5,27 2,34

NFD Aureus BRIC OTP Europa Plus PBZ I-Stock MP-Bric HR AC Rusija KD Nova Europa KD Victoria Ilirika JIE KD Energija Erste Total East HPB WAV DJE Raiffeisen World ZB euroaktiv HPB Titan OTP meridian 20 KD Prvi izbor ZB BRIC+ HI-growth Raiffeisen HR dionice Poba Ico Equity Ilirika Gold PBZ Equity fond HPB Dynamic ST Global Equity FIMA Equity MP-Mena HR Erste Adriatic Equity Raiffeisen Emerging M. Prospectus JIE AC G Dynamic EM

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

1,44 7,46 13,35 8,63 9,07 13,98 -9,24 5,29 10,00 0,13 8,81 6,51 6,01 1,04 7,61 7,93 6,02 2,84 -0,95 -0,83 N/A 4,44 -4,03 -4,75 -11,44 11,62 -2,77 6,27 5,12 3,11

11,42 6,85 16,13 13,01 15,73 19,93 -14,80 1,70 N/A -7,83 18,76 11,99 7,20 5,91 0,86 13,34 N/A 2,38 -4,00 -6,42 N/A -0,93 -12,41 -14,89 -21,46 29,04 -8,54 10,98 -2,22 10,70

-13,70 8,71 -10,58 -3,17 -18,86 -9,89 2,41 8,97 N/A -30,33 -1,31 0,72 0,81 -9,46 -4,84 3,38 N/A -1,90 -15,22 -16,39 N/A -3,61 -15,76 -7,22 -4,88 7,75 -3,16 -15,59 -12,11 6,58

7,05 4,44 12,48 7,68 11,89 14,01 -13,48 3,17 7,88 -7,64 16,47 9,28 4,06 2,91 1,36 12,67 5,22 1,13 -0,63 -5,52 -0,34 -0,30 -12,85 -12,95 -20,30 26,10 -6,74 6,57 -4,15 8,79

9,123 8,583 208,559 11,849 9,682 20,129 56,974 104,089 8,194 44,701 11,727 40,139 233,965 9,965 17,752 5,443 81,319 67,383 13,977 5,942 5,429 393,525 20,403 13,802 18,025 9,020 203,440 24,481 23,937 14,141

3,70 1,40 3,41 2,76 3,77 3,16 11,60 6,13 0,79 3,20 3,28 7,20 6,61 3,39 2,63 7,84 0,67 8,80 2,26 3,38 0,13 5,27 4,30 10,14 6,54 2,77 5,18 2,98 3,87 1,78

13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena AC G Balanced EM

Valuta

DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

MP-Mena HR

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI OTP uravnoteženi ICF Balanced Ilirika JIE Balanced HI-balanced ST Aggressive KD Balanced Erste Balanced Agram Trust PBZ Global fond ST Balanced Allianz Portfolio AC G Balanced EM Raiffeisen Prestige Raiffeisen Balanced HPB Global C-Premium ZB global NFD Aureus Emerging Markets Balanced

kn kn

kn kn

kn kn kn kn

kn kn

kn

106,2771 111,2037 149,7247 10,0294 64,9512 8,1884 116,2600 67,5774 101,8061 170,3049 112,5406 11,1931 107,9900 153,9500 96,4930 5,5420 146,0000 83,8745

1,05 0,43 0,38 0,24 0,19 0,15 0,14 0,14 0,12 0,12 0,09 0,08 0,00 -0,01 -0,08 -0,08 -0,09 -1,43

-3,32 -4,58 3,56 1,85 -0,29 -0,07 -0,98 -1,10 2,34 -4,40 1,98 2,03 0,06 0,10 -5,62 2,84 0,79 0,53

-1,57 -6,66 5,08 2,49 -1,77 0,66 0,82 -0,99 2,55 -5,41 4,47 2,79 3,59 3,01 -7,08 -2,65 2,48 6,17

-7,48 -20,36 4,96 4,59 -10,47 -0,46 -0,01 -5,67 0,90 -13,28 7,90 10,44 N/A 4,45 -9,61 -6,42 7,03 1,97

1,23 1,56 8,60 0,03 -7,92 -3,99 -0,61 -2,82 4,89 6,95 7,71 6,53 N/A 5,34 -0,68 -14,16 4,09 -3,91

-6,89 -13,35 4,69 2,47 -8,59 -0,78 0,68 -2,92 1,35 -11,50 7,26 8,60 7,99 4,81 -9,41 -6,07 6,48 4,27

37,031 11,079 44,715 67,674 2,856 6,802 106,461 11,550 289,546 12,116 7,186 14,336 174,957 331,783 88,224 12,269 712,169 16,317

5,00 8,61 4,89 8,80 5,23 4,91 9,90 2,43 9,25 7,93 1,59 1,78 0,77 8,30 5,19 3,87 9,45 4,41

13.12.2010 10.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010

kn

127,7675 161,9689 174,3600 129,5248 124,5054 130,3300 158,7600 11,3722

0,10 0,09 0,07 0,05 0,02 -0,01 -0,03 -0,17

0,40 1,73 0,19 0,21 -0,60 0,11 -0,99 0,43

2,18 4,70 3,10 2,60 2,12 3,63 -0,67 1,75

4,49 10,77 8,51 6,32 4,31 9,09 4,71 5,44

5,02 8,18 6,72 4,54 4,31 4,41 5,01 1,47

4,44 9,08 8,37 7,62 4,26 8,84 4,52 5,86

14,471 26,201 441,653 115,795 13,476 162,130 231,163 6,337

5,00 6,13 8,55 7,76 5,19 7,53 9,45 8,80

13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010

kn kn kn kn

kn kn kn

kn kn kn kn

$ kn

144,7300 138,4900 135,2296 116,9838 10,6719 102,5125 132,4043 162,5739 139,8566 125,8112 132,0721 122,3098 11,3177 108,4336 105,4900 124,5747 138,4717

0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,00 -0,01

0,89 0,83 0,83 0,82 0,78 0,74 0,56 0,59 0,49 0,56 0,74 0,55 0,66 0,78 0,65 0,29 0,63

1,77 1,73 1,64 1,65 1,66 1,59 1,16 1,12 1,02 1,66 1,55 1,19 1,55 1,55 1,66 0,70 1,29

4,04 3,75 3,79 3,46 3,64 1,76 3,05 2,50 2,59 3,98 4,10 2,84 3,63 3,66 4,21 2,62 2,48

4,85 4,42 4,44 5,17 4,35 1,82 6,34 4,79 3,28 4,39 5,50 4,13 5,75 5,22 4,46 3,95 4,61

3,73 3,51 3,49 3,19 3,39 1,28 2,76 2,20 2,44 3,69 3,74 2,63 3,37 3,36 3,93 2,55 2,37

967,157 844,203 42,125 176,179 27,500 7,203 954,604 2078,971 135,803 495,293 222,421 133,515 133,200 170,737 676,579 38,347 118,225

7,80 7,53 6,95 3,11 1,53 1,38 11,71 10,39 10,39 8,39 5,19 4,98 2,21 1,59 1,22 5,67 7,22

13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010 13.12.2010

+

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

161,9689

10,77

Erste Bond

130,3300

9,09

Raiffeisen Bonds

174,3600

8,51

PBZ Bond fond

129,5248

6,32

HI-conservative

11,3722

5,44

HPB Obvezni ki

124,5054

4,31

OTP euro obvezni ki

127,7675

4,49

ZB bond

158,7600

4,71

HI-conservative

11,3722

5,44

PBZ Bond fond

129,5248

6,32

OTP euro obvezni ki Capital One Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond HPB Obvezni ki Erste Bond ZB bond HI-conservative

NOV ANI FONDOVI Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash VB Cash Agram Euro Cash Platinum Cash PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani HPB Nov ani OTP nov ani fond Agram Cash Allianz Cash Erste Euro-Money PBZ Dollar fond HI-cash

+

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Srijeda 15/12/2010

INFLACIJA BUJA

Rekordan rast cijene hrane u Kini Kineski indeks odnosno inflacija potroĹĄa kih cijena u studenom je dosegnula stopu rasta od 5,1 posto u odnosu na isto razdoblje proĹĄle godine, no zabrinjava injenica da su u istom razdoblju cijene hrane porasle golemih 11,7 posto. Prema analizi tvrtke Waverly Advisors, inflacija potroĹĄa kih cijena raste prije svega zbog rasta cijene hrane, to nije svjeĹžeg povr a i Ĺžita-

rica, zbog ega se o ekuje da bi kineske monetarne vlasti mogle dodatno sustegnuti nov ane tokove u zemlji, i to u skorom roku. Srednjoro no u Waverly Advisorsu o ekuju da e Narodna banka Kine izravno intervenirati na trĹžiĹĄtu robe kako bi usporila rast cijena odre enih vrsta hrane.

U 2011. godini u Narodnoj banci Kine ciljaju inflaciju od etiri posto, uz rast BDP-a osam posto, a kako bi smanjili inflaciju, planiraju ograni iti plasman pojedina nih zajmova do milijardu dolara. J. J.

Raj za ťpekulante Crobex sko io 8,94% POTRAŽNJA ZA INOM Dobro je doťla gotovo svim ostalim dionicama na ZSEu, promet je dosegao 233,9 mil. kn

Ulaga i na Zagreba koj burzi ve su danima bili u niskom startu o ekuju i deblokadu trgovanja dionicom Ine. Taj su dan do ekali u utorak, pa kad je sudac u obliku Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dao znak da trgovina moĹže po eti, po ela utrka

kakva davno nije vi ena na Zagreba koj burzi, moĹžda joĹĄ od dolaska dionice Hrvatskih telekomunikacija. Od samog je po etka Inina dionica poletjela visoko, povla e i za sobom i dobar dio Zagreba ke burze pa je dioni ki indeks Crobex sko io u ovim vremenima nevjerojatnih 8,94 posto, dok je Crobex 10, kao mla i lan Burze, rastom ve im od 12 posto doĹĄao do rekordna 1124,32 boda.

Mnogo je papira i tinte potroĹĄeno u utorak u objaĹĄnjavanju svega ĹĄto se doga alo oko Ine, ali vrijedi joĹĄ jednom ponoviti da je cijena te dionice sko ila 65,4 posto, presko ivĹĄi cijenu iz joĹĄ uvijek neformalne Molove ponude.

185,4 milijuna samo Ini Promet je dosegao fantasti nih 185.455.859 kuna, a dramu su reĹžirali mirovinski fondovi koji o ito u dogovoru s

drĹžavom pokuĹĄavaju sprije iti Molov naum da se do epa natpolovi nog vlasniĹĄtva Ine. Trakavica oko Ine tek dostiĹže vrhunac, a po ela su se povla iti pitanja o smislu takvog poteza i odgovornosti mirovinaca prema novcu budu ih umirovljenika.

JURE RADI , predsjednik Uprave Instituta IGH, ija je dionica posebno profitirala pomamom za Inom sko ivĹĄi 17,02 posto SNIMIO HRVOJE DOMINI

HT preko 15 mil. kuna Pomama za Inom dobro je doĹĄla gotovo svim ostalim dionicama izlistanima na Zagreba koj burzi, na kojoj je ukupan promet dosegao 233,9 milijuna kuna. Dionica Hrvatskih telekomunikacija privukla je ulaga e koji su u utorak prĹĄtali optimizmom, pa je ukupan HT-ov promet premaĹĄio 15 milijuna kuna uz rast cijene neĹĄto ve i od 2 posto. HT-u je, po kriteriju prometa, najbliĹži pratilac bila povlaĹĄtena dionica Adrisa, koja je u utorak bila jedna od rijet-

kih koja je zabiljeĹžila minus.

Adris je tako pao 1,6 posto uz 4,5 milijuna kuna prometa. JoĹĄ je gore proĹĄla joĹĄ jedna naftaĹĄka dionica, ona Janafova, ija je cijena pala 3,17 posto. Posebno su profitirali gra evinci, pa je tako Institut IGH sko io viĹĄe od 17 posto, a Dalekovod 6,54 posto. Dan na Zagreba koj bur-

BROJKE

REGIJA

Velik rast cijena u Banjoj Luci Ve ina regijskih indeksa zabiljeĹžila je rast vrijednosti drugog dana u tjednu, a istaknuli su se banjalu ki indeksi BIRS i FIRS koji su rasli 1,3 i 2,95 posto

Dionicom banjalu ke TrĹž-

zi kakav e se teĹĄko ponoviti u bliskoj budu nosti zavrĹĄio je to no u 16 sati, a nastavak e sigurno uslijediti u odgovoru Mola i komentarima o potezima i povezanosti s drĹžavom velikih igra a, koji su joĹĄ jednom pokazali tko su pravi i jedini gospodari doma eg trĹžiĹĄta kapitala.

Ante Pavi

nice trgovalo se u iznosu 382.500 konvertibilnih maraka, a vrijednost joj je porasla 0,67 posto, na 1,5 KM. Nova banka Banja Luka zabiljeĹžila je 115.407 KM prometa, a zadnja zabiljeĹžena cijena te dionice iznosila je

jednu KM. U plusu je bio i slovenski SBITOP, ija je vrijednost rasla 0,02 posto, na 825,5 bodova.

U Ljubljani je tradicionalno najtrgovanija bila dionica farmaceutske kompani-

je Krke, koja je ostvarila 382.123 eura prometa. Toj je dionici cijena rasla 0,2 posto, ali nije premaĹĄila 64 eura. Telekomom Slovenije trgovalo se u vrijednosti 166.652 eura.

Biljana Star i

0,06 0,51 posto rastao je sarajevski SASX 10

posto pao je beogradski BELEX 15

Srednjovjekovni Englezi bili bogatiji nego što se mislilo Novo istraživanje koje su proveli ekonomisti sa Sveu ilišta Warwick otkriva da srednjovjekovna Engleska ne samo da je bila daleko prosperitetnija nego što se prije vjerovalo, nego je ak imala prosje an prihod koji je bio više nego udvostru en u odnosu na prosje an prihod koji po stanovniku imaju danas najsiromaš-

nije zemlje svijeta. U studiji objavljenoj pod nazivom „Britanski ekonomski rast 1270.-1870.“ istražitelji otkrivaju kako je standard života u srednjovjekovnoj Engleskoj bio puno iznad gole borbe za preživljavanje, s ime se suo ava ve ina ljudi koji danas žive u siromašnim zemljama.

DOBITNICI DANA (ZSE) Institut IGH +17,02 % Badel 1862 +14,29 % Hidroelektra niskogradnja +13,5 % Uljanik +12,5 % Elektrometal +11,11 % 49 Raste

Prije se, naime, vjerovalo da je u srednjem vijeku prosje an dohodak po stanovniku iznosio 400 dolara godišnje, koliko danas iznose primanja gra ana najsiromašnijih zemalja. No, najnovija istraživanja pokazala su da su srednjovjekovni Englezi živjeli s puno više, ak 1000 dolara godišnje. B.hr

GUBITNICI DANA (ZSE) Hoteli Podgora -8,5 % HG Spot -7,03 % Karlova ka banka -6,44 % Sun ani Hvar -5,93 % Zve evo -3,19 %

14 Nema promjene

19 Pada

INDEKSI CROX Mirex Sirova nafta Prirodni plin Zlato Srebro Goveda

IMALI dvostruko više nego danas najsiromašniji ARHIVA BUSINESS.HR

Vrijed.

1,291.72 154,87

Prom.

14,36% 0,14%

88,61 4,46 1.393 29,50 100,97

0,93% 2,18 0,55% 3,10% 0,01%

LJUDSKI UM PROTIV KOMPJUTORA

U američkom formatu 'Izazova' borit će se čovjek i računalo U ultrapopularnom ameri kom TV kvizu "Jeopardy", koji su Hrvati upoznali kao "Izazov", ove e se zime na i ovjek nasuprot stroja, a to bi natjecanje trebalo pokazati koliko su znanstvenici bili uspješni u stvaranju ra unalnog programa koji može oponašati ljudsku inteligenciju. Dvojica najuspješnijih sudionika ameri kog formata showa, Ken Jennings i Brad Rutter, igrat e protiv "Watsona", kompjutorskog programa koji je razvio IBM-ov tim za umjetnu inteligenciju. Amerikanci e snimku borbe mo i gleda-

ti od 14. do 16. velja e idu e godine. "Izazov" traži od sudionika, nerijetko kroz zagonetke, igre rije ima i dosjetke, da do odgovora do u što brže. "Watson", protiv kojega e se Jennings i Rutter u toj disciplini natjecati, ime je dobio po osniva u IBM-a Thomasu J. Watsonu. Program je ve testiran u pedesetak igara u kojima je "Watson" odmjerio snage s nekoliko šampiona "Izazova". No ni iz IBM-a ni iz producentskog tima kviza nisu željeli odati koji je rezultat "Watson" ostvario protiv ljudske rase. B.hr

HOMOFOB ILI DOBRO»INITELJ?

Blatter homoseksualcima: Suzdržite se od seksa na Svjetskom prvenstvu u Kataru!

Predsjednik Fife Sepp Blatter gay populaciju upozorio je da se tijekom SP-a u Kataru 2011. suzdrži od "bilo kakvih seksualnih aktivnosti" koje su u toj zemlji zabranjene.

U Kataru je zabranjen i alkohol, ali Blatter se nada da e zbog apela nogometnih fanova koji su se istog trena

pobunili protiv toga, ali i zabrane razgoli enih seksi navija ica, premostiti neke kulturološke barijere.

"To je druga kultura i druga religija, no u nogometu nema granica", izjavio je Blatter dodavši: "Otvoreni smo za sve i svakoga i mislim da ne e biti diskriminacije bilo

Sve o prometu dionicom Ine, doznajte na...

kojeg ljudskog bi a, bilo ono na ovoj ili onoj strani, lijevo ili desno...". Je li Blatterova izjava homofobi na ili homoseksualce samo nastoji spasiti neprilika, mediji još nisu ocijenili. U Kataru se homoseksualnost kažnjava zatvorom, nov anom kaznom ili bi evanjem. B.hr

www.business.hr

UKRATKO...

Pronašli zvijezdu godine Britanskog glumca Colina Firtha ameri ki asopis Variety proglasio je "me unarodnom zvijezdom godine" na filmskom festivalu u Dubaiju, na kojem e se ove godine prikazivati filmovi iz 57 zemalja.

Izvan granica domovine Oprah Winfrey je nakon 24 godine karijere po ela snimati svoj show u Sydneyju, a australsku e vladu snimanje etiriju epizoda koštati 27,5 milijuna kuna.

Iznenadan odlazak Richard Holbrooke, arhitekt Daytonskog mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu 1995. i izaslanik Baracka Obame za Pakistan i Afganistan, preminuo je u ponedjeljak od puknu a aorte u 69. godini života.

www.business.hr