Business.hr broj 785

UVALA LIVKA 6-7

Gradnja 180 milijuna eura vrijednog kompleksa na Šolti kreće za šest mjeseci Tvrtka Azurna obala, iza koje stoji kapital engleskog fonda Dolphin Capital Investmenta, trenuta no prikuplja 19 potrebnih lokacijskih dozvola za turisti ko-rezidencijalni kompleks u uvali Livka na Šolti, objavljen je i poziv za uvid u idejno rješenje, a dovršene su sve potrebne infrastrukturne suglasnosti i studija utjecaja na okoliš

DRŽAVNI MINUS 8

Javni dug u dva mjeseca skočio 15,5 mlrd. kuna

ETVRTAK 16/12/2010

BROJ 785 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

Mol: Poništite DOMOKOS SZOLLAR, glasnogovornik Mol grupe u Hrvatskoj

trgovinu Inom zbog manipulacije

Hanfa: Kakva manipulacija?

ANTE SAMODOL, predsjednik Uprave Hanfe

ŽESTOK VERBALNI UZVRAT 4-5 Iz Mola su potvrdili da se u ponedjeljak nisu obra ali Hanfi zbog sumnji u vezi s trgovanjem Ininim dionicama, a iz Hanfe poru uju da nisu otkrili nikakve manipulacije, odbacivši navode da mirovinci djeluju uskla eno

info&stav

INDIKATOR

2-3

Dalji pad autotržišta Dobra godina Atlantske

Prodaja automobila u Europi pala je u studenome 7,1 posto, izvijestila je udruga autoproizvo a a ACEA. U tom je mjesecu registrirano ukupno 1,07 milijuna novih automobila.

Prodaja na njema kom tržištu bila je niža 6,2%, dok je u Francuskoj prodano 10,8% manje automobila, u Britaniji 11,5%, u Italiji 25,5% manje, a u Španjolskoj ak 15,5%

U 2010. Atlantska je plovidba u pomorskoj djelatnosti ostvarila dobit od 11 milijuna ameri kih dolara, dok e cijela grupacija godinu završiti sa 9,3 milijuna dolara dobiti, i to u godini u kojoj su vozarine bile vrlo promjenjive. U 2011. i 2012. o ekuje sedam novih brodova vrijednosti 275 milijuna ameri kih dolara

business.hr etvrtak 16/12/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Nena Novakovi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

NITKO NIŠTA NE POTPISUJE

Sanader iz salzburškog zatvora zamrzava Hrva Sve više poduzetnika izbjegava poslovati s državom i njezinim poduze ima jer ne žele "uletjeti" u neku od istraga Uskoka i DORH-a Ivo Sanader i iz salzburškoga zatvora "duboko zamrzava" Hrvatsku. Kad su kraci njegove hobotnice iz pojedinih ministarstava te javnih i državnih poduze a po eli završavati u istražnom pritvoru, "zamrznuo" se ve i dio upravlja ke strukture u državnoj administraciji i javnim poduze ima.

Pojedini ministri ve

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

IVO SANADER, bivši premijer SNIMIO HRVOJE KNEZEZ

se potiho žale novinarima da i njihovi najbliži suradnici odbijaju potpisivati odluke s materijalno-financijskom "težinom", brane i se kako ne žele da njihovoj djeci školski kolege danas-sutra dobacuju " došao je Baji i po tvoga tatu".

Ne bi s državom

Na nedavnom HUP-ovu radnom ru ku prvi ovjek PBZ-a Božo Prka upozorio je na to da sve više poduzetnika koliko god može izbjegava poslovati s državom i njezinim poduze ima jer ne žele "uletjeti" u neku od istraga Uskoka i DORH-a. Nakon Sanaderova pritvaranja zbog sumnji u njegovo koruptivno djelovanje u slu aju Fimi medija, a pogotovo zbog optužbe da je po njegovu nalogu HEP povlaštenom cijenom i

››

Mnogi su poduzetnici zabrinuti jer uglavnom posluju s državom i njezinim poduze ima, iji brojni elnici drhte od straha dvoje i jesu li radili za Sanaderovu vladu ili Sanaderovu bandu kreditom pogodovao Robertu Ježi u i Diokiju, "smrznuli" su se i brojni drugi elnici javnih i državnih tvrtki, ali i mnogih privatnih kompanija koje posluju s državom, ili su postizale posebne dogovore o povoljnijem, odgo enom ili obro nom pla anju dospjelih obveza državi na svim razinama.

Iz Sanaderova pokli a "nisam vodio bandu nego Vladu" lako je zaklju iti da e se njegova obrana temeljiti na dokazivanju da je premijersku dužnost obavljao u okviru sustava koji je jednako funkcionirao i prije i poslije njegova mandata. Takvu e obranu Baji i Uskok uspješno rušiti ponajprije konkretnim dokazima i svjedo enjima da je Sanader svoja pogodovanja osobno napla ivao i pretvarao u privatnu imovinu. No, što e biti

s pogodovanjima u kojima se ne e mo i dokazati da je uzeo "pinku", primjerice od Ježi a za HEP-ovo pogodovanje Diokiju?

Sva pogodovanja

Povlaštenih kupaca HEPove struje ima još, a ministar policije Tomislav Karamarko najavljuje da istrage idu dalje i da e biti novih pritvaranja. Jesu li svi povlašteni kupci HEP-ove struje, ili oni koji po povoljnijim uvjetima kupuju i pla aju proizvode i usluge svih drugih državnih kompanija, odnosno od poreznika i drugih državnih službenika dobivaju povoljnije uvjete pla anja poreza, doprinosa i drugih davanja državi, potencijalne mete Uskoka i DORH-a? Kud eš ve eg pogodovanja nego kad ti u uvjetima sveop e nelikvidnosti i preskupih kredita

››

BISER DANA

BROJKA

'Imperija uzvra a udarac' mala je beba za ono što su radnici Holdinga u stanju napraviti za svoja prava

600

radnika otpustit e Yahoo u tre em valu otpuštanja od druge polovine 2008. godine

DARKO KLEINBERGER, predsjednik Koalicije sindikata Zagreba koga holdinga

UVODNIK

Zašto se svima odjednom og svi a cijena od 2830 kuna vatsku Šukerova porezna uprava odobri naknadno i obro no pla anje poreza i doprinosa? Jesi li to dobio zbog antirecesijskog djelovanja države ili zato što si "donirao" znatne svote u strana ku blagajnu ili privatne džepove poreznika i njihovih šefova?

Na istom okupljanju malih i srednjih poduzetnika na kojemu je Božo Prka izrekao svoje upozorenje, doma in skupa, vlasnik hotela Antunovi , neuspješno se pokušao našaliti rekavši u ime nazo nih kako najbolje "mi svi znamo kome smo sve i zašto morali davati novac, ali ja ne smijem o tome pri ati jer su oni kojima sam ja davao uglavnom taj novac potrošili u mojem hotelu". Izmamio je samo pokoji kiseli osmijeh na licima poduzetnika.

Takva nevesela lica poduzetnika prevladavaju i na prigodnim predblagdanskim okupljanjima ponajprije zbog dugotrajnih recesijskih uvjeta u kojima posluju. No, mnogi su zabrinuti i zato što uglavnom posluju s državom i njezinim poduze ima, iji brojni elnici drhte od straha dvoje i jesu li radili za Sanaderovu vladu ili Sanaderovu bandu.

Zoran Daskalovi

Darko Bani ek, darko.banicek@business.hr

N

akon izjave predsjednika Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Samodola, koji je u za Hanfu nezamislivo kratkom roku utvrdio da mirovinski fondovi ne djeluju uskla eno na burzi, ostaje nam zapitati se ne djeluju li fondovi uskla eno samo me usobno, nego uskla eno zajedno s Vladom i Hanfom.

SAMODOL, osim što je ustvrdio da nema uskla enog djelovanja fondova, nije propustio primijetiti da upravo Mol svojim javnim upitom djeluju li fondovi zajedni ki i što Hanfa radi po tom pitanju, „na rad Hanfe utje e na na in koji bi mogao dovesti u pitanje zakonom utvr enu samostalnost i neovisnost“. Nejasno ostaje je li Samodol pritom mislio da mu je samostalnost stvarno ugrožena, i to od Mola, ili mu samostalnost narušava to što netko uop e dovodi u pitanje, i to javno na konferenciji za medije, njegovu neovisnosti od državne vlasti.

Mol je svojim zahtjevom za transparentnost na burzi o i-

Dinko Novoselec, Damir Grbavac, Dubravko Štimac i Petar Vlai , upravitelji obveznih mirovinskih fondova, u utorak ujutro su se, neovisno jedan od drugoga, probudili i pomislili kako bi bilo odli no ponuditi dioni arima 2830 kuna za dionicu Ine

››

Predsjedniku Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Anti Samodolu nije jasno na temelju ega Ma ari zaklju uju da su se mirovinci udružili i pokrenuli zajedni ku akciju to dirnuo u osinje gnijezdo. Samodolu nikako nije jasno na temelju ega Ma ari zaklju uju da su se mirovinci udružili i pokrenuli zajedni ku akciju.

Nevjerojatno mu je da bi itko na ovome svijetu mogao pomisliti da su se elnici mirovinskih fondova na direktni poticaj Vlade, ali i oporbe, udružili kako bi zajedni kom ponudom konkurirali Molu. Istina je naravno, zna to dobro Samodol, potpuno druk ija. Dinko Novoselec, Damir Grbavac, Dubravko Štimac i Petar Vlai u utorak ujutro su se, neovisno jedan od drugoga (iako je Vlada najavila da e u i

u neformalne sporazume sa zainteresiranim investitorima), probudili i pomislili kako bi bilo odli no ponuditi dioni arima 2830 kuna za dionicu Ine. Neovisno jedan od drugoga dali su naloge teške desetke i stotine milijuna kuna u 'na vlas' isti iznos jer ima se brojka 2830 iz neobjašnjivih razloga neobi no svi a. I što je tu udno, sigurno se pita Samodol.

Zašto ne bi mirovinski fondovi malo špekulirali na burzi? Pa što ako se igraju mirovinama hrvatskih radnika, pa zbog toga valjda i postoje, zar ne?

ODGOVOR je me utim - ne.

Postoje da oplode obavezna

izdavanja na pla u kako bi današnji radnici jednog dana kada postanu umirovljenici imali pristojne mirovine od kojih mogu živjeti bez pomo i države. Obranu "nacionalnih interesa“, kako je brendirana akcija kroz novinske spinove koji dolaze od visokih izvora, ne bi trebali štititi fondovi tu im novcem i to na nagovor Vlade, ve bi gra ani morali imati Vladu dovoljno pametnu da se ne dovede u ovakvu situaciju i regulatora tržišta koji se bori za transparentnost, a ne da djeluje uskla eno sa, kako ih sam Samodol naziva, špekulatima.

tema 4-5

ŽESTOKI VERBALNI UZVRAT Mol je optužio da se dionicama Ine n na in, isti u i da s takvim ulaga ima ne e poslovati

n I u in v o g r t e it t š i n Mol: Po ij c a l u ip n a m a v Hanfa: Kak Iz Mola su potvrdili da se u ponedjeljak nisu obra ali Hanfi zbog sumnji u vezi s trgovanjem Ininim dionicama, a iz Hanfe poru uju da nisu otkrili nikakve manipulacije, odbacivši navode da mirovinci djeluju uskla eno.

No zanimljivo je da je u odgovoru Business.hr-u Hanfa ostavila kao realnu mogu nost da Vlada ipak stoji iza mirovinskih fondova u njihovoj zadnjoj kupnji Ininih dionica, što za Hanfu i dalje nije zakonski upitno TRGOVANJE NA BURZI

200 mil. kn za dionice Ine Drugog dana borbe za Inu na dionice najve e doma e naftne kompanije potrošeno je više od dvjesto milijuna kuna. Kona an promet iznosio je 201,99 milijuna kuna, a vlasnika je u srijedu promijenilo više od 70.000 dionica. Tako je u dva dana na Zagreba koj burzi vlasnika promijenilo više od 136.000 dionica ili 1,35 posto temeljnog kapitala Ine. Cijena Ine tijekom dana nije se mijenjala i svim se dionicama trgovalo po cijeni od 2830 kuna.

Vilim Klemen, predsjednik Uprave Momentum brokera, smatra kako je razlog kupnje po cijeni višoj od one iz javne ponude to što mi-

rovinski fondovi time poti u male dioni are da dionice prodaju njima (putem burze, odnosno brokera), jer i nakon pla anja brokerske provizije malim dioni arima ostaje više novca nego da se prijave na Molovu ponudu.

Nikola Su ec

BROJKA

202

milijuna kuna iznosio je promet dionicom Ine u srijedu

DOMOKOS SZOLLAR, glasnogovornik Mol grupe u Hrvatskoj, upozorio je da se manipulacijama dionicama ugrožava energetska stabilnost Hrvatske i udi se zašto bi mirovinski fondovi sebi dozvolili kupnju dionica Ine mimo pravila struke FOTO KONJEVI /CROPIX

ANTE SAMODOL, predsjednik Uprave Hanfe, koja je kao realnu ostavila mogu nost da Vlada ipak stoji iza zadnje kupnje Ininih dionica, što za Hanfu, jako neobi no, nije problem SNIMIO HRVOJE DOMINI

Veliki stampedo na dionicu Ine, kojom se u samo dva dana trgovalo u vrijednosti ve oj od 350 milijuna kuna i uz rast cijene 65 posto, naljutio je Mol, koji kupce Ininih dionica optužuje za netransparentnost i manipuliranje.

Domokos Szollar, glasnogovornik Mol grupe u Hrvatskoj, kazao je na konferenciji za novinare u srijedu u Zagrebu da je trgovanje Ininim dionicama na Zagreba koj burzi u ponedjeljak i utorak bilo netransparentno, neprijateljsko, manipulativno i špekulantsko. Nada se da e Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga istražiti ta trgovanja jer je, kako je rekao, manipuliranje cijenama nelegalno u Hrvatskoj, što bi moglo dovesti i do ponište-

nja transakcija Ininih dionica od ponedjeljka i utorka.

"Imamo povjerenja u Hanfu i ona zna što treba poduzeti", kazao je Szollar.

Na pitanje je li Mol u ponedjeljak uop e uložio prigovor Hanfi, na što su imali pravo kao zainteresirana strana, Szollar je odgovorio nije no.

Ve su prešli 75%

Iz Hanfe su pak odbacili Molove optužbe, dodaju i da nije bilo manipulacija, a predsjednik njezine Uprave Ante Samodol izjavio je Hini kako je špekulacija na Burzi apsolutno dopuštena.

Regulator je Business.hru objasnio da sve dok je na snazi dioni arski ugovor izme u Mola i hrvatske Vlade ni jedna strana nije ob-

vezna objaviti ponudu za preuzimanje Ine zato što su djeluju i zajedni ki u prije objavljenoj ponudi za preuzimanje Vlada i Mol prešli kona ni prag od 75 posto prava glasa u Ini. Zanimljivo je da je Hanfa, iako odbacuje navode Mola kako fondovi djeluju uskla eno, ostavila kao realnu mogu nost da Vlada ipak stoji iza zadnje kupnje Ininih dionica, što za Hanfu nije zakonski upitno.

"U tom smislu ni Molovo stjecanje dodatnih dionica Ine na temelju 'privatne ponude', ni Vladino dodatno stjecanje dionica (izravno ili neizravno, kroz eventualno zajedni ko djelovanje s drugim osobama) ne uvjetuje nastanak nove obveze preuzimanja", poru ili su iz Hanfe za Business.

a Ine na Zagreba koj burzi trguje na manipulativan i nepošten

business.hr etvrtak 16/12/2010

e ij c a l u ip n a m g o b Inom z i l e j id v a t š i n o m cija? Mi nis Umićević Jurčiću: Država može zadržati 25 posto Ine Nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jur i komentirao je za tre i Dnevnik HTV-a, nakon prvog dana trgovine Inom nakon Hanfine blokade, kako Hrvatska mora svoje interese u energetskom sektoru štititi kroz zakone, a ne kroz vlasni ku kontrolu nad Inom. Upravo je u Jur i evu mandatu izglasan Zakon o privatizaciji Ine, za koji je on rekao kako bi po njemu Hrvatska do ulaska u Europsku uniju ionako trebala prodati svoj udjel u Ini, i to onih 25 posto i jednu dionicu, a sad ima 44 posto.

Jur i kaže kako bi Vlada, želi li mijenjati sustav privatizacije Ine, morala promijeniti zakon, ime bi onda oštetila Mol i morala ga isplatiti, a to država sebi ne može priuštiti.

S njim se ne slaže Jasminko Umi evi , nekadašnji direktor u Ini i vlasnik kompanije Oil& Gas Consulting. Umi evi kaže kako to jednostavno nije to no, jer Hrvatska može svoj udjel od 25 posto i jedne dioni-

hr, dodaju i da u konkretnom slu aju kontinuirano prate sve aspekte uskla enosti s relevantnim propisima te e, kao i dosad, pravodobno reagirati kada i ako utvrde nepravilnosti ili nezakonitosti.

Szollar je upozorio da takva doga anja na Burzi ugrožavaju energetsku stabilnost i sigurnost Hrvatske, objasnivši da samo Molova ponuda štiti energetske nacionalne interese Hrvatske.

"Ozbiljno sumnjam da bi jedan netransparentan ulaga mogao pridonijeti energetskoj stabilnosti Hrvatske", kazao je Szollar.

Szollar kaže da Mol, kao i cijela Hrvatska, ne zna tko stoji iza velike kupnje dionica Ine na Zagreba koj burzi.

Na primjedbu da ve ina medija spominje mirovinske fondove kao kupce Ininih dionica, Szollar je kazao kako e biti vrlo iznena en ako se pokaže da su baš oni bili ti koji su uzrokovali stampedo na Zagreba koj burzi.

Interes umirovljenika

"Mirovinski fondovi moraju se ponašati po me unarodnim pravilima i biti sasvim transparentni jer se postavlja pitanje u ijem interesu rade budu i da bi njihov jedini interes trebao biti dobrobit gra ana Hrvatske ijim novcem raspolažu. Smiju li mirovinski fondovi riskirati novac budu ih umirovljenika?", upitao je Szollar. Kazao je da Mol ne e imati posla s prikrivenim špekulantima i

manipulatorima te da ne e ulaziti u nezakonit rat na Zagreba koj burzi.

Nekoliko je puta istaknuo kako Mol izvrsno sura uje s Vladom, da je njezina pozicija kao suvlasnika garantirana sporazumom i dioni kim ugovorom te da nikako ne e biti dovedena u pitanje.

Zanimljivo je da je usprkos proklamiranoj izvrsnoj suradnji nastao šum u komunikacijskom kanalu, jer su u Vladi prije nekoliko dana kazali da ih je iznenadila Molova namjera da malim dioni arima ponudi otkup njihovih dionica po cijeni od 2800 kuna i tako preuzme natpolovi no vlasništvo u Ini. Szollar uvjerava kako je Vlada o Molovoj ponudi bila obaviještena prije dva tjedna te da nije bilo tajni me u partnerima. Doduše,

JASMINKO UMI EVI , naftni stru njak, vlasnik Oil & Gas Consultinga sa sjedištem u Londonu SNIMIO SAŠA ETKOVI ce zadržati i nakon ulaska u Europsku uniju. U skladu s tim zakon se ne mora mijenjati. J. J.

Vladi je to poru eno usmenim putem pa ne postoji pisani trag o Molovoj namjeri, o emu je u ma arskoj tvrtki odlu eno još u rujnu ove godine. Samu Vladinu izjavu da nije znala za Molove namjere nije htio komentirati.

'Ne emo preuzimanje'

Szollar kaže da Molova namjera nije preuzimanje Ine, jer su prava i obveze svake strane zagarantirani, nego želi izi i ususret sadašnjim i bivšim zaposlenicima Ine pružaju i im još jednu šansu da po fer cijeni prodaju svoje pakete dionica. Me utim, na primjedbu da je cijena na Zagreba koj burzi sada 30 kuna viša od Molove ponude, pa se malim dioni arima vjerojatno više isplati prodavati dionice na

tržištu kapitala, odgovorio je da male dioni are ne bi trebao zanimati isklju ivo novac nego uvjerenje da je Ina u dobrim rukama.

"Mol e ovih dana izravno informirati 30.000 malih dioni ara o svim detaljima naše ponude. Naša namjera nije ih uvjeriti da nam prodaju dionice nego im pružiti što bolju informaciju", uvjeravao je Szollar.

Nakon toga je kazao da su u Molu svjesni iracionalnog straha od ma arskog Mola, ali da treba biti svjestan toga da je Mol u Inu od 2003. godine uložio 20 milijardi kuna, da ju je 2008. godine spasio od bankrota i sa uvao 16.000 radnih mjesta te da je Inina budu nost s Molom osigurana.

Nikola Su ec Ante Pavi

tema 6-7

UVALA LIVKA Milenko Bijedi , direktor tvrtke Azurna obala, tvrdi k na eura, mogla po eti ve za šest mjeseci iako nakon nekoliko odga an

Gradnja 180 milijuna eu vrijednog kompleksa na Šolti kreće za šest mjes Tvrtka Azurna obala, iza koje stoji kapital engleskog fonda Dolphin Capital Investmenta, trenuta no prikuplja 19 potrebnih lokacijskih dozvola za turisti ko-rezidencijalni kompleks u uvali Livka na Šolti, objavljen je i poziv za uvid u idejno rješenje, a dovršene su sve potrebne infrastrukturne suglasnosti i studija utjecaja na okoliš Gradnja turisti ko-rezidencijalnog kompleksa u uvali Livka na otoku Šolti, koja se ve godinama oteže, a po etak je odga an ve nekoliko puta, kona no bi mogla po eti sljede e godine.

Iako nakon nekoliko od-

ga anja više ne želi izlaziti s konkretnim rokovima, projektni menadžer Milenko Bijedi , direktor tvrtke Azurna uvala, iza koje stoji kapital engleskog fonda Dolphin Capital Investmenta, tvrdi kako bi gradnja prve faze projekta, vrijednog ak 85 milijuna eura, mogla po eti ve za šest mjeseci.

Uz injenicu da je objavljen poziv za uvid u idejno rješenje, u tijeku je isho enje lo-

kacijskih dozvola za 51.000 kvadrata prostora, njih ak 19, a sve potrebne infrastrukturne suglasnosti, poput onih za struju, vodu, kao i studija utjecaja na okoliš, ve su dovršene. Potvrdio nam je to i op inski na elnik Šolte Nikola Ceci Karuzi , koji kaže kako je prije nekoliko dana cijeli projekt predstavljen na tematskoj sjednici te kako e nakon što bude realiziran znatno pridonijeti op inskom prora unu.

Op ini 30 mil. kn MILENKO BIJEDI , direktor tvrtke Azurna obala SNIMIO SAŠA ETKOVI

"O ekivana ukupna vrijednost projekta, koji e se realizirati u dvije faze, iznosi oko 180 milijuna eura (prije se spominjalo i 200 milijuna, op.a.), a samo bi jednokratni komunalni doprinos iznosio oko 30 milijuna kuna. Nakon što cijeli projekt bude dovršen, uklju uju i i marinu, op inski prora un Šolte bit e udvostru en", kazao nam je Ceci Karuzi , koji ne skriva podršku cijelom projektu, ali se istodobno žali na sporost institucija i procedure. Kao da se svatko boji nešto potpisati, kaže na elnik Šolte.

Na dugotrajnost procedure žali se i Milenko Bijedi , sin nekadašnjeg jugoslavenskog premijera Džemala Bijedi a, koji tvrdi kako postoji cijeli niz detalja koji su zakomplicirali cijeli postupak, bez obzira na to je li rije o mijenjanju županijskih planova kako bi se osigurao kvalitetan dotok vode ili ne emu drugome. Rije je o nizu detalja koji se ne vide, a nužni su za kvalitetnu pripremu.

Nakon svih peripetija, u Azurnoj obali vlada umjereni optimizam, naravno, ako se sve bude odvijalo po planu. No, ima i onih koji nisu baš zadovoljni cijelim projektom.

Protivnik projekta

Naime, realizaciju projekta ve neko vrijeme otežava injenica da je splitski poduzetnik Ivan Kapetanovi , poznat po kontroverznom projektu Jun e Ravan u Sutivanu, kupio 19 parcela ukupne površine sedam hektara ravnomjerno raspore enih uzduž cijele zone na kojoj se planira graditi kompleks. Kapetanovi je to pravdao željom da se umjesto betonskih apar-

tmana gradi u stilu autohtone dalmatinske arhitekture, a u razgovoru za Business.hr kazao je kako na elno nije protiv projekta, ali i da nitko iz Azurne obale dosad nije s njim kontaktirao.

Milenko Bijedi tvrdi pak

tvrdi kako bi gradnja prve faze projekta, vrijednog ak 85 milijuga anja više ne želi izlaziti s konkretnim rokovima

business.hr etvrtak 16/12/2010

eura na jeseci ŠOLTA

BRA»

SOROŠEVI SURADNICI

U planu 1850 postelja Gra evna zona u Livci obuhva a 368.000 kvadrata, a u dvije faze planirana je gradnja objekata ukupnog kapaciteta 1850 postelja koji e upošljavati 150 stalnih i 90 sezonskih radnika. Me u ostalim, 240 kreveta bilo bi u hotelu s pet zvjezdica, a planirane su i tzv. club suite smještajne jedinice od kojih bi svaka bila od 120 do 160 kvadrata, kao i 50-ak samostoje ih vila površine 240 do 360 kvadrata. Planirana je i gradnja marine za 160 plovila druge kategorije, koja je predvi ena prostornim planom, a uz nju i 'ribarsko naselje' sa 200 apartmana površine 120 do 180 kvadrata.

Spomenimo i kako je projekt 2005. godine zapo eo švicarski developer Virtus Investmens, a po etkom 2007. godine Dolphin Capital Investment kupio je 90 posto udjela u tvrtki Azurna uvala. Rije je o fondu koji su nakon odlaska

kako Kapetanovi ne može ni na koji na in sprije iti gradnju kompleksa te kako na zemljištu za koje se trenuta no prikupljaju lokacijske dozvole doti ni ima samo dio vlasništva, i to na samo jednoj parceli.

"Ne bi bilo korektno re i da nam je to zapreka, jer imamo sve dozvole i prošli smo sve instance poput županijskog povjerenstva za ocjenu arhitektonske prihvatljivosti. Sve je odre eno urbanisti kim planom, a

naša e gradnja biti u skladu s tradicijom", kaže Bijedi te zaklju uje da planiraju razgovarati s Kapetanovi em kako bi pokušali posti i dogovor.

Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

iz Soros Real Estate Partnersa osnovali Miltos Kambourides i Pierre Charalambides. Preostalih 10 posto udjela u projektu Dolphin je kupio 2008. godine.

IVAN KAPETANOVI , splitski poduzetnik SNIMIO SAŠA ETKOVI

doga aji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 16/12/2010

BRANIT E SE SA SLOBODE

Bra nom paru Pevec ukinut pritvor

Bjelovar. Županijski sud u Bjelovaru ju er je Višnji i Zdravku Pevecu ukinuo pritvor i oni e se braniti sa slobode. Sutkinja Sandra Han i rekla je u obrazloženju odluke da oni više ne mogu utjecati na istragu. Sud je prihvatio zahtjev obrane da se ponovi knjigovodstveno vješta enje, ocjenjuju i da je nalaz fi-

ZA VE U PROIZVODNJU MLIJEKA

Dukat ulaže 6 milijuna eura u kupnju junica Ulaganjem u subvencioniranu nabavu junica do kraja 2011. Dukat se nada pove anju proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj za 15 milijuna litara Više od šest milijuna kuna vlastitog novca uložit e Dukat do kraja ove i u sljede oj godini u subvencioniranu kupnju junica, ime bi se trebali stvoriti uvjeti za pove anje proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj za 15 milijuna litara mlijeka godišnje.

Dukat je ju er predstavio svoj akcijski plan kojim e, kako poru uju iz te kompanije, nastojati zaustaviti negativne trendove u proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj.

Subvencionirana kupnja

Dukatovi kooperanti, s godišnjom proizvodnjom ve om od 30.000 litara mlijeka, koji iskažu interes za pove anje mati nih stada i proizvodnje mlijeka mo i e aplicirati za subvencioniranu kupnju više od 4000 junica.

Uz subvenciju Dukata, podršku HBOR-a i komercijalnih banaka, kooperanti Dukatovih mljekara – zagreba kog Dukata, bjelovarske Sirele i karlova kog KIM-a - dobit e i mogu nost kupnje junica

po vrlo povoljnim cijenama uza znatno smanjene troškove financiranja i produljen rok otplate kredita.

"Pove anje mati nih stada mjera je koja može u relativno kratkom roku omogu iti rast proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Predvi amo da ulaganjem šest milijuna kuna vlastitog novca u subvencioniranu nabavu junica do kraja 2011. možemo pove ati proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj za dodatnih 15 milijuna litara bude li interesa proizvo a a mlijeka te budemo li djelovali dovoljno brzo", istaknuo je na predstavljanju akcijskog plana Alen Fontana, generalni direktor Dukata.

Otkupna cijena

I u Dukatu upozoravaju na to da rast otkupne cijene mlijeka nije mjera koja može utjecati na pove anje proizvodnje mlijeka. U korist tome, isti u, govori i podatak da su hrvatski proizvo a i mlijeka u drugoj polovini ove godine imali 17 posto višu otkupnu cijenu mlijeka u odnosu na prethodnu, a u posljednjem je kvartalu ove godine otkupna cijena mlijeka bila ak 20 posto viša u odnosu na lani. Istodobno je proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj pala 7,7 posto. N. C.

nancijsko-knjigovodstvenog vještaka Marijana Tomljenovi a manjkav zbog kratko e vremena u kojem je napravljen.

Bra ni par Pevec u pritvoru je bio od lipnja, a tereti ga se za tri kaznena djela - zloporabu položaja i ovlasti, zloporabe u gospodarskom poslovanju te povredu vo enja trgova kih i poslovnih knjiga, kojima je za sebe ostvario protupravnu korist od 3,8 milijuna kuna i oštetio državni prora un oko 10,5 milijuna. Na po etku su enja Peveci su izjavili da se ne osje aju krivima. H

VIŠNJA I ZDRAVKO PEVEC u pritvoru su bili od lipnja FOTO MATEJAK/CROPIX

Javni dug u dva skočio 15,5 mlrd FINANCIRANJE PRORA»UNSKE RUPE Krajem kolovoza javni je dug dosegao gotovo 193 milijarde kuna, što je 14,6 posto više nego krajem prošle godine, pri emu je najve i skok zabilježen u srpnju i kolovozu Ukupan javni dug hrvatske krajem kolovoza dosegnuo je ak 192,98 milijardi kuna ili 58,2 posto BDP-a, pokazuju u srijedu objavljeni podaci Ministarstva financija. Javni dug tako je sko io ak 24,5 milijardi kuna ili 14,6 posto u odnosu na kraj prošle godine. Pritom je samo u srpnju i kolovozu (dva mjeseca za koje su podaci ju er prvi put objavljeni) javni dug sko io 15,5 milijardi kuna.

Rekord

To je, naravno, rekordan iznos javnog duga. Usporedbe radi, javni dug Hrvatske, prema posljednjim podacima, predstavlja 36,3 milijuna prosje nih mjese nih neto pla a ili oko 168.100 kuna po svakom od 1,15 milijuna zaposlenih.

Dug op e države u prvih je osam mjeseci, u odnosu na kraj 2009. godine, porastao 15,3 posto ili 18,1 mi-

lijardu kuna, na 135,9 milijardi kuna. Jamstva su pak pove ana za 5,3 milijarde kuna ili 13,9 posto, na 43,5 milijardi kuna.

Dug HBOR-a je pak pove an za 1,2 milijarde kuna

ili 9,8 posto, na 13,6 milijardi kuna.

Rebalans

Podsjetimo, upravo je krajem kolovoza, nakon ovakvog skoka javnog duga,

ZG HOLDING

Taže od radnika vra anje 387 kn regresa Zagreb. Sindikalisti Zagreba kog holdinga (ZGH), koji su ju er s predstavnicima poslodavca pregovarali o isplati boži nica i dara za djecu te pla ama za 2011., doživjeli su "hladan tuš" jer im je predloženo ne samo da se odreknu božni nica i dara za djecu za ovu i idu u godinu, ve i da vrate dio ispla enog regresa koji

premašuje neoporezivih 2500 kuna. Tako bi oko 12.200 zaposlenika gradske tvrtke trebalo u Holdingovu kasu vratiti po 387 kuna, što bi ukupno iznosilo nešto više od 4,7 milijuna kuna.

Sindikat je ovaj zadnji prijedlog nazvao "totalnom nebulozom", a predsjednik Koalicije sindikata ZGH-a Darko Kleinberger najavljuje sudske tužbe ako im poslodavac do 21. prosinca ne isplati boži nice u visini 2884 kune i dar za djecu od 600 kuna (na koji imaju pravo roditelji djece u dobi do 15 go-

dina). "Rok u kojem su trebali isplatiti 600 kuna dara za djecu ve je istekao i to je utuživo. No, odlu ili smo pri ekati 20. prosinca, kada je, po kolektivnom, rok za isplatu boži nice. Ako se dotad ne isplati jedno i drugo, ne e nam preostati drugo nego da na sudu tražimo ono što nam pripada, a to e Holding koštati puno više", isti e Kleinberger.

U Holdingu ponavljaju kako nemaju 70 milijuna kuna za isplatu boži nica i dara za djecu te da su se u nezavidnoj financijskoj situaciji našli velikim

dijelom zbog politike gradona elnika Milana Bandi a koji im je smanjio sredstva iz svog prora una. Stoga e se, najavio je Kleinberger, sindikati ZGH u petak sastati i s gradona elnikom. Mogu je i generalni štrajk radnika ZGH. "Štrajk je zadnja to ka pri e, ali nije isklju ena. injenica je da je politika Grada 12 tisu a zaposlenika Holdinga dovela na prosja ki štap! ‘Imperija uzvra a udarac’ mala je beba za ono što su radnici Holdinga u stanju napraviti za svoja prava", poru uje Kleinberger. N. C.

KAMENSKO

Radnice ispred DORH-a

Zagreb. Radnice Kamenskog, uz potporu Zelene akcije i Prava na grad, prosvjedovale su ju er ispred DORH-a. Podnijele su mu kaznenu prijavu protiv Uprave i NO-a te velikih dioni ara te tvornice u ste aju.

Tomislav Tomaševi (Zelena akcija) rekao je da sumnjaju da je "grupa Kutlinih operativaca" polako preuzimala Kamensko i iz njega izvla ila novac da bi kupila tvorni ko zemljište. H

va mjeseca Stopa inflacije pala na 1,2 posto u studenome lrd. kuna POTROŠA»KE CIJENE

Cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva porasle su u odnosu na studeni prošle godine 5,3 posto, a cijene prometa više su 4,3 posto, pokazuju podaci DZS-a

IVAN ŠUKER, ministar financija, posljednje je veliko zaduženje obavio krajem studenoga izdavši oko etiri milijuna kuna vrijedne obveznice koje su iskorištene za refinanciranje kratkoro nog duga SNIMIO HRVOJE DOMINI

Vlada provela rebalans prora una kojim je planirani prora unski deficit pove ala sa 8,61 milijardu kuna na 14,06 milijardi kuna. Istodobno su planirani primici od zaduživanja pove ani za 6,1 milijardu kuna, na 34,6 milijardi.

Ina e, Ministarstvo financija je potkraj studenoga izdalo nove obveznice vrijedne etiri milijuna kuna koje su uglavnom isko-

rištene za refinanciranje.

Kako je objasnio ministar financija Ivan Šuker, od etiri milijarde kuna najve i je dio, odnosno 2,65 milijardi kuna, iskorišten je za otplatu trezorskih zapisa koji su na naplatu dospjeli 25. studenoga, a ostatak za financiranje kratkoro nog duga, koji dospijeva na naplatu u prosincu.

Petra Buli

petra.bulic@business.hr

Prosje na godišnja stopa inflacije mjerena indeksom potroša kih cijena u studenome je iznosila 1,2 posto, što je blago usporavanje rasta u odnosu na rujan, kada je stopa rasta potroša kih cijena u odnosu na isti mjesec prošle godine iznosila 1,4 posto, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Godišnji rast potroša kih cijena i dalje je uglavnom posljedica viših cijena energije i prometa, a cijene energije najviše su utjecale i na rast cijena industrijskih proizvoda pri proizvo a ima koje su u studenome zabilježile nešto intenzivniji rast od 4,7 posto godišnje.

Rekreacija i kultura

Cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva porasle su u odnosu na studeni prošle godine 5,3 posto, a cijene prometa više su 4,3 posto. Na mjeODJE A I OBU A poskupila je u studenome u odnosu na listopad 1,4 posto, a alkohol i duhan 3,2 posto SNIMIO SAŠA ETKOVI

se noj razini, u studenome su u odnosu na listopad ove godine cijene u prosjeku bile više 0,3 posto.

Na rast cijena u studenome u odnosu na listopad utjecale su pak cijene alkoholnih pi a i duhana, koji su u prosjeku poskupjeli 3,2 posto, cijene odje e i obu e, koje su dolaskom zimske kolekcije više 1,4 posto, te cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, kao i cijene prometa koje su u prosjeku po svakoj skupini više 0,2 posto. U studenome su u odnosu na listopad pojeftinili, me u ostalim, rekreacija i kultura, ije su cijene u prosjeku niže 0,3 posto, te prehrana i bezalkoholna pi a.

"Posljednji podaci DZS-a o kretanju potroša kih cijena u studenome u skladu

su s konsenzusom tržišta i samo su 0,1 postotni bod ispod naših o ekivanja", navode analiti ari Raiffeisen Consultinga.

Rast u 2011. godini

Prosje na stopa inflacije u posljednjih godinu dana iznosila je 1,1 posto, pri emu je blaga stopa rasta primarno posljedica niske razine doma e potražnje, izostanka pritiska uvoznih cijena te op eg pada gospodarske aktivnosti, navodi se u priop enju iz RBA. Analiti ari Reiffeien Consultinga u idu oj godini o ekuju ubrzavanje stope rasta potroša kih cijena jer e doma a potražnja i u idu oj godini biti razmjerno slaba, a rastu cijena e najviše pridonijeti kretanje cijena u inozemstvu.

Margareta Podnar

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 16/12/2010

PLINACRO

Novo skladište iz pove anih prihoda Okolija

Zagreb. U podzemnom skladištu plina Okoli pokraj Ivani Grada nalazi se oko 510 milijuna prostornih metara plina, što je oko 70 milijuna m3 više nego u istom lanjskom razdoblju. Ta e koli ina, s onima iz doma e proizvodnje i uvoza, biti dovoljna za normalnu opskrbu potroša a u Hrvatskoj tijekom zime. No, sigurnost

opskrbe plinom ovisi o tvrtki Prirodni plin, koja nakon isteka ugovora s Gazpromom do kraja godine treba prona i novog opskrbljiva a.

Svakoga sata iz skladišta u Okolima u plinski sustav ulazi oko 240.000 m3 prirodnog plina, iz doma e proizvodnje osigurava se oko 260.000 m3 na sat, a 130.000 m3 stiže iz uvoza. No, tvrtka Plinacro kao vlasnik skladišta u Okolima planira ulagati u nove skladišne kapacitete. Jedan od takvih projekata je skladište u Grubišnom Polju, iji bi kapaci-

tet od oko 100.000 prostornih metara na sat trebao pokriti vršnu potrošnju tijekom ogrjevne sezone. Kako bi pokrio tu investiciju, Plinacro je od Vlade prije dva mjeseca zatražio pove anje tarifne stavke za skladištenje plina od 20%. To bi omogu ilo pove anje prihoda PSP-a Okoli sa 150 milijuna kuna na 180 milijuna, što bi bilo utrošeno u izgradnju skladišta u Grubišnom Polju.

Odobri li Vlada to pove anje, krajnjim e potroša ima cijena plina biti pove ana za jednu lipu. S. C. H.

BROJKA

25

milijuna kuna manji od rebalansiranog prora una za ovu godinu bit e prora un Grada Osijeka za 2011. godinu: 474 milijuna kuna

Domaći investitori grade strani odgađaju i kalkuli UREDSKA ULAGANJA U Zagrebu se trenuta no gradi oko 60.000 kvadrata novog uredskog prostora, što e ukupnu površinu pove ati oko devet posto. Iza tih projekata uglavnom stoje doma i ulaga i potaknuti, isti e Hrvoje Omazi iz Colliers Internationala, razmjerno dobrom popunjenoš u ureda, ak 94%

tvrtke Verdispar Internationala, koja je prije godinu i pol najavila gradnju jednog od najve ih kompleksa u Zagrebu Ozonia Business Garden s uredskim, hotelijerskim i drugim sadržajima, doznali smo kako oni nisu definitivno odustali od projekta.

"Pažljivo pratimo tržište

U analizi Colliers Internationala "Pregled nekretnina" u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku navodi se kako je ove godine potražnja za uredskim prostorom bila najve a u središtu Zagreba i na boljim lokacijama. Najam uredskog prostora lani je smanjen ak

ARHIVA BUSINESS.HR

HRVOJE OMAZI , voditelj odjela uredskog prostora zagreba kog ureda Colliers Internationala

i možemo re i kako ova zahtjevna situacija može djelomice utjecati na preferencije potroša a pri novoj konjunkturi, te smatramo da emo optimalizacijom projekata i kvalitetnim proizvodima dobro predvidjeti potražnju tržišta u srednjem roku", rekla je Belas.

Na kraju 2009. godine u Zagrebu je bilo 660.000 etvornih metara uredskog prostora, a ove se godine predvi a da e se taj broj, unato brojnim najavama gradnje novih projekata, pove ati oko tri posto ili za 20.000 kvadrata, navodi se u najnovijoj analizi Colliers Internationala. Ve ina

projekata odgo ena je zbog financijske krize, odnosno problema s dobivanjem kredita banaka. Trenuta no se gradi još oko 60.000 kvadrata uredskog prostora, a iza tih projekata uglavnom stoje doma i investitori.

Od Vilijane Belas, direktorice marketinga švedske

Pad najma

10 posto, a u ovoj se godini o ekuje da e tome biti pridodano novih 5 posto praznih ureda. Zbog krize tvrtke sve više pozornosti posve uju najmu uredskog prostora, nastoje i u tome smanjiti svoje troškove. Najmodavci su zbog krize spremni ponuditi razli ite poticaje kako bi zadržali najmoprimce, kao što su kra i rok najma, niža cijena za prvu godinu najma, dulje razdoblje nepla anja najma na po etku ugovora...

Voditelj odjela uredskih prostora zagreba kog ureda Colliers Internationala Hrvoje Omazi rekao nam je kako s obzirom na dobru popunjenost uredskog prostora,

POTROŠA»KI PESIMIZAM

Lošiju 2011. o ekuje 41% ku anstava

Zagreb. Hrvatska ku anstva ne o ekuju poboljšanje životnih uvjeta u sljede ih godinu dana, pokazuju rezultati GfKova Barometra (11/2010.).

Samo oko 7% ku anstava ima nešto bolju financijsku situaciju nego prije godinu dana, a 41 posto smatra da su ostali na istom. Za više od polovi-

ce ku anstava (53%) njihovo sadašnje financijsko stanje je lošije nego prije godinu dana.

U idu ih godinu dana oko 12% ku anstava nada se da e im financijska situacija biti barem malo bolja. Oko 44% ku anstava procjenjuje da e im financijska situacija ostati približno ista, ali ak 41% ku anstava ocjenjuje da e im biti lošije. Izraženo uobi ajenom prosje nom ocjenom (od 1/znatno gore do 5/znatno bolje) financije ku anstva za sljede ih 12 mjeseci iznose samo 2,6. H

ade urede, uliraju 660.000 KVADRATA uredskog prostora imao je Zagreb potkraj prošle godine, a predvi a se da e se ove godine taj broj, unato brojnim najavama gradnje novih projekata, pove ati oko tri posto ili za 20.000 kvadrata SNIMIO HRVOJE DOMINI

ak 94 posto, ne udi pojava i novih projekata u Zagrebu, kao što su uredsko- trgova ki kompleks Green Gold u novoj poslovnoj zoni Vukovarska/ Radni ka/Hainzelova, u južnom dijelu Zagreba uredska zgrada IT5, a u zapadnom dijelu uredski tornjevi Sky Office. Omazi je rekao kako e ti projekti Zagrebu donijeti nešto manje od 60.000 kvadrata novog uredskog prostora, odnosno 9-postotno pove anje ukupnog broja ureda u gradu. Investitori tih projekata uglavnom su doma e tvrtke.

Uz te projekte, gradi se i nova zgrada u Vrbanima te Poslovni centar Auto Hr-

vatska u Heinzelovoj ulici.

Tome treba dodati najavu nastavka gradnje Ban centra, Centra Bundek te završnu fazu gradnje Cvjetnog, što su sve projekti doma ih investitora. Omazi je dodao i da su neki projekti u fazi razvoja pa možda imaju ve e izglede za realiziranje od nekih drugih.

Prilagodba

"Smatram da e nove zgrade arhitekturom i položajem sigurno biti interesantne tržištu, a uspješnost komercijalizacije samih zgrada ovisit e o fleksibilnosti prilagodbe klijentima, njihovim zahtjevima te mogu nostima pojedinih klijenata", rekao je voditelj Odjela uredskih prostora Colliers Internationala za Hrvatsku. Kazao je kako je bitno što bez obzira na postoje i broj ureda u Zagrebu ima mjesta za dodatne projekte koji bi mogli biti vrlo uspješni i dobro popunjeni.

Gorden Knezovi

gorden.knezovic@business.hr

OGLAS

doga aji

AUTOCESTE

Prihodi od cestarina pali 1,46%

12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 16/12/2010

HAC je od cestarina ubrao - 983,9 mil. kuna, 1,52% manje nego u prvih devet mjeseci 2009.

ARHIVA B.HR

Zagreb. Prihodi koncesionara autocesta u Hrvatskoj od naplate cestarina u prvih devet mjeseci ove godine iznosili su ukupno 1,58 milijardi kuna bez PDV-a, što je 1,46 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, objavila je Hrvatska udruga koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA).

Najve i prihod imale su Hrvatske autoceste (HAC), 983,9 milijuna kuna, što je 1,52 posto manje u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine. Koncesionar Autocesta Rijeka - Zagreb (ARZ) naplatio je 361 milijuna kuna cestarine, smanjivši prihode od cestarine na me ugodišnjoj razini 4,41 posto. Iznosi prihoda od cestarina HAC-a i ARZa odnose se na prihode prije me usobnog kliringa.

Prihodi Autoceste Zagreb Macelj (AZM) pove ani su 1,12 posto, na 134,4 miliju-

na kuna. Prema podacima HUKA-e, koncesionar BINA Istra ostvario je me ugodišnji rast prihoda od 6,65 posto, na 108,1 milijun kuna. Na pove anje prometa utjecalo je otvaranje dionice Kanfanar - Pula.

U prvih devet mjeseci autocestama je prošlo 49,7 milijuna vozila, što je na lanjskoj razini. Najviše vozila u prvih devet mjeseci (25,4 milijuna) prometovalo je autocestama HAC-a. ARZ je zabilježio 14,6 milijuna vozila, AZM 4,9 milijuna, a BINA Istra 4,7 milijuna. H

HGK dogodine smanjuje broj zaposlenih 5 posto RACIONALIZACIJA Dogodine HGK planira 230 milijuna kuna prihoda, što je 7,4 milijuna kuna manje nego ove godine, a uštede se ovaj put ne e posti i kresanjem komorskog doprinosa nego smanjenjem broja zaposlenih U sljede oj godini Hrvatska gospodarska komora (HGK) planira ostvariti 230 milijuna kuna prihoda, što je 7,4 milijuna kuna manje nego ove godine. Uštede se ovaj put ne e posti i daljnjim kresanjem komorskog doprinosa nego smanjenjem broja zaposlenih pet posto, najavljeno je na ju erašnjoj skupštini HGK. Smanjivanjem komorskog doprinosa u posljednje dvije godine prihodi HGK srezani su za oko 37 milijuna kuna. Prema rije ima njezina predsjednika Nadana Vidoševi a, Komora zapošljava oko 580 ljudi, a njihov e se broj racionalizirati odlaskom u mirovinu i reorganizacijom.

Centar za useljenike

U planu rada komore za

sljede u godinu najavljeno je otvaranje Centra za useljeni ku politiku. On bi, objašnjava Vidoševi , trebao poticati dolazak visokoobrazovanih ljudi tehni kih profila, ali i onih koji Hrvatsku vide kao mjesto svojih investicija.

Sli no kao tijekom nedavne predsjedni ke kampanje, dugogodišnji elnik gospodarske komore obrušio se na model doma e ekonomske politike kazavši kako smo bolesna nacija.

"Godinama živimo na tu oj akumulaciji bez vlastite štednje. Za dvije godine Hrvatska e biti dužna 60 milijardi eura, a samo za vra anje kamata trebat e nam godišnji rast ve i od deset posto", kaže Vidoševi , koji smatra da za pokretanje novog vala industrijalizacije i

››

Za pokretanje novog vala industrijalizacije i investicija Hrvatskoj nedostaju dva milijuna ljudi NADAN VIDOŠEVI , predsjednik HGK SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

investicija Hrvatskoj nedostaju dva milijuna ljudi.

Spor oporavak

Prema procjeni Centra za makroekonomska istraživanja HGK, Hrvatska e ovu godinu završiti s padom BDP-a 1,6 posto, a u 2011. rast e biti krhak. Direktorica Centra Jasna Beloševi Mati isti e kako europske zemlje izlaze iz krize zahvaljuju i interventnim mjerama i poticanjem izvoza, ali su kod nas takve mjere izostale pa e oporavak biti spor, a bitne promjene ne o ekuje ni u sljede oj go-

››

Hrvatska e ovu godinu završiti s padom BDP-a 1,6 posto JASNA BELOŠEVI -MATI , direktorica Centra za makroekonomska istraživanja HGK SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

dini. Proizvodnja i osobna potrošnja pale su na najnižu razinu u posljednjih pet godina, nezaposlenost je najve a u posljednjih šest godina, a broj umirovljenika posljednjih je pet godina pove an za sto tisu a.

Deficit i investicije

Beloševi -Mati upozorava na to da samo naizgled možemo govoriti o pozitivnim kretanjima u robnoj razmjeni jer je na rast izvoza najviše utjecala brodogradnja. S obzirom na stanje u tom sektoru i probleme vezane uz prilagodbu Hrvatske EU, taj e pozitivni

efekt biti kratka daha.

Deficit državnog prora una ove je godine pove an za petinu, a dug središnje države ve i je za etvrtinu. Me utim, uz pove ani deficit imamo smanjenje investicija bez kojih nema novog rasta, upozorava Beloševi -Mati .

Ujedno isti e primjer europskih zemalja koje su u krizi pove ale deficit kako bi pokrenule investicije i privredu, što je kasnije rezultiralo smanjenjem samog deficita, a Hrvatska nije uspjela ni u jednom ni drugom.

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

mediji/ marketing/ prodaja

ZAVARAVAJU E REKLAME Svrha reklama je poboljšati prodaju proizvoda, ali u njihovu kreiranju lako je prije i granicu eti nog, pa i istinitog.

Zavaravaju eg oglašavanja ima i na našem tržištu, naj eš e je u kozmeti koj industriji, primjerice za proizvode koji uklanjaju bore ili celulit, a skloni su mu i niskobudžetni mobilni operateri.

Iako takvo reklamiranje epilog može imati i na sudu, u nas nije bilo takvih primjera jer su reklame ve inom u granicama koje ne pružaju vrst dokaz

etvrtak 16/12/2010

ISTRAŽIVANJE tabloida The Sun pokazalo je da ak 28% reklama za kozmeti ke proizvode ne odgovara stvarnom stanju, a 44% ih nudi uljepšanu sliku. Samo 28% reklama daje istinitu sliku onoga što kozmeti ki proizvod zaista nudi.

Reklame za maskare su po tom pitanju najgore, jer ak 58% modela na fotografijama ima lažne trepavice ARHIVA BUSINESS.HR

Sve više reklamnih poruka vara kupce

> mediji > marketing > prodaja

14-15

business.hr Četvrtak 16/12/2010

Uvodi se porez na internetsko oglašavanje Francuski parlament donio je odluku kojom će se od 1. siječnja 2011. početi oporezivati internetski oglasi kompanija.

Tako će kompanije sa sjedištem u Francuskoj plaćati porez u visini jedan posto neto potrošnje na oglašavanje putem interneta. Novi je porez dobio ime po poznatoj tražilici Google jer je

izvorno zamišljen kao izravan porez za tog pretraživača i njegovu konkurenciju. Parlamentarna komisija već neko vrijeme radi na prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu, koji su već odobrila oba doma parlamenta. Kompromis je postignut nakon znatnih izmjena prijedloga koji tek trebaju biti službeno odobreni. Čini se malo vjerojatnim da će prijedlog zakona biti odbačen. Dodatni porez na Google i njegove konkurente predložio je početkom ove godine predsjednik Nicolas Sarkozy. S. H. B.

arhiva business.hr

FRANCUSKA

››

H

Najskuplji uredski stolac na svijetu

Stipić Interart donosi na hrvatsko tržište najskuplji uredski stolac na svijetu kojem sigurno neće moći odoljeti ni naši poslovnjaci.

Uredski stolac Silver, njemačkog proizvođača uredskog namještaja Interstuhl, dolazi u nekoliko inačica - klasičnoj s aluminijskim postoljem i kožnom

Kazne za kršenje Kodeksa oglašavanja su: zabrana oglašavanja sporne poruke, prekidanje tj. zabrana oglašivačke kampanje, zahtjev za ispravkom i pravo na odgovor oštećene strane, negativan publicitet te inicijativa za pokretanje kaznenog postupka rvatska agencija za poštu i telekomunikacije (HAKOM) te udruge za zaštitu potrošača zasad ne reagiraju na zavaravajuća oglašavanja.

Oglasna industrija tako se i dalje može razbacivati teško dokazivim brojkama, uspoređivati neusporedivo i promicati samo podatke koji su privlačni i povoljni.

Vrijeme je da počnemo čitati sitna slova u kojima bi morala biti sadržana točna informacija, kaže Vesna Brčić-Stipčević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, i samo za Business.hr govori o zavaravajućem oglašavanju u Hrvatskoj.

Ima li zavaravajućeg oglašavanja na našem tržištu?

Koje je najčešće?

— Mnogo je primjera zavaravajućeg oglašavanja na našem tržištu, i to na izravan i neizravan način.

Izravno je kada se tvrdi da proizvod ili usluga imaju svojstva koja zapravo nemaju (najčešća je tvrdnja "mi smo najbolji", "naš

MARKETING

Vesna Brčić-Stipčević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) foto skedlar/cropix

proizvod je najjeftiniji", "najbolji na tržištu", i sl.).

Neizravno je zavaravanje mnogo problematičnije jer zahtijeva od potrošača prikupljanje više informacija, poznavanje određenog područja u smislu asortimana, tehnologije, svojstava proizvoda i sl. Primjerice, objavljivanje besplatne usluge, a zapravo je riječ o besplatnoj usluzi na određeno vrijeme, što nije jasno naznačeno u ponudi.

Zatim tvrdnja tipa "najpovoljnija ponuda, samo 129 eura mjesečno", a da nije jasno označen rok otplate i kamate, što je čest slučaju u automobilskoj ponudi.

Kakve reklame postoje, što je važno razlikovati?

— Bitno je po sistemu realnih očekivanja i vlastitih spoznaja o mogućim učincima i svojstvima pojedinih proizvoda prosuditi koliko je istinita neka reklamna poruka. Primjerice, ako oglašivač garantira da ćete uporabom nekog proizvoda u tjedan dana izgubiti na težini 10 kilograma, ili da će neke

Tko laže?

Primjeri zavaravajućeg oglašavanja l Reklama kozmetičke tvrtke Rimmel u kojoj Georgia May Jagger, kći Micka Jaggera, reklamira novu maskaru "1-2-3 Looks” zabranjena je jer se navodi da revolucionarna maskara trepavice čini značajno gušćima i dužima, što nije

točno. l Cheryl Cole, popularna pjevačica, našla se ove godine u središtu skandala jer se ispostavilo da je na reklami za L’Oreal Elvive nosila ekstenzije za kosu. l L’oréal je i 2007. imao sličan problem kada je Pe-

nelope Cruz u reklami za maskaru Telescopic nosila umjetne trepavice.

L’Oréal je u istrazi priznao da su korištene pojedinačne umjetne trepavice te da će ubuduće pisati napomena da model nosi umjetne trepavice.

FESTIVAL OGLAŠAVANJA

presvlakom te luksuznoj s postoljem od istog zlata i presvlakom od iste kineske svile s listi ima zlata.

Stolac se može usporediti s brzim sportskim automobilom ili vrhunskim kompjutorom, a postao je znak prestiža u Saudijskoj Arabiji i na Bliskom istoku. Interstuhlovi uredski stolci ulaze u krug najboljih na svijetu, a kvalitetu i ekskluzivnost zlatnog stolca potvr uje i njegova cijena od 50.000 eura, što ga ini najskupljim na svijetu. S. H. B.

ARHIVA BUSINESS.HR

Nagra ena kampanja "Matejev projekt"

Kampanja "Matejev projekt - najbolji Graffiti Jam" u sklopu T-Mobile europske Red Thread kampanje prošli je tjedan na Europskom festivalu oglašavanja nagra ena prestižnom Eurobest 2010. nagradom. U oštroj konkurenciji me u 4339 kampanja iz 37 europskih

zemalja osvojila je broncu u kategoriji Integrated najzanimljivijoj i najkompetitivnijoj kategoriji u kojoj se nagra uju kampanje izra ene koordinacijom nekoliko komunikacijskih kanala uz naglasak na angažiranju društvenih mreža, novih medija i novih tehnologija. "Matejev projekt - najbolji Graffiti Jam" T-Mobile je realizirao u suradnji s marketinškom agencijom Saachi&Saachi Hrvatska, dijelom Publicis grupe. S. H. B.

Zabluda ili stvarnost U Hrvatskoj postoji niz zakona, ak 51, i kodeksa koji utvr uju najbolju praksu i norme koje kreatori poruka, dakle i oglasne agencije, ne bi smjeli narušavati. Svaku oglasnu poruku prije po etka njezina emitiranja treba detaljno pregledati i procijeniti narušava li pojedine zakonske odredbe i kodekse.

Hrvatski Zakon o nedopuštenom oglašavanju definira zavaravaju e oglašavanje kao "bilo koje oglašavanje koje na bilo koji na in, uklju uju i njegovo predstavljanje, dovodi u zabludu ili je vjerojatno da e dovesti u zabludu osobe kojima je upu eno ili do kojih dopire, pa je vjerojatno da e zbog toga utjecati na njihovo ekonomsko ponašanje, odnosno da zbog toga povre uje ili je vjerojatno da e povrijediti konkurente".

zdravstvene tegobe nestati uzimanjem odre enog proizvoda, ili da e proizvod trajati 100 godina, potroša bi trebao posumnjati u te tvrdnje. Dakle, bitno je razlikovati realne od nerealnih svojstava ili u inaka odre enog proizvoda ili usluge. Isto tako treba biti oprezan kad je rije o nepoznatim, novim proizvodima i novim proizvo a ima na tržištu. Posebno je važno u sektoru financijskih usluga provjeriti istinitost promidžbene poruke prije nego što se potpiše financijska obveza.

Koliko je hrvatska javnost informirana o pravima potroša a?

— Potroša i u RH nisu, nažalost, dovoljno informirani o svojim pravima, što vlastitom krivnjom, što nedovoljnom asistencijom nadležnog ministarstva, ali i nedovoljnim zauzimanjem nevladinih udruga koje zbog nedostatka novca nisu u stanju eš e provoditi akcije. Postoji mnogo planova o edukaciji gra ana, po evši od osnovne škole do srednjih škola i fakulteta kao dio obrazovnog programa, ali

Trendovi na Twitteru u 2010.

Twitter je analizirao 25 milijardi tweetova poslanih tijekom ove godine i napravio top-listu trendova u osam kategorija te 10 trendovskih tema. Doga aji koji su najviše obilježili zajednicu na Twitteru su izlijevanje nafte u Meksi kom zaljevu i potres na Haitiju. Najviše se raspravljalo o iPadu i Androidu te Justinu Bieberu i filmu "Inception". S. H. B.

ve inu problema izme u pojedinca i ponu a a proizvoda ili usluga riješiti izravnom nagodbom kako bi stranke izbjegle visoke troškove, što u ve ini slu ajeva uspijeva.

STRU»NJACI KAŽU

Antolovi navodi primjer Generalturista i Domestosa te isti e da ako se tvrdnja "najpovoljnije” u oglasu Generalturista ne može dokazati, kao i tvrdnja "trenuta no uništava” u oglasnoj poruci Domestosa, možemo re i da je posrijedi zavaravaju e, zabranjeno oglašavanje. Na Sudu asti HURA-e est je slu aj ocjenjivanja upravo zavaravaju eg oglašavanja koje se u pravilu sankcionira.

INTERNET

Koje su najve e kazne za kršenje Kodeksa oglašavanja?

— Najve e kazne iz ZZP-a nikada nisu izre ene. Gospodarska inspekcija je kaznila mnoge, ali ne želi objaviti popis prekršitelja.

KAMILO ANTOLOVI , prvi sudski vještak za oglašavanje i tržišno komuniciranje u Hrvatskoj SNIMIO SAŠA ETKOVI

to još nije zaživjelo. Nažalost, u RH ne postoji tradicija aktivne uloge samih gra ana u zaštiti potroša a. Dio ljudi ak smatra da su oni koji inzistiraju na svojim pravima "dosadni gnjavatori", ali stvari ipak idu nabolje u posljednjih 10 godina.

Koji je najpoznatiji slu aj sudske borbe za zaštitu prava hrvatskih potroša a?

— U Hrvatskoj zasad imamo vrlo malo sudskih tužbi u sferi prava potroša a ponajprije zbog nepovjerenja gra ana u sudstvo

(trajanje sudskih procesa, visoki troškovi, izlaganje neugodnostima i sl.). Najpoznatiji je slu aj presuda u korist predsjednika jedne potroša ke organizacije u slu aju tužbe velike, multinacionalne kompanije zbog klevete. Dakle tvrdnja aktivista za potroša ka prava o nekim proizvodima proglašena je ispravnom i on je oslobo en u sudskom postupku.

Medijski je bio jako eksponiran slu aj udružene tužbe potroša a protiv HT-a, koji još nije završen. Potroša ke udruge nastoje

Što su reklamne agencije dužne u initi?

— Reklamne agencije dužne su oglašavati u skladu s ZZP-om i Kodeksom oglasnog zbora, ali to esto ne ine. Primjerice, esto se doga a da tvrtka koja je angažirala agenciju krivnju za zavaravaju e navode prevaljuje na agenciju, a potroša i, nažalost, nisu dovoljno aktivni u smislu širenja navoda o lažnim podacima, pa esto nema adekvatne kazne u smislu bojkotiranja takvih proizvoda ili ponu a a.

Zašto nema podataka o tome kako HAKOM, ali i društva za zaštitu potroša a reagiraju na zavaravaju a oglašavanja?

— Reakcije potroša kih organizacija su nedovoljne upravo zbog opasnosti od tužbe ponu a a, jer su nevladine, civilne udruge financijski slabe za duge i skupe procese, pa se te aktivnosti provode na druk iji na in, primjerice edukativnim lecima, javnim tribinama i sl.

Sanja Hrvojevi Beganovi sanja.hrvojevic@business.hr

dogaaji 16

business.hr Četvrtak 16/12/2010

regija/svijet

Zbog blokade željeznica Izglasan alarmantno u Aluminiju proračun EU za 2011.

OKONČANA KRIZA

BLOKIRANI Nastavi li se štrajk strojovođa, Aluminij će do vikenda ostati bez sirovina, a 900 radnika bez posla, upozoravaju iz mostarske tvrtke

B

lokada željezničkog prometa koju je organizirao sindikat strojovođa BiH nezakonita je, smatraju u mostarskom Aluminiju, tvrtki koja je među najviše pogođenima obustavom tamošnjega željezničkog prometa.

"Prema našim saznanjima, štrajk nije zakonit, a najavljuje se i generalni štrajk krajem mjeseca, što bi nam nanijelo dodatnu štetu", kaže Darko Juka iz Aluminija.

Zaliha do vikenda

Aluminij, naime, sirovine dobavlja putem luke Ploče, gdje se obavlja pretovar i željezni-

U LUCI PLOČE od ponedjeljka, tvrde u Aluminiju, stoje brodovi sa sirovinama

foto jerković/cropix

com se teret prevozi do Mostara. Kako je od ponedjeljka željeznički promet blokiran, sirovine ne dolaze do Aluminija. Stanje je alarmantno, navodi se u pismu koje potpisuju Uprava i sindikati Aluminija: "Ovo stanje za nas znači neizvjesno iščekivanje vikenda, s kojim ćemo potrošiti ukupne zalihe smole, petrolkoksa i glinice, bez kojih Aluminij prestaje s radom." Od ponedjeljka, tvrde u Aluminiju, u luci Ploče stoje brodovi sa sirovinama, a kako je promet onemogućen, onemogućen je i pretovar sirovina. "Riječ je o desecima tisuća eura štete koju Aluminij plaća svakod-

nevno", kaže Juka.

U Aluminuju navode da su posljedice dugotrajnije blokade vrlo ozbiljne. "Bez prijeko potrebne sirovine naših 900 radnika već za vikend ostaje bez posla, a obustavljanje pogona Elektrolize u ovako kratkom vremenu nije privremeno nego trajno", stoji u pismu kojim se od Vlade BiH traži hitna normalizacija prometa.

Novi štrajk

Aluminij već ima iskustvo s blokadom prometa: u ožujku je blokada željezničkog prometa kroz Čapljinu zatvorila pogon Anoda. Aluminij nije jedina tvrtka koja je upozo-

rila na alarmantno stanje zbog štrajka, već se na teške posljedice požalila tvrtka GIKIL Lukavac.

Podsjetimo, u BiH su strojovođe krenuli u štrajk zbog novih odredaba o noćnom upravljanju vlakovima kojima se, tvrde, krši sigurnost prometa. Jučer je Vlada BiH, kako prenosi Poslovniportal.ba, naložila Željeznicama FBiH da poduzmu sve potrebno kako bi se promet normalizirao jer je prema zakonu nužno osigurati minimalne uvjete rada. Sindikati pak za 28. prosinca najavljuju generalni štrajk.

Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@businesss.hr

Europska komisija pozdravila je u srijedu izglasavanje proračuna u Europskom parlamentu za sljedeću godinu.

Okončana su tako višetjedna nadmetanja između zemalja članica i europskih zastupnika, zbog čega je u pitanje bio doveden proračun za 2011.

Zastupnici Europskog parlamenta na plenarnoj sjednici u Strasbourgu izglasali su sa 508 glasova za, 141 protiv i 19 suzdržanih prijedlog Vijeća EU bez ikakvih amandmana.

Proračun u visini od 126,5 milijardi eura veći je 2,91 posto ili 3,5 milijardi eura u odnosu na lanjski. Parlament je tražio povećanje 5,9 posto, što zemlje članice nisu htjele prihvatiti.

"Sada imamo proračun za 500 milijuna Europljana i napokon se možemo okrenuti pravim problemima", izjavio je povjerenik EK za proračun Janusz Lewandowski.

Proračun za 2011. prvi je koji se donosi nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, koji Europskom parlamentu daje jednake ovlasti kao i zemljama članicama kada su u pitanju proračunski rashodi.

Sredinomstudenogazemlje članice i Europski parlament nisu se uspjeli dogovoriti u prvom pokušaju donošenja proračuna. Da nije postignut dogovor, primjenjivao bi se privremeni režim financiranja na mjesečnoj osnovi. H

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr etvrtak 16/12/2010

5,79 KUNA ZA CHF

Novi rekord franka prema kuni Kuna je u srijedu na te ajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na utorak oslabila prema ĹĄvicarskom franku 1,41 posto, a prema euru 0,05 posto.

Srednji te aj franka tako je u srijedu u Hrvatskoj dosegao novi povijesni rekord od 5,793556 kuna. Euro je prema ju eraĹĄnjoj te ajnoj listi HNB-a vrijedio 7,406482 kune.

Srednji te aj dolara iznosio je 5,569202 kune, a funte 8,744371 kunu.

Poja ane zabrinutosti u vezi s duĹžni kim problemima nekih europskih zemalja potaknule su ulaga e da smanje izloĹženost rizi nijoj imovini eurozone i okrenu se sigurnijim alternativama, ĹĄto je dalo vjetra u jedra ĹĄvicarskoj valuti. Euro je tako prema ĹĄvicarskom franku potonuo na rekordno niskih 1,2758 franaka. Kasnije se oporavio na 1,2814 franaka.

Osim problema u eurozoni,

na rast franka utjecali su i strahovi ulaga a od posljedica najavljenog trajanja poreznih olakĹĄica u SAD-u koje ne daju nadu da e se ameri ki fiskalni problemi smanjiti, ĹĄto ini ĹĄvicarski franak atraktivnijom sigurnom valutom od dolara.

"Sve ĹĄto dolazi iz SAD-a jako je bitno, a produĹžetak poreznih rastere enja uvedenih za mandata predsjednika Busha u vrstio je ĹĄvicarskom franku status sigurne luke", ocjenjuje valutni strateg milanskog Unicredita Stephan Maier.

D. B.

BROJKA

1,281 franak koĹĄtao je jedan euro u srijedu

HUB: Tek kad bude manje loĹĄih kredita, po et e pada ZORAN BOHAÂťEK, predsjednik Hrvatske udruge banaka, tvrdi kako bi banke u Hrvatskoj viĹĄe zaradile da kupuju drĹžavne obveznice nego da daju kredite tvrtkama i gra anima SNIMIO HRVOJE DOMINI

Ĺ TO JE PRVO - NOVAC ILI PROJEKTI Dok se god ne rijeĹĄe rizi nih kredita, bankari u Hrvatskoj ne e spuĹĄtati kamatne stope, a u Hrvatskoj udruzi banaka tvrde kako imaju dovoljno novca za kreditiranje, ali su velike prepreke za ulaganja u nove projekte Drasti niji pad kamatnih stopa, unato padu troĹĄka financiranja banaka i smanjenju troĹĄka regulacije, zasad se ne o ekuje s obzirom na injenicu da loĹĄi plasmani, koji zauzimaju 6,9 posto udjela, i dalje uvijek rastu, a rezerviranja za gubitke uzimaju polovinu operativne dobiti, rekao je

na ju eraĹĄnjem predstavljanju novog broja Analiza Zoran Boha ek, predsjednik Hrvatske udruge banaka.

Unato svemu tome, hrvatske su banke i dalje stabilne sa stopom kapitalne adekvatnosti 18,7, dosta iznad zakonom propisanih 12 posto, i spremne su odgovoriti

na nove krizne udare.

Dobit banaka u prvih je ĹĄest mjeseci pala gotovo 20 posto, a glavnu odrednicu ove godine, unato padu trĹžiĹĄnih kamatnih stopa kojima se banke financiraju, ine rezerviranja za gubitke na koja se odnosi polovina operativne dobiti banaka.

Dobit e se stabilizirati

Ipak, kako pokazuju podaci posljednjih ovogodiĹĄnjih HUB-ovih analiza, dobit e se stabilizirati, a mogu je i blagi rast ako je Hrvatska dotaknula dno krize. Hrvatske e banke u idu oj godini ostati stabilne i biti spremne za novi kreditni ciklus.

Dobit banaka poslije oporezivanja u prvoj je polovini ove godine bila na razini 1,83

milijarde kuna, ĹĄto je pad 19,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Kako isti u u HUBu, pad je u drugom kvartalu bio joĹĄ izraĹženiji i iznosio je 30,8 posto. Smatra se da e se dobit banaka vjerojatno stabilizirati, a moĹžda i porasti, ali samo pod uvjetom da se kriza ne produbi.

"Banke e ostati sigurne i kapitalizirane te su spremne odgovoriti na idu i kreditni ciklus", zaklju io je Boha ek, napomenuvĹĄi kako joĹĄ nije jasno ĹĄto e potaknuti taj ciklus ako se ne uklone prepreke privatnom investiranju, bilo stranom, bilo doma em.

"Kapitala ima dovoljno, nedostaje kvalitetnih projekata, a na to utje e ĹĄire okruĹženje", napomenuo je, citiraju i stav Hrvatske udruge

poslodavaca kako gospodarstvo ne treba pomagati nego treba maknuti ve definirane prepreke koje oteĹžavaju ulaganje.

"Povrat na kapital pao je ispod ĹĄest posto, ĹĄto je manje od povrata na ulaganje u drĹžavnu obveznicu", kazao je predsjednik HUB-a, istaknuvĹĄi kako vlasnici zbog toga imaju pravo svoj kapital plasirati gdje god mogu ostvariti ve i profit.

"U tom se slu aju ne bi radilo o izvla enju kapitala iz Hrvatske, jer novca za kvalitetne projekte ima dovoljno", naglasio je Boha ek.

ZadrĹžana dobit banaka u prethodne je tri godine iznosila devet milijardi kuna.

"Porast loĹĄih plasmana rezultat je krize, ali kada po ne

DOSPIJE E 25. 4. 2011.

MOODY'S

Nexe grupa objavila je na Zagreba koj burzi u srijedu da e komercijalni zapisi tvrtke u visini 4,5 milijuna eura biti konsolidirani s postoje om tranšom zapisa u visini 11,2 milijuna eura.

Nakon konsolidacije zapisi e initi integralno izdanje u ukupnom iznosu 15,7 milijuna eura, i to s datumom dospije a 25. travnja sljede e godine. B.hr

Rejting agencija Moody's najavila je u srijedu da e preispitati kreditni rejting Španjolske Aa1 zbog mogu eg snižavanja. U Moody'su isti u da solventnost Španjolske nije u opasnosti te da nije vjerojatno da e joj trebati pomo Europske unije.

Upozoravaju ipak da je zbog nepovjerenja tržišta Španjolska ranjiva na napetosti vezane uz financijske potrebe u 2011. godini. Postoji i zabrinutost

Nexe konsolidira zapise

Španjolski rejting bit e spušten?

IVAN ERGOVI , vlasnik Nexe grupe SNIMIO H. KNEZ

zbog ograni ene kontrole središnje države nad regionalnim financijama, što otežava održivi strukturni napredak u ukupnim financijama, a Španjolska je podijeljena na 17 poluautonomnih pokrajina. Gospodarski problemi, uklju uju i prora unski manjak od 11,1 posto BDP-a i nezaposlenost od 20 posto, stvorili su zabrinutost da bi ta zemlja mogla slijediti primjer Gr ke i Irske te zatražiti me unarodnu pomo . Španjolska je pritom mnogo ja a od nekih drugih zemalja eurozone, isti u u agenciji. H

BROJKA

117,41 kunu iznosila je 30. studenoga vrijednost neto imovine po dionici zatvorenog nekretninskog fonda Quaestus

e neplatiša i Vlada telefonski odobrila dokapitalizaciju HPB-a ati kamate 450 MILIJUNA KUNA

Na telefonskoj sjednici Vlada je donijela odluku o dokapitalizaciji Hrvatske poštanske banke sa 450 milijun prora unskih kuna, što je Business.hr najavio u listopadu, a još treba do ekati da novi NO Croatia osiguranja odobri pretvaranje svojeg potraživanja od HPBa u temeljni kapital

gospodarski rast, vratit e se na normalniju razinu", istaknuo je Boha ek te dodao da e taj pad slijediti i pad kamatnih stopa.

1,23 mlrd. prije poreza

"Banke su i dalje vrlo visoko kapitalizirane i taj kapital služi kao garancija stabilnosti jer nema kreditnog rasta", kazao je Boha ek, dodavši da je omjer kapitala i aktive banaka ostao na razini 14 posto.

Ako se stanje ne promijeni u idu oj godini, odnosno ako opet bude trebalo izdvojiti pola operativne dobiti u iznosu od 3,7 milijardi kuna, banke bi mogle podnijeti 9,2postotni udjel loših plasmana. Kapital se ne bi dirao ni u slu aju da cjelokupna operativna dobit ode u rezervacije te da udjel loših plasmana naraste na 11,5 posto, iako takve scenarije nitko ne smatra vjerojatnima.

Naime, kako se navodi u HUB-ovim analizama, pre-

liminarni rezultati za tre i kvartal ove godine pokazuju da e dobit prije oporezivanja iznositi 1,23 milijarde kuna.

"Mogu e je da se nalazimo pred razdobljem u kojem e po eti rastere enje neto rezultata prije oporezivanja, što bi zna ilo da bi se stopa formiranja rezervacija iz neto rezultata mogla po eti spuštati ispod 50 posto", navedeno je u analizama.

Biljana Star i

Vlada je donijela odluku o kupnji dionica u iznosu 449.998.896 kuna novcem iz državnog prora una, i to za 255.536 redovnih dionica izdanih radi dokapitalizacije jedine državne banke. Navedene dionice nominalnog iznosa 1100 kuna ine 29,08 posto temeljnog kapitala HPB-a.

Nakon što se provede dokapitalizacija, dosadašnji najve i dioni ar Hrvatska pošta past e na drugo mjesto sa 241.610 dionica.

Nadalje, Vlada je odobrila ulaganje u temeljni kapital Hrvatske poštanske banke u obliku potraživanja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u iznosu 50 milijuna kuna.

Državi 26 posto

Dokapitalizacijom bez ostalih privatnih ulaga a i Europske banke za obnovu i razvoj, s kojom se prije ra unalo kao glavnim ulaga em u dokapitalizaciju HPB-a, udjel Republike Hrvatske kao vlasni-

»EDO MALETI , predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke, uspjet e do kraja godine ispuniti zahtjeve kapitalne adekvatnosti koje propisuje regulator ARHIVA HRVOJE DOMINI

ka dose i e 26 posto, s tim da država preko Hrvatske pošte, Hrvatskog fonda za privatizaciju i HZMO-a ionako drži gotovo 98 posto kapitala.

Šuker je zadovoljan

Kako je prilikom najave dokapitalizacije rekao jedan od izvora dobro upoznatih s poslovanjem HPB-a, a želio je ostati anoniman, me u postoje im malim i ostalim dioni arima poput Hrvatske pošte nije bilo interesa, odnosno novca za tako veliku dokapitalizaciju. EBRD u dokapitalizaciji ne e sudjelovati jer se s državom kao ve inskim vlasnikom nije uspio dogovoriti o cijeni dokapitalizacije u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost dionica banke.

Nakon održane glavne skupštine HPB-a, na kojoj je izglasano izdanje di-

onica za dokapitalizaciju, ministar financija Ivan Šuker, koji je zastupao državu, izjavio je: "U ime Vlade ovime iskazujem podršku razvojnim planovima Hrvatske poštanske banke, kao i punu potporu strategiji rasta i daljnjeg širenja. Vjerujem da e uplata 450 milijuna kuna za pove anja temeljnog kapitala banke omogu iti banci da, stalno vode i ra una o kontroli troškova i rizika, državi kao ve inskom vlasniku stvori vrijednost koja e opravdati naša ulaganja."

U skladu s najavama, sada se eka da dogovor o još ve em pove anju temeljnog kapitala HPB postigne i s Croatia osiguranjem i Croatia Lloydom, što bi trebao provesti novoizabrani Nadzorni odbor Croatia osiguranja.

B.hr/J. J.

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Dok dionica Ine joĹĄ uvijek diĹže praĹĄinu na Zagreba koj burzi, gotovo neprimije eno proĹĄle su vijesti o rastu ostalih dionica. Me u njima je Zve evo, ija je dionica rasla u srijedu po znatnoj stopi te joj je cijena zavrĹĄila na okruglih 100 kuna po dionici. Ukupno je protrgovano sa 525 dionica u 10 transakcija. Istoga je dana joĹĄ ve u stopu rasta zabiljeĹžila dionica Tiska, ija je cijena sko ila na 189 kuna po dionici.

Ina-industrija nafte d.d.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Adris grupa Belje Dalekovod Ericsson Nikola Tesla Institut IGH Atlantska plovidba d.d.

Viro tvornica ĹĄe era d.d.

AD plastik Jadran kapital d.d. zatvoreni invest. fond Privredna banka Zagreb Zagreba ka banka Atlantic grupa Ingra Luka Plo e Podravka prehrambena industrija d.d.

Ledo Tehnika Kon ar Viadukt Jadroplov d.d.

Petrokemija akove ki mlinovi Fima validus Kon ar - elektroindustrija uro akovi holding Jadranski naftovod Konzum Luka Rijeka HGspot Industrogradnja d.d.

Kon ar Magma d.d.

Hidroelektra niskogradnja Dom holding Liburnia Riviera Hoteli Laguna Novigrad Uljanik plovidba Tankerska plovidba Tisak Medika KraĹĄ, prehrambena industrija Sun ani Hvar Karlova ka banka Dioki d.d Adris grupa Zve evo, prehrambena industrija Croatia osiguranje d.d.

Jadroagent HUP - Zagreb Veterina d.d.

Jamnica Auto Hrvatska LoĹĄinjska plovidba Arenaturis Gabarit d.d. za gra . radove i trgovinu Maistra Adriatic Croatia International Club d.d.

HTP Kor ula Jadranka Slatinska banka Jadransko osiguranje BeliĹĄ e SN holding Plava laguna Fima proprius d.d.

Vaba d.d. banka VaraĹždin Jadranska banka Istraturist Umag d.d.

Tvornica duhana Zagreb IPK Kandit Koestlin Valamar grupa RIZ-odaĹĄilja i Franck prehrambena industrija Croatia osiguranje d.d.

Proficio Lav evi Atlas, turisti ka agencija Finvest Corp Slavonski zatvoreni investicijski fond

+ Dionica Zatvorenog investicijskog fonda s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine Jadran kapitala u srijedu je pala po velikoj stopi. DoduĹĄe, dan ranije imala je sli nu stopu, ali druk ijeg predznaka, tako da njegov pad nije neko veliko iznena enje. Iznena uje prili no velik i iznadprosje ni promet od 1,2 milijuna kuna. U srijedu je odjednom 58.000 dionica promijenilo vlasnika u samo jednoj transakciji.

CROBEX: +0,30%

Redovan promet: 240.054.279,71 kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

2,830.00 281.50 265.00 63.79 265.00 1,330.04 1,608.20 770.00 327.00 108.00 21.00 522.00 245.90 798.50 16.60 1,582.10 300.00 5,400.00 1,120.00 1,000.00 242.00 149.00 162.55 3,570.00 7.51 525.00 26.50 2,838.00 183.00 191.50 22.24 515.00 993.00 34.45 155.00 34.15 2,121.00 8.81 582.55 1,340.00 161.00 7,309.83 418.01 27.38 60.00 75.00 320.00 92.05 5,600.00 585.00 1,342.97 60.02 41,850.00 339.00 142.10 53.99 550.00 57.00 2,500.00 63.60 365.00 105.00 2,999.98 491.00 154.04 1,527.50 20.00 69.00 2,550.00 286.60 2,300.00 167.20 255.01 31.50 126.00 755.00 5,405.00 11.80 200.00 20.99 86.22 30.00

2,830.01 285.00 273.79 69.40 278.66 1,365.00 1,855.00 793.68 349.90 113.00 21.00 550.00 255.70 805.00 17.14 1,682.84 317.00 5,599.00 1,249.00 1,000.00 262.00 153.00 170.00 3,627.00 7.95 539.00 29.89 2,902.00 190.00 194.85 23.99 515.00 999.50 39.00 162.99 35.20 2,239.99 8.81 591.87 1,399.98 189.00 7,309.83 439.00 28.00 60.00 80.08 329.00 107.95 5,600.00 585.00 1,348.00 65.00 41,850.00 366.86 150.00 60.00 550.00 58.40 2,500.16 69.99 365.00 107.95 2,999.98 491.00 156.00 1,527.50 20.10 69.00 2,566.16 293.99 2,300.00 167.20 255.01 33.00 126.00 755.00 5,405.00 11.80 201.11 20.99 86.22 30.00

2,830.00 284.00 268.00 66.50 266.50 1,331.00 1,736.09 770.00 338.00 108.00 21.00 540.00 250.10 803.00 16.96 1,583.00 306.54 5,500.01 1,152.00 1,000.00 262.00 149.99 163.01 3,627.00 7.72 539.00 28.00 2,838.00 183.00 194.83 23.99 515.00 993.00 38.00 162.99 35.00 2,121.00 8.81 582.55 1,340.00 189.00 7,309.83 439.00 27.50 60.00 80.08 320.00 100.00 5,600.00 585.00 1,348.00 65.00 41,850.00 366.86 142.10 55.05 550.00 57.00 2,500.00 69.99 365.00 107.95 2,999.98 491.00 154.04 1,527.50 20.00 69.00 2,550.00 286.60 2,300.00 167.20 255.01 33.00 126.00 755.00 5,405.00 11.80 200.00 20.99 86.22 30.00

0.00% 1.07% 0.31% 3.91% -2.02% 0.08% 1.00% -1.28% 0.93% -1.82% -8.70% 3.65% 1.71% 0.25% -0.64% -5.94% 2.12% 0.31% 0.18% -0.10% 8.48% -0.01% -1.21% 3.66% -3.50% 1.69% -2.13% -2.14% 0.55% 2.54% 7.97% 5.10% -0.20% -1.02% 2.57% 2.64% -1.35% 0.11% -0.42% -4.28% 15.95% 0.00% 0.23% -2.55% 8.70% 9.68% -2.59% 11.05% 3.70% 6.36% 0.22% 8.32% 3.59% 7.55% -0.63% 3.87% 0.00% -2.56% 0.00% 9.38% 0.00% 2.71% 0.00% 0.20% -8.29% 1.80% -9.13% -1.43% -7.24% -1.17% 0.00% 11.39% 16.98% 10.48% 20.00% -0.65% 1.96% 0.00% -9.08% 13.46% 1.44% 8.89%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

71,376 29,009 18,952 39,718 9,071 1,239 892 1,931 3,951 11,035 58,000 2,252 3,728 1,119 47,419 374 1,803 99 425 489 1,450 2,230 1,854 71 28,634 375 6,686 63 966 728 5,129 228 104 2,674 568 2,422 38 9,022 130 51 375 9 149 2,111 900 671 159 525 9 86 34 697 1 112 224 486 50 447 9 326 54 172 6 35 100 10 740 200 5 42 4 40 25 192 50 8 1 418 20 171 40 100

201,994,080.05 8,223,708.43 5,114,775.96 2,617,999.17 2,474,433.35 1,667,683.89 1,601,180.42 1,508,486.69 1,333,826.10 1,220,933.37 1,218,000.00 1,208,597.83 938,318.66 895,708.07 805,029.46 609,501.79 558,838.55 542,797.47 501,345.65 489,000.00 366,129.41 336,561.94 307,425.45 255,831.00 220,985.01 200,081.14 190,994.71 180,244.11 179,910.36 141,066.08 120,638.85 117,420.00 103,411.82 97,797.82 89,039.18 84,611.20 82,966.06 79,483.82 76,019.20 68,454.48 66,678.21 65,788.47 63,845.10 58,036.86 54,000.00 53,016.89 52,219.90 51,428.01 50,400.00 50,310.00 45,721.88 44,412.37 41,850.00 38,925.70 33,009.50 27,795.20 27,500.00 25,755.50 22,500.26 21,789.95 19,710.00 18,345.00 17,999.88 17,185.00 15,472.60 15,275.00 14,850.00 13,800.00 12,783.31 12,118.79 9,200.00 6,688.00 6,375.25 6,310.44 6,300.00 6,040.00 5,405.00 4,932.40 4,011.21 3,589.29 3,448.80 3,000.00

28,300.00 23,256.34 1,818.14 546.33 611.30 1,772.43 275.31 1,074.55 468.69 453.56 16.62 10,300.38 16,018.50 2,677.44 127.20 352.40 1,661.45 1,210.94 218.26 194.19 119.69 245.48 544.64 380.83 20.86 1,386.37 90.64 2,108.20 4,154.62 1,165.18 7.92 232.99 61.00 185.22 101.69 261.35 641.90 137.40 337.88 839.36 451.06 220.71 603.02 201.05 80.35 323.69 3,077.09 30.78 49.00 64.84 635.41 119.92 925.97 242.77 94.13 120.15 37.45 623.83 277.65 29.85 121.36 99.20 375.00 571.68 418.99 834.50 40.06 121.80 305.04 1,339.85 747.06 119.56 33.22 207.76 47.15 322.51 1,662.57 46.17 95.64 39.97 53.26 100.39

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 1,560.00 253.10 242.21 54.00 217.00 1,181.00 1,106.00 705.00 290.00 76.01 16.00 461.06 200.00 624.15 14.50 1,160.03 240.00 4,720.12 871.01 975.00 190.00 124.01 105.50 2,500.00 6.40 421.00 22.36 2,332.01 143.00 161.54 20.08 292.00 909.99 23.01 120.00 27.87 1,413.01 8.80 533.13 1,140.00 135.00 6,200.00 262.02 25.00 53.00 70.02 274.75 84.32 4,500.00 503.37 1,115.16 52.05 31,101.00 335.06 121.00 33.03 550.00 51.00 2,200.00 57.00 365.00 93.60 2,300.00 405.00 62.21 1,206.77 19.19 54.00 2,006.00 280.00 2,300.00 150.02 192.30 26.50 98.00 655.38 4,502.00 11.50 161.10 17.80 85.00 15.15

2,840.00 332.84 318.99 96.87 390.00 1,777.00 3,397.40 1,060.00 420.00 115.79 25.00 618.00 280.00 829.99 43.76 2,093.00 400.00 7,049.99 2,020.00 2,450.00 375.00 190.30 184.73 3,799.21 29.01 542.09 40.90 3,157.27 207.51 220.00 94.00 515.00 2,198.00 69.90 257.00 45.90 2,890.00 12.73 678.00 1,655.00 299.99 8,250.00 497.02 36.50 85.00 150.96 373.00 139.00 6,000.00 620.00 1,845.00 74.45 41,850.00 519.00 173.00 70.00 560.00 77.00 3,157.50 167.99 444.00 115.00 3,350.00 580.00 245.00 1,700.00 34.00 78.00 3,100.00 410.00 2,300.00 286.00 398.95 45.00 250.00 944.00 5,948.87 16.34 279.00 28.00 142.00 34.97

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

63,17 310,00 245,10 17,05 85,40 5,15 10,00 153,00 0,68 17,93 16,00 13,01 3,65 8,00 40,50

63,90 316,00 250,00 17,32 93,80 5,18 10,20 156,50 0,69 18,25 16,50 13,38 3,90 8,20 42,00

63,40 315,00 250,00 17,30 87,00 5,15 10,20 155,30 0,68 18,10 16,00 13,35 3,65 8,00 42,00

63,62 315,02 248,31 17,26 87,80 5,17 10,12 154,66 0,68 18,09 16,15 13,21 3,72 8,11 41,07

3,97 3,96 1,60 0,26 1,48 80,60 36,86 36,77 0,10

3,97 3,96 1,60 0,26 1,50 80,68 37,25 37,00 0,10

3,97 3,96 1,60 0,26 1,48 80,65 37,04 36,86 0,10

3,97 3,96 1,60 0,26 1,49 0,81 0,37 0,37 0,10

94,01 159,50 88,01 5,80 39,02 39,71 36,00 36,00 100,00 10,00 97,00 5,04

94,02 159,50 88,01 5,80 39,02 39,71 36,00 36,00 100,00 10,00 97,00 5,11

94,01 159,50 88,01 5,80 39,02 39,71 36,00 36,00 100,00 10,00 97,00 5,04

94,01 159,50 88,01 5,80 39,02 39,71 36,00 36,00 100,00 10,00 97,00 5,10

0,00 % -0,31 % -2,21 % 0,00 % 0,05 % 0,00 % -0,08 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 9,00 % -4,91 %

483,00 3.499,00 2.000,00 16.500,00 79,00 84,30 14.000,00 81,21 589,00 89,00 845,00 1.900,00 6.400,00 915,00 97,93

485,00 3.520,00 2.130,00 16.500,00 80,50 87,00 14.400,00 83,19 610,00 90,84 867,00 1.900,00 6.500,00 920,00 97,93

483,00 3.503,00 2.065,00 16.500,00 79,90 85,41 14.262,00 82,14 604,00 90,15 854,00 1.900,00 6.494,00 917,00 97,93

484,29 3.502,77 2.065,09 16.500,00 79,99 85,41 14.261,50 82,14 602,23 89,96 852,49 1.900,00 6.494,00 916,90 97,93

0,00 % 0,11 % 3,15 % 0,00 % -0,16 % -0,48 % 0,51 % -0,16 % 2,72 % 0,70 % 0,59 % 3,26 % -0,09 % 0,00 % 0,00 %

86,00 15.000,00 3.850,00 3.220,00 2.000,00 86,10 3.412,00 3.250,00 2.760,00 91,30 164,00

87,50 15.000,00 3.860,00 3.250,00 2.050,00 86,10 3.480,00 3.300,00 2.760,00 91,30 167,00

86,35 15.000,00 3.853,00 3.244,78 2.013,66 86,10 3.442,22 3.290,76 2.760,00 91,30 165,90

53,11 15.000,00 3.853,00 3.244,78 2.013,66 52,95 3.442,22 3.290,76 2.760,00 56,15 165,90

LJUBLJANSKA BURZA KRKG HDOG PETG ZVTG TLSG KDIR KBMR MELR NF1N AELG LKPG GRVG IEKG POSR KDHR

KRKA HELIOS PETROL ZAVAROVALNICA TRIGLAV TELEKOM SLOVENIJE KD ID NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR MERCATOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S AERODROM LJUBLJANA LUKA KOPER GORENJE INTEREUROPA POZAVAROVALNICA SAVA KD GROUP

ZIF VB FOND AD BANJA LUKA ZIF AKTIVA INVEST FOND AD BANJA LUKA ZITOPROMET DD BRCKO PIK AD SAMAC TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne RAFINERIJA ULJA AD MODRICA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D SIB AR INVEST DD SARAJEVO FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D BOR BANKA DD SARAJEVO PLIN SARAJEVO D.D. SARAJEVO PBS DD SARAJEVO SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO

NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Imlek a.d. Beograd Bambi Banat a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2014K Jubmes a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Veterinarski zavod Subotica a.d. Subotica Obveznice RS serije A2013K Soja protein a.d. Becej Dunav osiguranje a.d. Beograd Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KLIRINSKA KUKA KLIR. INTERB. SI. SKOPJE ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ZK PELAGONIJA BITOLA R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 TUTUNSKA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 Stil a.d. Kraljevo

865.109,31 133.568,00 86.163,50 82.200,54 61.459,60 57.003,97 52.151,62 51.811,05 50.805,73 41.744,54 41.097,55 37.529,42 22.595,85 21.322,65 13.594,50

9,37 % 81800 9,70 % 55555 0,00 % 57000 36,84 % 304354 0,00 % 26105 0,68 % 41040 1,47 % 81775 -0,38 % 72666 0,00 % 99114

324.746,00 219.997,80 91.200,00 79.132,04 38.817,78 33.104,93 30.343,00 26.815,56 9.911,40

33958 2265 1356 15500 2101 1833 1618 1611 300 1686 51 705

3.192.561,37 361.267,50 119.341,56 89.900,00 81.981,02 72.788,43 58.248,00 57.996,00 30.000,00 16.860,00 4.947,00 3.593,75

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 KIBS ALK KMB ZPKO RMDEN08 TNB TPLF SBT RMDEN04 STIL

13597 424 347 4762 700 11030 5153 335 74328 2307 2545 2842 6069 2629 331

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AIKB IMLK BMBI A2016 A2014 JMBN A2015 VZAS A2013 SJPT DNOS FITO ENHL A2011

-0,67 % -2,17 % 1,83 % 0,58 % 0,12 % -0,39 % 2,00 % 2,14 % -0,73 % -0,55 % -4,19 % 0,38 % -6,41 % -1,36 % 0,00 %

Mercator Tigar Pirot Komercijalna banka Skopje Zavarovalnica Triglav Gorenje

+2,14% +1,53% +0,77% +0,58% +0,38%

Imlek Beograd

Pozavarovalnica Sava Krka Rade Kon ar Skopje BH Telecom Sarajevo Šipad komerc

-1,36% -0,67% -0,54% -0,43% -0,43%

Luka Koper

+3,15 -4,19

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKD SBARRK6 FBIHKE HRBFRK2 FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1E FBIHK1D BORBRK3 PLINRK1 PBSBR SOSOR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA VBIP-R-A EKVP-R-A ZTR9-R-A PIKS-R-A TLKM-R-A RSDS-O-C RSRS-O-D RSRS-O-C RFUM-R-A

+

Oznaka

etvrtak 16/12/2010

+

Powered by

business.hr

62755 30.391.650,00 6770 23.713.778,00 2975 6.143.634,00 207 3.415.500,00 24639 1.970.983,40 14804 1.264.399,80 80 1.140.920,00 13782 1.132.094,10 1810 1.090.028,00 9771 878.961,92 1013 863.575,00 383 727.700,00 100 649.400,00 459 420.859,00 4293 420.413,49

valuta: MKD - makedonski denar 0,41 % 0,00 % 0,14 % 0,77 % 0,68 % -1,03 % 0,63 % 1,25 % -0,20 % 0,10 % 0,55 %

33361 114 442 349 366 13502 180 184 128 6000 1960

1.771.661,74 1.710.000,00 1.703.028,00 1.132.429,00 737.000,00 714.936,03 619.600,00 605.500,00 353.280,00 336.889,88 325.173,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Tre a najtrgovanija u Beogradu u srijedu je bila dionica Imleka sa 6,1 milijun dinara prometa, a cijena joj je rasla 3,15 posto, na 2065 dinara.Tijekom dana tom se dionicom trgovalo u cjenovnom rasponu od 2000 do 2130 dinara. Najlikvidnije su bile dionice Naftne industrije Srbije i AIK banke s prometom od 30 odnosno 23,7 milijuna dinara.

Cijena NIS-a bila je kao i prethodnoga dana, a ona AIK banke rasla je 0,11 posto, na 3503 dinara.

Cijena Luke Koper u srijedu je na Ljubljanskoj burzi pala više od etiri posto i zadnja zabilježena iznosila je 16 eura, a ukupan promet tom dionicom bio je gotovo 42.000 eura.

Najviša cijena postignuta tijekom dana iznosila je 16,5 eura, a najniža je ujedno bila posljednja zabilježena. Strmoglavila se i cijena Intereurope, i to šest posto. Zadnja zabilježena cijena iznosila je 3,65 eura, a ukupan je promet bio 22,5 tisu e eura.

REGIONALNI INDEKSI +0,91% BIRS +0,02% 833,04 959,01 Belex15 +0,55% FIRS +3,51% 661,66 1.702,33 Belexline +0,30% MBI10 +0,48% 1.285,08 2.260,17 SASX10 -0,02% MOSTE +0,29% 913,16 486,75 SASX30 -0,02% NEX20 +0,32% 897,30 14.121,20 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,11% WIG20 +0,51% 2.780,61 BUX -0,04% 21.310,90 -1,19% -0,24% ATX +0,09% 2.825,42 indeksa na zatvaranju u +0,24% Stanje srijedu 15. prosinca 2010.

FTSE100 5.888,87

DAX 7.017,93

CAC40

3.889,76

MICEX 1,670.26

AMERI»KI INDEKSI DJIA +0,42% S&P500 +0,09% 11.476,54 1.241,59 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,11% utorak 14. prosinca 2010.

2.627,72

investor 22

Powered by

DIONI»KI

Ime fonda

+

NFD Aureus US Algorithm 142,0451

26,24

MP-Mena HR

492,6562

26,20

MP-Global HR

326,4906

20,62

7,2514

19,93

HPB WAV DJE

96,0232

18,70

FIMA Equity

75,0625

-17,95

ST Global Equity

46,7364

-15,09

C-Zenit

49,5651

-12,69

HPB Dynamic

48,1437

-11,75

KD Victoria

13,8041

-10,31

+ MJEŠOVITI

+

AC G Balanced EM ZB global HI-balanced

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn

kn kn kn

kn

kn

kn kn

kn kn kn

kn kn kn kn

kn

kn

100,1559 41,0716 73,4100 88,8200 13,8041 75,7847 75,0625 32,6700 83,3700 62,5300 83,9055 8,5575 171,1486 103,6400 7,2514 88,3822 368,3284 82,8019 48,1437 120,8573 60,9808 326,4906 10,8403 68,5914 105,7400 96,6017 100,0878 5479,1500 112,8275 29,0841

11,64 8,53 6,56 4,86 4,74 4,55 4,11 3,95 3,12 1,91 1,84 1,34 1,05 0,85 0,83 0,68 0,63 0,62 0,58 0,56 0,50 0,50 0,50 0,45 0,43 0,43 0,43 0,39 0,38 0,34

10,22 7,81 5,43 3,16 0,56 8,22 -3,81 6,69 2,91 1,92 6,56 4,14 6,06 3,69 11,82 5,51 7,39 -2,07 -4,07 6,24 5,97 10,14 10,30 9,47 3,32 3,45 N/A -3,26 0,77 0,18

VB CROBEX10 OTP indeksni Raiffeisen HR dionice Erste Adriatic Equity KD Victoria Capital Two FIMA Equity Erste Total East A1 Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HI-growth Ilirika JIE ZB aktiv KD Nova Europa OTP meridian 20 MP-Bric HR HPB Dioni ki HPB Dynamic Ilirika BRIC Prospectus JIE MP-Global HR KD Energija PBZ I-Stock Raiffeisen World NFD Aureus Global Developed Ilirika Gold Poba Ico Equity OTP Europa Plus NFD Aureus BRIC

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

udjela

% 12 mj.

115,6842

10,87

11,1798

9,90

146,8600

7,44

10,1954

6,28

Ilirika JIE Balanced

151,6209

6,00

ICF Balanced

112,7795

-16,99

ST Balanced

170,4465

-13,50

ST Aggressive

65,0201

-9,69

HPB Global

96,8426

-9,45

C-Premium

5,5421

-6,35

6,02 5,46 4,78 1,16 -5,19 7,10 -7,90 3,91 2,53 1,26 5,73 3,58 5,73 5,81 14,03 6,95 7,97 -5,45 -3,53 9,85 4,93 11,26 10,81 13,73 6,22 0,10 N/A -0,76 6,21 1,28

N/A 2,67 2,90 -4,22 -10,31 8,68 -17,95 -3,77 -2,92 -4,96 0,97 3,65 2,73 8,67 19,93 1,35 12,80 -9,61 -11,75 N/A -2,51 20,62 N/A 16,36 12,24 -1,69 N/A -5,71 6,29 11,05

N/A -25,84 -12,78 -2,26 2,82 -7,28 -4,29 -29,46 -6,83 -7,96 -3,27 -1,75 9,15 0,80 -9,65 -4,58 -2,94 -3,57 -15,64 N/A -11,99 -7,64 N/A -10,46 0,78 -0,68 N/A -16,28 8,99 -13,61

0,16 4,79 5,88 -2,20 -9,38 7,39 -17,03 -4,00 -0,68 -3,77 1,54 2,48 4,25 6,61 14,95 2,05 8,36 -8,55 -12,34 20,86 -3,67 15,76 8,41 12,98 9,75 -1,53 0,09 -5,15 4,83 7,41

5,620 126,937 13,977 203,440 56,974 7,144 18,787 44,701 9,943 219,566 393,525 67,383 104,089 485,239 20,129 17,752 11,849 18,167 20,403 34,798 23,937 4,782 8,194 208,559 40,139 62,510 5,429 5,965 8,583 9,123

0,90 2,97 2,26 5,18 11,60 3,66 6,54 3,21 2,57 5,66 5,28 8,81 6,14 4,47 3,17 2,63 2,76 5,20 4,30 0,94 3,87 2,55 0,79 3,41 7,20 5,04 0,13 3,39 1,40 3,70

14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena Allianz Portfolio

Valuta

DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI Erste Balanced Allianz Portfolio HI-balanced OTP uravnoteženi Ilirika JIE Balanced Agram Trust ICF Balanced PBZ Global fond KD Balanced ZB global Raiffeisen Balanced HPB Global Raiffeisen Prestige ST Aggressive NFD Aureus Emerging Markets Balanced ST Balanced C-Premium AC G Balanced EM

kn

kn

kn kn kn kn

kn

kn kn kn kn

120,9900 115,6842 10,1954 107,8460 151,6209 68,4353 112,7795 103,0132 8,2521 146,8600 154,6900 96,8426 108,3500 65,0201 83,9678 170,4465 5,5421 11,1798

4,07 2,79 1,66 1,48 1,27 1,27 1,21 1,19 0,78 0,59 0,48 0,36 0,33 0,11 0,11 0,08 0,00 -0,12

3,37 4,82 3,66 -1,89 5,10 0,17 -3,26 3,82 0,81 1,40 0,68 -5,19 0,40 0,18 0,62 -4,31 2,49 2,00

4,33 7,26 3,81 -1,02 5,98 -0,03 -5,66 3,36 1,08 3,16 3,14 -6,71 3,76 -2,21 6,35 -5,53 -2,58 2,34

3,41 10,87 6,28 -6,25 6,00 -4,31 -16,99 2,12 0,45 7,44 5,07 -9,45 N/A -9,69 2,41 -13,50 -6,35 9,90

-0,21 9,57 0,22 1,52 8,88 -2,31 1,72 5,02 -3,84 4,15 5,40 -0,62 N/A -7,90 -3,88 6,95 -14,15 6,45

4,77 10,25 4,16 -5,52 6,01 -1,69 -12,12 2,55 -0,01 7,11 5,32 -9,08 8,35 -8,49 4,39 -11,43 -6,07 8,47

106,461 7,186 67,674 37,031 44,715 11,550 11,079 289,546 6,802 712,169 331,783 88,224 174,957 2,856 16,317 12,116 12,269 14,336

9,91 1,59 8,81 5,00 4,89 2,43 8,62 9,26 4,91 9,45 8,30 5,20 0,77 5,23 4,41 7,93 3,87 1,79

14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010

kn

162,0662 129,5167 158,7100 174,2900 127,7185 130,2400 124,4136 11,3612

0,06 -0,01 -0,03 -0,04 -0,04 -0,07 -0,07 -0,10

1,77 0,20 -0,98 0,12 0,47 0,05 -0,71 0,33

4,81 2,69 -0,69 3,08 1,95 3,53 2,14 1,71

10,78 6,27 4,61 8,45 4,43 9,00 4,15 5,33

8,19 4,54 5,01 6,71 5,01 4,40 4,29 1,46

9,15 7,62 4,48 8,33 4,40 8,77 4,19 5,76

26,217 115,795 231,163 441,653 14,471 162,130 13,476 6,337

6,14 7,77 9,45 8,56 5,00 7,54 5,20 8,81

14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010

kn kn kn kn

kn kn kn kn kn kn kn

kn

$

135,2685 162,6066 102,5380 132,4125 139,8729 125,8198 144,7400 138,5000 138,4886 132,0840 122,3178 117,0010 11,3188 10,6728 108,4417 105,5000 124,5756

0,03 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,85 0,60 0,76 0,56 0,50 0,56 0,88 0,83 0,64 0,74 0,55 0,83 0,66 0,78 0,77 0,66 0,29

1,66 1,13 1,59 1,15 1,01 1,63 1,76 1,72 1,30 1,54 1,20 1,64 1,53 1,65 1,55 1,63 0,69

3,77 2,47 1,76 3,00 2,57 3,94 4,04 3,71 2,49 4,06 2,82 3,44 3,60 3,61 3,65 4,18 2,61

4,44 4,79 1,84 6,34 3,28 4,39 4,85 4,42 4,61 5,50 4,13 5,17 5,75 4,34 5,22 4,46 3,95

3,52 2,22 1,30 2,76 2,45 3,70 3,73 3,51 2,38 3,74 2,64 3,20 3,38 3,40 3,37 3,94 2,55

42,125 2078,971 7,203 954,604 135,803 495,293 967,157 844,203 118,225 222,421 133,515 176,179 133,200 27,500 170,737 676,579 38,347

6,95 10,40 1,38 11,71 10,40 8,40 7,81 7,54 7,22 5,20 4,98 3,11 2,22 1,53 1,59 1,23 5,67

14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010 14.12.2010

+

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

162,0662

10,78

Erste Bond

130,2400

9,00

Raiffeisen Bonds

174,2900

8,45

PBZ Bond fond

129,5167

6,27

HI-conservative

11,3612

5,33

HPB Obvezni ki

124,4136

4,15

OTP euro obvezni ki

127,7185

4,43

ZB bond

158,7100

4,61

HI-conservative

11,3612

5,33

PBZ Bond fond

129,5167

6,27

Capital One PBZ Bond fond ZB bond Raiffeisen Bonds OTP euro obvezni ki Erste Bond HPB Obvezni ki HI-conservative

NOV ANI FONDOVI ST Cash ZB plus Platinum Cash PBZ Nov ani fond ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money PBZ Dollar fond

+

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr etvrtak 16/12/2010

PROCJENA UPRAVE

Ovogodišnja dobit Kon ara 168,4 mil. kn

Konsolidirana dobit Grupe Kon ar prije oporezivanja, prema procjeni rezultata poslovanja za ovu godinu, iznosila bi 188,9 milijuna kuna, a dobit nakon oporezivanja procjenjuje se na 168,4 milijuna kuna, priop eno je s ju erašnje sjednice Nadzornog odbora Kon ara i objavljeno na Zagreba koj burzi. Procijenjeni

rezultat nešto je ve i u odnosu na plan i ostvarenje u 2009.

Ukupni prihodi procjenjuju se u iznosu 2,7 milijardi kuna, što je na razini planiranog za ovu godinu i nešto manje od ostvarenja u 2009. Pritom se ukupni prihodi od prodaje proizvoda i usluga procjenjuju na 2,4 milijarde kuna, što je 9 posto manje od ostvarenog u 2009. i 4 posto manje od planiranog.

Procjenjuje se da e se ostvariti izvoz u iznosu 1,3 milijarde kuna, što je 5 posto više od ostvarenja protekle godine.

Udjel izvoza u ukupnim pri-

hodima od prodaje iznosi 54 posto.

Na doma em tržištu prihodi od prodaje iznosili bi 1,1 milijardu kuna ili 23 posto manje nego u 2009. Stanje ugovorenih poslova na kraju 2010. procjenjuju se na 2,4 milijarde kuna, što je 3 posto manje u odnosu na po etak godine. NO tvrtke prihvatio je plan poslovanja za 2011. kojim se planira da e Grupa Kon ar idu e godine ostvariti neto dobit u iznosu 126,7 milijuna kuna. Prihodi od prodaje proizvoda i usluga planirani su u iznosu 2,4 milijarde

kuna, što je na razini procjene ostvarenja u 2010. Plan prihoda od prodaje na doma em tržištu iznosi 1,1 milijardu kuna, a u izvozu 1,4 milijarde kuna.

U sljede oj godini planira se ugovaranje novih poslova u vrijednosti 2,8 milijardi kuna, od ega 1,3 milijarde kuna na doma em tržištu i 1,5 milijardi kuna u izvozu.

Planirano stanje ugovorenih poslova na kraju 2011. godine iznosilo bi 2,8 milijardi kuna, što je 18 posto više u odnosu na stanje na kraju ove godine. B.hr

Promet kao najboljih dana 2007. - 240 milijuna kuna ODLI»NO NA ZSE-u Trgovanje na Zagreba koj burzi u srijedu je u mnogo emu podsje alo na zlatne dane doma eg tržišta kapitala - cijene vrijednosnih papira neselektivno rastu uz goleme promete Uz promet dionicama ve im od 240 milijuna kuna Crobex je u srijedu porastao 0,3 posto, na 2068,81 bod. Crobex 10 porastao je 0,31 posto, na 1127,78 bodova. Osim Ine, milijunski je promet ostvaren sa još 11 dionica, a po pet milijuna kuna potrošeno je na povlašteni Adris i HT, koji je u sjeni dionice Ine solidno porastao.

Drugog dana borbe za Inu

na dionice najve e doma e naftne kompanije potrošeno je više od dvjesto milijuna kuna. Kona an promet dionicama Ine iznosio je 201,99 milijuna kuna, a vlasnika je u srijedu promijenilo više od 70.000 dionica.

Protrgovano 1,35% Ine Tako je u dva dana na Zagreba koj burzi vlasnika promijenilo više od 136.000 dioni-

ca ili 1,35 posto temeljnog kapitala Ine. Cijena Ine tijekom dana nije se mijenjala, a svim se dionicama trgovalo po cijeni od 2830 kuna.

Dalekovod u minusu Na najve i doma i telekom potrošeno je osam milijuna kuna, pri emu je cijena HTa porasla više od jedan posto, na 284 kune. Najviša dnevna cijena dosegnula je 285 kuna.

Povlašteni Adris zauzeo je tre u najlikvidniju poziciju sa pet milijuna kuna prometa i cjenovnim rastom 0,3 posto, na 268 kuna. Jedan od najve ih gubitnika milijunaša bio je zagreba ki gra evinar Dalekovod, ija je dionica pala više od dva posto, na 266,5 kuna. S druge strane, IGH je sko io jedan posto, na 1736 kuna. U plusu su se našle i najve e banke - Zaba i PBZ. Zaba je oja ala 1,71 po-

IVICA MUDRINI , predsjednik Uprave HT-a, ija je dionica u sjeni Ine porasla na impresivnih 284 kune po dionici SNIMIO SAŠA ETKOVI

sto, a PBZ je porastao više od tri posto.

Dionica Zatvorenog investicijskog fonda s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine Jadran kapitala u srijedu je pala po velikoj stopi od osam posto.

Doduše, dan prije imala je sli nu stopu, ali druk ijeg predznaka pa taj pad nije neko veliko iznena enje.

Iznena enje je prili no velik i iznadprosje an promet od 1,2 milijuna kuna. U srije-

BROJKE

REGIJA

Indeksi u minusu samo u Sarajevu Sarajevski indeksi bili su jedini regijski indeksi ija je vrijednost u srijedu pala, SASX-10 bio je u minusu 0,02 posto, a istu je stopu pada zabilježio SASX-30

Cijena BH Telecoma pala je

du je 58.000 dionica promijenilo vlasnika u samo jednoj transakciji.

Me u dobitnicima dana našlo se i Zve evo, ija je dionica u srijedu rasla 11 posto i cijena joj je završila na okruglih 100 kuna po dionici. Ukupno se trgovalo sa 525 dionica u 10 transakcija. Još ve u stopu rasta zabilježila je dionica Tiska, ija je cijena sko ila na 189 kuna po dionici.

Nikola Su ec

0,43 posto, na 18,72 konvertibilne marke, a samo je 39 dionica promijenilo vlasnika.

Ukupan je promet tom dionicom iznosio 734,33 KM. Slovenski SBI TOP rastao je 0,91 posto, a milijunskom prometu približila se jedi-

no dionica farmaceuta Krke kojom se trgovalo u iznosu 865.109 eura.

Cijena dionice naftne kompanije Petrola rasla je 1,83 posto, dosegnuvši 250 eura, a njome se trgovalo u iznosu 86.163 eura. U plusu od 2,14

posto bila je i dionica slovenskog trgova kog lanca Mercatora.

Beogradski indeks BELEX 15 popeo se na 661,66 bodova, a najlikvidnija je sa 30,4 milijuna dinara bila dionica Naftne industrije Srbije. B. St.

0,48 0,02 posto rastao je makedonski MBI 10

posto rastao je banjalu ki BIRS

Ljubav prema Bogu zamijenila ljubavlju prema kocki Umjesto po bogobojaznosti i moralu katoli ka asna koju su Iona Collegeu u New Yorku zadužili za upravljanje financijama postala je u kratko vrijeme poznata po izletima u kockarnice Atlantic Cityja.

Izvori novca kojim je financirala svoju strast postali su o igledni nakon što je optužena za prone-

vjeru više od 850.000 dolara. U razdoblju od 1999. do 2009. godine asna Marie Thornton navodno je slala lažne fakture fakultetu kako bi pokrila osobne troškove, a pred sudom se izjasnila da nije kriva.

Fakultet koji poha a oko pet tisu a studenata primio je optuž-

DOBITNICI DANA (ZSE) Lucidus -29,81% Kreditna banka Zagreb -11,11% Fima proprius -9,13% Lav evi -9,08% Jadranska banka -7,24 46 Raste

ATLANTIC CITY neodoljivo privla an

be donatora zbog neprijavljivanja novca koji nedostaje, no odgovorne osobe izjavile su da je uspostavljena kontrola nad financijama te da je ve ina novca vra ena.

"Mislimo da e slu aj biti riješen na zadovoljstvo svih uklju enih strana", izjavio je odvjetnik Marie Thornton za Reuters. I. B.

GUBITNICI DANA (ZSE) Lucidus -29,81% Kreditna banka Zagreb -11,11% Fima proprius -9,13% Lav evi -9,08% Jadranska banka -7,24

13 Nema promjene

36 Pada

INDEKSI CROX Mirex

ARHIVA BUSINESS.HR

Vrijed.

1,292.17 155,07

Prom.

0,04% 0,13%

Sirova nafta 88,61 Prirodni plin 4,46 Zlato 1.395,87 Srebro 29,44 Goveda 100,97

0,93% 2,18 0,14% 0,19% 0,01%

10 NAJ»EŠ IH POGREŠAKA U ŽIVOTOPISU

CV-i postali preslični, a izdvajaju se oni u kojima nema fraza

CV Dobar životopis važniji nego ikada

ARHIVA BUSINESS.HR

Stopa nezaposlenosti popela se u razvijenim državama na najviše stope u posljednjih nekoliko desetlje a pa je životopis koji se isti e u moru drugih važniji nego ikada prije. Ipak, ukrašavanje CV-a popularnih fraza nije na in da se kandidati za posao istaknu u gomili jer to rade i drugi. Poslovna mreža LinkedIn provela je istraživanje na temelju profila 85 milijuna svojih lanova izdvojila deset naj eš e korištenih termina i fraza koje treba izbjegavati jer su ve potrošene. To

se: opsežno iskustvo, inovativnost, motiviranost, orijentiranost na rezultate, dinami nost, zabilježena postignu a, timski rad, dinami nost, umije e rješavanja problema i poduzetnost.

"Termini poput 'odli ne komunikacijske vještine' i 'usredoto enost na detalje' esto se koriste u životopisima, a uglavnom ih koriste kandidati koji ne posjeduju te kvalitete", izjavila je direktorica tvrtke Great Résumés Fast Jessica Holbrook Hernandez. I. B.

KULTURA POSLOVANJA

Najsretniji na poslu su radnici Facebooka

www.business.hr

UKRATKO...

I Ukrajina ima svog Sanadera Protiv Julije Timošenko, elnice oporbene ukrajinske stranke Batkivš ina i bivše premijerke Ukrajine, tužiteljstvo je otvorilo istragu pod sumnjom da je „nenamjenski“ trošila novac dodijeljen za provedbu Protokola iz Kyota.

Rožman u sukobu interesa Povjerenstvo za odlu ivanje o sukobu interesa izreklo je opomenu državnom tajniku u Ministarstvu gospodarstva Krešimiru Rožmanu. Rožman je kao državnik bio lan uprave - likvidator tvrtke Rosip d.o.o.

tvrtkama, a najbolje su ocijenjene tvrtke s uvjerljivom i upe atljivom kulturom poslovanja", izjavio je izvršni direktor Glassdoora Robert Bohman. etvrto mjesto na listi najpoželjnijih osigurao je General Mills, peto tvrtka za odnose s javnoš u Edelman, a zatim slijede Boston Consulting, SAS Institute, Slalom Consulting, Overstock.com i Susquehanna International Group. I. B.

Lagumdžija ponudio vlast HSP-u i Lijanovi ima Pobjednik parlamentarnih izbora u BiH Zlatko Lagumdžija i njegov SDP ponudili su koalicijski sporazum o uspostavi vlasti u toj zemlji Hrvatskoj stranci prava HSP-u, Lijanovi ima i SDA.

Koliko e mirovinski fondovi danas na Burzi pokupiti dionica Ine, pratite na...

www.business.hr

Internetska stranica o zapošljavanju Glassdoor provela je istraživanje o najpoželjnijim tvrtkama za rad. Ispalo je da su SAD-u najpoželjniji poslodavci Facebook, te Southwest Airlinesa i konzultantska tvrtka Bain & Company, prenosi Reuters.

U istraživanju se koristilo oko 150 tisu a osvrta zaposlenika koji rade u tvrtkama s više od 500 zaposlenih.

"Zaposlenici su najmanje zadovoljni slabom komunikacijom u