Business.hr broj 786

OD DUVNJAKA NI RIJE»I 18

INVESTITORI PRED ZIDOM 10

VMD: Država mora propisati način procjene zemljišta Kako bi zaposlila kapacitete i izbjegla još ve e gubitke zbog razli ite procjene zemljišta Porezne uprave, koju i sama koriŽELJKO VU»EMIL, sti, i Grada, gra evinska tvrtka VMD promet prihvatila je ponu ene uvjete Grada Zagreba za razmjenu zemljišta direktor VMD prometa

Ima li HFP 50 milijuna kuna za dokapitalizaciju Luke Ploče

PETAK/SUBOTA 17 i 18/12/2010

BROJ 786 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

MENADŽERI NA TRŽIŠTU RADA 4-5 Industrijama koje traže nove direktore i upravu, uz standardno vode e financije, živahnu farmaceutiku i sektor robe široke potrošnje, pridružila se i gra evina, a kad je o pozicijama rije , najviše se traže financijski direktori i direktori prodaje, kaže Sanja Brki -Fakleš, direktorica me unarodne agencije za executive search Pedersen&Partners za Hrvatsku

Građevinari nove mete domaćih head huntera POTROŠILI VIŠE OD POLA MILIJARDE KUNA

Hanfa ušutkuje Mol, mirovinci u tri dana skupili 1,85% Ine Hanfa je Mol javno opomenula zbog 'obmanjuju ih signala' i istupanja neprovjerenim informacijama, a mirovinski su fondovi uspjeli u tre em danu trgovine po 2830 kuna skupiti još 0,49 posto Ine 6

info&stav

INDIKATOR

2-3 U Zagrebu turisti ki porasti Zagreb je u jedanaest mjeseci 2010. posjetilo gotovo 567 tisu a turista koji su ostvarili 981,4 tisu e no enja, ĹĄto su porasti od 4% u dolascima i 2% u no enjima u odnosu na isto razdoblje proĹĄle godine, prvi su podaci Turisti ke zajednice grada Zagreba. Stranaca je bilo 436,3 tisu e ili 7 posto viĹĄe, a sa 749,5 tisu a no enja u plusu su za 6 posto

business.hr Petak 17/12/2010 Subota 18/12/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Sandra Majcen, Nena Novakovi , Andreja Jazvi , Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Usporen oporavak eurozone Gospodarsko raspoloĹženje u 16 lanoj eurozoni priguĹĄeno je u prosincu zbog duĹžni ke krize koja je produbila razlike u zoni primjene jedinstvene europske valute.

Indeks menadĹžera nabave (PMI) kliznuo je na 55 bodova, s 55,5 bodova u studenom, objavila je tvrtka Markit u prvim procjenama.

Analiti ari su predvidjeli neĹĄto blaĹži pad, na 55,3 boda

PLIVA

Cilj u 2011. plasman 6 milijardi tableta Rezultati poslovanja Plive u ovoj su godini bili o ekivani, s udjelom na hrvatskom trĹžiĹĄtu lijekova izme u 20 i 25 posto, dok je cilj u 2011. pove ati plasman tableta s ovogodiĹĄnjih oko 4,5 milijardi na 6 milijardi tableta, kazao je predsjednik Uprave Plive Matko Bolan a na blagdanskom druĹženju s novinarima.

Bolan a za idu u godinu najavljuje novo zapoĹĄljavanje u toj farmaceutskoj tvrtki, s obzirom na gradnju nove tvornice u Savskom Marofu i nadogradnju pogona u Zagrebu u koje e biti uloĹženo 120 milijuna dolara.

Promet lijekovima, do-

SNIMIO H. DOMINI

i vaĹže e i sada 30 posto niĹže nego u EU. Naplata lijekova trenuta no je na razini od 270 dana, pa stabilnost u poslovanju Plivi omogu ava izvoz, rekao je Bolan a. H

TŽV GREDELJ

Preseljenje u Vukomerec događaj godine

IVAN TOLI , predsjednik Uprave Gredelja, rekao je da e 2010. zavrĹĄiti s pozitivnim poslovnim rezultatom SNIMIO HRVOJE KNEZ

Preseljenje iz Strojarske ulice u centru Zagreba u industrijsku zonu Vukomerec, gdje je u izgradnju nove tvornice uloĹženo 100 milijuna eura, doga aj je godine za tvornicu Ĺželjezni kih vagona Gredelj, ocijenio je na ju eraĹĄnjem susretu s novinarima predsjednik Uprave Ivan Toli .

"Na novoj lokaciji modernizirali smo proizvodnju, ujedinili i pojeftinili tehnoloĹĄke procese", kaĹže Toli .

UĹĄtede u odnosu na poslo-

vanje u Strojarskoj su znatne.

Primjerice, samo mjese ni troĹĄkovi Gredelja za komunalnu naknadu i spomeni ku rentu u Strojarskoj iznosili su 500 tisu a kuna, rekao je Toli i dodao da se potpuno iseljenje iz Strojarske o ekuje do kraja godine.

Ovu godinu Gredelj e zavrĹĄiti s pozitivnim poslovnim rezultatom, a u idu im godinama o ekuje joĹĄ snaĹžniji iskorak na regionalna trĹžiĹĄta. H

RT

Nacionalne koncesije Ka Netu, CMC-u CMC, Kapital Network i Sportska televizija Hrvatskoga olimpijskog odbora dobili su koncesije na 15 godina u multipleksu D i s emitiranjem bi trebali po eti za oko 90 dana

MATKO BOLANÂťA, predsjednik Uprave Plive

daje, u ovoj je godini bio neĹĄto manji zbog financijskih teĹĄko a u kojima se nalazi drĹžava.

Dogodine se pak o ekuju novi izra uni cijena, iako su

GUBITNICI NOVA,

Vije e za elektroni ke medije dodijelilo je koncesije za tri nova specijalizirana TV programa CMC-u, Kapital Netu i Sportskoj televiziji Hrvatskoga olimpijskog odbora (HOO). Na natje aj multipleksa D, koji pokriva 90 posto teritorija Hrvatske, prijavilo se osam ponuditelja. Uz spomenuta tri, posrijedi su RTL s dje jim programom Kockice, splitska tvrtka Montura sa zabavno-turisti kim Kanalom 5, Mega (zabavni kanal nekadaĹĄnjeg suvlasnika Nove TV Ivana alete), bra ni par Merli -Ogresta s Obiteljskom televizijom i Nova TV za kanal Nova sport (sportski kanal), koja nije, kako je re eno, ispunila sve uvjete propisane natje ajem.

Iskorak Kapital Neta

Koncesije se dodjeljuju na 15 godina, a godiĹĄnja je cijena jedne koncesije 450.000 kuna. Obveza nakladnika kojima su dodijeljene koncesije jest u roku 90 dana pokrenuti program te prethodno obaviti sve admi-

A,

››

BISER DANA

BROJKA

Hrvatski narod kontinuirano izumire i propada od 16. stolje a NADAN VIDOĹ EVI , predsjednik HGK govore i o sadaĹĄnjoj gospodarskoj situaciji na SkupĹĄtini HGK

RTL I MERLI

lne e Kapital MC-u i HOO-u nistrativne obveze prema drugim institucijama.

ViĹĄe nego zadovoljan je ĹĄef Kapital Networka Dragan u a, koji nam je u razgovoru najavio novi iskorak televizije koja nije proĹĄla na prethodnom natje aju. u a planira zaposliti nove ljude, i to ve poznata televizijska lica s kojima su ve obavljeni preliminarni razgovori, no njihova imena nije Ĺželio otkrivati.

Prema njegovim procjenama, za ispunjenje o ekivanja u prvoj godini potrebno je 2 milijuna eura, koja e se vjerojatno namaknuti ili kapitalom iz inozemstva, kredita ili preko strateĹĄkog partnerstva.

Uz novi vizualni rebranding, u a najavljuje bogat program licenciranih emisija s poslovnom, zabavnom i znanstvenom tematikom. Ĺ ansu za dokazivanje dobit e i doma e produkcijske ku e i doma i sadrĹžaj, a u a najavljuje i bolju suradnju s regijom.

I CMC zapoĹĄljava

Sportska TV HOO-a planira imati 75 posto sportskog programa,od toga etiri i pol posto glazbe, pet i pol posto bio bi informativni program, a ostatak bi trebao biti raspore en na druge sadrĹžaje. U CMC-u pak najavljuju zapoĹĄljavanje nekoliko novih ljudi. S. H. B.

1

milijardu eura vrijedno je 7 sedam infrastrukturnih projekata HĹ˝ Holdinga na paneuropskim koridorima, za koje se razmatra mogu nost sufinanciranja izrade projektne dokumentacije s EBRDom, priop ili su iz HĹ˝-a

UVODNIK

Novi igra na plinskom trĹžiĹĄtu Sandra Cari Herceg sandra.caric@business.hr

D

va tjedna prije istjeka ugovora o dobavi prirodnog plina s ruskim Gazpromom Ina je objavila da je za novog opskrbljiva a izabrala talijansku kompaniju Eni, koja e Hrvatskoj od 1. sije nja 2011. isporu ivati oko 750 milijuna m3 plina godiĹĄnje.

ENI je kompanija s kojom Ina sura uje od 1996. i koja je zna ajnom financijskom „injekcijom“ pomogla Ini u razvoju i puĹĄtanju u pogon desetak proizvodnih plinskih platformi u sjevernom Jadranu, a povrat uloĹženog novca ostvarila je kroz vrlo unosan ugovor o preuzimanju gotovo 50 posto ukupno proizvedenog plina iz tih buĹĄotina. Trenuta no Hrvatska iz vlastitih izvora, odnosno s platformi u Jadranu i izvora u Slavoniji, dobiva oko 2,2 milijarde prostornih metara plina, ĹĄto je gotovo 80 posto doma ih potreba. GodiĹĄnje se potroĹĄi oko 2,7 milijardi kubika, ali potroĹĄnja plina u posljednjih nekoliko godina stagnira, ak opada.

Odabir Enija za novog opskrbljiva a odbacio je i prijaĹĄ-

GAZPROM OUT, ENI IN Nakon 25 godina ruski Gazprom ne e biti dobavlja plina Hrvatskoj - Ina je u etvrtak izvijestila da je potpisala trogodiĹĄnji ugovor o nabavi 750 milijuna m3 plina godiĹĄnje ARHIVA B..HR

››

Odabir Enija za novog opskrbljiva a odbacio je i prijaĹĄnje ĹĄpekulacije da bi njema ki E.on Ruhrgas, koji je spominjan kao najizgledniji nasljednik Gazproma, mogao od Ine otkupiti tvrtku Prirodni plin nje ĹĄpekulacije da bi njema ki E.on Ruhrgas, koji je spominjan kao najizgledniji nasljednik Gazproma, mogao od Ine otkupiti tvrtku Prirodni plin.

KAKO JE UGOVOR kojim je hrvatska Vlada do po etka prosinca ove godine od Mola trebala otkupiti plinsko poslovanje definitivno propao, a novo rjeĹĄenje sukoba joĹĄ se ne nazire, Eni se ovom odlukom moĹžda nametnuo kao novi mogu i igra , koji bi mogao izvu i hrvatsku Vladu iz bla-

ta u koje je upala potpisuju i sredinom proĹĄle godine nepovoljan ugovor o otkupu plinskog poslovanja s Molom. Ta je opcija to realnija uzme li se u obzir da je talijanska centrala Enija u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila gotovo pola milijarde eura dobiti viĹĄe nego u istom razdoblju proĹĄle godine, ĹĄto je rast dobiti ak 40-ak posto.

Ne treba s uma smetnuti ni injenicu da je upravo talijanski Eni zajedno s ruskim Gazpro-

mom 2007. godine pokrenuo realizaciju gradnje JuĹžnog toka, plinovoda koji e iz juĹžne ruske oblasti Novorusijsk voditi do Austrije i Italije. Eni e, dakle, preuzimati Gazpromov plin i kroz ulazne to ke na Rogatecu (Slovenija) i novog interkonekcijskog plinovoda s Ma arskom prodavati ga Hrvatskoj. Ina tvrdi da je cijena ugovorene isporuke s Enijem povoljnija od one koju je nudio Gazprom. MoĹžemo li tome vjerovati?

tema 4-5

MENADŽERI NA TRŽIŠTU RADA Kriza je promijenila i mete 'lovac i PR-ovci, a regionalna se aktivnost uzima 'pod normalno'

Građevinari no mete domaćih head huntera Industrijama koje traže nove direktore i upravu, uz standardno vodeće financije, živahnu farmaceutiku i sektor robe široke potrošnje, pridružila se i građevina, a kad je o pozicijama riječ, najviše se traže financijski direktori i direktori prodaje, kaže Sanja Brkić-Fakleš, direktorica međunarodne agencije za executive search Pedersen&Partners za Hrvatsku

Kada je riječ o tržištu rada, svi sve znamo: visoka stopa nezaposlenih, mala ponuda poslova, snižene plaće i lošiji uvjeti... sve je to svakodnevica hrvatskih radnika. No menadžeri i uprava tvrtki rijetko se zapošljavaju preko oglasa - za njih vrijede ponešto drukčija pravila i drukčiji načini regrutiranja. Prema iskustvima head huntera, specijaliziranih za pronalaženje kvalitetnih uprava tvrtki, za njih posve ne vrijede ni kretanja na tržištu rada.

"Od ljeta pratimo blage pozitivne pomake na tržištu rada", kaže Sanja Brkić-Fakleš, direktorica vodeće međunarodne agencije za executive search Pedersen&Partners za Hrvatsku. Kraj godine ponovno donosi zahuktavanje i više posla za njezinu agenciju, no to nije ništa neobično, ističe. "Krajem godine troše se budžeti i izrađuju planovi za sljedeću godinu. Mnoge tvrtke

žele novu godinu započeti s novim kadrom", objašnjava Brkić-Fakleš.

IT izvan igre

No ono što jest neobično sektori su u kojima vlada potražnja za kadrom. Na prvom je mjestu financijska industrija, dakle banke, osiguravajuće ustanove, fondovi... "Još je živahno u farmaceutskoj industriji te u sektoru robe široke potrošnje", objašnjava Sanja Brkić-Fakleš. Među prvih pet industrija koje traže nove direktore i upravu probila se i građevina.

"I mene je to iznenadilo", kaže Brkić-Fakleš, "ali zapravo je prirodno da tvrtke traže ljude s vizijom koji čak i u krizi mogu ostvariti neke rezultate." Traže se ljudi koji ostvaruju dogovorene rezultate, tvrdi ona. IT sektor, koji je dosad često bio najživahnije mjesto zapošljavanja, posve je ispao iz popisa industrija koje traže i zapošljavaju. "Mislim da je IT kao

industrija relativno stabilan, nema previše padova, ali ni rasta", pojašnjava Sanja Brkić-Fakleš.

"Osim toga, mnogi IT projekti su dugotrajni pa ti investicijski ciklusi dulje traju."

Svi bi vizionare

Pomalo su se promijenile osobine koje se traže od potencijalnih kandidata.

Na prvom je mjestu, tvrdi Sanja Brkić-Fakleš, strategija, vizionarstvo, ideja.

"Potom je važan konkretan plan - nema prostora za bajke. Sve se češće od kandidata traži da donesu neke konkretne prijedloge, istraže tržište." Na treće se mjesto osobina novih šefova probila regionalna aktivnost koja se danas, tvrdi Sanja Brkić-Fakleš, gotovo uzima "pod normalno".

"Očekuje se da kandidat ima iskustvo rada u regiji, a uz to iskustvo često dolaze i kontakti", kaže ona.

Takve je kandidate teško pronaći, kaže.

"Moje je iskustvo da je kvalitetan kadar teško pronaći, neovisno o tome tražite li tajnicu ili direktora tvrtke", kaže Sanja BrkićFakleš. Čak i u strukama koje naizgled obiluju kvalitetnim kadrom izbor se najčešće svede na najviše četiri kandidata. Najteže se pronalaze specijalizirani stručnjaci. Primjerice, nedavno se tražio direktor "supply chaina", što je, napominje ona, u nas zapostavljen sektor pa je malo kvalitetnih stručnjaka.

skih resursa. Što se budućnosti tiče, sljedeća će godina vjerojatno biti preslika ove.

"Vjerujem da će popularna biti ista zanimanja i struke kao i dosad, a ne očekujemo značajnije buđenje tržišta rada. Što se tvrtke Pedersen&Partners tiče, sljedeća će godina za nas biti dobra", zaključuje Sanja Brkić-Fakleš i dodaje da veći bum na tržištu rada očekuje tek 2012. godine.

Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr

Oporavak 2012.

Kada je o pozicijama riječ, kriza je iznjedrila dva nova popularna zanimanja. Tako vlada velika potražnja za financijskim direktorima, odnosno CFO-ovima, te za direktorima prodaje i svim menadžerima čija je struka upravo povećanje prihodovne strane. Najmanje se traže marketingaši i PRovci, a smanjena je potražnja i za voditeljima ljud-

KRIZA URAZUMILA

Traži se 20% viša Menadžment nije iskusio prevelike oscilacije u plaćama, kaže Sanja Brkić-Fakleš, ali je kriza dovela do "urazumljivanja zahtjeva", kaže ona. Naime, prije krize kandidati su često tražili 30 ili 40 posto veću plaću, kao i povlastice. "Danas je

'lovaca na glave': IT više nije 'in', najmanje se traže marketingaši

nove ih a ›› Kvalitetan je kadar teško pronaći. Čak i u strukama koje naizgled obiluju kvalitetnim kadrom izbor se najčešće svede na najviše četiri kandidata

Sanja Brkić-Fakleš, direktorica Pedersen&Partnersa za Hrvatsku Snimio saša Ćetković

UMILA ZAHTJEVE

% viša plaća vrijeme mnogo nestabilnije i sigurnost posla na prvome je mjestu. Danas kandidati traže 10, najviše 20 posto veću plaću ili čak pristaju na jednaku plaću, ali traže neke pogodnosti koje na sadašnjem radnom mjestu nemaju", kaže ona.

business.hr Petak 17/12/2010 Subota 18/12/2010

tema 6-7

POTROŠILI VIŠE OD POLA MILIJARDE KUNA U četvrtak se trgova a iz mirovinskih fondova konačno su se oglasili šturim priopćenjem o r

Hanfa ušutkuje Mol, mirovinci u tri dana skupili 1,85 posto Ine

Ante Samodol, predsjednik Uprave Hanfe, odakle su upozorili da su izjave iz Mola lažne te šalju obmanjujuće signale o trgovanju dionicama Ine, a za Hanfu ne postoje elementi koji bi ukazivali da se dionicom ne trguje fer, uredno i djelotvorno u skladu sa zakonskim zahtjevima trgovinske transparentnosti foto matić/cropix

Agencija za nadzor financijskih usluga Mol je javno opomenula zbog "obmanjujućih signala" i istupanja neprovjerenim informacijama, a mirovinski su fondovi uspjeli u trećem danu trgovine po 2830 kuna skupiti još 0,49 posto Ine

U tri trgovinska dana na Zagrebačkoj burzi četiri obvezna mirovinska fonda (OMF) kupila su dionice Ine vrijedne 526 milijuna kuna. OMF-ovi su otkupili više od 186.000 dionica, što je 23 posto na tržištu raspoloživih dionica i 1,85 posto ukupnog temeljnog ka-

pitala Ine. Cijena dionice ni u četvrtak se nije mijenjala i iznosila je 2830 kuna, a neki su je sretnici uspjeli prodati i po lipu više. U četvrtak se trgovalo sa 49.400 dionica uz promet od 139 milijuna kuna.

Goran Vorkapić, broker i investicijski savjetnik

u Centar banci, kaže da bi tim tempom sve dostupne dionice Ine mogle nestati u sljedećih desetak dana, ali vjeruje da se to ipak neće dogoditi.

Trgovina će splasnuti

"Iako je to jako teško procijeniti, smatram da mo-

žemo očekivati manji obujam trgovanja dionicama Ine sljedećih radnih dana, iako će nalozi po cijeni od 2830 kuna na Burzi sigurno biti postavljani do početka Molova otkupa", kaže Vorkapić.

A Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga

(Hanfa) u četvrtak je javno opomenula Mol zbog istupanja neprovjerenim informacijama. Nadalje, Hanfa je Molu izričito zabranila nastupanje informacijama u vezi s trgovanjem dioni-

Talijanski Eni je novi dobavljač plina z Nakon 25 godina poslovanja s Gazpromom, talijanski je Eni postao glavni dobavljač plina za Hrvatsku i od njega će Ina Prirodni plin otkupljivati oko 750 mili-

››

juna prostornih metara plina godišnje, a za preostale potrebne količine mogao bi biti sklopljen novi ugovor i s Gazpromom, do ukupno potrebnih 1,1 milijardu ku-

Mogući su različiti dobavni pravci plina od talijanske kompanije pa bi Hrvatska tako mogla dobiti alžirski, jadranski ili plin iz Mađarske, gdje je Eni veliki distributer Igor Dekanić, profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Snimio saša Ćetković

bika godišnje Tvrtka Ina Prirodni plin, članica Ina grupe, prekinula je 25-godišnju praksu nabave prirodnog plina od ruskog Gazproma i u četvrtak je obavijestila da je sklopila trogodišnji ugovor s talijanskom kompanijom Eni. Ugovor s Gazpromom istječe na kraju ove godine pa će Enijeva isporuka početi 1. siječnja iduće godine. Iz Ine su javili i da bi godišnje količine plina kupljene od Enija trebale u prosjeku iznositi 750 milijuna prostornih metara.

Igor Dekanić, redovni profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, kaže

trgovalo sa 49.400 dionica uz promet od 139 milijuna kuna, em o razlozima kupnje

business.hr Petak 17/12/2010 Subota 18/12/2010

Kako su iz udruge OMF-ova poru ili da su dosad dionice Ine kupovali koliko im je to omogu avala oskudna likvidnost, lako je upitati se zaĹĄto sami nisu ranije istaknuli cijenu od 2830 kuna, koja bi dionici Ine sigurno osigurala ve u likvidnost Hrvatskoj" laĹžne te ĹĄalju obmanjuju e signale o trgovanju dionicama Ine. Hanfa objaĹĄnjava: "Sukladno ovlaĹĄtenjima, Agencija provodi nadzor nad dionicom Ine te je utvr eno da ne postoje elementi koji bi ukazivali da se dionicom ne trguje fer, uredno i djelotvorno u skladu sa zakonskim zahtjevima trgovinske transparentnosti."

Dobra procjena OMF-a

cama Ine. Hanfi je sporna Molova konferencija za novinare na kojoj je glasnogovornik Mola Damakos Szollar iznio niz tvrdnji vezanih uz trgovanje dionicama Ine.

elnici Hanfe smatraju da su Szollarove izjave o "netransparentnom, nepoĹĄtenom, kukavi kom, manipulativnom i ĹĄpekulativnom potezu koji ne e zaĹĄtititi energetski sektor u

Prema Hanfinoj odluci, izre ena je mjera primjerena protupravnosti dosadaĹĄnjeg ponaĹĄanja Mola i ĹĄtetnim posljedicama koje iz takvog ponaĹĄanja mogu nastati, osobito sa stajaliĹĄta zaĹĄtite povjerenja ulaga a u funkcionalnost i integritet ure enog trĹžiĹĄta.

na za Hrvatsku da su ugovorene koli ine s Gazpromom iznosile oko 1,1 milijardu kubika pa ne isklju uje mogu nost da Ina sklopi joĹĄ jedan ugovor s jednim od velikih dobavlja a, a to bi mogao biti i Gazprom. Hrvatska godiĹĄnje troĹĄi oko tri milijarde prostornih metara prirodnog plina, od ega 60 do 65 posto potreba pokriva iz doma ih izvora, a 35 do 40 posto uvozom.

Iz Ine isti u da su s Enijem uspjeli dogovoriti ve u fleksibilnost u koli inama i povoljnije cijene te istodobno mogu nost koriťtenja dvaju pravaca dobave — preko Slovenije i hrvatsko-ma arskog interkonektora za koji

se o ekuje da e uskoro po eti raditi.

"Mogu i su razli iti dobavni pravci plina od talijanske kompanije pa bi Hrvatska mogla dobiti alĹžirski, jadranski ili plin iz Ma arske, gdje je Eni prisutan kao veliki distributer", kaĹže Dekani .

Nitko ne vjeruje da e mijenjanje partnera na bilo koji na in utjecati na izdvajanje plinskog biznisa iz Ine, odnosno na obvezu hrvatske Vlade da kupi Ina Prirodni plin.

Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine, poru io je da je odabir Enija kao pouzdane i kredibilne kompanije dokaz uspjeha u osiguranju sigurnosti opskrbe hrvatskih

Vorkapi smatra da se Mol, ako je ve imao neke primjedbe na trgovanje, trebao obratiti nadleĹžnim institucijama, a ne medijima.

"Ta presica im nije trebala. Mislim da je odrĹžana iz emotivnih, a ne racionalnih razloga", kaĹže Vorkapi .

U etvrtak su se kona no o itovali i mirovinski fondovi. Udruga druĹĄtava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravaju ih druĹĄtava priop ila je da mirovinski fondovi kupuju dionice Ine isklju ivo na temelju vlastite procjene i u interesu svojih lanova.

Potaknuta medijskim napisima, a radi to nog informiranja javnosti i osobito

lanova mirovinskih fondova, udruga "isti e da mirovinski fondovi svoje aktivnosti na burzi vezane uz dionicu Ine provode isklju ivo na temelju vlastite procjene i vode i se prvenstveno interesima svojih lanova jer u dionici Ine vide dobru investicijsku priliku". Dodaju i da su "mirovinski fondovi kupovali dionicu Ine u viĹĄe navrata tijekom ove godine u koli inama koje je omogu avala oskudna trĹžiĹĄna likvidnost", pa se samo od sebe postavlja pitanje zaĹĄto sami nisu ranije istaknuli cijenu od 2830 kuna, koja bi dionici Ine sigurno osigurala ve u likvidnost.

Nikola Su ec

nikola.sucec@business.hr

IVANA A, plinska platforma u sjevernom Jadranu SNIMIO SAĹ A ETKOVI

gra ana i industrije. Ina ve 10 godina u suradnji s Enijem crpi plin iz Jadranskog mora. Eni je uloĹžio u investiciju u zamjenu za leĹžiĹĄte plina, a Ina Eniju investiciju pla a u plinu. Na po etku je omjer bio jednak, ali posljednjih godina naginje na Ininu stranu pa je tako lani u Jadranskom moru proizvedeno oko 1,8 milijardi kubika plina, od ega milijarda kubika zavrĹĄila na hrvatskom trĹžiĹĄtu, a ostatak je otiĹĄao Eniju.

Ina ina e planira nastaviti otvarati nova leĹžiĹĄta plina u Jadranskom moru, i to u suradnji s talijanskim Montedisonom. A. Pa.

doga aji

AFERA 'FIMI MEDIA'

Sapunaru ukinut istražni zatvor

8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 17/12/2010 Subota 18/12/2010

JEFTINIJE U 2011.

HAKOM smanjio naknade Naknade za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom smanjene su 17,3% Hrvatska agencija za poštu i elektroni ke komunikacije (HAKOM), nakon što ih je prošle godine pove ala, s prvim danom sljede e godine smanjuje naknade svim operaterima u elektroni kim komunikacijama te u podru ju poštanskih usluga.

Naknada za obavljanje poslova koji nisu vezani uz adresni prostor ili upravljanje radiofrekvencijskim spektrom smanjena je 3,4 posto. Naknade za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom smanjene su 17,3 posto.

Prema godišnjem izvješ u tržišnog regulatora HAKOMa, telekomi su u 2009. u državni prora un uplatili 493,7 milijuna kuna. Godinu prije taj je iznos bio 307,9 milijuna kuna, a prije sedam godina 117,2 milijuna kuna. Smanjenje naknada e, uz ostalo, utjecati na smanjenje prihoda HAKOM-a oko 20 posto u odnosu na 2010. HAKOM tako, tvrde, žele pridonijeti složenoj gospodarskoj situaciji.

Manjak e nadoknaditi racionalizacijom i u inkovitijim poslovanjem, objašnjavaju. Novi pravilnik, isti u, donosi i jednostavniji izra un naknada za dodjelu i korištenje radiofrekvencijskog spektra. D. T.

JOSIP SAPUNAR, lan Uprave HAC-a SNIMIO SAŠA ETKOVI

Zagreb. lanu Uprave Hrvatskih autocesta (HAC) Josipu Sapunaru ju er je ukinut istražni zatvor, a ostala trojica HAC-ovih elnika osumnji enih u aferi "Fimi media" ostaju u Remetincu dok se u USKOK-ovoj istrazi ne ispitaju preostali svjedoci. Iako je Sapunar jedini, osim zbog utjecaja na svjedoke, bio za-

tvoren i zbog mogu nosti ponavljanja zlo ina, USKOK nije tražio da se i njemu produlji istražni zatvor.

Njegov odvjetnik Veljko Miljevi potvrdio je da je Sapunar priznao nedjelo za koje ga se tereti te da je pred USKOK-ovim istražiteljima iznosio "aktivnu obranu".

USKOK je produljenje istražnog zatvora zatražio za bivšeg direktora autoceste Rijeka - Zagreb Zlatka Korpara i dva bivša predsjednika HAC-ove Uprave Marija Crnjaka i Juricu Prskala. Cr-

njakov odvjetnik Željko Žganjer kazao je da bi oni i ranije mogli biti pušteni na slobodu, ako se u me uvremenu ispitaju svi svjedoci koje USKOK želi ispitati o poslovima HAC-a s tvrtkom "Fimi media".

Osumnji eni se terete za više kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, me u ostalim, za poslove koje su dodjeljivali bez javnog natje aja. Sumnja se da su na taj na in preko tvrtke "Fimi media" iz HAC-a izvukli 26 milijuna kuna. H

Pad standarda i crn smanjuju udjel TDRSKOK ILEGALE Udjel TDR-a na doma em tržištu ove e godine pasti za tri postotka s lanjskih 80%, i to prije svega zbog toga što gra ani u krizi kupuju jeftinije proizvode.

Crno tržište pak doseže i do 20 posto u usporedbi s deset posto prije posljednjeg poskupljenja, procjenjuju u TDR-u

Tvornica duhana Rovinj (TDR) ove e godine u Hrvatskoj imati tri posto manji tržišni udjel nego prošle godine kad je držao 80 posto tržišta, najavio je na ju erašnjem susretu s novinarima Davor Tomaškovi , predsjednik Uprave TDR-a.

Za pad TDR-ove prodaje nekoliko je razloga, od kojih su najvažniji rast ilegalnog tržišta cigareta, koje se gotovo udvostru ilo od jeseni kada su zadnji put poskupjele cigarete, te pad standarda gra ana koji su u krizi odlu ili ku-

povati jeftinije proizvode.

Tomaškovi procjenjuje da je crno tržište prije zadnjih poskupljenja iznosilo 10 posto ukupne hrvatske potrošnje cigareta, koja iznosi izme u šest i sedam milijardi kuna, dok se danas taj postotak kre e izme u 15 i 20 posto.

Porez 70% cijene

"U Hrvatskoj se ilegalno prodaju cigarete u vrijednosti ve oj od milijardu kuna. Svjesni smo da e se kriza nastaviti i u 2011. godini i da e raspoloživi dohodak gra ana, pa tako

i naših potroša a, biti još manji", ocijenio je Davor Tomaškovi . U TDR-u kažu da bi stvarno bili iznena eni kada bi država i idu e godine pove avala poreze na duhanske proizvode jer bi to nužno dovelo do novih poskupljenja, ali i do još ve eg procvata crnog tržišta.

Danas ak 70 posto cijene kutije cigareta ini porez, a dio tereta poskupljenja TDR je ve preuzeo na sebe ne pove avaju i cijenu tri najprodavanija brenda.

Duhansko tržište u Hrvatskoj ove je godine palo

SLU»AJ SANADER

Prijava banka iz Innsbrucka za pranje novca

Salzburg. Jedna banka iz Innsbrucka prijavila je bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera za pranje novca, što bi moglo otežati njegovo izru enje Hrvatskoj. Ina e, sam Sanader još se nije izjasnio želi li biti izru en Hrvatskoj ili ne, a idu e saslušanje planirano je za 27. prosinca, izjavila je glasnogovornica državnog od-

vjetništva u Salzburgu Barbara Feichtinger.

Prema njezinim rije ima, državno odvjetništvo u Innsbrucku morat e provjeriti prijavu, a u slu aju istrage i mogu e optužnice taj bi slu aj otežao postupak izru enja, odnosno, za austrijsko pravosu e on bi postao prioritetan. Feichtinger je izjavila da ne raspolaže informacijama o mogu oj namjeri koruškog parlamentarnog istražnog povjerenstva da ispita Sanadera u slu aju Hypo Alpe-Adria banke. H

rno tržište DR-a DAVOR TOMAŠKOVI , predsjednik Uprave TDRa, kaže kako je duhansko tržište u Hrvatskoj ove godine palo osam posto SNIMIO SAŠA ETKOVI

ske, Srbija je donijela akcijski plan pove anja poreza pa tvrtke imaju vremena za prilagodbu. U BiH e cijene cigareta i i gore od 1. sije nja 2011. godine, tako er zbog rasta trošarina.

Pola ide u izvoz

osam posto u odnosu na 2009., što je posljedica poskupljenja, ali i ograni enja uporabe duhanskih proizvoda. Uz to, Hrvati cigarete sve više kupuju u susjednim zemljama gdje su cijene niže. U ovoj je godini TDR uspio pove ati tržišni udjel u BiH, i to devet posto u odnosu na 2009., dok je u Srbiji zadržao stabilnih devet posto.

Na srpskom tržištu tako er je došlo do pove anja poreza na duhanske proizvode, me utim, kako pojašnjava Davor Tomaškovi , za razliku od Hrvat-

Pedeset posto svoje proizvodnje TDR izvozi, a osim daljnjeg širenja u zemljama regije, u planu je i iransko tržište. Gradnja tvornice u Iranu vrijedne 30 milijuna eura koju TDR realizira u suradnji s Iranian Tobacco Company trebala bi završiti do kraja 2011.

TDR-ovi kooperanti u Podravini i Slavoniji zbog elementarnih nepogoda ove su godine ostvarili 30 posto manji prinos duhana pa e potražnja za sirovinom biti ve a. Lani je prinos iznosio 2300 kilograma po hektaru, a ove godine 1800 kilograma.

"Uprava je odlu ila da emo seljacima u idu e dvije godine reprogramirati dio dugova za repromaterijal, ali oni o ekuju da im i država daje ve e subvencije", poru io je Tomaškovi , dodaju i da ulaskom u EU, bez subvencija, hrvatski proizvo a i duhana ne e preživjeti.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

OGLAS

doga aji

MERCATOR-H

Brodnjak na elu, Ĺ torga unaprije en

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 17/12/2010 Subota 18/12/2010

HRVOJE Ĺ TORGA prelazi u Upravu Mercatora za jugoisto nu Europu SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

Zagreb. DosadaĹĄnji predsjednik Uprave Mercator-Hrvatske Hrvoje Ĺ torga prelazi u Upravu Mercatora za jugoisto nu Europu zaduĹženu za poslovanje na ĹĄest trĹžiĹĄta regije, a njegovo mjesto u Hrvatskoj preuzima Stanislav Brodnjak, izvijestili su ju er iz Mercatora. Ĺ torga u Upravu Mercatora za podru je regije (Hrvatska, Srbija, BiH,

KATAMARANI ZA UZGAJALIĹ TA LOSOSA

NCP NorveĹžanima isporuÄ?io dva broda vrijedna 1,1 mil. eura Nordic Aqua Boats preuzeo je u etvrtak prva dva radna broda katamarana od NCP Remontnog brodogradiliĹĄta Prgin, koje je posao dobilo u Ĺžestokoj konkurenciji s kineskim brodogradiliĹĄtima NCP remontno brodogradiliĹĄte Ĺ ibenik u etvrtak je norveĹĄkom naru itelju Nordic Aqua Boatsu isporu ilo dva radna broda katamarana vrijedna oko 1,1 milijun eura, a suradnja s NorveĹžanima, o ekuju u brodogradiliĹĄtu, trebala bi se nastaviti.

U NCP Remontnom brodogradiliĹĄtu isti u vaĹžnost posla s obzirom na to da je naru itelj ĹĄest mjeseci paralelno pregovarao i s kineskim brodograditeljima.

"Unato njihovoj iznimnoj konkurentnosti, kvaliteta proizvoda NCP-a bila je presudna za dobivanje ovog posla", navodi se u priop enju Nauti kog centra Prgin u vlasniĹĄtvu Gorana Prgina.

Brza prilagodba

"Dosad smo takve borodve gradili u Kini, ali zahvaljuju i suradnji sa ĹĄibenskom tvrtkom Cronomar doĹĄli smo u NCP Remontno BrodogradiliĹĄte i vrlo smo zadovoljni obavljenim poslom. Planiramo nastaviti suradnju i u

GORAN PRGIN, vlasnik Nauti kog centra Prgin SNIMIO HRVOJE DOMINI

sljede oj godini", kazao je Olav Niederland, predstavnik norveĹĄkog naru itelja.

Direktor prodaje NCP grupe Roko Vuleti istaknuo je kako su u vrlo kratkom roku uspjeli preorijentirati dio svojih kapaciteta na gradnju katamarana. Kazao je kako su sa ta dva primjerka zapo eli serijsku proizvodnju radnih brodova NAB CATA 13,5 u vrijednosti oko 550.000 eura.

Skok uzgoja

Rije je o aluminijskim katamaranima koji e se koristiti za rad u ribogojiliĹĄtima.

Katamarani NAB CAT dugi su 13,5 metara, ĹĄiroki 7,5 me-

tara, imaju gaz 2,5 metara te spremnike goriva od 2x2000 litara i vode od 2000 litara.

Imaju veliku radnu povrĹĄinu opremljenu dizalicom i motore snage 2x330 KS. Osnovna namjena tog radnog broda jest opskrba i odrĹžavanje ribogojiliĹĄta, a uzgoj ribe jedna je i od najbrĹže rastu ih industrijskih grana u NorveĹĄkoj. Najve i dio uzgoja odnosi se na losos, a u posljednjih 20 godina proizvodnja je porasla sa 20.000 na 850.000 tona godiĹĄnje. Budu i da je ribogojiliĹĄta sve viĹĄe i esto su daleko od obale, potreban je i ve i broj brodova koji mogu izdrĹžati nepovoljnije vremenske uvjete. H

Crna Gora, Albanija i Bugarska) dolazi s lanom Uprave Mercator-Srbije Milunom Klisurom.

Nova funkcija Hrvoja Ĺ torge bit e mjesto izvrĹĄnog direktora za razvoj formata Mercator Trgovine za jugoisto nu Europu, a Milun Klisura na regionalnoj razini postaje v.d. izvrĹĄnog direktora za koordinaciju maloprodaje, veleprodaje i logistike. Na novu poziciju Ĺ torga je unaprije en zahvaljuju i uspjeĹĄnom razvoju novih prodajnih formata Getro marketa u Hrvatskoj.

Novi predsjednik Uprave u Hrvatskoj Stanislav Brodnjak do-

sad je bio pomo nik predsjednika Uprave Mercator grupe za podru je nekretnina, a i ranije je upravljao Mercatorom u Hrvatskoj od 2003. do 2005..

Za pomo nika e dobiti TomaĹža BlagotinĹĄeka, dosadaĹĄnjeg lana Uprave Mercatora-Srbije za komercijalu i marketing.

U Upravi e, uz njih, biti i dosadaĹĄnji lanovi: Jug Kalogjera (market i nemarket program, marketing), Rajko Teti kovi (maloprodaja, veleprodaja i logistika) i Eduard Vasilj (kadrovski, pravni i op i poslovi). M. G.

VMD: DrĹža naÄ?in pro INVESTITORI PRED ZIDOM Kako bi zaposlili kapacitete i izbjegli joĹĄ ve e gubitke zbog razli ite procjene zemljiĹĄta Porezne uprave, koju sami koriste, i Grada, gra evinska tvrtka VMD promet prihvatila je ponu ene uvjete Grada Zagreba za razmjenu zemljiĹĄta Gra evinska tvrtka VMD promet jedna je od onih s kojima Grad Zagreb u 2011. planira razmjenjivati zemljiĹĄta. No, kako naglaĹĄavaju u VMD-u, premda imaju korektan odnos s Gradom, postupak zamjene zemljiĹĄnih kvadrata je dugotrajan, a nerijetko i mukotrpan te u kona nici ponekad nema druge nego posegnuti i za krajnjim sredstvom — sudskom tuĹžbom. Ĺ˝eljko Vu emil, direktor VMD prometa, objaĹĄnjava kako s Gradom Zagreb imaju dva slu aja razmjene zemljiĹĄta koje pokuĹĄavaju rijeĹĄiti, a jedan je ve zavrĹĄio na sudu i u tijeku je postupak mirenja. Rije je

o zamjeni zemljiĹĄta za proĹĄirenje Radni ke ceste. Naime, u srpnju 2008. godine VMD promet i Grad Zagreb sklopili su nagodbu prema kojoj je gra evinska tvrtka ustupila Gradu svojih 2782 etvorna metra zemljiĹĄta koji su Gradu bili nuĹžni za proĹĄirenje Radni ke ceste.

Prema nagodbi, umjesto pla anja 2,8 milijuna kuna VMD prometu, na koliko su u gradskoj upravi procijenili zemljiĹĄte, Grad se obvezao tvrtki dati u vlasniĹĄtvo drugu nekretninu na podru ju Zagreba, i to u roku dvije godine.

Razlika 620 eura

"S obzirom na to da se ni

ZRA»NE LUKE

Na rije kom aerodromu upola manje putnika

ZRA»NA LUKA ZADAR Rekorder s pove anjem broja putnika 31% ARHIVA BUSINESS.HR

Zagreb. Kroz hrvatske zra ne luke od po etka ove godine do kraja studenoga ukupno je prošlo 5 milijuna putnika, što je 5 posto ili 278 tisu a putnika više nego u istom lanjskom razdoblju, podaci su Agencije za civilno zrakoplovstvo koje prenosi Ministarstvo turizma.

Najve a su pove anja broja putnika zabilježena u srpnju

(14%) te u kolovozu i rujnu, 11,5 i 11,7 posto.

Pojedina no, najve i porast broja putnika na godišnjoj razini od 31 posto ostvaren je u Zra noj luci Zadar s nešto više od 253 tisu e putnika.

S porastima od 14 i 10 posto slijede zra ne luke Dubrovnik i Split u kojima je bilo 1,24 milijuna odnosno 1,16 milijuna putnika.

Zra na luka Pula sa 313 tisu a putnika ostvarila je porast od 4 posto, a Zra na luka Osijek sa 20,8 tisu a putnika porast od 2 posto.

U Zra noj luci Zagreb putnika je u jedanaest mjeseci ove godine bilo najviše me u svim lukama, 1,93 milijuna, ali je u njoj ostvaren najmanji porast u odnosu na lani, 0,2 posto.

Zra na luka Rijeka imala je gotovo upola manje putnika nego lani ili njih 61,5 tisu a, dok se za zra ne luke Bra i Mali Lošinj u navedenim podacima spominje samo da su imale manje putnika nego lani.

Sve zra ne luke za idu u godinu najavljuju i daljnje poraste broja putnika, ukupno oko 6 posto. H

BROJKA

1,6

milijuna kuna šteta je koju je pretrpio rije ki Autotrolej zbog kra e i krivotvorenja putnih karata

ržava mora propisati rocjene zemljišta beni projekt Vrbani K 7-1, za što mu je bila potrebna cesta i 1800 kvadrata zemljišta koji su u vlasništvu VMD prometa.

"S Gradom smo ugovorili da emo financirati rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i gradnju prometnice. Od Grada smo tražili da nam za naše zemljište dade 1200 kvadrata u neposrednoj blizini, po na elu kvadrat za kvadrat, te da nam za ostatak od 600 kvadrata na u drugo zemljište u roku dvije godine ili da nam plate", navodi Vu emil.

ŽELJKO VU»EMIL, direktor VMD prometa, kaže kako zbog rokova investitori moraju na sebe preuzeti poslove koje bi Grad trebao obaviti u vezi s gradnjom prometne infrastrukture, a istodobno moraju platiti i komunalni doprinos SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

Nema inzistiranja

nakon godinu dana od nagodbe ništa nije dogodilo, jer su u Gradu tvrdili kako nemaju adekvatno zemljište, pokrenuli smo sudski spor. Sada smo pred dogovorom. Grad nam nudi suvlasništvo nad 1400 etvornih metara u Rapskoj ulici.

Nemamo izbora jer nam je u interesu što prije po eti nove projekte", pojašnjava

Vu emil.

Sporna to ka u razmjenama zemljišta je i procjena njegove vrijednosti. Primjerice, VMD promet je u Radni koj kupovao zemljište po 760 eura za kvadrat — na koliko ga je procijenila Porezna uprava, ali Grad ga je procijenio na 140 eura za kvadrat. Tako e VMD promet za zemljište koje je

platio 2,1 milijun eura sada prihvatiti suvlasništvo na 1400 kvadrata koje Grad procjenjuje kao jednako vrijedno.

Sli an je problem nastao i u Domašine koj ulici u Vrbanima. VMD je za svoje stambene objekte otkupio 6495 etvorna metra zemljišta, no pored njih Grad s državom realizira stam-

Me utim, opet nastaju problemi u procjeni zemljišta.

Od privatnih investitora VMD promet otkupljivao je zemljište po 530 eura za kvadrat, a isto je Porezna uprava procijenila na 535 eura za kvadrat. No gradski je vještak naveo kako je to isto zemljište, iskorišteno za cestu, vrijedno 300 eura po kvadratu. Ništa ne bi bilo udno da gradska uprava svojih 78 kvadrata, koji su VMD-u bili potrebni da bi zaokružio parcelu koju je otkupio od privatnika, nije procijenila na 670 eura. Usto je Grad tražio od VMD-a da potpiše kako ne e inzistirati na istoj ci-

jeni za svoje zemljište.

"Mi smo kao investitori pred zidom. Ako želite u realnom roku završiti objekt, morate na sebe preuzeti poslove koje bi Grad trebao obaviti — rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za pristupne ceste, isho enje dozvola i financiranje gradnje prometne infrastrukture, a istodobno moramo platiti i komunalni doprinos", naglašavaju u VMD-u, dodaju i kako bi zakonom trebalo regulirati po kojem se kriteriju odre uje vrijednost zemljišta.

Novac uložen u gradnju prometnice Grad se obvezuje — bez kamata i devizne klauzule — investitorima vratiti za pet godina.

"Naš stambeni objekt u Vrbanima bio je gotov 1. rujna, ali zbog radova na cesti uporabnu smo dozvolu dobili 20. rujna, a tek sada smo proveli upis zgrade i etažiranje te dobili vlasni ke listove. Zakonska odredba da upis zgrade u katastar i zemljišne knjige možemo pokrenuti tek po pravomo nosti uporabne dozvole dodatno otežava i poskupljuje poslovanje", zaklju uje Željko Vu emil, direktor VMD prometa.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 17/12/2010 Subota 18/12/2010

GRA EVINA

Vrijednost naru enih radova prepolovljena

Zagreb. Vrijednost izvršenih gra evinskih radova koje su u Hrvatskoj tijekom prvih devet mjeseci ove godine obavila poduze a sa 20 i više zaposlenih iznosila je 16,22 milijarde kuna i bila je manja 30,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Istovremeno je vrijednost novih narudžbi gra evinskih radova za podru je Republike Hrvatske pala 45,7 posto, na 10,37 milijardi kuna.

Vrijednost gra evinskih radova koja su poduze a obavila s vlastitim radnicima iznosila je 10,96 milijardi kuna i smanjena je 30,9 posto.

Radovi obavljeni s podizvo a ima bili su vrijedni 5,25 milijardi kuna i njihova vrijednost bila je 29 posto manja.

U strukturi vrijednosti gra evinskih radova s vlastitim radnicima, prometna infra-

struktura ima udjel od 35,9 posto, a nestambene zgrade 33,4 posto. Cjevovodi, komunikacijski i energetski vodovi imaju udjel od 14,6 posto u ukupnoj vrijednosti radova, stambene zgrade 13,1 posto, a složene industrijske gra evine te ostale gra evine zajedno imaju udjel od tri posto.

U prvih devet mjeseci gra evinska poduze a sa 20 i više zaposlenih završila su 2988 stanova, što je 46,2 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju kada su ta poduze a završila 5555 stanova. H

BROJKA

2988

stanova završila su gra evinska poduze a sa 20 i više zaposlenih u prvih devet mjeseci 2010., što je 46,2 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju

Kotnik: Hrvatska još ne koristi sve potencijale weba DODJELA VIDI NAGRADA Izdava je dodijelio priznanja za inovativne proizvode u visokim tehnologijama, za najbolje web stranice u Hrvatskoj, a prvi put i priznanja za najbolje web stranice iz regije bivše Jugoslavije "Hrvatskoj e ulazak u Europsku uniju pomo i da kao dio jednog od najve ih, najuspješnijih i najkonkurentnijih svjetskih gospodarstava baziranih na inovacijama i tehnologiji prihvati i prilagodi svoju strategiju. No, da bismo iskoristili vlastite potencijale, morat emo se mijenjati“, kazao je ju er na manifestaciji Vidi Awards Ivan Vidakovi , direktor Microsofta Hrvatska.

U sklopu manifestacije tradicionalno su dodijeljene nagrade Vidi e-novation za inovativne proizvode u visokim tehnologijama, kao i Vidi Web Top 100 za najbolje web stranice iz Hrvatske i ex YU regije. Održano je i nekoliko panela s dobitnicima, ali i poznatim doma im gospodarstvenicima iz IT i drugih branši.

E-uprava

Tomislav Kotnik, direktor VIDI grupe, kazao je kako su se u dosadašnjih dvanaest godina dodjeljivanja Vidijevih web nagrada dogodile velike promjene u korištenju weba, ali i da u HrvatSLAVKO VIDOVI , prvi ovjek Infodoma, istaknuo je pak važnost projekata javne e-uprave koji omogu uju pove anu efikasnost u uslugama gra anima

VIDI WEB TOP 100 - najbolje internetske stranice Korporativne stranice Mediji, novosti, oglasnici Vladine org. i državne institucije Znanost, obrazovanje, kultura Mobilni web Zabava, moda, glazba Blogovi Web promocija Turizam i putovanja Sport, zdravlje, prehrana Ex YU

skoj još nismo iskoristili sve njegove potencijale. Slavko Vidovi , prvi ovjek Infodoma, istaknuo je pak važnost projekata javne e-uprave koji omogu uju pove anu efikasnost u uslugama gra anima.

Teslina jaja

U nizu web nagrada u kategorijama Vladinih organizacija i državnih institucija nagradu je dobio Sveu ilišni ra unski centar, za mobilni web nagradu je osvojila stranica Croatia Airlinesa, a u kategoriji turizma laureat su Hoteli Baška. Facebook marketinška kampanja "Karlova oklada“ Karlova ke pivovare osvojila je nagradu za najbolju web promociju, a nagradu za najbolji web portal u regiji dobio je IT.com. mk iz Makedonije.

U sklopu Vidi e-novation

Futura Dent Estetica (www.futuradentestetica.com) 24 sata (www.24sata.hr) Sveu ilišni ra unski centar (www.srce.hr) Zašti eni organizmi hrvatskog podmorja (www.jadranskomore.org) Croatia Airlines (m.croatiaairlines.com) Atlantis Festival 2010 (www.atlantisfestival.hr) VelikaBritanija.net (www.velikabritanija.net) Facebook kampanja Karlova oklada (www.facebook.com/home.php?#!/karlovaoklada Hoteli Baška (www.hotelibaska.hr) Crochef (www.crochef.com) IT.com.mk (it.com.mk)

nagrade uru ena su i prestižna Teslina jaja. Tako je u kategoriji malih tvrtki zlatno Teslino jaje osvojila mobilna aplikacija za nadzor dnevnog unosa kalorija Tap&Track tvrtke Nanobit namijenjena ameri kom tržištu. U kategoriji velikih tvrtki tu je nagradu osvojilo rješenje Ericsson Mobile

Health za daljinski nadzor kroni nih pacijenata, a u kategoriji akademskih institucija 4DTS sustav Instituta Ru er Boškovi , koji primjenom termalnih slika omogu uje jednostavnije i jeftinije lociranje patogenih promjena na tijelu pacijenata.

Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

INOVACIJA

Premijerka odabrala Knopso Ove je godine premijerkinu web nagradu dobio jedan od najzanimljivijih projekata - startup Knopso, koji donosi inovativan sustav povezivanja proizvo a a sadržaja na internetu, poput raznih news poratala, s oglašiva ima. Ideja samog sustava je da se na internetu promoviraju kvalitet-

ni sadržaji tako da se financiraju novcem oglašiva a. Rije je o sustavu donekle nalik PayPalu, ali uz potpunu anonimnost te injenicu da korisnik ne troši svoj novac, nego novac oglašiva a. Nagradu je u ime premijerke uru io ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

POKRAJ OTOKA KOĹ ARA u Nacionalnom parku Kornati proĹĄle je godine posa eno 50.000 jedinki mla i, a ove godine joĹĄ oko 30.000 ARHIVA BUSINESS.HR

business plus Petak 17/12/2010 Subota 18/12/2010

KritiÄ?no ugroĹžena hama isplativija od brancina ZABORAVLJENA RIBA

Iako je prirodna populacija hame u Jadranu kriti no ugroĹžena, pokraj Kornata Cromaris uzgaja tu zaboravljenu vrstu bijele ribe, koja u prirodi moĹže dosegnuti i sto kilograma. No, za komercijalni uzgoj vaĹžno je to ĹĄto dosegne 800 grama u istom razdoblju u kojem brancin teĹži samo 300 grama

Hama ili krb bijela je riba koja je nekad u velikom broju obitavala u Jadranskome moru, a danas je, prema podacima DrĹžavnog zavoda za zaĹĄtitu prirode, uvrĹĄtena me u pet najugroĹženiji vrsta ribe u Jadranskome moru. Ne zna se koji su imbenici bili presudni za nestanak te ribe iz jadranskog podmorja, je li uzrok izlovljavanje ili utjecaj nekoliko biofaktora, ali tijekom vremena toliko se prorijedila da je uglavnom viĹĄe ne poznaju ni ljudi koji Ĺžive uz more.

Me utim, odnedavno pored kornatskog oto i a Ko-

ĹĄara u Nacionalnom parku Kornati obitava povelika populacija te ribe. No, kornatske hame ne e pove ati prirodnu populaciju te kriti no ugroĹžene jadranske vrste, nego bi trebale zavrĹĄiti na tanjurima.

Cetina i Neretva

Naime, Cromaris, tvrtka za uzgoj, preradu i prodaju ribe u sastavu Adris grupe, koja je 2007. pokrenula projekt uzgoja hame, prije nekoliko je tjedana zapo ela izlov ribe. injenica da je riba kupcima uglavnom nepoznata pokazala se kao veliki marketinĹĄki izazov.

Kako nam je kazao voditelj proizvodnje za Dalmaciju Dane Desnica, planovi za budu nost - plasiranje proizvoda od hame kao ĹĄto su kotleti te svjeĹži i dimljeni fileti - ovisi o tome kako e kupci prihvatiti ribu.

"Hama je riba zanimljiva okusa. Osobno mi je ak bolja od nekih drugih riba iza naĹĄeg uzgoja, ali ne poznaju je ni ljudi koji Ĺžive uz more. Na jugu, uz uĹĄ e Cetine i Neretve, gdje je nekad bila najbrojnija, moĹžda joĹĄ znaju za hamu, ali sjevernije sasvim sigurno ne. S druge strane, Talijani i Francuzi jako je dobro poznaju

> marikultura > ulaganja

14 business.hr Petak 17/12/2010 Subota 18/12/2010

PREKRIVANJE KAVEZA radi stvaranja sjene odnosno imitiranja prirodnog staništa hame na oko 30 metara dubine moglo bi poboljšati uzgoj arhiva business.hr

i cijene, iako se i u tim zemljama intenzivnije počela proizvoditi tek posljednjih nekoliko godina", pojašnjava Desnica napominjući da je ta riba, koja inače živi na dubinama većim od 30 metara, pa je zato i zovu sjenkom, vrlo zahvalna za uzgoj.

"U prosjeku u razdoblju koje je brancinu potrebno da dosegne 300 grama, hama dobije 800 grama.

Ljeti jako brzo raste", kaže i objašnjava kako brz rast može biti i nezgodan jer je prodajna pecatura te ribe između 600 grama i kilogram, a kupci ne žele ribu, primjerice, od kilogram i pol.

Hamu nazivaju i najvećom sjenkom svijeta upravo zbog činjenice da u prirodi može težiti više od sto kilograma i narasti dulja od dva metra. U Jadranu obitavaju još dvije ribe iz porodice sjenki - koraf i najpoznatija kavala.

Nema posebne razlike u uzgoju orade ili brancina, u kojem Cromaris ima dugogodišnje iskustvo, ali nekim inovacijama u proizvodnji,

brojke

2500

HAMA, brancin i orada - te tri riblje vrste uzgajaju se na sličan način, a voditelj proizvodnje Cromarisa za Dalmaciju Dane Desnica tvrdi da mu je hama (na slici gore) okusom čak bolja od nekih drugih riba iz uzgoja

tona bit će ukupna godišnja proizvodnja Cromarisa u 2011.

5000 tona kapacitet je proizvodnje koju Cromaris planira dosegnuti do 2015.

arhiva business.hr

kaže, pokušali su imitirati uvjete iz prirodnog okoliša ne bi li poboljšali rezultate.

Dimljeni fileti

"Pokušali smo napraviti sjenu prekrivanjem kaveza, koji je istovjetan onima za uzgoj orada i brancina, i čini nam se da se riba bolje ponaša nego bez te zaštite od svjetla te da bolje prihvaća hranu. Vidjet ćemo u nekom duljem razdoblju

IZLOV hame iz uzgoja počeo je prije nekoliko tjedana

daje li taj postupak doista bolje rezultate", kaže Desnica.

Ideja o uzgoju nastala je 2007., kada je i počela priprema projekta "Kornatska hama", koji je rezultirao sa 30 tona ribe spremne za prodaju u 2011. godini.

Lani je nasađeno 50.000 jedinki mlađi nabavljene iz uvoza, a ove godine nešto manje, oko 30.000 jedinki. Hama se zasad, prema

foto lučić/cropix

riječima Desnice, proizvodi u ‘sramežljivim’ količinama u odnosu na brancin i oradu, što pokazuje podatak da prodaja brancina i orade iznosi između 1600 i 1700 tona godišnje, a očekivana je prodaja hame 30 tona. Uz pozitivan odgovor tržišta planovi će vjerojatno obuhvatiti i proizvodnju mlađi u vlastitim mrjestilištima, što je ujedno najzahtjevniji dio uzgoja. No prije

toga razvijaju se novi proizvoda od hame.

"Baš smo imali degustaciju dimljenih fileta i kotleta od hame, pa se može reći da je proizvod gotov i možda će proći još neke manje dorade. Osmišljavanje ambalaže i marketinga zahtijeva vrijeme pa je teško reći kada će ti proizvodi biti spremni za tržište", zaključuje Desnica i najavljuje da je dio proizvedene količine namijenjen izvozu na talijansko i slovensko tržište.

Margareta Podnar

margareta.podnar@business.hr

KAPITALaC hame ulovljen ljetos u Portugalu imao je 167 cm i 38 kg arhiva business.hr

> marikultura > ulaganja

16-17 business.hr Petak 17/12/2010 Subota 18/12/2010

Cubus lux dobio 3,5 milijuna u Valdanosu za 660.000 eur RAJSKA UVALA Britansko-hrvatska tvrtka Cubus lux, koja upravlja dvama kasinima i jednom marinom u Hrvatskoj, na osnovi odluke crnogorske vlade dobit će uvalu Valdanos u 30-godišnji najam. Mnogo je protivnika te odluke koji tvrde kako Cubus lux nema dovoljno iskustva i referenci da u Valdanosu napravi dobar posao Vlada Crne Gore odlučila je uvalu Valdanos pokraj Ulcinja, koju mnogi zovu rajskom, dati u 30-godišnji zakup, s mogućnošću produljenja ugovora na isti period, britanskoj kompaniji Cubus lux, koja upravlja dvama kasinima, u Selcu i u Puli, i marinom na Ugljanu.

Britansko-hrvatska kompanija će za 18 centi po četvornome metru, odnosno 660.000 eura za 3,5 milijuna četvornih metara, dobiti u zakup zemlju na samoj morskoj obali. Na osnovi ugovora Cubus lux će morati plaćati i varijabilni dio - pet posto

ukupnog prihoda na godišnjoj razini ili najmanje pola milijuna eura godišnje. Vlast u Podgorici smatra kako je riječ o odličnom poslu jer bi u taj projekt trebalo biti uloženo 222 milijuna eura.

Ni poznati ni priznati

Ako je vjerovati vladi, Britanci će u tom poslu surađivati s jednom poznatom španjolskom hotelijerskom kompanijom, otvorit će od 400 do 1000 radnih mjesta, svako stablo masline bit će sačuvano, a zakupci bi napravili i uljaru za maslinare.

Lokalno stanovništvo,

međutim, nije oduševljeno planovima britanske kompanije ma koliko oni primamljivo zvučali. Koalicija nevladinih organizacija pozvala je nadležne institucije da spriječe potpisivanje ugovora s britanskom kompanijom jer sumnjaju u njezin kredibilitet i reference. Tvrde da Cubus lux ne ispunjava ni jedan od uvjeta traženih u natječaju. Navode da je riječ o maloj kompaniji, koja nije uspjela završiti ni mnogo manje projekte u Hrvatskoj, gdje uglavnom posluje.

“Pitamo našu vladu je li Cubus lux, kao što piše u

natječaju, međunarodni hotelski operater i brend koji je poznat i međunarodno priznat kao uspješan operater turističkih kompleksa na razini četiri plus ili pet zvjezdica? Odgovor je: nije!

Ima li Cubus lux pet godina neprekidnog iskustva u planiranju, razvoju i upravljanju hotelima koji su po međunarodnom standardu na razini četiri plus ili više zvjezdica?

Nema! Ima li Cubus lux vrijednost kapitala pod upravljanjem u iznosu od najmanje 100 milijuna eura i je li dokazao da je u 2009. ostvario 200 milijuna eura ukupnog prometa? Nije”, kazao je Perović.

Podsjećaju da Cubus lux na otoku Ugljanu, gdje upravljaju marinom, prodaje apartmane koji postoje samo na papiru. Cubus lux, naime, na Ugljanu planira graditi resort Otok maslina, a najavljuje i gradnju golfskog terena, ali lokaciju još ne spominju.

Valdanos je 1978. godine izvlašten radi gradnje vojnopomorske luke. No, ona nikada nije sagrađena, ali su se u jednoj od najljepših uvala na crnogorskom primorju godi-

nama kupale vojne glavešine i njihove obitelji. Valdanos je zaklonjen od južnih i sjevernih vjetrova, zbog čega slovi kao jedna od najboljih prirodnih luka na Jadranu.

Zaštićene masline

Kada je postalo jasno da će nekadašnja vojna imovina prijeći u vlasništvo Crne Gore, prijašnji su se vlasnici ponadali da će im vratiti oduzete masline. Pozivali su se na činjenicu da je riječ o poljoprivrednom zemljištu te da imovina nije bila privedena namjeni. Usto, zakonom o maslinarstvu maslinik u Valdanosu uživa status posebno zaštićenog područja. Član Odbora za povrat Maslinade u Valdanosu, odvjetnik Mustafa Čapuni, kaže da nigdje u Crnoj Gori ne postoji slučaj sličan Valdanosu.

"Uzeli su nam imovinu za gradnju vojne baze pa napravili odmaralište. Neka kaže netko postoji li igdje u Crnoj Gori zemljište koje nije privedeno namjeni, a da nije vraćeno bivšim vlasnicima", pita on. Lokalna skupština u Ulcinju jednoglasno je u

IZVLAŠTENI MASLINICI Uvala Valdanos pokraj Ulcinja izvlaštena je 1978. radi gradnje vojne luke, ali ona nikad nije sagrađena pa bivši vlasnici tuže vladu i traže povratak imovine arhiva b.hr

MARIJANSKE LAZNE U toplice udaljene 170 km od Praga Danubius grupa uložila je 50 milijuna eura i za ljetne sezone gradiću od 15 tisuća stanovnika dovela svakodnevno 40 tisuća turista arhiva b.hr

Britanci ulaze u srpske 'banje'

una m eura

2

svibnju 2007. donijela odluku da se izvlašteno zemljište vrati prijašnjim vlasnicima, ali ništa nije učinjeno da se to i realizira. Masline nisu obrađivane 30 godina i četiri petine maslinika obraslo je u makiju i grmlje.

“Svojedobno je rodnost stabla u uvali Valdanos bila oko 100 kilograma, odnosno 28 kilograma ulja. Pomnožimo li to s cijenom od sedam eura za 18.000 stabala i uzmemo li u obzir razdoblje od 30 godina, koliko je maslinik uzet, dolazimo do iznosa većeg od 100 milijuna eura, koliko su izgubili maslinari", tvrdi predsjednik Skupštine maslinara Ulcinja Basrija Derviši.

Imajući u vidu visinu godišnje zakupnine Valdanosa, to znači da će samo na osnovi neobrađivanja maslina stanovnici Ulcinja godišnje gubiti dva puta veći iznos.

Sve 204 obitelji bivših vlasnika vode sudski spor za povrat, a 30-ak tužbi podneseno je i Europskom sudu pravde u Strasbourgu. Bivši vlasnici poručuju vladi da će svaki ugovor o zakupu Valdanosa smatrati ništavnim.

Vesna Rajković

PRIVATIZACIJA Za polovicu vlasništva u Vrnjačkoj banji najzainteresiranija je britanska Danubius grupa, koja ondje namjerava uložiti 40 milijuna eura. Medijski hvalospjevi o Marijanskim Laznama, češkim toplicama u kojima je ugostila srpske novinare, trebali bi pridonijeti slamanju 'pokreta otpora' protiv ulaska stranaca u vlasništvo tamošnjih toplica Kad je sredinom jeseni raspisalo natječaj kojim je ponudilo potencijalnim strateškim partnerima polovicu vlasništva u Vrnjačkoj banji, jednima od najpoznatijih toplica u Srbiji, Ministarstvo ekonomije Srbije odlučilo je prekinuti višegodišnje rasprave i natezanja oko mogućih modela privatizacije četrdesetak srpskih toplica. No, natječaj je dodatno uzburkao javnost, pogotovo onu lokalnu u Vrnjačkoj banji. A kad se pokazalo da su za partnerstvo najzainteresiraniji britanski Danubius Hotels Group i nekoliko slovenskih kompanija koje u svojem vlasništvu imaju najpoznatije slovenske toplice, i izvan Vrnjačke banje često se čulo: "Zar će nam i banje uzeti?"

Otpor u bolnici

Kako je država na natječaju ponudila partnerstvo u Specijalnoj bolnici Merkur i hotelsko-ugostiteljskom poduzeću Fontana, najveći otpor stvorio se u bolnici koja je dio srpskoga zdravstvenog sustava, iako je suglasnost za traženje strateškoga partnerstva dao republički mirovinski fond čijim je sred-

stvima bolnica uglavnom i izgrađena. Pritom se najčešće postavljalo pitanje zašto se kao potencijalni partner favorizira Danubius grupa.

Nakon što je sredinom prošlog mjeseca istekao rok za prijavu na natječaju, a prije donošenja odluke, predstavnici Danubius grupe odlučili su ugostiti skupinu srpskih novinara u Marijanskim Laznama, toplicama udaljenim 170 kilometara od Praga, u kojima u osam ekskluzivnih hotela s tri do pet zvjezdica imaju 1537 kreveta.

Medijski hvalospjevi

Novinar beogradske Politike bilježi da samo mjesto u zimskom ambijentu izgleda kao iz bajke jer je potpuno obnovljeno u duhu "bečke arhitekture" iz druge polovice 19. stoljeća, kad je bilo lječilište i okupljalište tadašnje austrougarske i europske elite.

VRNJAČKA BANJA Za najpoznatije toplice u Srbiji država je na natječaju ponudila partnerstvo u Specijalnoj bolnici Merkur i hotelskougostiteljskom poduzeću Fontana arhiva b.hr

Čelnici Danubius grupe srpskim su se novinarima pohvalili da su uvelike zaslužni za obnovu i procvat cijeloga mjesta, jer su svojim investicijama, vrijednima 50 milijuna eura, od kraja prošlog stoljeća, kad su preuzeli dio hotela u Marijanskim Laznama, u cijelosti obnovili i modernizirali sve objekte, pa tako danas za ljetnje sezone u gradiću od 15 tisuća stanovnika svakodnevno boravi oko 40 tisuća turista, Nijemaca, Engleza, Rusa...

Najviše ih (55%) dolazi radi liječenja, 15 posto radi sporta i rekreacije, a preostalih 30 posto najzahtjevniji su gosti koji žele uživati u svemu, ponajviše u lukzusnom

smještaju i svemu što uz njega ide.

Kako Danubius grupa u svojemu vlasništvu ima i toplice u Velikoj Britaniji, drugdje u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj, godinama pokušava ući i u barem neke od srpskih "banja".

Prva je na redu Vrnjačka banja, u kojoj namjeravaju uložiti 40 milijuna eura u razvoj i rekonstrukciju objekata, a hoće li uspjeti, ovisi i o tome hoće li medijski hvalospjevi o Marijanskim Laznama doprinijeti slamanju "pokreta otpora" protiv ulaska stranaca u vlasništvo Vrnjačke i drugih srpskih "banja".

Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 17/12/2010 Subota 18/12/2010

MIROVINSKI FONDOVI

Mirex rastao 0,16 posto Vrijednost indeksa Mirex, prosje ne vagane vrijednosti etiriju obveznih mirovinskih fondova, rasla je i u srijedu. Naime, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan porasla 0,24 boda ili 0,16 posto, na 155,9364 boda. Posljedica je to rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost fonda PBZ

Croatia osiguranja porasla 0,2 posto, na 149,5801 bod, te Raiffeisen fonda 0,17 posto, na 156,9067 bodova. Porasla je i vrijednost AZ fonda 0,14 posto, na 156,3728 bodova, a Erste Plavog fonda 0,13 posto, na 160,5112 bodova.

I dobrovoljni mirovinski fondovi biljeĹžili su dobitke.

Tako je vrijednost Croatia osiguranje DMF-a i Erste Plavi Expert DMF-a viĹĄa po 0,22, AZ benefit DMF-a i AZ profit DMF-a po 0,12, Erste Plavi Protect DMF-a 0, a Raiffeisen DMF-a 0,07 posto. B.hr

NEMA OPROSTA

Obama podnio tuĹžbu protiv British Petroleuma Ministarstvo pravosu a tereti BP i njegove partnere na buĹĄotini Macondo te tvrtku Transocean kao izvo a a buĹĄenja da nisu poduzeli nuĹžne mjere opreza kako bi sprije ili istjecanje oko 4,9 milijuna barela sirove nafte, uz ĹĄtetu procijenjenu na 40 milijardi dolara Ameri ka vlada podnijela je u srijedu tuĹžbu protiv naftne korporacije British Petroleum i osam drugih tvrtki zbog divovske naftne mrlje u Meksi kom zaljevu nastale proljetos nakon eksplozije i potonu a platforme Deepwater Horizon.

BP je odgovoran za ĹĄtetu

U tuĹžbi podnesenoj u New Orleansu Ministarstvo pravosu a tereti BP i njegove partnere na buĹĄotini Macondo te tvrtku Transocean kao izvo a a buĹĄenja da nisu poduzeli nuĹžne mjere opreza kako bi sprije ili ili stavili pod nadzor eksploziju koja se dogodila 20. travnja. Nakon eksplozije je iz oĹĄte enih instalacija buĹĄotine na morskom dnu nafta istjecala tri mjeseca, stvorivĹĄi najve u naftnu mrlju u povijesti SAD-a, a procjenjuje se da je isteklo oko 4,9 milijuna barela sirove nafte.

"Namjeravamo ih drĹžati u cijelosti odgovornima za krĹĄenje zakona", rekao je ministar pravosu a Eric Holder, objavljuju i tuĹžbu na konferenciji za novinare.

30 MIL KN

urkovi dokapitalizirao Plodine Rije ke su Plodine dokapitalizirane s novih 30 milijuna kuna pa njihov temeljni kapital sad iznosi 90 milijuna kuna, objavili su iz te tvrtke na internetskim stranicama Zagreba ke burze.

Prema podacima na stranicama SrediĹĄnjeg depozitarnog klirinĹĄkog druĹĄtva, jedini dioni ar tvrtke i dalje je Mile urkovi . Plodine na ZSE-u imaju uvrĹĄtene 100 milijuna kuna vrijedne obveznice. J. J.

MILE URKOVI , jedini vlasnik Plodina SNIMIO HRVOJE DOMINI

Fond za priv dokapitaliza 50 MIL. KUNA Predstavnici Hrvatskog fonda za dokapitalizaciju ogluĹĄili su se na upit o tome planiraju li dati 50 milijuna kuna kako bi i dalje bili najve i pojedina ni vlasnici strateĹĄke luke

Cijena dionice pala je u etvrtak ujutro viĹĄe od tri posto i iznosila je 461 penij, a poslijepodne je pad iznosio 1,7 posto uz zabiljeĹženu cijenu od 468,7 penija.

U tuĹžbi ameri ke vlade traĹži se da sud nov ano kazni tuĹžene tvrtke prema zakonu o isto i vode te da ih proglasi neograni eno odgovornima za naknadu ĹĄteta prema zakonu o zaga enju naftom. TraĹži se da im sud nametne podmirenje svih troĹĄkova i ĹĄteta uzrokovanih izlijevanjem nafte, uklju uju i ĹĄtete na prirodnim resursima i ĹĄtete koje su pretrpjele tvrtke prema navodima Ministarstva pravosu a i Agencije za zaĹĄtitu okoliĹĄa (EPA).

"Rije je o poĹĄtenom rjeĹĄenju za regiju koja je pretrpjela goleme posljedice te katastrofe te o osiguranju budu nosti Meksi kog zaljeva", izjavila je ravnateljica EPA-e Lisa Jackson.

Prije vladine tuĹžbe na sudu u New Orleansu podneseno je ve gotovo 80 drugih tuĹžbi lokalnih vlasti i tvrtki. TuĹženi su BP i naftne kompanija MOEX i Anadarko, partneri na buĹĄotini Macondo ispred obale Louisiane, Transocean i njegov partner Triton Asset Leasing i Transoceanov osiguravatelj QBE/Lloyd's.

Osiguratelj se izvukao

Osiguratelj je jedina tvrtka koja nije tuĹžena na temelju zakona o isto i vode i jedina tvrtka protiv koje vlada ne traĹži neograni enu naknadu ĹĄtete.

BP kaĹže da je ve isplatio 4,2 milijarde dolara odĹĄteta te je pristao dati 20 milijardi dolara u poseban ameri ki fond za iĹĄ enje zaga enja.

Tvrtka procjenjuje da puni troĹĄak izlijevanja nafte u Meksi kom zaljevu moĹže dosegnuti 40 milijardi dolara. B.hr

VEDRAN DUVNJAK, predsjednik Uprave Hrvatskog fonda za privatizaciju, nije naĹĄao vremena kako bi objasnio ho e li HFP sudjelovati u dokapitalizaciji Luke Plo e ili e dopustiti da se udjel fonda u toj tvrtki smanji SNIMIO HRVOJE DOMINI

CIJENE ENERGIJE

TRE I KVARTAL

Ameri ko je ministarstvo trgovine u srijedu objavilo podatke o inflaciji, koji pokazuju kako je ameri ki indeks potroša kih cijena u studenome porastao 0,1 posto.

No, rast potroša kih cijena bio je posljedica rasta cijena energenata i situacije u Aziji, smatraju analiti ari. Ako se iz jednadžbe izbaci cijena energenata, SAD je na rubu deflacije, što pokazuje i graf. J. J.

Dugovima pritisnuto irsko gospodarstvo u tre em je tromjese ju zahvaljuju i snažnom izvozu poraslo 0,5 posto u odnosu na tromjese je prije, nakon pada aktivnosti za jedan posto u prethodnom tromjese ju, pokazali su u etvrtak podaci tamošnjeg ureda za statistiku. U priop enju se navodi i da je od travnja do lipnja bruto doma i proizvod (BDP) te male lanice eurozone pao jedan

SAD na rubu deflacije

Irski BDP narastao pola posto

rivatizaciju šuti o zaciji Luke Plo e Od po etka prosinca dionica Luke Plo e poskupjela je više od 32 posto ili 400 kuna po dionici nakon što je Nadzorni odbor društva odobrio dokapitalizaciju, iji bi kona an iznos mogao dosegnuti i 132 milijuna kuna. Vrhunac cijene od 1725 kuna dionica je dosegnula u ponedjeljak, što joj je ujedno bila najviša cijena u posljednjih sedam mjeseci. Još nije poznato ho e li Hrvatski fond za privatizaciju, najve i pojedina ni vlasnik Luke Plo e, sudjelovati u upisu dionica.

Naime, HFP drži 44 posto temeljnog kapitala najjužnije hrvatske luke pa se može naga ati da bi u dokapitalizaciji, sukladno vlasni kom udjelu, mogao upisati nove dionice vrijedne oko 50 milijuna kuna.

Gluhi telefon

Nije poznato ho e li se i u kojem obujmu na upis dioni ara javiti i ostali vlasnici, jer na opetovane upite Business.hr-a poslane i u Luku Plo e i u HFP do trenutaka pisanja teksta nije bilo odgovora.

Luka Plo e prošli je tjedan na stanicama Zagreba ke burze objavila izvještaj sa sjednice NO-a na kojoj je prihva en prijedlog o pove anju temeljnoga kapitala.

Glavna skupština odlu ila

je da e se temeljni kapital društva pove ati za najviše 132 milijuna kuna, na 221 milijun kuna. Temeljni kapital pove at e se nov anom uplatom i izdavanjem najviše 330.000 novih dionica pojedina ne nominalne vrijednosti 400 kuna.

Nove dionice ponudit e javno, uz pravo prvenstva postoje ih dioni ara društva, a upisivat e se u dva kruga. U prvom krugu dionice e upisivati postoje i dioni ari, a drugi e biti rezerviran za javnost i sve dionice koji ne e biti upisane u prvom krugu. Dokapitali-

zacija je najavljena još u studenome.

Najve i pojedina ni dioni ar Luke Plo e je Hrvatski fond za privatizaciju, koji drži 98.780 dionica ili 44 posto temeljnog kapitala.

Država ima ve inu

Slijede ga Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje sa 16,8 posto kapitala, a tre a najve a pozicija sa 14.000 dionica ili 6,4 posto temeljenog kapitala skrivena je iza skrbni kog ra una Zagreba ke banke.

Nikola Su ec

nikola.sucec@business.hr

posto, ime je blago revidiran prvotno procijenjen pad od 1,2 posto.

Ministar financija Brian Lenihan kazao je da je povratak rastu u tre em tromjese ju pokazao kako "gospodarstvo raste, prije svega zahvaljuju i snažnoj izvedbi sektora izvoza".

U usporedbi s tre im tromjese jem prošle godine irski je BDP smanjen 0,5 posto.

Lenihan je ustvrdio i da e na godišnjoj razini gospodarstvo vjerojatno porasti u zadnjem tromjese ju ove godine ili po etkom idu e. B.hr

OSIGURANJE

U ovoj godini Cardifu premija porasla 90% Cardiff osiguranje ovu bi kalendarsku godinu trebalo završiti s oko 67 milijuna kuna premije, što je ak 90 posto više u odnosu na 2009. godinu.

Izjavila je to na novogodišnjem domjenku Cardifa predsjednica Uprave Ana Ivan i . Istaknula je kako je ponosna što je tre a godina poslovanja u Hrvatskoj i prva godina pozitivnog poslovanja, što je postalo vidljivo ve u tre em kvartalu 2010. godine., s velikim poboljšanjem ostalih financijskih indikatora kao što su stopa efikasnosti i neto bankarska dobit.

Suradnja s bankama

Cardif je u ovoj godini znatno pove ao broj partnera potpisivanjem ugovora s PBZ-om i OTP bankom. Osim toga, pove ao je udjel osiguranih kredita u bankama partnerima u odnosu na ukupno odobrene kredite.

"Cardif osiguranje bi u 2011. godini trebalo nastaviti bilježiti rast bruto premije, što planiramo posti i uvo enjem novih proizvoda u banke s kojima poslujemo te suradnjom s novim partnerima iz financijske, ali i drugih industrija", kazala je Ivan i .

S obzirom na to da se tek za kraj idu e godine najavljuje postupan oporavak hrvat-

ANA IVAN»I , predsjednica Uprave Cardif osiguranja, gdje e prvi put od osnivanja godinu završiti pozitivnim rezultatom SNIMIO HRVOJE DOMINI

skoga gospodarstva, Ivan i o ekuje da e se to odraziti i na cijelu industriju osiguranja.

Prijeti Solventnost II

"U idu oj e godini svi osiguravatelji morati pridati dodatnu važnost približavanju Solventnosti II, što zna i da e sva društva velik dio idu e godine morati posvetiti uvo enju brojnih procedura i identifikaciji rizika o kojima dosad možda nisu ni razmišljali, a od 2013. godine e izravno utjecati na visinu njihove kapitalne adekvatnosti, odnosno na njihovu solventnost", zaklju ila je.

Nikola Su ec

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Dionicom Kreditne banke Zagreb rijetko se trguje, ali je u etvrtak njezinim izdanjima protrgovano u iznadprosje noj vrijednosti od 32.400 kuna u etiri transakcije. S pozitivnim je trendom u etvrtak nastavila i Božjakovina, a pad je prekinuuo Validus. Najlikvidnija dionica me u onima koje su zabilježile rast u etvrtak bilo je izdanje Belja iji je promet iznosio nešto više od 1,4 milijuna kuna, uz doduše neznatan rast vrijednosti dionice.

Ina-industrija nafte d.d.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Adris grupa Adris grupa akove ki mlinovi Dalekovod Institut IGH Zagreba ka banka Belje AD plastik Atlantska plovidba d.d.

Podravka prehrambena industrija, d.d.

Uljanik plovidba Viro tvornica še era d.d.

Ericsson Nikola Tesla Valamar grupa Kon ar - elektroindustrija Luka Plo e Industrogradnja d.d.

Viadukt Dom holding Ingra Tehnika Jadroplov d.d.

Petrokemija Kraš, prehrambena industrija Privredna banka Zagreb Fima validus Konzum Hidroelektra niskogradnja Tisak Jadranski naftovod SN holding Kon ar Atlantic grupa Beliš e Mlinar mlinsko-pekarska industrija Magma d.d.

Tankerska plovidba Kon ar Luka Rijeka Istraturist Umag d. d.

Kreditna banka Zagreb Lošinjska plovidba Gabarit d.d. za gra . radove i trgovinu Badel 1862 Jadroagent HG Spot Veterina d.d.

Franck prehrambena industrija Tekstilpromet Atlas nekretnine DIOKI d.d Humanitas d.d. za proizv., trg. i usluge Croatia osiguranje d.d.

Vaba d.d. banka Varaždin Adriatic Croatia International Club d. d.

Zvijezda Arenaturis Kaštelanski staklenici Imperial hotelijerstvo HTP Kor ula uro akovi holding Auto Hrvatska Uljanik d.d.

Croatia osiguranje d.d.

Centar banka Riviera Pore Božjakovina Turisthotel Pounje trikotaža Slobodna Dalmacija Zve evo, prehrambena industrija Lucidus dioni ko Vjesnik Žitnjak Proficio Podravska banka akovština Vupik Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

+ Dionica Tiska drugi dan zaredom pada po zna ajnoj stopi. U etvrtak je pojeftinjela dodatnih 9,98 posto, spustivši se na cijenu od 160 kuna. Ukupan promet iznosio je 85.057 kuna, a protrgovano je s ukupno 518 dionica. Gotovo sve dionice koje su u ponedjeljak poletjele na temelju velikog stampeda za dionicom Ine u etvrtak su zabilježile pad cijene, što zna i da se balon euforije prili no brzo ispuhao.

CROBEX: -1,46%

Redovan promet: 177.186.074,10 kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

2,830.00 275.76 267.10 320.00 3,600.00 252.03 1,622.00 243.00 64.60 104.62 742.10 291.03 570.00 330.10 1,320.00 29.60 510.00 1,517.08 515.00 240.00 34.75 16.40 1,107.01 144.06 160.20 426.00 520.00 7.46 183.00 151.00 160.05 2,790.00 150.00 955.15 800.00 493.00 637.00 34.01 1,211.02 1,000.00 183.42 285.00 180.00 141.10 550.00 80.00 584.50 23.00 61.05 720.00 450.00 34.56 72.00 23.00 5,405.01 65.05 2,505.00 3,150.00 55.50 700.00 160.00 63.50 27.10 341.00 90.00 5,600.08 200.00 160.00 99.00 775.01 0.72 22.04 99.98 16.98 20.00 115.07 11.70 400.00 7.18 60.99 18.80

2,830.01 284.70 270.00 320.00 3,600.00 266.98 1,739.00 247.00 67.00 109.39 780.00 305.00 583.00 347.00 1,350.00 29.60 538.99 1,590.00 535.80 256.39 35.10 16.80 1,205.00 150.55 168.00 437.99 526.01 8.00 188.50 157.02 170.01 2,845.00 150.50 985.00 804.00 495.00 637.00 37.83 1,331.00 1,000.00 188.00 291.99 180.00 141.50 550.00 82.00 584.50 23.99 65.00 724.00 450.00 35.00 75.00 23.00 5,405.01 69.00 2,505.01 3,150.00 55.50 700.00 160.00 63.65 28.00 343.00 90.00 5,600.08 200.00 160.00 99.00 775.01 0.72 25.02 100.00 16.98 20.00 119.00 11.70 400.00 7.18 60.99 18.98

2,830.00 277.00 267.52 320.00 3,600.00 255.00 1,630.00 244.01 66.29 105.00 745.01 291.03 570.00 344.00 1,325.00 29.60 524.88 1,560.00 515.00 249.99 35.10 16.72 1,107.01 144.66 164.00 437.99 520.00 7.98 187.00 151.00 160.06 2,790.00 150.00 955.15 800.00 495.00 637.00 34.01 1,211.02 1,000.00 185.00 289.98 180.00 141.10 550.00 81.00 584.50 23.94 65.00 720.00 450.00 34.56 72.11 23.00 5,405.01 65.05 2,505.00 3,150.00 55.50 700.00 160.00 63.64 27.10 341.00 90.00 5,600.08 200.00 160.00 99.00 775.01 0.72 25.02 100.00 16.98 20.00 115.07 11.70 400.00 7.18 60.99 18.98

0.00% -2.46% -0.18% 0.00% -0.74% -4.32% -6.11% -2.44% -0.32% -2.78% -3.25% -5.06% -2.15% 1.78% -0.45% -10.30% -2.62% -1.45% 0.00% -4.58% 0.29% -1.42% -3.91% -3.55% 0.61% -0.23% -3.70% 3.37% 2.19% -7.36% -15.31% -1.69% -2.62% -3.81% -0.37% 0.81% 0.00% -10.50% -9.63% 0.00% -5.05% 1.18% 12.50% -0.70% 0.00% -2.41% -0.09% -0.21% 0.00% -4.64% 0.00% -11.16% -9.95% 0.00% 0.00% -5.72% 0.20% -3.96% 0.82% 0.00% -3.03% -9.07% -3.21% -7.05% 0.00% 0.00% -6.53% 0.00% 4.16% 2.99% 14.29% -4.21% 0.00% 21.03% 0.00% -0.17% -0.85% -4.76% -0.28% -1.61% 0.96%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

49,439 37,673 15,331 12,614 830 7,244 1,019 6,767 22,717 8,162 1,092 2,753 1,191 1,929 468 17,219 832 259 502 1,049 6,215 12,984 164 1,057 901 343 255 15,086 616 593 518 29 522 68 70 113 86 1,483 38 44 195 124 180 204 50 300 37 909 321 28 35 360 162 500 2 158 4 3 160 12 50 120 262 20 68 1 25 30 47 6 5,295 114 22 100 82 10 76 2 50 5 10

139,912,370.11 10,489,499.38 4,138,128.80 4,036,480.00 2,988,000.00 1,857,735.24 1,687,441.26 1,650,472.91 1,490,315.80 865,177.46 824,521.16 817,305.51 685,251.88 655,093.39 621,200.22 509,682.40 429,550.67 405,363.97 262,408.15 256,181.50 217,520.37 214,670.73 189,220.92 153,608.45 147,304.75 146,756.04 133,981.30 117,976.23 113,830.00 92,302.87 85,057.15 81,565.10 78,310.00 66,065.02 56,004.02 55,848.20 54,782.00 52,172.93 48,315.06 44,000.00 36,208.17 35,822.90 32,400.00 28,864.40 27,500.00 24,300.00 21,626.50 21,580.00 20,295.10 20,196.30 15,750.00 12,464.05 11,777.28 11,500.00 10,810.02 10,743.46 10,020.01 9,450.00 8,880.00 8,400.00 8,000.00 7,631.60 7,114.20 6,826.00 6,120.00 5,600.08 5,000.00 4,800.00 4,653.00 4,650.06 3,812.40 2,542.46 2,199.58 1,698.00 1,640.00 1,186.07 889.20 800.00 359.00 304.95 188.36

28,300.00 22,683.12 1,814.88 3,077.09 378.00 584.92 258.49 15,628.45 544.60 440.96 1,039.68 1,577.38 330.60 477.01 1,764.44 186.35 1,350.05 347.28 232.99 114.20 262.10 125.40 209.73 236.76 547.94 601.63 9,918.88 21.56 4,245.43 94.21 382.00 2,072.54 408.00 58.67 2,667.44 576.33 124.48 165.77 758.56 194.19 1,106.39 1,355.66 335.80 93.47 37.45 60.92 64.79 7.90 119.92 307.56 36.83 115.29 291.47 30.85 1,662.57 114.83 278.21 315.81 121.13 79.52 101.74 27.14 87.72 225.66 201.26 49.00 56.85 584.56 20.29 305.94 1.92 130.63 30.78 42.98 21.23 23.66 45.78 267.50 7.56 91.82 36.46

365 dana Najniža Najviša 1,560.00 253.10 242.21 274.75 2,500.00 217.00 1,106.00 200.00 54.00 76.01 705.00 240.00 533.13 290.00 1,181.00 26.50 421.00 1,160.03 292.00 190.00 27.87 14.50 871.01 124.01 105.50 262.02 461.06 6.40 143.00 120.00 135.00 2,332.01 62.21 909.99 624.15 405.00 637.00 23.01 1,140.00 975.00 161.54 280.00 118.00 121.00 550.00 58.00 503.37 20.08 52.05 655.38 331.00 20.50 70.02 22.50 4,502.00 54.00 2,200.00 2,851.00 33.03 612.00 150.00 57.00 22.36 335.06 61.11 4,500.00 200.00 100.00 80.01 543.15 0.60 20.01 84.32 14.03 20.00 76.10 11.50 400.00 5.11 41.77 11.14

2,840.00 332.84 318.99 373.00 3,799.21 390.00 3,397.40 280.00 96.87 115.79 1,060.00 400.00 678.00 420.00 1,777.00 45.00 542.09 2,093.00 535.80 375.00 45.90 43.76 2,020.00 190.30 184.73 497.02 618.00 29.01 207.51 257.00 298.80 3,157.27 245.00 2,198.00 829.99 580.00 640.00 69.90 1,655.00 2,450.00 220.00 410.00 209.00 173.00 560.00 139.00 620.00 94.00 74.45 944.00 750.00 46.98 150.96 25.00 5,948.87 78.00 3,157.50 4,897.77 70.00 1,197.00 214.95 167.99 40.90 519.00 160.01 6,000.00 277.00 200.00 155.01 850.00 1.05 64.98 139.00 22.00 40.00 163.85 16.34 450.00 34.00 230.00 36.40

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

63,00 156,50 390,00 87,00 245,50 17,93 17,31 5,16 15,80 10,10 310,10 13,11 0,67 40,80 87,01

63,60 162,00 400,00 89,50 256,00 18,20 17,50 5,20 17,00 10,40 315,00 13,44 0,68 42,00 90,00

63,00 160,60 390,50 88,00 256,00 18,10 17,50 5,20 17,00 10,35 315,00 13,44 0,68 42,00 88,01

63,36 158,76 390,36 88,06 252,69 18,11 17,40 5,20 16,74 10,23 314,80 13,39 0,68 41,29 89,25

AURO-PA1 OSIGURANJE AURA AD BANJA LUKA - public offering of shares 1.998.000,00 TRZN-R-A TRZNICA AD BANJA LUKA 1,49 EKVP-R-A ZIF AKTIVA INVEST FOND AD BANJA LUKA 3,96 TLKM-R-A TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA 1,45 RSRS-O-C REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne 36,50 KRIP-R-A ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA 6,50 RSRS-O-D REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 36,71 EINP-R-A ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA 7,40

100,00

100,00

100,00

100,00 0,00 %

19980

1,50 4,00 1,49 38,00 6,50 38,00 7,57

1,50 4,00 1,45 37,31 6,50 37,81 7,40

1,50 3,96 1,48 0,37 6,50 0,37 7,42

0,00 % 200000 1,01 % 14155 -2,03 % 27523 1,23 % 94963 -1,52 % 3300 2,09 % 53883 0,68 % 1650

299.993,00 56.054,60 40.739,84 35.075,54 21.450,00 19.930,57 12.235,50

39,71 39,10 37,00 35,01 35,00 97,01 26,98 18,83 13,99 67,91 9,47 5,10

39,81 39,47 37,00 35,07 35,01 97,01 26,98 18,84 14,02 68,00 9,47 5,10

39,81 39,47 37,00 35,07 35,01 97,01 26,98 18,84 14,00 68,00 9,47 5,10

39,71 39,21 37,00 35,03 35,00 97,01 26,98 18,83 14,00 67,97 9,47 5,10

471,00 3.501,00 16.000,00 79,15 913,00 2.100,00 6.900,00 82,01 97,93 89,52 85,31 4.110,00 93,30 6.494,00 1.649,00

483,00 3.600,00 16.500,00 80,58 920,00 2.130,00 7.200,00 82,51 97,99 90,00 86,00 4.200,00 93,50 6.500,00 1.649,00

482,00 3.557,00 16.492,00 80,44 918,00 2.111,00 7.112,00 82,50 97,97 90,00 85,95 4.184,00 93,48 6.498,00 1.649,00

481,85 3.557,24 16.492,09 80,26 917,87 2.112,34 7.112,03 82,39 97,96 89,89 85,79 4.184,24 93,44 6.498,18 1.649,00

3.230,00 480,00 3.250,00 23.840,00 3.852,00 2.450,00 515,00 169,00 86,50 87,40 89,80

3.250,00 499,00 3.260,00 24.000,00 3.898,00 2.450,00 518,00 170,00 87,00 87,40 89,80

3.230,27 488,71 3.251,00 23.981,31 3.855,23 2.450,00 515,91 169,79 86,91 87,40 89,80

3.230,27 488,71 3.251,00 23.981,31 3.855,23 2.450,00 515,91 169,79 53,45 53,75 55,23

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR SALR TLSG PETG AELG ZVTG KDIR LKPG KBMR HDOG GRVG NF1N KDHR SAVA

KRKA MERCATOR SALUS TELEKOM SLOVENIJE PETROL AERODROM LJUBLJANA ZAVAROVALNICA TRIGLAV KD ID LUKA KOPER NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR HELIOS GORENJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S KD GROUP SAVA

NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Bambi Banat a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Energoprojekt holding a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2014K Univerzal banka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Mlekara a.d. Subotica

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE ALKALOID SKOPJE MAKEDONIJATURIST SKOPJE Garant a.d. Futog Stil a.d. Kraljevo R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 05

576.467,75 519.620,41 313.460,00 172.246,84 120.027,30 90.745,39 71.375,60 68.815,30 64.819,05 48.039,45 31.480,40 28.366,79 23.455,07 13.378,66 11.602,34

0,25 % 107708 1,15 % 6383 2,78 % 4894 -2,58 % 4915 -5,38 % 3617 0,00 % 1000 -0,07 % 768 0,64 % 591 -3,45 % 677 0,00 % 100 0,00 % 537 1,19 % 900

4.277.174,78 250.273,33 181.078,00 172.190,87 126.602,92 97.010,00 20.720,64 11.131,45 9.478,95 6.797,75 5.085,39 4.590,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB TEL TPLF MPT ALK MTUR GRNT STIL RMDEN08 RMDEN09 RMDEN05

9098 3273 803 1956 475 5011 4102 13240 3871 4697 100 2118 34700 324 130

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AIKB BMBI A2016 ENHL IMLK AGBN A2015 A2011 A2013 A2014 UNBN A2012 FITO MLSU

-0,63 % 3,41 % -1,14 % 1,15 % 2,40 % 0,00 % 1,16 % 0,97 % 6,25 % 1,47 % 0,00 % 0,71 % 0,00 % 0,00 % -2,75 %

Luka Koper +6,25% Makedonski telekom Skopje +2,89% Petrol +2,4% AIK banka Niš +1,54% Telekom Slovenije +1,15%

Mercator

Nova banka Banja Luka Sava Toplifikacija Skopje Krka Agrobanka

-2,81% -2,75% -1,21% -0,63% -0,48%

Bosnalijek

+3,41 -3,45

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO STAKLENICI D.D CAPLJINA SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA

FBIHK1B FBIHK1A FBIHK1D FBIHK1E FBIHK1C FBIHKC JPESR BHTSR BSNLR FDSSR STAKR SOSOR

+

Oznaka

Petak 17/12/2010 Subota 18/12/2010

+

Powered by

business.hr

-0,21 % 1,54 % -0,05 % 0,68 % 0,11 % 2,23 % -0,48 % 0,44 % 0,04 % -0,17 % 0,63 % -1,55 % 0,29 % 0,06 % 6,39 %

66258 31.926.472,00 5907 21.012.627,00 316 5.211.502,00 60813 4.880.644,33 4799 4.404.851,00 1917 4.049.361,00 524 3.726.706,00 36529 3.009.763,25 28576 2.799.315,54 28232 2.537.712,48 29562 2.536.137,79 589 2.464.520,00 26290 2.456.530,70 329 2.137.900,00 1180 1.945.820,00

valuta: MKD - makedonski denar -0,45 % 2,89 % -1,21 % 0,93 % 0,06 % 1,20 % 1,16 % 2,34 % 0,94 % 1,22 % 0,34 %

2935 1631 220 26 147 172 550 935 2675 2482 1887

9.480.850,00 797.088,00 715.220,00 623.514,00 566.719,00 421.400,00 283.751,00 158.750,00 142.982,35 133.419,53 104.220,80

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

U etvrtak je dionica Mercatora sko ila 3,41 posto, na 160,6 eura, a promet njome na Ljubljanskoj burzi dosegnuo je 519.620 eura. Najviša cijena po kojoj se tijekom dana trgovalo Mercatorom iznosila je 162 eura. Taj trgova ki lanac u idu ih pet godina namjerava postati regijski lider s prihodom ve im od etiri milijarde eura i s 33.000 zaposlenih.

Prosje an godišnji rast prihoda trebao bi iznositi oko devet posto, a temelji se na investicijama vrijednim 700 milijuna eura.

Promet dionicom sarajevskog farmaceuta u etvrtak nije dosegnuo ni 10.000 konvertibilnih maraka, a cijena Bosnalijeka pala je 3,45 posto, na 14 KM. Ukupno je 677 dionica promijenilo vlasnika pa je ukupan promet iznosio 9.478 KM, a cjenovni raspon u kojem se tijekom dana trgovalo tom dionicom iznosio je od 13,99 do 14,02 KM. Oba su sarajevska indeksa nastavila negativan trend SASX 10 pao je 0,01 posto, a minus SASX-a 30 iznosio je 0,04 posto.

REGIONALNI INDEKSI +1,42% BIRS +0,53% 844,90 964,12 Belex15 +0,68% FIRS +0,10% 666,17 1.704,07 Belexline +0,35% MBI10 +0,24% 1.289,59 2.265,63 SASX10 -0,01% MOSTE +0,95% 913,03 491,38 SASX30 -0,04% NEX20 -0,76% 896,91 14.013,70 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI -0,34% WIG20 +0,51% 2.780,61 BUX -0,27% 21.310,90 -1,19% -0,51% ATX -0,06% 2.823,86 indeksa na zatvaranju u -0,74% Stanje etvrtak 16. prosinca 2010.

FTSE100 5.868,84

DAX 6.999,28

CAC40

3.870,08

MICEX 1,657.97

AMERI»KI INDEKSI DJIA -0,17% S&P500 -0,51% 11.457,47 1.235,23 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -0,40% srijedu 15. prosinca 2010.

2.617,22

investor 22

Powered by

DIONI»KI

Ime fonda

+

486,6674

24,73

NFD Aureus US Algorithm 139,0771

23,55

HPB WAV DJE

96,0015

18,64

KD Nova Europa

7,1765

18,06

321,7438

17,50

FIMA Equity

75,3211

-17,68

ST Global Equity

46,8188

-15,10

C-Zenit

49,8489

-12,03

HPB Dynamic

48,3122

-11,27

KD Victoria

13,9387

-9,42

MP-Global HR

+ MJEŠOVITI

+

AC G Balanced EM ZB global

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn

kn kn kn

kn kn kn kn kn kn kn

kn kn kn

kn

kn kn

$

74,4700 84,8546 13,9387 89,6700 62,9700 5515,5200 83,9200 49,8489 88,7233 32,7900 83,0947 48,3122 75,3211 41,1959 100,4472 46,8188 61,0903 11,1786 96,0015 123,8492 49,9217 75,6493 62,4228 103,1700 105,0100 68,1997 12,9203 169,7254 13,9185 70,8980

1,44 1,13 0,98 0,96 0,70 0,66 0,66 0,57 0,39 0,37 0,35 0,35 0,34 0,30 0,29 0,18 0,18 0,00 -0,02 -0,06 -0,14 -0,18 -0,36 -0,45 -0,51 -0,57 -0,74 -0,83 -0,84 -0,87

7,07 7,49 2,13 4,40 2,74 -2,22 3,41 5,90 5,85 7,23 -1,28 -3,46 -3,96 8,14 10,60 2,19 6,16 2,31 7,30 1,18 3,25 8,23 1,57 3,37 1,74 9,14 5,24 5,65 15,97 2,19

Raiffeisen HR dionice PBZ Equity fond KD Victoria Erste Adriatic Equity Raiffeisen C. Europe Poba Ico Equity A1 C-Zenit OTP meridian 20 Erste Total East HPB Dioni ki HPB Dynamic FIMA Equity OTP indeksni VB CROBEX10 ST Global Equity Prospectus JIE AC G Dynamic EM HPB WAV DJE NFD Aureus New Europe VB High Equity Capital Two Ilirika Azijski tigar ZB aktiv ZB euroaktiv PBZ I-Stock KD Prvi izbor Ilirika JIE Platinum Global Opportunity HPB Titan

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

udjela

% 12 mj.

115,7946

10,82

11,1680

9,37

145,9600

7,25

Ilirika JIE Balanced

150,5589

5,79

Raiffeisen Balanced

154,9700

5,69

ICF Balanced

114,1421

-15,44

ST Balanced

170,8427

-13,38

ST Aggressive

64,7769

-10,31

HPB Global

97,1241

-8,91

C-Premium

5,5592

-5,92

6,23 6,75 -4,12 2,28 2,21 -0,23 3,07 -7,90 6,98 4,66 -5,24 -3,26 -7,98 5,94 6,30 -4,82 5,32 3,16 7,54 4,12 4,42 5,61 5,38 5,11 4,44 12,10 6,30 4,52 14,33 0,56

5,72 2,85 -9,42 -2,26 -3,30 -4,44 -0,84 -12,03 2,72 -3,10 -9,25 -11,27 -17,68 3,98 N/A -15,10 -2,55 9,61 18,64 4,80 1,67 8,88 17,43 8,30 6,02 15,38 12,58 3,00 -0,21 4,92

-12,21 -3,06 2,90 -2,08 -7,85 -16,10 -6,58 -21,84 -4,44 -29,36 -3,50 -15,56 -4,24 -25,75 N/A -7,21 -11,94 6,44 -1,23 10,64 -19,47 -7,32 -12,38 0,70 0,74 -10,60 3,32 9,00 -9,43 -9,62

7,41 2,69 -8,49 -1,27 -3,09 -4,52 -0,02 -11,79 2,44 -3,64 -8,22 -12,04 -16,74 5,10 0,45 -12,83 -3,50 8,57 16,76 2,12 -0,24 7,20 16,12 6,13 3,61 12,34 12,18 3,39 -0,06 2,24

13,063 383,728 56,974 196,502 203,042 6,005 9,943 5,529 17,752 40,353 18,167 20,403 18,787 126,937 5,620 13,196 23,937 14,141 11,727 9,005 12,984 7,131 9,055 485,239 233,965 214,550 5,443 105,151 8,649 9,965

2,26 5,28 11,61 5,18 5,66 3,39 2,58 2,82 2,63 3,21 5,20 4,30 6,54 2,97 0,91 10,15 3,88 1,79 3,28 2,12 3,21 3,66 3,57 4,47 6,62 3,42 7,84 6,14 3,24 3,40

15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena Allianz Portfolio

Valuta

DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

MP-Mena HR

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI ICF Balanced PBZ Global fond OTP uravnoteženi Erste Balanced C-Premium Agram Trust HPB Global ST Balanced Raiffeisen Balanced Raiffeisen Prestige Allianz Portfolio AC G Balanced EM KD Balanced ST Aggressive ZB global Ilirika JIE Balanced HI-balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced

kn kn kn

kn kn kn kn

kn

kn kn

kn

114,1421 103,8460 108,6391 121,6300 5,5592 68,6395 97,1241 170,8427 154,9700 108,4900 115,7946 11,1680 8,2335 64,7769 145,9600 150,5589 10,1086 82,2537

1,21 0,81 0,74 0,53 0,31 0,30 0,29 0,23 0,18 0,13 0,10 -0,11 -0,23 -0,37 -0,61 -0,70 -0,85 -2,04

-2,01 4,56 -1,33 4,14 2,92 0,39 -1,86 2,23 0,90 0,64 5,04 1,97 0,81 2,29 0,82 4,66 2,86 -0,85

-4,55 4,06 -0,53 4,84 -3,18 0,10 -6,52 -5,10 3,41 3,92 7,31 2,76 0,47 -2,99 2,18 5,06 2,56 2,96

-15,44 3,72 -5,44 4,74 -5,92 -3,60 -8,91 -13,38 5,69 N/A 10,82 9,37 0,08 -10,31 7,25 5,79 5,48 0,42

1,86 5,11 1,67 -0,16 -14,07 -2,18 -0,56 6,98 5,42 N/A 9,62 6,37 -3,88 -7,96 4,08 8,72 0,12 -4,33

-11,06 3,38 -4,82 5,33 -5,78 -1,40 -8,82 -11,22 5,51 8,49 10,36 8,36 -0,24 -8,84 6,45 5,27 3,27 2,26

11,079 277,850 37,031 104,940 12,269 11,550 88,224 11,393 320,894 181,288 7,186 14,336 6,802 2,841 712,169 45,145 68,801 16,317

8,62 9,26 5,01 9,91 3,87 2,43 5,20 7,93 8,30 0,77 1,60 1,79 4,92 5,24 9,45 4,90 8,81 4,42

15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010

kn

162,1660 129,5178 124,4076 11,3589 130,2200 174,2300 158,5600 127,5906

0,06 0,00 0,00 -0,02 -0,02 -0,03 -0,09 -0,10

1,85 0,19 -0,69 0,28 -0,02 0,06 -1,01 0,35

4,85 2,56 1,95 1,55 3,51 3,05 -0,62 1,81

10,63 6,28 4,14 5,47 8,93 8,43 4,56 4,33

8,19 4,54 4,29 1,46 4,40 6,70 5,00 4,99

9,22 7,62 4,18 5,74 8,75 8,29 4,38 4,29

26,233 132,277 13,476 7,194 194,680 473,551 231,163 14,471

6,14 7,77 5,20 8,81 7,54 8,56 9,45 5,01

15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010

kn kn kn kn kn

kn kn kn kn kn kn

kn

$

139,9041 135,2949 117,0192 102,5616 132,4207 162,6233 125,8270 144,7600 138,5100 138,5050 132,0958 122,3266 11,3198 10,6736 108,4491 105,5100 124,5777

0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,51 0,87 0,84 0,77 0,55 0,61 0,57 0,89 0,83 0,64 0,74 0,55 0,66 0,77 0,77 0,66 0,29

1,03 1,67 1,65 1,60 1,15 1,13 1,63 1,76 1,72 1,30 1,54 1,20 1,53 1,64 1,55 1,63 0,69

2,59 3,76 3,43 1,60 3,00 2,45 3,93 4,04 3,70 2,48 4,05 2,80 3,60 3,61 3,63 4,18 2,61

3,28 4,44 5,17 1,85 6,34 4,79 4,39 4,85 4,42 4,61 5,50 4,13 5,75 4,34 5,21 4,46 3,95

2,47 3,54 3,22 1,33 2,77 2,23 3,71 3,75 3,52 2,39 3,75 2,65 3,39 3,40 3,38 3,95 2,55

135,803 29,512 176,179 7,203 1042,670 2078,971 514,937 846,084 679,705 111,123 222,421 133,515 133,200 27,500 170,737 627,919 42,498

10,40 6,96 3,12 1,38 11,72 10,40 8,40 7,81 7,54 7,23 5,20 4,98 2,22 1,53 1,60 1,23 5,68

15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010 15.12.2010

+

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

162,1660

10,63

Erste Bond

130,2200

8,93

Raiffeisen Bonds

174,2300

8,43

PBZ Bond fond

129,5178

6,28

HI-conservative

11,3589

5,47

HPB Obvezni ki

124,4076

4,14

OTP euro obvezni ki

127,5906

4,33

ZB bond

158,5600

4,56

HI-conservative

11,3589

5,47

PBZ Bond fond

129,5178

6,28

Capital One PBZ Bond fond HPB Obvezni ki HI-conservative Erste Bond Raiffeisen Bonds ZB bond OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI ZB europlus ST Cash VB Cash Platinum Cash PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash HPB Nov ani OTP nov ani fond Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money PBZ Dollar fond

+

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

BROJKA

56,8

bodova iznosila je u prosincu vrijednost indeksa povjerenja menadžera nabave objavljena u etvrtak, što je utjecalo na rast eura

business.hr Petak 17/12/2010 Subota 18/12/2010

NA 1,3222 DOLARA

Optimisti digli euro pred summit Euro je u etvrtak oja ao na me unarodnim tržištima valuta uo i summita Europske unije jer se ulaga i nadaju da e europski elnici premostiti razlike u stajalištima o rješenju za dužni ke probleme u rubnim zemljama eurozone.

Euro je prema dolaru oja ao 0,1 posto, na 1,3222 dolara, nakon što je dan ranije potonuo više od jedan posto. Dolar je prema jenu skliznuo na

84,05 jena.

Uo i summita u etvrtak europski su elnici pokušali premostiti razlike u stajalištima o tome kako razriješiti dužni ku krizu, pri emu su se Španjolska i Portugal našle pod obnovljenim pritiscima da dovedu svoje financije u red. "Valutno tržište nada se nekim znacima dogovora politi kih elnika, iako sumnjam da e dobiti ikakva dodatna pojašnjenja", rekla je valutna strateginja Rabobanka Jane Foley. "U slu aju mješovitih signala tržište e reagirati pri-

li no loše", upozorava.

Europski zakonodavci razmatraju razne mogu nosti u slu aju da uvo enje stalnog europskog mehanizma financijske stabilizacije ne uspije idu e godine umiriti tržišta.

Euro je nakratko sko io na najvišu dnevnu razinu nakon što su rezultati aukcije španjolskih državnih obveznica s rokom dospije a 10 i 15 godina pokazali solidan odaziv i rast prinosa, dan nakon što je rejtinška agencija Moody's upozorila da bi mogla sniziti rejting Španjolskoj. B.hr/H

Unato minusima, špekulanti trljaju ruke GRUBO PRIZEMLJENJE Nakon odli ne pozitivne serije koju je aktivirala Ina, doma i su ulaga i odlu ili prodati dionice kako bi pokupili brzu zaradu Pozitivna serija Crobexa grubo je prekinuta u etvrtak, kada su indeksi Zagreba ke burze pali gotovo dva posto.

Jašu i na krilima optimizma, burzovni su špekulanti i daytraderi u posljednjih nekoliko dana mogli solidno zaraditi, pogotovo ako su svoje kratke pozicije likvidirali na vrijeme, u srijedu. Naime, Crobex je u etvrtak pao 1,46 posto, na 2038,61 bod, a Crobex 10 ak 1,78 posto, na 1107,75 bodova. Redovan promet sigurno je izmamio

osmijeh na lice ve ine doma ih brokera. Trgovalo se dionicama u vrijednosti 177 milijuna kuna, od ega se 139 milijuna kuna odnosi na trgovanje Inom, koja je tre i dan bez cjenovne promjene na 2830 kuna.

HT pao 2,5 posto Najlikvidnija izdanja uglavnom su se rasprodavala.

Druga najlikvidnija dionica, HT, pala je 2,5 posto, na 277 kuna. Na HT je potrošeno 10 milijuna kuna u zanimlji-

vom cjenovnom rasponu od 275 do 284 kune. Više od etiri posto pao je i Dalekovod, koji u zadnji ovotjedni trgovinski dan ulazi s cijenom od 255 kuna. IGH je pak pao ak šest posto, na 1630 kuna, što je samo nekoliko kuna više od njegova dnevnog minimuma. Više od pet posto minusa ubilježila je Podravka, zaklju ivši dan na 291 kuni.

Tisak na 160 kuna Dionica Tiska drugi dan zaredom pada po velikoj stopi.

U etvrtak je pojeftinila dodatnih 9,98 posto, spustivši se na cijenu od 160 kuna.

Ukupan promet iznosio je 85.057 kuna, a trgovalo se s ukupno 518 dionica. Gotovo sve dionice koje su u ponedjeljak poletjele na temelju velikog stampeda za dionicom Ine u etvrtak su zabilježile pad cijene, što zna i da se balon euforije prili no

DRAŽEN KOCIJAN, predsjednik Uprave Tiska, ija je dionica u etvrtak tresnula gotovo deset posto FOTO NACIONAL brzo ispuhao.

Dionicom Kreditne banke Zagreb rijetko se trguje, ali se u etvrtak njezinim izdanjima trgovalo u iznadprosje noj vrijednosti od 32.400 kuna u etiri transakcije. Dionica je porasla više od 12 posto. Pozitivan trend u etvrtak je nastavila i Božjako-

REGIJA

SBI TOP rastao 1,42%, Krka u padu Slovenski indeks SBI TOP porastao je u etvrtak 1,42 posto, na 844,90 bodova, a najviše se u Ljubljani trgovalo dionicom farmaceutske korporacije Krke, koja je zabilježila 576.467 eura prometa.

Vrijednost joj je pala 0,63 posto, na 63 eura.

Pola milijuna eura prometa zabilježio je i Mercator, ija je vrijednost uz to rasla 3,41 posto, na 160,6 eura.

Telekom Slovenije i Petrol tako er su zabilježili rast ci-

jene, a promet tim dionicama iznosio je 172.246 i 120.027 eura. Beogradski BELEX 15 nastavio je pozitivan trend i rastao 0,68 posto, na 666,17 bodova. Najtrgovanija je ponovno bila dionica Naftne industrije Srbije s gotovo 32

milijuna dinara prometa.

Cijena te dionice pala je 0,21 posto, na 482 dinara.

Na drugom je mjestu najtrgovanijih u Beogradu bila dionica niške AIK banke sa 21 milijuna kuna prometa.

Biljana Star i

vina, a pad je prekinuo Validus. Najlikvidnija dionica me u onima koje su zabilježile rast u etvrtak bilo je izdanje Belja, iji je promet iznosio nešto više od 1,4 milijuna kuna uz, doduše, neznatan rast vrijednosti dionice.

Nikola Su ec

BROJKE

0,53 0,01

posto rastao je banjalu ki BIRS

posto pao je sarajevski SASX-10

Tvrtke 'izra unale' da im radnici imaju previĹĄe komfora na poslu Uredski prostor koji kompanije osiguravaju svojim zaposlenicima u posljednjih je 30 godina viĹĄe nego prepolovljen. S prosje nih 50 etvornih metara po zaposleniku, koliko su kompanije osiguravale u 70-im godinama proĹĄlog stolje a, broj kvadrata po zaposlenom sveo se na samo 20.

Posljedica je to novih tehnologija koje su smanjile potrebu za arhivskim prostorom, zatim promjene korporativne kulture koja radnike sve viĹĄe usmjerava na koordinaciju i zajedni ki rad, a nije nevaĹžan ni aspekt ĹĄtednje odnosno maksimiranja profita. Stru njaci na ameri kom trĹžiĹĄtu uredskog prostora iz

DOBITNICI DANA (ZSE) Lucidus +21,03% Pounje trikotaĹža +14,29% akovĹĄtina +10,63% Varteks +9,14% BoĹžjakovina +4,16% 16 Raste

tvrtke Jones Lang LaSalle me utim predvi aju da e se do 2015. trend smanjivanja radnog prostora ubrzati te ne bi trebalo uditi da radnici na poslu raspolaĹžu sa samo pet kvadrata radnog prostora. Tvrtke kojima istje u ugovori o najmu u novim ugovorima smanjuju najam 10 do 30 posto, piĹĄe LA Times. D. B.

GUBITNICI DANA (ZSE) Excelsa nekretnine Tankerska plovidba Institut IGH Dioki Dalekovod

17 Nema promjene

-11,16% -9,78% -9,14% -8,73% -7,25% 49 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed.

1,276,13 155,94

Prom.

1,37% 0,16%

Sirova nafta 88,62 Prirodni plin 4,23 Zlato 1.380,58 Srebro 28,77 Goveda 100,97

0,01% 5,16% 1,10% 2,28% 0,00%

NOVI GOOGLEOV ALAT ODRE UJE KOMPLEKSNOST SADRŽAJA

Zbog Googleova novog alata CNN i Washington post ispali - glupi!

Najpoznatija internetska traĹžilica Google lansirala je novi pretraĹživa ki filtar koji kategorizira, odnosno filtira rezultate po kompleksnosti sadrĹžaja za itanje.

Sve funkcionira tako da kada korisnik u traĹžilicu upiĹĄe pojam koriste i napredno pretraĹživanje odabere Ĺželi li da mu Google, prema osobnom naho enju, rasporedi sadrĹžaj po njegovoj kompleksnosti.

Google mu pritom nudi tri kategorije: osnovni, srednje kompleksan i napredan sadrĹžaj. Po kojem principu Google odre uje kompleksnost sadrĹžaja, joĹĄ nije sa-

svim jasno. Pretpostavka je da koristi test itljivosti, koji mjeri itljivost teksta s obzirom na to koliko ima slogova, rije i i re enica. Koriste i Googleov novi dodatak,

koji ini se joĹĄ nije u potpunosti u funkciji, neki su ve doĹĄli na ideju proglasiti najpametnije i najgluplje stranice s obzirom na kompleksnost njihovih sadrĹža-

ja. Adam Sherk, stru njak sa web marketing, analizirao je 25 najve ih ameri kih novina, asopisa, televizija i portala te sastavio listu onih iji su sadrĹžaji prema Googleu najmanje ili srednje kompleksni. Me u devet najglupljih news internetskih stranica u SAD-u prema Googleu tako su se smjestile i one uglednog Washington Posta, zatim Los Angeles Timesa, CNN-a, USA Todayja, NPR-a, The Huffington Posta, ABC Newsa, MSNBC-a i CBS Newsa.

Me u prvih deset 'glupana' naĹĄla se i web stranica Boston.com. B.hr

BOŽI NO DRVCE S DIJAMANTIMA

Nigdje se BoŞić ne slavi kao u Abu Dhabiju U luksuznom hotelu u najbogatijem emiratu UAE-a Abu Dhabiju postavljeno je 11 milijuna dolara vrijedno boŞi no drvce, prenosi AFP. Drvce smjeťteno u hotelu Emirates Palace, koji nosi sedam zvjezdica, visoko je 13 metara, a vrijednost mu je svega 10.000 dolara, a 181 dijamant, smaragd, safir i ostalo drago kamenje ono su ťto ga ini najskupljim na svijetu.

Ho e li se novac malih dioni ara dobiven za Inu vratiti na Burzu, pratite na...

Iako su Ujedinjeni Arapski Emirati muslimanska zemlja, ujedno su vrlo liberalni, pa direktor hotela tvrdi kako nije bilo bojazni da e drvce uvrijediti tamoĹĄnje stanovniĹĄtvo.

Hotel e osim po drvcu, koje e vjerojatno biti prijavljeno za ulazak u Guinnessovu knjigu rekorda, biti zapam en i kao prvi hotel koji je postavio samoposluĹžni aparat za zlato. I. B.

www.business.hr

UKRATKO...

Irsko gospodarstvo u plusu Irski ministar financija Brian Lenihan pohvalio se rastom gospodarstva u tre em tromjese ju 0,5 posto unato dubokoj krizi drĹžavnih financija. Irsko gospodarstvo raste zahvaljuju i izvozu.

Assange na slobodi eka izru enje Britanski je sudac u etvrtak odobrio puĹĄtanje na slobodu uz jam evinu osniva a WikiLeaksa Juliana Assangea dok po ne postupak izru enja Ĺ vedskoj. Assange e biti na slobodi po vrlo strogim uvjetima i morat e poĹĄtovati redarstveni sat, ĹĄto e se pratiti elektroni kom napravom.

Papa zaklju io da je krĹĄ anima najteĹže Papa Benedikt XVI. poĹžalio se da su krĹĄ ani religijska skupina koja najviĹĄe pati zbog vjerskih progona, a najgore im je u „voljenom Iraku“.

www.business.hr