Business.hr broj 787 by Business.hr

PRAVO NA NASTAVAK PREGOVORA 9

CROBEX IZNAD 2000 23

Danko Končar najbolji ponuđač za Kraljevicu

Mirovinci na dionicu Ine potrošili 652 milijuna kuna

Vlada je u petak odlu ila da se proces privatizacije Brodogradilišta Kraljevica nastavlja s tvrtkom Jadranska ulaganja Danka Kon ara. Sindikati brodogradilišta kažu kako im je najvažnije poštivanje socijalnog programa te da se prihvati postoje i kolektivni ugovor

PONEDJELJAK 20/12/2010

BROJ 787 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

INTERVJU: ZDRAVKO POŽGAJ 4-5 Zbog carinskih zapreka Požgaj grupa je tražila pomo bivše državne tajnice za gospodarsku diplomaciju, koja im je odgovorila neka se strpe do ulaska u Europsku uniju, kad e Hrvatska mo i izvoziti u Izrael bez carina

Zbog nemara Biance Matković izgubili smo dogovorene poslove u Izraelu VALUTNA KLAUZULA I PRESKUPI KREDITI

KPMG: Hrvatske banke zaziru od financiranja nekretnina Hrvatsku se smatra najrizi nijom zemljom za ulaganja jer su kamatne stope na zajmove vezane uz nekretnine najviše u regiji

6-7

info&stav

INDIKATOR

2-3

Prekid dotoka novca WikiLeaksu Bank of America objavila je u subotu kako viĹĄe ne e provoditi transakcije prema WikiLeaksu, koji je razbjesnio ameri ku vlast masovnom objavom povjerljivih diplomatskih podataka. WikiLeaksu su pla anja i transakcije obustavili i MasterCard, PayPal i Visa Europe. Ameri ke investicijske banke strepe od novih WikiLeaksovih objava koje bi ih trebale raskrinkati.

Optimizam potroĹĄa a u SAD-u

business.hr Ponedjeljak 20/12/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Ă&#x2020;eljko ÂŠojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ&#x20AC;a â&#x2C6;&#x2020;etkoviĂ&#x160;, Hrvoje DominiĂ&#x160;, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂ&#x160; RoziĂ&#x160; Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂ&#x160; GrafiĂ&#x2039;ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ&#x2039;: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

PotroĹĄnja ameri kih gra ana porasla je u studenome, ĹĄto je najbolji signal ubrzanog rasta najve eg svjetskog gospodarstva. PotroĹĄnja ku anstava porasla je 0,5 posto. Dva posto porasla je i potraĹžnja za ostalom trajnom robom, osim automobila i zrakoplova. Istodobno raste i industrijska proizvodnja nakon ĹĄto su podebljane knjige narudĹžbi ameri kih izvoznika.

'ZAGREBAÂťKI HOLDING UNITED'

Sindikati Zagreba kog hold pokre u ruĹĄenje Bandi a IVO ÂťOVI , predsjednik Uprave Zagreba kog holdinga, radnicima je obe ao isplatiti boĹži nicu, a oni e (zauzvrat?) pokuĹĄati smijeniti njegova 'neprijatelja', zagreba kog gradona elnika Milana Bandi a, koji Holdingu duguje 1,4 milijarde kuna SNIMIO HRVOJE KNEZ

BoĹži nice su bile samo okida za rjeĹĄavanje osnovnog problema, a to je na in raspolaganja gradskom imovinom", kaĹžu u sindikatu koji se, eto, naĹĄao na istoj liniji s Upravom u prokazivanju glavnoga krivca za teĹĄko stanje u Holdingu, oliti Milana Bandi a U Koaliciji sindikata Zagreba kog holdinga (ZGH) odlu ili su iznenada svoju "otrovnu strelicu" (pre)usmjeriti s Uprave tvrtke na gradona elnika Milana Bandi a, kojeg sada prozivaju kao

isklju ivog krivca za teĹĄku financijsku situaciju ZGH koji je, tvrdi sindikat, na rubu bankrota. Sindikalisti, kako doznajemo, uskoro planiraju pokrenuti prikupljanje potpisa za opoziv gradona elnika Bandi a na referendumu jer smatraju da za to ĹĄto je Holding danas na rubu ste aja netko treba odgovarati i vratiti novac koji se "odlio" iz gradske tvrtke. Premda Bandi prakti ki viĹĄe od godinu dana nema Holding "pod svojom ĹĄapom", sindikati tvrde da su korijeni sadaĹĄnjih proble-

ma tvrtke po eli rasti kada je Milan Bandi bio Holdingova "alfa i omega" i kada je odlu io da e se sve investicije u Zagrebu financirati preko gradske tvrtke.

'Preko naĹĄih le a'

"Bandi je bio gradona elnik, bio je jedini lan SkupĹĄtine Holdinga, a njegova desna ruka, Slobodan Ljubi i , bio je direktor Holdinga. Oni su dogovarali Arenu, obnovu kompletnog voznog parka, izgradnju Sopnice u kojoj je etvrtina stanova i danas neprodana... Oni su na ra un Holdinga kupili Gredelj

i Zagrep anku, a sada bi radnici Holdinga sve to trebali pla ati preko svojih le a", kazao je za Business.hr Darko Kleinberger, predsjednik Koalicije sindikata. On se u petak trebao sastati s gradona elnikom, koji je pak otputovao. Sindikati su pro elnika za gospodarstvo Ladislava PreĹžigala izvijestili kako e iskoristiti pravne mogu nosti koje imaju da bi Holding od Grada naplatio svoja potraĹživanja od 1,4 milijarde kuna (ZET, Arena, Sopnica...) i svojim zaposlenicima isplatio pla e, boĹži nice i sve ostalo ĹĄto ih ide.

BISER DANA

BROJKA

››

Jadranka Kosor kao borac protiv korupcije kao prava heroina ulazi u povijest

posto redovnog tjednog prometa na Zagreba koj burzi odra eno je dionicom Ine, ukupno 652,2 milijuna kuna

TIHOMIR DUJMOVI u Ve ernjem listu

UVODNIK

holdinga Osam mjeseci za hitnu a pomo tvrtkama Uprava Holdinga je, naime, sindikatima objavila da nema 70 milijuna kuna za boži nice i zatražila je dvogodišnji moratorij na njihovu isplatu, kao i smanjenje pla a 10 posto ili otpuštanja nekoliko stotina radnika ZGH.

Boži nice do 20. 12.

"Boži nice su bile samo okida za rješavanje osnovnog problema, a to je na in raspolaganja gradskom imovinom", kažu u sindikatu koji se, eto, našao na istoj liniji s Upravom u prokazivanju glavnoga krivca za teško stanje u Holdingu, oliti Milana Bandi a. "Svojim postupcima gradska uprava na elu s gradona elnikom Bandi em vodi Holding u ste aj, a Grad u bankrot. Za to nisu dobili mandat od gra ana na izborima, kao ni Gradska skupština koja usvaja Bandi eve prijedloge. Umjesto da nas vode u EU, oni nas još dublje zakapaju u balkansko blato", poru uju iz Koalicije sindikata ZGH. Premda su sindikati najavili da e tužiti poslodavca ako im ne isplati boži nice do 20. prosinca, sada postoji nada da e one "u dobroj vjeri" ipak biti ispla ene do Nove godine. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

Zoran Daskalovi zoran.daskalovic@business.hr

ad je Jadranka Kosor u petak na sjednici Vlade po ela nabrajati koliko je državna administracija od ljetos, kad je centraliziran sustav javne nabave, uštedjela na tonerima i tinti, struji, benzinu i drugim troškovima državnih automobila, prostorijom u kojoj novinari prate sjednicu razlegao se smijeh. Iako je rije o znatnim uštedama, ukupno oko 72 milijuna kuna, smiješnim se u inilo što Jadranka Kosor umjesto o rezultatima radikalnih reformi u javnome sektoru, koje najavljuje cijelu ovu godinu, sve eš e govori o uštedama u državnoj administraciji, kao da je šefica ra unovodstva u poljoprivrednoj zadruzi. SLI NO je i s Vladinom odlukom o spašavanju Badela 1862 po modelu C namijenjenom tvrtkama u višegodišnjim teško ama. Za Badel je to možda velik korak, ali ne i za Hrvatsku, jer je rije o prvoj takvoj odluci Kosori ine vlade kojoj je trebalo gotovo osam mjeseci da ugleda svjetlo dana. Vlada je, naime, svoj model C definirala još u rano pro-

MODEL C Vlada je definirala još u rano prolje e, sredinom travnja. Badel 1862 ubrzo se kandidirao, a potom je cijelu jesen ekao da mu bude odobren

››

Unutarnje blokade u Vladi toliko su snažne da se sve odvija kao u usporenom filmu. Nitko se više ne usudi samostalno odlu ivati o bilo emu pa i najopravdanijim odlukama prethode dugotrajna vaganja je li odluka sa svih strana 'pokrivena' lje e, sredinom travnja, Badel 1862 ubrzo se kandidirao, a potom je cijelu jesen ekao da mu bude odobren, drhte i ho e li oti i pod ledinu. K tome, Badel je jedina tvrtka koja je u tih osam mjeseci do ekala odluku o državnoj pomo i, a pitanje je koliko e još vremena pro i dok je ne po ne konzumirati jer puno je još administrativnog posla koji se mora obaviti. Gotovo da je ispalo po onoj: ekaj, magare, dok trava naraste.

No od Vlade, koja i svoju rekonstrukciju najavljuje još od ljeta, a nikako da je rodi, ne može se drugo ni o ekivati nego da i dobre pojedina ne odluke kilavo realizira. Vladine unutarnje blokade toliko su snažne da se sve što radi odvija kao u usporenom filmu. U njoj se gotovo nitko, pa ni premijerka Kosor, više ne usudi samostalno odlu ivati o bilo emu, nego i najboljim i najopravdanijim odlukama prethode dugotrajna me usobna do-

govaranja i vaganja je li odluka sa svih strana "pokrivena", branjiva pred zakonom i javnoš u. Cijena je to koju lanovi Vlade pla aju za godine u kojima su dopustili da Ivo Sanader i njegovi odabranici me u njima odlu uju kako god su htjeli i u njihovo ime. Zato sada odlu uju u oporu, i kad treba štedjeti na tonerima, i kad treba odlu iti o pomo i konkretnoj tvrtki, i kad treba definirati ekonomsku politiku zemlje za sljede u godinu.

tema 4-5

INTERVJU: ZDRAVKO POŽGAJ, VLASNIK POŽGAJ GRUPE Jedan zvodnju kako bi zadržao zaposlenost, što mu se obilo o glavu: očekuje 11

Zbog nemara Biance smo već dogovorene Slaba naplata prisilila je Požgaj grupu na ulazak u kompenzacijske krugove, ponajviše za nekretnine, pa sad u vlasništvu imaju 20-ak stanova, zemljišta i poslovne prostore koje ne mogu prodati zbog stanja na tržištu

Jedan od najvećih domaćih proizvođača parketa Požgaj grupa iz Velikog Bukovca pokraj Ludbrega nedavno je izgubio dobar posao u Izraelu zbog carinskih barijera. Pokušavajući pronaći rješenje, predsjednik Uprave Zdravko Požgaj naišao je na potpunu nezainteresiranost državnih institucija zaduženih za gospodarsku diplomaciju. Požgaj grupa zapošljava 400-tinjak ljudi, ove godine ostvarit će rast od oko osam posto, a 70 posto ukupnih prihoda ostvaruje od izvoza. Požgaj se nada da će gubitak iz Izraela, ali i gašenje aktivnosti na tržištu Njemačke zbog snažne poljske konkurencije, nadoknaditi na tržištima poput Turske, Katara i Kanade. Kakve rezultate očekujete na kraju ove godine? - Prošlu smo godinu završili sa 102 milijuna kuna prihoda, a ove godine očekujemo 110 milijuna kuna. Prihodi jesu nešto veći, ali neće biti nekog efekta u dobiti jer su svi ulazni troškovi porasli. Dodatni nam problem stvara i nemogućnost naplate, ponajviše na domaćem tržištu. U povećanje proizvodnje krenuli

smo kako bismo zadržali zaposlenost, ali smo zbog problema naplate bili primorani ulaziti u kompenzacijske krugove, ponajviše za nekretnine. Tako da sad u vlasništvu imamo 20-ak stanova plus zemljišta i poslovne prostore. To nam opet stvara određeno opterećenje u poslovanju jer je zbog stanja na tržištu nekretnina teško prodati te stanove. Izvozite u Švicarsku, Italiju, skandinavske zemlje... Kakva je situacija na vašim glavnim vanjskim tržištima? - Cijene proizvoda na vanjskom tržištu u padu su do 20 posto u određenim segmentima, a s druge strane inputi ostaju isti ili rastu. Drugih izvora za kvalitetno rješenje do sada nije bilo, bilo kroz brzu intervenciju preko povoljnih i dostupnih kredita ili određenih olakšica, osim Hrvatskih šuma u određenom dijelu. Situacija je vrlo teška, ali kako se pokazalo dosad, drvna industrija uz malu pomoć države može znatno povećati produktivnost, zapošljavanje i izvoz. Naša ulazna komponenta u jedinici proizvoda je više od 90 posto domaćeg podrije-

››

Kada smo se obratili Bianci Matković zbog carinskih barijera koje su priječile ugovorene poslove u Izraelu, odgovorila nam je da je Hrvatska ionako pred ulaskom u EU pa se ne isplati ništa poduzimati Zdravko Požgaj, predsjednik Uprave Požgaj grupe, o odustajanju od posla vrijednoga oko milijun eura snimio SAŠA ∆ETKOVIĆ

Jedan od najvećih domaćih proizvođača parketa povećao je proikuje 110 mil. kuna prihoda, ali ne i veću dobit zbog rasta troškova

business.hr Ponedjeljak 20/12/2010

e Matković izgubili e poslove u Izraelu

BLISKOISTOČNA TRŽIŠTA

Radimo ogledni namještaj za Katar Ima li naznaka otvaranja drugih tržišta na Bliskom istoku? Prije mjesec dana sudjelovali ste na sajmu u Kataru gdje se planiraju veliki građevinski radovi za SP u nogometu 2022. godine. - Od novih tržišta primat bi u 2011. godini mogla preuzeti Turska jer smo tamo sklopili ugovore za velike količine ukupne vrijednosti nekoliko milijuna eura. U Kataru će se osim sportskih objekata graditi 300 hotela i golema stambena naselja s vilama, gdje bismo mogli sudjelovati u opremanju interijera. Razgovarali smo s njihovim projektantima i sad radimo ogledne primjerke soba i namještaja. Planira li Požgaj grupa nove akvizicije? - Razmišljamo o tome, imamo planove za nove akvizicije u Hrvatskoj, i to ponajprije u dijelu koji se odnosi na povezanost s našom proizvodnjom.

tla i stoga možemo potvrditi tezu da smo izrazito izvozna djelatnost. Dolaskom krize drvoprerađivači su najavili da neće biti novih investicija. Vi ste ipak ulagali u povećanje proizvodnih kapaciteta. ― - U ove dvije godine imali smo ulaganja veća od dva milijuna eura. To smo planirali prije recesije i nismo

mogli odustati. Povećali smo proizvodne kapacitete proširivanjem linije za proizvodnju masivnih i troslojnih ploča te novog asortimana podnih obloga. Povećanje prihoda ponajviše smo ostvarili zahvaljujući toj investiciji. Svake godine imamo redovna ulaganja od 300 do 500 tisuća eura, što se podrazumijeva jer u visokofinaliziranoj proizvodnji

tehnologija se svakodnevno osuvremenjuje, a s obzirom na to da je nužno biti u koraku s inozemnom konkurencijom, to je jedna od predispozicija. Nedavno ste ugovorili poslove u Izraelu, ali se sve izjalovilo zbog carinskih barijera od 12 posto za Hrvatsku jer nemamo potpisane gospodarske spora-

zume s tom zemljom. Obratili ste se HGK, Ministarstvu vanjskih poslova, Uredu predsjednika. Kakav je bio odgovor? ― - Svi su reagirali, osim ministra Jandrokovića, ali nije bilo konkretne pomoći. Predsjednik Josipović uputio nas je na Biancu Matković (prije prelaska u Sabor obnašala je funkciju državne tajnice za gospodarsku diplomaciju, op. a.). Odgovorila nam je kako je Hrvatska ionako pred ulaskom u EU, kad ćemo primiti i sve njihove regule, između ostalog i gospodarske sporazume s Izraelom, pa se ne isplati ništa poduzimati po tom pitanju. I sad moramo odustati od interesantnog posla u visini milijun eura jer ne možemo sniziti cijenu za tih 12 posto kako bismo bili konkurentni na izraelskom tržištu. Mnogi se drvoprerađivači već godinama žale na kvalitetu sirovine koju dobivaju od Hrvatskih šuma, zbog čega su im povećani

troškovi proizvodnje. Kakva su vaša iskustva? ― - Nemamo značajnije probleme s kvalitetom sirovine. I oni su, kako bi opstali, prisiljeni sirovinu prodavati kupcu koji najviše plati preko licitacija. Kad se smiri ovo krizno razdoblje, i Šume će te licitacije svesti na minimum, kao što je bilo prije. Na licitaciju u pravilu ide roba koja je skupa i nema kupca u Hrvatskoj. Kao član HDZ-a kako gledate na cijelu situaciju glede kaznenih procesa protiv visokih dužnosnika stranke na čelu s bivšim premijerom? ― - Nemam komentara. Moj politički angažman sveden je na mjesto vijećnika u Općinskom vijeću. Prethodnim sam angažmanima previše vremena potrošio na rješavanje vanjskih čimbenika, dok se u ovim vremenima u potpunosti moramo posvetiti radu u vlastitoj organizaciji. Maja Grbić maja.grbic@business.hr

tema 6-7

VALUTNA KLAUZULA I PRESKUPI KREDITI Hrvatsku se smatra na zajmove vezane uz nekretnine najviĹĄe u regiji

KPMG: Hrvatske banke od financiranja nekret IstraĹživanje viĹĄe od 50 banaka aktivnih u nekretninskom poslovanju u srednjoj i isto noj Europi, koje je objavila konzultantska ku a KPMG, pokazuje da su samo banke u Rumunjskoj manje sklone financirati gradnju novih nekretnina nego u naĹĄoj zemlji

Hrvatske su banke najmanje spremne financirati projekte vezane uz nekretnine, pokazuje istraĹživanje viĹĄe od 50 banaka aktivnih u sektoru nekretnina u srednjoj i isto noj Europi. IstraĹživanje je objavila konzultantska ku a KPMG, a na ljestvici indeksa spremnosti financiranja Hrvatska je na dnu, samo jedno mjesto iznad Rumunjske. Taj indeks spremnosti financiranja proizlazi iz odgovora na 10 pitanja o financiranju projekata vezanih uz nekretnine i budu a o ekivanja bankarskog sektora za to podru je. Optimizam banaka, kada je rije o financiranju nekretnina, primjetan je samo u Poljskoj i eĹĄkoj, a takav stav odraĹžava i BDP tih drĹžava koje se oporavljaju brĹže od ostatka regije. Ta se raznovrsnost iskazuje kao jedna od posljedica krize: zemlje srednje i isto ne Europe viĹĄe se ne promatraju kao jedinstvena regija, ve investitori svaku drĹžavu promatraju posebno.

Nema puno odustajanja

"Iako je financiranje dugova i dalje problemati no mnogim voditeljima projekata u razvoju nekretnina, nije zabiljeĹžena velika likvidacija nekretninskih portfelja", kaĹže Andrea

TRGOVAÂťKI PROJEKTI najmanje su zanimljivi za ulaganje bankama u Hrvatskoj ARHIVA BUSINESS.HR

Sartori, voditelj sektora za nekretnine, odmor i turizam KPMG-a. Ukupan broj transakcija vezanih uz nekretnine u prvoj polovini ove godine iznosio je 1,7 milijardi eura, ĹĄto je 10-ak posto brojke ostvarene u Ujedinjenom Kraljevstvu, s

time da je najaktivnija bila Poljska sa 36 posto udjela (Rusija je na drugome mjestu sa 26 posto, a tre a je eĹĄka sa 12 posto). Brojka od 1,7 milijardi znatno je poboljĹĄanje u odnosu na 2009. godinu, kada je tijekom cijele godine ostvareno 2,5 milijardi prometa od

nekretnina, ali je ipak rije o mnogo manjem iznosu u odnosu na 2008., kada su transakcije dosegnule oko 9 milijardi eura. Ukupno gledano, banke su najoptimisti nije u Poljskoj, eĹĄkoj i Slova koj. No anketa me u ban-

kama pokazuje da su najrizi niji zajmovi plasirani u balti kim zemljama â&#x20AC;&#x201D; udjel rizi nih ondje iznosi 19 posto, a udjel manje rizi nih zajmova tako er je izrazito visok â&#x20AC;&#x201D; 53 posto. I Hrvatska ima visok postotak rizi nih zajmova â&#x20AC;&#x201D; 18 posto, ali visok je i

atra najrizi nijom zemljom za ulaganja jer su kamatne stope na

nke zaziru retnina

Colliers se nada rastu broja javno-privatnih partnerstava Iako isti e da jamstava nema, Vedrana Likan, direktorica konzultantske tvrtke Colliers International Hrvatska, tvrdi da je 2011. godina potencijalno zanimljivo razdoblje za strane investitore koji su ve zakora ili u Hrvatsku te ovdje imaju svoje operativne timove, ĹĄto se po elo primje ivati u drugoj polovini ove godine. Razlog za to je jednostavan: 2011. godina dobra je prilika da se realiziraju projekti na najmla em europskom trĹžiĹĄtu po tranzicijskim cijenama. U 2011. najve i e se dio investicija doga ati unutar postoje eg nekretninskog portfelja te kroz refinanciranje banaka, investicijskom kupnjom postoje ih objekata i projekata te u trgova kom i u uredskom segmentu trĹžiĹĄta. "Sljede u godinu obiljeĹžit e i zamjetne aktivnosti u pogledu interesa za sklapanje partnerstva na projektima, i to stranih investitora s lokalnim vlasnicima projekata te, nadamo se, po etak napokon uspjeĹĄnih primjera javnoprivatnih partnerstva na komercijalnim projektima na razini ve ih gradova", tvrdi Vedrana Likan i naglaĹĄava da postoji interes za ve im investicijama u hotelsku industriju, ali to ne treba o ekivati 2011.

Rang

DrĹžava

Indeks

Poljska

1,83

eĹĄka

2,00

Slova ka

3,67

Ma arska

4,33

Bugarska

4,94

Balti ke zemlje

5,43

Hrvatska

5,64

Rumunjska

7,50 Izvor: KPMG

vatska tako ima 94 posto financiranja u stranoj valuti.

JoĹĄ viĹĄe loĹĄih kredita

Kada je rije o vrijednosnim uskla enjima, hrvatske su banke najpesimisti nije u regiji i u najve oj mjeri o ekuju da e 2010.

Ponedjeljak 20/12/2010

PRESLAGIVANJE POSTOJE IH PROJEKATA

Indeks raspoloĹženja banaka u financiranju nekretninskih projekata

postotak "zdravih" zajmova â&#x20AC;&#x201D; 67 posto. Najzdravije trĹžiĹĄte ima eĹĄka, gdje je 84 posto zdravih zajmova. eĹĄka je posebna i po valuti financiranja nekretnina: 64 posto su financiranja u doma oj valuti, ĹĄto je suprotno ve ini drugih promatranih zemalja. Hr-

business.hr

godinu zaklju iti s pove anjem vrijednosnih uskla enja. Najoptimisti nije su banke u Poljskoj, Slova koj i eĹĄkoj, koje ne o ekuju promjene. Kada je rije o uspjeĹĄnom restrukturiranju problemati nih zajmova, najoptimisti nije su banke u Poljskoj,

VEDRANA LIKAN, direktorica konzultantske tvrtke Colliers International Hrvatska SNIMIO SAĹ A ETKOVI "TrĹžiĹĄte trgova kih prostora sljede e godine e doĹživjeti otvorenje ve zapo etih investicija, i to ponajprije u sekundarnim gradovima - VaraĹždin, Osijek. Od novih investicija u trgova ke centre moĹžemo o ekivati po etak gradnje joĹĄ jednog trgova kog centra u Zagrebu", tvrdi Likan.

koje o ekuju da se viĹĄe od 80 posto zajmova moĹže uspjeĹĄno restrukturirati. Hrvatske su banke ponovno iskazale najve i pesimizam, ispod europskog prosjeka â&#x20AC;&#x201D; manje od 60 posto vjeruje u uspjeĹĄno restrukturiranje. Banke u srednjoj i isto noj Europi, pokazuje istraĹživanje, i dalje kao najvaĹžnije navode financiranje kvalitetnih projekata, no hrvatske banke dobar poslovni model vrednuju najmanje u regiji. U usporedbi sa 2007. godinom, financiranje projekata vezanih uz nekretnine prestalo je biti u srediĹĄtu fokusa banaka, pokazuju rezultati. Hrvatska je tu na sredini ljestvice, ali kada se pogleda strateĹĄka vaĹžnost poslovanja nekretninama, hrvatske je banke smjeĹĄtaju vrlo nisko. Poslovanje nekretninama manje je vaĹžno samo u Bugarskoj. S

izuzetkom Poljske, eĹĄke i donekle Ma arske, banke u zemljama regije pesimisti ne su kada je rije o veli ini portfelja zajmova za nekretnine i o op enitoj veli ini udjela bankarskog sektora u poslovanju nekretninama. Kada je rije o preferiranoj vrsti nekretnina, Hrvatska je jedina zemlja regije u kojoj banke imaju zna ajan interes za financiranje hotela i turisti kih objekata. Hrvatske banke iskazuju i najmanji udjel u financiranju trgova kih centara, ali velik interes za financiranje industrijskih odnosno logisti kih centara. Indeks kamatnih stopa pokazuje da se Hrvatska smatra najrizi nijom zemljom za ulaganja jer su kamatne stope na zajmove vezane uz nekretnine najviĹĄe u regiji, a Bugarska je na drugome mjestu. Iva UĹĄ umli Greti

doga aji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 20/12/2010

JAVNA NABAVA

Vlada na toneru uĹĄtedjela 10 milijuna kuna

Zagreb. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor u petak je, mimo dnevnoga reda Vladine sjednice, pohvalivĹĄi se, informirala lanove Vlade da je drĹžavna administracija od ljetos, kad je po eo djelovati SrediĹĄnji drĹžavni ured za javnu nabavu, na "tonerima i tinti uĹĄtedjela viĹĄe od 10 milijuna kuna, na gorivu 22 milijuna kuna,

na vozilima 39 milijuna kuna, a na elektri noj energiji milijun kuna". UĹĄteda e biti joĹĄ ve e jer SrediĹĄnji drĹžavni ured privodi kraju definiranje novih ugovora i s drugim dobavlja ima koji su zbog novog sustava javne nabave uglavnom povoljniji od dosadaĹĄnjih, najavila je premijerka Kosor. Ukupna vrijednost javne nabave proĹĄle je godine iznosila 39,57 milijardi kuna, pokazuju posljednji dostupni podaci Uprave za javnu nabavu Ministarstva gospodarstva. Z. D.

BROJKA

22 39

milijuna kuna uĹĄtedjela je Vlada na gorivu zahvaljuju i srediĹĄnjoj javnoj nabavi

milijuna kuna uĹĄtedjela je Vlada na centraliziranoj nabavi vozila

DOTACIJA HFP-a

Radnicima Ĺ˝eljezare Split 25,42 mil. kn

Zagreb. Vlada je u petak na zatvorenom dijelu sjednice odobrila Hrvatskom fondu za privatizaciju da radnicima Ĺ˝eljezare Split isplati 25,42 mil. kuna kao dio duga za neispla ene pla e u razdoblju od oĹžujka 2009. do studenoga 2010. i neizvrĹĄene obveze zbrinjavanja radnika koje je na sebe preuzeo Zlomrex, bivĹĄi poljski vlasnik. B.hr

Vlada Badelu 1862 Za rijeÄ?ne brodare 600.000 oprostila 202,8 mi kuna u 2011. Rije nim brodarima koji imaju dozvole za komercijalni prijevoz putnika i robe subvencionirat e se cijena pogonskoga goriva u dijelu koji se odnosi na gradnju cesta i autocesta Na sjednici Vlade proĹĄloga petka najaktivniji je bio ministar mora, prometa i infrastrukture BoĹžidar Kalmeta jer je bio uvodni ar polovine to aka dnevnog reda. Me u ostalim, Kalmeta je predloĹžio, a Vlada prihvatila, program potpora brodarima unutarnje plovidbe u nacionalnom prijevozu za koje je u ovogodiĹĄnjem prora unu osigurano 600.000 kuna. Rije nim brodarima koji imaju dozvole za komercijalni prijevoz putnika i robe subvencionirat e se cijena pogonskoga goriva u dijelu koji se odnosi na gradnju cesta i autocesta, jer su dosad pla ali punu cijenu goriva za razliku od brodara koji plove u me unarodnoj plovidbi i mogu nabavljati gorivo po niĹžim cijenama. U Hrvatskoj je registrirano oko 20 plovila koja plove isklju ivo u nacionalnom prometu. Samo ih nekoliko prevozi putnike, odnosno izletnike, a ve ina je registrirana za prijevoz nafte od Siska do Slavonskog Broda. Potpore i kriterije za njihovo dodjeljivanje ministar

BOĹ˝IDAR KALMETA, ministar prometa SNIMIO HRVOJE DOMINI

Kalmeta definirao je u dogovoru s AZTN-om kako bi se rije nim brodarima u nacionalnom prijevozu olakĹĄalo poslovanje i omogu io razvoj, ĹĄto su neuspjeĹĄno traĹžili u posljednje dvije godine. Na Kalmetin prijedlog Vlada je Saboru uputila izmjene Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu kojima se odga a primjena odredbi o slobodnom pruĹžanju usluga u pomorskom prijevozu unutar drĹžava lanica EU u Hrvatskoj, i to za linijski promet do kraja 2016. godine, a za turisti ka putovanja do kraja 2014. godine. Kalmeta je pohvalio hrvatske pregovara e s EU koji su uspjeli dogovoriti tu odgodu jer e ona omogu iti brodarima viĹĄe vremena za modernizaciju flota i pripremu za potpunu liberalizaciju trĹžiĹĄta. Z. D.

MODEL C U okviru prvog projekta u tzv. modelu C pomo i tvrtkama u teĹĄko ama drĹžava e ste i 73 do 76 posto udjela u Badelu 1862 unosom ukupno 202,8 milijuna kuna potraĹživanja: glavnica duga je 162 milijuna kuna, a na zatezne kamate odnosi se 39 milijuna kuna

SNIMIO HRVOJE DOMINI

PROMET

PREMIJERKA JADRANKA KOSOR zaklju ila je kako je Vladina odluka o zamjeni potraĹživanja za udjel u Badelu 1862 najbolja "boĹži na poruka, prije svega za zaposlenike Badela"

Vlada je prihva anjem programa vlasni kog restrukturiranja i financijske konsolidacije Badela 1862 pretvaranjem potraĹživanja drĹžave u iznosu 202,8 milijuna kuna u drĹžavno vlasniĹĄtvo u toj tvrtki premijerno primijenila svoj model C koji je osmiĹĄljen radi pomo i tvrtkama u poteĹĄko ama. ObrazlaĹžu i odluku, ministar Petar obankovi rekao je da bi "bez te pomo i Badel 1862

zavrĹĄio u ste aju i nestao s trĹžiĹĄta".

BoĹži na poruka

"Kako o Badelu ovise i mnogi proizvo a i, prije svega vinogradari, ovom odlukom i njima pomaĹžemo", nastavio je obankovi , dodavĹĄi da bi i svi radnici Badela ostali bez posla. Ponukalo je to premijerku Jadranku Kosor da zaklju i kako je Vladina odluka najbolja "boĹži na poruka,

ROĹ ADE U VLADI

Mladen Pavi glasnogovornik Vlade

SNIMIO HRVOJE DOMINI

862 mil. kn prije svega za zaposlenike Badela". Prije toga obankovi je objasnio da e se dospjela drĹžavna potraĹživanja u iznosu 202,8 milijuna kuna (troĹĄarine, porezi i doprinosi u iznosu 162 milijuna kuna i 39 milijuna zateznih kamata) pretvoriti u temeljni kapital Badela 1862, a po gruboj procjeni drĹžava e ste i 73 do 76 posto vlasniĹĄtva u njemu. obankovi je istaknuo i da su se poslovne banke, koje imaju potraĹživanja od Badela 1862, suglasile s programom restrukturiranja i spremne su reprogramirati Badelove obveze na dulji rok.

Zbrinjavanje viĹĄka

Prvi korak bit e smanjivanje temeljnog kapitala Badela 1862 za gubitke akumulirane u proĹĄlim godinama, zaklju no sa 2010., a potom e se tvrtka dokapitalizirati pretvaranjem potraĹživanja drĹžave u udjel u kapitalu, pojasnio je obankovi . Programom restrukturiranja predloĹžene su mjere racionalizacije prodajom dijela imovine Badela 1862, ali i zbrinjavanje 70-ak radnika viĹĄka od 500-tinjak ukupno sada zaposlenih radnika. Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

POVLAĹ TENI, CIJENA TAJNA

koji koristi kao sirovinu za proizvodnju amonijaka, sastavnog dijela umjetnog gnojiva, najve i potroĹĄa plina u Hrvatskoj. Iako smo uspjeli doznati da je cijena plina u novom ugovoru, koji e vrijediti od po etka 2011., ve a od dosadaĹĄnje, Petrokemija nije voljna govoriti o cijeni u ugovoru. Glasnogovornik Tomislav Pelin potvdio nam je samo da je Petrokemija zadrĹžala status povlaĹĄtenog potroĹĄa a s donekle povoljnijim uvjetima otkupa plina, no pojedinosti ugovora ostale su nepoznate. S. C. H.

Petrokemija potpisala ugovor o plinu

Zagreb. NO kutinske Petrokemije dao je Upravi suglasnost da s tvrkom Prirodni plin potpiĹĄe novi ugovor za isporuku plina, koji Petrokemiji osigurava nastavak proizvodnje mineralnih gnojiva u 2011. nakon dovrĹĄetka sije anjskog remonta. Petrokemija je s oko 700 milijuna prostornih metara plina,

PRAVO NA NASTAVAK PREGOVORA

KonÄ?ar najbolji ponuÄ&#x2018;aÄ? za Kraljevicu Vlada je u petak odlu ila da se proces privatizacije BrodogradiliĹĄta Kraljevica nastavlja s tvrtkom Jadranska ulaganja Danka Kon ara. Sindikati kaĹžu kako im je najvaĹžniji socijalni program te da se prihvati postoje i kolektivni ugovor Nakon proĹĄlotjedne odluke Vlade poznato je ono ĹĄto se posljednjih dana intenzivno naga alo: BrodogradiliĹĄte Kraljevica po svemu sude i zavrĹĄit e u rukama tvrtke Jadranska ulaganja u vlasniĹĄtvu obitelji poznatog poduzetnika Danka Kon ara. Vlada je naime odlu ila da se proces privatizacije nastavlja upravo s tom tvrtkom, procijenivĹĄi kako je njezina ponuda najkvalitetnija od tri pristigle. Vlada je odluku donijela na temelju prijedloga Povjerenstva za pra enje provedbe postupka prodaje dionica BrodogradiliĹĄta Kraljevica, koje je osnovala nakon ĹĄto je zavrĹĄio natje aj.

Favorit

Podsjetimo, u tre i krug privatizacije Kraljevice nakon dva neuspjela kruga u kojima nije bilo ponuda javile su se joĹĄ zagreba ka Adria-Mar brodogradnja i srbijanska tvrtka Shipyard Bomex 4M. No u kuloarima se ve tada po elo pri ati kako su Jadranska ulaganja svojevrsni favorit. Da je tako potvrdio je

SNIMIO SAĹ A â&#x2C6;&#x2020;ETKOVI

MLADEN PAVI , dosadaĹĄnji glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede FOTO NACIONAL

Zagreb. Mladen Pavi , dosadaĹĄnji glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, novi je glasnogovornik Vlade i predstojnik Ureda za odnose s javnoĹĄ u, odlu ila je Vlada na zatvorenoj sjednici u petak. Pavi je uĹĄao u rang drĹžavnog tajnika, a usput je razrijeĹĄen duĹžnosti ravnatelja Uprave za informacijske sustave i logisti-

ku. U petak je napravljeno joĹĄ nekoliko roĹĄada. Tako je Pavi eva prethodnica Martina Bani razrijeĹĄena duĹžnosti zamjenice predstojnika Ureda za odnose s javnoĹĄ u, a na njezino je mjesto postavljena Sandra Puhovski. Martina Bani dobila je novu duĹžnost, onu predstojnice Ureda predsjednice Vlade, a s tog je mjesta smijenjen Krunoslav Mesari . Vlada je u petak skupĹĄtinama druĹĄtava u drĹžavnom vlasniĹĄtvu predloĹžila nove lanove njihovih nadzornih odbora. A. Pa

DANKO KONÂťAR, vlasnik Jadranskih ulaganja

i podatak da je jedino ta tvrtka nakon ĹĄto je uputila svoju ponudu za preuzimanje obavila i razgovore sa sindikatima, ĹĄto je upu ivalo na to da su ozbiljno zainteresirani za to brodogradiliĹĄte. "Od svih pristiglih ponuda ona Jadranskih ulaganja izdvojila se kao najkvalitetnija. Sada treba nastaviti pregovore kako bismo doĹĄli do kona nog rjeĹĄenja jer je ste aj BrodogradiliĹĄta Kraljevica za nas nedopustiv. Ono ĹĄto nam je najvaĹžnije je socijalni program te da se prihvati postoje i kolektivni ugovor", rekao nam je predstavnik sin-

dikata Kraljevica Nenad MiĹĄkulin, koji je istaknuo kako su Jadranska ulaganja u dosadaĹĄnjim razgovorima pokazala spremnost da zadovolje te uvjete, no kako sada sve treba i formalizirati.

Odluka AZTN-a

"U nastavku procesa privatizacije BrodogradiliĹĄta Kraljevica klju na aktivnost bit e uskla ivanje programa restrukturiranja koji su ponudila Jadranska ulaganja s AZTN-om kako bi ga prihvatila i Europska komisija", istaknuo je ministar gospodarstva uro Popija . Naime odluka o nastav-

ku postupka privatizacije s Jadranskim ulaganjima, koja prema miĹĄljenju ministra ure Popija a imaju najbolji plan za izvla enje tog brodogradiliĹĄta iz nagomilanih problema, nije joĹĄ i kona na odluka. Sada se treba o itovati Agencija za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja, a nakon toga se u prilog preuzimanja od navedene tvrtke mora izjasniti i Europska komisija. Pa ipak, nakon ĹĄto se posljednih mjeseci inilo kako to brodogradiliĹĄte nema perspektivu, injenica je da su sada ponovo otvorene opcije za restrukturiranje. U tre em krugu privatizacije na prodaju je ponu en ujedinjeni drĹžavni portfelj od 893.150 dionica, ĹĄto ini 99,54 posto temeljnog kapitala Kraljevice ukupne nominalne vrijednosti 178,3 milijuna kuna. Me u obaveznim uvjetima koje je trebalo zadovoljiti nalazi se program restrukturiranja brodogradiliĹĄta, gdje u ukupnim troĹĄkovima ponu a treba participirati s barem 40 posto. Prema financijskom izvjeĹĄtaju za 2009. godinu, Kraljevica je kratkoro ne obveze pove ala sa 547,4 na 819,1 milijun kuna, a dugoro ne je smanjila sa 274,9 na 148,7 milijuna kuna. Prihod joj je lani pao 18,3 posto, na 294,1 milijun kuna, a gubitak se pove ao za oko etvrtinu, na 125,8 milijuna kuna. Branimir Kova , Z. D.

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 20/12/2010

BLOKIRANI Ĺ TRAJKOM

elektroliti kih elija bez predvi ene i dugotrajne procedure zna i zaustavljanje Aluminija zauvijek, upozorili su iz Aluminija. "Pogon Anoda ve je zaustavljen i sada strepimo od najgorega, a ovaj naĹĄ prijedlog za otvaranje mogu nosti prometovanja Ĺželjezni ara iz Hrvatske jedini nam je spas, osim da se odmah pokrenu vlakovi u FBiH. Jasno, to je prijedlog privremene mjere do kona noga rjeĹĄavanja stanja uz FBiH", poru uju iz Aluminija. B.hr

Aluminij traĹži da HĹ˝ preveze sirovine iz Plo a

Zagreb. Iz mostarskog Aluminija u petak su priop enjem upozorili da je zbog ĹĄtrajka strojovo a u Federaciji BiH tvrtka na rubu kolapsa pa su od Vlade FBiH zatraĹžili odobrenje da Hrvatske Ĺželjeznice prevezu sirovine iz Luke Plo e u Mostar. Pogon elektrolize ne smije stati jer zaustavljanje

U ÂťETVRTAK 63.400 MWH

HEP: ZabiljeĹžen novi rekord potroĹĄnje struje

U etvrtak, 16. prosinca, zabiljeĹžena je rekordna dnevna potroĹĄnja elektri ne energije u Hrvatskoj: 63.400 MWh, ĹĄto je oko 500 MWh viĹĄe od dosadaĹĄnjeg rekorda zabiljeĹženog 21. prosinca 2009., kada je potroĹĄeno 62.838 MWh, priop ili su iz Hrvatske elektroprivrede (HEP).

Zastarjeli objekti

Uz najve u dnevnu potroĹĄnju tada je ostvareno i dosad najve e vrĹĄno optere enje elektroenergetskog sustava od 3121 MW. Dotad je maksimum bio 3120 MW.

Unato rekordnoj potroĹĄnji elektri ne energije uzrokovanoj vrlo hladnim vremenom i niskim temperaturama, elektroenergetski je sustav stabilan, ustvrdili su u HEP-u te poru ili da imaju dovoljne koli ine osnovnih energenata za svoja postrojenja, koja rade punim kapacitetom, te da se ne o ekuju problemi u opskrbi elektri nom energijom. Konstantan rast potroĹĄnje elektri ne energije, koji se posljednjih godina biljeĹži u Hrvatskoj, a koji e i idu ih godina biti potaknut rastom javnog i osobnog standarda gra ana, potvr uje vaĹžnost budu ih investicija u tu gospodarsku granu. Energetski su stru njaci nekoliko puta upozoravali na to da Hrvatska najkasnije do 2020. godine mora realizirati ve inu od 18 klju nih projekata iz podru ja

energetike, vrijednih oko 4,5 milijardi eura, kako bi za desetak godina ostala na sadaĹĄnjoj razini sigurnosti opskrbe elektri nom energijom, podsje aju i kako e do tog roka nekoliko postoje ih proizvodnih objekata ve biti izvan funkcije zbog zastarjelosti pa e biti nuĹžno zamijeniti ih novima.

Rast potroĹĄnje

Hrvatska je u 2009. potroĹĄila oko 17,5 teravatsati (TWh) elektri ne energije, a prema projekcijama Strategije energetskog razvoja, do 2020. dosti i emo ukupnu potroĹĄnju elektri ne energije od 28 TWh. PotroĹĄnja elektri ne energije e, prema istom izvoru, u idu ih 10ak godina rasti po prosje noj godiĹĄnjoj stopi od 3,5 posto. Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

BROJKA

17,5 ARHIVA BUSINESS.HR

Hrvatska najkasnije do 2020. mora realizirati ve inu od 18 klju nih projekata iz podru ja energetike, vrijednih oko 4,5 milijardi eura, kako bi za desetak godina ostala na sadaĹĄnjoj razini sigurnosti opskrbe strujom

teravatsati (TWh) elektri ne energije potroĹĄila je Hrvatska 2009., a prema projekcijama Strategije energetskog razvoja, do 2020. dosti i emo ukupnu potroĹĄnju elektri ne energije od 28 TWh

OTKUP MANJI 23%

Hrvatski duhani proizvo a ima isplatili 31 mil. kn

Virovitica/Rovinj. Na sirovinskom podru ju Hrvatskih duhana u Slavoniji i Podravini zavrĹĄen je otkup ovogodiĹĄnjeg roda duhana. Otkupljeno je viĹĄe od 8000 tona, ĹĄto je, zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, 23 posto manje od proĹĄlogodiĹĄnjeg roda, priop ili su iz te tvrtke u sastavu Adrisa. Cijena je na lanjskoj razini, pro-

sje no 9,86 kuna po kilogramu, a zbog pove anih troĹĄkova proizvodnje i ove e godine kooperantima, u odnosu na zajam enu cijenu, za kvalitetu i sre enost duhana isplatiti dodatnu kunu po kilogramu, odnosno ukupno viĹĄe 8 milijuna kuna. Ukupna vrijednost ovogodiĹĄnje proizvodnje duhana iznosi viĹĄe od 79 milijuna kuna. U skladu s ugovorom za 2010., Hrvatski su duhani jednokratnom uplatom u petak svojim kooperantima isplatili ukupno viĹĄe 31 milijun kuna. B.hr

U krizi propa REGULIRANJE REKLAMACIJA Parketari podopolaga i upozoravaju kako zbog velikog broja neprodanih stanova ne samo da ne mogu naplatiti svoje radove ve se od njih traĹži da besplatno popravljaju ĹĄtetu nastalu zato ĹĄto parketi, ije postavljanje nisu joĹĄ ni naplatili, u zatvorenim stanovima propadaju Vode i doma i parketari podopolaga i pokrenuli su nedavno osnivanje UdruĹženja podopolaga a u sklopu Drvnog klastera ije je sjediĹĄte u Delnicama. Jedan od glavnih ciljeva udruge jest odre ivanje standarda u struci kako bi se zaĹĄtitili od sve eĹĄ ih reklamacija gra evinskih investitora. Predsjednik udruĹženja Ivo Mili i objaĹĄnjava kako je na trĹžiĹĄtu mnogo neprodanih stanova iji im investitori nisu platili postavljanja parketa ili drugih podnih obloga, ali od njih o ekuju da o svom troĹĄku popravljaju u me uvremenu nastalu ĹĄtetu za koju tvrde da nisu odgovorni. "Stanovi stoje zatvoreni jer nema kupaca, nitko ih ne odrĹžava, nema ventilacije. Nisu nam platili ni postavljanje parketa, a zovu

nas da popravljamo razne kvarove koji nisu nastali naĹĄom krivnjom. Ljudi dolaze jer se nadaju da e im tako moĹžda jednog dana i platiti. U POS-ovim stanovima u Sopnici-Jelkovec ima puno problema, dobivamo dopise s nevjerojatnim idejama. KaĹžu da je voda iscurila iz radijatora i od nas traĹže da popravimo ĹĄtetu na podu, i to na vlastiti ra un", objaĹĄnjava Mili i zaĹĄto se nastoje zaĹĄtititi od takvih zahtjeva, ali da sve to koĹĄta i truda i vremena.

Prebrza gradnja

Jedan od najve ih parketara u Hrvatskoj je Ĺ˝eljko Kermek, vlasnik istoimene tvrtke iz akovca. Od 73 zaposlenih u tvrtki, njih 30 su podopolaga i. "Ĺ˝elimo da se standardi o op im uvjetima grad-

OGLAS

Doznajte. »itajte. Inspirirajte se. karijerei, znanje posao

Ponedjeljak

Utorak

Moja lisnica

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

Mediji i marketing Business plus

opale dvije trećine parketara BROJKA

600 parketara u zemlji, ali u me uvremenu je zatvoreno 400 tvrtki i obrta

IVO MILI»I , predsjednik Udruženja podopolaga a - Drvni klaster i vlasnik tvrtke Arkada, kaže kako im se od ukupnog prometa u prošloj godini 70 posto odnosi na nenapla ena potraživanja SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

nje koji vrijede u Europu primjenjuju i u nas. To se odnosi i na sve greške koje nastaju zbog prebrze gradnje, loše kvalitete materijala ili loše izvedenih prijašnjih radova. Sve se to reflektira na naše poslove tako da nam se ne priznaju odre eni popravci koje moramo napraviti da bismo kvalitetno obavili posao ili su neki prisiljeni raditi na nekvalitetnoj podlozi pa poslije nastaju veliki problemi zbog vlage

u prostoru", kaže Kermek. Ti su se problemi podopolaga a nakalemili na njihovu najve u bolnu to ku - nemogu nost naplate potraživanja, što traje ve tre u godinu zaredom. Investitori ih prisiljavaju na kompenzacije pa za obavljene radove umjesto novca dobivaju stanove. Tako Kermek kaže da ima devet stanova iju ukupnu vrijednost ne želi otkriti. Stanove je teško prodati, a ako u tome

i uspiju, opet se izgubi odre eni postotak jer cijene kvadrata padaju. Ivo Mili i u Županji ima tvrtku Arkada koja se bavi izradom mozaik parketa i intarzija. Prije krize je zapošljavao 15 ljudi, a sad ih je troje.

Nenapla eno 70%

"Imali smo prije krize 600 parketara u zemlji, ali u me uvremenu je zatvoreno 400 tvrtki i obrta. Neki su otišli raditi vani, u Rusi-

ju, Austriju, samo da nešto rade i prežive", pri a Mili i , koji ima nenapla enih ra una još iz 2008. godine. Od ukupnog prometa u prošloj godini, 70 posto odnosi se na nenapla ena potraživanja ili ukupno pet milijuna kuna. "To je osnovni problem. Nelikvidnost je po ela još 2008., a ove je godine obim posla smanjen 70 posto. I cijene naših radova su pale 20 do 30 posto, ali nam i od toga otkidaju.

Gra evinci su u roku osam dana dužni ovjeriti ili odbiti gra evinsku situaciju, tj. ra un, ali ih više nitko ne potpisuje. Prije su se barem velike gra evinske tvrtke ponašale normalno, ali sad svi zbog op e nelikvidnosti otkidaju kooperantima", pri a Mili i dodaju i kako je situacija svuda sli na, od Zagreba do mora. Donedavno su obavljali poslove za velike hotele, a sad su se ti radovi pretvorili u najve e minuse. Kao podizvo a i radili su za tvrtku Glavice, glavnog izvo a a radova u obnovi Valamarova hotela Lacroma na Babinu kuku u Dubrovniku. Glavice su u ste aju, a malim kooperantima ostali su dužni 70 milijuna kuna, od toga Mili i u 100.000 kuna. Sli no su prošli i u Savudriji na gradnji hotela Kempinski Adriatic. Tamošnji graditelj, slovenski Vegrad, otišao je u ste aj ostavši dužan podizvo a ima ukupno 40 milijuna kuna. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

doga aji

SINDIKATI

Sever: »eka nas samo gore

12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 20/12/2010

KREŠIMIR SEVER, NHS: Boži na potrošnja znatno niža SNIMIO SAŠA ETKOVI

Zagreb. U prosincu e prosje na obitelj dodatno potrošiti oko 1300 kn, što je znatno manje nego prošlih godina, a potroša ka košarica ve a je 0,06 posto u odnosu na listopad i iznosi 6652,03 kn za etvero lanu obitelj, izjavio je na presici u petak predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever.

"Podaci jasno upu uju na to da nam je loše i da nas u 2011. eka samo gore. Vlada nije odradila svoj posao i za to nema alibija ni opravdanja", konstatirao je Sever. Najskuplji grad u Hrvatskoj i dalje je Pula, a najjeftiniji Varaždin. Nakon što je neto pla a u odnosu na studeni, kada je iznosila 5391 kn, smanjena za 100 kuna, sada pokriva 79,54 posto prosje ne košarice za etvero lanu obitelj, što je za 1,55 posto manje. Mirovina pokriva 60,06

posto košarice za doma instvo s dvoje umirovljenika, što je 0,02 posto manje u odnosu na listopad. Sever se osvrnuo i na nezaposlenost te razlike u mirovinama. "Trenuta no 72.000 ljudi radi i ne prima pla u. Dužnosni ka mirovina u listopadu je iznosila 8654 kune, a prosje na 2164 kune, što zna i da gospoda koja su Hrvatsku dovela u stanje gdje narod skapava ima etiri puta ve e mirovine“, upozorio je Sever. I. B.

Tedeschi: Hrvatska ima krizu upravljanja na svim razinama ZLATNA DIONICA Emil Tedeschi, ija je Atlantic grupa u petak dobila priznanje Zlatna dionica, kazao je kako je ponosan, ali nije sretan što je prvi ovjek kompanije koja radi izvanredno u jako lošem okruženju Atlantic grupa dobitnik je nagrade Zlatna dionica za 2009. godinu, a u najužoj konkurenciji pobijedila je dionicu Adrisa i Hrvatskog Telekoma. Tvrtka u ve inskom vlasništvu Emila Tedeschija dobila je i nagradu za najbolju industrijsku dionicu u segmentu hrana i lijekovi.

Rast 20 posto

"Ponosan sam, ali nisam sretan. Nisam sretan biti prvi ovjek kompanije koja radi izvanredno u jako lošem okruženju. Hrvatska je u teškoj, vrlo nestabilnoj situaciji i ima krizu upravljanja na svim razinama. Naše društvo došlo je do pucanja i treba ga po istiti, prije svega od korupcije. Kakva je situacija, dovoljno govori injenica da je Atlantic grupa ove godine, kupivši Drogu Kolinsku, napravila najve u transakciju u regiji, ali nitko, ni iz jedne institucije, ni jedan politi ar, nije pokazao interes na naša iskustva", izjavio je Tedeschi u petak nakon što

je preuzeo nagradu koju su Atlantic grupi dodijelili Zagreba ka burza, emisija HTV-a Poslovni klub, Hrvatska gospodarska komora (HGK), tvrtka Kapital klub i tjednik Lider. Naglasio je kako je nakon posljednje dokapitalizacije Atlantica od srpanja ove godine dionica tvrtke narasla 20 posto što je, prema Tedeschijevoj ocjeni, dokaz da investitori vjeruju u strategiju i smjer kojim ide Atlantic grupa.

Popija ev optimizam

Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva uro Popija nije pokušao opovrgnuti Tedeschijeve kritike, ali je pokušao u gospodarstveni skup u HGK-u unijeti malo optimizma. "Iz EU nam dolaze dobri signali, vjerujem da emo zatvoriti i najteže poglavlje te restrukturirati i spasiti naša brodogradilišta. Hrvatska ima sjajan potencijal, za njega ima interesa, ali i mi moramo pokazati da želimo investitore", kazao

je Popija i zaklju io kako "puno bolje pišu i misle o nama u Europi nego što mi sami sebi spo itavamo". Uz Atlanticovu dionicu, HT-ova je dionica proglašena najboljom industrijskom dionicom u segmentu pomorstvo, promet i veze, a najbolja industrijska dionica u segmentu ostalo jest ona Kon ar Elektroindustrije. Najbolja turisti ka dionica za 2009. godinu je tvrtke Maistra, a najbolja financijska dionica je Zagreba ke banke. Dionica s najve im rastom cijene u 2009. je Janafova, koja je lani rasla više od 117 posto, a najlikvidnija je bila dionica Instituta IGH. Zlatne udjele, za najbolje fondove, dobili su Hi balanced (uravnoteženi), PBZ I stock fond (dioni ki), ZB bond (obvezni ki), RBA Cash (nov ani), dok je najbolje društvo za upravljanje fondovima ZB Invest. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

EMIL TEDESCHI, ve inski vlasnik Atlantic grupe (na slici s ministrom urom Popija em), ove je godine kupivši Drogu Kolinsku napravio najve u transakciju u regiji, ali nitko, tvrdi Tedeschi, ni iz jedne institucije, ni jedan politi ar, nije pokazao interes za Atlanticova iskustva SNIMIO HRVOJE DOMINI

KATEGORIJA

DOBITNIK

Najbolji obvezni ki fond ZB bond Najbolji dioni ki fond PBZ I stock fond Najbolji nov ani fond RBA Cash Najbolji uravnoteženi fond HI balnced Najbolje društvo za upravljanje fondovima ZB Invest Najve i porast cijeni dionice Janaf Najlikvidnija dionica Institut IGH Najbolja turisti ka dionica Maistra Najbolja financijska dionica Zagreba ka banka d.d. Najbolja industrijska dionica - hrana i lijekovi Atlantic Grupa d.d. Najbolja industrijska dionica - pomorstvo, promet, veze i graditeljstvo Hrvatski Telekom d.d. Najbolja ind. dionica - ostalo Kon ar elektroindustrija d.d. ZLATNA DIONICA GODINE ATLANTIC GRUPA d.d.

moja lisnica Ponedjeljak 20/12/2010 23/8/2010 Ponedjeljak

Deset najboljih ameri kih dionica za 2011. KONTROLA TROŠKOVA Dok drugi ekaju da prometi i zarade dionica kompanija na Zagreba koj burzi porastu na barem 20-ak milijuna kuna dnevno, oni agilniji putem hrvatskih brokerskih ku a ve dobrano ulažu na burzama u Sjedinjenim Ameri kim Državama, gdje su zarade kompanija ve e i od hrvatskog BDP-a

Iako je u posljednja tri mjeseca S&P 500 indeks porastao 10 posto, na tržištu ima još iznimnih prilika za kupnju i solidnu zaradu. Magazin Fortune donosi deset najuspješnijih dionica u ovoj godini, iji prinosi dosežu i 61 posto te se njima trguje po iznimno niskim valuacijama, nižim od valuacija referentnog S&P 500 indeksa. Ovogodišnji Fortune-

ov odabir naklonjen je dionicama kompanija izloženih robnom sektoru. Izloženost nafti, kemikalijama i umjetnim gnojivima trebala bi pružiti solidnu zaštitu od padaju eg dolara ili inflacije kakva je zabilježena 70-ih godina prošlog stolje a. Inflacija i slabljenje dolara, prema autorima Fortunea, daleko su ve e i realnije prijetnje od recesije s dvostrukim dnom.

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > američke dionice > krediti

14-15

7,3875

5,5433

kuna iznosio je na kraju prošlog tjedna tečaj kune za euro, što je pad 0,06 posto u odnosu na tjedan ranije

kuna iznosio je na kraju prošlog tjedna tečaj kune za dolar, 0,40 posto više nego tjedan prije

1,80 7,95 96,05 posto pao je tečaj kune prošlog tjedna u odnosu na švicarski franak, na povijesno niskih 5,781 kuna

posto porastao je prošli tjedan dionički indeks Zagrebačke burze Crobex i probio granicu od 2000 bodova, završivši na 2044,27 bodova

bodova iznosila je vrijednost obvezničkog indeksa Crobis na ZSE-u prošlog petka

business.hr

Na desetom mjestu Fortuneove ljestvice najperspektivnijih nalazi se dionica proizvođača umjetnih gnojiva Mosaica, koja je u ovoj godini porasla 24 posto. Dobro je za tu dionicu što joj se cijena kreće u 89-postotnoj korelaciji sa cijenom kukuruza, a kukuruz je u posljednjih 12 mjeseci na spot tržištu poskupio 25 posto.

Glavni motiv za kupnju Agriuma isti je kao i za Mosaic. Povećanja proizvodnja biogoriva u kombinaciji s povećanom potražnjom hrane na globalnoj razini nužno vodi i do potražnje za umjetnim gnojivima. Osim toga, Agrium u proizvodnji koristi prirodni plin, čija je cijena pala 50 posto od 2008. godine te i dalje pada.

Jeftin plin pogonska je snaga i Dow Chemicala, koji se bavi proizvodnjom gume, plastike, boja, lijekova i deterdženata. Osim core businessa, Dow je u prošloj godini proizvodni portfelj proširio na poluvodiče, solarne panele, LED rasvjetu, ali i pametne telefone. Dowova tržišna kapitalizacija iznosi 36 milijardi dolara.

BP-ova katastrofa u Meksičkom zaljevu ostavila je traga i na dionici Transoceana, čija je platforma Deepwater Horizon bila iznajmljena BP-u. Šteta od 560 milijuna dolara već je isplaćena Transoceanu, ali investitori su se bojali da će tvrtka biti odgovorna za milijarde dolara troškova čišćenja, što je na kraju ipak prebačeno na BP.

Dionice off-shore naftnih kompanija volatilnije su od dionica čistokrvnih naftaša poput RDS-a. Američki analitičari smatraju da je kupnja te dionice iznimno povoljna zbog nekoliko razloga. Prvi je mala zaduženost uz novčani tok od 28 milijardi dolara u ovoj godini, zatim odlična dividenda od 5,5 posto tržišne vrijednosti dionice te P/ E omjer 8.

Lennar je jedan od najvećih američkih graditelja stanova. U prošloj je godini izgubio 417 milijuna dolara, a dionica je pala sa 65 na samo 15 dolara. No na umu treba imati da je američka stanogradnja vrlo blizu povijesnoga dna od samo pola milijuna novih stanova godišnje, a da se do 2015. godine očekuje prosječan godišnji rast od 1,2 milijuna stanova.

Poput svake regionalne banke, East West Bancorp bio je pogođen kreditnom krizom. No ta se banka dokapitalizacijom brzo izvukla iz problema. Nakon uplate 200 milijuna dolara svježeg novca, 140 milijuna ostavljeno je za rezervacije, a rezultati banke krenuli su pravim putem. Nakon gubitka u 2009. banka je u ovoj godini zaradila 27 centi po dionici.

Turistička agencija koju je kreditna kriza zamalo dotukla, Royal Caribbean, uzdigla se iz pepela nakon što su cijene krstarenja postala niže od ostajanja u hotelima. U ovoj godini čista im je dobit porasla 68 posto, a dionica je od početka godine porasla više od 63 posto. Tvrtka je daleko snažnija u Europi nego u SAD-u.

Svaki dionički portfelj treba jednu dionicu povezanu s novim tehnologijama. Upravo to pruža dionica Entropica, tvrtke koja proizvodi poluvodiče i čipove. Analitičari očekuju da će prihodi Entropica ove godine porasti više od 43 posto, a ulagače mami i iznimno niska P/E vrijednost od samo 11,7.

Uz 47 posto ovogodišnjeg rasta i cijenu dionice od 315 dolara, Apple se čini poprilično skup. No izgled vara prodaja iPhonea i iPada otišla je u stratosferu i dosad je već 91 posto veća od lanjske Appleove prodaje. U ovoj godini Apple će zaraditi oko 19,85 dolara po dionici ili gotovo četiri dolara više nego lani.

Nikola Sučec

Ponedjeljak 20/12/2010

Nikola SuÄ?ec

Tjedni pregled

NAJBOLJIH 5 FONDOVA

INA

VB CROBEX10 OTP indeksni Raiffeisen HR dionice Erste Total East Erste Adriatic Equity

65,40%

16-17

Jadran kapital

business.hr Ponedjeljak 20/12/2010

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

> kontrola troškova > ameri ke dionice

-9,70%

NAJGORIH 5 FONDOVA 10,33 7,84 7,21 5,74 5,41

NFD Aureus Emerging Markets Balanced -3,25 Ilirika Gold -2,01 Ilirika Azijski tigar -2,00 NFD Aureus New Europe -1,71 VB High Equity -1,47

Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA ZABA OTP Hypo Alpe-Adria-Bank

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Zeleni kredit

6.09%

479

143,596

5.90%

Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za mlade - akcija

6.16%

483

144,830

5.99%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit uz paket teku eg ra una - akcija

6.21%

483

144,968

6.00%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6.30%

483

144,830

5.99%

Fiksna 12 mjeseci

RBA

FLEXI stambeni kredit - akcija

6.76%

506

151,922

6.50%

Promjenjiva

ERSTE PBZ Volksbank

Stambeni EKO krediti - model II

6.76%

506

151,922

6.50%

Promjenjiva

PBZ stambeni kredit za mlade - akcija

6.77%

506

151,922

6.50%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit

6.79%

504

151,219

6.45%

Promjenjiva

Banka Kovanica

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6.88%

506

151,922

6.50%

Promjenjiva

Banco Popolare

Stambeni kredit za mlade

7.24%

525

157,593

6.90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

ZABA Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10.91%

872

10,466

8.50%

Promjenjiva

RBA

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11.41%

870

10,439

8.00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12.58%

884

10,603

10.95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13.50%

874

10,489

8.90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13.60%

874

10,494

8.99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14.18%

877

10,522

9.50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14.66%

874

10,491

8.95%

Promjenjiva

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA

Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit

7.49%

578

69,235

6.89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7.68%

587

70,441

7.25%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - model II

8.04%

584

70,099

7.14%

Promjenjiva

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka ERSTE RBA ZABA Volksbank Podravska banka

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8.14%

594

71,221

7.50%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

8.20%

601

72,132

7.79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - model I

8.30%

597

71,692

7.65%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - model I i II

8.47%

600

72,006

7.75%

Promjenjiva

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8.87%

615

73,815

8.32%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane

9.20%

623

74,713

8.60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9.21%

607

72,797

8.00%

Promjenjiva

* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATE Banka Kovanica

ÂŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA ZARA ENA

VRIJEDNOST

BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATA PO DOSPIJE U

VRSTA

VRIJEDNOST

DOBIT

KAMATE PO DOSPIJE U

Profitni devizni depozit

5.35% Promjenjiva

1,692

11,692

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5.50%

Promjenjiva

5,071

471

Devizna ĹĄtednja

4.75% Promjenjiva

1,494

11,494

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5.25%

Promjenjiva

5,049

449

Bonus ĹĄtednja

4.70% Promjenjiva

1,477

11,477

HPB

Dje ja ĹĄtednja

4.95%

Promjenjiva

5,022

422

Oro eni depozit

4.55% Promjenjiva

1,428

11,428

Volksbank

Bonus ĹĄtednja

4.80%

Promjenjiva

5,010

411

HPB

Oro ena devizna ĹĄtednja

4.50% Promjenjiva

1,412

11,412

ERSTE

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3.10%

Promjenjiva

4,992

392

PBZ

Oro ena devizna ĹĄtednja

4.45% Promjenjiva

1,395

11,395

Partner banka

Otvorena ĹĄtednja

4.50%

Promjenjiva

4,983

383

Standardna ĹĄtednja

4.25% Promjenjiva

1,330

11,330

RBA

RBA ĹĄtednja plus

3.90%

Promjenjiva

4,980

380

IKB

Devizna ĹĄtednja

4.20% Promjenjiva

1,314

11,314

Karlova ka Banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4.40%

Promjenjiva

4,974

374

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oro ena ĹĄtednja

4.10% Promjenjiva

1,281

11,281

OTP

Planirana ĹĄtednja

4.20%

Promjenjiva

4,956

356

Oro ena devizna ĹĄtednja

4.00% Promjenjiva

1,249

11,249

Podravska banka

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4.20%

Promjenjiva

4,956

356

Partner banka Karlova ka banka Veneto banka

ERSTE

Podravska banka

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE RBA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9.25%

101

6,054

7.80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9.38%

104

6,226

8.99%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9.83%

103

6,162

8.55%

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10.00%

103

6,184

8.70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10.24%

105

6,279

9.35%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit - Model II (Bez jamaca)

10.29%

103

6,191

8.75%

Gotovinski ekspres kredit - PROMOTIVNA PONUDA

10.41%

104

6,270

9.29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10.60%

104

6,264

9.25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10.85%

105

6,271

9.30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10.87%

104

6,226

8.99%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Splitska banka

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA Volksbank RBA ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Banco Popolare PBZ

Za kupnju novog automobila - model II

8.36%

230

19,326

7.50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - model II

8.39%

230

19,295

7.45%

Promjenjiva

Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - model II

8.45%

230

19,326

7.50%

Promjenjiva

Akcija Autowill

8.55%

225

18,925

6.85%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8.88%

233

19,576

7.90%

Promjenjiva

Auto krediti uz osiguranje potraĹživanja - Model B (uz fiducij i policu kasko osiguranja)

8.97%

236

19,827

8.30%

fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila - model B

9.27%

235

19,701

8.10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9.62%

241

20,208

8.90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10.47%

249

20,911

9.99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10.71%

245

20,587

9.49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - model II Kredit za kupnju plovila

9.74% 10.38% 10.47% 10.88% 10.99%

518 525 531 525 525

31,065 31,488 31,863 31,503 31,495

8.90% 9.48% 9.99% 9.50% 9.49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

ZABA Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 20/12/2010

AZTN

ZaĹĄtitna kamata u 2011. je 4,10% Agencija za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja donijela je odluku o utvr ivanju osnovne referentne kamatne stope za 2011. u iznosu 4,10 posto, izvijestili su iz Agencije. Referentna stopa primjenjuje se kao grani na kamatna stopa pri utvr ivanju je li odre eni kredit odobren po uvjetima povoljnijim od trĹžiĹĄnih, a izra unata je na osnovi prosje ne kamatne stope na trezorske zapise

SUVLASNICI TE OBROVAC

IGH Ä&#x2021;e uloĹžiti u termoelektranu S austrijskim partnerom IGH dovrĹĄava investicijsku studiju projekta termoelektrane vrijedne 300 milijuna eura, najavio je predsjednik Uprave IGH Jure Radi Hrvatska nema budu nosti ako ne po ne graditi energetski sustav. Stoga se Institut IGH sprema investirati u jednu termoelektranu, sam ili s partnerima, najavio je u petak na godiĹĄnjem okupljanju u tom institutu njegov direktor Jure Radi .

Nikad nije bilo teĹže

U vezi s tom najavom u razgovoru s novinarima Radi je precizirao da je IGH suvlasnik projekta TE Obrovac, koja postoji u energetskom i urbanisti kom planu Hrvatske, te da trenuta no s jednom velikom austrijskom tvrtkom dovrĹĄava investicijsku studiju. Radi je kazao da se vrijednost te investicije zasad procjenjuje na oko 300 milijuna eura. O detaljima suvlasniĹĄtva nad tim projektom, eventualnim partnerima i po etku investicije Radi nije govorio. Uz to, danas je pred brojnim okupljenim graditeljima i partnerima IGH naglasio da je 2010. bila najteĹža godina koju struka pamti jer je kriza imala i joĹĄ ima velik negativan utjecaj na gra evinare. Za 2011. je rekao kako o ekuje da e biti joĹĄ teĹža jer "nismo napravili projekte koje bi trebalo graditi". Stoga smatra da je u Hrvat-

JURE RADI , predsjednik Uprave IGH, o ekuje da e 2011. godina biti joĹĄ teĹža za gra evinski sektor SNIMIO SAĹ A ETKOVI

skoj zadnji as da se po ne raditi i graditi, jer se bez toga ne moĹže iz krize i nema budu nosti, pri emu je spomenuo da treba po eti graditi prugu Zagreb Rijeka te kopati novi tunel Kapela. Ĺ˝ali ĹĄto ove godine IGH nije uspio zaposliti nijednog inĹženjera, jer nisu imali gdje raditi, te se nada da e ponovo do i vrijeme zapoĹĄljavanja. PodrĹžat e i sve akcije protiv korupcije, jer "nema boljeg rada od poĹĄtenog".

Nema zaĹĄtite za doma e

Kritizirao je natje aje kojima se u Hrvatskoj viĹĄe pogoduje stranim nego doma im tvrtkama, spomenuvĹĄi kao primjer natje aj za projektiranje Ĺželjezni kih pruga u kojem nisu bili odre eni jednaki uvjeti za sve nego su prednost imali oni koji su radili po EU natje ajima. B.hr

Ministarstva financija s rokom dospije a 364 dana zabiljeĹžene u rujnu, listopadu i studenome ove godine. Istodobno, sukladno privremenim pravilima o drĹžavnim potporama kojima se hrvatskim poduzetnicima omogu uje lakĹĄi pristup kapitalu u razdoblju gospodarske krize, privremena osnovna referentna stopa u iznosu 3,54 posto primjenjivat e se i u 2011. i tako ublaĹžavati negativne posljedice globalne ekonomske i financijske krize za hrvatsko gospodarstvo. H

1882 KOMADA

Bobanu joĹĄ dionica AD Plastika Predsjednik Uprave AD Plastika Josip Boban kupio je u etvrtak 16. prosinca na Zagreba koj burzi 1882 dionice tvrtke, stoji u objavi na ZSE-u od petka. Nakon kupnje Boban posjeduje 70.425 dionica tvrtke. Dionicama AD Plastika, to nije s njih 8162, trgovalo se u etvrtak po cijenama izme u 109,39 i 104,62 kune. J. J.

JOSIP BOBAN, predsjednik Uprave i sedmi najve i vlasnik AD Plastika SNIMIO H. DOMINI

Bankrot zemalja E e i njihovi vjerov NIJEMCI IZGURALI SVOJ PRIJEDLOG Godinu dana nakon njegova stupanja na snagu, lanice EU dogovorile su na summitu u Bruxellesu izmjene Lisabonskog sporazuma kako bi uspostavile trajni mehanizam za stabilnost eura, ali tek od 2013. godine Europski su lideri na dvodnevnom zasjedanju u Bruxellesu stali na kraj naga anjima o donoĹĄenju novih hitnih mjera za spas eurozone poput poja avanja 750 milijardi vrijednog privremenog fonda spasa i izdavanja zajedni kih obveznica, za koje su se zalagale problemati nije lanice.

Strogi uvjeti za pomo

IstaknuvĹĄi kako su spremni u initi sve kako bi se zajedni ka valuta o uvala, najavili su izmjene teĹĄko usvojenog

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Lisabonskog ugovora na temelju kojih e se uspostaviti trajniji mehanizmi za stabilizaciju eura, ali tek sredinom 2013. godine. Dan nakon ĹĄto je Europska srediĹĄnja banka odlu ila gotovo udvostru iti svoj kapital na 10,7 milijardi eura, kako bi se uspjeĹĄnije nosila s krizom u regiji, 27 zemalja lanica ugovorilo je uspostavu dugotrajne sigurnosne mreĹže koja e se, na inzistiranje Njema ke, aktivirati samo ako to bude nuĹžno za o uvanje eura.

Ulaga i koji su kupovali obveznice rizi nih zemalja snosit e i dio troĹĄkova njihova rekonstruiranja

Aktiviranje pomo i ovisit e o ispunjenju strogih uvjeta, a najvaĹžnija promjena odnosi se na odgovornost privatnih vjerovnika koji e ubudu e snositi dio tereta u slu aju restrukturiranja dugova neke zemlje. I za taj je scenarij zasluĹžna Njema ka, koja ne Ĺželi da se u slu aju bankrota neke zemlje sve svali na porezne obveznike. Lideri su na zasjedanju odbacili mogu nost poja avanja privremenog fonda spasa, za koji neki analiti ari smatraju da ne e mo i podnijeti nove udare ako Ĺ panjolska i Portugal zatraĹže pomo Europske unije i Me unarodnog monetarnog fonda.

Obveznice ne e pro i

Za novcem iz fonda spasa zasad su posegnule Gr ka i Irska kojima je odobreno 110 i 85 milijardi eura pomo i, a pretpostavlja se da e svota potrebna Ĺ panjolskoj i Portugalu iznositi ak 500 milijardi eura. Izdavanju zajedni kih obveznica usprotivio se i lan Vije a ECB-a Axel Weber, kazavĹĄi kako bi takav potez umanjio fiskalnu odgovornost zemalja. "Tako se ne bi u vrstilo povjerenje u financijski sustav", kazao je za Bloomberg, dodavĹĄi da su postoje i instrumenti u borbi s krizom mnogo bolje rjeĹĄenje. Biljana Star i

ZA 0,35 POSTO

Splitska banka spušta kamatu na švicarce Tomislav Krpan, glavni direktor za poslovanje s gra anima Splitske banke, upozorio je u petak da je u prva tri tromjese ja ove godine zabilježen rast rizi nih kredita jer gra ani imaju problema s vra anjem dugova. No ohrabruju e je, kaže, što u posljednjem ovogodišnjem kvartalu nije kod gra ana zabilježen daljnji

rast loših kredita. Kako zbog nestabilne situacije na svjetskim financijskim tržištima snažno raste te aj švicarskog franka, puno je gra ana koji su time pogo eni jer imaju stambene kredite u švicarcima. Stoga e, najavio je Krpan, po etkom idu e godine Splitska banka smanjiti kamatne stope na stambene kredite u švicarskim francima prosje no 0,35 postotnih bodova. Idu a godina vjerojatno donosi pozitivne, ali skromne stope rasta hrvatskoga

ja EU pla at ovnici

gospodarstva, no to ne zna i izlazak iz krize, kazao je Zdeslav Šanti , glavni ekonomist Splitske banke. U 2010. godini nije bilo nužnih korekcija u gospodarskoj politici u Hrvatskoj, a zabilježeno je i daljnje pogoršanje najvažnijih ekonomskih pokazatelja, poput pada bruto doma eg proizvoda i zaposlenosti, te pove anje prora unskog manjka i javnog duga, kazao je Šanti na sastanku s predstavnicima medija u Zagrebu. Srednjoro ni izgledi doma ega gospodarstva prili no su

Zamrzavanje prora una Unije do 2010. Loše vijesti za siromašnije države Europske unije stigle su pak drugog dana zasjedanja, kada su Velika Britanija, Njema ka i Francuska odlu ile pokrenuti inicijativu za zamrzavanje budžeta Europske unije u idu ih deset godina. Kako prenosi Financial Times, britanski je premijer David Cameron po eo lobirati nadaju i se da e deset zemalja podržati njegov prijedlog. Francuska i Njema ka su navodno to odmah u inile, ali potajno, kako bi se izbjegle nove trzavice me u lanicama. Takav razvoj doga aja posebno je zabrinuo najve e korisnike novca iz EU fondova — Poljake, koji su krenuli u pridobivanje potpore zemalja srednje i isto ne Europe.

SNIMIO ŽARKO BAŠI

BRIC-u više glasova u MMF-u Ministri financija i elnici središnjih banaka zemalja lanica MMF-a formalno su poduprli dugo o ekivanu promjenu omjera glasa kih udjela kako bi gospodarstvima u nastajanju pripala ve a prava glasa

OGLAS

HLADAN TUŠ ZA POLJAKE

TOMISLAV KRPAN, glavni direktor za poslovanje s gra anima Splitske banke

POVIJESNI DOGOVOR

Ta e reforma, najradikalnija u 65-godišnjoj povijesti te

ANGELA MERKEL, kancelarka najsnažnije lanice EU Njema ke, uspjela je prisiliti druge lanice da pristanu na dogovor prema kojem e Unija svojim lanicama pomagati samo u slu aju rizika za stabilnost cijele eurozone ARHIVA BUSINESS.HR

skromni, a put kako do i do novog modela gospodarskog rasta, temeljenog na rastu izvoza i investicija privatnog sektora, još nije dovoljno iskristaliziran, kaže Šanti , koji ni u 2011. godini ne o ekuje znatnije promjene u gospodarskoj politici. "U 2011. godini ve ina pozornosti i aktivnosti bit e usmjerena na unutarnju i vanjsku politiku, odnosno predstoje e parlamentarne izbore te o ekivano zaklju enje pregovora s Europskom unijom", kaže Šanti . B.hr

organizacije, pove ati utjecaj vode ih zemalja u razvoju unutar MMF-a, uklju uju i Brazil, Rusiju, Indiju i Kinu, dok e utjecaj europskih lanica, me u kojima su Belgija i Njema ka, biti smanjen. MMF je priop io da je tu promjenu, koja predvi a tropostotnu izmjenu rav-

noteže glasa kih udjela u korist zemalja u razvoju, odobrilo više od 85 posto lanova Vije a guvernera, najvišeg odgovornog tijela te organizacije koje ine ministri financija ili elnici središnjih banaka svih 187 lanica MMF-a. Sad je moraju odobriti njihove vlade. H

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka Ina-industrija nafte d.d.

Najviša

Zadnja

Koli ina

Promet

365 dana Najniža Najviša

2,830.00

2,830.10

2,830.00

0.00%

44,133

124,896,394.36

28,300.00

1,560.00

2,840.00

275.30

278.00

275.50

-0.54%

17,300

4,787,177.04

22,560.29

253.10

332.84

Dalekovod

254.99

263.00

3.14%

5,518

1,428,355.05

603.27

217.00

390.00

Institut IGH

1,508.03

1,608.00

1,578.00

-3.19%

861

1,344,702.76

250.24

1,106.00

3,397.40

Slatinska banka

63.06

66.80

65.10

-1.80%

20,213

1,313,955.49

534.83

54.00

96.87

108.98

110.00

1.90%

10,672

1,173,859.70

101.09

93.60

115.00 2,093.00

Luka Plo e

1,570.07

1,721.00

1,654.00

6.03%

462

774,748.15

368.20

1,160.03

AD plastik

106.20

108.90

108.00

2.86%

6,229

668,180.98

453.56

76.01

115.79

Atlantska plovidba d.d.

741.21

749.89

749.80

0.64%

884

659,015.16

1,046.36

705.00

1,060.00

Adris grupa

265.56

268.00

267.89

0.14%

2,046

547,297.62

1,817.39

242.21

318.99

Uljanik plovidba

570.00

578.00

570.00

0.00%

670

382,070.00

330.60

533.13

678.00

Ledo

5,260.00

5,600.00

1.82%

250,697.12

1,232.95

4,720.12

7,049.99

Jadranski naftovod

2,800.00

2,930.00

5.02%

183,732.65

2,176.54

2,332.01

3,157.27

Jadroagent

600.00

2.65%

306

183,600.00

66.51

503.37

620.00

Kon ar - elektroindustrija

524.00

526.00

524.00

-0.17%

278

145,925.00

1,347.79

421.00

542.09

Petrokemija

160.21

162.01

161.22

-1.70%

763

123,088.63

538.65

105.50

184.73

16.21

16.72

16.59

-0.78%

7,214

118,244.88

124.42

14.50

43.76

1,318.50

1,330.00

1,318.50

-0.49%

104,606.04

1,755.78

1,181.00

1,777.00

Ingra Ericsson Nikola Tesla Podravka prehrambena industrija, d.d.

295.00

306.98

300.00

3.08%

303

91,504.68

1,626.00

240.00

400.00

1,500.00

-1.80%

90,000.00

819.48

1,206.77

1,700.00

Zagreba ka banka

241.00

243.00

-0.41%

335

81,004.84

15,563.76

200.00

280.00

Viro tvornica še era d.d.

333.04

347.90

341.00

-0.87%

228

78,450.32

472.85

290.00

420.00

Viadukt

245.00

250.00

245.10

-1.96%

311

76,610.23

111.96

190.00

375.00

Atlantic grupa

799.00

800.00

799.00

-0.13%

73,540.03

2,664.11

624.15

829.99

Jadroplov d.d.

142.92

146.46

143.00

-1.15%

482

69,244.30

234.04

124.01

190.30

Industrogradnja d.d.

540.01

570.00

540.01

4.86%

121

67,004.13

244.30

292.00

570.00

2,075.20

2,180.00

2.78%

61,188.97

659.76

1,413.01

2,890.00

Plava laguna

Liburnia Riviera hoteli Dom holding

33.50

34.75

34.60

-1.42%

1,748

60,201.10

258.37

27.87

45.90

HUP - Zagreb

1,299.00

1,348.67

0.05%

58,091.00

635.73

1,115.16

1,845.00

Fima validus Beliš e

Croatia osiguranje d.d.

7.39

7.97

7.79

-2.38%

5,487

41,067.46

21.04

6.40

29.01

486.20

520.00

5.05%

40,669.40

605.44

405.00

580.00

5,251.00

5,307.00

5,251.00

-2.85%

37,034.00

1,615.20

4,502.00

5,948.87

Franck prehrambena industrija

720.00

0.00%

33,840.00

307.56

655.38

944.00

Privredna banka Zagreb

520.00

530.00

1.92%

33,310.00

10,109.63

461.06

618.00

1,125.00

1,149.99

3.88%

33,249.75

217.88

871.01

2,020.00

Istraturist Umag d. d.

291.98

295.00

1.73%

110

32,378.05

1,379.12

280.00

410.00

Kraš, prehrambena industrija

426.01

434.99

-0.68%

30,045.20

597.51

262.02

497.02

1,000.00

0.00%

30,000.00

194.19

975.00

2,450.00

Tehnika

Kon ar Badel 1862

83.99

88.50

9.26%

351

29,711.72

66.56

58.00

139.00

2,734.00

2,774.00

8.78%

27,541.00

331.83

2,006.00

3,100.00

HTP Kor ula

60.20

66.98

63.00

-1.01%

399

25,001.06

26.86

57.00

167.99

Valamar grupa

31.00

4.73%

793

24,583.00

195.16

26.50

45.00

DIOKI d.d

72.00

72.12

72.01

-0.14%

317

22,839.71

291.07

70.02

150.96

Jadranska banka

Luka Rijeka

181.06

187.96

181.06

-2.13%

124

22,806.46

1,082.82

161.54

220.00

1,300.00

7.35%

18,200.00

814.30

1,140.00

1,655.00

Magma d.d.

34.50

37.71

10.88%

455

16,802.27

183.80

23.01

69.90

HG Spot

22.42

23.00

22.42

-6.35%

711

16,014.82

7.40

20.08

94.00

Rabac, ugostiteljstvo i turizam

71.00

-16.47%

215

15,265.00

71.87

65.10

99.94

Zvijezda

3,100.00

3,199.00

1.56%

12,697.00

320.72

2,851.00

4,811.00

Croatia lloyd

2,600.00

-0.08%

10,400.00

377.20

2,600.00

3,400.00

151.00

0.00%

7,399.00

94.21

120.00

257.00

3,650.00

1.39%

7,300.00

383.25

2,500.00

3,799.21

SN holding

150.00

0.00%

6,450.00

408.00

62.21

245.00

Arenaturis

55.00

-0.90%

116

6,380.00

120.04

33.03

70.00

Kemika

160.00

0.00%

5,760.00

15.24

160.00

220.00

Konzum

185.00

-1.07%

4,995.00

4,200.03

143.00

207.51

Riviera Pore

164.99

3.12%

4,784.71

602.79

100.00

200.00

Kaštelanski staklenici

700.05

0.01%

4,200.30

79.52

612.00

1,197.00

Tankerska plovidba

Ulaga i nisu pretjerano reagirali na najavu Jure Radi a, predsjednika Uprave Instituta IGH, o investiciji u termoelektranu Obrovac koju sprema njegova tvrtka. Dionica je zabilježila najve i pad me u najlikvidnijim dionicama. Dan prije stopa pada bila je dvostruko ve a od one u petak, ali treba primijetiti da je ta dionica zabilježila znatan tjedni rast cijene jer je u utorak, u vrijeme velike euforije za Ininom dionicom, rasla više od 17 posto.

Najniža

CROBEX: -1,46% Trž. kap. (mil kn)

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Belje

Nakon što je napokon završila saga o dokapitalizaciji Luke Plo e, po eo je snažniji rast njezine dionice na Zagreba koj burzi. Cijena joj je u petak sko ila 6,03 posto, penju i se na 1654 kuna. Nadzorni odbor predložio je dioni arima pove anje temeljnog kapitala za najviše 132 milijuna kuna, na iznos do najviše 221 milijun kuna. U petak se tom dionicom trgovalo u vrijednosti 774.748 kuna, što je ujedno najve i promet njome ovoga tjedna.

Redovan promet: 177.186.074,10 kn Promjene Cijene

Hidroelektra niskogradnja akove ki mlinovi

Adriatic Croatia International Club d. d.

2,650.00

5.79%

2,650.00

294.31

2,200.00

3,157.50

Vupik

60.00

-1.62%

2,400.00

90.33

41.77

230.00

Lucidus dioni ko

14.10

-16.96%

168

2,368.80

35.69

14.03

22.00

OT-optima telekom d.d.

28.61

29.00

28.61

-4.57%

1,863.16

80.68

25.51

44.80

TEP-tvornice elektrotehn. proizvoda

15.99

22.53%

110

1,758.90

6.04

13.05

45.99

Uljanik d.d.

90.00

0.00%

1,530.00

201.26

61.11

160.01

Jadranka

365.00

0.00%

1,460.00

121.36

365.00

444.00

Centar banka

200.00

0.00%

200.00

56.85

200.00

277.00

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

63,00 255,00 86,80 13,31 157,10 5,16 87,99 10,20 0,68 18,25 17,50 0,71 41,45 8,00 5,50

63,70 264,00 89,00 13,60 165,00 5,28 96,50 10,55 0,68 18,70 17,80 0,71 42,00 8,35 5,50

63,69 264,00 87,00 13,60 165,00 5,25 96,50 10,55 0,68 18,46 17,60 0,71 42,00 8,35 5,50

63,42 261,40 87,13 13,44 164,16 5,24 92,08 10,51 0,68 18,53 17,64 0,71 41,64 8,12 5,50

1,50 36,01 36,00 0,19 0,35 0,00 7,40 0,40 5,85

1,50 37,98 36,90 0,20 0,35 0,00 7,40 0,40 6,50

1,50 36,64 36,00 0,20 0,35 0,00 7,40 0,40 5,85

1,50 0,37 0,36 0,19 0,35 0,00 7,40 0,40 6,37

94,00 89,00 89,00 37,00 36,00 3,70 39,96 39,85 13,70 18,94 35,19 3,59

94,20 89,00 89,00 37,10 36,00 3,70 39,97 39,85 13,98 18,98 35,19 3,75

94,00 89,00 89,00 37,10 36,00 3,70 39,97 39,85 13,98 18,98 35,19 3,75

94,16 89,00 89,00 37,10 36,00 3,70 39,97 39,85 13,77 18,95 35,19 3,73

3.500,00 476,00 2.150,00 1.300,00 14.500,00 90,75 14.000,00 2.182,00 610,00 1.650,00 4.000,00 861,00 915,00 7.020,00 6.410,00

3.650,00 482,00 2.300,00 1.340,00 15.119,00 90,75 14.398,00 2.350,00 620,00 1.650,00 4.000,00 895,00 920,00 7.199,00 6.410,00

3.598,00 480,00 2.214,00 1.300,00 14.500,00 90,75 14.143,00 2.315,00 618,00 1.650,00 4.000,00 879,00 917,00 7.176,00 6.410,00

3.597,83 480,02 2.213,52 1.300,14 14.727,56 90,75 14.142,51 2.314,53 618,37 1.650,00 4.000,00 879,29 917,34 7.175,91 6.410,00

3.240,00 87,00 3.460,00 3.861,00 88,20 500,00 89,90 86,50 3.300,00 265,00 24.000,00

3.299,00 88,00 3.500,00 3.900,00 88,70 505,00 89,90 86,50 3.300,00 265,00 24.000,00

3.252,49 87,95 3.465,10 3.899,72 88,36 501,69 89,90 86,50 3.300,00 265,00 24.000,00

3.252,49 54,09 3.465,10 3.899,72 54,34 501,69 55,29 53,20 3.300,00 265,00 24.000,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG PETG TLSG GRVG MELR KDIR SAVA KBMR NF1N AELG ZVTG PBGS KDHR POSR MAJG

KRKA PETROL TELEKOM SLOVENIJE GORENJE MERCATOR KD ID SAVA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S AERODROM LJUBLJANA ZAVAROVALNICA TRIGLAV PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK KD GROUP POZAVAROVALNICA SAVA MLINOTEST

TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 R I TE GACKO AD GACKO CAJAVEC AD BANJA LUKA AUTOPREVOZ AD BANJA LUKA ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA UT LEOTAR AD TREBINJE ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C ZIF PROF PLUS DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E ZIF MI GROUP DD SARAJEVO

AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Imlek a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Cacanska banka a.d. Cacak Obveznice RS serije A2013K Jubmes a.d. Beograd DIN Fabrika duvana a.d. Niš Veterinarski zavod Subotica a.d. Subotica Mlekara a.d. Subotica Voda Vrnjci a.d. Vrnjacka Banja Soja protein a.d. Becej Energoprojekt holding a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 TUTUNSKA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 06 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 05 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 TOPLIFIKACIJA SKOPJE MASINOPROMET SKOPJE MAKPETROL SKOPJE

665.684,75 203.104,20 135.228,91 131.490,48 55.322,20 55.296,36 51.932,90 45.312,89 32.475,04 26.611,55 13.544,80 10.394,98 9.495,65 9.276,44 5.142,50

0,00 % 497850 -1,80 % 53111 -4,79 % 40089 9,94 % 17840 15,89 % 5316 0,00 % 1257898 0,00 % 200 0,00 % 3370 -10,00 % 158

746.775,00 19.531,89 14.454,32 3.425,60 1.860,60 1.761,06 1.480,00 1.348,00 1.006,20

-0,01 % 211814 19.944.285,00 1,12 % 96536 8.591.704,00 1,14 % 80401 7.155.689,00 0,27 % 20299 753.063,00 2,83 % 1576 56.736,00 -1,60 % 14626 54.116,20 1,27 % 1207 48.239,89 0,10 % 340 13.549,00 -0,14 % 868 11.951,16 0,74 % 567 10.746,93 0,34 % 300 10.557,00 6,53 % 2830 10.556,10

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB RMDEN09 TNB ALK RMDEN06 TEL RMDEN05 RMDEN08 TPLF MSPR MPT

10496 777 1552 9780 337 10558 564 4312 47760 1436 768 14640 228 1143 935

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB NIIS IMLK AIKBPB CCNB A2013 JMBN DINNPB VZAS MLSU VDAV SJPT ENHL AGBN JESV

1,10 % 3,13 % -1,14 % 1,15 % 2,74 % 0,98 % 9,65 % 1,93 % 0,00 % 1,99 % 0,57 % 0,00 % 0,00 % 4,36 % 0,00 %

Sava Imlek Mercator AIK banka Niš Alkaloid

+9,65% +4,88% +2,74% +1,15% +1,15%

Petrol

Telekom Slovenije Tutunska banka Skopje NIS Novi Sad Energoinvest Sarajevo Bosnalijek

-1,14% -1% -0,41% -0,28% -0,14%

Pivovarna Laško

+3,13 -3,23

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKD FBIHKE FBIHKJ FBIHK1D FBIHK1C PRPFRK2 FBIHK1A FBIHK1B BSNLR BHTSR FBIHK1E MIGFRK2

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TRZN-R-A RSRS-O-C RSRS-O-D RITE-R-A CJVC-R-A APBL-R-A EINP-R-A LEOT-R-A KRIP-R-A

Oznaka

Ponedjeljak 20/12/2010

business.hr

1,15 % -0,41 % 4,88 % 0,08 % -3,31 % 0,83 % -0,95 % 13,04 % 1,48 % 0,06 % 0,00 % 0,57 % -0,11 % 0,90 % -4,30 %

22052 79.339.333,00 59345 28.486.654,00 3910 8.654.849,00 3598 4.677.890,00 144 2.120.768,00 21000 1.905.750,00 88 1.244.541,00 452 1.046.169,00 1481 915.810,00 473 780.450,00 192 768.000,00 738 648.913,00 644 590.764,00 75 538.193,00 79 506.390,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,69 % 3819 12.421.252,00 0,63 % 113203 6.123.391,57 -1,00 % 917 3.177.500,00 1,15 % 573 2.234.542,00 0,41 % 31875 1.732.107,22 2,66 % 3136 1.573.300,00 0,11 % 26433 1.461.471,81 -0,47 % 15534 826.387,43 1,51 % 187 617.100,00 1,92 % 1348 357.220,00 0,08 % 12 288.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Iz slovenske naftne kompanije u petak su izvijestili kako e godinu završiti sa 47 milijuna eura neto dobiti, što je devet posto iznad planirane brojke, dok je lanjska iznosila 10,7 milijuna eura. Shodno tome cijena dionice Petrola porasla je više od tri posto te je zadnja zabilježena iznosila 264 eura. To je ujedno bila najviša cijena po kojoj se tom dionicom trgovalo, a najniža je iznosila 255 eura. Ukupan promet iznosio je 203.104 eura.

Cijena dionice Pivovarne Laško posljednjeg je dana u tjednu pala 3,23 posto, na 15 eura, a ukupan promet tom dionicom na Ljubljanskoj burzi iznosio je 3150 eura. Samo je 210 dionica promijenilo vlasnika, i to po cijeni 15 eura. U petak je pala i vrijednost dionice slovenskog Telekoma, i to 1,14 posto, te je tako posljednja zabilježena iznosila 87 eura. Ukupan promet tom dionicom iznosio je 135.228 eura. Slovenski indeks SBI TOP bio je u plusu 1,77 posto.

REGIONALNI INDEKSI +1,77% BIRS +0,01% 859,87 964,24 Belex15 +1,04% FIRS -1,43% 673,10 1.679,76 Belexline +0,35% MBI10 +0,24% 1.289,59 2.284,66 SASX10 MOSTE -0,01% 490,30 -0,22% 913,03 SASX30 NEX20 -0,04% 13.972,35 -0,30% 896,91 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,23% WIG20 -1,14% 2.748,94 BUX +0,15% 21.234,88 +0,25% +0,22% ATX -0,08% 2.821,60 indeksa na zatvaranju u +0,40% Stanje petak 17. prosinca 2010.

FTSE100 5.882,20

DAX 7.010,07

CAC40

3.878,76

MICEX 1,666.84

AMERI»KI INDEKSI +0,36% S&P500 +0,62% 11.499,25 1.242,87 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,77% etvrtak 16. prosinca 2010. 2.637,31 DJIA

investor 22 TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

za nas je vrlo uzbudljiv tjedan u kojem je redovni dioni ki promet na Zagreba koj burzi iznosio 803,221 milijun kuna, što je porast od ak 673,05 posto u odnosu na tjedan ranije. Rezultati fondova protekloga tjedna kretali su se u rasponu od -3,25 posto do ak +10,33 posto, a 71 od ukupno 92 fonda ostvario je porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dioni ki fond protekloga tjedna bio je fond VB Crobex10 kojem je vrijednost porasla 10,33 posto, a slijedi ga OTP indeksni s porastom od 7,84 posto. Najve i gubitnik kod dioni kih fondova je fond Ilirika Gold kojem je vrijednost smanjena 2,01 posto, a iza njega je Ilirika Azijski tigar s padom od 2 posto. Kod mješovitih fondova najuspješniji je Erste Balanced koji je ostvario porast vrijednosti od 4,35 posto, a slijedi ga OTP uravnoteženi sa 3,27postotnim porastom. Najve e padove u toj skupini zabilježili su NFD Aureus Emerging Markets Balanced (-3,25 posto) i AC GBEM (-0,13 posto). Kod obvezni kih fondova najuspješniji su bili Capital One (+0,28 posto) i OTP euro obvezni ki (+0,28 posto), dok su najve i gubitnici ZB bond (-0,11 posto) i Erste Bond (0,06 posto). Nov ani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash (+0,12 posto). Promatramo li rezultate od po etka godine, najuspješniji dioni ki fond je NFD Aureus US Algorithm kojem je vrijednost u 2010. uve ana 28,30 posto. Kod mješovitih fondova vode i je Allianz Portfolio s prinosom u ovoj godini od 10,29 posto. Kod obvezni kih odnosno nov anih fonova najuspješniji su Capital One (+9,27 posto) i Erste Euro-Money (+3,96 posto).

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn $ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

142,4738 96,5588 45,4951 85,0406 8,5144 133,6900 28,5045 324,1355 14,0111 10,7138 105,0200 32,9800 103,6100 59,8800 362,2899 48,5189 105,4400 71,1769 7,1989 111,7887 96,2724 103,4000 487,5674 49,9337 12,9379 75,7482 49,9235 61,0691 68,1755 123,7547

2,44 1,42 1,22 1,09 0,95 0,90 0,84 0,74 0,67 0,63 0,59 0,58 0,56 0,54 0,51 0,43 0,41 0,39 0,31 0,30 0,28 0,22 0,18 0,17 0,14 0,13 0,00 -0,03 -0,04 -0,08

26,31 4,17 7,04 4,41 3,99 3,26 -0,27 10,57 15,50 10,89 3,99 8,17 4,92 6,76 7,05 -2,98 2,59 3,38 12,88 1,40 7,98 4,13 6,82 6,63 6,02 9,23 3,46 6,66 9,43 0,91

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

2,18 5,05 3,78 2,95 8,81 8,14 3,71 2,56 3,24 0,79 7,21 3,21 0,67 2,99 2,77 4,30 6,62 3,40 3,17 1,41 3,29 4,48 2,78 2,83 7,85 3,66 3,21 3,88 3,42 2,12

16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010

DIONI KI NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus Global Developed AC Rusija Platinum Blue Chip HI-growth ZB trend NFD Aureus BRIC MP-Global HR Platinum Global Opportunity KD Energija Raiffeisen World Erste Total East ZB BRIC+ Raiffeisen Emerging M. MP-Bric HR HPB Dynamic ZB euroaktiv HPB Titan KD Nova Europa OTP Europa Plus HPB WAV DJE ZB aktiv MP-Mena HR C-Zenit KD Prvi izbor Capital Two VB High Equity Prospectus JIE PBZ I-Stock NFD Aureus New Europe

13,39 -0,68 8,11 -4,90 2,25 2,73 -1,77 9,36 15,32 8,42 4,80 5,07 3,84 4,36 5,94 -2,80 4,86 0,96 12,10 3,38 7,76 5,02 9,79 -7,48 6,09 5,54 4,48 4,62 12,11 3,86

26,80 -1,79 12,44 9,51 2,45 10,67 6,98 17,71 0,76 N/A 10,22 -1,38 N/A 8,44 8,68 -10,63 4,95 4,95 16,74 4,17 18,08 8,33 24,46 -12,19 12,77 8,63 0,55 -3,91 14,60 4,74

17,60 -0,69 -18,83 -5,34 -1,81 3,63 -14,06 -7,89 -9,24 N/A 0,68 -29,21 N/A -15,75 -3,52 -15,47 0,80 -9,51 -9,84 8,24 -1,15 0,75 7,38 -21,78 3,34 -7,28 -19,46 -11,94 -10,60 10,59

28,30 -1,57 11,86 7,29 1,97 9,88 5,27 14,92 0,60 7,15 9,00 -3,09 3,61 5,80 6,59 -11,66 4,04 2,65 14,12 3,87 17,09 6,37 24,96 -11,64 12,33 7,34 -0,23 -3,53 12,30 2,04

15,876 62,510 9,682 8,729 66,041 159,578 9,123 5,039 8,649 8,194 42,099 40,353 81,319 25,349 12,163 20,403 233,965 9,965 20,129 8,583 11,727 485,239 5,153 5,529 5,443 7,141 12,984 23,937 214,550 9,005

www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI NFD Aureus Emerging Markets Balanced HI-balanced ST Aggressive ZB global HPB Global C-Premium Allianz Portfolio ST Balanced AC G Balanced EM Raiffeisen Prestige Raiffeisen Balanced KD Balanced Ilirika JIE Balanced Agram Trust OTP uravnoteženi PBZ Global fond Erste Balanced ICF Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

82,6310 10,1496 64,9629 146,1600 97,1914 5,5566 115,7195 170,6425 11,1522 108,3400 154,5600 8,2117 150,0579 68,4050 108,2105 103,3995 120,6500 112,7105

0,46 0,41 0,29 0,14 0,07 -0,05 -0,06 -0,12 -0,14 -0,14 -0,26 -0,26 -0,33 -0,34 -0,39 -0,43 -0,81 -1,25

-0,05 3,39 3,95 1,46 -1,73 3,16 4,99 2,19 2,00 0,50 0,55 0,89 4,73 0,01 -1,38 4,31 3,54 -3,06

3,12 2,87 -2,67 1,91 -6,60 -3,41 7,28 -5,30 2,58 3,75 2,75 0,18 4,48 -0,51 -1,11 3,19 3,59 -5,84

1,05 5,30 -10,78 7,01 -8,66 -6,20 10,72 -13,81 8,68 N/A 5,46 -0,22 4,86 -4,13 -5,91 3,15 3,37 -16,46

-4,23 0,17 -7,90 4,09 -0,55 -14,07 9,56 6,96 6,28 N/A 5,38 -3,93 8,64 -2,32 1,59 5,06 -0,24 1,71

2,72 3,69 -8,57 6,60 -8,75 -5,82 10,29 -11,32 8,20 8,34 5,23 -0,50 4,92 -1,73 -5,20 2,94 4,48 -12,17

16,317 68,801 2,841 712,169 88,224 12,269 7,186 11,393 14,336 181,288 320,894 6,802 45,145 11,550 37,031 277,850 104,940 11,079

4,42 8,81 5,24 9,46 5,20 3,87 1,60 7,94 1,79 0,78 8,30 4,92 4,90 2,44 5,01 9,26 9,91 8,63

16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010

127,7235 162,2461 158,6200 129,5737 174,2800 124,4407 11,3609 130,2400

0,10 0,05 0,04 0,04 0,03 0,03 0,02 0,02

0,57 1,86 -0,69 0,21 0,12 -0,65 0,25 0,07

2,12 4,97 -0,66 2,62 3,12 1,94 1,50 3,56

4,32 10,75 4,53 6,30 8,42 4,14 5,41 8,86

5,01 8,20 5,00 4,54 6,70 4,29 1,46 4,40

4,40 9,27 4,42 7,66 8,32 4,21 5,75 8,77

14,471 26,246 231,163 132,277 473,551 13,476 7,194 194,680

5,01 6,14 9,46 7,77 8,56 5,20 8,81 7,54

16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

102,5925 122,3476 132,4287 162,6414 125,8333 144,7800 138,5200 138,5176 135,3123 132,1080 117,0327 11,3207 10,6745 108,4564 105,5200 139,8974 124,5801

0,03 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,80 0,56 0,55 0,62 0,56 0,90 0,83 0,65 0,87 0,74 0,84 0,66 0,78 0,77 0,66 0,50 0,26

1,63 1,21 1,14 1,14 1,62 1,78 1,73 1,31 1,68 1,54 1,66 1,53 1,64 1,55 1,63 1,02 0,70

1,69 2,82 2,99 2,46 3,93 4,05 3,70 2,49 3,76 4,04 3,43 3,59 3,61 3,63 4,18 2,59 2,60

1,87 4,13 6,34 4,79 4,39 4,85 4,41 4,61 4,44 5,50 5,17 5,74 4,34 5,21 4,45 3,28 3,95

1,36 2,66 2,78 2,24 3,71 3,76 3,53 2,40 3,55 3,76 3,23 3,40 3,41 3,38 3,96 2,47 2,55

7,203 133,515 1042,670 2078,971 514,937 846,084 679,705 111,123 29,512 222,421 176,179 133,200 27,500 170,737 627,919 135,803 42,498

1,38 4,98 11,72 10,40 8,40 7,81 7,54 7,23 6,96 5,20 3,12 2,22 1,54 1,60 1,23 10,40 5,68

16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010 16.12.2010

OBVEZNI KI FONDOVI OTP euro obvezni ki Capital One ZB bond PBZ Bond fond Raiffeisen Bonds HPB Obvezni ki HI-conservative Erste Bond

NOV ANI FONDOVI Platinum Cash OTP nov ani fond PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money ZB europlus PBZ Dollar fond

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 20/12/2010

DRUGA SRE A

Eurozappa želi istisnuti male dioni are Tanga Nakon pravomo nosti sudske odluke o poništenju prijašnje dokapitalizacije, talijanski ve inski vlasnik Eurozappa najavljuje novo pove anje temeljnog kapitala i istiskivanje malih dioni ara Novogradiškoj tvornici alata Tang SKDD u utorak je poništio dokapitalizaciju, ime je temeljni kapital tvrtke smanjen

sa 72,5 na 56,9 milijuna kuna. O razlozima poništavanja dokapitalizacije i posljedicama takve odluke zamjenik direktora Dalibor Pta nik nije htio govoriti, ali je izjavio da ih je bio dokapitalizirao ve inski vlasnik, talijanska Eurozappa. "Dokapitalizacija je provedena u ime ve inskog vlasnika, koji je tvrtku želio dokapitalizirati sa 2 milijuna eura, no ostalo je prvotno stanje", isti e Pta nik. Na pitanje o ponavljaju dokapitalizacije zamjenik direktora odgovorio je potvrdno i iznio plan Eurozappe da postane

potpuni vlasnik Tanga, ime bi se istisnuli svi mali dioni ari. "Ve inski vlasnik želi prije i u d.o.o. i otkupiti sto posto udjela", potvrdio je Pta nik. Tang je iz državnog vlasništva prešao u privatno 2003. godine otkad je u ve inskom vlasništvu talijanskog poduze a Eurozappa, koje u Tangu predstavlja njegov direktor Armando Brighenti, a otkupilo je 83 posto dionica. Tadašnja cijena Tanga iznosila je 560.000 kuna, što je jedan posto nominalne vrijednosti tvrtke. Kupnjom su preuzete

sve obaveze i Eurozappa se obvezala zadržati 150 radnika godinu dana. Tvornica alata Nova Gradiška osnovana je 1946. kao zanatska radionica za proizvodnju poljoprivrednog oru a kovanjem. Osamdesetih godina dosegnula je maksimum i proizvodila oko 20.000 tona alata i otkovaka godišnje s oko 2200 zaposlenih. Pretvorbom provedenom 1996. godine Tang je postao dioni ko društvo s temeljnim kapitalom od 8,9 milijuna eura. Iva Bikanec

Mirovinci na dionicu Ine potrošili 652 milijuna kn CROBEX IZNAD 2000 Dioni ki indeksi Zagreba ke burze strahovito su porasli u navali mirovinskih fondova na Inine dionice, no solidan rast zabilježili su i ostali blue chipovi U tjednu obiljaženom borbom za Inu Crobex je sko io 7,95 posto, na 2044,27 bodova, dok je blue chip Crobex 10 lansiran ak 10,78 posto, na 1110,44 boda. Redovan promet dionicama iznosio je ak 803 milijuna kuna, što je gotovo jednako prometu dionicama koji je ostvaren u tre em ovogodišnjem kvartalu. Naravno, ništa od toga ne bi se dogodilo bez navale mirovinskih fondova na Inine dionice, koje su odmah u pone-

djeljak sko ile 65,4 posto, na 2830 kuna.

PBZ/CO na prvoj liniji Pretpostavimo li da su sve dionice koje su prodane po 2830 kuna otišle na ra une mirovinaca, možemo ustvrditi da su oni prošli tjedan otkupili 230.480 dionica Ine, što je 2,3 posto temeljnog kapitala društva i 30 posto tržištu raspoloživih dionica. Ukupna vrijednost protrgovanih dionica iznosila je 652 milijuna

kuna. Sude i prema podacima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, do utorka se u "borbi za Inu" najviše istaknuo PBZ/CO mirovinac Dubravka Štimca koji je kupio 45.032 dionice i tako postao tre i najve i dioni ar Ine. Škrtarili nisu ni u AZ-u Dinka Novoselca, koji je kupio 38.531 dionicu, dok je Erste Plavi Petra Vlai a kupio okruglih 20.000 dionica. Bolji uvid u akvizicije mirovinaca imat emo ovaj tjedan nakon što se obnove podaci SKDD-a.

IGH dobio 17 posto Crobex je u petak porastao 0,28 posto, a Crobex 10 0,24 posto. Od najlikvidnijih valja spomenuti rast cijene dionice Dalekovoda, koja je porasla 3,14 posto, na 263 kune, uz 1,5 milijuna kuna prometa. Ulaga i nisu pretjerano rea-

ZOLTAN ALDOTT, predsjednik Uprave Ine, ija je dionica prošlog tjedna bila najvru a roba na ZSE-u SNIMIO S. ETKOVI

girali na najavu Jure Radi a, predsjednika Uprave Instituta IGH, o investiciji u termoelektranu Obrovac na koju se sprema njegova tvrtka. Dionica je zabilježila najve i pad me u najlikvidnijim dionicama. Dan prije stopa pada bila je dvostruko ve a od one u petak, ali treba primijetiti da je ta dionica zabilježila znatan tjedni rast cijene jer je u utorak, u vrijeme velike euforije za Ininom dionicom, rasla više od 17 posto. Nakon što je napokon za-

REGIJA

SBI TOP osvojio velikih 4,59 posto Prošli je tjedan bio uspješan za sve burze u regiji, a najve i je skok zabilježio slovenski indeks SBI TOP, ija je vrijednost na tjednoj razini rasla 4,59 posto, na 859,87 bodova

Posljednjeg dana u tjed-

nu na Ljubljanskoj se burzi najviše trgovalo dionicom Krke, kojom su ostvarena 665.684 eura prometa, a cijena joj je rasla 1,1 posto, na 63,69 eura. Još se trima dionicama trgovalo u vrijednosti ve oj od 100.000 eura

— Petrolom, Telekomom Slovenije i Gorenjem. Cijena dionice trgova kog lanca Mercatora rasla je i u petak, i to 2,74 posto, na 165 eura. Banjalu ki BIRS na tjednoj je razini rastao 2,38 posto i

tjedan zaklju io na 964,24 boda. Dionica banjalu ke Tržnice bila je najlikvidnija sa 746.775 konvertibilnih maraka prometa. Telekomom Srpske trgovalo se pak u vrijednosti samo 836 KM. B. St.

vršila saga o dokapitalizaciji Luke Plo e, po eo je snažniji rast njezine dionice na Zagreba koj burzi. Cijena joj je u petak sko ila 6,03 posto, penju i se na 1654 kune. Nadzorni odbor predložio je dioni arima pove anje temeljnog kapitala za najviše 132 milijuna kuna, na iznos do najviše 221 milijun kuna. U petak se tom dionicom trgovalo u vrijednosti 774.748 kuna, što je ujedno najve i promet njome ovoga tjedna. Nikola Su ec

BROJKE

1,6 0,92 posto rastao je beogradski BELEX 15

posto rastao je makedonski MBI 10

Ateisti i krš ani natje u se u dobro instvu U ovo predblagdansko vrijeme krš ani i ateisti s internetskog portala Reddit.com natje u se u sakupljanju što ve e svote novca za dobrotvorne svrhe, a u duhu Boži a, barem što se ti e krš ana, njihove zajednice ak doniraju novac jedne drugima, prenosi

Religion News Service. U projekt se ubrzo uklju ila i muslimanska zajednica koju su donacijama potpomogle i krš anska i zajednica ateista. "Borbu" je pokrenula jedna od lanica krš anske grupe poti u i ostale da doniraju 4,45

dolara za izgradnju bolnice u nekoj od zemalja Tre eg svijeta, na što su ateisti izjavili da e sagraditi deset bolnica ako krš ani ostvare svoj cilj. Od etvrtka ateisti su prikupili 32.802 dolara, krš ani 11.443 dolara, a muslimani 360 dolara. I. B

DOBITNICI DANA (ZSE) TEP +22,53 % Magma +10,88 % Badel 1862 +9,26 % Tankerska plovidba +7,35 % ACI +5,79 %

GUBITNICI DANA (ZSE) Lucidus -16,96 % Rabac -16,47 % HGspot -6,35 % Optima telekom -4,57 % Croatia osiguranje -2,85 %

14 Raste

5 Nema promjene

16 Pada

BOŽI je inspirirao krš ane, kao i ateiste i muslimane, da nadmaše jedni druge u darežljivosti prema najpotrebitijima

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,274,43 155,94

Prom. 0,02% 0,16%

Sirova nafta 87,70 Prirodni plin 4,11 Zlato 1.369,87 Srebro 28,86 Goveda 100,97

1,04% 2,84% 0,74% 0,31% 0,00%

PROPALA UCJENA VLASNIKA ZEMLJIŠTA

Ipak se nitko u Kragujevcu neće obogatiti na zemljištu za Fiat

SLOBODNA ZONA Fiat automobili Srbija ipak ne e biti na Korman polju pokraj Kragujevca nego na mjestu bivše vojarne Divostina, odlu ila je srbijanska vlada ARHIVA B.HR

Slobodna bescarinska zona Fiat automobili Srbija i pogoni 15-ak talijanskih kooperanta Fiata ne e se graditi na lokaciji Korman polje pokraj Kragujevca, kao što je dosad bilo planirano, nego na drugome dijelu Kragujevca, vjerojatno na mjestu bivše vojarne Divostina. Vlada Srbije odlu ila je promijeniti lokaciju zbog prosvjeda vlasnika zemljišta u Korman polju i njihovih zahtjeva da im država umjesto ponu enih 350 eura isplati i do 4000 eura za svaki ar zemlje koji bi im izvlastila. Prije nego

što se Fiat "ukazao" u Kragujevcu, seljaci tu istu zemlju nisu mogli prodati ni za nekoliko desetina eura po aru, a desetlje ima je nisu mogli ni obra ivati zbog mo varnog i kiselog zemljišta. Budu i da gradnja bescarinske zone i pogona 15ak talijanskih kooperanata Fiata ve dosta kasni zbog prosvjeda vlasnika zemlje na Korman polju, srbijanska je vlada odlu ila promijeniti lokaciju i pohlepne vlasnike ostaviti da razmišljaju što e uraditi sa svojim jalovim zemljištem. Z. D.

LIJEPO JE BITI NA VRHU

Abramovič će za Božić uživati u jahti od 300 milijuna eura Ruski milijarder s londonskom adresom Roman Abramovi navodno je preuzeo svoju novu jahtu — 163-metarski The Eclipse. Procjenjuje se da je jahta koja ima vlastitu podmornicu, 16-metarski bazen koji se pretvara u plesni podij i dva heliodroma ruskog milijardera koštala više od 300 milijuna eura. In-

terijer jahte, koja je po podacima Superyachts.coma najve a megajahta na svijetu, dizajnirao je svjetski poznati arhitekt Terrence Disdale, a pretpostavlja se da može primiti 30 gostiju i 75 lanova posade, piše Financial News. Abramovi je jahtu navodno preuzeo u Krisitansandu u Norveškoj, a smatra se da je sada na putu za

Karibe, i to preko Kajmanskih otoka, zemlje pod ijom e zastavom ploviti. Ruski milijarder e tako ve za Boži mo i uživati u novom dodatku svoje flote, koju se naziva i Abramovi evom mornaricom. Naime, Abramovi ve posjeduje 115-metarsku jahtu Pelorus te Sussurro od "samo" 50 metara. N. R.

NAJVE A megajahta na svijetu, 163-metarski Eclipse, najnoviji je lan Abramovi eve mornarice

Koliko još dionica Ine po 2830 kuna smjeraju kupiti obvezni mirovinski fondovi, pratite na...

www.business.hr

UKRATKO... Katarski emir Al-Thani želi ManU Katarski emir šeik Hamad bin Khalifa Al-Thani zajedno s obitelji želi za 1,5 milijardi eura kupiti britanski nogometni simbol Manchester United. Al-Thani su ve vlasnici londonske robnu ku e Harrods. Castro reformama do neopozivog socijalizma Kubanski predsjednik Raul Castro priznao je da su pogreške iz prošlosti i dalje prijetnja postignu ima kubanske revolucije, ali je obe ao ekonomske reforme kako bi u inio socijalizam "istinski neopozivim". Obama ukida 'ne pitaj - ne govori' Ameri ki predsjednik Barack Obama nakon izglasavanja u Kongresu i Senatu kona no e proglasiti kraj politici "ne pitaj - ne govori" koja je branila homoseksualcima seksualno izjašnjavanje u ameri koj vojsci.