Business.hr broj 789 by Business.hr

IZVOZOM NADMAŠILI DOMA I PLASMAN 9

Končar: Ove godine 168,4 mil. kn dobiti Na inozemnim tržištima Kon ar je ostvario 54 posto prodaje ili pet posto više nego 2009., a u skladu s ostvarenom dobiti namjerava isplatiti dividendu u iznosu od 31 milijun kuna

DARINKO BAGO, predsjednik Uprave Kon ara

NA KORAK DO 'SME A' 2

S&P smanjio rejting RH, moguć daljnji pad

SRIJEDA 22/12/2010

BROJ 789 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

GRAD PREUZIMA DUGOVE 4-5 Od ugovora o cesiji kojim bi Grad Zagreb preuzeo otplatu Cibonina duga Zagreba koj banci najviše e profitirati Zaba, jer ne bi mogla naplatiti svoja potraživanja od Cibone do okon anja sudskog spora Grada i kluba zbog poslovnih prostora, što bi sigurno trajalo godinama, kaže Danira Bili , bivša košarkašica, a danas zastupnica HDZ-a u Skupštini

Milan Bandić spašavanjem Cibone

pogoduje Zabi PRODAJNA STRATEGIJA

Trgovci: Sniženja sad traju šest mjeseci u godini, treba ih zakonom ograničiti Sezonska rasprodaja ima smisla ako traje mjesec dana - nakon toga kupci gube interes, a trgovcima je prerano za novu kolekciju. Stoga valja zakonom propisati trajanje sezonskog sniženja, ime bi se dodatno zaštitilo kupce, a trgovcima pojednostavnila procedura njihova provo enja i nadzora 6

info&stav 2-3

business.hr Srijeda 22/12/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

VIJEST U SLICI Radnice Kamenskog i ‘Kutlina hobotnica’

Radnice Kamenskog ju er su prosvjedovale pred Trgova kim sudom na kojem se održavala skupština vjerovnika Kamenskog, o ekuju i da e biti poništena nezakonita uknjižba na nekretnine propale modne ku e kako bi mogle naplatiti svoja potraživanja. Na jednom su transparentu javnosti predstavile shematski prikaz unistavanja Kamenskog koji ilustrira povezanost lanova Uprave, NO-a i velikih dioni ara Kamenskog i s Globus grupom Miroslava Kutle. Tomislav Tomaševi iz Zelene akcije ustvrdio je da je rije o skupini koja je sustavno radila na preuzimanju tvrtke i njezinu uništenju kako bi se dokopala vrijednih nekretnina i zaradili na njihovoj preprodaji...

S&P SNIZIO HRVATSKI KREDITNI REJTING NA BBB-

Hrvatska na korak do bezvrij obveznica, MMF sve bliži Od smanjenja rejtinga još više zabrinjava to što su prognoze negativne, a trenutak nije mogao biti gori budu i da e država na prolje e trebati refinancirati 750 milijuna eura duga Ono na što je monetarna vlast upozoravala ve najmanje dvije godine i što su bili najve i strahovi hrvatskih financijskih vlasti, koje svaki fiskalni problem rješavaju novim zaduživanjem, dogodilo se u utorak, kada je agencija za rejting Standard & Pooor’s snizila dugoro ni kreditni rejting Hrvatske sa BBB na BBB-. Da bi stvar bila gora, prognoze su negativne, što zna i da Hrvatskoj prijeti daljnje snižavanje rejtinga u sljede e dvije godine ako u tom razdoblju ne do e do brže fiskalne konsolidacije i provo enja strukturalnih reformi ili ako se pogorša vanjska likvidnost.

Korak do junka

Da situacija nije ruži asta, govori i podatak da je sadašnja ocjena zadnji stupanj prije proglašenja obveznica bezvrijednima (junk). Zanimljivo je da je Hrvatska napravila korak unatrag dug deset godina jer je zadnji put ocjenu BBB- imala 1999., kada

Kretanje rejtinga za dugoročna zaduženja kod S&P-a pozitivno BBB

stabilno

22. 12. 2004.

negativno

27. 10. 2008.

pozitivno BBB-

stabilno

23. 6. 2004. 17.1. 1997.

negativno

je bila smještena u izolaciju zbog demokratskog deficita vladaju ih. "Vrlo je zabrinjavaju e što su srednjoro ne i dugoro ne prognoze negativne, a sve zbog toga jer su nam javne financije neodržive", smatra Hrvoje Stoji , makroekonomski analiti ar Hypo-Alpe-Adria banke. Kaže da ga zabrinjava to što Hrvatska nema nikakva temelja u gospodarskoj proizvodnji za pokrivanje javnog duga, koji bi do 2013. trebao prije i 80 posto BDP-a, a daljnje e se pogoršanje nastaviti ne promijeni li se hitno ekonomska politika. Smanjenje rejtinga dolazi u vrlo nezgodnom trenutku jer bi Hrvatska na prolje e trebala refinancirati 750 milijuna eura duga. Neki analiti ari smatraju da je dolazak MMF-a u Hrvatsku sve bliži ako se i ostale rejting agencije odlu e na taj korak, a povijest govori da su

30. 6. 1998.

9. 2. 2001. 3. 6. 1999.

dosad sve one pratile jednu drugu.

Pad 1,7%

"Razlozi naše smanjene ocjene su u pogoršanoj fiskalnoj poziciji i nastavku oslabljene fleksibilnosti vanjskog zaduživanja", objasnili su iz S&P-a. Priznali su da ih je pomalo zatekla ja ina recesije u Hrvatskoj jer su za 2010. predvi ali gospodarski pad 0,5 posto, a sada smatraju da e u godini na iz-

maku iznositi 1,7 posto. "To e zasigurno odgoditi hvatanje s prosjekom EU", navode. Nabrojili su i sve slabosti hrvatske ekonomske i fiskalne politike, koje se nikako ne e svidjeti vladaju oj koaliciji kojoj se bliže parlamentarni izbori, a premijerka tvrdi da se provodi gospodarski program. Slabosti hrvatskoga gospodarstva i dalje su velik javni sektor, visoko pore-

PRATI DRŽAVU

HBOR kolateralna žrtva Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) postala je kolateralna žrtva lošeg vo enja javnih financija, pa je i toj razvojnoj banci u 100-postotnom vlasništvu države smanjen rejting na BB-, rezime je analize S&P-a. Naime, kako je ta banka pod kontrolom predstavni kih i izvršnih vlasti, dijeli sudbinu države. U S&P-u ipak naglašavaju da HBOR, unato izazovnom makroekonomskom okruženju, i dalje može zadovoljavaju e upravljati svojim rizikom jer u kreditiranju provodi konzervativnu politiku.

››

BISER DANA

BROJKA

5351

Nisam najavio nova uhi enja, ve da e borba protiv korupcije i organiziranoga kriminala imati svoj kvalitetni kontinuitet, a posljedica te borbe mogu biti uhi enja

kunu iznosila je prosje na pla a za listopad, pokazuju podaci DZS-a

TOMISLAV KARAMARKO, ministar unutarnjih poslova

UVODNIK

vrijednih Gradona elnik prora un

27. 10. 2008.

ne mora ni predložiti

27. 10. 2008.

Nevenka Cuglin, nevenka.cuglin@business.hr

21.12.2010.

zno optere enje, slaba poslovna klima i relativno nizak udjel radne snage, koji se procjenjuje na 53 posto u 2010. godini. "Iako i dalje vjerujemo da e proces integracije u EU biti osigura da e se provesti restrukturiranje gospodarstva i potaknuti njegov rast, to dosad nije bio slu aj jer je svaka vlada odga ala reforme koje bi mogle ublažiti strukturne slabosti", naveli su u S&P-u. Predstoje i izbori mogli bi vladaju ima poslužiti kao dodatan izgovor za usporavanje fiskalne konsolidacije. Analiti ari S&Pa na kraju ipak zaklju uju da bi prora unska konsolidacija, smanjenje duga, provo enje reformi i napredak u vanjskim performansama mogli biti oni pozitivni faktori koji bi mogli dovesti do pove anje rejtinga. Ante Pavi

ante.pavic@business.hr

ok na državnoj razini zaziva izbore, u Zagrebu se Zoran Milanovi sa svojim SDP-om vrsto drži pozicija koje mu je na prošlim lokalnim izborima velikim dijelom osigurao Milan Bandi . Principijelno? Pa baš i ne. Me utim, Milanovi eva je politi ka procjena da trenuta no u Zagrebu ne može bolje. Uostalom, Zagreba ki holding pod kontrolom je SDP-a, u Skupštini ima uvjerljivu ve inu koja Bandi u konstantno zagor ava život, a na njega je, zna to Milanovi , ionako osu en dokle god se ne izglasa novi Zakon o referendumu. Truli kompromis oko prora una s Bandi em, kojega je naglavce izbacio iz stranke, za Milanovi a je kudikamo lakši nego riskirati raspuštanje Gradske skupštine i gubitak ve dobro ugrijanih fotelja. „Možemo izgubiti vlast, ali obraz ne“, na što je kolege iz SDP-a podsjetio buntovni Davor Bernardi ne žele i biti dio kompromisa „sve za dobrobit gra ana koji ne žele na izbore“, krilatica je koja je Ra ano-

ZORAN MILANOVI , predsjednik SDP-a, ne želi riskirati raspuštanje Gradske skupštine i gubitak ve dobro ugrijanih fotelja, no šef gradskog SDP-a Davor Bernardi ne želi biti dio kompromisa FOTO KONJEVI /CROPIX

››

Prema mišljenju Ministarstva uprave, gradona elnik uop e ne mora predložiti prora un, a gradska se vije a, odnosno skupštine, razmontiravaju. Za gradona elnika sankcija nema vim nasljednicima danas o ito u drugom planu. STRAH da bi prekaljeni politi ki lisac i trgovac poput Bandi a sigurno dobio više nego što ima sada, što ne bi bilo teško jer trenuta no nema ni jednog zastupnika u Skupštini, pragmati nim je SDP-ovcima potisnuo brigu za vrti e, Holding, mjesnu samoupravu... Branili su se argumentom da su žrtve „abortiranog politi kog sustava“. No, to i nije daleko od istine. Politi ki sustav kojim su ustoli-

eni neposredno izabrani gradona elnici doveo je gotovo do apsurda njihove ovlasti kada je u pitanju najvažniji financijski dokument svakoga grada - prora un. Gradska vije a, pa tako i zagreba ka Skupština, stavljena su u šah-mat poziciju jer ne samo da odbijanjem prora una koji predloži gradona elnik izazivaju svoje raspuštanje i nove izbore, ve prema mišljenju Ministarstva uprave, gradona elnik uop e ne mora predložiti prora un, a gradska se vije a, od-

nosno skupštine, razmontiravaju. Za gradona elnika sankcija nema. Jedina mogu nost da ga se opozove jest referendum, ali i tu je sadašnje zakonodavstvo postavilo gotovo nedostižne granice. I dokle god imamo takvu zakonsku regulativu, prisilne kohabitacije, truli kompromisi i neprincipijelni savezi u svrhu uvanja pozicija bit e, nažalost, dio naše politi ke svakodnevice. Uostalom, istu smo situaciju u Zagrebu gledali i prije godinu dana.

tema 4-5

GRAD PREUZIMA DUGOVE Zagreba ka Gradska skupĹĄtina ovlasti kojom Grad preuzima 23,5 milijuna kuna duga KoĹĄarkaĹĄkog kluba Cib

BandiÄ&#x2021; spaĹĄavanjem C Od ugovora o cesiji kojim bi Grad Zagreb preuzeo otplatu Cibonina duga Zagreba koj banci najviĹĄe e profitirati Zaba, jer ne bi mogla naplatiti svoja potraĹživanja od Cibone do okon anja sudskog spora Grada i kluba zbog poslovnih prostora, ĹĄto bi sigurno trajalo godinama, kaĹže Danira Bili , bivĹĄa koĹĄarkaĹĄica, a danas zastupnica HDZ-a u SkupĹĄtini OGLAS

Zagreba ka Gradska skupĹĄtina ovlastila je gradona elnika Milana Bandi a da potpiĹĄe cesiju kojom Grad preuzima 23,5 milijuna kuna duga KoĹĄarkaĹĄkog kluba Cibona Zagreba koj banci, no to ni izbliza ne zna i da je klub pod Tornjem spaĹĄen, niti da je gradska vlast dobila poslovne prostore na Trgu KreĹĄimira osi a kojima je do sada upravljala Cibona. Naime, Grad je na 32 prostora i 14 parkiraliĹĄnih mjesta, koje je Cibona uknjiĹžila na sebe joĹĄ prije 15 godina, stavio zabiljeĹžbu tek ove godine, i to kada ih je klub Ĺželio prodati kako bi namirio dobavlja e. Me utim, Zaba je, temeljem ugovora o navedenom kreditu iz listo-

pada 2008., na te nekretnine ostvarila pravo ovrhe u srpnju 2010., no zbog zabiljeĹžbe Grada nije ju mogla provesti. U takvoj situaciji bilo je o ito najjednostavnije da se problem rijeĹĄi dogovorom Grada i Zabe, odnosno gradona elnika Bandi a i predsjednika Uprave Zabe Franje Lukovi a.

DANIRA BILI , bivĹĄa koĹĄarkaĹĄica a danas zastupnica HDZ-a u zagreba koj SkupĹĄtini, kaĹže kako joĹĄ ne postoji nikakav plan sanacije Cibone o kojem govori gradona elnik SNIMIO SAĹ A ETKOVI

UĹĄao i Uskok

"Ugovorom sa Zagreba kom bankom Grad ne dobiva svoje prostore ve samo preuzima zaloĹžno pravo na njih. Problem je ĹĄto ne zna kakve ugovore imaju najmoprimci pa moĹžda prostorima ne e mo i upravljati joĹĄ godinama. Od ugovora o cesiji najviĹĄe je profitirala Zaba jer ne bi mogla naplatiti svoja potraĹživanja do okon anja sudskog spora Grada i Cibone zbog poslovnih prostora, ĹĄto bi sigurno trajalo godinama", pojaĹĄnjava Danira Bili , bivĹĄa koĹĄarkaĹĄica, a danas zastupnica HDZ-a u SkupĹĄtini te predsjednica Odbora za obrazovanje i sport. Prema najnovijim informacijama, u Cibonu je temeljem prijave Grada uĹĄao i Uskok, ija bi istraga trebala doku iti koliko ustvari iznose dugovi kluba i tko je kriv za situaciju u kojoj se naĹĄla nekadaĹĄnja perjanica hrvatske koĹĄarke. Prema procjenama, ona variraju od 70 do 120 milijuna kuna. Gradski pro elnik Ivica Lovri izjavio je u ponedjeljak na skupMILAN BANDI , gradona elnik Zagreba, preuzimanjem dugova Cibone pla a nekretnine o kojima se Grad nije brinuo 15 godina FOTO MEHKEK/CROPIX

ĹĄtinskom Odboru za obrazovanje i sport kako su revizori prikupljali podatke o dugovima Cibone temeljem ankete (?!) jer dio dokumentacije ne postoji ili je namjerno uniĹĄten, a za pola poslovnih

ovlastila je gradona elnika Milana Bandi a da potpiše cesiju ba Cibona Zagreba koj banci

business.hr Srijeda 22/12/2010

m Cibone pogoduje Zabi TROGODIŠNJA OTPLATA

Prebijanje duga sponzorstvom Grad Zagreb trebao bi Zagreba koj banci preuzete Cibonine dugove isplatiti u sljede e tri godine, u šest rata, po evši od 15. srpnja 2011., dok bi posljednja trebala na ra un Zabe sjesti 15. sije nja 2014. godine. Dragan Kova evi , zastupnik HNS-a, predlagao je na Odboru za financije da se sa Zabom pokuša posti i dogovor o sponzoriranju Cibone kako bi se izbjeglo pla anje iz prora una. Kova evi je smatrao kako bi bilo bolje da Zaba bude, primjerice, deset godina sponzor Cibone kako bi na taj na in prebila potraživanja od kluba.

POSLOVNI PROSTORI navodno su ustupani igra ima na ime neispla enih pla a SNIMIO HRVOJE DOMINI

prostora ne zna se tko su najmoprimci, po kojim cijenama su prostore dobili i na koji rok. Prostore je Zagreba ka banka procijenila na 50 milijuna kuna, me utim, danas

oni vjerojatno vrijede i više. Argument gradske uprave za 15 godina zakašnjelu reakciju bio je da nisu znali da su prostori uknjiženi kao vlasništvo košarkaškog kluba, i to pored injenice da je

Ivo Jeluši , sada bivši zamjenik gradona elnika Milana Bandi a, donedavno sjedio na mjestu predsjednika Cibone. Gradona elnik Bandi je kazao kako e potpisati ugovor o cesiji i preuzeti dug tek kada se izabere nova skupština tog kluba, nadzorni odbor i upravni odbor. Skupština kluba se sastaje danas te se o ekuje da svi lanovi podnesu ostavke i da se izaberu ljudi koji e odgovarati Bandi u. Nova skupština kluba e izabrati nadzorni odbor i upravu i tek tada bi nova garnitura u Ciboni trebala odlu-

FRANJO LUKOVI , predsjednik Uprave Zagreba ke banke, koja je pravo ovrhe nad Ciboninim nekretninama ostvarila pravo ovrhe u srpnju 2010., no zbog zabilježbe Grada nije ju mogla provesti SNIMIO HRVOJE DOMINI

ivati slaže li se da Grad preuzme dugove kluba Zabi i da dobije založno pravo na nekretnine na koje je kao vlasnik upisana Cibona.

Prora unske dotacije

U slu aju da u Ciboni daju zeleno svjetlo Gradu, a postoje informacije da ho e, izgledan scenarij je pokretanje ste aja kluba s preustrojem kako bi se utvrdili vjerovnici te visina potraživanja. Me utim, tada glavni u cijeloj pri i postaje ste ajni upravitelj o kojem ovisi ho e li raskidati ugovore s najmoprimcima poslovnih prostora. Prema neslužbenim informacijama, Uprava Cibone igra e je, umjesto novcem koji nije imala, pla ala tako što im je ustupala prostore na korištenje. Kako bi klub mogao normalizirati poslovanje, potrebno je i odblokirati ra un. Zaba je, nakon do-

govora s Gradom, povukla svoju ovrhu, ali Ciboni prijeti još jedna aktivna ovrha od 2,5 milijuna kuna. Grad bi klubu mogao iza i u susret tako da mu odjednom uplati nekoliko mjese nih rata iz prora una. Godišnje, naime, Cibona dobiva oko 13 milijuna kuna za javne potrebe, natjecanja te održavanje dvorane. "Želimo da se situacija riješi u okviru realnih mogu nosti, ali još ne postoji nikakav plan sanacije Cibone o kojem govori gradona elnik. To mora biti obrazac koji e biti održiv u odnosu na druge klubove koji su isto u problemima. Ipak, mislim da e se Ciboni vratiti sponzori samo kad se neke stvari pokrenu. Grad je za to pokazao dobru volju, ali sve dalje najviše e ovisiti o novim upravnim tijelima Cibone", zaklju uje Danira Bili . Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

tema 6-7

PRODAJNA STRATEGIJA Iako popustima i akcijama trgovci pokuša vući kupce, neki upozoravaju da sezonska sniženja koja počinju sve ran

Trgovci: Sniženja sad u godini, treba ih zako Sezonska rasprodaja ima smisla ako traje mjesec dana - nakon toga kupci gube interes, a trgovcima je prerano za novu kolekciju. Stoga valja zakonom propisati trajanje sezonskog sniženja, čime bi se, kaže Leo Mršić, direktor Lantee, dodatno zaštitilo kupce, a trgovcima pojednostavnila procedura njihova provođenja i nadzora Rasprodaje jesensko-zimske kolekcije odjeće i obuće u trgovačkim centrima službeno počinju prvih dana nakon Božića. No većina je trgovaca već od početka prosinca, ako ne i ranije, počela provoditi sniženja i akcije tijekom kojih se moglo po nižim cijenama ku-

piti artikle iz aktualne kolekcije. Na taj način trgovci pokušavaju naći odgovor na pad kupovne moći i potrošnje te privući kupce, ali i upozoravaju da sezonska sniženja koja počinju sve ranije i traju sve dulje zapravo gube smisao. Tvrde kako su u prednosti strani trgovač-

ki lanci koji mogu dati velike popuste i time pritišću konkurenciju.

Praznični ugođaj

"Dobar je osjećaj kupiti povoljnije, a i neizvjesnost što ćemo pronaći pri obilasku dućana u periodu sniženja može biti dio prazničnog ugođaja. Naravno, potrebno je razumjeti razliku između sezone i perioda sniženja, kada će se mogućnosti da ćete naći upravo ono što tražite znatno smanjiti. Za normalno funkcioniranje tržišta važna su oba perioda", ističe Leo Mršić, direktor Lantea grupe, domaćeg maloprodajnog lanca tekstilnih proizvoda. Njegovo je mišljenje da sniženje, ili sezonska rasprodaja, ima smisla ako traje mjesec dana. Nakon toga, kaže, kupci gube interes, a trgovcima je prerano za punjenje polica robom iz nove kolekcije. "Uvođenje zakonske regulative tako da se unaprijed propišu periodi za sezonska sniženja dodatno bi zaštitilo kupce, a trgovcima Leo Mršić, direktor Lantea grupe, kaže kako im je ova sezona bila bolja od prošlogodišnje, a donijela je stabiliziranje tržišta u pojedinim segmentima i rast u pojedinim grupama robe Snimio hrvoje dominić

pojednostavnilo proceduru njihova provođenja i nadzora", smatra Mršić. U Lanteinim prodavaonicama sniženja su počela početkom prosinca, a popusti se, kao i količine i vrste snižene robe, postupno povećavaju. Osim toga, tijekom cijele godine organiziraju se akcije povoljne kupnje vikendom te pogodnosti putem programa vjernosti. Takav je ritam naišao na povoljan odgovor kupaca koji su, kako kaže, mahom ljudi srednje životne dobi koji imaju profiliran stav po pitanju odjeće te cijene kvalitetu i trajnost. "Gledajući samo ovu sezonu, ona je za nas bolja nego prošle godine. Analize koje radimo po pojedinim divizijama upućuju na stabiliziranje tržišta u pojedinim segmentima, rast u pojedinim grupama robe, ali i pad kao posljedicu smanjenja kupovne moći i konsolidacije tržišta", ističe Mršić, koji optimistično čeka rezultate prodaje u prosincu. No, razloga za zadovoljstvo ne nalazi Željko Jeger, vlasnik lanca trgovina obućom Jegerstar, navodeći kako je promet u odnosu na prošlu godinu realno slabiji 10 posto, te kako ne očekuje da će se i do kraja prosinca išta bitno promijeniti. Ako 2011. ostane na razini ove godine, kaže, trgovci mogu biti zadovoljni, no boji se da

će biti i lošije. On smatra da cijela priča o sniženjima gubi smisao ako ona traju šest od ukupno dvanaest mjeseci u godini, a upravo je takva situacija danas.

Najviše 30%

"Sniženja u trgovačkim centrima počinju 27. prosinca i traju do 31. siječnja, no ako se uđe u dućan, može se vidjeti da je sva roba snižena 40 posto", ističe Jeger, koji smatra da su u ponekim slučajevima sniženja previsoka. "Što znači sniziti proizvod 70 posto? Rekao bih

pokušavaju na i odgovor na pad kupovne mo i i potrošnje te prisve ranije i traju sve dulje zapravo gube smisao

business.hr Srijeda 22/12/2010

d traju šest mjeseci konom ograničiti

da je to ista kra a i treba se zapitati što ste platili po punoj cijeni, odnosno zašto je proizvod tako skup u startu. Takva sniženja mogu sebi priuštiti strani lanci koji prodaju robu iz prve ruke. Oni su u prednosti i oni e nas pomesti", pesimisti an je Jeger, u ijim trgovinama popust na dio asortimana iz teku e i prošle sezone u vrijeme sniženja iznosi maksimalno 30 posto. Ve i popusti od toga mogu biti, kaže, ali u outlet centrima. Tijekom godine sniženja se provode u Magmi, a ove su godine u povodu 21. obljetnice tvrtke kupcima

lanovima Magma cluba dali popust od 21 posto na cijeli asortiman. "Zaista je teško definirati porast prometa u vrijeme zimskog ili ljetnog sniženja jer su u posljednje vrijeme izgubila sezonski karakter i provode se gotovo cijele godine", istaknula je Tamara Leboš, voditeljica odnosa s javnoš u Magme. Od prošlog vikenda za 20. ro endan Turbo lima a po ele su nove akcije u kojima kupcima daruju 20 posto popusta na dje ju odje u i obu u te igra ke. Margareta Podnar

margareta.podnar@business.hr

››

Sniženje od 70% je ista kra a i treba se zapitati što ste platili po punoj cijeni, odnosno zašto je proizvod tako skup u startu ŽELJKO JEGER, vlasnik Jegerstara SNIMIO HRVOJE DOMINI

doga aji

LNG

Plinacro gradi platformu za 50 mil. eura

8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 22/12/2010

JERKO JELI BALTA, predsjednik Uprave Plinacra SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Zagreb. Od 2002. do kraja 2011. Plinacro e u Hrvatskoj sagraditi oko 1000 km novih plinovoda, a tijekom sije nja u rad e biti puĹĄten i interkonekcijski plinovod prema Ma arskoj kapaciteta oko 6,5 milijardi prostornih metara plina na godinu, koji e ustabiliti plinsko trĹžiĹĄte u zemlji. Predsjednik Uprave Plinacra

Ĺ ESTI NATJEÂťAJ

Ä?akovĹĄtina 5. sijeÄ?nja na draĹžbi za 101,6 mil. kuna Ste ajni upravitelj akovĹĄtine Perica Mitrovi nada se kako e na ĹĄestoj draĹžbi imovine akova ke tvrtke zakazanoj za 5. sije nja neki od zainteresiranih kupaca - me u kojima se naj eĹĄ e spominju osje ko Ĺ˝ito i zagreba ki Pan-Pek - iznijeti ponude Na ĹĄestoj draĹžbi prodaje imovine akovĹĄtine u ste aju, koja e se odrĹžati 5. sije nja 2011., po etna cijena iznosit e 101,6 milijuna kuna, a ste ajni upravitelj Perica Mitrovi ovaj put o ekuje pozitivan ishod. "Toplo se nadam da emo na ĹĄestoj draĹžbi uspjeti prodati imovinu akovĹĄtine", izjavio je Mitrovi za Business.hr.

Nema keĹĄa

Na pitanje o postojanju zainteresiranih Mitrovi je naveo da ih uvijek ima te potvrdio navode o interesu osje kog Ĺ˝ita i zagreba kog Pan-Peka.

IZ SILOSA akovĹĄtine po etkom godine nestalo je 26.000 tona pĹĄenice ARHIVA BUSINESS.HR

"Zainteresiranih ima od po etka, a najve i interes oduvijek pokazuje tvrtka Ĺ˝ito, dok je Pan-Pek u kombinaciji sa Ĺ˝itom zainteresiran za profitni centar Tena. Problem je u tome ĹĄto malo tko ima toliki iznos u gotovini", istaknuo je Mitrovi .

44 mil. kn za pla e

Na prethodnoj petoj draĹžbi odrĹžanoj 8. prosinca po etna cijena nekretnina akovĹĄtine iznosila je 137,6 milijuna kuna, ĹĄto je 20 posto manje od po etne cijene na etvrtoj draĹžbi. Ste ajni postupak nad akovĹĄtinom, ija vrijednost temeljnog kapitala iznosi

240 milijuna kuna, Trgova ki sud u Osijeku otvorio je u velja i ove godine, a tada je glavni sindikalni povjerenik akovĹĄtine Mario Vukovi ocijenio da drugog rjeĹĄenja osim ste aja nije moglo biti. Na odlazak u ste aj akovĹĄtine - iz ijih je silosa po etkom godine nestalo 26.000 tona pĹĄenice - utjecala je i viĹĄemjese na nemogu nost isplate pla e radnicima i drugih prava iz radnog odnosa pa radnici, vjerovnici iz prvog isplatnog reda, potraĹžuju 44 milijuna kuna. Iva Bikanec

iva.bikanec@business.hr

NEMA PONUDA ZA SEGESTICU

Kroz tvrtku je dosad proĹĄlo 116 zainteresiranih Sli nu sudbinu dijeli i sisa ka tvornica alkoholnih i bezalkoholnih pi a i octa Segestica, koja ni na ĹĄestoj draĹžbi odrĹžanoj 20. prosinca nije dobila adekvatnog kupca svoje imovine. Segestica je zbog 150 milijuna kuna duga u ste aju tako er od velja e ove godine. Po etna cijena tvornice iznosila je 48,3 milijuna kuna i na svakom je sljede em natje aju sniĹžena 10 posto, a

tako e biti i na sedmoj draĹžbi, koja je zakazana za 20. sije nja 2010. godine. "Kroz Segesticu je proĹĄlo 116 zainteresiranih, ja sam svima duĹžna pokazati tvornicu, a tko e dati ponudu, to ne znam. Nitko nema pravo prvenstva ni prednosti. Tko da viĹĄe, njegovo je", za Business.hr je izjavila ste ajna upraviteljica Branka MalbaĹĄi .

Jerko Jeli Balta ju er je istaknuo da e, nakon dovrĹĄetka svih zacrtanih plinovoda do kraja 2014., Hrvatska osigurati ukupno 2775 km visokotla nih plinovoda, a me u njima je i nekoliko magistralnih koji e osigurati povezivanje s plinskim sustavima Srbije, BiH, Crne Gore, Italije i Slovenije. Plinacro je nedavno pokrenuo i alternativni projekt LNG RV vrijedan oko 50 milijuna eura, koji bi trebao rezultirati izgradnjom instalacija za priklju enje LNG broda za upli-

njavanje na postoje i plinski transportni sustav, a njime bi se nadomjestilo vrijeme izgubljeno zaustavljanjem projekta velikog LNG terminala na Krku. Uz to, Plinacro i ruski Gazprom nedavno su izabrali tvrtku koja bi trebala dovrĹĄiti studiju izvodljivosti koja e ispitati mogu nost priklju enja Hrvatske na JuĹžni tok. Do svibnja 2011., najavljeno je, dovrĹĄit e se dionica plinovoda od Gospi a do Benkovca, a do lipnja 2012. i plinovod od Benkovca do Splita i Dugopolja. S. C. H.

KonÄ?ar isplaÄ&#x2021; dividendu od IZVOZOM NADMAĹ ILI DOMA I PLASMAN Na inozemnim trĹžiĹĄtima Kon ar je ostvario 54 posto prodaje ili pet posto viĹĄe nego 2009., a u skladu s ostvarenom dobiti namjeravaju isplatiti 31 milijun kuna dividende ili 12 kuna po dionici Grupa Kon ar ovu e godinu zavrĹĄiti s ukupnim prihodima od 2,7 milijardi kuna, a dobit nakon oporezivanja trebala bi iznositi 168,4 milijuna kuna. Takve su rezultate i planirali za 2010. godinu, kazao je predsjednik Uprave Darinko Bago na ju eraĹĄnjoj konferenciji za novinare. Kad su po etkom godine uvidjeli da ugovaranje poslova pada na doma em trĹžiĹĄtu, okrenuli su se izvozu, koji je ove godine prvi put nadmaĹĄio doma i plasman. Na stranim je trĹžiĹĄtima tako ostvareno 54 posto prodaje ili pet posto viĹĄe nego 2009., a sli ni se rezultati o ekuju i u 2011. godini.

12 kuna za dionicu

U skladu s ostvarenom dobiti u Kon aru namjeravaju isplatiti dividendu u iznosu od 31 milijun kuna ili oko 12 kun za dionicu. Tako e Kon ar prvi puta od 2005. isplatiti divi-

dendu, kada je ispla eno 5,1 milijuna kuna (ili 2 kune po dionici) iz dobiti ostvarene 2003. i 2004. godine. Me u dioni arima Kon ara najviĹĄe ide Kapitalnom fondu (8,7 mil. kn), a slijede HZMO (4,6 mil kn) i HFP (3,1 mil. kn). "Sljede a e godina biti godina stabilizacije i povratka na stope rasta od pet do sedam posto, kakve smo imali prije krize", istaknuo je Bago. Govore i o ostvarenim projektima u 2010., naglasio je kako je Kon ar najinovativniji sustav poduze a bez konkurencije u zemlji. Ugovoreni poslovi na kraju ove godine iznose 2,4 milijarde kuna, ĹĄto je tri posto manje nego na po etku godine. Do kraja sljede e godine u Kon aru planiraju pove ati ugovorene poslove 18 posto, na ukupan iznos od 2,8 milijarde kuna. Od toga 1,3 milijarde ugovorile

PAO ZBOG TUNELA

Kalmeta smijenio Sapunara iz HAC-a Zagreb. Ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta ju er je smijenio Josipa Sapunara s mjesta lana Uprave Hrvatskih autocesta (HAC). U inio je to u svojstvu Skupštine HAC-a kao njezin jedini lan i za to mu nije trebala formalna suglasnost Vlade, napominju u Ministarstvu. Na Sapunarovo mjesto

Kalmeta nije nikog imenovao pa Uprava HAC-a trenuta no ima samo jednog lana - predsjednika Stjepka Bobana. Osipanje HAC-ove Uprave uslijedilo je nakon što su njezini lanovi Jurica Prskalo, Mario Lovrin evi i Josip Sapunar pritvoreni zbog afera "bojenje tunela" i "Fimi media". Sapunaru je prošloga tjedna ukinut istražni zatvor, a ostala dvojca HAC-ovih elnika osumnji enih u aferi "Fimi media" ostala su u Remetincu, dok se u Uskokovoj istrazi ne ispitaju preostali svjedoci. H

plaćuje prvu od 2005.

bi se na doma em tržištu, a 1,5 milijardi kuna u inozemstvu.

Pometeno brdo

U 2011. godini planiraju ostvariti 126,7 milijuna kuna neto dobiti te investicije u vrijednosti 281 milijun kuna, a ove je godine investirano 136 milijuna kuna. U 2010. godini Kon ar je sve planirane projekte ostvario na vrijeme, kaže Bago. Kasni samo realizacija vjetroelektrane Pometeno brdo.

maja.grbic@business.hr

Sindikat: Smijenite Upravu

Za 3. maj zainteresirani Kinezi i Britanci

Rijeka. Sindikat Istre i Kvarnera od Ministarstva mora, ve inskog vlasnika Zra ne luke Rijeka na Krku, zatražio je smjenu Uprave zbog lošeg na ina poslovanja koje je dovelo do smanjenja prometa 40% u 2010. i rezultiralo neisplatom pla a. Ni manjinski vlasnici, gradovi, op ine i Županija, ne vode stratešku brigu o tom gospodarskom subjektu, tvrdi SIK. H

Rijeka. Brodogradilište 3. maj osiguralo je zaposlenost ve eg dijela kapaciteta za 2011., rekao je predsjednik Uprave toga rije kog brodogradilišta Edi Ku an na ju erašnjoj presici. Na pitanje o privatizaciji kazao je da e se u prvoj tre ini godine znati kakvo je stanje mogu eg kupca, grupe A-tec. Ne uspije li A-tecovo

privatiziranje, brodogradilište ima ve gotov plan preustroja, a postoje i drugi zainteresirani kupci, po informacijama Uprave, iz V. Britanije, Kine pa i Danko Kon ar. Ove e godine 3. maj ostvariti pozitivan poslovni rezultat s dobiti od devet milijuna kuna, no nakon ura unavanja kamata, kona ni poslovni rezultat e biti negativan. Tvrtka STN u sklopu grupe BI 3. maj ostvarit e pozitivan rezultat, a ostale sastavnice e na kraju 2010. biti u minusu, kazao je Ku an. H

Nezaposlenost blizu rekordu iz ožujka

U sije nju planiraju potpisati ugovor s bankama vezan uz kreditiranje tog projekta. Iako dosad nisu uspjeli prodati niskopodne tramvaje izvan zemlje, prvi ovjek Kon ara kazao je kako razgovaraju s nekoliko potencijalnih partnera. Do kraja idu e godine mogli bi imati barem jedan ugovor za tramvaj, ali i za nedavno predstavljeni niskopodni elektromotorni vlak. Maja Grbi

PRIVATIZACIJA

U STUDENOME 18,3%

SNIMIO HRVOJE DOMINI

DARINKO BAGO, predsjednik Uprave Kon ara: "Do kraja idu e godine mogli bismo imati barem jedan ugovor za tramvaj, ali i za niskopodni elektromotorni vlak"

ZRA»NA LUKA RI

Najviša zabilježena stopa registrirane nezaposlenosti u posljednje više od etiri godine bila je ona iz ožujka - 18,4 posto Stopa registrirane nezaposlenosti za studeni 2010. iznosila je 18,3 posto, pove avši se sa 17,8 posto u listopadu, pokazuju prvi podaci Državnoga zavoda za statistiku. Stopa iznad 18 posto posljednji je put zabilježena u ožujku ove godine, kada je iznosila 18,4 posto, a to je ujedno bila najviša zabilježena stopa registrirane nezaposlenosti u posljednje više od etiri godine. Rast nezaposlenosti, kako ocjenjuju analiti a-

ri, posljedica je uobi ajenih sezonskih kretanja, restrukturiranja u pojedinim dijelovima gospodarstva, ali i spora oporavka doma ega gospodarstva. Analiti ari su ranije upozoravali da ve e otvaranje radnih mjesta nije izgledno prije druge polovine 2012. godine te da e se broj nezaposlenih do kraja godine vjerojatno popeti na 320.000. Krajem studenoga na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je evidentirano 312.350 nezaposlenih osoba, što je 7871 osoba ili 2,6 posto više nego u listopadu, a 29.414 osoba, odnosno 10,4 posto više u usporedbi sa stude-

nim 2009. godine. U studenome se u evidenciju nezaposlenih prijavila 29.271 osoba, što je 8,2 posto više nego u istome mjesecu prošle godine. Najviše novoprijavljenih osoba stiglo je iz pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, trgovine na veliko i malo, prera iva ke industruije te gra evinarstva. Najve i apsolutni broj nezaposlenih imala je Splitsko-dalmatinska županija. Na godišnjoj je razini, prema podacima DZS-a, stopa registrirane nezaposlenosti za studeni 2,2 postotna boda ve a nego za isti mjesec lani, kada je iznosila 16,1 posto. M. P.

doga aji > nacionalno > lokalno > svijet

Srijeda 22/12/2010

IMAJU I OPEL

Avag preuzima prodaju Fiata i Alfa Romea Avag holding, jedna od najve ih europskih automobilskih trgova kih ku a, objavila je ju er da ĹĄiri poslovanje u Hrvatskoj. Avag je u Hrvatskoj prisutan 18 godina, prvo kroz Autocentar Rudman, a potom i kroz PSC Zagreb. Dosad se najviĹĄe vezao uz Opel i Chevrolet, a od 1. prosinca ĹĄiri poslovanje na Fiat i Alfa Romeo. Avag je prodaju vozila Fiat i Alfa Romeo ve pokrenuo u Rijeci i Osijeku, a po etkom velja e otvara salon i u Zagrebu. Taj e salon biti na istoj adresi na kojoj se ve nalazi PSC Zagreb, ali ne e biti, tvrdi prokurist Emil Kukolja, konkurencija dobrom poslovanju PSC-a. To nije, dodaje Kukolja, pokuĹĄaj otimanja trĹžiĹĄta Auto Commerceu. "Auto Commerce ostaje ekskluzivni uvoznik Fiata i Alfa Romea, a mi emo preuzeti prodaju vozila", kaĹže Kukolja i dodaje da se PSC kao jedan od etiriju zastupnika Opela u Hrvatskoj dokazao dobrim rezultatima. "Fiat nikada nije ovako loĹĄe stajao. Mi, naravno, vjerujemo da je njegovo mjesto mnogo viĹĄe i zato smo i uĹĄli u ovaj posao", tvrdi Kukolja. Avag je u Hrvatskoj dosegnuo milijardu kuna prometa i 7000 isporu enih vozila godiĹĄnje. I. U. G.

VABA I EIF

Zagreb. Predsjedniku Uprave Riviere Pore Veljku Ostoji u i lanu Uprave Tihomiru NikolaĹĄu 1. sije nja priduĹžit e se kao novi lan Marko iĹžmek, koji e u biti zaduĹžen za financije, kontroling i IT, odlu io je NO. iĹžmek je lan Uprava Rapca, Dom holding te Dubrovnik Babina kuka. Karijeru je po eo u HNB-u, radio je u Investmentbank Austriji i ICF-u, bio je lan Uprave EURO Investa. B.hr

VaraĹždin. Europski investicijski fond (EIF) i Vaba banka potpisali su ugovor kojim se osiguravaju nova sredstva za financiranje obrtnika i malih poduzetnika: 5 milijuna eura osigurat e EIF, a Vaba banka joĹĄ 5 milijuna eura te kreirati novi program mikrokreditiranja vrijedan 10 milijuna eura.

ÂťiĹžmek lan Uprave

10-11

business.hr

RIVIERA POREÂť

MARKO ÂťIĹ˝MEK bit e zaduĹžen za financije ARHIVA BUSINESS.HR

Obrtnicima i poduzetnicima 10 mil. eura kredita

Korisnici kredita mogu biti obrti, mali poduzetnici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, zadruge i slobodna zanimanja. Kredit od 3000 do 25.000 eura namijenjeni su za kupnju, izgradnju, ure enje ili proĹĄirenje gospodarskih objekata, nabavu opreme ili pojedinih dijelova opreme, trajna obrtna sredstva ili refinanciranje kredita. Rok otplate je do 6 godina uklju uju i po ek, koji ovisno o namjeni moĹže biti do godine dana, uz kamatnu stopu od 7 do 7,5 posto. B.hr

Nenad KonÄ?ar: Rad nudimo 25 posto vla PRIVATIZACIJA KRALJEVICE Direktor Jadranskih ulaganja Nenad Kon ar kaĹže kako im je, ako doista preuzmu brodogadiliĹĄte Kraljevica, cilj postizanje pozitivne nule ve u prvoj godini poslovanja Nakon ĹĄto je Vlada proĹĄlog tjedna donijela odluku o nastavku procesa privatizacije BrodogradiliĹĄta Kraljevica s tvrtkom Jadranska ulaganja u vlasniĹĄtvu obitelji poznatog poduzetnika Danka Kon ara, ini se da je to brodogradiliĹĄte kona no na putu da se na e u rukama ozbiljnog vlasnika. Nakon prva dva neuspjeĹĄna kruga privatizacije, na kojima nije bilo zainteresiranih za kupnju, na to su upu ivali svi potezi Jadranskih ulaganja, tvrtke koja se me u ponudama pristiglim u tre em krugu privatizacije pokazala kao najzainteresiraniji kandidat za preuzimanje tog brodogradiliĹĄta. To je za Business.hr ju er potvrdio i direktor Jadranskih ulaganja Nenad Kon ar, koji nam je

otkrio ambiciozne poslovne planove ĹĄto ih ta tvrtka namjerava provesti u Kraljevici postane li njezin vlasnik.

â&#x20AC;&#x2DC;Bit emo profitabilniâ&#x20AC;&#x2122; "U Jadranskim ulaganjima kupnju Kraljevice shvatili smo kao ozbiljan poslovni iza-

DANKO KONÂťAR, vlasnik Jadranskih ulaganja FOTO Ĺ OP/CROPIX

ANALIZE pokazuju da Kraljevica definitivno moĹže profitabilno poslovati ako se na svjetskoj sceni ne dogode zna ajnije promjene i potresi, kaĹže Nenad Kon ar SNIMIO HRVOJE DOMINI

MERVATOR GRUPA

Plan do 2015.: 4,2 mlrd. eura prihoda Zagreb. Mercator grupa u 2011. planira 2,9 milijardi eura prihoda iz prodaje, odnosno rast od gotovo šest posto u odnosu na 2010., a do 2015. planiraju dosegnuti iste prihode u visini 4,2 mlrd. eura, što je prosje an godišnji rast gotovo 9 posto. U idu ih pet godina planiraju

investirati više od 700 milijuna eura, pretežno u razvoj maloprodajne i logisti ke mreže, te u i na tržište Makedonije i Kosova. Na temelju ulaganja planiraju postati lider na svih devet tržišta na kojima posluju i zaposliti više od 33.000 zaposlenika. U Sloveniji vide mogu nost rasta prometa od dva posto, a izvan mati ne države planiraju pove ati promet 16 posto. Prihod na inotržištima trebao bi im nositi oko 40 posto ukupne prodaje. B.hr

adnicima vlasništva zov. Svjesni smo toga da je brodogradnja u našoj zemlji na koljenima pa je trebala odre ena hrabrost da podnesemo ponudu. Naravno, našu ponudu još trebaju prihvatiti Vlada, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja te Europska komisija. Budemo li izabrani, svjesni smo goleme odgovornosti koju preuzimamo", kazao nam je Nenad Kon ar. Osim odgovornosti, kako kaže, posrijedi je i poslovni rizik, ali u njega se ne bi upuštali da ne misle kako cijeli projekt nije i komercijalno isplativ. Naš sugovornik isti e kako su proveli sva potrebna istraživanja, a ona pokazuju da Kraljevica definitivno može profitabilno poslovati ako se na svjetskog sceni ne dogode zna ajnije promjene i potresi. U svemu tome, isti e, klju nu e ulogu imati tržište kojem e se prilago avati i proizvodni asortiman brodogradilišta. Dakle, to mogu biti ribarice za ruske naru itelje, ali i luksuzne jahte, poput one koja je u ovom brodogradilištu sagra ena za poznatog srbijanskog biznismena Philipa Zeptera. U Jadranskim ulaganjima ne bježe ni od poslo-

va remonta i offshore konstrukcija, koji se tako er uklapaju u poslovni plan prema kojim se predvi a da se brodogradilište bavi svim poslovima koji e biti prije svega profitabilni.

Vrijednost dionica

Jedno od klju nih pitanja je i odnos budu eg vlasnika sa sindikatima. Prema dostupnim informacijama, Jadranska su ulaganja bila jedini ponu a koji je u prvoj fazi natje aja kontaktirao sindikate. To nam je potvrdio i Nenad Kon ar, najavljuju i kako sindikate namjeravaju aktivno uklju iti i u vlasni ku strukturu. "Brodogradilišta ne mogu graditi bez radnika, a na sindikate prije svega gledamo kao na partnere. Stoga radnicima nudimo 25 posto vlasništva i želimo zajedno biti suvlasnici na dobrobit svih. Naravno, u brodogradnji dionice ne vrijede kao, primjerice, u TDR-u i toga smo svjesni. No želja nam je da kvalitetno radimo i da te dionice jednom budu i vrjednije od navedenih", kaže Nenad Kon ar zaklju uju i kako je u prvoj godini poslovanja cilj postizanje pozitivne nule. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

OGLAS

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 22/12/2010

INOVACIJE

BICRO: Za 25 projekata 4,8 milijuna kuna Zagreb. Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO me u 85 prijavljenih odabrao je 25 projekata za sufinanciranje iz Programa provjere inovativnog koncepta u visini koja premašuje 4,8 milijuna kuna. Ukupna vrijednost traženih sredstava je gotovo 8 milijuna kuna, od ega privatni sektor treba uložiti 3 mili-

juna kuna u projekte. Najviše je projekata iz digitalne tehnologije i ICT-a te energetike (40%). Prijavitelji odabranih projekata su inovativna poduze a (52%) i znanstvene organizacije (48%). "Kako je zaprimljeno gotovo 24% više prijava u odnosu na prvi krug i gotovo tri puta premašen iznos predvi enog prora una, BICRO je u mogu nosti sufinancirati samo 40 posto pozitivno ocijenjenih projekata", rekao je Dalibor Marijanovi , direktor BICRO-a.

Kako su sredstva ograni ena jer dolaze iz zajma Svjetske banke i Hrvatskog projekta tehnologijskog razvitka koji uskoro završava, a pozitivno je ocijenjeno znatno više projekata, intenzivno se radi na osiguravanju dodatnih sredstva. Program u iznosima od 35.000 do 350.000 kuna po projektu financira provjeru i zaštitu intelektualnog vlasništva, demonstraciju tehni ke izvedivosti i izradu funkcionalnog prototipa. Iz Programa je mogu e financirati do 75% ukupnih troškova. B.hr

U BIH

Geofotu posao od 3 mil. eura Zagreb. Zagreba ka tvrtka Geofoto osvojila je tri milijuna eura vrijedan me unarodni natje aj "Spatial Information services phase two - digital ortophoto maps" koji e izvoditi za Državnu geodetsku upravu BiH. Natje aj je osvojen u konkurenciji 17 europskih tvrtki, a projekt financira EU u sklopu IPA programa. Predvi eno trajanje projekta je 18 mjeseci. H

NEGATIVAN TREND Više od polovine zatvorenih obrta iz uslužnog je sektora, a u HOK-u kao glavni problem isti u sivu ekonomiju i nepla anje, što potvr uje i podatak da je broj insolventnih obrtnika premašio 40.000, ije nepodmirene obveze iznose oko 6 milijardi kuna Negativan trend zatvaranja doma ih obrta u posljednje dvije recesijske godine poprimio je dramati ne razmjere - zatvoreno ih je ak 10.000! Rije je o podacima iz Obrtnog registra koje vodi Ministarstvo gospodarstva. Iako pad nije više tako izražen kao lani, nastavljen je i ove godine. Samo ga je djelomice amortizirala brojka od 3000 otvorenih obrta u istom razdoblju, jer je i dalje rije o minusu od 7000 obrta u odnosu na stanje potkraj 2008. godine. Dok je tada bilo aktivno približno 97.000 obrta, danas ih ima samo oko 90.000. "Kriza najviše poga a najslabije, a to su mikrogospodarski subjekti kao što su obrtnici. Oni su najprije po eli osje ati smanjenu

potražnju za proizvodima i uslugama. U obrtima se u pravilu stvara niska akumulacija, pa su znatno manje otporni na krizu u odnosu na trgova ka društva", kaže Mato Topi , predsjednik Hrvatske obrtni ke komore (HOK).

Rad na crno

Više od polovine zatvorenih obrta iz uslužnih je sektora, kao što su trgovina, ugostiteljstvo, graditeljstvo i promet, koji ine više od 60 posto ukupna broja obrta. No, situacija nije bolja ni u proizvodnom sektoru. Da bi se izbjeglo zatvaranje obrta, HOK je još potkraj 2008. godine Vladi predložio 30-ak antirecesijskih mjera, s naglaskom na obuzdavanje sive ekonomije.

"Siva ekonomija najve i je problem, jer ve ina zatvorenih obrta i dalje radi budu i da obrtnici moraju živjeti od ne ega. Neregistrirano obavljanje djelatnosti nije optere eno nikakvim davanjima pa se mogu ponuditi niže cijene. U takvoj situaciji gube obrtnici, ali i država, kojoj se manje upla uje u prora un. Na kraju teret pada na legalne obrtnike", kaže Topi i isti e kako je od HOK-ovih predloženih mjera usvojen tek manji dio. Od predloženih mjera koje nisu usvojene obrtnicima su najvažnije one po kojima bi se davale olakšice za prve tri godine poslovanja novootvorenih obrta, izjedna avanje prava obrtnika s pravima radnika u slu aju zatvaranja

SNIMIO HRVOJE DOMINI

U dvije godine zatvoreno 10.000 obrta MATO TOPI , predsjednik HOK-a: Predložili smo 30-ak antirecesijskih mjera, a prihva en ih je samo dio

obrta te podizanje granice za ulazak u sustav PDV-a. U pogledu sive ekonomije HOK traži da se po hitnom postupku donese novi zakon o sprje avanju rada na crno. Ostaje riješiti i pitanje financijske nediscipline, uvesti kvalitetnija rješenja strukovnog obrazovanja, ali i smanjiti visoke kamate na poduzetni ke kredite te reprogramiranje postoje ih kredita, kao i ve e porezno rastere enje.

Pretvrda Vlada

Upravo se problem nepla anja pokazao nepremostivim za mnoge obrtnike. Ozbiljnost situacije u ovoj godini potvr uju i podaci o broju insolventnih fizi kih osoba, odnosno o blokiranim ra unima

obrtnika. Trend je i tu izrazito negativan i broj insolventnih obrtnika premašio je 40.000, a njihove nepodmirene obveze iznose oko 6 milijardi kuna. "Vlada se, na žalost, postavila pretvrdo. Teško nam je re i ho e li sljede a godina kona no biti bolja, ali injenica je da kad bi se prihvatili naši prijedlozi, ne samo da bi se smanjilo zatvaranje postoje ih i pove alo otvaranje novih obrta, nego bi mnogi obrtnici zaposlili i nove djelatnike", kaže Topi , zaklju uju i kako obrti u Hrvatskoj zapošljavaju respektabilnih 220.000 ljudi, od ega su 90.000 vlasnici, a ostalo su zaposleni djelatnici. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

IT i tehnologija Srijeda 22/12/2010

Doma e tržište i dalje kaska za svijetom IT TRŽIŠTE 2011. Hrvatsko informati ko tržište oporavljat e se mnogo sporije nego svjetsko zato što doma e gospodarstvo još nije izašlo iz krize, a država kao jedan od glavnih investitora sve pažljivije ulaže u razvoj svojih informacijskih tehnologija

STANDARDIZACIJA POSLOVNIH PROCESA > IT tržište > preuzimanja

14-15 business.hr Srijeda 22/12/2010

rocjene rasta IT tržišta u sljedećoj godini nisu nimalo optimistične. IDC Adriatics, tvrtka koja već deset godina sustavno prati stanje na tržištu, procjenjuje kako bi pad mogao iznositi između 1 i 5 posto. Procjene se temelje prije svega na domaćim narudžbama realnog sektora, koji je u posljednje dvije krizne godine drastično smanjio narudžbe i počeo konsolidirati IT sustave. IDC je još 2009. procijenio kako oporavka neće

Infodomova implementacija u Nexe grupi povećava efikasnost Nexe grupa i InfoDom grupa dogovorili su implementaciju platforme SRMA u našičkoj tvrtki. Platforma će Nexe grupi pomoći u ujedinjavanju i sistematiziranju znanja po granama industrije u kojima je prisutna kroz centre izvrsnosti, standardiziranju

procesa te povećanju efikasnosti i kvalitete realizacije velikih investicijskih projekata. Razvoj platforme SRMA kreditiran je novcem iz programa "Razum" Poslovnoinovacijskog centra Hrvatske BICRO, Vladine agencije za provedbu programa potpore

biti prije 2012., a direktor te tvrtke Boris Žitnik isticao je tada kako će se zbog pada otvoriti crna rupa u hrvatskom IT-u "velika" čak 12 milijardi kuna, što će u konačnici dovesti do okrupnjavanja, preživljavanja onih koji se najbrže mogu prilagoditi krizi, ali i gašenja nekih tvrtki. Tih 12 milijardi kuna manjka u pet godina jednako je čak dvogodišnjoj vrijednosti domaćeg IT tržišta — kao da su izgubljene ova i prošla godina. Stanje u IT sektoru određuje i činjenica da se prije

samo nekoliko godina na tržištu kupovalo gotovo sve, a ulaganja u financijskom i telekomunikacijskom te velikim proizvodnim tvrtkama vukla su tržište. Pritom se i segment malih i srednjih tvrtki lakše odlučivao ulagati u IT jer im je rast obujma narudžbi diktirao takav tempo. Sada je na redu konsolidacija i provjera je li "instalirana IT snaga" dovoljna za još neko vrijeme pa je mnogo izvjesnija optimizacija nego nova ulaganja. Zbog svega toga i dalje će se bilježiti pad, pa IDC-ovi analitičari očekuju da bi se tržište trebalo vratiti na razinu od prije četiri godine, kada je vrijedilo nešto više od milijardu dolara. Treba, međutim, istaknuti da se to sve događa nakon 17-postotnog pada IT potrošnje u 2009. izraženog u dolarima, odnosno 11-postotnog mjereno u nacionalnoj valuti, što još dramatičnije govori o padu tržišta i njegovu realnom stanju.

Moguć oporavak

U sljedećoj godini valja očekivati stagnaciju ili čak smanjenje investicija u IT, jer gospodarstvo će se morati presložiti, a postojeća rješenja morat će u mnogim sektorima biti dostatna. No, među menadžerima se može čuti kako bi u drugom dijelu godine mogle ponovno početi investicije u informatička rješenja kao dodatnu podršku poboljšanju poslovanja. Ni ova godina za IT tržište neće biti mnogo bolja. Boris Žitnik, direktor IDC Adriaticsa snimio h. dominić

tehnologijskom razvoju. Zbog složenosti zahtjeva i veličine grupe, koja posluje u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Srbiji, nastala je potreba za korištenjem suvremenih programskih alata za upravljanje projektima, znanjem i inovacijama, ali i općenito poslovnim procesima, objašnjava Ivan Ergović, predsjednik Uprave Nexe grupe. Prema njegovim riječima, upravo su se zbog toga odlučili uvesti programski alat SRMA. U prvoj fazi implementiraju programsko rješe-

nje za upravljanje projektima SRMA PMO, koje će donijeti niz prednosti na razini grupe kroz bolju iskoristivost resursa, ubrzanje procesa i smanjenje troškova, bolji nadzor investicijskih projekata, smanjenje kašnjenja i prekoračenja budžeta projekata te koordinaciju rada poduzeća u regiji s fokusiranjem na ključne indikatore uspješnosti, objašnjava Ergović. Kako je Nexe grupa regionalni igrač, za uspjeh poslovanja u krizi ova implementacija ima poseban značaj. G. K.

Prema procjenama, pad će iznositi oko 5 posto iako se prvotno smatralo da će drugi dio godine donijeti bolje rezultate jer će svjetsko tržište polako izlaziti iz krize te tako potaknuti rast domaćeg tržišta. Međutim, makroekonomski pokazatelji hrvatskoga gospodarstva i dalje su negativni pa su procjene morale biti korigirane, objašnjava Žitnik. Što se tiče sljedeće godine, Žitnik procjenjuje kako je gotovo nemoguće prognozirati konkretnu brojku pada IT tržišta jer će ona ovisiti o činjenici da je 2011. izborna godina. Kako je država i dalje velik generator potražnje na IT tržištu, bit će zanimljivo vidjeti koliko će se stvarno potrošiti. Prema planovima, država bi u iduće dvije godine u projekte informatizacije trebala uložiti oko 1,44 milijarde kuna. Kako je država najveći pojedinačni naručitelj IT proizvoda i usluga u Hrvatskoj i na nju se odnosi čak 40 posto IT potražnje, ostaje vidjeti koliko će novca na kraju zaista biti potrošeno ili će se izgubiti u nekom od rebalansa u izbornoj godini. Prema dostupnim podacima, u idućoj bi godini država za informatizaciju trebala izdvojiti gotovo 716 milijuna kuna, a 2012. godine 724,3 milijuna kuna. Lani je uloženo 665,2 milijuna kuna, a ove godine 708,4 milijuna kuna. Zanimljivo je da će se sljedeće godine najviše potrošiti na informatizaciju tijela državne uprave, i to 312,1 milijun kuna, na informatizaciju infrastrukture u akademskom obrazovanju 165,4 milijuna kuna, a na informatizaciju pravosuđa

88 milijuna kuna. Kako su projekti u zdravstvenom sustavu pri kraju, očekuje se da bi dio novca ipak trebao ostati za nastavak spomenutih projekata.

Struktura potrošnje

I struktura IT potrošnje u ovoj je godini drukčija u odnosu na 2009., a takav trend mogao bi se nastaviti i dogodine. Dok smo u 2009. imali drastičan pad prodaje informatičke opreme te stagnaciju isporuke softvera i IT usluga, u ovoj će se godini prodaja hardvera stabilizirati na relativno nižoj razini, a vrijednost isporučenih softverskih licencija i održavanja, kao i pruženih IT usluga, past će oko 7 posto. Sljedeće nas godine očekuje gotovo jednak pad svih tržišnih segmenata. Pritom će intenzitet pada ovisiti prije svega o makroekonomskim okvirima, odnosno o tome koliko će se središnja država uspjeti zadužiti da osnovne funkcije, kao što su otplata inozemnog zaduženja, isplata plaća državnih službenika i mirovina, ne dođu u pitanje, te ne dođe do daljnjeg zaoštravanje nelikvidnosti u zemlji, procjenjuje Žitnik stanje na tržištu dogodine. Zanimljivo je, međutim, da će jedno od područja rasta, kako na domaćem tako i na inozemnim tržištima, prije svega u malim i srednjim kompanijama biti Business intelligence (BI) rješenja. Tehnologija nam je omogućila stvaranje golemih zaliha podataka u svakoj tvrtki jer su padale cijene diskovnih sustava, a rasla navika korisnika da ništa ne brišu. Predviđa se da

INTERNET

Digitalna arhiva asopisa Bug Digitalna arhiva asopisa Bug odnedavno je dostupna u probnoj verziji na njegovim internetskim stranicama. Glavni urednik Buga Miroslav Rosandi ustvrdio je kako je prvotni plan bio raditi neku off-line bazu PDF arhive i distribuirati je na DVD-u. Rosandi je rekao kako su uz digitalnu arhivu radili i druge projekte, kao što

e tvrtke sve više pokušavati iskoristiti podatke kojima raspolažu stvaranjem novih analiti kih modela koji e mo i predvidjeti ponašanje klijenata i partnera te njihove potrebe. To e zahtijevati izmjene u BI infrastrukturi, ali o ekuje se da e upravo napredna analiza arhivskih podataka osloboditi skrivene potencijale tvrtke, olakšati upravljanje i dovesti do boljih poslovnih rezultata. Da se tržište polako budi, dokazuju i IDC-ovi podaci o prodaji ra unala u tre em ovogodišnjem kvartalu. Tako je u Hrvatsku isporu eno 63.577 ra unala, odnosno oko pet posto više nego u istom periodu lani. Gledaju se isporuke, a ne konkretna prodaja, što je važno jer je rije o ra unalima koja su stigla na tržište, ali nisu nužno ve i prodana. Gledaju i po segmentima, tržište stolnih ra unala iskazalo je dvoznamenkast pad, dok je segment prijenosnika dodatno pove ao udjel u cjelokupnom PC tržištu. Rast broja prijenosnih ra unala, pa tako i ukupnog broja isporu enih ra unala, rezultat je pove anih isporuka u tre em kvartalu namijenjenih za prodaju krajem etvrtog kvartala, u tzv. blagdanskom razdoblju. I dok bi na godišnjoj razini prodaja ra unala mogla biti u plusu, iako sve ovisi o posljednjim danima 2010., kako tržište obilježava pad cijena ra unala, jasno je da e na kraju ove godine gotovo sigurno zabilježiti pad vrijednosti isporu enog hardvera. Takav e se trend nastaviti i sljede e godine. Dražen Tomi

drazen.tomic@business.hr

je Enter na webu, veliku nadogradnju foruma te novi m.bug za korisnike koji njihovu webu pristupaju mobitelom. U digitalnoj arhivi zasad su dostupni jubilarni brojevi 150 i 181 (u povodu 15 godina izlaženja). Važna je novost i novi pretraživa tema objavljenih u Bugu, a pokriva sve brojeve koji se nalaze u bazi, tako da ve ima punu funkcionalnost. Arhiva se može pregledavati i bilo kojim browserom, kao što je najobi niji HTML, a ne samo u Silverlightu s kojim je pregledavanje starih brojeva

mnogo atraktivnije i pruža više mogu nosti. Do digitalne arhive dolazi se preko stranica na kojima Bug objavljuje sadržaj svih brojeva (www. bug.hr/bug). Ispod naslovnice je gumb za pristup broju od po etka, ali se može i i i izravno na bilo koji tekst - u pregledu sadržaja treba samo kliknuti na ikonu 'knjige' koja se nalazi uza svaki naslov. Može se i ru no upisati stranica na koju se želi do i, listati klikanjem po stranicama ili uz pomo strelica u gornjem meniju. G. K.

U 2011. valja o ekivati stagnaciju ili ak smanjenje investicija u IT, jer gospodarstvo e se morati prvo presložiti, a postoje a rješenja morat e u mnogim sektorima biti dostatna, iako e biti i onih koji e tražiti rješenja koja brzo vra aju uloženo OGLAS

ISPISNE TEHNOLOGIJE

> IT tržište > preuzimanja

16 business.hr Srijeda 22/12/2010

Novi Xerox 7120 kolor MFP dostupan u Hrvatskoj Xerox je predstavio novi multifunkcijski uređaj u boji koji nudi napredne workflow alate po niskoj cijeni, namijenjen poslovnim korisnicima. Dizajniran za male i srednje tvrtke (SMB) Xerox WorkCentre 7120 je idealan za ispis zahtjevnih dokumenata u boji poput prezentacija

ili web stranica. Uređaj ispisuje dokumente brzinom do 20 stranica u minuti, a koristi Emulsion Aggregate High Gloss (EA-HG) koji proizvodi manje, sličnije komadiće tonera koji ispisuju čišći tekst i oštrije slike. Uređaj također olakšava rad u uredu uz pomoć Ear-

th Smart softvera za ispis koji automatski ispisuje obostrano i Auditron softvera koji "pazi" na troškove ispisa. "Današnji multifunkcijski uređaji mogu učiniti puno više od fotokopiranja i ispisa — oni poboljšavaju način na koji djelatnici obavljaju posao", rekao je dopredsjednik Xerox Office Groupa za tržišta u razvoju Konstantin Parshin. WorkCentre 7120 pomaže manjim i srednjim tvrtkama da pojačaju produktivnost i

pri tom proizvode dostupne i efektivne dokumente u boji. WorkCentre 7120 opremljen je naprednim opcijama za upravljane dokumentima koji pojednostavnjuju rad u uredu, a one uključuju slanje dokumenata na elektroničku poštu, napredno skeniranje u boji do 55 stranica u minuti, slanje telefaksa preko IP adrese, prosljeđivanje telefaksa, elektroničke pošte i scan to print s USB uređaja. G. K.

Traže se mali i specifični igrači zvoj vlastitih rješenja, za što je potreban kapital, a globalnim će igračima omogućiti širenje portfelja rješenja i usluga. Da je takav scenarij zaista na pomolu, govore i procjene konzultanata Ernst & Younga prema kojima deset najvećih tehnoloških kompanija ima oko 290 milijardi dolara gotovine u bilancama i sada je prilika da se nakon sve očitijeg izlaska iz krize taj novac iskoristi za akvizicije. Drugi razlog kupnje malih specijaliziranih kompanija jesu sve veći zahtjevi kupaca IT rješenja koji traže specifične dodatke na postojeća globalna rješenja kako bi uz smanjenje izdataka za IT mogli ostvariti povrat investicija i unaprijediti poslovanje.

Rast kupnjom

SPAJANJA I AKVIZICIJE Velike svjetske IT kompanije sljedeću će godinu, prema procjenama analitičara, iskoristiti za kupnju malih tehnoloških kompanija orijentiranih na specifična tržišta kako bi osigurale rast. Nešto se slično može očekivati i na domaćem te na regionalnim tržištima

ok je na domaćem tržištu godina na izmaku obilježena HTovom kupnjom Combisa te Agrokorovim izdvajanjem IT poslovanja koncerna u vlastitu tvrtku,

većih okrupnjavanja na domaćoj, ali i regionalnoj IT sceni nije bilo. Dokaz je to da kasnimo za svijetom jer, prema procjenama analitičara, velike bi tehnološke kompanije poput Microsofta, IBMa, HP-a, Oraclea i drugih slje-

deću godinu mogle iskoristiti za nova preuzimanja. Na meti će im se prije svega naći male tehnološke kompanije koje posluju u specifičnim tržišnim nišama jer će ulaskom u veliki sustav nastaviti sve intenzivniji ra-

Jedan od najvećih ulagača i kupaca kompanija svakako je Oracle pod vodstvom Larryja Ellisona, koji je u posljednjih šest godina na akvizicije potrošio oko 42 milijarde dolara. Samo je ta kompanija na kraju studenoga, prema posljednjim financijskim pokazateljima, u bilanci imala 10,4 milijarde dolara. Kupnja malih kompanija koje nude specifična tehnološka rješenja za velike globalne igrače prilika je i da svojim ulagačima i dioničarima pokažu kako su spremni nakon krize uhvatiti se u koštac sa sve zahtjevnijim tržištem, koje prema procjenama analitičara na globalnoj razini u sljedećoj godini oče-

kuje rast veći od 15 posto. Podaci o dosadašnjim spajanjima pokazuju da je kriza dotaknula dno i da je počeo uspon, koji neće tako brzo donijeti poslovanje kakvo je bilo prije recesije.

Čeka se preokret

Procjene analitičara pokazuju da je na europskom tehnološkom tržištu do sredine prosinca ove godine u spajanjima i akvizicijama potrošeno gotovo 20 milijardi dolara, što je rast u odnosu na prošlu godinu od nimalo zanemarivih 7,5 posto. Međutim, da tržište i dalje snažno stagnira, govori podatak da je to samo 36 posto od rekordnih pretkriznih godina, kada je primjerice u 2007. ostvareno akvizicija i spajanja na europskom tržištu u vrijednosti čak 54,7 milijardi dolara. S obzirom na globalne trendove, domaća IT scena čini se više nego uspavanom. No, neki od direktora većih hrvatskih IT tvrtki smatraju da bi se taj trend u sljedećoj godini mogao promijeniti jer bi 2011. na domaćem tržištu trebala biti godina preslagivanja zbog nastavka krize i smanjena ulaganja u IT. I kako su krizu preživjeli samo najjači, ostaje vidjeti tko će biti meta preuzimanja. Kako je dosad za takav razvoj događaja uvijek bila presudna cijena, a domaći vlasnici vole precjenjivati svoje tvrtke, bit će zanimljivo vidjeti hoće li ih kriza potaknuti na realno razmišljanje. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

dogaaji 17

business.hr Srijeda 22/12/2010

regija/svijet

Među novim kupcima Stranci još ne mogu do u Mure slovenska Aha grupa zemljišta Mađarskoj EK: NESPREMNI

PRODAJA U BESCJENJE Tvrtku Mura i partneri izašlu iz stečaja stečajni će upravitelj prodati na dražbi u veljači sljedeće godine, a nekretnine tvrtke, procijenjene na 52,6 milijuna eura, bit će ponuđene uz popust do 50 posto kako bi se namirili dugovi od 42,7 milijuna eura

slovenskoj tekstilnoj industriji bez posla je samo u jednoj kriznoj godini ostalo 3625 radnika. Po podacima Saveza slobodnih sindikata Slovenije, u tekstilnoj industriji je sada zaposleno nešto manje od 12.000 radnika. Kako bi spasio što se spasiti dade, sindikat je od Pahorove vlade zatražio hitno rješavanje problema u koje su zaglibile tvrtke kćeri Mure u stečaju. Jedna od njih, Mura Unikat, upravo je otišla u stečaj, a druga, Mura Europska kuća mode, u postupku je prisilnog poravnanja dospjelih obveza, pa i prema tvrtki Mura i partneri, koja je osnovana na "zgarištu" Mure u stečaju i u kojoj je sada zaposleno oko

1300 radnika, upola manje nego u "staroj" Muri.

Trgovci u igri

Uz pomoć državnih subvencija Mura i partneri zasad uspješno posluju. No, kako državna pomoć ne može vječno trajati, stečajni upravitelj Branko Đorđevič intenzivno pregovara s potencijalnim kupcima koji bi "novoj" Muri već u sljedećoj godini osigurali stabilnu proizvodnju i poslovanje. Kako piše Delo, nekoliko je zainteresiranih kupaca, a najozbiljniji kandidat je ljubljanski Aha Group u vlasništvu Nigela Buxtona i Mojce Lukančič, koji su vlasnici, među ostalim, trgovine luksuzne odjeće i kozmetike Midas u središtu Ljubljane. Vlasnici Aha Groupa ne žele

Borut Pahor, slovenski premijer, kojem su se slovenski sindikati obratili kako bi im pomogao u spašavanju radnih mjesta u tekstilnoj industriji snimio saša ćetković

javno komentirati eventualnu kupnju Mure i partnera, a i stečajni upravitelj Đorđevič samo je potvrdio da pregovara s nekoliko kandidata, među kojima vrlo ozbiljno i s Aha Groupom.

Nitko neće cijeli paket

Đorđevič otkriva i da će Mura i partneri biti prodani na javnoj dražbi, najvjerojatnije u veljači sljedeće godine, po likvidacijskoj cijeni u iznosu oko 8,5 milijuna eura. Stečajni upravitelj istodobno pokušava prodati i nekretnine

Mure u stečaju, čija je vrijednost procijenjena na 52,6 milijuna eura, kako bi se pokrile Murine dospjele obveze koje iznose 42,7 milijuna eura. Prvi pokušaj prodaje svih tih nekretnina u paketu nije uspio, pa je stečajni upravitelj počeo njihovu pojedinačnu prodaju, ali ni na tim dražbama održanima u listopadu nije prodana nijedna ponuđena nekretnina. Na sljedećoj dražbi nekretnine će biti ponuđene po 40 do 50 posto nižoj cijeni. Zoran Daskalović

Europska komisija (EK) uvažila je zahtjev Mađarske da se toj zemlji za dodatne tri godine produlji moratorij na kupnju poljoprivrednog zemljišta građanima Europske unije koji nemaju mađarsko državljanstvo. "EK je dopustila produljenje moratorija na temelju informacija iz Mađarske koje govore da bi u suprotnom nastali veliki poremećaji na tržištu poljoprivrednog zemljišta", objavili su iz EK, pozivajući Mađarsku da uloži dodatne napore u provođenju poljoprivredne reforme, a pogotovo da završi programe restitucije. Prema Pristupnom ugovoru potpisanom 2003., Mađarska se obvezala da će u travnju 2011. u potpunosti liberalizirati tržište poljoprivrednih zemljišta. Međutim, spora poljoprivredna reforma i još uvijek velike razlike između mađarskih cijena poljoprivrednog zemljišta i prihoda tamošnjih poljoprivrednika u odnosu na one u starijim članicama EU, koje su dodatno produbljene zbog gospodarske krize, natjerale su partnerske strane da odgode primjenu te klauzule. No, treba istaknuti da pravila EK dopuštaju samo jedno produljenje primjene pravila, tako da će Mađarska za tri godine trebati liberalizirati tržište bila za to spremna ili ne. A. Pa.

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 22/12/2010

KUPNJA NA BURZI

Ĺ VICARAC U NEBO

Drago Banovi postao je vlasnik 7,33 posto udjela Jadran kapitala, stoji u obavijesti na Zagreba koj burzi. On je prethodno obavijestio Jadran kapital da je 15. prosinca na Zagreba koj burzi kupio 58.000 dionica, ĹĄto ga ini etvrtim po veli ini suvlasnikom. Banovi prije te transakcije nije raspolagao ni jednom dionicom Jadran kapitala. A. Pa.

Ĺ vicarski je franak na srednjoj te ajnici Hrvatske narodne banke utvr enoj u utorak oja ao 0,61 posto, na 5,84 kune. Analiti ari predvi aju da e ĹĄvicarska valuta, zahvaljuju i dobrim gospodarskim rezultatima i nepovjerenju u euro, i dogodine biti pod aprecijacijskim pritiskom, ali da e rast biti sporiji od dosadaĹĄnjeg. B. St.

Banovi u 7,33% Jadran kapitala

Franak probio 5,8 kuna

Predvi anja Raiffeisen istraĹživanja za te aj kune, eura i ĹĄvicarskog franka u 2011. EUR/HRK

EUR/CHF

CHF/HRK

eop

2011. Q1

7,42

1,38

5,38

2011. Q2

7,38

1,35

5,47

2011. Q3

7,40

1,32

5,61

2011. Q4

7,45

1,40

5,32

*eop - kraj razdoblja Izvor: Raiffeisen istraĹživanja

Saxo bank: Apple e kupiti Facebook CRNI LABUDOVI U 2011. Analiti ari ameri ke investicijske banke Saxo sastavili su popis deset mogu ih, a ustvari neo ekivanih klju nih doga aja koji bi mogli promijeniti svijet u 2011. godini Ameri ki Saxo Bank tradicionalno je obavio svoju listu deset crnih labudova, odnosno scenarija za koje e se ispostaviti da su snaĹžno utjecali na svijet u 2011. godini. Analiti ari te banke pozabavili su se, me u ostalim, potencijalnim razvojem odnosa ameri kog Kongresa i Federalnih rezervi, cijenom zlata i sudbinom dolara. Ilustracije radi, tri od deset predvi enih scenarija za 2010. godinu ostvarila su se. Jedno od zanimljivijih predvi anja Saxo Banka ti e se Appleove nove akvizicije - Facebooka. Steve Jobs bi tako idu e godine trebao proĹĄiriti svoje carstvo na druĹĄtvene mreĹže, a kupnjom Facebooka dobio bi pristup milijunima korisnika te nadmaĹĄio Google. U makroekonomiji analiti ari Saxa predvi aju da e idu e godine ameri ki politi ari, uklju uju i ameri kog kongresmena Rona Paula, inicirati na-

pade na politiku Federalnih rezervi. "Kada se na ameri ke banke odrazi zabrinutost zbog situacije s hipotekama, Fed e najaviti novo kvantitativno popuĹĄtanje, no Kongres e tu mjeru blokirati."

Novi skok za S&P 500

Drugo predvi anje odnosi se na budu nost ameri kog dolara za koji e, prema Saxo Banku, zbog usporavanja svjetske ekonomije idu e godine rasti

zanimanje. "Usporavanje u Europi i Japanu slijedit e neuspjeh nove kineske strategije rasta doma eg trĹžiĹĄta, ĹĄto e rezultirati usporavanjem svjetske ekonomije i okretanjem ulaga a ameri koj valuti", stoji u prognozi prema kojoj e idu e godine dolarski indeks sko iti 25 posto. Kriza eurozone potaknut e pak kupnju ameri kih obveznica pa se prognozira da e prinos na tridesetogodiĹĄnje obve-

TRADER FILOZOF

Ĺ to je crni labud Knjiga "Crni labud" Nassima Nicholasa Taleba, burzovnog tradera s ambicijom da postane filozof, govori o nepredvi enim doga ajima koji su naknadno svima posve jasni. Za Taleba crni labud je sve ĹĄto je nepredvidivo, ĹĄto ima ozbiljne posljedice i neĹĄto emu nakon ĹĄto se dogodi obi no moĹžemo smisliti objaĹĄnjenje koje ga ini predvidljivijim i manje nasumi nim. Kao crne labudove Taleb navodi ruĹĄenje Berlinskog zida, teroristi ke napade 11. rujna i krizu koja je buknula kao financijska.

znice pasti ispod tri posto. Indeks S&P 500 e pak dose i nove rekorde, a ameri ko gospodarstvo snaĹžno uzletjeti. Ni sudbina zlata u idu oj godini nije zaobi ena, pa se tako predvi a da e ameri ka vlada biti suo ena sa zahtjevima za devalvacijom kako bi se pove ao izvoz, a cijena zlata rast e na 1800 dolara.

Nafta iznad 100 USD

Idu a dva predvi anja ti u se cijena nafte i plina: cijena nafte rast e na krilima oporavka ameri kog gospodarstva, no krajem godine predvi a se pad cijene za tre inu. Zbog rasta cijene nafte, koje Rusija ima u izobilju, vrijednost ruskog RTS indeksa gotovo e se udvostru iti na 2500 bodova. Saxo Bank predvi a i veliki povratak prirodnog plina, ija e cijena idu e godine sko iti i 50 posto. Zadnja prognoza ti e se britanskoga gospodarstva koje e zahvaljuju i mjerama ĹĄtednje zabiljeĹžiti najve i rast u Europi idu e godine. Ostvare li se predvi anja Saxo Banka, australski e dolar idu e godine pasti 25 posto u odnosu na britansku funtu. Biljana Star i

biljana.starcic@business.hr

STEVE JOBS, predsjednik Uprave Applea, trebao bi dogodine kupiti Facebook, ime bi kona no porazio Google SNIMIO SAĹ A ETKOVI

IZNENA ENJA U 2011. 1. 2. 3. 4.

6. 7. 8. 9. 10.

Apple kupuje Facebook Ja anje ameri kog dolara Pad prinosa na ameri ke obveznice Rekordan rast S&P indeksa Napad ameri kih politi ara na politiku Feda Rast cijene zlata Cijena nafte nakon rasta krajem godine pada Ja a potraĹžnja za prirodnim plinom Bum cijena ruskih dionica Velika Britanija u uzletu

REGIJA

Nova korekcija u Ljubljani Slovenski indeks SBI TOP u utorak je nakon višednevnog pozitivnog trenda izgubio na vrijednosti 0,97 posto te dan zaklju io na 852,95 bodova. Najlikvidnija dionica sa 321.926 eura prometa bila je Krka, a samo se još jednom dionicom trgovalo u iznosu ve em od 100 tisu a eura onom Zavarovalnice Triglav koja se na drugo mjesto na popisu najlikvidnijih Ljubljanske burze

u utorak našla sa 136.970 eura prometa. Dan je protekao u mnogo boljem raspoloženju na Sarajevskoj burzi iji je indeks SASX-10 rastao 1,2 posto, na 923,42 boda. Cijena sarajevske Elektroprivrede rasla je 1,85 posto, dok je promet tom dionicom iznosio više od 44 tisu e konvertibilnih maraka. Fabrika duhana Sarajevo sko ila je 4,4 posto s prometom od gotovo 40 tisu a maraka. Sarajevski farmaceut Bosnalijek bio je u plusu 3,6 posto. B. St.

BROJKE

0,11 0,4

posto rastao je beogradski BELEX 15

posto pao je banjalu ki BIRS

603 MIL. EURA

ECB usporio kupnju obveznica Europska središnja banka (ECB) objavila je da je oštro srezala kupnju obveznica lanica eurozone u prošlom tjednu s obzirom na smirivanje tržišta na pragu boži nih blagdana. ECB je tako u prošlom tjednu kupio obveznice u vrijednosti 603 milijuna eura, u odnosu na 2,677 milijardi eura vrijednih obveznica kupljenih u prethodnom tjednu, stoji u priop enju

objavljenom u ponedjeljak. "Trgovina se smirila", što je dužnosnicima ECB-a omogu ilo da relativno skromnim obujmom kupnje postignu priželjkivani efekt na tržištu, kazao je za agenciju AFP viši ekonomist ING-a Carsten Brzeski. Vrijednost prošlotjedne kupnje obveznica najniža je u sklopu ECB-ova spornog programa za tržišta vrijednosnica od druge polovine listopada, kada je kupnja na tri tjedna gotovo obustavljena. H

'Hanfa prešutno podržava manipulacije Inom' INTERVJU: DRAŽEN RAJKOVI Predsjednik Udruge za zaštitu interesa lanova mirovinskih fondova kaže da je regulator propustio povijesnu priliku da stane na kraj trgovini uz povlaštene informacije Dražen Rajkovi , predsjednik Udruge za promicanje interesa lanova obvezne i dobrovoljne mirovinske štednje Miros, iznimno je kriti an prema na inu kojim OMF-ovi sudjeluju u kupnji dionica Ine na ZSE-u. Smatra da kupnjom dionica Ine na Zagreba koj burzi po 2830 kuna rade protiv svojih lanova, a Hanfino držanje ga je razo aralo. Što najviše zamjerate u angažmanu mirovinskih fondova u otkupu dionica Ine?

- Nakon nekoliko loših godina na doma em tržištu kapitala postalo je evidentno da u Hrvatskoj postoji problem upravljanja imovinom i etike mirovinskih fondova. Zbog toga se aktivirala naša Udruga, koja smatra da mirovinski fondovi bjesomu nom kupnjom Ininih dionica ne rade u interesu svojih lanova. Da su mirovinski fondovi radili redovite analize i vidjeli dobru priliku u toj dionici, kupovali bi je i prije, kad je bila jefti-

nija. Da Inu tako skupo kupuju neki rizi ni fondovi, ne bi bilo nikakva problema, ali oni kupuju dionice mirovinskim uštedama više od milijun i pol lanova, a to nije njihova uloga. Što najviše zamjerate u radu Hanfe?

- Nažalost, Hanfa je dosad u najmanju ruku dala prešutnu podršku manipulacijama, zbog ega smo u Udruzi jako zabrinuti. Hrvatsko tržište kapitala ionako je plitko i netransparentno te je op epoznato da na njemu caruju insajderske informacije. Umjesto da to raš istimo jednom zauvijek, ovim potezom netransparentnost je dosegnula novi vrhunac. Miros želi duboko, široko i transparentno tržište kapitala i u tome nas je Hanfa razo arala. No što ako u cijeloj pri i mirovinci uspiju profitirati prodajom dionica Vladi ili Molu? - Sumnjam da e Mol podi i cijenu iznad 2830

kuna, jer poteze mirovinaca smatra neprijateljskim. Moja je teza da Mol kupuje Inu jer je shvatio da bi Vlada mogla poništiti dioni ki sporazum koji je sklopljen pod prijevarnim uvjetima, tj. bivši premijer je sklopio ugovor vezan uz preuzimanje Podravke. Kad krene istraga o tome, sporazum bi mogao biti poništen, a Mol bi ostao bez upravlja kih prava. Stoga se dokupom dionica želi osigurati, što je njegovo pravo jer su u kompaniju tijekom godine uložili 20 milijardi kuna. Zbog toga smatram da dvadeset godina lošeg upravljanja Inom ne zaslužuje spašavanje novcem obveznika mirovinske štednje. To je u tržišnim okolnostima vrlo rizi na i neizvjesna operacija. Ako postoji dogovor izme u mirovinca i neke tre e strane, rije je o manipulativnom trgovanju zasnovanom na insajderskim informacijama, zbog ega bi trebala reagirati Hanfa. Što vi u ovom trenutku i u

››

Dvadeset godina lošeg upravljanja Inom ne zaslužuje spašavanje novcem obveznika mirovinske štednje DRAŽEN RAJKOVI , predsjednik Udruge za promicanje interesa lanova obvezne i dobrovoljne mirovinske štednje Miros SNIMIO SAŠA ETKOVI

budu nosti možete poduzeti kako biste zaštitili lanove OMF-ova?

- Podigli smo glas tako da sva ulaga ka publika zna da smo prisutni i da ne emo ostati puki promatra i. Želimo biti moralna potpora upraviteljima naših fondova, želimo pomo-

i fondovima da doista ispunjavaju svoje obveze. U kratkom roku mi ne možemo puno u initi i sada se želimo bolje organizirati, prikupiti ve i broj suradnika, ekonomista i pravnika koji e kvalitetno zastupati interese naših lanova OMF-ova. Nikola Su ec

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Tvornica ĹĄe era Viro u utorak je na Zagreba koj burzi uz veliki promet zabiljeĹžila i prili an rast cijene. Rastom od 2,66 posto Viro je prvi put joĹĄ od svibnja ove godine presko io cjenovnu razinu od 350 kuna. Ukupan promet iznosio je 2,8 milijuna kuna, ĹĄto je najve i dnevni promet toga izdanja u 2010. godini. Time je Viro zauzeo tre u poziciju po kriteriju likvidnosti u utorak na Zagreba koj burzi, poslije Ine i HT-a.

Ina-industrija nafte d.d. HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Viro tvornica ĹĄe era d.d. Atlantic grupa Adris grupa Atlantska plovidba d.d. Belje Dalekovod Zagreba ka banka Gabarit d.d. za gra . radove i trgovinu Ericsson Nikola Tesla Jadranka Luka Plo e Jadranski naftovod Ingra AD plastik Plava laguna Dom holding Auto Hrvatska Jadroplov d.d. Petrokemija Institut IGH Kon ar KraĹĄ, prehrambena industrija uro akovi holding Ledo Podravka prehrambena industrija d.d. Tehnika Hotel Bellevue Maistra Viadukt Kon ar - elektroindustrija akove ki mlinovi Medika Industrogradnja d.d. OT-optima telekom d.d. Metalska industrija VaraĹždin BeliĹĄ e Hidroelektra niskogradnja Konzum Jadroagent HGspot Privredna banka Zagreb Liburnia Riviera hoteli Uljanik plovidba Croatia osiguranje d.d. SN holding Badel 1862 Veterina d.d. Croatia lloyd Jadranska banka Koestlin Dukat Slavonski zatvoreni investicijski fond HUP - Zagreb Vaba d.d. banka VaraĹždin Magma d.d. Franck prehrambena industrija Tisak Sun ani Hvar Hrvatska poĹĄtanska banka Fima validus Chromos agro Laguna Novigrad Istraturist Umag d.d. Dioki d.d RIZ-odaĹĄilja i Riviera Pore LoĹĄinjska plovidba Slatinska banka Luka Rijeka IPK Osijek Koka Lucidus dioni ko Atlas nekretnine Pounje trikotaĹža Vupik Kutjevo

+ Dionica Auto Hrvatske u utorak je pala na najniĹžu razinu od podjele dionica u svibnju proĹĄle godine. Auto Hrvatska pada ve tre i dan zaredom. U utorak je tim izdanjem protrgovano u ukupnoj vrijednosti 155.686 kuna, prilikom ega su vlasnike promijenile 482 dionice. U pitanju je iznadprosje ni promet za Auto Hrvatsku, koja je proĹĄli tjedan imala veliki dnevi rast, ali je na nesre u ulaga a on anuliran odmah sljede i dan.

CROBEX: -0,25%

Redovan promet: 114.030.275,91 kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

2,830.00 278.04 340.13 800.00 264.00 725.00 63.79 255.03 241.15 555.00 1,307.00 350.00 1,556.00 2,893.02 16.05 110.00 1,500.00 33.66 322.00 141.26 161.60 1,635.00 957.00 417.00 28.00 5,640.00 293.55 1,106.07 300.00 59.94 245.00 520.00 3,665.00 7,000.00 550.00 28.00 2,700.00 514.00 153.99 180.00 609.00 22.00 518.10 2,100.00 565.01 5,251.00 160.00 81.32 62.00 2,600.00 2,563.00 255.00 377.80 27.51 1,345.00 62.16 35.00 725.00 156.15 26.00 1,999.01 7.69 318.00 9.89 296.00 74.04 105.50 160.00 140.10 110.00 184.00 20.00 250.00 16.04 38.29 0.70 55.00 30.00

2,850.00 281.99 360.90 810.00 267.50 744.99 65.50 261.00 245.00 555.00 1,340.00 350.00 1,650.00 2,930.00 16.84 112.90 1,500.00 34.80 338.00 144.47 162.65 1,663.00 975.00 425.00 28.50 5,640.00 305.00 1,113.00 300.00 60.01 248.00 528.00 3,665.00 7,000.00 560.00 28.72 2,700.00 520.00 155.00 185.00 609.00 23.00 533.00 2,100.00 565.10 5,251.00 165.00 82.87 62.00 2,600.00 2,564.00 255.00 377.80 27.51 1,345.00 67.00 37.72 725.00 162.00 29.00 1,999.01 7.77 318.00 9.89 296.00 74.04 105.50 160.00 145.00 110.00 184.99 20.00 250.00 16.04 38.47 0.70 55.00 30.00

2,830.31 280.50 353.00 800.00 264.00 726.01 63.79 260.83 245.00 555.00 1,320.00 350.00 1,608.00 2,915.00 16.19 111.50 1,500.00 34.00 322.00 142.00 161.60 1,650.00 957.00 420.03 28.00 5,640.00 293.55 1,110.00 300.00 60.00 248.00 520.00 3,665.00 7,000.00 560.00 28.00 2,700.00 514.00 155.00 180.00 609.00 22.00 518.10 2,100.00 565.01 5,251.00 165.00 82.87 62.00 2,600.00 2,563.00 255.00 377.80 27.51 1,345.00 62.16 36.00 725.00 156.15 26.00 1,999.01 7.69 318.00 9.89 296.00 74.04 105.50 160.00 145.00 110.00 184.99 20.00 250.00 16.04 38.29 0.70 55.00 30.00

0.01% 0.72% 2.32% -0.13% -0.56% -2.02% -1.16% 1.08% 0.00% 0.91% -0.08% -4.11% 1.10% 3.26% -1.46% 0.40% 0.00% 0.00% -4.73% 0.67% 0.02% 1.79% 0.19% 0.01% 3.70% 0.73% -2.80% -3.48% 0.00% 0.05% 1.22% 0.97% 0.14% -4.24% 3.51% -3.45% 12.50% -1.15% 2.65% -1.64% 1.50% -0.54% -2.25% -4.09% -0.35% -0.92% -0.57% -5.69% 0.32% 0.00% -0.19% 0.00% 1.41% -8.30% 0.00% -7.22% -4.43% 1.83% -2.44% -10.34% 17.52% 3.50% -0.63% 12.26% 0.00% 2.78% -16.27% 8.82% 2.76% -0.90% 0.54% 0.00% 0.00% 5.87% 10.79% -2.78% 0.00% 26.05%

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

21,994 39,109 8,085 1,559 4,302 1,375 11,990 2,531 2,008 750 286 1,000 187 98 14,239 2,091 135 5,128 482 1,036 904 78 111 252 3,288 15 269 67 201 800 193 88 10 5 60 1,127 11 54 175 144 38 868 34 6 20 2 61 115 152 3 3 30 20 247 5 106 150 7 30 161 2 433 10 300 10 33 20 10 11 14 6 52 4 45 16 772 5 5

62,255,372.28 10,958,858.91 2,848,735.48 1,256,437.35 1,143,841.56 1,008,840.73 773,502.59 656,448.56 491,102.06 416,250.00 380,082.87 350,000.00 299,535.74 286,497.02 234,275.33 232,115.47 202,500.00 176,920.25 155,686.22 147,353.02 146,899.97 129,059.44 106,643.27 105,772.42 92,586.84 84,600.00 79,453.52 74,328.47 60,300.00 47,981.30 47,730.10 46,232.00 36,650.00 35,000.00 33,250.00 31,846.25 29,700.00 28,056.00 27,003.45 26,169.75 23,142.00 19,180.23 17,732.90 12,600.00 11,300.29 10,502.00 9,965.00 9,467.10 9,424.00 7,800.00 7,691.00 7,650.00 7,556.00 6,794.97 6,725.00 6,671.24 5,436.00 5,075.00 4,767.50 4,508.50 3,998.02 3,353.77 3,180.00 2,967.00 2,960.00 2,443.32 2,110.00 1,600.00 1,580.23 1,540.00 1,104.99 1,040.00 1,000.00 721.80 615.34 540.40 275.00 150.00

28,303.10 22,969.73 489.49 2,667.44 1,791.00 1,013.16 524.07 598.29 15,691.86 37.80 1,757.78 116.37 357.96 2,165.40 121.42 468.25 819.48 253.89 213.08 232.41 539.92 261.66 58.79 576.96 90.64 1,241.76 1,591.04 210.30 51.67 656.66 113.29 1,337.50 384.82 211.36 253.34 78.96 40.55 598.46 96.70 4,086.51 67.50 7.26 9,882.64 635.55 327.71 1,615.20 448.80 62.33 114.38 377.20 306.59 33.22 1,133.40 92.06 634.00 109.73 175.47 309.70 372.67 190.09 1,189.08 20.77 38.32 154.25 1,383.80 299.27 39.48 584.56 96.05 101.09 1,106.33 89.24 225.81 40.60 127.73 1.87 82.80 171.79

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 1,560.00 253.10 290.00 642.16 242.21 705.00 54.00 217.00 200.00 550.00 1,181.00 350.00 1,160.03 2,332.01 14.50 76.01 1,206.77 27.87 322.00 124.01 105.50 1,106.00 909.99 262.02 22.36 4,720.12 240.00 871.01 300.00 51.00 190.00 421.00 2,500.00 6,200.00 292.00 25.51 2,360.00 405.00 120.00 143.00 503.37 20.08 461.06 1,413.01 533.13 4,502.00 64.20 58.00 52.05 2,600.00 2,006.00 192.30 240.00 15.15 1,115.16 54.00 23.01 655.38 135.00 25.00 1,355.00 6.40 259.00 8.80 280.00 70.02 98.00 100.00 121.00 93.60 161.54 17.00 183.12 14.03 20.50 0.60 41.77 23.11

2,850.00 332.84 420.00 829.99 318.99 1,060.00 96.87 390.00 280.00 560.00 1,777.00 444.00 2,093.00 3,157.27 43.76 115.79 1,700.00 45.90 519.00 190.30 184.73 3,397.40 2,198.00 497.02 40.90 7,049.99 400.00 2,020.00 300.00 77.00 375.00 542.09 3,799.21 8,250.00 570.00 44.80 3,130.00 580.00 257.00 207.51 620.00 72.95 618.00 2,890.00 678.00 5,948.87 245.00 139.00 74.45 3,400.00 3,100.00 398.95 400.12 34.97 1,845.00 78.00 69.90 944.00 298.80 36.50 2,000.00 29.01 441.50 12.73 410.00 150.96 250.00 200.00 173.00 115.00 220.00 30.00 300.00 22.00 46.98 1.01 230.00 42.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

62,51 17,91 261,00 16,81 13,31 339,00 0,69 153,40 85,01 10,36 90,00 5,20 3,83 8,02 19,20

63,13 18,65 269,90 17,40 13,60 339,00 0,70 166,00 87,95 10,47 92,01 5,33 3,90 8,60 19,99

62,95 18,65 267,00 17,40 13,37 339,00 0,69 162,00 86,00 10,45 90,00 5,20 3,87 8,11 19,30

62,91 18,32 265,20 17,28 13,45 339,00 0,69 161,72 86,36 10,44 90,71 5,23 3,90 8,22 19,57

1,49 3,35 4,11 0,20 36,08 0,10 35,01 3,62 1,46

1,50 3,67 4,25 0,20 37,00 0,10 36,00 3,85 1,49

1,50 3,67 4,25 0,20 36,13 0,10 35,47 3,69 1,49

1,50 3,67 4,25 0,20 0,36 0,10 0,35 3,69 1,47

97,02 97,50 35,58 40,07 36,00 38,22 37,00 1,85 27,49 18,73 67,81 2,95

98,00 98,00 36,98 40,10 37,00 39,00 37,02 1,85 27,50 19,00 71,00 3,11

98,00 98,00 36,98 40,07 36,00 38,22 37,02 1,85 27,50 19,00 71,00 2,95

97,93 97,77 36,33 40,08 36,33 38,88 37,00 1,85 27,50 18,97 69,93 3,08

1,01 % 443792 43.462.369,10 1,01 % 135037 13.201.989,30 4,23 % 7652 277.999,60 0,18 % 4743 190.077,12 2,27 % 4940 179.451,00 0,26 % 4137 160.862,52 0,05 % 3637 134.579,84 0,00 % 58599 108.408,15 1,85 % 2225 61.187,25 0,00 % 2330 44.200,90 4,40 % 567 39.649,03 -1,67 % 4360 13.427,57

479,00 93,50 3.301,00 5.652,00 2.000,00 6.600,00 500,00 849,00 85,10 82,50 665,00 7.295,00 1.145,00 1.600,00 895,00

480,00 94,60 3.592,00 5.990,00 2.200,00 6.600,00 500,00 880,00 87,00 83,19 690,00 7.298,00 1.145,00 1.600,00 910,00

480,00 94,52 3.391,00 5.652,00 2.093,00 6.600,00 500,00 873,00 86,50 82,89 687,00 7.296,00 1.145,00 1.600,00 902,00

479,69 94,49 3.391,15 5.653,03 2.112,17 6.600,00 500,00 873,02 86,58 82,82 686,53 7.295,90 1.145,00 1.600,00 902,01

0,00 % 76412 36.653.852,00 1,09 % 196531 18.570.382,52 -2,53 % 3615 12.258.999,00 0,93 % 984 5.562.582,00 -6,14 % 1693 3.575.900,00 -0,75 % 500 3.300.000,00 0,00 % 5800 2.900.000,00 -0,68 % 3066 2.676.672,00 -0,22 % 19535 1.691.337,15 0,21 % 19622 1.625.091,78 1,03 % 2270 1.558.430,00 1,50 % 100 729.590,00 9,05 % 620 709.900,00 6,67 % 382 611.200,00 -0,88 % 497 448.298,00

3.251,00 91,00 2.500,00 3.900,00 87,90 3.299,00 513,00 2.800,00 88,00 24.200,00 3.590,00

3.295,00 91,00 2.500,00 3.930,00 88,00 3.300,00 515,00 2.880,00 88,00 24.500,00 3.590,00

3.291,52 91,00 2.500,00 3.907,21 87,91 3.299,98 514,72 2.876,32 88,00 24.449,64 3.590,00

3.291,52 55,97 2.500,00 3.907,21 54,06 3.299,98 514,72 2.876,32 54,12 24.449,64 3.590,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG ZVTG PETG LKPG GRVG SKDR NF1N MELR TLSG KBMR SAVA KDIR IEKG POSR AELG

KRKA ZAVAROVALNICA TRIGLAV PETROL LUKA KOPER GORENJE KD NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S MERCATOR TELEKOM SLOVENIJE NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR SAVA KD ID INTEREUROPA POZAVAROVALNICA SAVA AERODROM LJUBLJANA

TRZNICA AD BANJA LUKA ZIF JAHORINA KOIN AD PALE ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA POTKOZARJE AD GRADISKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne RAFINERIJA ULJA AD MODRICA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D SUMAPROJEKT DD SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO

NIS a.d. Novi Sad Obveznice RS serije A2012K AIK banka a.d. Niš Messer Tehnogas a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Morava a.d. Pozarevac Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2015K Tigar a.d. Pirot Agrobanka a.d. Beograd Telefonija a.d. Beograd Sacen a.d. Novi Sad Energoprojekt holding a.d. Beograd

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 MAKEDONIJATURIST SKOPJE ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 TOPLIFIKACIJA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 MAKPETROL SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE

321.926,25 136.970,34 72.400,40 62.024,72 51.849,94 50.850,00 45.108,00 35.902,40 27.720,08 25.055,25 22.769,19 21.481,04 21.263,61 17.652,44 14.283,84

0,00 % 766810 8,58 % 91573 -5,13 % 5437 0,00 % 112500 0,00 % 30766 -11,82 % 90000 0,48 % 24700 -4,16 % 1600 2,76 % 1430

1.150.213,13 336.064,67 23.103,05 22.500,00 11.209,76 8.730,00 8.717,74 5.907,83 2.104,61

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB RMDEN04 MTUR ALK RMDEN09 TPLF TEL SBT RMDEN08 MPT TNB

5117 7476 273 3589 3855 150 65311 222 321 2399 251 4105 5457 2148 730

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS A2012 AIKB TGAS IMLK FITO MOPOM SJPT A2014 A2015 TIGR AGBN TLFN SCEN ENHL

-0,29 % 4,83 % 0,00 % 2,35 % -0,59 % 0,00 % 0,15 % -2,41 % -1,04 % -2,25 % -3,74 % -0,38 % 1,84 % -0,98 % 1,58 %

Zavarovalnica Triglav Petrol Intereuropa Kom. banka Skopje Tigar Pirot

+4,83% +2,35% +1,84% +1,24% +1,03%

Sava Mercator Pozavarovalnica Sava Energoprojekt holding Krka

-3,74% -2,41% -0,98% -0,98% -0,29%

Fabrika duhana Sarajevo

Imlek Beograd

Cijena sarajevske Fabrike duhana sko ila je u utorak 4,4 posto u odnosu na zadnju zabilježenu prethodnoga dana i iznosila 71 konvertibilnu marku, dok se s prometom od 39.649 KM ta dionica pozicionirala me u najlikvidnija izdanja na Sarajevskoj burzi. Zadnja zabilježena cijena bila je ujedno najviša postignuta tijekom dana, dok je najniža iznosila 67,8 KM. Sarajevski indeksi SASX10 i SASX-30 bili su u plusu, i to 1,2 i 0,69 posto.

Cijena dionice beogradske mljekare pala je u utorak više od šest posto te je zadnja zabilježena iznosila 2093 dinara. Ukupno se na Beogradskoj burzi tom dionicom trgovalo u iznosu 3,6 milijuna dinara, a cijena se tijekom dana kretala u rasponu od 2000 do 2200 dinara. Cijena druge najlikvidnije, niške AIK banke, u utorak je tako er pala, i to 2,53 posto, te je iznosila 3391 dinara, a ukupan promet tom dionicom iznosio je 12,3 milijuna dinara.

+4,4

-6,14

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKC FBIHKH FBIHK1E FBIHK1A FBIHK1C FBIHK1B FBIHK1D SMPJRK1 JPESR BHTSR FDSSR BIGFRK3

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TRZN-R-A JHKP-R-A ZPTP-R-A PTKZ-R-A RSRS-O-C RFUM-R-A RSRS-O-D BLBP-R-A TLKM-R-A

Oznaka

Srijeda 22/12/2010

business.hr

valuta: MKD - makedonski denar 1,24 % -0,55 % 0,04 % 0,17 % 1,05 % 0,02 % 0,65 % 2,48 % 0,85 % 1,87 % 2,18 %

1034 50000 1030 590 26267 421 2160 245 9950 22 130

3.403.430,00 2.798.250,00 2.575.000,00 2.305.251,00 1.420.043,25 1.389.293,00 1.111.800,00 704.698,00 538.494,00 537.892,00 466.700,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI -0,97% BIRS -0,40% 852,95 957,24 Belex15 +0,11% FIRS -1,89% 667,42 1.669,89 Belexline +0,30% MBI10 +0,84% 1.291,64 2.303,95 SASX10 +1,20% MOSTE +0,35% 923,42 491,18 SASX30 +0,69% NEX20 +0,25% 896,56 14.069,04 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,79% WIG20 -0,38% 2.738,41 BUX +0,42% 21.450,77 +1,09% +1,07% ATX +1,09% 2.892,34 indeksa na zatvaranju u +0,73% Stanje utorak 21. prosinca 2010.

FTSE100 5.946,23

DAX 7.077,46

CAC40

3.932,48

MICEX 1,675.27

AMERI»KI INDEKSI DJIA -0,12% S&P500 +0,25% 11.478,13 1.247,08 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,25% ponedjeljak 20. prosinca 2010. 2.649,56

investor 22 DIONI»KI

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn $ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

143,0978 49,8931 14,1574 85,1932 73,0600 75,7115 96,4330 61,1212 96,2726 105,2700 46,6964 323,4053 99,1149 8,5079 5504,1300 12,9142 11,1633 111,6689 62,4200 134,1300 98,8189 10,6941 49,6818 82,8584 104,7500 40,5846 482,6869 71,3350 82,8800 13,7610

0,83 0,31 0,28 0,24 0,22 0,18 0,18 0,13 0,12 0,11 0,09 0,08 0,06 0,04 0,04 0,02 0,02 0,01 -0,13 -0,15 -0,15 -0,18 -0,19 -0,24 -0,26 -0,27 -0,30 -0,31 -0,31 -0,35

22,43 2,78 13,34 4,48 5,76 8,89 8,46 7,50 3,45 2,13 0,55 9,54 N/A 3,88 -2,48 5,41 2,70 0,93 1,98 3,62 9,70 10,83 5,80 -0,79 4,80 6,92 5,29 4,52 2,35 0,04

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

2,19 3,22 3,25 2,96 2,28 3,67 3,30 3,89 5,06 6,63 10,16 2,57 0,15 8,82 3,40 7,86 1,80 1,42 5,67 8,15 0,92 0,81 2,84 5,21 7,21 2,98 2,79 3,41 2,59 11,62

20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 17.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010

DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. NFD Aureus US Algorithm 143,0978

28,73

MP-Mena HR

482,6869

22,60

HPB WAV DJE

96,4330

18,39

MP-Global HR

323,4053

17,97

Ilirika Azijski tigar

61,3738

17,90

FIMA Equity

74,5959

-17,99

ST Global Equity

46,6964

-15,22

HPB Dynamic

48,1235

-11,60

C-Zenit

49,6818

-11,27

KD Victoria

13,7610

-10,07

+ MJEŠOVITI

NFD Aureus US Algorithm VB High Equity Platinum Global Opportunity Platinum Blue Chip Raiffeisen HR dionice Capital Two HPB WAV DJE Prospectus JIE NFD Aureus Global Developed ZB euroaktiv ST Global Equity MP-Global HR Ilirika Gold HI-growth Poba Ico Equity KD Prvi izbor AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Raiffeisen C. Europe ZB trend VB CROBEX10 KD Energija C-Zenit HPB Dioni ki Raiffeisen World OTP indeksni MP-Mena HR HPB Titan A1 KD Victoria

udjela

% 12 mj.

Allianz Portfolio

115,4255

10,49

ZB global

145,9600

8,16

AC G Balanced EM

11,1486

8,13

Raiffeisen Balanced

154,6900

6,05

HI-balanced

10,1549

6,00

ICF Balanced

112,7873

-15,57

ST Balanced

170,6011

-13,35

ST Aggressive

65,1282

-9,68

HPB Global

96,9906

-8,43

107,6112

-5,21

+ OBVEZNI»KI

15,15 4,80 15,54 -3,54 4,49 5,89 7,85 4,81 0,15 4,20 -5,83 9,97 N/A 2,47 0,25 6,33 2,16 3,89 1,36 3,42 5,62 9,02 -7,27 -5,87 4,40 4,80 9,25 1,39 2,40 -6,63

28,73 1,96 4,71 9,79 5,67 9,44 18,39 -2,75 -0,97 6,37 -15,22 17,97 N/A 3,37 -4,42 12,42 8,42 4,90 -2,74 11,53 N/A N/A -11,27 -8,41 11,00 4,82 22,60 5,63 -1,36 -10,07

17,74 -19,41 -8,92 -5,26 -12,88 -7,27 -1,10 -11,89 -0,75 0,78 -7,22 -7,94 N/A -1,81 -16,09 3,31 6,31 8,09 -7,97 3,67 N/A N/A -21,84 -3,54 0,65 -26,02 6,96 -9,42 -7,00 2,79

28,86 -0,29 1,66 7,48 5,38 7,29 17,29 -3,45 -1,87 3,87 -13,06 14,66 -0,89 1,89 -4,71 12,12 8,42 3,75 -3,94 10,24 -1,18 6,95 -12,08 -8,48 8,72 3,54 23,71 2,87 -1,26 -9,66

15,876 12,984 8,649 8,729 13,063 6,990 11,727 23,937 62,510 233,965 13,196 5,039 5,534 66,041 5,992 5,443 14,141 8,583 203,042 159,578 5,620 8,194 5,529 18,167 42,099 126,937 5,153 9,965 9,943 56,974

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

OTP uravnoteženi

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI Raiffeisen Balanced ICF Balanced ST Aggressive HI-balanced ST Balanced KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced Raiffeisen Prestige C-Premium AC G Balanced EM Allianz Portfolio HPB Global Erste Balanced PBZ Global fond Ilirika JIE Balanced ZB global OTP uravnoteženi Agram Trust

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

154,6900 112,7873 65,1282 10,1549 170,6011 8,2039 82,5169 108,4000 5,5741 11,1486 115,4255 96,9906 120,6700 103,1890 148,9508 145,9600 107,6112 68,1727

0,21 0,21 0,17 0,03 -0,01 -0,01 -0,01 -0,01 -0,02 -0,05 -0,11 -0,18 -0,24 -0,29 -0,47 -0,48 -0,70 -0,75

0,69 -2,74 2,79 3,46 -0,21 1,10 0,02 0,71 3,49 2,36 4,83 -2,74 3,69 3,75 3,97 1,53 -2,03 -0,06

3,17 -4,21 -3,32 3,08 -6,30 -0,61 3,83 3,67 -2,72 1,79 7,33 -6,93 4,10 3,47 3,89 2,23 -1,29 -0,85

6,05 -15,57 -9,68 6,00 -13,35 -0,17 3,23 N/A -4,92 8,13 10,49 -8,43 4,50 4,27 5,04 8,16 -5,21 -2,84

5,39 1,72 -7,84 0,17 6,95 -3,94 -4,24 N/A -13,97 6,22 9,32 -0,58 -0,24 5,03 8,45 4,07 1,47 -2,45

5,32 -12,11 -8,34 3,75 -11,35 -0,60 2,58 8,40 -5,52 8,17 10,01 -8,94 4,49 2,73 4,15 6,45 -5,72 -2,07

320,894 11,079 2,841 68,801 11,393 6,802 16,317 181,288 12,269 14,336 7,186 88,224 104,940 277,850 44,554 712,169 37,031 11,700

8,32 8,64 5,25 8,82 7,95 4,93 4,43 0,79 3,88 1,80 1,61 5,21 9,92 9,27 4,91 9,47 5,02 2,45

20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010

124,6326 158,9500 130,4200 174,4700 129,5589 162,0950 11,3671 127,6274

0,11 0,08 0,05 0,03 0,02 0,01 -0,10 -0,14

-0,41 -0,28 0,28 0,30 0,21 1,79 0,37 0,96

2,55 -0,33 3,68 3,28 2,78 5,03 1,66 2,26

4,17 4,63 9,13 8,57 7,74 10,49 5,77 4,85

4,31 5,02 4,41 6,71 4,53 8,17 1,46 4,98

4,37 4,64 8,92 8,44 7,65 9,17 5,81 4,32

13,476 231,163 194,680 473,551 132,277 26,268 7,194 14,471

5,21 9,47 7,55 8,57 7,78 6,15 8,82 5,02

20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010

kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn

144,8300 117,0579 10,6771 102,5818 132,4589 162,6634 125,8621 138,5600 135,3142 124,6139 132,1453 122,3694 11,3232 139,9082 138,5480 108,4822 105,5300

0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01

0,90 0,83 0,77 0,75 0,55 0,60 0,56 0,83 0,84 0,28 0,73 0,56 0,65 0,49 0,64 0,76 0,64

1,81 1,68 1,65 1,60 1,16 1,15 1,62 1,75 1,69 0,71 1,56 1,19 1,54 1,02 1,32 1,55 1,62

4,04 3,43 3,61 1,58 2,98 2,44 3,92 3,69 3,73 2,62 4,04 2,81 3,59 2,57 2,49 3,58 4,14

4,85 5,16 4,32 1,84 6,33 4,78 4,39 4,41 4,43 3,94 5,49 4,12 5,72 3,28 4,61 5,19 4,42

3,80 3,25 3,44 1,34 2,80 2,26 3,74 3,56 3,55 2,58 3,79 2,68 3,42 2,47 2,42 3,41 3,97

846,084 176,179 29,200 7,203 1042,670 2078,971 514,937 679,705 29,512 42,498 222,421 133,515 132,150 135,803 111,123 170,737 627,919

7,82 3,13 1,55 1,39 11,73 10,41 8,41 7,55 6,97 5,69 5,21 4,99 2,23 10,41 7,24 1,61 1,24

20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010 20.12.2010

OBVEZNI KI FONDOVI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

162,0950

10,49

Erste Bond

130,4200

9,13

Raiffeisen Bonds

174,4700

8,57

PBZ Bond fond

129,5589

7,74

HI-conservative

11,3671

5,77

HPB Obvezni ki

124,6326

4,17

ZB bond

158,9500

4,63

OTP euro obvezni ki

127,6274

4,85

HI-conservative

11,3671

5,77

PBZ Bond fond

129,5589

7,74

HPB Obvezni ki ZB bond Erste Bond Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Capital One HI-conservative OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI Raiffeisen Cash VB Cash Agram Euro Cash Platinum Cash PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani Erste Money ST Cash PBZ Dollar fond HPB Nov ani OTP nov ani fond Agram Cash ZB europlus HI-cash Allianz Cash Erste Euro-Money

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Utorak 21/12/2010

NOVI UGOVOR

Dioki namiruje dug Ini Ina je u utorak potvrdila da je s Diokijem sklopila ugovor o kupoprodaji kojim je regulirana kupoprodaja terminala za ukapljeni naftni plin (UNPterminal) u Zagrebu. Tom je kupoprodajom, kako se navodi u Ininom priop enju, realiziran dio obveza iz sporazuma o na inu podmirenja duga, koji su po etkom srpnja ove godine sklopili Ina, tvrtka Prirodni plin i Dioki, a njime je

regulirano rješavanje me usobnih potraživanja izme u triju ugovornih strana. Ugovorom je, navodi se, namiren dio obveza Diokija društvu Prirodni plin, na temelju prethodnog sporazuma o na inu podmirenja duga. Podsjetimo, Ina je potkraj svibnja ove godine zaprijetila Diokiju prekidom isporuke etana i prirodnog plina zbog nagomilanih dugova koji su se do tog trenutka popeli do ak 120 milijuna kuna. Ina je tada pokrenula postupak

prisilne naplate Diokijevih dugova, objasnivši taj postupak neuspjelim višemjese nim pokušajima dogovora s Diokijem o naplati dospjelih potraživanja. Nakon te Inine najave iz Diokija je priop eno kako poduzimaju sve kako bi aktivirali instrumente osiguranja pla anja i stvorili uvjete za normalan nastavak proizvodnje u svojim pogonima. Ubrzo nakon toga Dioki je podmirio dobar dio dugova Ini i Prirodnom plinu, a predsjedanje Upravom preuzeo je Robert Ježi . S. C. H

NIŽE OD A1

Moody's spušta rejting Portugalu? Agencija Moody's upozorila je u utorak da bi, nakon sniženja na A1 u srpnju ove godine, mogla sniziti kreditni rejting Portugala za jednu do dvije razine. Agencija upozorava na mogu i negativan utjecaj vladine štednje na javne financije, teško e sa zaduživanjem uz prihvatljive kamate te "izazove" u bankarskom sektoru. Upozorava ipak da solventnost Portugala nije upitna. B.hr

Institucionalni ulaga podigao Inu do 2850 kuna AMERIKANCI NA ZSE-u? Me u burzovnom publikom u utorak po ele su se širiti glasine o novom 'borcu za Inu', misterioznom ameri kom ulaga u koji je kupio 120 dionica Ine po 2850 kuna i želi još Crobex je u utorak nastavio s padom. Referentni dioni ki indeks Zagreba ke burze pao je 0,14 posto, na 2036,22 boda, a njegov mla i brat Crobex 10 pao je 0,23 posto, na 1106,34 boda. Redovan promet dionicama iznosio je 85 milijuna kuna, od ega je 62,2 milijuna kuna potrošeno na dionice Ine. Važno je napomenuti da je tijekom dana cijena Ine dosezala razinu od 2850 kuna. Vlasnika je po cijenama izme u 2840 i 2850 kuna promijenilo više stotina dionica Ine.

Teorije zavjere

Nemogu e je re i jesu li cijenu digli mirovinski fondovi kako bi animirali male ulaga e ili je rije o tajnom potezu Ma ara ili nekog tre eg institucionalnog ulaga a. Neki dnevni listovi

nastupili su s teorijom da je dionice Ine po eo kupovati "ameri ki ulaga iz New Yorka". Taj je misteriozni ulaga navodno kupio nekoliko tisu a dionice Ine po cijeni 2850 kuna. No, prema Business.hr-u dostupnim informacijama, po 2850 kuna u utorak je prodano samo 120 dionica.

Prošlo 22.000 dionica

Zadnja je transakcija provedena uz cijenu 2380,31 kunu, što je 0,01 posto viša cijena u odnosu na zadnju u ponedjeljak. Vlasnika je u utorak ukupno promijenilo gotovo 22.000 dionica Ine ili 2,75 posto dostupnih. Prema najnovijim podacima SKDD-a, Raiffeisen OMF postao je peti najve i vlasnik Ine s udjelom od 0,35 posto. AZ mirovinski fond u prva je dva

dana "borbe za Inu" kupio 17.000 dionica, ime je zadržao tre e mjesto na listi dioni ara. Na etvrtom je mjestu PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond sa 46.394 dionice ili 0,46 posto, a šesti na listi deset najve ih dioni ara Ine je Erste Plavi obvezni mirovinski fond koji drži 20.000 dionica Ine, što je udjel od 0,20 posto. Od ostalih, tvornica še era Viro u utorak je na Zagreba koj burzi uz veliki promet zabilježila i pri-

li an rast cijene. Rastom od 2,66 posto Viro je prvi put još od svibnja ove godine presko io cjenovnu razinu od 350 kuna. Ukupan promet iznosio je 2,8 milijuna kuna, što je najve i dnevni promet toga izdanja u 2010. godini. Time je Viro zauzeo tre u poziciju po kriteriju likvidnosti u utorak na Zagreba koj burzi, poslije Ine i HT-a. Dionica Auto Hrvatske u utorak je pala na najnižu razinu od podjele dionica u svibnju prošle go-

dine. Auto Hrvatska pada ve tre i dan zaredom. U utorak je tim izdanjem protrgovano u ukupnoj vrijednosti 155.686 kuna, prilikom ega su vlasnike promijenile 482 dionice.

Velik promet za AUHR

U pitanju je iznadprosje ni promet za Auto Hrvatsku, koja je prošli tjedan imala veliki dnevni rast, ali je na nesre u ulaga a anuliran odmah sljede i dan. Nikola Su ec

nikola.sucec@business.hr

'Austerity' rije godine u SAD-u Najpoznatiji ameri ki izdava rje nika Merriam-Webster proglasio je "austerity" (politiku smanjenja prora unskih manjkova i oĹĄtrih rezanja troĹĄkova) rije ju godine u engleskom jeziku. " esto je ujemo u kontekstu vladinih mjera, ali je primjenjuDOBITNICI DANA (ZSE) Kutjevo +26,05% Hrvatska poĹĄt. banka +17,52% MIV +12,5% Laguna Novigrad +12,26% Excelsa nekretnine +10,79% 36 Raste

jemo i na osobne financije", rekao je Peter Sokolowski, urednik u Merriam-Websteru, koji prati pretrage rje nika putem interneta. Druga na ljestvici je rije "pragmatic" (pragmati an), koja se postojano uspinjala u pretraĹživanjima i za koju Websterovi

GUBITNICI DANA (ZSE) RIZ-odaĹĄilja i -16,27% Sun ani Hvar -10,34% Slavonski ZIF -8,3% Vaba banka -7,22% Badel 1862 -5,69%

11 Nema promjene

31 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,269,63 155,61

Prom. 0,06% 0,01%

Sirova nafta 88,81 Prirodni plin 4,09 Zlato 1.384,85 Srebro 29,33 Goveda 100,10

1,27% 0,27% 0,76% 0,63% 0,86%

KOLIKO NAM SRE A OVISI O EKONOMSKOM STANJU?

Bugarska â&#x20AC;&#x201C; najtuĹžnije mjesto na svijetu MiĹĄljenje da novac ne moĹže kupiti sre u prili no je uvrijeĹženo, posebice me u Europljanima. No, prema Easterlin paradoksu, klju nom konceptu koji mjeri koliko ekonomsko stanje utje e na naĹĄu sre u, siromaĹĄni se ne osje aju siromaĹĄnima zato ĹĄto nemaju novca nego zato ĹĄto se nalaze na samom dnu ekonomskog poretka. Pokazalo se da na korelaciju izme u bogatstva i sre e, odnosno na osje aj zadovoljstva, utje u i kulturoloĹĄke razlike. Zapadni Europljani i sjeverni Amerikanci prili no su sli ni, dok su Azijci u odnosu na dohodak manje, a Skandinavci viĹĄe zadovoljni. Zanimljivo je da stanovnici Hong Konga i Danske imaju iste prihode, ali na ljestvici od jedan do deset prosje no zadovoljstvo Ĺživotom u Hong Kongu je 5,5, a u Danskoj 8. Latinoamerikanci su op enito najradosniji narod, stanovnici zemalja bivĹĄeg Sovjetskog Saveza najnesretniji, a najtuĹžnije mjesto na svijetu je Bugarska, ije je zadovoljstvo Ĺživotom proporcionalno dohotku. I. B.

Pepsi najveÄ&#x2021;a prehrambena kompanija u â&#x20AC;&#x201C; Rusiji Wimm-Bill-Dann, koja prodaje sokove, dje ju hranu i mlije ne proizvode, piĹĄe Economist. Za 66 posto te kompanije Pepsi je platio 3,8 milijardi dolara, a obvezao se i da e objaviti ponudu za ostale dionice tvrtke kojom se trguje i na burzi u New Yorku. Nakon akvizicije Rusija

www.business.hr

UKRATKO... MoĹžda mu podme u Utemeljitelj WikiLeaksa Julian Assange izjavio je da su Ĺ ve anke koje su ga optuĹžile za spolno zlostavljanje vjerojatno Ĺžrtve kampanje koju krugovi mo i vode protiv njega, ocijenivĹĄi da u Ĺ vedskoj ne bi imao uvjete za "prirodan" sudski proces. NiĹĄta od ravnateljstva Nakon gotovo petosatne burne rasprave, ĹĄibensko Gradsko vije e nije imenovalo kazaliĹĄnu umjetnicu Senku Buli ravnateljicom ĹĄibenskoga HNK.

TO SE ZOVE GLOBALIZACIJA

PepsiCo je joĹĄ 1974. postao prva ameri ka tvrtka koja je svoju kolu po ela prodavati u tadaĹĄnjem SSSR-u, a 36 godina kasnije Pepsi je ponio titulu najve eg proizvo a a hrane u Rusiji. Pepsi je tu titulu osvojio zahvaljuju i nedavnoj akviziciji tamoĹĄnje najve e prehrambene kompanije

urednici kaĹžu da "opisuje osobinu koju ljudi visoko cijene, Ĺžele potpuno razumjeti i traĹže je u svojim vo ama". "Moratorium" (moratorij) tre a je na ljestvici, ĹĄto je posljedica zabrane buĹĄenja na moru nakon istjecanja nafte iz BP-ove buĹĄotine u Meksi kom zaljevu. H

e postati Pepsijevo drugo najve e trĹžiĹĄte (najve e e i dalje ostati Sjedinjene Ameri ke DrĹžave) i novo popriĹĄte vje nog rata s CocaColom, koja drĹži 30 posto ruskog trĹžiĹĄta sokova. Pepsi e, nakon preuzimanja Wimm-Bill-Danna, na tom trĹžiĹĄtu imati udjel od 40 posto. N. R.

Podatke o indeksu gra evinskih radova u 2010., doznajte na...

Ni 40 godina nakon ĹĄto se Pepsi-Cola po ela prodavati u SSSR-u Pepsi je postao najve a prehrambena tvrtka u Rusiji

Snijeg izazvao kaos Kaos u brojnim europskim zra nim lukama zbog loĹĄeg vremena je "neprihvatljiv" i "ne bi se smio ponoviti", rekao je europski povjerenik za promet Siim Kallas, koji je zabrinut zbog toga koliko je snijeg poremetio promet u Europi.