Business.hr broj 790

OPTIMIZAM 8

SLAB REZULTAT 2

NADICA ZVER, direktorica Ivan ice, kaže kako u posljednje tri godine rade na tehnološkom razvoju radi smanjenja troškova proizvodnje te ulažu u razvoj novih proizvoda i marketinga

Industrijska proizvodnja porasla 0,2 posto

'U kožarskoj industriji nije bilo ovako dobro u zadnjih 15 godina' ETVRTAK 23/12/2010

Fantasyland: Kosor nam našla ulagače, a HFP oteže BROJ 790 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

POVUCI-POTEGNI 4-5 Projekt na lokaciji nekadašnjeg samoborskog kupališta Šmidhen, vrijedan gotovo 190 milijuna eura, iš ekuje odluku Hrvatskog fonda za privatizaciju, koji mora odobriti gotovo prije godinu dana dovršen elaborat o parcelaciji nužan za dobivanje gra evinske dozvole

CIJI OD '90-IH A ID V IK L U A K N PRVA BA

a k n a b a n d e t š Obrtnička d a r a z e l o v z o ostala bez d om u ijem je om, odnosno fond nk ba r ke Se m ko rs ju s tu ojatnije odustao jer alizaciji i preuziman zirani, no turski je investitor najvjer 6 ali Pregovori o dokapit u domeni HNB-a i su gotovo fin u bil nis a, je nk ko ba a r m ke ija Se nc vlasništvu irao na gara o doznajemo, inzist je, kako neslužben

info&stav

INDIKATOR

2-3 Nijemci lako do kredita

business.hr

Samo oko etvrtinu njema kih tvrtki smatra da banke još uvijek nerado odobravaju kredite, izvijestio je institut Ifo u ijoj je anketi sudjelovalo 4000 tvrtki u industriji i trgovini. Kreditnu politiku banaka ograni avaju om je ocijenilo njih 26,3%, u usporedbi sa 44,3% u lanjskom prosincu, odnosno 27% u studenom

S&P's snizio rejting Zabi Agencija Standard & Poor's (S&P) snizila je dugoro ni kreditni rejting Zagreba ke banke sa 'BBB' na 'BBB-'. Obrazloženje: Zaba je izravno izložena oslabljenom bonitetu RH kroz portfelj državnih obveznica, na koje se zajedno s kreditima Vladi i javnom sektoru na dan 30. rujna 2010. odnosilo oko 15 posto ukupne Zabine imovine“

etvrtak 23/12/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

SLAB REZULTAT

Industrijska proizvodnja porasla 0,2 posto, pala proizvodnja trajnih dobara Industrijska proizvodnja u studenome ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine porasla je 0,2 posto, a u odnosu na listopad ove godine 0,7 posto, objavio je ju er Državni zavod za statistiku. Proizvodnja energije u studenome je na godišnjoj razini porasla 5,7 posto, proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju bila je ve a 3,8 posto, a kapitalnih proizvoda 0,7 posto.

Istodobno je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju u odnosu na studeni prošle godine bila manja 13,4 posto, a intermedijarnih proizvoda 5,2 posto.

Godišnji pad 1,6%

U jedanaest ovogodišnjih mjeseci industrijska proizvodnja je u odnosu na isto lanjsko razdoblje bila manja 1,6 posto.

U tom su razdoblju rast zabilježile proizvodnja energije (+2,1 posto) i netrajnih proizvoda za široku potrošnju (+1,9 posto), a pad proizvodnja intermedijarnih proizvoda (-6,7 posto), kapitalnih proizvoda (-1,9 posto) i trajnih proizvoda za širo-

ku potrošnju (-1 posto).

U malenome rastu industrijske proizvodnje u studenome dobar je znak to što se nije nastavio pad iz listopada, koji je iznosio 4,4 posto na godišnjoj razini, što je iznenadilo i ve inu makroekonomista jer je uslijedio nakon rujanskog rasta 3,1 posto, za koji se vjerovalo da je po etak trajnijeg uzlaznog trenda.

Bez optimizma

Makroekonomistica RBA Zrinka Živkovi Matijevi smatra da blagi rast industrijske proizvodnje u studenome ne treba gledati s prevelikim optimizmom

i po etkom pozitivnog trenda jer niska razina doma e potražnje i dalje ograni ava zna ajniji oporavak industrije.

Dodatni argument za njezinu rezerviranost jest injenica da je u studenome prošle godine industrijska proizvodnja u odnosu na isti mjesec 2008. godine pala cijeli 9,9 posto, tako da je i ovogodišnja industrijska proizvodnja u studenome još uvijek 9,7 posto manja nego u istom mjesecu prije dvije godine.

Kako Hrvatska nije izvozno orijentirana zemlja, ni povoljan efekt rastu e potražnje iz ino-

zemstva ne omogu uje znatniji oporavak industrijske proizvodnje, smatra Zrinka Živkovi Matijevi . Drugim rije ima, sve dok e doma a potražnja biti niska, industrijska e proizvodnja u najboljem slu aju blago rasti, a u lošijim scenarijima usporeno e padati, i to prije svega zbog što je europsko gospodarstvo izašlo iz recesije pa rastu njegove narudžbe i potražnja i za hrvatskim kapitalnim proizvodima, od opreme i postrojenja, do intermedijarnih proizvoda.

Zoran Daskalovi

zoran.daskalovi @business.hr

››

BISER DANA

BROJKA

Ovih dana radim na tome da nam sutra i sljede a godina bude bolja. Ja puno radim i svaki sam dan na drugom kraju Hrvatske

130

milijuna kuna vrijedna je ju er zapo eta modernizacija pruge Rijeka - Zagreb - Dugo Selo - Botovo na dionici od Lokava do Drivenika, a rok za završetak je 430 dana, izvijestili su iz HŽ-a

PREMIJERKA JADRANKA KOSOR u rije kom 3. maju

DAN POSLIJE

Rizik na hrvatske obveznice nije pove an Credit Defaul Swap (CDS), odnosno procjena kreditnog rizika Hrvatske, u srijedu je, dan nakon snižavanja rejtinga agencije za rejting Standard & Poor's, ostao nepromijenjen.

Prema podacima iz Raiffeisen banke, CDSovi na hrvatske petogodišnje obveznice u srijedu su iznosili 256,213 baznih bodova, odnosno 212 baznih bodova više od njema kih referentnih obveznica. To je ipak još daleko od ovogodišnjeg maksimuma iz sredine srpnja, kada su se CDS-ovi navedenih obveznica popeli na 334,789 baznih bodova.

Hrvatska je S&P-jevim snižavanjem kreditnog rejtinga u utorak došla samo korak do proglašenja svojih obveznicama bezvrijednima, odnosno sme em (junk).

No i takvo smanjenje na pove anje rizika, prema raširenom uvjerenju analiti ara, ne bi trebalo znatno utjecati na cijenu budu eg zaduživanja Hrvatske u kratkoro nom razdoblju. Smanjenje rejtinga došlo u više nego neugodnom trenutku jer Hrvatsku na prolje e eka refinanciranje 750 milijuna eura starog duga.

A. Pa.

UVODNIK

Kad ulaganjima presudi (bio)prognoza Iva Uš umli Greti iva.gretic@business.hr

K

oliko je 186 milijuna eura u kunama? Prema srednjem te aju Hrvatske narodne banke u trenutku pisanja ovog teksta - 1,4 milijarde kuna. To je 10 posto ovogodišnjeg prora unskog deficita. To je i 800 novih radnih mjesta, zna ajan prihod od turizma (Terme atež u neposrednom susjedstvu za 2010. planiraju oko 5 milijuna eura dobiti) za razvoj Zagreba ke županije. To je samo jedan projekt, Fantasyland, kombinacija vodenog parka, zabavnog i sportsko-rekreativnog centra te hotelskog kompleksa u neposrednoj blizini Zagreba.

KAD SE ovako napiše, 186 milijuna eura je nekoliko brojki i slova. Zapravo, rije je o projektu srednje veli ine: neki projekti iz energetike koštaju pola milijarde eura i više. No, tko je toliko bogat da toliko novca baci u vjetar? Važnije od toga, zašto? Je li projekt dobar?

Grad Samobor smatra da jest.

Hrvatski fond za privatizaciju tako er je mislio da jest. Ali...

Na tom „ali“ zapne mnogo zanimljivih pri a. I ovisi o pri i, taj se „ali“ prevodi na razli ite na-

››

Bilo bi lijepo da institucije javno kažu zašto neki projekt ne žele podržati. Ovako se ponašaju kao da odluke donose pod pritiskom ciklone i anticiklone: kad su prilike povoljne, otvaraju se investicijske pri e, a kad su nepovoljne, ulažu se žalbe na dozvole, da bi se onda iste te žalbe odbile ine. Jednom zapne ministarstvo, jednom lokalna zajednica, jednom su krivi zakoni, drugi put lokalni mo nici... Beskrajan je popis karika koje u savršenom (i vrlo duga kom!) lancu zvanom hrvatska javna uprava jednostavno ne funkcioniraju.

NITKO, NARAVNO, ne traži da se raznoraznim investitorima bianco odobravaju ideje. Nitko razuman ne želi da

se imovina i zemlja rasprodaju šakom i kapom. Dapa e, ako je projekt sporan, ako nije postavljen na zdrave temelje, ako krši neki propis ili ako postoji sumnja u dobre namjere investitora, svakako se pouzdajemo u onu slavnu o institucijama koje rade svoj posao.

No, bilo bi lijepo da te iste institucije onda i obrazlože svoje razloge i javno kažu zašto projekt ne žele podržati. Jer, ova-

ko se ponašaju kao da odluke donose pod pritiskom ciklone i anticiklone: kad su vremenske prilike povoljne, otvaraju se investicijske pri e i dolaze ulaga i ak iz Rusije, a kad su vremenske prilike nepovoljne, ulažu se žalbe na dozvole, da bi se onda iste te žalbe odbile... I onda o ekujemo da nas netko ozbiljno shvati i uloži novac jer smo oh-tako-lijepa zemlja?

tema 4-5

POVUCI-POTEGNI Početkom prosinca doputovali su predstavnici ruskog ljujući diplomatskoj akciji premijerke, i prošloga su tjedna pozvani na sastan

Fantasyland: Kosor na našla ulagače, a HFP Projekt na lokaciji nekadašnjeg samoborskog kupališta Šmidhen, vrijedan gotovo 190 milijuna eura, iščekuje odluku Hrvatskog fonda za privatizaciju, koji mora odobriti gotovo prije godinu dana dovršen elaborat o parcelaciji nužan za dobivanje građevinske dozvole Kad ulazite u Samobor, na glavnoj vas cesti dočekuje veliki jumbo plakat koji najavljuje skori dolazak Fantasylanda. Veliki zabavni i vodeni park te hotel na mjestu danas zapuštenog Šmidhena bombastično je najavljivan prije koju godinu, a radovi su trebali početi u veljači 2011. godine. No, projekt je još uvijek na jako dugom štapu iako se investitorima, zahvaljujući signalima iz Ministarstva gospodarstva, činilo da se proces ishođenja dozvola posljednjih mjeseci pomaknuo s mrtve točke.

Iako je projekt ušao u katalog ključnih projekata premijerkina New Deala, Hrvatski fond za privatizaciju koči njegov početak.

Početkom prosinca u Hrvatskoj su se pojavili predstavnici ruskih partnera koji su se u projekt uključili zahvaljujući diplomatskoj akciji premijerke Jadranke Kosor, a prošloga su tjedna pozvani na sastanak u Ministarstvo. No, doznajemo kako je sastanak bio samo forme radi: nije se pojavila ni jedna službena osoba ovlaštena donositi odluke iako su ulagači očekivali konkretne pomake nakon niza prijašnjih sastanaka u Ministarstvu i nebrojenih obećanja da će se projekt ipak pokrenuti.

Premijerkin New Deal

Fantasyland se tako našao između čekića i nakovnja: s jedne je strane ušao među vrijedne projekte Kosorična New Deala, odnosno u projekte koji bi trebali pokrenuti Hrvatsku prema izlasku iz krize, a s druge

ARTUR GEDIKE, direktor projekta Fantasyland Snimio hrvoje knez

Hrvatski fond za privatizaciju koči početak projekta.

Naime, za građevinsku dozvolu potreban je elaborat o parcelaciji, koji je, kako doznajemo, dovršen i čeka u HFP-u. Bio je spreman i ljetos, kada je ruski fond ušao u priču, ali još uvijek čeka iako ni jedna strana nema primjedbi.

Početkom prošle godine činilo se da je Fantasyland zauvijek izgubljen: u jeku afere Bankomat i istrage o kreditima Hrvatske poštanske banke uhićeni su suvlasnici projekta Boris Šimunić i Slaven Čolak. Istraživani su krediti koje je tvrtka Fantazija projekt dobila od HPB-a, posebno 33,6 milijuna kuna koje je Šimunić dobio od HPB-a i kojima je kupio 24 posto Šmidhena. No, kako neslužbeno doznajemo od izvora bliskih Državnom odvjetništvu, nema osnove za kaznenu prijavu protiv Šimunića i Čolaka. U prijevodu: krediti su, čini se, uredni, a projekt je na zdravim nogama.

Dosad su HFPovi razlozi stopiranja projekta bili donekle razumljivi: još prije afere Bankomat prvo je tražena revizija zbog kašnjenja - Fantazija projekt je tražila i dobila odgodu jer je prema prvotnom planu projekt trebao biti gotov još 2008. go-

brojka

186

milijuna eura očekivana je vrijednost projekta gradnje zabavnog i vodenog parka s hotelom na mjestu nekadašnjeg kupališta Šmidhen u Samoboru

dine, što je HFP-u bio znak neozbiljnosti projekta i ulagača. No, revizija je u veljači ove godine pokazala da nije bilo nepravilnosti.

U međuvremenu se dogodila afera Bankomat te uhićenje Čolaka i Šimunića, a zbog problema oko HPBovih kredita druge su se poslovne banke koje su pratile projekt počele povlačiti.

U srpnju ove godine pojavio se - nakon diplomatske akcije premijerke Jadranke Kosor u Rusiji te potpisivanja sporazuma o suradnji između Kosor i Vladimira Putina - ruski državni fond koji je spreman uložiti u projekt. Riječ je o 186 milijuna eura, a projekt time neće prijeći u rusko vlasništvo. Taj se fond, naime, ponaša kao banka: osigurava novac za dovršetak projekta, ali ne ulazi u vlasništvo. Sve se čini idealno da nema jedne sitnice: ni četiri godine od početka rada na Fantasylandu nije osigurana gra-

đevinska dozvola, za što je potrebno HFP-ovo rješavanje administrativnih prepreka.

Grad Samobor je pak poništio staru i izdao novu lokacijsku dozvolu, na koju se HFP žalio. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva žalbu je odbilo kao neosnovanu. Dva mjeseca kasnije, HFP i dalje sluša argumente lokalne zajednice i investitora i - razmišlja.

Koncesija 50 godina

Razloge zaustavljanja projekta ne znaju u Samoboru, čija je gradska vlast dala koncesiju na dio zemljišta riječ je o ukupno 200.000 četvornih metara - tijekom sljedećih 50 godina.

ruskog državnog fonda, koji se u projekt Fantasyland uklju io zahvaa sastanak u Ministarstvo. No nije se pojavio nitko s ikakvim ovlastima

business.hr etvrtak 23/12/2010

nam P oteže

27 hektara zabave Fantasyland je, barem prema planovima, veliki vodeni park, hotelski kompleks te zabavni i sportsko-rekreativni park ukupne površine 27 hektara. Nalazit e se na mjestu nekadašnjeg izletišta Šmidhen na ukupno 200.000 etvornih metara. Gradnja bi, prema planovima, trebala trajati dvije i pol godine, a o ekuje se zapošljavanje 900 djelatnika samo tijekom gradnje.

KREŠO BELJAK, gradona elnik Samobora, koji je za Fantasyland izdao novu lokacijsku dozvolu, na što se HFP žalio, ali je nadležno ministarstvo žalbu odbilo FOTO MEHKEK/CROPIX

„Problem nije u nama“, kratko je rekao gradona elnik Krešo Beljak. „Samobor je jako zainteresiran za taj projekt i napravili smo s naše strane da se i realizira.“ Gdje je i zašto nastao

problem, Beljak nije precizirao, ali nas je uputio na državne institucije.

U pomirljivom tonu spor razvoj projekta komentira i direktor Fantazija projekta Artur Gedike.

„Mišljenja smo da je sastanak u organizaciji Ministarstva gospodarstva pozitivan znak i važan korak ka rješavanju administrativnih prepreka u realizaciji projekta. Držimo da je nastavak prakse otvaranja komunikacije bitan, ne samo za nas, nego i za sve druge investitore u Hrvatskoj jer samo zajedni ki i partnerski pristup države i investitora te produktivan odnos prema investicijama omogu uju ubrzavanje gospodarskih tokova, otvaranje novih radnih mjesta, a samim tim i prihoda u lokalni i državni prora un. Usto, realizacija projekta Fantasyland pove at e konkurentnost hrvatskog turizma. Stoga je svaki korak, pa

tako i ovaj sastanak u mjeri u kojoj e donijeti rezultate, velik plus za sve nas“, poru io je Gedike.

Hitna provedba?

Jesu li Rusi nestrpljivi da se skup, a potencijalno vrlo unosan projekt dovrši? Gedike nije želio komentirati.

Razgovorljivi nisu ni drugi sudionici projekta, bilo u tvrtki, bilo na lokalnoj razini. No, neslužbeno doznajemo da su ruski ulaga i spremni u cijelosti isplatiti bankovni kredit ve danas.

Zašto to ne u ine? „Biste li vi platili 186 milijuna eura ako postoji mogu nost da vas sutra država jednostavno izbaci iz igre?

Biste li platili 180 kuna za nešto što stoji na mrtvoj to ci, a da nitko ne objašnjava zašto?“, pita se naš izvor.

Fantasyland je na kraju odabran kao posebno važan zamašnjak gospodarskog rasta. Kada je u srpnju objavljena vijest o pronalasku zainteresiranog ruskog investitora, re eno je da e realizacija projekta po eti u najkra em mogu em roku.

Na posljetku, sva je potrebna papirologija bila pripremljena. Bit e zanimljivo vidjeti kada e se projekt kona no pokrenuti pa da kona no dobijemo definiciju pojma „hitno“.

Iva Uš umli Greti iva.gretic@business.hr

tema 6-7

POVUKAO SE TURSKI ULAGAČ Hrvatska narodna banka u srijedu je o stoji postupak prisilne likvidacije - bit će to prvi slučaj da je neka banka za

Obrtnička štedna bank za rad, kreće prva likv Pregovori o dokapitalizaciji i preuzimanju s turskom Seker bankom, odnosno fondom u čijem je vlasništvu Seker banka, bili su gotovo finalizirani, no turski je investitor najvjerojatnije odustao jer je, kako neslužbeno doznajemo, inzistirao na garancijama koje nisu u domeni HNB-a Savjet Hrvatske narodne banke na jučerašnjoj je sjednici oduzeo odobrenje za rad Obrtničkoj štednoj banci pa toj banci predstoji postupak prisilne likvidacije, priopćeno je iz središnje banke u srijedu. Bit će to prvi slučaj da je neka banka zavšila u likvidaciji (ili stečaju) od devedesetih godina.

Taj preokret dogodio se nakon što su pregovori o dokapitalizaciji i preuzimanju s turskom Seker bankom, odnosno fondom u čijem je Seker banka vlasništvu, bili gotovo finalizirani, a kako neslužbeno doznajemo turski je investitor najvjerojatnije odustao jer nije dobio dodatne garancije.

"Iako je to bila gotova priča, očito je ulagač inzistirao na garancijama koje nisu u domeni HNB-a", rekao je izvor blizak situaciji.

Ta je institucija na svojim stranicama u srijedu objavila kako Obrtničkoj štednoj banci nakon svega predstoji prisilna likvidacija.

Posebna uprava

"Budući da ni dosad poduzimane mjere Hrvatske narodne banke za usklađivanje poslovanja s važećim propisima, a ni pregovori s mogućim domaćim i inozemnim ulagačima u cilju postizanja odgovarajuće dokapitalizacije nisu doveli do željenog rezultata, Obrtničkoj štednoj banci oduzeto je

odobrenje za rad", navodi se u priopćenju HNB-a.

HNB je 9. studenoga u Obrtničku štednu banku prvi put od stupanja na snagu Zakona o kreditnim institucijama u neku banku uvela posebnu upravu kako bi osigurala njezinu financijsku stabilnost, odnosno zaštitila interese štediša i drugih vjerovnika banke.

Za predsjednika posebne uprave tada je imenovan Anri Jurčec iz HNB-a, a kao član Uprave postavljen je Dean Balint iz Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

HNB je tada istaknuo kako je posebna uprava imenovana nakon što se Obrtnička štedna banka oglušila na upozorenja o nužnosti stabilizacije poslovanja te hitnoj dokapitalizaciji.

Rast gubitka

"Supervizorske mjere nisu izvršene u zadanom roku, adekvatnost jamstvenog kapitala nastavila se smanjivati, a istodobno se gubitak iz poslovanja povećavao", priopćeno je početkom studenoga.

Dvadesetak dana kasnije objavljeno je kako se finaliziraju pregovori o dokapitalizaciji i preuzimanju sa "stranim mirovinskim fondom", što je toj štednoj banci trebalo omogućiti prevladavanje sadašnjih poteškoća i osigurati pretpostavke za buduće poslo-

SREDIŠNJA BANKA je 9. studenoga u Obrtničku štednu banku prvi put od stupanja na snagu Zakona o kreditnim institucijama u neku banku uvela posebnu upravu kako bi osigurala njezinu financijsku stabilnost, odnosno zaštitila interese štediša i drugih vjerovnika

vanje.

Obrtnička banka ima pet poslovnica i četrdesetak zaposlenih, a nastala je 2008. godine preoblikovanjem Obrtničke štedno-kreditne zadruge. Banka ima velik broj malih dioničara obrtnika, od kojih su najveći, s po 0,73 posto udjela, Zlatko Martinović i Zdenko Iveković.

U priopćenju HNB-a navedeno je kako Obrtnička štedna banka posluje s gubitkom (koji je u prvih devet

mjeseci ove godine iznosio 3,7 milijuna kuna), a stopa adekvatnosti kapitala, prema prošlomjesečnim podacima, iznosi samo 5,2 posto, dok je zakonski minimum 12 posto, a prosječna stopa čitavog bankarskog sustava oko 19 posto.

Njezin udjel u aktivi ukupnog bankarskog sektora, sa stanjem krajem rujna, iznosio je svega 0,03 posto, odnosno 123,9 milijuna kuna.

Biljana Starčić

biljana.starcic@business.hr

edu je oduzela odobrenje za rad Obrtničkoj štednoj banci pa joj prednka zavšila u likvidaciji (ili stečaju) od devedesetih godina

business.hr Četvrtak 23/12/2010

nka ostala bez dozvole kvidacija od '90-ih SUZANA BARADA, bivša predsjednica Uprave Obrtničke štedne banke foto serdar/cropix

OGLAS

NEADEKVATAN KAPITAL Obrtnička štedna banka posluje s gubitkom, a stopa adekvatnosti kapitala, prema prošlomjesečnim podacima, iznosi samo 5,2 posto, dok je zakonski minimum 12 posto, a prosječna stopa čitavog bankarskog sustava oko 19 posto

doga aji

SLADORANA ŽUPANJA

Kod Josipovi a 'lobirali' za kvote

8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 23/12/2010

PREDSJEDNIK Josipovi u obilasku županjske še erane SNIMIO CROPIX/GLIBUŠI

Županja. U povodu ostvarenja najboljih rezultata u 64-godišnjoj povijesti poslovanja Sladorane Županja i rekordnih 90.000 t še era u ovogodišnjoj kampanji, predsjednik Ivo Josipovi posjetio je ju er županjsku tvornicu i razgovarao s poslovodstvom Sladorane, koja je u vlasništvu viroviti kog Vira.

Predsjednik Uprave Sladorane Luka Burilovi rekao je da su u unapre enje tehnoloških procesa i smanjene troškova proizvodnje u tri godine uloženo 120 milijuna kuna u cilju postizanja konkurentnosti na europskom tržištu, gdje plasiraju 65-70 posto proizvodnje. lan Uprave Sladorane Željko Zadro istaknuo je da je predsjednik Josipovi zamoljen za politi ki angažman kako bi korektno bile ispregovarane proizvodne kvote še era s EU. "U završnoj smo fazi pregovora sa EU oko proizvodnih kvota koje e u idu-

ih pet godina odrediti sudbinu sve tri še erane u RH", rekao je Zadro.

Naveo je da Francuska 'pritiš e' EU da se Hrvatskoj smanje kvote še era pa bi se moglo dogoditi da sa sadašnjih 300.000 t še era godišnje proizvodnja padne na oko 200.000 t, što bi automatski zna ilo gašenje jedne od tri hrvatske še erane.

Zadro je upozorio da pla aju najskuplji plin u Europi. Istaknuo je da ne žele povlastice ve mogu nost kupnje plina tamno gdje ga kupuje i konkurencija. H

'U kožarskoj industriji ni ovako dobro u zadnjih 15 OPTIMIZAM Prema podacima iz HGK, sektor kožarskoprera iva ke industrije ove je godine pove ao proizvodnju 30 posto, a o oporavku govore i u obu arskoj industriji Ivan ica, koja je izvoz pove ala 10 posto Proizvo a obu e Ivan ica pove ao je u 2010. godini 10 posto izvoz svojih brendova, zabilježio blagi rast prihoda te uspio zadržati svih 700 zaposlenih u proizvodnom pogonu u Ivancu. Iz još jedne teške poslovne godine ta tvrtka izlazi neokrznuta, u skladu s trendovima u kožarsko-prera iva koj industriji koja bilježi rast proizvodnje, izvoza i zaposlenosti.

"Rast izvoza vezan je prije svega uz oporavak tržišta na koja izvozimo. U posljednje tri godine, me utim, radimo na tehnološkom razvoju radi smanjenja troškova proizvodnje, ulažemo u razvoj novih proizvoda i marketing. Može se re i da smo dobro iskoristili poticaje koje dodjeljuje Ministarstvo gospodarstva", objašnjava Nada Zver, direktorica Ivan ice, koja osim u Ivancu ima

proizvodni pogon u BiH koji zapošljava 150 radnika.

U sljede oj godini planiraju poja ati suradnju s obrtnicima odnosno povjeriti im poslove koji nisu jako složeni, kao što je šivanje etiketa, izrada ukrasa i detalja na cipelama i sli no.

'Proricali nam propast'

"Prije nekoliko godina kožarsko-obu arskoj industriji proricali su propast, ali ipak ima tvrtki koje su pokazale da se mogu nositi s otežanim uvjetima poslovanja.

Bilježimo blagi rast prihoda, pove ali smo izvoz, ali smo i tvrtka koja vodi ra una o društveno odgovornom poslovanju", zaklju uje Zver.

Bolje u odnosu na prošlu godinu poslovala je i tvornica kože Psunj, a na tome temelje i planove za sljede u godinu.

BROJKA

0,9

posto iznosio je udjel kožarsko-prera iva ke u ukupnoj industriji u listopadu, smanjivši se sa 1,25 posto u 2009.

IVAN»ICA je zadržala svih 700 zaposlenika u proizvodnom pogonu u Ivancu

"U idu oj godini planiramo izvesti robu u vrijednosti 12 milijuna USD, i to u zemlje 'stare' Europe", kaže Božo Ljubi , direktor tvrtke koja zapošljava 90 radnika, a proizvode plasira na doma e tržište te izvozi u 12 zemalja.

Na sjednici Vije a Udruženja kožarsko-prera iva ke industrije HGK, održanoj u utorak, ocijenjeno je kako stanje u kožarsko-prera iva koj industriji nije bilo ovako dobro u posljednjih 10 do 15 godina.

"Poslovni optimizam gospodarstvenika kožarskoprera iva ke industrije ima uporište i u njihovim ostvarenim rezultatima u ovoj godini. Tvrtke iz te industrije uložile su golem napor kako bi opstale na tržištu i danas ine zdravu jezgru te grane industrije", naglasila je Mirjana Gambiroža-Juki , voditeljica Odjela za proizvodnju i preradu tekstila i kože Sektora za industriju HGK. Fizi ki obujam proizvodnje u osam mjeseci ove godine u odnosu na 2005. ve i

ARHIVA B.HR

je 15,5 posto, a prema istom razdoblju 2009. godine 30,1 posto.

Ulaganja 55 mil. kn

Cijela kožarsko-prera iva ka industrija oporavlja se i bilježi rast - prerada kože raste 18,1 posto, proizvodnja putnih torbi sedlarskih i remenarskih proizvoda gotovo 50 posto, a obu a je rasla tri posto. Nakon pada 2009. godine, ponovno je rasla i zaposlenost sa 8038 zaposlenih u 2009. na 8571 u šest mjeseci te na 8853

SVJEDO»IO O HYPU

Sanader: Bio blizak s Kosor, ne s Ježi em

Zagreb. Samo 45 minuta trajalo je svjedo enje bivšega hrvatskog premijera Ive Sanadera pred parlamentarnim povjerenstvom pokrajine Koruške videovezom iz pritvora u Salzburgu. Demantirao je bilo kakvu povezanost s prodajom Hypo banke, dodavši kako s Güntherom Striedingerom, bivšim voditeljem poslova

Hypo grupe za Hrvatsku, i Wolfgangom Kultererom "nije imao nikakvog osobnog kontakta". Za ispitivanja Sanader se požalio da su postavljena pitanja "ispod pojasa" te da nisu vrijedna njegove uloge u prodaji Hypoa.

Zanijekao je i blisku povezanost s nedavno utamni enim Robertom Ježi em, vlasnikom Diokija i Novog lista. Naglasio je pak bliskost s premijerkom Jadrankom Kosor, svojom u enicom i nasljednicom, koja mu je bila „najbliža suradnica i prijateljica". B.hr

nije bilo 15 godina'

BROJKA

1,2

milijuna kuna bespovratno daje natje ajem Zagreba ka županija za organiziranje i održavanje razli itih manifestacija u idu oj godini koje poti u razvoj turizma na njezinu podru ju

zaposlenih u devet mjeseci 2010. godine.

"Izvoz je rastao 17,1 posto, uvoz je pao 16,7 posto, no vanjskotrgovinski saldo ove industrije još je negativan.

Izvezeno je 8,8 posto više obu e, a uvezeno 11,3 posto manje nego u devet mjeseci prethodne godine. Neto pla e su bile nešto ve e u osam mjeseci ove godine u odnosu na prethodnu, a pla e ine samo 61 posto prosjeka prera iva ke industrije", rekla je Gambiroža-Juki .

Ukupni prihod 135 tvrtki

iz sektora u prvom polugodištu iznosio je 1,25 milijardi kuna, što je 57 posto ukupnog lanjskog prihoda.

Investicije u novu dugotrajnu imovinu u šest mjeseci ove godine iznose 54,7 milijuna kuna, a najviše se investiralo 2009. godine, kada je u proizvodnju uložen 91 milijuna kuna. Zalihe su znatno smanjene te su 35 posto manje nego što su bile prijašnjih godina, a potražnja je ve a 14 posto.

Margareta Podnar

margareta.podnar@business.hr

Premijerka obe ala uknjižbu po zakonu

Zagreb. Premijera Jadranka Kosor razgovarala je u srijedu s predstavnicima radnica Kamenskog o njihovu zahtjevu za poništenjem uknjižbe na nekretnine te tekstilne tvornice u ste aju i obe ala da e Vlada u initi sve što je mogu e u zakonskim okvirima da se problem uknjižbe na nekretnine riješi u skladu sa zakonom.

Radnice traže poništenje uknjižbe koju je proveo bivši direktor tvrtke Antun Crlenjak 3. rujna, nakon što su radnice zatražile ste aj. Podigle su 4 kaznene prijave, jer je Uprava s NO-om Kamenskog uknjižila potraživanja 7 tvrtki koje su povezane s lanovima Uprave i NO-a, iako je znala za pokretanje ste aja. Ste ajni upravitelj Zdravko Mitak rekao je da kako postoje dobre šanse za pobijanje uknjižbe, izjavila predstavnica radnica nakon sastanka sa ste ajnim upraviteljem. H

ADRIS NE ODUSTAJE OD ENERGETIKE

Protiv predizbornog pripetavanja oko Plomina Adris grupa zainteresirana je za ulaganja u zamjenski elektroenergetski objekt u Plominu, objavila je ju er ta kompanija podsje aju i da joj je ambicija, uz duhanski i turisti ki posao, ulagati u energetiku. "Jasno smo rekli da je Adris, u skladu s dugoro OGLAS

NADICA ZVER, direktorica Ivan ice, kaže kako u posljednje tri godine rade na tehnološkom razvoju radi smanjenja troškova proizvodnje te ulažu u razvoj novih proizvoda i marketinga ARHIVA BUSINESS.HR

SLU»AJ KAMENSKO

nom strategijom investiranja u energetiku, zainteresiran i za ulaganja u zamjenski elektroenergetski objekt u Plominu. To više što su lokalna zajednica i HEP, uz odobravanje javnosti, pozdravili takve naše ambicije", navodi se u izjavi. "Nadamo se da otuž-

na politizacija tog projekta i predizborno pripetavanje ne e upropastiti naše ambicije. Potrebna je suradnja naše tvrtke, Istarske županije i Vlade jer su investicijski planovi Adrisa u interesu nacionalnog gospodarstva", naglašavaju iz Adris grupe. H

doga aji

BLIŽE EU

Hrvatska zatvorila tri poglavlja

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 23/12/2010

Ĺ TEFAN FUELE, povjerenik za proĹĄirenje EU ARHIVA B.HR

PROFECTUS GRUPA

ZavrĹĄena prva faza Hrvatskog sna VINCENCO BLAGAI , vlasnik Profectus grupe: 'Po etkom idu e godine po injemo graditi infrastrukturu, a do kraja 2011. trebao bi biti gotov i urbanisti ki plan' SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

Ispla ena je zadnja rata vlasnicima zemljiĹĄta u Dolima za zonu Tri sestrice, ime je okon ana pripremna faza luksuznoga turisti kog projekta vrijednog 5 milijardi eura Na ra une 103 obitelji upla ena je i posljednja rata za zemljiĹĄte zone Tri sestrice u Dubrova kom primorju, ĹĄto zna i da je zavrĹĄena pripremna faza projekta Hrvatski san, jednog od luksuznijih turisti kih projekata u Europi vrijednog pet milijardi eura.

Vlasnik Profectus grupe i osniva projekta Vincenco Blagai u razgovoru za Business.hr nije htio otkriti o kolikom je ukupnom iznosu rije . Odbio je izjasniti se i o ulaga ima zainteresiranim za financiranje te samo spomenuo Erste&Steiermärkische banku, koja je osigurala novac vlasnicima zemljiťta u Dolima. Prema nesluŞbenim informacijama, vlasnicima je ispla eno oko 20 milijuna eura.

Lokalni optimizam

Blagai je optimisti an kad je rije o po etku realizaci-

je projekta. "Ve po etkom idu e godine po et emo gaditi infrastrukturu, a do kraja 2011. trebao bi biti gotov i urbanisti ki plan" , istaknuo je Blagai .

TamoĹĄnje je stanovniĹĄtvo optimisti no zbog projekta u Dolima, odakle se odselilo mnogo ljudi zbog nepostojanja vodovodne mreĹže. Zahvaljuju i Blagai evu projektu to bi se trebalo promijeniti, a otvorio bi se i velik broj radnih mjesta. PokuĹĄali smo doznati i o koliko je radnih mjesta rije , ali do zaklju enja teksta nismo uspjeli dobiti komentar direktora odjela za nekretnine Tonija Zlati a.

Projekt podrĹžava i op inski na elnik Dubrova kog primorja Nikola KneĹži jer je uvjet bio da sve tvrtke koje e raditi na njemu budu registrirane u njihovoj op ini.

Zona na 5000 ha

Zona koja se prostire na 500 hektara imat e sedam hotela, marinu sa 400 vezova, 221 vilu, 500 apartmana, golfski teren, luksuzne trgovine, barove, restorane, muzeje te aerodrom na Rudinama.

Iva Bikanec

Bruxelles. Hrvatska je u srijedu zatvorila joĹĄ tri poglavlja u pristupnim pregovorima s Europskom unijom i napravila dodatni korak prema ispunjavanju svoga cilja o dovrĹĄetku pregovora do kraja ma arskog predsjedniĹĄtva u lipnju sljede e godine.

Posrijedi su poglavlja 24 Pravda, sloboda i sigurnost,

27 - OkoliĹĄ i 31 - Vanjska, obrambena i sigurnosna politika.

Hrvatska sada ima ukupno 28 zatvorenih poglavlja i za sljede u godinu ostaje joĹĄ sedam poglavlja, odnosno ĹĄest ako se ne ra una poglavlje Ostala pitanja, o kojem se ne vode pregovori.

"Hrvatska je napravila velik napredak, 2010. je bila impresivna godina u kojoj je zatvorila 11 poglavlja, ime se broj zatvorenih poglavlja popeo na 28. Hrvatska je napravila znatan napre-

dak i u ostalih ĹĄest poglavlja, ĹĄto je dobra osnova za njihova zatvaranje sljede ih mjeseci. To pokazuje odlu nost hrvatskih vlasti da nastave reforme", izjavio je na konferenciji za novinare povjerenik za proĹĄirenje Ĺ tefan Fuele.

Belgijski ministar vanjskih poslova Steven Vanceker, ija zemlja predsjeda Vije em EU u ovom polugodiĹĄtu, rekao je kako se sada sa "sigurnoĹĄ u moĹže re i da je zavrĹĄetak pregovora na dohvatu". H

Cijena goriva p svu dobit prijev IZNAD 9 KUNA Predsjednik udruge Hrvatski cestovni prijevoznici Marijan Banelli kaĹže da e rast cijena goriva svim prijevoznicima koji su tijekom godine uspjeli stabilizirati poslovanje i zabiljeĹžiti kakav-takav rast prihoda proĹĄlotjednog povepojesti dosad Nakon anja maloprodajnih cijena motornih goriva na benzinostvarenu skim crpkama u Hrvatskoj, cijene su ponovno preĹĄle dobit granicu od devet kuna i, ini

se, polako ali sigurno krenule prema 10 kuna.

Ta je injenica zadala ve-

MARIJAN BANELLI, predsjednik Udruge Hrvatski cestovni prijevoznici SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

like glavobolje cestovnim prijevoznicima u Hrvatskoj.

Predsjednik udruge Hrvatski cestovni prijevoznici Marijan Banelli upozorava da je zbog pove anih cijena goriva i pogorĹĄanih uvjeta poslovanja ak 30 posto cestovnih prijevoznika u

OGLAS

a pojest će I hotelijeri bi htjeli halal certifikate jevoznika HALAL ZA HRVATSKI TURIZAM

Cijene goriva DISTRIBUTER INA Eurosuper BS 95 9.08 kn Eurosuper BS 98 9.13 kn Eurodizel 8.37 kn Dizel 8.11 kn

OMV PETROL 9.13 kn 9.13 kn 9.53 kn 9.45 kn 8.37 kn 8.37 kn - 7.77 kn

2009. godini zatvorilo vrata.

Dodaje da je situacija u ovoj godini samo nešto bolja, ali tvrdi da će rast cijena goriva svim prijevoznicima koji su tijekom godine uspjeli stabilizirati poslovanje i zabilježiti kakav-takav rast prihoda pojesti dosad ostvarenu dobit.

Upitan opstanak

"Naši su članovi ogorčeni i suvišno je pitati do koje granice može ići cijena goriva koja bi nam mogla ugroziti poslovanje, jer je ta granica već prijeđena i mi već trpimo veliku štetu, a opstanak nam je upitan", tvrdi Banelli.

Svjetsko tržište nafte i naftnih derivata, a time i tržište na Mediteranu, posljednjih je nekoliko godina, kao i druga tržišta roba, sve više pod utjecajem špekulanata koji nerijetko kreiraju cijene na spot tržištu.

Cijena sirove nafte samo je u prošlom kvartalu nekoliko puta drastično varirala i skakala od 77 dolara za ba-

LUKOIL 9.13 kn 9.45 kn 8.37 kn 8.11 kn

rel, s kraja rujna ove godine, do 90,30 dolara u srijedu na Newyorškoj robnoj burzi (NYMEX). Sličan je trend velikih oscilacija cijene zabilježen i tijekom cijele 2010. godine.

Do 100$ za barel

Prognoze inozemnih analitičara o tome koliku će cijenu dosegnuti nafte sljedeće godine kreću se između 80 i 100 dolara za barel.

Kada će cijena goriva u Hrvatskoj doista prijeći magičnu granicu od 10 kuna, teško je reći. Naša molba upućena na adrese nekoliko većih proizvođača i distributera goriva u zemlji ostala je, nažalost, bez konkretnijeg odgovora, jer se bolje upućeni analitičari strogo čuvaju bilo kakvih procjena kretanja cijena sirove nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu ili pak na Mediteranu, o kojem izravno ovise cijene na hrvatskom tržištu.

Sandra Carić Herceg

sandra.caric@business.hr

Prije mjesec dana, prvi u regiji, halal certifikat dobili su Hoteli Baška, a ima upita i drugih hotelijera, kažu u zagrebačkom Centru za certificiranje halal kvalitete te otkrivaju da će uskoro 30-ak tvrtki dobiti taj znak za više od 2000 proizvoda

Zagrebački Centar za certificiranje halal kvalitete dobio je jučer certifikat kvalitete prema zahtjevima međunarodne norme ISO 9001:2008.

Ravnatelju centra Azizu Hasanoviću certifikat je uručio Darko Hibler, direktor tvrtke DQS, koja je provela certifikacijsku proceduru. Centar djeluje u sklopu Islamske zajednice u Hrvatskoj, a certifikat halal kvalitete posjeduju 23 hrvatske tvrtke za ukupno 1602 proizvoda.

Ciljaju i na banke

Među njima su Vindijine tvrtke Koka i Vindon, Gavrilović, Podravkina Danica, Kraš, Zvečevo, Puris, Perutnina Ptuj - Pipo Čakovec, Kalničke vode, Sladorana, šećerana Viro, ali i tri OPG-a koja se bave proizvodnjom melase i meda. Prije mjesec dana halal certifikat dobila je i hotelijerska kuća s otoka Krka Hoteli Baška. Hasanović ističe da je to prvi hotel u regiji s halal certifikatom te da ih nema ni u Bosni i Hercegovini.

O certifikatu se raspituju

AZIZU HASANOVIĆU, ravnatelju Centra za certificiranje halal kvalitete, međunarodni ISO certifikat predao je Darko Hibler, direktor tvrtke DQS snimio SAŠA ∆ETKOVIĆ

i drugi hotelijeri, a potencijalni klijenti su i banke koje bi radi lakšeg privlačenja investitora iz islamskog svijeta mogle biti zainteresirane za uvođenje posebnog načina bankarskoga poslovanja u skladu s halal normama.

Inače nije uobičajeno da se certifikat ISO kvalitete dodjeljuje institucijama u sklopu vjerskih zajednica, pa je zagrebački Centar za certificiranje halal kvalitete među prvih pet u svijetu s tim certifikatom, ističu u Islamskoj zajednici.

"ISO certifikatom želimo pokazati sustavnu ozbiljnost u radu kojim promičemo i elitni turizam u RH, ali i konzumaciju hrvatskih proizvoda jer hotel ne može dobiti halal certifikat ako nema označene halal proizvode koji se proizvode u Hrvatskoj.

Hrvatski proizvodi s našim

halal certifikatom sada, uz međunarodni ISO certifikat, neće više u izvozu podlijegati recertificiranju bilo gdje u svijetu", ističe Hasanović.

Uskoro trgovina

Proces halal certifikacije traje od tri do osam mjeseci, a troškovi najviše ovise o vrsti proizvoda i iznose od pet tisuća kuna naviše, ali cijena proizvoda ne smije rasti dobivanjem halal certifikata, ističe Hasanović.

U pripremi za halal još je desetak tvrtki, među kojima su Belje, Zdenka, PIK Vrbovec, Franck, Eko Vrelo, Rotrade, Vindijina pekarnica Latica i drugi, pa će broj halal proizvoda uskoro prijeći dvije tisuće. Hasanović najavljuje i skoro otvaranje prve halal trgovine u Zagrebu.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 23/12/2010

3. MAJ

VABA

Rijeka. Tanker za prijevoz nafte, naftnih prera evina i kemikalija za Tankersku plovidbu iz Zadra porinut je ju er u brodogradiliĹĄtu 3. maj, a kuma brodu bila je predsjednica Vlade Jadranka Kosor. Brod Velebit dug je 195 i ĹĄirok 32 m, nosivosti je 50.800 tona. Nakon porinu a poloĹžena je kobilica za tre i tanker u nizu od etiri za doma e naru itelje, a rije je o drugom brodu za Uljanik plovidbu. H

VaraĹždin. Gradona elnik Novog Marofa Darko Hreni i predsjednik Uprave Vaba banke VaraĹždin Igor i ak dogovorili su pristupanje N. Marofa cash poolu kojim Vaba omogu uje povoljnije koriĹĄtenje financijskih sredstava 105 lanica poola. Razgovarali su i o uvo enju povoljnijih kredita za male i srednje poduzetnike, izvijestili su iz Vaba banke. B.hr

Porinut brod za Tankersku

Novi Marof u cash poolu

BROJKA

600

mladih javilo se na natje aj za zapoĹĄljavanje pripravnika u Adris grupi (Budu nost u Adrisu). Pedeset najboljih bit e pozvano na intervju, a najuspjeĹĄniji e jednogodiĹĄnji pripravni ki staĹž po eti u oĹžujku 2011., priop ili su iz Adrisa

DONACIJA

CO: Za pogo ene poplavama 300.000 kn Od 15. listopada Croatia osiguranje prikupilo je 316.260 kuna humanitarne pomo i za pomo obiteljima nastradalim u ovogodiĹĄnjim poplavama. Za svaku sklopljenu policu osiguranja ku anstva CO je doniralo 10 kuna Hrvatskom Crvenom kriĹžu. U razdoblju od 15. listopada do 21. prosinca u CO-u je sklopljeno 31.626 polica. N. S.

Holding stanove nudi KonÄ?aru za tramvaje ODMRZAVAJU PRODAJU Zagreba ki holding stanove u Novom Jelkovcu svojim e zaposlenicima ponuditi putem zajma, a samostalno, bez posrednika, u idu ih mjesec dana planira ih prodati 150. No izvo a i radova radije bi 'keĹĄ' S teretom od 700 neprodanih stanova i stotinjak poslovnih prostora u naselju Novi Jelkovec pokraj Sesveta, ija je ukupna vrijednost ve a od 100.000 eura, u Zagreba kom holdingu (ZGH) odlu ili su, nakon prakti ki dvogodiĹĄnje zamrle prodaje, sniziti cijene stanova te kreditirati zaposlenike ZGH koji su zainteresirani za kupnju. Uz to, Holding je stanove u Jelkovcu kao sredstvo kompenzacije ponudio i izvo a ima radova, Tehnici i Zagorje-tehnobetonu, kao i Kon aru, kojemu stalno kasni s otplatom tramvaja. U navedenim su tvrtkama, me utim, viĹĄe interesa pokazali za "keĹĄ". ZGH dug samo Tehnici navodno iznosi oko 60 milijuna kuna.

Raskid sa Zaneom

Raspon novih, diferenciranih cijena u Jelkovcu, kre e se od 1149 do 1295 eura za etvorni metar stana, ovisno o njegovoj veli ini i poloĹžaju u naselju. Zaposle-

NOVI JELKOVEC U posljednjem kvartalu ove godine prodano 36 stanova, u ostalih devet mjeseci samo dva SNIMIO HRVOJE KNEZ

joĹĄ 150 stanova. Smatramo i da Holding treba stanove prodavati samostalno pa smo raskinuli ugovor s posrednikom, Zane nekretninama, koji je imao ugovore s HPBom i PBZ-om. Usluga koju smo dobili nije bila zadovoljavaju a jer banke ekaju da im kupac pokuca na vrata. Uz to, imaju velik portfelj svojih stanova do kojih su doĹĄle ovrhom i u interesu im je prodati ih", objasnila je ju er na konferenciji za novinare HNS-a Alenka KoĹĄiĹĄa i in Ĺ ain, lanica Uprave Holdinga, koja je bila u druĹĄtvu Filka Ceznera, od listopada novog voditelja podruĹžnice Stanogradnja.

'Ne spavaju svi'

nicima se nudi zajam od 100 eura po etvornome metru, s godiĹĄnjom kamatnom stopom 4 posto i rokom povrata do 5 godina. Naime, prema novim poreznim propisima, tvrtke su oslobo ene pla anja ALENKA KOĹ IĹ A ÂťIÂťIN Ĺ AIN, lanica Uprave Holdinga, presicom u HNS-u razljutila predsjednika Uprave Ivu ovi a SNIMIO S. ETKOVI

PDV-a na kamate, a u ZGH su procijenili da e u odnosu na kupca koji u banci uzima cijeli kredit od 100.000 eura zaposlenik putem zajma Holdinga na kamatama uĹĄtedjeti izme u 10 i 13 tisu a eura. Kupcima e se omogu iti i najam garaĹža s mogu noĹĄ u otkupa.

"U posljednjem kvartalu ove godine prodali smo 36 stanova, a u ostalih devet mjeseci samo dva. O ekujem da emo u idu ih mjesec dana prodati

Na pitanje zaĹĄto konferenciju za novinare o projektu Holdinga organizira u svojoj stranci, ĹĄto je dan prije prili no naljutilo predsjednika Uprave Ivu ovi a, Alenka KoĹĄiĹĄa i in Ĺ ain odgovorila je: "To je samo poruka da ne spavaju svi u Holdingu. HNS je implicite preuzeo odgovornost za stanogradnju i Ĺželjeli smo predstaviti naĹĄ doprinos poslovanju Holdinga. " Iz Holdinga najavljuju kako e ovi ozbiljno porazgovarati s lanicom Uprave i Ceznerom.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

mediji/ marketing/ prodaja

ULAGANJE U ZAPOSLENIKE Za razliku od eksternoga marketinga, interni je još uvijek slabo istraženo podru je. Stru njaci savjetuju da treba razlikovati koncepcije i razmišljanje te na ine i alate kako u initi atraktivnim i prihvatljivim proizvode i usluge prije svega zaposlenicima tvrtke koja ih nudi potroša ima

etvrtak 23/12/2010

Interni marketing - konkurentska prednost tvrtki

tehnologije

> mediji > marketing > prodaja

14-15

business.hr Četvrtak 23/12/2010

RealD je predvodnik 3D tehnologije i najrašireniji svjetski 3D sustav

RealD 3D u CineStar multipleksima

Najmoderniji i najrašireniji svjetski 3D sustav - RealD 3D - instaliran je u CineStar multiplekse.

Sustav ima najbolju svjetlosnu propusnost pa pruža najbolji 3D efekt i najvjerodostojniji 3D prikaz na velikim ekranima.

Prvi RealD 3D film prikazan u Hrvatskoj je animirani hit

Touristar 2010

Izabrani turistički brendovi

"Sammy na putu oko svijeta", i to u najvećoj dvorani multipleksa CineStar Zagreb koja broji 477 mjesta.

U CineStar multipleksima trenutačno je 13 RealD 3D

dvorana pa će se hitovi velikih hollywoodskih studija, koji se redom snimaju 3D, diljem Hrvatske moći gledati u najmodernijoj tehnologiji. S. H. B.

Nezavisno stručno vijeće Touristar 2010 i 1145 turista izabrali su najbolje, najspecifičnije i najzanimljivije brendove hrvatskog turizma koji su dobili nagradu Touristar 2010. Među 58 najprepoznatljivijih brendova hrvatskog turizma nalaze se između ostalih Hotel Antunović Zagreb i Four Points by Sheraton Panorama

će izgradnja tvrtki u kojima se stalno uči u budućnosti imati sve veće značenje. U tom će kontekstu koncep-

cija internog marketinga, koji je usmjeren na stalno usavršavanje zaposlenika i njihovo razumijevanja

poslovanje tvrtke u kojoj rade, biti presudna za stvaranje visoko konkurentnih i naprednih tvrtki.

arhiva business.hr

››

U turbulentnom poslovnom okruženju tvrtke se svakodnevno bore kako bi zauzele i zadržale poziciju na tržištu i ostvarile konkurentnu prednost. Osim kvalitetnih i inovativnih proizvoda ili usluga, jedan od najvažnijih čimbenika je ulaganje u zaposlenike, što je na sreću prepoznala većina domaćih tvrtki koje u poslovanju primjenjuju interni marketing (IM)

I

nterni marketing je stvaranje, razvijanje i održavanje unutarnje kulture poslovanja, kojom se pomaže i podržava ostvarivanje ciljeva poduzeća. Drugim riječima, to znači da izgradnji pozitivnog imidža i ugleda tvrtke mogu uvelike pridonijeti zaposlenici tvrtke. Promišljenim internim marketingom moguće se izdvojiti od konkurencije jer dok su marketinške strategije i procesi otvoreni za imitaciju, osobnost poduzeća, njegove glavne vrijednosti i kulturu nije moguće kopirati.

Zaposlenici najvažniji

Hrvatski stručnjaci okupljeni na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli istražili su obilježja internog marketinga tvrtki koje posluju na hrvatskom tržištu radi utvrđivanja primjene nje-

govih načela i zastupljenosti u zemlji.

Kao jednu od najvažnijih stavki u istraživanju stručnjaci iz Pule i Zagreba - Marko Paliaga, Željko Strunje i Hrvoje Pezo - napominju da interni marketinga polazi od toga da su zaposlenici prvo tržište svake tvrtke. Stoga bi oni trebali biti educirani i informirani o vlastitoj tvrtki, njezinim aktivnostima, temeljnim ciljevima, misiji i viziji, kao i koristima i funkcijama koje pružaju proizvodi ili usluge tvrtke krajnjim kupcima.

Uloga i odnos zaposlenika u tvrtki presudni su jer upravo njihov rad i ponašanje utječu kako na uslugu, tako i na ukupnu kvalitetu prodaje određenog proizvoda ili usluge. Novi načini rada zahtijevaju da tvrtke i zaposlenici stalno usvajaju nova znanja i vještine, jer

MARKETINški MIKS

Elementi internog marketinga PROIZVOD Programi, politike i usluge (obrazovanje, informiranje) - sve što treba osmisliti i kontinuirano pratiti, a usmjereno je izravno prema zaposlenicima. Istraživanje, planiranje i obrazovanje dio je proizvoda internog marketinga.

CIJENA Cijena ili trošak internih programa politika ili usluga. Svako ulaganje ima i svoju cijenu. Potrebno je definirati omjer troška i koristi od promjena DISTRIBUCIJA Mjesto primjene programa, politika, usluga, odgovornost za implementaciju i dostavu programa, politika i usluga PROMOCIJA Interna prodaja, interni odnosi s javnošću, interno oglašavanje, interne stimulacije i destimulacije, interne web stranice

hotel te restoran Okrugljak, Boban, kao i vinar Zlatan Plenković i Iločki podrumi. Brendovi nagrađeni nagradom Touristar koje su izabrali turisti za 2010. su Bluesun hoteli, Sol Melia Istraturist i Valamar Hotels & Resorts.

Projekt Touristar pokrenula je tvrtka Dhar media d.o.o. iz Zagreba koja je početkom godine okupila Nezavisno stručno vijeće sastavljano od 32 vodećih ljudi u turističkoj struci, koji su najbolje brendove birali među 400 nominiranih najatraktivnijih brendova nagradu touristar hrvatskog turizma u različitim dobilo je 58 brendova hrvatkategorijama. S. H. B. skog turizma arhiva business.hr

ne internog marketinga u tvrtki zaposleni bolje razumijevaju njezinu viziju, misiju i strategije, što im pruža sigurnost, a time i veće zadovoljstvo, a 79 posto ih vjeruje da interni marketing izravno utječe na stvaranje konkurentske prednosti i uspjeh poslovanja.

Istraživanje je potvrdilo da interni marketing pozitivno utječe i kao sredstvo motiviranja, na što upućuje visok stupanj sudjelovanja zaposlenika u internome marketingu.

KINA

proglasom se zabranjuje upotreba anglicizama radi očuvanja čistoće kineskog jezika

Zabrana upotrebe anglicizama Kineska vladina agencija izdala je proglas kojim se zabranjuje upotreba anglicizama u novinama, časopisima, knjigama i na internetskim stranicama radi očuvanja čistoće kineskog jezika.

Sve češće korištenje engleskih riječi i kratica ozbiljno narušava standardizaciju i čistoću govornog i pisanog kineskog jezika, stoji u done-

arhiva business.hr

senoj direktivi.

"Takva praksa uništava zdrav, harmoničan lingvistički i kulturni okoliš i širi štetan utjecaj na društvo", pojašnjava se u direktivi.

Upozorava se da će oni koji se ne budu pridržavali te odluke biti podvrgnuti administrativnim sankcijama, ali nije objašnjeno što se pod tim podrazumijeva. S. H. B.

istraživanje GFK

Kupcima postaje sve važnije iskustvo Vlasnici pametnih telefona nisu osobito odani operativnim sustavima koje nude njihovi sadašnji mobiteli arhiva business.hr

Razvijena komunikacija "Znanje kako na najbolji način voditi zaposlenike, motivirati ih, usmjeravati i ostvariti najbolje rezultate na obostrano zadovoljstvo postaje glavna konkurentska prednost tvrtki" arhiva business.hr

Interni marketing trebao bi prethoditi eksternom, jer su izvrsne usluge i odnos prema zaposlenicima osnova stvaranja zadovoljnih kupaca. Od veljače do svibnja ove godine Paliaga, Strunje i Pezo proveli su istraživanje na uzorku od 155 srednjih i velikih tvrtki u zemlji, i to prema kriteriju broja zaposlenih i ukupnih prihoda iz baze podataka Poslovne Hrvatske.

Prednosti IM-a

Prema njihovim saznanjima, u 91 posto ispitanih tvrtki postoji neki oblik internog marketinga. Gotovo 67 posto ispitanika smatra da zbog primje-

Intenzivnije i uspješnije primjenjivanje koncepata internog marketinga u hrvatskim tvrtka bilo bi veće educiranje uprave tvrtke o potrebi i rezultatima koji se mogu postići sustavnom primjenom instrumenata internog marketinga. Osim toga, osobe koje su u hrvatskim tvrtkama zadužene za provedbu internog marketinga veću pažnju trebaju posvetiti svojim kolegama u smislu boljeg marketiranja te razumijevanja koristi i rezultata primjene integriranog sustava internog marketinga, i to kroz mjerljive pokazatelje učinkovitosti i efikasnosti.

Ako svatko u tvrtki ne pridodaje svoja znanja, vještine kao input u poduzetnički proces, output i finalan proizvod ili usluga će biti manjkava, što može izazvati i gašenje same organizacije. Spoznaja da možemo investirati sebe u nešto može svima u grupi ili društvu donijeti korist.

Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

Međunarodno istraživanje GfK o pametnim telefonima pokazalo je da se potrošači više ne vode samo osobinama i funkcijama uređaja, već traže više Prije samo tri godine osnovna pažnja kupca mobilnog telefona odnosila se na dizajn uređaja te je li opremljen zadnjim tehnološkim rješenjima (Wi-Fi, GPS, kamera visoke rezolucije i sl.). Naravno, te su karakteristike i danas popularne, ali u širokoj ponudi proizvoda i brendova kupcima postaje iznimno važan faktor iskustvo — razne druge mogućnosti koje im pru-

ža određeni pametni telefon.

Pritom je presudan operativni sustav uređaja, a to se odnosi i na mogućnost surfanja internetom, te lakoća instaliranja aplikacija. Određene funkcije moraju biti jednostavne i praktične. Sve manje korisnika takve telefone koristi samo za pozive i/ili slanje tekstualnih poruka, već znatno šire pa tržište pametnih telefona postaje sve veće i zahtjevnije.

Vlasnici pametnih telefona nisu osobito odani operativnim sustavima koje nude njihovi sadašnji mobiteli. U prosjeku 25 posto korisnika planira koristiti isti OS i na sljede-

ćem pametnom telefonu koji će kupiti, ali prosječno 56 posto ih je spremno na promjene. Ipak, vlasnici pametnih telefona koje je proizveo Apple (iPhone) osobito su zadovoljni tim operativnim sustavom - njih 59 posto (npr. u Njemačkoj ih čak 69 posto želi isti operativni sustav). Istraživanje je pokazalo da će potrošači u 2011. godini biti usmjereni na iskustvo koje je interoperativno kroz razne uređaje, kao što su pametni telefon, tablet PC i laptop. Prednost će imati ponuđači koji nude širok raspon usluga, relevantne sadržaje i jednostavno korištenje. S. H. B.

dogaaji 16-17

business.hr Četvrtak 23/12/2010

regija/svijet

Hoće li se Đukanović ope "Bože zdravlja, vidjet ćem DRUGA OSTAVKA Godinu i pol dana nakon što je prvi put otišao s čela države Milo Đukanović se vratio, neslužbeno, kako bi dovršio zastalu privatizaciju u energetici. Taj je zadatak ispunio sklopivši deal s Talijanima. Na pitanje hoće li se politici vratiti na sljedećim predsjedničkim izborima odgovorio je neodređeno

U

veljači 2011. sada već bivši crnogorski premijer Milo Đukanović obilježio bi 20 godina obavljanja najodgovornije funkcije u zemlji - šest je puta bio premijer i jednom predsjednik. Imao je 29 godina kada je uz svesrdnu pomoć Slobodana Miloševića, čiji je bio pulen, postavljen na funkciju premijera u Crnoj Gori. Bio je najmlađi premijer u Europi. Đukanović je od tada prešao dug put, od komunista, zagovornika Jugoslavije, čovjeka koji je u jeku napada na Dubrovnik govorio kako nikada više neće igrati šah zbog šahovnice, do prvog lidera na Balkanu koji je otišao u Dubrovnik i ispričao se hrvatskom narodu, najvećeg protivnika Miloševića, ob-

novitelja crnogorske državne nezavisnosti i čovjeka koji predvodi ulazak Crne Gore u Europsku uniju i NATO. Dobro poznaje prilike i mentalitet crnogorskog naroda. Bez obzira na to što se godinama priča o neregularnosti izbora na kojima pobjeđuje njegova DPS, Đukanović je neprijeporan lider koji uživa najveće povjerenje građana.

Protiv Đukanovića je godinama bila otvorena istraga u Italiji zbog krijumčarenja duhana, ali je lani arhivirana nakon što se pozvao na imunitet. Zbog njegovih veza s kontroverznim biznismenima Crna Gora u regiji ima epitet zemlje organiziranog kriminala i korupcije. Sam Đukanović tvrdi da je Crna Gora bila tranzitna zemlja za duhan i odbacuje ocjene da je oaza za kriminalce. Kako

kaže, ostavku nije podnio ni pod čijim pritiskom, ni izvana, ni iznutra.

Sedam uvjeta EU

No, mnogi analitičari Đukanovićev odlazak tumače u kontekstu sedam ključnih uvjeta koje Crna Gora mora ispuniti ako želi da joj se odobri datum početka pregovora o ulasku u EU. “Đukanović se povlači u trenutku kada EU i SAD od Crne Gore traže vidljive i mjerljive rezultate u borbi protiv kriminala i korupcije.

Može se naslutiti da zapravo ne želi biti premijer dok se uhićuju ljudi koje vjerojatno poznaje jer nije tajna da je gajio poznanstva s ljudima koji se ili nazivaju kontroverznima ili pripadnicima podzemlja te da su mu neki od njih

NAJMLAĐI U EUROPI Kad je prije 20 godina došao na mjesto crnogorskog premijera uza zaštitu Slobodana Miloševića, Milo Đukanović imao je 29 godina i bio najmlađi premijer u Europi arhiiva business.hr

REAKCIJE U PODGORICI

Od pohvala do zahtjeva za izbore Reakcije na Đukanovićevu ostavku u Podgorici kreću se od priznanja njegovu doprinosu stabilnosti i razvoju Crne Gore do traženja novih izvanrednih parlamentarnih izbora.

"Odluka crnogorskog premijera Mila Đukanovića da podnese ostavku na tu funkciju osobni je čin koji ne bi trebalo komentirati", kazao je predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić. Čelnici oporbenih stranaka, Nove srpske demokratije (NOVA) i Pokreta za promjene (PZP), Andrija Mandić i Nebojša Medojević zatražili su od predsjednika Vujanovića raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora. Đukanovićevu ostavku Mandić je ocijenio "velikim danom za Crnu Goru". Đukanović je, ustvrdio je on, podnio ostavku "pod pritiskom međunarodne zajednice, zbog veza s organiziranim kriminalom", čime je pala i vlada.

pet vratiti? ćemo" i prijatelji”, objašnjava Neđeljko Rudović, urednik podgoričkih Vijesti.

Iako mnogi ocjenjuju da je posrijedi novo poglavlje u povijesti Crne Gore, Đukanović će i dalje biti moćna figura na političkoj sceni. Ostaje šef najjače stranke, a novi mandatar će biti njemu lojalan dosadašnji ministar financija Igor Lukšić. O “sposobnostima” mladog Lukšića govori činjenica da je u jednoj godini uspio doktorirati ekonomiju, odslužiti vojsku i istodobno biti na čelu ministarstva financija. Zagovornik je tzv. neoliberalne škole, jedan od najvjernijih kadrova profesora Veselina Vukotića, gurua crnogorske ekonomije, koji promovira ideju mikrodržave s predsjedničkim sustavom.

Opuštanje u kafani

Piše pjesme i vodi miran obiteljski život, za razliku od Đukanovića, koji se,

kako sam kaže, najviše voli opustiti u kafani.

Zbog toga će Đukanović sigurno nastaviti vladati iz sjene, kao i kad je nakon uvjerljive pobjede na referendumu napustio mjesto premijera i posvetio se biznisu. Vratio se nakon godinu i pol: službeno jer je tadašnji premijer Željko Šturanović bio bolestan, a neslužbeno da bi završio prodaju energetskih postrojenja. U međuvremenu je talijanskoj kompaniji A2A prodana Elektroprivreda Crne Gore, s talijanskom je vladom potpisan ugovor o gradnji podvodnog energetskog kabela, a očekuje se da će se u prvoj polovini 2011. godine potpisati ugovor o gradnji četiriju hidroelektrana na rijeci Morači, što je posao vrijedan 600 milijuna eura.

Dok nije bio na mjestu premijera osnovao je nekoliko kompanija, učilišta i po sumnjivim uvjetima dobio višemilijunski kredit Hypo banke u Podgorici. Odlazeći premijer nije isključio mogućnost da se 2013. kandidira na predsjedničkim izborima.

Na novinarsko pitanje zagonetno je odgovorio: “Bože zdravlja, vidjet ćemo”, ali i dodao kako više ne želi obnašati državne funkcije nego se posvetiti biznisu.

Vesna Rajković

OGLAS

investor

NEMA KVORUMA

Ponovno odgo ena skupĹĄtina HGspota

18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr etvrtak 23/12/2010

DENIS EJVAN, tre i najve i dioni ar HGspota, nije doĹĄao na skupĹĄtinu SNIMIO H. KNEZ

PLINSKA EKSPLOZIJA

Skok proizvodnje Inina plina u Siriji Dok iz Ine kaĹžu da e se proizvodnja znatno pove ati, ma arski HVG je, pozivaju i se na izvore iz Mola, objavio da e proizvodnja biti ak utrostru ena Otvaranjem nove plinske stanice Inina bi se proizvodnja u idu oj godini mogla utrostru iti, ĹĄto e znatno utjecati na rast prihoda koje ta kompanija ostvaruje u Siriji.

Po etkom ovog mjeseca Ina je zapo ela testnu proizvodnju na Centralnoj plinskoj stanici Jihar na Hayan bloku u Siriji, a njezinim puĹĄtanjem u proizvodnju omogu ena je i produkcija ukapljenog prirodnog plina te su pove ani proizvodni kapaciteti plina i kapljevine, prenosi portal Energetika-net te se poziva na pisanje ma arskog HVG-a, koji tvrdi da e se Inina proizvodnja u Siriji idu e godine u odnosu na 2010. - utrostru iti.

10 posto iz Sirije

Prema rije ima direktora Inina Me unarodnog sektora za istraĹživanja i proizvodnju Andrasa Kiralya, 3,5 posto proizvodnje ugljikovodika na razini Mol grupe ove je godine potjecalo iz Sirije, a idu e bi se godine ta brojka trebala popeti na 10 posto.

Mjese ni prihodi koje je

Ina odnosno Mol ostvario u Siriji do travnja ove godine iznosili su 16 milijuna ameri kih dolara, a s novom proizvodnjom mogli bi se popeti na 48 milijuna dolara. Eksploataciju plina u Siriji Ina je ove godine pove ala 68 posto u odnosu na isti period lani, a troĹĄak proizvodnje je upola manji od onog u sjevernom Jadranu.

Maksimum do 2012.

Iz Ine su pak u priop enju objavljenom na internetskim stranicama Zagreba ke burze poru ili kako e se nakon zavrĹĄetka testne proizvodnje u prvom tromjese ju idu e godine mo i potvrditi kona na razina ugljikovodika, za koju se o ekuje da e biti znatno pove ana u odnosu na prethodno razdoblje.

Proizvodni kapaciteti postupno e se pove avati, a maksimalnu proizvodnju u Siriji Ina o ekuje u 2012. godini. B.hr

BROJKA

48

milijuna dolara trebali bi iznositi mjese ni prihodi Ine od plinskih polja u Siriji, predvi a Molov Andras Kiralyi

Na redovnoj glavnoj skupĹĄtini HGspota odrĹžanoj 20. prosinca zaklju eno je da se zbog nedostatka kvoruma skupĹĄtina ne e odrĹžati, priop io je HGspot na Zagreba koj burzi.

ProĹĄla je skupĹĄtina, podsjetimo, otkazana jer na nju nije doĹĄao predsjednik Nadzornog odbora trgova kog lanca HGspot SaĹĄa Lon ar, ujedno

najve i pojedina ni dioni ar HGspota koji drĹži 25 posto plus jednu dionicu. Lon ar nam je potvrdio kako je na tu skupĹĄtinu doĹĄao, ali kaĹže kako je moĹžda razlog nestvaranja kvoruma nezanimljiv dnevni red. Ovaj put pak nije doĹĄao tre i najve i pojedina ni dioni ar Denis ejvan.

Osim toga, Lon ar nam je potvrdio kako e nova skupĹĄtina zakazana s istim dnevnim redom za 4. sije nja mo i pro i i bez klasi nog kvoruma, samo s relativnom ve inom prisutnih dioni ara.

Na skupĹĄtini su trebale biti donesene odluke o prenoĹĄenju gubitka iz poĹĄle godine ve eg od 120 milijuna kuna u sljede e razdoblje te dane razrjeĹĄnice Upravi. Osim toga, skupĹĄtina HGspota trebala bi prihvatiti i sklapanje dviju izvansudskih nagodbi vezano uz upravu HGspota koju je vodio Mensur JaĹĄarevi te odluku o imenovanju revizora tvrtke koju bi trebalo raditi revizorsko druĹĄtvo Revidens iz VaraĹždina.

DraĹžen Tomi drazen.tomic@business.hr

S&P 500 nadok gubitke od Lehm CROBEX MU NIJE NI DO KOLJENA Gospodarska i politi ka situacija imala je prevelik utjecaj na kretanja na doma em trĹžiĹĄtu kapitala pa je izostao pozitivan utjecaj sa svjetskih trĹžiĹĄta - ini se da su ulaga i sluĹĄali samo odjeke loĹĄih stranih vijesti Ameri ki indeks S&P 500 uspio je nakon viĹĄe od dvije godine dosegnuti razinu otprije kraha ameri ke investicijske banke Lehman Brothers, iji se bankrot identificira i s krahom globalnog financijskog trĹžiĹĄta. U utorak je tako porastao 0,6 posto, na 1254,6 bodova, a na dan kraha Lehmana S&P je zavrĹĄio na 1251,70 bodova, prije nego ĹĄto je Uprava Lehmana priznala propast banke.

Rast ak 85 posto

Rezultat je joĹĄ bolji kada se usporedi s dnom indeksa iz oĹžujka 2009. godine, otkad je S&P dobio ak 85 posto, a osobito ako se u obzir uzme injenica da je izme u Lehman Brosa i dna krize pad indeksa iznosio velikih 46 posto u samo pet i pol mjeseci. Rast se ponajprije moĹže pripisati od-

lukama ameri ke vlade i srediťnje banke Fed da s viťe od 600 milijardi dolara stimulira ameri ko gospodarstvo tijekom ove godine. Nemala zasluga za oporavak indeksa pripada i injenici da su najve e kompanije iz sastava indeksa ťest tromjese ja zaredom premaťile o ekivanja analiti ara o njihovoj dobiti. „To je psiholoťka i tehni ka pobjeda za trŞiťte i ukazuje na to da bi 2011. godina mogla

››

biti joĹĄ bolja“, izjavio je za Bloomberg Christopher Verrone, glavni tehni ki analiti ar newyorĹĄkog Strategas Research Partnersa.

Prema prosje noj ocjeni analiti ara jedanaest velikih investicijskih banaka s Wall Streeta, S&P bi sljede u godinu trebao zavrĹĄiti na 1374 bodova, ime bi bio dovrĹĄen najve i trogodiĹĄnji rast cijena na NewyorĹĄkoj burzi joĹĄ od perioda 1997. do 1999. godine.

SniĹžavanje kreditnog rejtinga Hrvatske sigurno ne e pomo i na putu povratka povjerenja investitora u doma e trĹžiĹĄte kapitala TAMAS NAGY, Abacus brokeri

MIROVINCI

Mirovine iz 2. stupa su sigurne

DUBRAVKO ŠTIMAC, predsjednik Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima te predsjednik Uprave PBZ/CO OMF-a SNIMIO H. DOMINI

Udruženje mirovinskih društava oštro je odgovorilo na lanak objavljen u srijedu na stranicama Jutarnjeg lista pod naslovom "Propast mirovinske reforme - Štedjeli ste u II. stupu?

- Dodatak na penziju nikad ne ete dobiti", odbacuju i ga kao tendeciozan."Navedeni naslovi i cjelokupna oprema spomenutog teksta ne samo da ne odgovaraju stvarnosti te su ista neistina nego ne

odražavaju ni sadržaj teksta na koji bi se trebali odnositi", naveli su u Udruženju. Naglasili su da mirovinska reforma nije propala i da je mirovinska štednja sigurna te da e svi gra ani koji su u nju uklju eni raspolagati svojim novcem onako kako je to odre eno zakonom.

"Nema apsolutno nikakvog govora o tome da bi bilo tko mogao ostati bez svog novca iz 2. ili 3. stupa jer svi fondovi posluju uspješno i sigurno", stoji u priop enju objavljenom u srijedu u psolijepodnevnim satima. Objasnili su da je kra-

jem studenoga ukupni iznos sredstava na ra unima lanova obveznih mirovinskih fondova iznosio 35,3 milijarde kuna, od ega su 30,9 milijardi kuna uplate lanova, a 4,4 milijarde dodana vrijednost stvorena investiranjem novca. Prosje an lan obveznog mirovinskog fonda ima 22.615 kuna na osobnom ra unu, star je oko 35 godina i do mirovine ima još oko 25 do 30 godina radnog staža. Naglasili su da prosje ni godišnji prinos obveznih mirovinskih fondova od po etka rada do danas iznosi 5,2 posto,

što je oko 3 postotna boda više od inflacije. "Udruženje mirovinskih fondova ve dugo upozorava na injenicu da prvi umirovljenici iz drugog mirovinskog stupa imaju nisku mirovinu jer nemaju pravo na dodatak na mirovinu, a ne zbog toga što im je mirovina iz drugog stupa niža od o ekivane. Rješenje tog problema je jednostavno i jeftino: lanovima drugog stupa treba dati pravo na dodatak na mirovinu proporcionalno vremenu provedenom u prvom stupu", zaklju uje se u priop enju. A. Pa.

Vizek: Porez na imovinu knadio spustit će cijene nekretnina man Brosa JEFTNIJE DO STANA

Dinamika daljnjeg pada cijena ovisit e znatno i o razvoju odnosa na relaciji gra evinski sektor - banke, gdje e biti klju no pitanje koji e od ta dva sektora prvi biti prisiljen povu i crtu i progutati gubitke

No, to i dalje ne pomaže Hrvatskoj. Prema rije ima Tamasa Nagyja iz Abacus brokera, iako je doma e tržište kapitala u posljednjih dva tjedna živnulo, pa je Crobex indeks od po etka prosinca porastao velikih 14,10 posto, to je još neusporedivo sa situacijom na svjetskim tržištima kapitala.

Kako se esto napominje da doma i investitori prate globalna kretanja i na temelju njih donose investicijske odluke, situacija na doma em tržištu ove je godine potpuno suprotna, odnosno do kraja studenoga doma e je tržište kapitala obrnuto koreliralo u odnosu na globalna kretanja. I dok su vode i svjetski indeksi na godišnjoj razini u plusu više od 10 posto, Crobex je isklju ivo na dobrom prosincu porastao

1,6 posto na godišnjoj razini.

Gospodarska i politi ka situacija imala je prevelik utjecaj na kretanja na doma em tržištu kapitala pa je izostao pozitivan utjecaj sa svjetskih tržišta.

Samo doma i utjecaji

„Hrvatsko tržište kapitala još e neko vrijeme biti isklju ivo pod doma im utjecajima, sve dok se situacija u zemlji ne stabilizira. Politi ka i gospodarska stabilnost privu i e i inozemne investitore koji su trenuta no više fokusirani na razvijena tržišta zbog njihove koliko-toliko ve e sigurnosti. Snižavanje kreditnog rejtinga Hrvatske sigurno ne e pomo i na putu povratka povjerenja investitora u doma e tržište kapitala“, zaklju uje Nagy.

Josip Jagi

Nepovoljni uvjeti financiranja, potroša ki pesimizam, smanjivanje pla a i rast nezaposlenosti kao posljedica krize glavni su uzrok smanjenja cijena nekretnina za Marušku Vizek sa zagreba kog Ekonomskog instituta, koja smatra da bi do dodatnog pritiska na pad cijena moglo do i ako se idu e godine uvede porez na imovinu u bilo kakvom obliku.

Uteg za banke

O ekuje da e se sljede e godine, ako se i ne uvede porez na imovinu, nastaviti postupni pad cijena nekretnina dok god na tržištu postoje velike zalihe neprodanih stanova koje su postale "uteg oko vrata" gra evinarima i bankama i koje ko e pokretanje novih stambenih projekata.

"Dinamika daljnjeg pada cijena ovisit e znatno i o razvoju odnosa na relaciji gra evinski sektor - banke, gdje e biti klju no koji e od ta dva navedena sektora prvi biti prisiljen povu i crtu i progutati gubitke", rekla je Maruška Vizek, dodaju i kako se za sada i jedan i drugi sektor bave prebacivanjem odgovornosti na onog drugog ili pokušajima

MARUŠKA VIZEK s Ekonomskog instituta kaže kako e cijene padati dok god na tržištu postoje zalihe neprodanih stanova SNIMIO SAŠA ETKOVI

prebacivanja odgovornosti na državu. Smatra da bi idu a godina trebala biti godina konsolidiranja sektora stambene izgradnje u kojoj e preživjeti samo poduze a koja za traženu cijenu mogu ponuditi dobar proizvod.

Prodaja i dalje tone

Pad cijena stanova i pad njihove prodaje me u osnovnim su obilježjima ove godine, pokazuju podaci portala Crozilla.com. Trend pada cijena nastavio se i u prosincu, u kojem je na mjese noj razini zabilježen 0,8-postotni pad. U odnosu na prosinac prošle godine zabilježen je pad cijena stanova u visini 3,1 posto. Usporedimo li cijene stanova s onima iz pro-

sinca 2008. godine, uvidjet emo da su današnje cijene 10 posto niže.

Prema podacima portala Crozilla.com, kretanje cijena stanova u pojedinim gradovima postala je neujedna ena: u Splitu, Zadru i Osijeku cijene su rasle, u Puli su ostale nepromijenjene, a pale su u Dubrovniku i Zagrebu.

Od stranaca koji, prema Crozilli.com, pokazuju zanimanje za nekretnine u Hrvatskoj ima Bosanaca, Nijemaca, Talijana i Slovenaca, a u zadnje vrijeme sve su eš i gra ani Ujedinjenih Arapskih Emirata, koje za sada zanimaju samo prestižne lokacije u središtu Zagreba i na Medveš aku. G. K.

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Borba za svaku Ininu dionicu sve se viĹĄe komplicira. Nakon ĹĄto je nekoliko dana cijena bila nepromijenjena, uz 30 kuna ve u ponudu mirovinaca od one Molove, netko se odlu io ubaciti me u dva velika igra a, iako se niĹĄta ne moĹže isklju iti pa ni to da u dizanje cijene Ine nije uklju en netko blizak njima.

Mediji barataju spekulacijama o misterizonim ulaga ima smjeĹĄtenima s druge strane Atlantika, a sigurno je samo da zavrzlama oko Ine nije gotova stvar.

Ina-industrija nafte d.d.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Adris grupa Viro tvornica ĹĄe era d.d.

Dalekovod akove ki mlinovi AD plastik Belje Ericsson Nikola Tesla Kon ar - elektroindustrija Institut IGH Ledo Atlantska plovidba d.d.

Ingra Gabarit d.d. za gra . radove i trgovinu Zagreba ka banka Dom holding Fima validus Liburnia Riviera hoteli Jadranski naftovod Tehnika Atlantic grupa Podravka prehrambena industrija d.d.

Uljanik plovidba Petrokemija Tankerska plovidba Jadroplov d.d.

Luka Plo e Industrogradnja d.d.

Viadukt Slatinska banka BeliĹĄ e Jadranka Fima proprius d.d.

Auto Hrvatska KraĹĄ, prehrambena industrija uro akovi holding HUP - Zagreb Plava laguna Hoteli Maestral Tisak Zvijezda Hidroelektra niskogradnja Jadransko osiguranje Konzum Rabac, ugostiteljstvo i turizam Valamar grupa Jadranska banka Badel 1862 Prehrambeno-industrijski kombinat Atlas nekretnine Veterina d.d.

HTP Kor ula Istraturist Umag d.d.

Lucidus dioni ko Žitnjak RIZ-odaťilja i Koestlin Magma d.d.

Riviera Pore IPK Kandit Kon ar Metalska industrija VaraĹždin Privredna banka Zagreb Dioki d.d Transadria Zve evo, prehrambena industrija Luka Rijeka HGspot Vaba d.d. banka VaraĹždin Sun ani Hvar

+ Nakon ĹĄto se inilo da je Vladimir Ĺ elebaj Sallier uspio spasiti Validus od ste aja, novi razvoj situacije govori da niĹĄta joĹĄ nije gotovo. Osim ĹĄto su se pregovori s Podravkom ve dovoljno razvukli i ta tvrtka joĹĄ nije odlu ila prihvatiti njegov prijedlog da mu produĹži rok za vra anje duga, opet se po elo pri ati kako se DrĹžavno odvjetniĹĄtvo zainteresiralo za njegov slu aj jer je propustio pokrenuti slu aj.

CROBEX: +0,43%

Redovan promet: 59.393.550,07 kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

2,830.10 280.01 263.02 350.75 257.00 3,645.00 109.00 63.00 1,330.00 520.00 1,601.00 5,451.01 725.00 15.70 555.00 242.00 34.50 5.00 2,090.02 2,799.89 1,100.00 800.03 293.55 558.00 160.20 1,212.05 138.34 1,600.00 551.00 242.00 112.00 510.00 350.00 20.50 320.00 420.03 27.02 1,300.00 1,588.50 60.30 146.00 3,000.00 146.13 2,806.00 179.12 76.10 29.55 2,550.00 77.10 198.10 33.00 62.00 61.19 295.90 16.00 110.71 105.00 255.50 36.64 161.74 162.00 1,022.00 2,700.00 518.10 72.10 1,999.90 98.00 180.00 22.00 69.00 26.55

2,866.00 283.00 266.00 355.00 260.75 3,750.00 113.88 64.92 1,338.00 527.50 1,667.87 5,650.00 734.97 16.48 555.00 247.50 35.00 7.02 2,100.00 2,925.00 1,110.11 806.00 303.96 567.00 164.96 1,300.00 140.76 1,647.00 570.00 249.00 114.00 520.00 350.00 22.00 322.00 434.99 28.50 1,345.00 1,588.50 60.30 159.99 3,020.00 147.00 2,806.00 185.40 76.10 29.62 2,558.00 78.62 198.10 33.00 62.02 61.49 296.00 16.00 110.72 105.00 255.50 36.65 161.74 162.20 1,025.00 2,700.00 518.10 72.15 1,999.90 98.00 180.00 22.00 69.00 26.55

2,866.00 282.50 264.01 350.75 259.49 3,750.00 112.00 64.92 1,330.00 525.00 1,623.00 5,451.01 725.00 16.29 555.00 246.00 34.98 6.52 2,090.02 2,925.00 1,110.11 803.00 294.10 560.00 160.20 1,300.00 140.02 1,647.00 570.00 246.00 114.00 510.00 350.00 22.00 320.00 430.00 28.50 1,300.00 1,588.50 60.30 159.99 3,000.00 146.13 2,806.00 180.00 76.10 29.62 2,550.00 77.10 198.10 33.00 62.00 61.41 296.00 16.00 110.71 105.00 255.50 36.65 161.74 162.20 1,022.00 2,700.00 518.10 72.15 1,999.90 98.00 180.00 22.00 69.00 26.55

1.26% 0.71% 0.00% -0.64% -0.51% 2.32% 0.45% 1.77% 0.76% 0.96% -1.64% -3.35% -0.14% 0.62% 0.00% 0.41% 2.88% -15.21% -0.48% 0.34% 0.01% 0.38% 0.19% -0.89% -0.87% 0.00% -1.39% 2.43% 1.79% -0.81% 3.64% -0.78% 0.00% 7.32% -0.62% 2.37% 1.79% -3.35% 5.90% 0.52% 2.46% -6.22% -5.72% -9.47% 0.00% 0.13% -1.27% -0.51% -6.96% -0.95% -13.82% 0.00% 2.35% 0.00% -0.25% 4.89% -0.47% 0.20% 1.81% 1.09% 11.78% 2.20% 0.00% 0.00% -2.55% -9.01% -2.00% -2.70% 0.00% 11.00% 2.12%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

14,261 27,153 7,593 3,274 2,628 172 5,631 8,709 366 884 255 71 536 19,655 500 954 5,954 27,666 76 53 134 175 432 202 688 78 672 54 156 293 634 116 144 2,290 150 94 1,280 25 20 523 192 9 173 9 124 265 643 5 153 53 300 152 126 25 385 52 50 19 128 25 24 3 1 5 32 1 10 5 40 10 2

40,532,744.79 7,660,831.73 2,012,963.64 1,161,682.05 680,731.65 638,949.00 634,001.64 555,046.81 487,220.70 465,476.05 415,110.58 399,680.08 390,651.00 314,608.75 277,500.00 233,982.67 207,239.56 178,201.05 159,340.52 154,114.85 148,230.55 140,675.95 127,904.47 112,917.00 111,576.52 100,539.60 94,182.58 87,705.33 86,622.22 71,797.20 71,024.00 60,160.00 50,400.00 49,345.00 48,057.79 40,073.28 35,628.80 32,725.00 31,770.00 31,536.90 28,867.95 27,065.00 25,327.92 25,254.00 22,385.16 20,166.50 19,016.67 12,763.00 11,984.06 10,499.30 9,900.00 9,425.50 7,731.42 7,398.50 6,160.00 5,757.33 5,250.00 4,854.50 4,690.20 4,043.50 3,889.80 3,069.00 2,700.00 2,590.50 2,307.95 1,999.90 980.00 900.00 880.00 690.00 53.10

28,660.00 23,133.51 1,791.07 486.37 595.22 393.75 470.35 533.35 1,771.09 1,350.36 257.38 1,200.15 1,011.75 122.17 37.80 15,755.90 261.20 17.61 632.53 2,172.82 210.32 2,677.44 1,594.02 324.80 535.25 814.30 229.17 366.65 257.87 112.38 104.76 593.80 116.37 44.07 211.76 590.66 92.26 612.79 867.83 31.01 381.83 300.77 91.17 350.75 4,086.51 77.03 186.48 305.04 57.99 46.25 110.08 114.38 26.19 1,383.80 40.50 22.77 39.29 33.29 178.64 590.92 115.99 198.46 40.55 9,882.64 291.63 57.51 30.17 1,076.49 7.26 121.80 194.11

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 1,570.00 253.10 242.21 290.00 217.00 2,500.02 76.01 54.00 1,181.00 421.00 1,106.00 4,720.12 705.00 14.50 550.00 200.00 27.87 5.00 1,424.03 2,332.01 871.01 642.16 240.00 533.13 105.50 1,140.00 124.01 1,160.03 292.00 190.00 93.60 405.00 350.00 19.19 320.00 262.02 22.36 1,115.16 1,206.77 44.59 135.00 2,851.00 120.00 2,300.00 143.00 65.10 26.50 2,006.00 58.00 120.00 20.50 52.05 57.00 280.00 14.03 76.10 98.00 218.00 23.01 100.00 145.11 975.00 2,360.00 461.06 70.02 1,999.90 84.32 161.54 20.08 54.00 25.00

2,866.00 332.84 318.99 420.00 390.00 3,799.21 115.79 96.87 1,777.00 542.09 3,397.40 7,049.99 1,060.00 43.76 560.00 280.00 45.90 29.01 2,890.00 3,157.27 2,020.00 829.99 400.00 678.00 184.73 1,655.00 190.30 2,093.00 570.00 375.00 115.00 580.00 444.00 34.00 519.00 497.02 40.90 1,845.00 1,700.00 151.00 298.80 4,798.97 257.00 3,350.00 207.51 99.94 45.00 3,100.00 139.00 221.00 46.98 74.45 167.99 410.00 22.00 163.85 250.00 398.95 69.90 200.00 286.00 2,450.00 3,130.00 618.00 150.96 3,290.00 139.00 220.00 72.95 78.00 36.50

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

62,70 13,35 260,50 85,00 17,03 0,69 10,20 3,90 5,20 0,72 1,36 9,74 8,50 8,00 90,00

63,15 13,50 266,00 86,00 17,35 0,69 10,32 4,00 5,21 0,72 1,36 9,75 8,50 8,08 92,81

62,80 13,40 263,00 85,80 17,20 0,69 10,32 3,98 5,20 0,72 1,36 9,75 8,50 8,06 90,00

62,98 13,41 263,90 85,71 17,21 0,69 10,29 3,93 5,20 0,72 1,36 9,75 8,50 8,06 91,10

0,30 80,20 36,13 35,27 36,11 1,48 6,20 0,21 4,48

0,30 80,50 36,44 36,79 36,11 1,50 6,80 0,21 4,48

0,30 80,28 36,44 35,27 36,11 1,50 6,30 0,21 4,48

0,30 0,80 0,36 0,37 0,36 1,49 6,56 0,21 4,48

5,80 89,00 40,46 36,01 38,31 37,00 36,00 26,57 3,30 13,54 4,70 18,80

5,80 89,00 40,52 37,00 38,35 37,00 36,01 27,00 3,30 14,01 4,70 18,95

5,80 89,00 40,52 36,01 38,35 37,00 36,01 27,00 3,30 13,54 4,70 18,92

5,80 89,00 40,49 36,57 38,32 37,00 36,00 26,59 3,30 13,88 4,70 18,84

0,00 % 0,00 % 1,12 % 0,03 % 0,34 % -0,05 % -2,62 % -1,82 % -2,94 % -5,97 % 0,00 % -0,42 %

479,00 3.394,00 898,00 7.150,00 1.459,00 6.550,00 860,00 2.000,00 3.098,00 97,96 1.600,00 1.550,00 82,72 93,60 16.985,00

481,00 3.401,00 905,00 7.250,00 1.459,00 6.650,00 880,00 2.050,00 3.098,00 98,00 1.600,00 1.550,00 83,00 94,00 17.000,00

480,00 3.397,00 902,00 7.235,00 1.459,00 6.601,00 876,00 2.020,00 3.098,00 97,97 1.600,00 1.550,00 82,90 93,87 16.995,00

480,04 3.396,88 902,44 7.234,66 1.459,00 6.600,76 875,80 2.019,73 3.098,00 97,99 1.600,00 1.550,00 82,83 93,80 16.995,58

0,00 % 0,18 % 0,00 % -0,84 % 12,23 % 0,02 % 0,34 % -3,49 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,01 % -0,69 % -0,03 %

3.251,00 505,00 87,10 3.949,00 3.590,00 2.100,00 3.300,00 168,00 400,00 6.900,00 24.200,00

3.280,00 515,00 87,90 3.951,00 3.618,00 2.130,00 3.300,00 170,00 400,00 6.900,00 24.200,00

3.251,00 515,00 87,10 3.950,00 3.590,00 2.100,00 3.300,00 168,00 400,00 6.900,00 24.200,00

3.269,81 511,40 87,47 3.949,93 3.601,53 2.111,47 3.300,00 169,77 400,00 6.900,00 24.200,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG GRVG PETG TLSG LKPG NF1N KBMR IEKG KDIR PBGS NF2R INDGL MLHR POSR SAVA

KRKA GORENJE PETROL TELEKOM SLOVENIJE LUKA KOPER NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR INTEREUROPA KD ID PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK NFD HOLDING INFOND GLOBAL MODRA LINIJA HOLDING POZAVAROVALNICA SAVA SAVA

METAL AD GRADISKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA

ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO ZIF BONUS DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO ZIF CROBIH FOND DD MOSTAR BH TELECOM D.D. SARAJEVO

NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Energoprojekt holding a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Fasil a.d. Arilje Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Soja protein a.d. Becej Imlek a.d. Beograd Betonjerka - u restrukturiranju a.d. Aleksinac Obveznice RS serije A2011K Sacen a.d. Novi Sad Carnex a.d. Vrbas Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2012K Bambi Banat a.d. Beograd

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE ZK PELAGONIJA BITOLA TOPLIFIKACIJA SKOPJE Stil a.d. Kraljevo EDINSTVO STRUMICA SKOPSKI PAZAR SKOPJE MAKPETROL SKOPJE

630.812,00 75.497,80 40.376,30 29.397,25 22.821,51 17.621,85 15.665,78 14.865,80 13.606,22 12.218,69 11.991,12 9.512,67 8.500,00 7.510,61 7.470,91

0,00 % 1000000 0,07 % 196884 0,86 % 34800 -0,56 % 33844 0,03 % 27662 0,67 % 5246 0,96 % 800 -2,78 % 15000 5,41 % 660

300.000,00 157.912,91 12.635,94 12.434,58 9.988,74 7.839,24 5.246,90 3.150,00 2.956,80

50000 1000 1560 1504 1361 1196 1201 1145 9000 1318 3398 464

290.000,00 89.000,00 63.169,26 54.994,60 52.147,99 44.252,00 43.237,79 30.450,60 29.700,00 18.291,50 15.970,60 8.742,18

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB TEL RMDEN09 ALK TNB ZPKO TPLF STIL EDIN SPAZ MPT

10016 5628 153 343 1326 25525 1522 3779 2615 16994 8817 976 1000 932 82

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AIKB ENHL AGBN FSIL FITO SJPT IMLK BETA A2011 SCEN CRNX A2015 A2012 BMBI

-0,24 % 0,22 % -1,50 % -0,23 % -1,15 % 0,43 % -1,24 % 2,84 % 0,04 % 0,42 % 24,77 % 0,30 % 2,91 % -0,62 % 0,00 %

Intereuropa Telekom Srpske Soja protein AIK banka Makedonski telekom

+2,84% +0,67% +0,34% +0,18% +0,05%

Gorenje

Bosnalijek Komercijalna banka Skopje Agrobanka Krka Telekom Slovenije

-5,97% -1,23% -0,84% -0,24% -0,23%

Elektroprivreda BiH

+0,22 -1,82

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA HRBFRK2 FBIHKJ FBIHK1A FBIHK1C FBIHK1B FBIHK1D FBIHK1E JPESR BNSFRK2 BSNLR CRBFRK1 BHTSR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA METL-L2 RSDS-O-C RSRS-O-C RSRS-O-D RSRS-O-B TLKM-R-A KRIP-R-A RTEU-R-A ZPTP-R-A

+

Oznaka

etvrtak 23/12/2010

+

Powered by

business.hr

70738 33.956.725,00 2435 8.271.394,00 5397 4.870.485,00 595 4.304.625,00 2646 3.860.514,00 526 3.472.000,00 3450 3.021.497,00 1211 2.445.889,00 680 2.106.640,00 15366 1.505.761,12 890 1.424.000,00 867 1.343.850,00 15801 1.308.738,72 13329 1.250.304,21 72 1.223.682,00

valuta: MKD - makedonski denar -1,23 % 0,05 % -0,92 % 1,10 % 0,00 % 1,16 % 0,00 % -1,62 % 0,00 % 0,00 % -1,02 %

3206 10.483.004,00 2397 1.225.824,00 10842 948.362,20 179 707.038,00 170 612.260,00 170 358.950,00 47 155.100,00 875 148.550,00 350 140.000,00 20 138.000,00 5 121.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Objava uprave slovenskog Gorenja od utorka kako u 2011. godini o ekuje 14-postotni rast prihoda, na 1,5 milijardi eura, i devetpostotni rast iste dobiti, na 19 milijuna eura, nastavila je hrabriti ulaga e, koji su tu dionicu kupovali na Ljubljanskoj burzi i u srijedu, iako ne u velikom obujmu. Gorenje je bilo drugo po prometu na LJSE-u sa samo 75 tisu a eura. Cijena njegove dionice porasla je 0,22 posto, na 13,40 eura, a tijekom dana dosezala je i 13,50 eura.

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine bila je u srijedu na Sarajevskoj burzi druga najlikvidnija dionica iz ZIF-a Herbos, i to sa samo 30 tisu a konvertibilnih maraka prometa.

Ponovno, ulaga i su najviše trgovali obveznicama ratnih potraživanja i stare devizne štednje. Dionica Elektroprivrede u takvom omjeru snaga nije imala puno šanse, pala je velikih 1,82 posto, na zadnju cijenu od 27 KM, a tijekom dana cijena je padala i na 26,57 KM.

REGIONALNI INDEKSI -0,54% BIRS +0,30% 848,36 960,08 Belex15 -0,35% FIRS +2,31% 665,09 1.708,43 Belexline -0,21% MBI10 -0,27% 1.288,95 2.297,82 SASX10 -0,24% MOSTE 0,00% 921,23 491,18 SASX30 +0,04% NEX20 +0,07% 896,96 14.079,12 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,45% WIG20 -0,38% 2.769,51 BUX -0,04% 21.448,57 -0,01% -0,19% ATX +0,15% 2.904,41 indeksa na zatvaranju u +0,58% Stanje srijedu 22. prosinca 2010.

FTSE100 5.978,85

DAX 7.074,83

CAC40

3.925,05

MICEX 1,683.56

AMERI»KI INDEKSI DJIA +0,48% S&P500 +0,60% 11.533,16 1.254,60 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,68% utorak 21. prosinca 2010.

2.667,61

investor 22 DIONI»KI

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn

kn kn

kn

kn

kn kn

kn $ kn

kn

kn kn

105,7600 146,4840 28,8898 366,4051 10,8992 61,0900 106,7700 120,0265 7,2713 8,6447 97,8060 169,2832 327,7478 488,9577 113,1153 135,8100 68,7810 14,3241 61,8259 45,8278 62,0567 86,1127 106,3800 13,0379 100,0505 71,9984 97,2504 103,5200 50,2697 88,8341

2,43 2,37 2,30 2,22 1,92 1,83 1,82 1,78 1,71 1,61 1,59 1,40 1,34 1,30 1,30 1,25 1,21 1,18 1,15 1,12 1,11 1,08 1,05 0,96 0,94 0,93 0,85 0,77 0,75 0,51

7,13 25,21 1,16 7,62 13,06 8,16 5,56 6,54 14,26 5,30 5,37 6,50 10,99 6,23 2,89 4,87 10,56 14,84 8,50 8,68 2,23 6,70 3,11 6,54 N/A 5,37 9,34 4,47 3,68 5,83

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

0,69 2,20 3,72 2,78 0,81 3,01 7,22 0,96 3,19 8,82 5,06 6,16 2,57 2,79 1,42 8,15 3,43 3,25 3,89 3,79 3,58 2,97 6,64 7,86 0,15 3,42 3,30 4,49 3,22 2,65

21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010

+

DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

NFD Aureus US Algorithm 146,4840

30,96

MP-Mena HR

24,67

488,9577

Ilirika Azijski tigar

62,0567

20,13

HPB WAV DJE

97,2504

19,23

MP-Global HR

327,7478

18,80

FIMA Equity

74,6610

-17,11

ST Global Equity

46,6382

-15,09

HPB Dynamic

48,1448

-11,67

C-Zenit

49,7566

-11,33

KD Victoria

13,7739

-9,33

+ MJEŠOVITI

ZB BRIC+ NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus BRIC MP-Bric HR KD Energija Raiffeisen Emerging M. Raiffeisen World Ilirika BRIC KD Nova Europa HI-growth NFD Aureus Global Developed Ilirika JIE MP-Global HR MP-Mena HR OTP Europa Plus ZB trend PBZ I-Stock Platinum Global Opportunity Prospectus JIE AC Rusija Ilirika Azijski tigar Platinum Blue Chip ZB euroaktiv KD Prvi izbor Ilirika Gold HPB Titan HPB WAV DJE ZB aktiv VB High Equity OTP meridian 20

+

udjela

% 12 mj.

Allianz Portfolio

115,0897

10,07

ZB global

146,9500

9,09

AC G Balanced EM

11,1861

8,46

Ilirika JIE Balanced

151,0786

6,94

HI-balanced

10,2594

6,89

CF Balanced

112,3186

-15,22

ST Balanced

170,4685

-13,29

ST Aggressive

65,3424

-9,14

HPB Global

96,9423

-8,31

107,8022

-4,96

+ OBVEZNI»KI

4,65 19,58 -0,85 6,76 10,65 5,49 5,35 6,21 11,62 3,57 2,27 3,63 11,42 9,29 4,37 4,47 11,37 17,13 5,07 7,58 2,11 -2,48 4,39 6,05 N/A 1,93 8,31 5,31 5,00 5,48

N/A 30,96 10,86 11,30 N/A 10,81 12,17 N/A 18,35 4,78 0,66 4,81 18,80 24,67 5,65 12,27 17,05 4,84 -1,03 13,33 20,13 10,44 5,97 13,48 N/A 5,73 19,23 10,02 3,05 4,18

N/A 18,98 -13,70 -3,11 N/A -15,12 0,91 N/A -9,52 -1,64 -0,44 8,93 -7,45 7,45 9,06 3,83 -10,33 -8,58 -11,62 -18,61 -12,47 -4,91 0,94 3,43 N/A -9,17 -0,84 0,77 -19,21 -4,37

5,76 31,91 6,69 7,80 9,00 7,93 10,81 20,03 15,26 3,53 -0,30 3,12 16,20 25,32 5,10 11,62 13,29 2,85 -2,34 12,68 15,44 8,64 4,96 13,20 0,05 3,83 18,28 6,49 0,46 2,57

81,319 15,876 9,123 12,163 8,194 25,349 42,099 35,326 20,129 66,041 62,510 103,291 5,039 5,153 8,583 159,578 214,550 8,649 23,937 9,682 8,908 8,729 233,965 5,443 5,534 9,965 11,727 485,239 12,984 17,752

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

OTP uravnoteženi

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI NFD Aureus Emerging Markets Balanced Ilirika JIE Balanced HI-balanced ZB global AC G Balanced EM ST Aggressive KD Balanced OTP uravnoteženi Erste Balanced C-Premium Raiffeisen Balanced Agram Trust Raiffeisen Prestige HPB Global ST Balanced PBZ Global fond Allianz Portfolio ICF Balanced

kn

kn kn kn

kn

kn

kn kn kn kn kn

83,8494 151,0786 10,2594 146,9500 11,1861 65,3424 8,2214 107,8022 120,8700 5,5832 154,7900 68,2141 108,3800 96,9423 170,4685 103,0165 115,0897 112,3186

1,61 1,43 1,03 0,68 0,34 0,33 0,21 0,18 0,17 0,16 0,06 0,06 -0,02 -0,05 -0,08 -0,17 -0,29 -0,42

1,78 5,68 4,38 2,13 2,51 3,38 1,31 -1,95 3,72 3,34 0,48 0,00 0,61 -2,86 -0,28 3,38 4,44 -3,09

4,96 5,02 3,84 2,40 1,80 -3,16 -1,63 -1,33 4,17 -2,81 2,81 -0,19 3,50 -7,33 -6,29 3,24 6,88 -4,76

4,78 6,94 6,89 9,09 8,46 -9,14 0,20 -4,96 5,06 -4,74 6,51 -1,62 N/A -8,31 -13,29 4,71 10,07 -15,22

-3,90 8,76 0,29 4,15 6,41 -7,78 -3,89 1,51 -0,22 -13,92 5,39 -2,42 N/A -0,59 6,94 5,01 9,11 1,67

4,24 5,64 4,82 7,18 8,53 -8,04 -0,38 -5,56 4,67 -5,37 5,39 -2,01 8,38 -8,99 -11,42 2,56 9,69 -12,48

16,317 44,554 68,801 712,169 14,336 2,841 6,802 37,031 104,940 12,269 320,894 11,700 181,288 88,224 11,393 277,850 7,186 11,079

4,43 4,91 8,82 9,47 1,81 5,25 4,93 5,02 9,93 3,89 8,32 2,45 0,79 5,22 7,95 9,28 1,61 8,64

21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010

kn

159,0400 174,4000 129,4754 130,3100 124,5247 11,3538 161,7781 127,3399

0,06 -0,04 -0,06 -0,08 -0,09 -0,12 -0,20 -0,23

-0,31 0,16 0,10 0,07 -0,61 0,12 1,52 0,60

-0,35 3,13 2,65 3,52 2,48 1,53 4,79 1,75

4,67 8,51 7,64 8,98 4,11 5,63 10,24 4,55

5,02 6,70 4,52 4,40 4,29 1,45 8,13 4,93

4,70 8,40 7,58 8,83 4,28 5,69 8,96 4,09

231,163 473,551 132,277 194,680 13,476 7,194 26,259 14,471

9,47 8,58 7,79 7,56 5,22 8,82 6,16 5,02

21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010

kn kn kn kn kn kn

kn

kn

$ kn kn kn kn

132,4671 144,8400 138,5700 135,3216 132,1558 11,3243 10,6780 108,4888 105,5400 162,6626 139,9120 125,8668 124,6171 117,0612 138,5368 122,3603 102,5699

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,01 -0,01 -0,01

0,55 0,90 0,83 0,84 0,73 0,65 0,77 0,76 0,63 0,60 0,49 0,56 0,26 0,83 0,63 0,55 0,73

1,15 1,79 1,73 1,67 1,55 1,52 1,64 1,55 1,59 1,13 1,00 1,60 0,71 1,65 1,31 1,16 1,56

2,94 4,00 3,67 3,69 3,99 3,56 3,58 3,57 4,12 2,40 2,55 3,88 2,62 3,39 2,48 2,78 1,57

6,33 4,85 4,41 4,43 5,49 5,72 4,32 5,18 4,42 4,78 3,28 4,39 3,94 5,16 4,60 4,12 1,83

2,81 3,81 3,57 3,56 3,80 3,43 3,45 3,41 3,98 2,26 2,48 3,74 2,58 3,26 2,42 2,67 1,33

1042,670 846,084 679,705 29,512 222,421 132,150 29,200 170,737 627,919 2078,971 135,803 514,937 42,498 176,179 111,123 133,515 7,203

11,73 7,82 7,56 6,97 5,22 2,24 1,55 1,61 1,25 10,42 10,42 8,42 5,69 3,13 7,24 5,00 1,40

21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010 21.12.2010

OBVEZNI KI FONDOVI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

161,7781

10,24

Erste Bond

130,3100

8,98

Raiffeisen Bonds

174,4000

8,51

PBZ Bond fond

129,4754

7,64

HI-conservative

11,3538

5,63

HPB Obvezni ki

124,5247

4,11

OTP euro obvezni ki

127,3399

4,55

ZB bond

159,0400

4,67

HI-conservative

11,3538

5,63

PBZ Bond fond

129,4754

7,64

ZB bond Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond HPB Obvezni ki HI-conservative Capital One OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI PBZ Nov ani fond Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash HPB Nov ani Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani PBZ Dollar fond VB Cash HI-cash OTP nov ani fond Platinum Cash

+

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr etvrtak 23/12/2010

DIONIÂťARI AMENOVALI

Ingra pove ava kapital Glavna skupĹĄtina Ingre, odrĹžana u srijedu u Zagrebu, gotovo je jednoglasno donijela odluku o pove anju temeljnoga kapitala Ingre za 120,9 milijuna kuna pretvaranjem potraĹživanja odre enih grupa vjerovnika u temeljni kapital. Treba spomenuti da je Ingra inicijalno Ĺželjela upisati sva potraĹživanja vjerovnika u iznosu

Ina sko ila 1,26 posto RAÂťUN BEZ KRÂťMARA Dok se Mol usredoto io na cijenu od 2800 kuna, a mirovinci na 2830, tre i igra ili igra i u srijedu su bili spremni za Inu platiti 2866 kuna po dionici, ĹĄto je dodatno zakompliciralo ionako sloĹženu situaciju na doma em trĹžiĹĄtu kapitala Dioni ki indeksi Zagreba ke burze u srijedu su zabiljeĹžili blagi rast, ime je prekinut negativni trend u ovom tjednu. Crobex je porastao 0,43 posto, na 2044,93 boda, a Crobex 10 je rastao po neznatno viĹĄoj stopi od 0,50 posto. Ukupni dioni ki promet iznosio je 59 milijuna kuna,

ĹĄto je daleko manje nego onaj u utorak.

Fiksna cijena sruĹĄena

Analiti ari su u Hininoj anketi izjavili da na trgovanje ne e utjecati smanjenje hrvatskog kreditnog rejtinga agencije za rejting Standard & Poor's, a da ni ostali makroekonom-

od 300 milijuna kuna, ĹĄto zna i da se dokapitalizacijom uspjelo prikupiti neĹĄto viĹĄe od tre inu Ĺželjenog iznosa.

Da su se kojim slu ajem svi vjerovnici odazvali na dokapitalizaciju, sada bi bili vlasnici dvije tre ine dionica Ingre, ime bi se vlasni ka struktura te gra evinske tvrtke radikalno promijenila.

Podsjetimo, najve i vjerovnici Ingre su poslovne banke.

Glavna je skupĹĄtina prvo prihvatila odluku o smanjenju temeljnoga kapitala sa 300 milijuna kuna na 150

milijuna kuna prijenosom sredstava dobivenih smanjenjem rezervi kapitala druĹĄtva. Prema drugoj odluci skupĹĄtine, smanjeni kapital u dokapitalizaciji pove an je za 120,9 milijuna kuna, na 270,9 milijuna kuna. Gotovo 70 posto potraĹživanja odnosno 83 milijuna kuna upisanih u dokapitalizaciji odnosi se na smanjenje kratkoro nog duga, ĹĄto e pridonijeti poboljĹĄanju financijskog poloĹžaja i ve oj stabilnosti druĹĄtva. Tom se odlukom izdaje 6.045.200

novih redovnih dionica, bez nominalnog iznosa, ime je temeljni kapital podijeljen na ukupno 13 milijuna dionica bez nominale. Osim toga, usvojene su i izmjene statuta druĹĄtva koje, pored smanjenja i pove anja temeljnog kapitala, uklju uju i odluku da se Uprava druĹĄtva ovlaĹĄ uje da jednokratno ili u viĹĄe navrata izdavanjem novih dionica pove a temeljni kapital druĹĄtva za dodatnih 135 milijuna, na potencijalni novi iznos od 406 milijuna kuna. N. S.

zadnja cijena bila 2866 kuna, ĹĄto je 1,26 posto viĹĄe od cijene u utorak. Namjere mirovinaca da utvrde fiksnu cijenu od 2830 kuna time su naruĹĄene, a bit e zanimljivo vidjeti dokle su spremni i i igra i koji su pomrsili ra une institucionalnim investitorima koji su podigli mnogo praĹĄine na Zagreba koj burzi.

ĹĄak proizvodnje upola manji od onog u sjevernom Jadranu.

Ingrina objava u srijedu da je Glavna skupĹĄtina napokon donijela odluku o pove anju temeljnog kapitala Ingre za 120,9 milijuna kuna pretvaranjem potraĹživanja odre enih grupa vjerovnika u temeljni kapital Ingre ipak je utjecala na njezinu cijenu, iako je doslovno do zadnjih minuta trgovanja bila u debelom minusu. Tako je Ingrina cijena na kraju sko ila 0,62 posto i time prekinula petodnevni pad. HT je tako er utjecao da dioni ki indeksi zabiljeĹže prvi rast ovaj tjedan.

IGOR OPPENHEIM, predsjednik Uprave Ingre, ija je cijena dionice sko ila u zadnjim minutama trgovanja i tako prekinula petodnevni negativan niz SNIMIO HRVOJE DOMINI

ski podaci poput izvjeĹĄ a o industrijskoj proizvodnji u studenome ne e imati utjecaja na ulaga e. Kretanje indeksa i prometa pokazalo je da su bili u pravu. Jedini je problem da kod sniĹženog rejtinga inozemni ulaga i ne hrle na Zagreba ku burzu, a analiti ari su postavili pitanje ho e li mirovinci imati snage za ulaganje u druga izdanja dok su se usredoto ili na kupnju Inine dionice. Promet tom naftnom dionicom po eo je posustajati pa je njome u srijedu protrgovano u ukupnoj vrijednosti 40,5 milijuna kuna, ĹĄto je 24 i pol milijuna kuna manje nego dan ranije. Misterizoni ulaga i i dalje su bili spremni dizati cijenu te dionice pa je tako

HT u plusu

Iz Ine su u srijedu objavili kako bi se otvaranjem nove plinske stanice u Siriji proizvodnja mogla pove ati, ĹĄto zna i i rast prihoda u toj zemlji. Eksploataciju plina u Siriji Ina je ove godine pove ala 68 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je tro-

REGIJA

Korekciju izbjegla BanjaluÄ?ka burza Na burzama u regiji srijeda je bila obiljeĹžena novim gubicima glavnih indeksa, od kojih je ponovno najviĹĄe nastradao slovenski SBI TOP.

U Ljubljani su ulaga i taj indeks spustili 0,54 posto, na 848,36

bodova. Me u likvidnijim dionicama, od kojih je na kraju samo Krka probila 100 tisu a eura, najve u je korekciju doĹživio Petrol: izgubio je jedan i pol posto i zavrĹĄio na 263 eura.

Osjetan pad cijene dionica dogodio se u Beogradu, iji je

Belex 15 izgubio 0,35 posto i zavrĹĄio na 665,09 bodova. Agrobanka je u srijedu tako izgubila 0,84 posto i zaklju ila na 7235 dinara po dionici uz promet od 4,3 milijuna dinara. Jedina burza u regiji koja je srijedu zavrĹĄila pozitivno bila je Banjalu -

ka. Tamo su, uz iznimku 300 tisu a konvertibilnih maraka vrijednog prometa dionicom Metala iz GradiĹĄke, sastavnice indeksa biljeĹžile blagi rast uz niske promete, poput Telekoma Srpske koji je poskupio 0,67 posto. J. Jagi

Ante Pavi

BROJKE

630

tisu a eura iznosio je promet dionicom Krke na Ljubljanskoj burzi u srijedu

0,27

posto pao je indeks burze u Skoplju MBI 10, na 2297,82 boda

Australkama obi ni de ki poželjniji od brokera Brokeri se u Sjedinjenim Ameri kim Državama redovito svrstavaju u kategoriju najpoželjnijih neženja, no Australke e za supruga radije odabrati obi nog trgovca, pokazalo je istraživanje asopisa Women's Weekly. Anketa provedena me u tisu u itateljica tog austral-

skog mjese nika pokazala je da su Australkama obi ni de ki draži i od milijunaša, prin eva i sportaša.

Stanovnice najmanjeg naseljenog kontinenta obi ne muškarce preferiraju zato što smatraju da e oni imati normalno radno vrijeme i zbog toga više

DOBITNICI DANA (ZSE) IPK Kandit +11,78 % Vaba banka +11 % Fima proprius +7,32 % Plava laguna +5,9 % Žitnjak +4,89 % 32 Raste

biti kod ku e, što ih ini poželjnijim bra nim partnerima od onih koji puno zara uju, ali ih nikad nema.

Urednica Women's Weeklyja Helen McCabe smatra kako su rezultati ankete još jedan pokazatelj da Australke vrsto stoje na zemlji. H

GUBITNICI DANA (ZSE) Excelsa nekretnine - 13,82 % Jadransko osiguranje - 9,47 % Transadria -9,01 % Badel 1862 -6,96 % Zvijezda -6,22 %

10 Nema promjene

29 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Australke se ne žele udati za brokera

Vrijed.

1,272,24 155,61

Prom.

0,21% 0,00%

Sirova nafta 89,22 Prirodni plin 4,15 Zlato 1.385,30 Srebro 29,32 Goveda 100,97

0,46% 1,27% 0,03% 1,00% 0,00%

STROJEVI UMJESTO LJUDI

Roboti konobari osmjehuju se i – ne traže napojnice!

Kineski restoran Dalu u gradu Jinan pomaknuo je granicu kada je u pitanju zamjena ovjeka robotom. Osim što im umjesto konobara roboti donose hranu i pi e, veselje me u mušterijama izaziva i injenica da - ne primaju napojnice!

Glas im je doduše elektroni ki, no osmijeha gostima im ne manjka.

Restoran 'zapošljava' dvanaestak robota, koji osim osnovne konobarske funkcije imaju i zabavlja ku.

Gosti se ne moraju brinuti za bliske susrete s tehno-

loškom radnom snagom, jer je u svaki robot ugra en detektor pokreta koji ga navodi da stane kad se nalaze nekome na putu.

Na ulazu goste do ekuje ženski robot, a tijekom jela zabavlja ih njegov 'kolega' koji pri a i pleše. Prvi dojmovi su odli ni, jer gosti smatraju da se roboti prema njima odnose bolje nego ljudi koji znaju biti temperamentni i nestrpljivi. Cijena pojedinog robota iznosi 6000 dolara, a vlasnik restorana nada se da e ih za nekoliko mjeseci imati tridesetak. I. B.

UKRATKO...

Humanost na djelu Zaklada Ana Rukavina humanitarnim koncertom prikupila je 537.516 kuna od gra ana koji su novac donirali telefonskim pozivima, što e omogu iti tipizaciju novih 495 uzoraka krvi.

Diktatorski posli Sedamnaestero politi kih protivnika bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka moglo bi dobiti zatvorsku kaznu zbog sudjelovanja u protuvladinim prosvjedima, odnosno zbog poticanja na masovne nerede.

AVIOINDUSTRIJA

Američkim kompanijama isplatila se naplata besplatnih usluga Posljednji podaci ministarstva prometa SAD-a pokazuju da je profit ameri kih aviokompanija u prvih devet mjeseci teku e godine iznosio 7,1 milijardu dolara, što 2010. godinu ini najunosnijom u cijelom desetlje u. Davne 1999. godine prihodi tijekom cijele godine iznosili su 6,8 milijardi dolara, a zapravo je rije o tome da su cijene letova u ono doba bile 13 posto povoljnije, kao i

www.business.hr

pristojbe zra nih luka koje su svake godine sve ve e. Na po etku recesije aviokompanije su bile primorane reducirati broj letova kako bi popunile prazna mjesta te su po ele napla ivati do tada besplatne usluge poput dodatne prtljage i hrane. Samo na prtljazi u prvih je devet mjeseci 2010. zara eno više od 900 milijuna dolara, a na promjenama termina ak 600 milijuna dolara. I. B.

O reviziji godišnjeg obra una bruto doma eg proizvoda od 1995. do 2007. itajte na...

Kapi zamijenio ljepilom Suprug ameri ke glumice Zse Zse Gabor, samoproglašeni njema ki "princ" Frederic von Anhalt, hospitaliziran je nakon što je u o i zabunom umjesto kapljica za o i ukapao ljepilo što ga njegova supruga koristi za fiksiranje umjetnih noktiju.

www.business.hr