Business.hr broj 791

UKAPLJENI PLIN 8

'LNG RV terminal sad nam je jedino rješenje' Nakon što je konzorcij Adria LNG do daljnjega zamrznuo svoje planove, nužna je gradnja znatno jeftinijeg terminala za posebne tankere koji sami uplinjuju LNG i utiskuju ga u plinovod, smatra plinski stru njak Miljenko Šuni

ANTE BAJO ANALIZIRA 2

Poslovanje komunalaca skriveno ispod radara

PETAK/SUBOTA 24 i 25/12/2010

BROJ 791 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

GUVERNER UPOZORAVA NA TEŠKA VREMENA 4-5 'Likvidnost u inozemstvu je zadovoljavaju a pa se država može zadužiti po skupljoj cijeni ili se može obratiti Me unarodnom monetarnom fondu, koji nudi jeftinije kredite uz preuzimanje obveze da u ini ono što je Vlada ionako trebala u initi. Što biste vi izabrali?'

BIRAJTE!

MMF ili preskupi krediti BLAGI OPORAVAK

Ugostitelji i hotelijeri premašili ljetni promet iz 2008.

U tre em kvartalu porasli su prihodi hotela, kampova, barova i objekata brze hrane - odražavaju i rekordan broj turista zabilježen ove godine. Me utim, promet u restoranima je stagnirao 6

info&stav

INDIKATOR

2-3 Nije u tekstilu sve crno

business.hr Petak 24/12/2010 Subota 25/12/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Na me unarodnom sajmu za dom i tekstil HEIMTEXTIL u Frankfurtu u sije nju e nastupiti tri izlaga a iz Hrvatske. Me u njima je i varaždinski T7 VIS, koji e 2010., zahvaljuju i pove anju izvoza, završiti u plusu. U Frankfurtu e predstaviti novi proizvodni program bivše Pamu ne industrije Duga Resa, koja je odnedavno u njegovu vlasništvu

Gra evinski radovi pali 14,9% Gra evinski radovi u listopadu su na godišnjoj razini pali 14,9 posto, pokazuju podaci DZS-a. U desetomjese nom razdoblju pad je 16,7 posto. Indeks obujma gra evinskih radova u prvih deset mjeseci ove godine bio je 99,4 posto, a godinu ranije 119,3 posto

BRŽI POSTUPAK I MANJE ŽALBI

Žalba više ne odga a upla poreza promet na nekretn Na prijedlog ministra financija Ivana Šukera Vlada je u saborsku proceduru u petak uputila izmjene Zakona o porezu na nekretnine kojima se stvaraju informati ki preduvjeti za rastere enje Porezne uprave u postupcima utvr ivanja poreza na promet nekretninama. Tako er, preciznije se definira pojam porezne osnovice, kao i postupak njezina utvr ivanja. Radi bržeg rješavanja prijava poreza na promet nekretninama kojima se traži porezno osloba anje za kupnju prve nekretnine propisuje se zbrajanje svih stambenih površina u vlasništvu onih koji podnose zahtjeve te lanova njihove uže obitelji kako bi se izbjeglo "dvostruko" korištenje tog prava. Odredbom da žalba ne odga a rješenje poreznika otklanja se mogu nost njezine "zlouporabe" za odga anje

pla anja poreza, što je dosad rezultiralo gomilanjem žalbenih predmeta koje su poreznici morali rješavati.

EK odobrila pomo

Europska komisija pozitivno je odgovorila na molbu Hrvatske za pomo u otklanjanju posljedica od poplava, a nakon što se s time suglase Europski parlament i Vije e EU vjerojatno e odobriti 3,8 milijuna eura pomo i, obavijestila je premijerka Jadranka Kosor lanove Vlade na ju erašnjoj sjednici, poru ivši da je i to dobar znak da Bruxelles Hrvatsku ve percipira kao 28. lanicu Unije.

Vlada je ju er prihvatila i sporazum s Europskom komisijom o financiranju o uvanja i obnavljanja kulturne baštine u gradskom središtu Vukovara.

Za obnovu stare gradske jezgre Vukovara Europ-

PROMOCIJA ULAGANJA

Kre e 'Hrvatska prilika'

Vlada je odlu ila i da e se od po etka sljede e godine po eti realizirati projekt hrvatske gospodarske promocije u inozemstvu - "Hrvatska prilika". Projekt se sastoji od triju panela na kojima e se predstavljati mogu nosti investiranja u Hrvatsku ("Investirajte u Hrvatsku"), hrvatske izvozne mogu nosti ("Hrvatska za vas") te predstavljanje turisti ke i kulturne ponude za teku u godinu ("Osjeti Hrvatsku").

KUPNJA PRVE NEKRETNINE U slu ajevima oslobo enja od pla anja poreza za kupnju prve nekretnine zbrajat e se sve stambene površine u vlasništvu onih koji podnose zahtjeve te lanova njihove uže obitelji kako bi se izbjeglo 'dvostruko' korištenje tog prava, propisuju zakonske izmjene koje je prihvatila Vlada FOTO VLADA.HR

ska komisija e osigurati milijun eura, a Hrvatska 340.000 eura.

Tim e se novcem, me u ostalim, obnoviti Radni ki dom u Vukovaru, rekao je ministar Božidar Pankreti . Obnova gradskog središta Vukovara dio je programa Europske komisije kojim e se financirati o uvanje i obnova kulturne baštine u podru jima sukoba na zapadnom Balkanu.

Tako er, Kosori ina vlada suglasila se s dogovorom koji je postignut s Me unarodnom bankom

za obnovu i razvoj o zajmu u iznosu 20,85 milijuna eura za realizaciju projekta integracije u EU Natura 2000.

Smijenjeni lanovi NO-a

Rije je o financijskoj podršci hrvatskim nacionalnim parkovima, parkovima prirode i županijskim javnim ustanovama za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima pri primjeni ciljeva europske ekološke mreže Natura 2000. Rok obro ne otplate zajma bit e 20 godina s po ekom od pet godina.

››

BISER DANA

BROJKA

Svaki pad kreditnog rejtinga zabrinjava, ali to je normalna stvar IVAN Ĺ UKER, ministar financija, komentiraju i sniĹženi rejting koji smo dobili od Standard&Poor'sa

39,9

posto, na 183,5 milijuna eura, pove an je u prvih deset mjeseci hrvatski izvoz u SAD na godiĹĄnjoj razini; SAD od 1. sije nja 2011. ukida preferencijale za robe iz Hrvatske

UVODNIK

platu Ovisnik traĹži dilera retnine Ante Pavi ante.pavic@business.hr

Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je nakon provedenog natje aja za nove lanove Nadzornog odbora Hrvatskih Ĺželjeznica predloĹžila Danijela Kraki a, KreĹĄimira Dragi a, Denisa Vukorepu, Tihomira PaĹĄkova, Gorana Basarca i Ĺ imu Ĺ iljega, a za nove lanove Nadzornog odbora HPB-a Dragu Jakov evi a, Anitu Pavkovi , Damira Kaufmana, KreĹĄimira Bra i a, Darija ori a, Marija Mikuli a i Roberta Ostruna.

Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

G

uverner Željko Rohatinski ponovno je zatalasao ne bať mirni mo varni rezervat spomenuvťi tri slova od kojih vladaju i bjeŞe kao vrag od tamjana. Vlada, onako suverena, neovisna i samostalna, ima pravo izbora koji joj pripada kao onome tko vlada joť suverenijom, neovisnijom i samostalnijom Hrvatskom: skuplji krediti koji prema miťljenju vladaju ih jam e sve one nabrojene atribute, ili do i pod ulaťtenu izmu mrskog nam MMF-a koji u svaku drŞavu dolazi s prili no strogim zahtjevima. Daleko od toga da je to poduze e, osnovano prije 66 godina u ameri koj provinciji Bretton Woods, bať nevini jaha u ovom apokalipti nom financijskom dobu. Znao je svojim besmislenim receptima uniťtiti pokojeg naivnog pacijenta koji mu se obratio za pomo , ali u zadnje vrijeme ta multinacionalna tvrtka nudi prili no jeftine kredite uz uvjete koji se, ruku na srce, ne razlikuju bogzna koliko od onoga ťto je Jadranka Kosor zacrtala u svojem nikad provedenom programu gospodarskog oporavka koji je danas aktualan bať kao i TV program od proťlog petka.

››

Znao je MMF svojim besmislenim receptima uniĹĄtiti pokojeg naivnog pacijenta koji mu se obratio za pomo , ali u zadnje vrijeme nudi prili no jeftine kredite JoĹĄ je besmislenija logika da e se stalnim inozemnim zaduĹživanjima o uvati suverenost, neovisnost i samostalnost Hrvatske.

Dapa e, Hrvatska to odavno nije, ako je ikada i bila, a skuplje kamate samo e vrĹĄ e stegnuti om u oko vrata. Ljutitom vjerovniku preostat e samo da nam izmakne stolac na kojem zamaĹĄ enog vrata hvatamo ravnoteĹžu. Jer ĹĄto e nama joĹĄ jedan nedragi gost, dosta nam je i te zahtjevne Europe koja nam ne

dopuĹĄta da iskoristimo sve mogu nosti. A one nisu male jer je Hrvatska zaista zemlja tisu u mogu nosti.

TAKO JE u ovoj Nedo iji mogu e da ministar financija vozika skupocjeni terenac tvrtke koja je u biznisu s drĹžavom vrijednom desetke milijuna kuna, a da mu vlas ne padne s politi ke glave, u zemlji koja je navodno proglasila nultu stopu tolerancije prema korupciji. Mogu e je u ovoj zemlji i da gradona elnici veselo odlaze na

nogometni turnir organiziran u ast osobe osu ene na 25 godina zatvora zbog ratnog zlo ina nad civilima te da gospodarske nagrade za najbolje menadĹžere i ostalu bratiju dobivaju ljudi koji e samo nekoliko godina kasnije zavrĹĄiti u pritvorima i zatvorima.

ZATO ROHATINSKI, kada sve krene nizbrdo, vjerojatno nikada ne e sebi dopustiti lukuz taĹĄtine i re i: "Jesam li vam davno rekao ĹĄto e se dogoditi?"

tema 4-5

GUVERNER UPOZORAVA NA TEĹ KA VREMENA Hrvatskoj e s najteĹžih u posljednjih 20 - zaduĹživat emo se viĹĄe, skuplje i u inozem

Vlada ima izbor - sku krediti ili jeftiniji ko 2011. U BROJKAMA

1,4 18,1 1,4 45,2 4,1 3,9 98,9 posto narast e stopa BDP-a

posto trebala bi iznositi stopa administrativne nezaposlenosti

posto BDP-a narast e osobna potroĹĄnja

posto porast e javni dug

posto BDP-a narast e izvoz robe i usluga

posto BDP-a pove at e se uvoz robe i usluga

posto BDP-a iznosit e bruto inozemni dug Hrvatske

Tijekom posljednje dvije godine manjak op e drŞave se utrostru io, sa 2,1 posto BDP-a u 2008. godini na oko 6 posto BDP-a u 2010. godini, a posljedica toga bio je najve i godiťnji rast drŞavnog duga u posljednjih 10 godina. ini se da ni u 2011. ne e biti razlike Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke, izjavio je u etvrtak kako Hrvatska ne bi trebala imati problema u refinanciranju svoga duga sljede e godine. "Likvidnost u inozemstvu je zadovoljavaju a pa se drŞava moŞe zaduŞiti po skupljoj cijeni ili se moŞe obratiti Me unarodnom monetarnom fondu koji nudi jeftinije kredite uz preuzimanje obveze da u ini ono ťto je Vlada ionako trebala u initi. Što biste vi izabrali?", odgovorio je Rohatinski protupitanjem na pitanje ho e li Hrvatska biti primorana obratiti se MMF-u nakon ťto je kreditna agencija Standard & Poor's nanovo smanjila hrvatski kreditni rejting.

Deficit se utrostru io

Hrvatsku na prolje e eka refinanciranje 750 milijuna eura duga, a pad kreditnog rejtinga dodatno je zakomplicirao cjelokupnu situaciju. Me utim, rizik na petogodiĹĄnje obveznice nije narastao pa gotovo svi analiti ari, kojima se pridruĹžio i Rohatinski, smatraju da ne bi trebalo biti problema s refinanciranjem iako se stvari na trĹžiĹĄtu brzo mijenjaju, a na Vladi je da odabere koje e rjeĹĄenje izabrati: MMF s jeftinijim kamatama uz njegove uvjete ili skuplje kamate na me unarodnom trĹžiĹĄtu.

U HNB-u su svjesni da e drĹžava s velikim apetitima morati posegnuti za inozemnim zaduĹživanjem pa su u svojoj najnovijoj publikaciji koja se bavi gospodarskim kretanjima i prognozama naveli da Ministarstvo financija u idu oj godini planira brĹži rast inozemnog od doma eg duga. Tijekom zadnje dvije godine manjak op e drĹžave se utrostru io, sa 2,1 posto BDP-a u 2008. godini na oko 6 posto BDPa u 2010. godini.

Posljedica je tog velikog skoka zamjetno pove anje drĹžavnog duga, iji bi rast u 2010. godini mogao biti najve i u posljednjih 10 godina. Iz drĹžavnog prora una za 2011. godinu proizlazi da bi manjak, a time i po-

ve anje duga, mogli ostati na istoj razini. Javni dug u 2011. e se, prema projekcijama HNB-a, popeti na 45,2 posto BDP-a, dok e bruto inozemni dug dosegnuti 98,9 posto BDP-a. U HNBu prognoziraju da e se prihodi op e drĹžave u sljede oj godini nastaviti smanjivati zbog ukidanju posebnog poreza, ali i zbog daljnjeg smanjivanja poreza na dohodak, a pove anje prihoda od troĹĄarina i pozitivan utjecaj o ekivanog rasta realne potroĹĄnje i uvoza ne e biti dovoljni da poniĹĄte utjecaj baznog razdoblja pa e ukupni prihodi od troĹĄarina vjerojatno biti smanjeni. RaspoloĹživi podaci o bruto dobiti poduzetnika u prvih devet mjeseci 2010. godine govo-

re da e se smanjiti i prihodi od poreza na dobit.

Premije rizika e rasti

HNB o ekuje pad BDP-a u 2010. godini 1,5 posto, a u 2011. godini prognoziraju rast svega 1,4 posto. Razlog skromnom rastu treba potraĹžiti u malom udjelu izvoza u BDP-u te sporom oporavku doma e potraĹžnje koja bi trebala u 2011. godini rasti po stopi od 1,6 posto.

Predvi a se daljnje smanjenje zaposlenih osoba u prvoj polovici 2011., a neĹĄto znatniji rast u tom segmentu trebao bi se dogoditi tek krajem godine kada bi ukupna administrativna nezaposlenost trebala dosegnuti 18,1 posto.

Najve i rizici u ostvarenju

oj e sljede a godina, u kojoj se održavaju izbori, biti jedna od nozemstvu

skuplji inozemni kod MMF-a ››

gospodarskog rasta povezani su u prvom redu s kretanjem inozemne potražnje, nepovoljnim uvjetima financiranja poduze a i stanovništva te velikim financijskim potrebama države.

Nestabilna situacija na europskim financijskim tržištima stvara bojazan da e premije rizika snažno rasti, što ve poga a periferne zemlje eurozone dovode i do snažnog rasta troškova financiranja, ne samo vlada, nego i poduze a tih država, a prijeti i prelijevanje na druge europske zemlje. Sve to ne ide na ruku Hrvatskoj jer bi mogli biti pogo eni i hrvatski vanjskotrgovinski partneri, što bi moglo rezultirati smanjenjem hrvatskog izvoza, a kako on daje najve i doprinos rastu realnog BDP-a, mogla bi se stoga usporiti i dinamika o ekivanog gospodarskog rasta. Vjerojatnost nižeg rasta proizlazi baš iz pogoršanja takvog šireg okruženja, jer ako država za zadovoljenje svojih velikih financijskih potreba ne uspije realizirati planirana zaduženja u inozemstvu, okrenut e se doma em financijskom tržištu, što bi moglo dovesti do istiskivanja privatnog sektora s tržišta kredita. A upravo su ban-

ke stisnule ko nicu kada je u pitanju kreditiranje. Unato izuzetno povoljnijoj aktivnosti doma eg bankarskog sustava i niskim kamatnim stopama na nov anom tržištu, kamatne stope na dugoro ne kredite banaka samo su blago smanjene jer banke imaju problem s rastom nenaplativih potraživanja.

Na braniku te aja

Rast bi, me utim, mogao biti i viši od projiciranog ako zapo ne realizacija najavljenih infrastrukturnih investicija javnih poduze a i ako pouzdanje ekonomskih subjekata oja a više od o ekivanog. Takav rast pouzdanja mogao bi biti potaknut završetkom pregovora i potpisivanjem Sporazuma o pridruživanju Europskoj uniji.

HNB e i dalje braniti stabilnost cijene i te aja kune, iju stabilnost u odnosu na euro o ekuju i u 2011. godini, uz uobi ajene sezonske oscilacije koje e banka stabilizirati prema potrebi, uz devizne intervencije.

Ante Pavi

ante.pavic@business.hr

Likvidnost u inozemstvu je zadovoljavaju a pa se država može zadužiti po skupljoj cijeni ili se može obratiti Me unarodnom monetarnom fondu, koji nudi jeftinije kredite uz preuzimanje obveze da u ini ono što je Vlada ionako trebala u initi. Što biste vi izabrali? ŽELJKO ROHATINSKI, guverner Hrvatske narodne banke SNIMIO HRVOJE DOMINI

business.hr Petak 24/12/2010

tema 6-7

BLAGI OPORAVAK U trećem su kvartalu u ugostiteljstvu ostvarene 8 što je realno povećanje 4,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje

Ugostitelji i hotelijer premašili promet iz

U trećem kvartalu porasli su prihodi hotela, kampova, barova i objekata brze hrane odražavajući rekordan broj turista zabilježen ove godine. Međutim, stragnirao je promet u restoranima Franco Palma, predsjednik Savjeta Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH): "Bez obzira na rast prihoda, sve je to i dalje mizerno i nisko te neće omogućiti novi ciklus investiranja u sljedećoj godini"

Snimio hrvoje knez

Ovogodišnja turistička sezona ugostiteljima i hotelijerima donijela je oporavak prometa od gotovo pet posto. Taj se oporavak, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, ponajviše odražava u rastu prihoda hotela, kampova, barova i objekata brze hrane, dok je promet u restoranima stagnirao i ovoga ljeta.

Prema podacima DZS-a za treći kvartal, ugostiteljstvo (u koje se ubrajaju i prihodi od smještaja) ostvarilo je promet od 8,2 milijarde kuna, što je nominalno povećanje u odnosu na isto lanjsko razdoblje 6,5 posto.

S obzirom na povećanje cijena u ugostiteljstvu 1,6 posto, realno je povećanje prihoda 4,8 posto.

Za usporedbu, u prošlogodišnjem, baznom razdoblju ugostitelji su uprihodovali 7,66 milijardi kuna, ostvarivši 4,8-postotni realni pad, a u ovogodišnjem trećem kvartalu premašili su razinu prihoda iz trećeg kvartala 2008., kad je ostvareno 7,8 milijardi kuna.

Od ukupna prometa naj-

više je ostvareno od usluga smještaja, 50,7 posto, od usluga hrane i napitaka 29,3 posto, a od usluga pića 16,8 posto.

Smještaj u plusu

Gotovo svi objekti za smještaj ostvarili su rast prihoda u odnosu na prošlogodišnji treći kvartal, kao i objekti za jednostavnu pripremu hrane. Hoteli su ostvarili promet od 4,2 milijarde kuna, što je 7,9 posto više nego lani u istom kvartalu, kampovi su uprihodovali 1,26 milijarde kuna ili 7,8 posto više, a ostali objekti za smještaj 141,5 milijuna kuna ili 13,6 posto više nego lani.

Predsjednik Savjeta Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPU-

HH) Franco Palma kaže da su rezultati očekivani i u skladu s povećanjem broja dolazaka i noćenja ove sezone.

"Bez obzira na rast prihoda, sve je to i dalje mizerno i nisko te neće omogućiti novi ciklus investiranja u sljedećoj godini, čime gubimo na konkurentnosti. Pozitivno je da nema pada, ali troškovi su rasli brže nego prihodi, osobito namirnica, što će se odraziti na konačni financijski učinak", kaže Palma.

Kune, ne postotke

Objekti za jednostavnu pripremu hranu ostvarili su 23,8 milijuna kuna prometa ili 29,4-postotni rast, dok promet restorana iznosi 1,2 milijarde kuna, što je pove-

ćanje 0,2 posto. Barovi su uprihodovali također 1,2 milijarde kuna i time ostvarili rast od 6,4 posto, dok su catering objekti pali oko dva posto, na 75,7 milijuna kuna prometa.

Promatrajući prvih devet mjeseci, ukupan promet u ugostiteljstvu iznosi 14 milijardi kuna, što je samo 0,9 posto više nego lani za isto razdoblje.

Komentirajući podatke DZS-a, Miroslav Folnegović, predsjednik Udruge hrvatskih restoratera, naglašava da oni pokazuju samo prihode, ali nema rashoda, pa se nigdje ne vidi dobit.

"Svi troškovi - hrane, energenata, transporta - rasli su 10 do 12 posto, pa je realni pad prometa ove godine u restoranima 30 posto.

brojka

7,8

milijardi kuna prihoda ostvarili su ugostitelji u trećem kvartalu 2008.

29,3 posto ugostiteljskog prometa u trećem kvartalu 2010. odnosilo se na hranu i napitke

rene 8,2 milijarde kuna prometa, je

eri iz 2008.

Miroslav Folnegović, predsjednik Udruge hrvatskih restoratera: "Troškovi su rasli od 10 do 12 posto, pa je realan pad prometa ove godine u restoranima 30 posto" foto keber/cropix

Neki su se počeli snalaziti snižavanjem cijena, specijalnim ponudama, akcijama.

Tražili smo da se konačno i u turizmu primijene satelitske statistike koje daju pravu informaciju. Ne možemo više govoriti o postocima, moramo početi konkretno zbrajati eure ili kune", smatra Folnegović.

Revnija inspekcija

Kvartalni promet od 8,2 milijarde kuna ostvaren je kod 2333 pravne osobe koje su uprihodovale 6,4 milijarde kuna (78,4%) i kod 13.196 obrtnika s ukupnim prometom od 1,8 milijardi

kuna (21,6 %). U odnosu na isto lanjsko razdoblje evidentno je smanjenje broja ugostitelja, i to među pravnim subjektima za 73, dok je broj obrtnika manji za 101.

Unatoč tome, broj ukupno zaposlenih na godišnjoj je razini povećan za 517, na ovogodišnjih 89.555 zaposlenih u ugostiteljstvu. Od toga ih je u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića bilo 56 posto, a u djelatnosti smještaja 44 posto. Folnegović to povećanje pripisuje većem broju prijavljenih djelatnika zbog revnijih inspekcija.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

OGLAS

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 24/12/2010 Subota 25/12/2010

»EHOK NE ZNA NIŠTA

Priveden direktor varaždinskih Parkova

Varaždin. Policija je ju er privela direktora varaždinske komunalne tvrtke Parkovi Varaždin Miljenka Pti eka, koji je poznat kao desna ruka varaždinskog gradona elnika Ivana ehoka. Glasnogovornica varaždinske Policijske uprave Marina Kolari izvijestila je samo da policija na osnovi naloga Županijskoga državnog

odvjetništva u Varaždinu istražuje Parkove, koji su u ve inskom vlasništvu Grada Varaždina. Na upit znade li išta o nepoštenim radnjama u Parkovima, ehok je odgovorio je da zasad nije bilo nikakvih revizorskih izvješ a koja bi upu ivala na štetno poslovanje.

Razlog uhi enja su navodno zlouporabe u slu aju zamjene zemljišta izme u Parkova, Grada Varaždina i jedne trgova ke tvrtke, te radovi koje su djelatnici Parkova izvodili u dvorištima ku a nekih uglednih Varaždinaca. B.hr /H

O PRITVORU 27. 12.

Sanader odbacio optužbe za pranje novca Zagreb. Austrijsko državno odvjetništvo zaduženo za borbu protiv korupcije saslušalo je u etvrtak putem videoveze bivšeg predsjednika hrvatske Vlade Ivu Sanadera, koji je odbacio sumnje u pranje novca, potvrdio je državni odvjetnik Friedrich Koenig. Sanader je zatražio dodatno saslušanje kako bi se bolje pripremio, te e ponovno biti

saslušan u sije nju.

Osim protiv Sanadera, istraga se u istom predmetu zbog pranja novca vodi i protiv jednog lana njegove obitelji te protiv još jedne osobe.

Prema Koenigovim rije ima, Sanader je osumnji enik, ali nije optužen.

Istragu protiv Sanadera pokrenulo je državno odvjetništvo u Innsbrucku na temelju prijave za pranje novca jedne tirolske banke. Odluka o mogu em produljenju pritvora za Sanadera bit e donesena 27. prosinca. H

'LNG RV terminal sad nam je jedino rješenje'

FOTO EXMAR

UKAPLJENI PLIN Nakon što je konzorcij Adria LNG do daljnjega zamrznuo svoje planove o gradnji terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku, u Plinacru razmatraju mogu nosti gradnje znatno jeftinijeg terminala za posebne tankere koji sami uplinjuju LNG i utiskuju ga u plinovod

Hrvatska tvrtka Plinacro ovoga je tjedna i službeno objavila kako ima spreman odgovor na nedavno zatvaranje zagreba kog ureda me unarodnog konzorcija Adria LNG, koji je trebao graditi LNG terminal na Krku. Rije je o projektu gradnje LNG RV terminala prilago enog posebnim brodovima koji na licu mjesta, priklju eni na fiksni terminal ili pokretne bove, uplinjavaju i izravno upumpavaju plin u plinovod.

Sedam u svijetu

Takav bi terminal na financijski prihvatljiviji na in premostio opskrbu prirodnim plinom do završetka gradnje i puštanja u rad klasi nog LNG terminala na kopnu, ija je realizacija trenuta no neizvjesna. Naime, takvo je postrojenje mnogo jeftinije od klasi nog, velikog LNG terminala, a rok gradnje i puštanja u pogon osjetno je kra i. Primjerice, za dovršenje klasi nog LNG terminala, ija se cijena penje i do milijardu eura, potrebno je oko pet godina, dok se LNG RV postrojenje gradi u prosjeku dvije godine i košta oko 50 milijuna eura.

Uz brojne dobre strane, takav terminal ima i jednu manu - nešto višu cijenu plina (u prosjeku do 10 posto) zbog troškova prihvata i usluge specijaliziranih LNG

RV tankera, kakvih je samo sedam u svijetu. "Ovo nam je jedino i najbolje rješenje u situaciji kada je neizvjestan nastavak projekta Adria LNG", zaklju io je predsjednik Hrvatske stru ne udruge za plin Miljenko Šuni . On podsje a da su LNG RV postrojenja, kakva se u svijetu grade ve nekoliko godina, najkorisnija za pokrivanje vršne potrošnje plina, odnosno na najlakši i najbrži na in mogu popuniti plinski sustav dodatnim koli inama energenta u zimskim mjesecima, kada je potrošnja plina najve a.

Bez ucjena

"Idemo graditi to postrojenje, kako ne bismo ponovno došli u situaciju da nas netko ucjenjuje uskra ivanjem plina tijekom ogrjevne sezone", podsje a Šuni .

Plinacro je za ideju gradnje LNG RV terminala još u rujnu dobio "zeleno svjetlo" Vladina Povjerenstva za plinofikaciju, a podržali su ga i brojni energetski stru njaci u zemlji. Prema neslužbenim informacijama, tim za razvojne projekte Plinacra još razra uje ideju i istražuje sve aspekte te mogu nosti budu eg terminala. Nacrt projekta MILJENKO ŠUNI , predsjednik Hrvatske stru ne udruge za plin SNIMIO H. DOMINI

i detaljne informacije o njemu potom e biti predstavljeni Ministarstvu gospodarstva.

Prihvati li ga Ministarstvo, projekt se može po eti realizirati. Za njega su se ve , u po etnoj fazi, ozbiljno zainteresirali brojni potencijalni investitori iz cijeloga svijeta koji su, kako doznajemo, konkretnim pozivima u sjedište Plinacra u Zagrebu izrazili svoj interes za financiranje gradnje terminala.

Konzorcij Adria LNG, koji je okupljao njema ki E.ON, slovenski Geoplin, francuski Total i austrijski OMV, prošloga je tjedna zatvorio ured u Zagrebu, a kona no donošenje odluke o gradnji LNG terminala na Krku odgodio do 2013. godine. "Zamrzavanje" projekta objasnio je injenicom da je ekonomska kriza smanjila potražnju i cijene plina u svijetu.

Sandra Cari Herceg sandra.cari @business.hr

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 24/12/2010 Subota 25/12/2010

APEL UPRAVE

'Pomozite Sun anom Hvaru'

Zagreb. Uprava Sun anog Hvara pozvala je ju er na hitan dogovor dioni ara o donošenju odluka za spas i o uvanje radnih mjesta.

"S obzirom na krajnje ozbiljnu situaciju u najve oj hvarskoj hotelskoj ku i, te da nema nikakvih naznaka da e biti postignut dogovor me u dvama najve im dioni arima, Orco

property grupe (OPG) i Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), Uprava još jednom javno apelira na sve uklju ene strane da preuzmu odgovornost i bez odlaganja donesu zajedni ku odluku u cilju opstanka tvrtke i o uvanja radnih mjesta", navodi se u priop enju. Ako OPG i HFP hitno ne postignu dogovor o nužnoj provedbi plana restrukturiranja, koji bi formalno trebao biti potvr en na glavnoj skupštini 3. sije nja 2011., Sun ani Hvar e se na i u bezizlaznoj situaciji, tj. ne e biti u mogu -

nosti nastaviti operativno poslovanje niti podmirivati svoje obveze, a 340 radnih mjesta biti e ugroženo, isti e Uprava te tvrtke.

Sun ani Hvar ima ozbiljnih problema s likvidnoš u i ako se hitno ne po ne provoditi plan restrukturiranja može se o ekivati najgori scenarij.

"Uprava OPG-a izvijestila nas je o njihovim inicijativama da se uspostavi dijalog s HFPom, ali da s njihove strane još nema odaziva", navodi zamjenik predsjednika Uprave Miro Din i . H

SUN»ANI HVAR Bez restrukturiranja najgori scenarij SNIMIO SAŠA ETKOVI

Najve i u regiji

Konzum bi preuzimanjem Kerumovih trgovina dodatno odmakao konkurenciji na doma em tržištu, ali i u regiji, gdje je Agrokor s maloprodajnim lancima Konzum

TKO LAŽE?

NA ZAGREBA»KOJ BURZI Konzum Ivice Todori a izvijestio je kako pregovara s Kerumom o dugoro nom najmu, dok je osebujan splitski gradona elnik Željko Kerum kazao da je 'ludost prodati ono što donosi prihod' i Idea prošle godine malom prednoš u prestigao Mercator i postao najve i trgova ki lanac u regiji. No, zahvaljuju i Kerumu, odmakao bi daleko ispred Mercatora.

Mišljenje o transakciji trebala bi iznijeti Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) kojoj je podnesena prijava namjere provedbe koncentracije poduzetnika Konzum/Kerum, tzv. prenotifikacija. Konzum je, prema

ARHIVA BUSINESS.HR

Trgova ki lanac Konzum iz sastava koncerna Agrokor izvjestio je u etvrtak putem Zagreba ke burze da su u tijeku pregovori o sklapanju sporazuma radi dugoro nog zakupa prodavaonica tvrtke Kerum iz Splita potvrdivši tako naga anja u trgova kim krugovima i medijima. Kratko nakon toga, me utim, oglasio se splitski gradona elnik i poduzetnik Željko Kerum i u svome stilu izjavio novinarima kako to nije istina jer: "Kerum nikad ne e prodati Todori u". Štoviše, rekao je kako trgovine ne e ni prodati ni dati u zakup jer je "ludost prodati ono što donosi prihod".

No, da se radi(lo) o ozbiljnim namjerama s obje strane, unato Kerumovim rije ima, svjedo i injenica da je Kerum Agrokoru ovorio na uvid poslovne knjige. Tako Agrokor u kratkoj objavi na burzi navodi podatak da Kerum u svom sastavu ima 83 prodavaonice u kojima je 2009. ostvareno 1,16 milijardi kuna prometa u odnosu na Konzumovih 12,66 milijardi kuna.

ARHIVA BUSINESS.HR

Konzum: Pregovaramo, Kerum: Nije istina

podacima istraživanja tržišta distributivne trgovine mješovitom robom, pretežno hranom, pi ima i higijenskim proizvodima za ku anstvo AZTN-a, u 2009. imao tržišni udjel izme u 25 i 30 posto, a Kerum manje od pet.

Gužva u Li ko-senjskoj

Najja u tržišnu poziciju Konzum je imao u Gradu Zagrebu i još deset županija.

Kerum se, pak, me u prva tri

najja a poduzetnika pojavljuje samo u Li ko-senjskoj županiji i u Dalmatinskoj županiji. U Li ko-senjskoj županiji Konzum je u 2009. imao snažnu tržišnu poziciju - udjel izme u 45 i 50 posto, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji udjel mu je manji od 25 posto. Stoga se može o ekivati da bi ulaskom Konzuma u Kerumove trgovine koncentracija ve a od dopuštene mogla nastati upravo u Li -

ko-senjskoj županiji. U tom je slu aju mogu e da AZTN nakon ocjene koncentracije naloži prodaju ili raskidanje ugovora o zakupu odre enih prodajnih mjesta, kao što je to bilo u slu aju spajanja Konzuma i Lokice zbog nedopuštene koncentracije u Šibensko-kninskoj županiji.

Agencija je tada koncentraciju poduzetnika Konzuma i Lokice ocijenila uvjetno dopuštenom, jer je bila rije o horizontalnoj koncentraciji poduzetnika s razmjerno negativnim u incima na mjerodavnom tržištu trgovine na malo mješovitom robom u Šibensko-kninskoj županiji, te je naložila prodaju etiriju maloprodajnih mjesta u Šibeniku - dvaju na podru ju Vodica i jednog na podru ju Murtera. Konzum

o,

PLANIRAJU RAST

Zra na luka Zagreb na lanjskoj razini Zagreb. Zra na luka Zagreb (ZLZ) o ekuje da e godinu završiti s oko 10 tisu a putnika više nego lani ili njih oko 2,07 milijuna, te prihodima od oko 300 mil. kn i rashodima od oko 270 milijuna, što je otprilike lanjska razina, istaknuo je ju er direktor Ton i Peovi .

Podsjetivši da su investiralali

ukupno oko 70 milijuna kuna, od ega 30 milijuna kuna samo u pistu, Peovi je najavio da e i dogodine pove ati investicije na oko 100 milijuna kuna. Planiraju i 5-postotni porast broja putnika, emu bi trebale pridonijeti nove linije niskotarifnih avioprijevoznika, ali i Croatia Airlinesa. U svibnju 2011. o ekuje se i uvo enje direktne linije iz Zagreba u New York. Natje aj za gradnju novog putni kog terminala bit e objavljen u sije nju idu e godine. H

HRVATSKA POŠTA

U 2010. o ekuju 72 mil. kn operativne dobiti

Zagreb. Hrvatska pošta (HP) 2010. e završiti sa 72 milijuna kuna operativne dobiti, poru ili su iz nacionalnog poštanskog operatera nakon finaliziranja financijskih izvještaja za prvih devet mjeseci ove godine te slijedom projekcija za posljednji kvartal.

Tako e poslovni rezultat u ovoj godini biti više nego

dvostruko manji od 2009., kada su imali operativnu dobit od 158,7 milijuna kuna.

Lanjska bi dobit bila i ve a, napominju u HP-u, da na kona an neto rezultat nije negativno utjecalo poslovanje Hrvatske poštanske banke (HPB) koja je tada bila u 40,6-postotnom vlasništvu Hrvatske pošte. Kako je i Hrvatska poštanska banka u 2010. ostvarila pozitivnu promjenu u poslovanju, valja o ekivati da e se pozitivan rezultat poslovanja Hrvatske pošte u kona nici ipak

dodatno pove ati. U HP-u su u protekle dvije godine u procesu restrukturiranja smanjili ukupan broj djelatnika za gotovo dvije tisu e. Osim rashoda za pla e, smanjili su i administraciju te je 1710 djelatnika iz administracije preba eno u operativni dio poslovanja. "Hrvatska pošta je u protekle dvije godine u inila važne promjene bez kojih danas ne bismo mogli tako sigurno ekati sije anj 2013. i potpunu liberalizaciju tržišta", ocijenio je Robert Juki , predsjednik Uprave. N. C.

OPREMIT E HIDROELEKTRANU Najve i trgova ki lanci regiji

U milijardama kuna Prihod 2009.

1. Konzum 2. Mercator + Getro 3. Plodine 4. Metro Cash&Carry 5. Kaufland Hrvatska 6. Lidl 7. Billa 8. Kerum (83 trgovine Kerum ima trenuta no) 9. Spar Hrvatska 10. KTC 11. Dinova-Diona 12. Tommy 13. Studenac

12,66 3,63 2,47 2,39 2,05 1,65 1,59 1,37 (1,16) 1,3 1,19 1,19 1,15 1,04 Izvor: Fina

U milijunima eura Najve i trgova ki lanci regiji

2008.

1. Agrokorova (Konzum/Idea) 2. Mercator 3. Delta Maxi 4. Spar 5. Engrotuš 6. Metro 7. Lidl 8. Plodine 9. Kaufland* 10. Billa

2009. 2009./'08.

2,670 2,609 2,643 2,709 1,090 1,113 795 769 704 685 510 561 376 295 310 273 279 277 202 204

2% -2% -2% 3% 3% -9% 27% 14% 1% -1%

Izvor: Deloitte

je naloženo ispunio pa u toj županiji imao udjel izme u 40 i 45 posto u 2009. godini, za razliku od 45 do 50 posto tijekom 2008. godine.

Prodaju trgova kog biznisa Kerum je najavio po etkom godine kako bi se više posvetio politici. Uslijedila je prodaja dijela trgovina u Dalmaciji vlasniku Tommyja Tomislavu Mami u, ali tada

je tvrdio kako je rije o preslagivanju unutar Narodnog trgova kog lanca. Vrijednost cijelog posla nije poznata, a sam Željko Kerum svojedobno je govorio o 200 milijuna eura, koliko iznosi godišnji prihod njegova trgova kog lanca, te kako ispod te cijene nije spreman i i.

Margareta Podnar

margareta.podnar@business.hr

Končar poslom od 22 mil. otvara vrata Turske Kon ar - Generatori i motori isporu it e kompletnu elektromehani ku opremu za tursku hidroelektranu Aslancik Kon ar - Generatori i motori potpisali su 22. prosinca u Istanbulu ugovor vrijedan 22 milijuna eura za isporuku kompletne elektromehani ke opreme za tursku hidroelektranu Aslancik.

Ugovorom su obuhva ena dva generatora snage 66,6 MVA s pripadaju om opremom, no u Kon aru se nadaju kako njihov posao u Turskoj ne e završiti samo tom isporukom. Naime, upravo je posao opremanja hidroelektrane Aslancik ulaznica Kon aru na jedno od najbržerastu ih tržišta. Da hrvatska tvrtka na njemu ima šanse potvr uju i navodi iz Kon ara o direktnim pozivima koje su dobili za nu enje svoje opreme i za neke nove projekte u Turskoj.

Me unarodni natje aj

Posao opremanja hidrocentrale Aslancik dobiven je na me unarodnom natje aju u vrlo jakoj konkurenciji, a u Kon ar grupi zadovoljini su što, unato tome što se u energetskom sektoru još uvijek osje aju posljedice globalne krize, njihova tvrtka uspijeva zadržati svoju poziciju na svjetskom tržištu te kon-

DVA GENERATORA snage 66,6 MVA s pripadaju om opremom Kon ar e isporu iti u Tursku ARHIVA BUSINESS.HR

kurirati cijenama i kvalitetom u odnosu na najja e tvrtke u proizvodnji generatora.

Kad su po etkom 2010. godine uvidjeli da ugovaranje poslova pada na doma em tržištu, u Kon ar grupi okrenuli su se izvozu, koji je ove godine prvi put nadmašio doma i plasman. Prema podacima koje su u Kon aru prezentirali ovoga tjedna, na stranim je tržištima ostvareno 54 posto prodaje ili pet posto više nego 2009., a sli ni se rezultati o ekuju i u 2011. godini.

"Sljede a e godina biti godina stabilizacije

i povratka na stope rasta od pet do sedam posto, kakve smo imali prije krize", ocjena je predsjednika Uprave Kon ar grupe Darinka Bage.

Ugovorili 2,4 mlrd. kn

Ugovoreni poslovi na kraju ove godine iznose 2,4 milijarde kuna, što je tri posto manje nego na po etku godine. Do kraja sljede e godine u Kon aru planiraju pove ati ugovorene poslove 18 posto, na ukupan iznos od 2,8 milijardi kuna. Od toga 1,3 milijarde ugovorile bi se na doma em tržištu, a 1,5 milijardi kuna u inozemstvu. N. C.

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 24/12/2010 Subota 25/12/2010

REORGANIZACIJA

Trup evi i Zemlji vode Styriju u Hrvatskoj Medijska ku a Styria Media International odlu ila je reorganizirati svoje poslovanje u Hrvatskoj, pa je odlu eno da e Jasna Zemlji i Boris Trup evi biti zaduženi za poslovanje Styrije u Hrvatskoj. Radovan Klai , koji je dosad vodio podru ja marketinga, pretplate i posebnih proizvoda lista 24sata, pridružit e se Ja-

sni Zemlji i Borisu Trup evi u kao lan Uprave te tvrtke. Helmut Bra un i Mario Vrgo , direktori i lanovi Uprave Ve ernjeg lista, preuzimaju nove dužnosti u Styriji te napuštaju Ve ernji list. Novu Upravu Ve ernjeg lista init e Jasna Zemlji , Radovan Klai i Boris Trup evi . U Poslovnom dnevniku ostaje sadašnja Uprava. Ivan Tolj e savjetovati i Upravni odbor mati ne kompanije Styria Media Group te e postati i lan Nadzornog odbora Styria Media International. B.hr

ULJANIK

Porinut etvrti jaružar za Luksemburg

Pula. U Uljaniku je ju er u more porinut jaružar Niccolo Machiavelli, zadnji iz serije etiri ugovorena jaružara na vlastiti pogon koje je Uljanik sagradio za luksemburški Dredging and Maritime Management S.A. etvrti je jaružar sli an prethodnima koji služe za jaružanje odnosno kopanje i isto-

dobno usisavanje nataloženog pijeska, krutog podmorja i stijena s morskog dna. Mo i e raditi do 37 metara dubine mora i imat e mogu nost istodobnog rezanja i usisavanja materijala s morskog dna, što je i posebnost Uljanikovih gradnji u odnosu da one koje su se dosad gradile u svijetu.

Brod je dug 138,5, širok 26 i visok od 8,80 do 12,20 metara uz nosivost od 2.200 tona.

Uljanik je ove godine isporu io etiri broda, položene su etiri kobilice, a u more je porinuto pet novogradnji. H

Cijene pamuka skočile 150% zbog slabe berbe

Neisplativo

Problem s nestašicom nastao je nakon što je cijena pamuka kao osnovne sirovine na svjetskom tržištu sko ila 150 posto zbog prirodnih katastrofa u nekim zemljama proizvo a ima.

Zbog toga tamošnje veledrogerije nisu mogle kupiti

dovoljnu koli inu za novac koji su prethodno dobile od Ministarstva zdravstva.

Tamošnji proizvo a i poput Miteksa, Mediteksa i Nive zaklju ili su da im je neisplativo proizvoditi gaze po starim cijenama.

Zalihe

U Loli Ribaru, jedinoj hrvatskoj tvornici sanitetskog materijala, tvrde da nemaju teško a s nabavom pamuka ili sirove gaze, kao ni s koli inama gotovih proizvoda s obzirom na to da za svaku vrstu sirovine imaju više dobavlja a, a oni dolaze iz cijeloga svijeta.

Tako, primjerice, gazu nabavljaju u Indiji, a pamuk dolazi iz Egipta i Pakistana. Ako pak te lokacije oslabe ponudu, sirovine stižu iz zemalja EU, kažu u Ivi Loli Ribaru. Tako er, tvrde da nije problem u velikom porastu cijene

pamuka koliko u njegovu nedostatku.

U hrvatskom Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi nestašicu gaze u Srbiji smatraju navodnom, a na upit su provjerili stanje u Hrvatskoj.

"Pri Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode registrirano je više proizvoda razli itih proizvo a a, koji se nalaze na hrvatskom tržištu.

Provjerili smo i stanje u veledrogerijama, u ijoj je zakonskoj nadležnosti opskrba bolnica, ali i maloprodaje (ljekarni) lijekovima i medicinskim proizvodima, gdje je situacija zadovoljavaju a, nestašice nema i postoje dostatne zalihe medicinske gaze na veledrogerijskim skladištima", poru ili su iz Ministarstva.

Ante Pavi

ante.pavic@business.hr

ARHIVA BUSINESS.HR

Ovih dana u Srbiji je podignuta prava medijska bura zbog injenice da vlada nestašica najosnovnijeg sanitetskog materijala gaze. Posljedica je toga najava gotovo svih bolnica da e biti primorane odga ati operacije koje nisu hitne.

Ministar zdravlja Srbije Tomica Milosavljevi pokušao je smiriti situaciju izjavivši da gaze i zavoja ima dovoljno u svim bolnicama u Srbiji za sljede ih nekoliko tjedana, ali e vlada morati posegnuti za interventnim uvozom.

ROBERT STRELEC, predsjednik Uprave Lole Ribara, koji gazu nabavlja u Indiji, a pamuk u Egiptu, Pakistanu i drugim zemljama

VELIKE POPLAVE u zemljama proizvo a ima pamuka izazvale su nestašicu na tržištu

ARHIVA BUSINESS.HR

NESTAŠICA GAZE Zbog velikih poplava u zemljama proizvo a ima pamuka ponestalo je sirovine nakon ega je cijena pamuka sko ila više od 150 posto u posljednjih godinu dana, što je dovelo do nedostatka gaze u Srbiji.

No u Hrvatskoj i Lola Ribar i bolnice imaju dovoljne zalihe

.

0 1 0 2 U I J DOGA A

business plus

EMIL TEDESCHI, predsjednik Uprave i suvlasnik Atlantic grupe, koji je preuzimanjem Droge Kolinske uspio baciti malo svjetla na ina e lošu godinu SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

Petak 24/12/2010 Subota 25/12/2010

Godina koju treba zapamtiti - da nam se ne bi ponovila GOSPODARSKA 2010.

Godinu je obilježilo produbljivanje krize u kojoj se Vlada slabo snašla i nije potaknula rast posrnuloga gospodarstva, koje se ipak pokazalo prili no žilavim. Neki su uspjeli preživjeti, neke je kriza pomela pod tepih, a neke u zatvor Najvažniji doga aj u 2010. godini svakako je Atlanticovo preuzimanje slovenske Droge Kolinske po etkom srpnja vrijedno 382 milijuna eura. Za Emi-

la Tedeschija, predsjednika Uprave i ve inskog vlasnika Atlantic grupe, koju je EBRD dokapitalizirao sa 605 milijuna kuna, to je preuzimanje važan

dio snažnoga regionalnog iskoraka. Atlantic je uz to od posrnulog Badela otkupio tvrtku Kalni ke vode za 82 milijuna kuna. Tedeschijevim stopama že-

ljeli su i u Agrokoru u nadi da e preuzeti slovenski Mercator. Loša klima oko tog preuzimanja u susjednoj nam deželi sprije ila je Agrokor u nakani da

kupi više od 21 posto dionica slovenskoga trgova kog diva. Agrokor je ak uspio dobiti 352 milijuna eura sindiciranog kredita za refinanciranje vla-

> gospodarstvo > analiza

business.hr Petak 24/12/2010 Subota 25/12/2010

stitih financijskih obveza, a dio je trebao biti utroĹĄen i na akvizicije. Usto, Konzum je prodao svoj lanac drogerija Kozmo otvorenom investicijskom fondu rizi nog kapitala Nexus Alpha, ali i sagradio veliki trgova ki centar u Splitu te po eo gradnju logisti kog centra u Dugopolju vrjednijeg od 700 milijuna kuna. Poljoprivredno okrupnjavanje Agrokor je dodatno potaknuo kupnjom Vupika te ga pridruĹžio Belju, PIK Vrbovcu i Kutjeva kim vinogradima.

U trgova koj branĹĄi nisu svima cvjetale ruĹže. Tvrtke u vlasniĹĄtvu ViĹĄnje i Zdravka Peveca jedna su za drugom odlazile u ste aj. Prvo je u ste aju zavrĹĄio Pevec transporti zbog 97 milijuna kuna duga, zatim najve a tvrtka Pevec Zagreb s 225 milijuna kuna duga, a nakon toga se uruĹĄilo cijelo poslovno carstvo Pevecovih koji su uhi eni zbog sumnji u gospodarski kriminal.

Pokleknula je i Magma, koja je spas pronaĹĄla u stranom strateĹĄkom partneru, i to poljskom fondu EMF, koji je zapo eo dubinsko snimanje poslovanja.

Ponavljanje natje aja

Stanje u hrvatskoj brodogradnji ve godinama puni novinske stupce, a odluka o raspisivanju javnog poziva za privatizaciju pet hrvatskih brodogradiliĹĄta, ali ne i za pulski Uljanik, uzburkala je duhove. Iako je ministar gospodarstva uro Popija tvrdio da je za Uljanik interes iskazao menadĹžment tog bro-

SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

14-15

SNIMIO HRVOJE DOMINI

2010.

DOGA AJI U

LJENIMA O K A N A J N D BRODOGRA

››

Od 91.000 tvrtki u Hrvatskoj njih 11.000 ili 12 posto su izvoznici. Oni su proĹĄle godine ostvarili 368 milijardi kuna prihoda, ĹĄto je 60 posto ukupnih prihoda svih tvrtki, a od njih dolazi i 50 posto ukupnih izdvajanja za razvoj

MLADEN BARIĹ I , ravnatelj Carinske uprave i bivĹĄi rizni ar HDZ-a SNIMIO CROPIX/PONGRACIC HEP UA Ivan M FERAMA BivĹĄ , a c ra i e v e P a pokren vak pao je zb predsjednik U dravk IX/MISCEVIC Z i o u prave g nek o je a n feru Fim CROP JE ViĹĄ i media oliko afera i SNIMIO UHI EN Peveca a SNIMIO vlasnik CRO PIX/KO

NJEVIC

dogradiliĹĄta, to se na kraju pokazalo neto nim i joĹĄ jednom potvrdilo pravo stanje u hrvatskoj brodogradnji, gdje se ne zna tko pije, a tko pla a.

Sindikati su s jedne strane tvrdili kako to zna i ukidanje tisu a radnih mjesta, drĹžava s druge kako je to zahtjev Europske unije. Natje aj je ponavljan dva puta, a po staroj narodnoj "tresla se brda, rodio se miĹĄ" godina je proĹĄla bez ikakva rjeĹĄenja za tu vaĹžnu, posrnulu industrijsku granu u iju je sanaciju dosad potroĹĄeno viĹĄe od 20 milijardi kuna. Jam-

BROJKE

382 700

milijuna eura bila je vrijedna akvizicija Droge Kolinske

milijuna kuna Agrokor je uloĹžio u novi trgova ki centar u Splitu i logisti ki centar u Dugopolju

stva za gradnju brodova koja daje drĹžava i dalje su kamen spoticanja, a godinama su se dijelila ĹĄakom i kapom.

Spas u izvozu

Da stvar s privatizacijom brodogradnje bude joĹĄ apsurdnija, nakon ĹĄto su u Vladi shvatili da Uljanik ipak nitko ne e, odlu ili su raspisati natje aj za prodaju 59,25 posto dionica pulskog Uljanika po po etnoj cijeni od 397,49 milijuna kuna, a posebnom e odlukom regulirati prodaju 25 posto dionica po posebnim uvjetima

radnicima Uljanika. Ni to se nije dogodilo.

Iako je ICT industriju snaĹžno pogodila kriza, postoji i nekoliko svijetlih to aka. NajvaĹžnija je svakako HT-ovo preuzimanje Combisa vrijedno 25,5 milijuna eura do maksimalnih 31,5 milijuna eura, ĹĄto ovisi o uspjehu u poslovanju, o emu je Business. hr prvi pisao. Druga je svakako potpisivanje ugovora EBRD-a i Geofoto grupe po kojem je EBRD za 4 milijuna eura postao suvlasnik sa 9,5 posto udjela te tvrtke. Me u brojnim poslovima u ICT sektoru isti-

Ma arska Mol grupa, naime, u privatnoj ponudi malim dioni arima Ine za njihove dionice nudi po 2800 kuna jer Ĺželi postati ve inski vlasnik Ine. Mol trenuta no u Ini ima 47,155 posto dionica, hrvatska Vlada 44,836 posto, a 8,009 institucionalni i mali dioni ari koji su stvorili rekordan promet na ZSE-u.

S posla u zatvor

IVICA TODORI , predsjednik Uprave IVICA MUDRINI , predsjednik Uprave i Agrokora SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI glavni izvrĹĄni direktor HT-a SNIMIO S. ∆ETKOVI

procjenjuje se na viĹĄe od 20 milijuna eura.

Hrvatski energetski sektor postao je u 2010. bogatiji za hidroelektranu LeĹĄ e u koju je uloĹženo 700 milijuna kuna. Vlada je donijela odluku kako prioritet u razvoju elektroenergetskog sustava imaju gradnja termoelektrane Sisak C i Plomin 3, etiriju hidroelektrana na Savi (Podsused, Pre ko, Zagreb i Drenje), hidroelektrane Ombla, Kosinj te Molve 1 i 2.

Nova preslagivanja

Situacija u poljoprivredi bila je alarmantna. Nakon

››

nekoliko manjih prosvjeda slijedila je velika 'traktorijada' u kojoj je na podru ju 11 policijskih uprava sudjelovalo oko 800 prosvjednika sa 1300 traktora. Stresa je bilo i previĹĄe, pa i fizi kih obra una, a resorni je ministar Petar obankovi morao popustiti i potpisan je sporazum prema kojem e se isplatiti poticaji za proljetnu sjetvu 2009./2010. Nastavak je to velikih selja kih prosvjeda iz proĹĄle godine, a vjerojatno e ih biti i u 2011.

U poljoprivrednim preuzimanjima isti e se PPK Valpovo, koji su preuzeli Žito i M SAN Ulaganja

u vlasniĹĄtvu Stipe Mati a.

Nakon kupnje postupak je zavrĹĄen dokapitalizacijom u visini 100 milijuna kuna.

I dok je u sije nju ministar financija Ivan Ĺ uker tvrdio kako Vladi nije ni "na kraj pameti" omogu iti Molu stjecanje ve inskog paketa dionica Ine izdavanjem konvertibilnih obveznica Ine, Molova ponuda malim dioni arima potkraj godine potaknula je obranu nacionalne naftne kompanije.

U nju su se uklju ili mirovinski fondovi, a koliko je to dobar potez, pokazat e vrijeme.

NajvaĹžniji doga aj u ICT sektoru HT-ova je kupnja Combisa za najmanje 25,5 milijuna eura, ime je zapo ela konsolidacija doma eg trĹžiĹĄta

Gospodarski sektor, prije svega javne tvrtke, uzdrmale su afere, dokraj ila ga je afera vezana uz tvrtku Fimi media zbog koje je u zatvoru zavrĹĄio i Mladen BariĹĄi , drĹžavni tajnik Ministarstva financija i ravnatelj Carinske uprave.

BariĹĄi je uhi en zbog sumnje da je iz drĹžavnih tvrtki i ministarstava u korist tvrtke Fimi media izvukao 40ak milijuna kuna.

U pritvoru su zavrĹĄili i direktori Hrvatskih autocesta, HEP-a, Hrvatskih ĹĄuma i na kraju bivĹĄi premijer Ivo Sanader kojem su i u Austriji naĹĄli tajne ra une i osumnji ili ga za pranje novca.

Neslavnu listu sumnjivaca zbog gospodarskog kriminala u privatnom sektoru zbog Fimi medije zaklju uje Robert JeĹži , vlasnik Diokija i Novog lista, ija je tvrtka zavrĹĄila gradnju postrojenja za proizvodnju vinil-klorid monomera nominalnog godiĹĄnjeg kapaciteta 200.000 tona, ĹĄto je samo dio velikog investicijskog ciklusa vrijednog viĹĄe od 100 milijuna eura.

DraĹžen Tomi

drazen.tomic@business.hr

SNIMIO HRVOJE DOMINI

SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

e se onaj sklopljen izme u Ericssona Nikole Tesle i BH Telecom o proĹĄirenju 2G i 3G mobilne mreĹže vrijedan 60 milijuna kuna.

Gra evinski sektor kriza je snaĹžno pogodila. Smanjena su ulaganja u gradnju stanova i poslovnih prostora, pa su rijetki svijetli primjeri gradnja Supernove u zagreba kom Buzinu, Avenue Malla u Osijeku te dovrĹĄetak i otvorenje City Centra One u Splitu i Arena Centra u Zagrebu vrijednog viĹĄe od 350 milijuna eura.

DrĹžava je htjela barem malo potaknuti stanogradnju i prodaju stanova donoĹĄenjem Zakona o poticanju prodaje stanova, na temelju kojeg bi kupnju prvog ili ve eg stana poticala dugoro nim zajmom od 100 do 300 eura po etvornome metru. Taj se potez pokazao potpunim promaĹĄajem, a stvar su malo spasile same banke sniĹžavanjem kamatnih stopa za kupnju stanova iju su gradnju kreditirale.

Dok je Konstruktor s IGH-om izgubio, kako su ga nazivali, "posao stolje a" odnosno gradnju autoceste u Crnoj Gori, Viaduktu je povjerena gradnja 9,3 kilometra autoceste na dijelu koridora Vc kroz BiH, posao vrijedan oko 42 milijuna eura.

Gra evini je, ini se, izvoz jedina ĹĄansa. Dalekovod je tako nakon sklapanja ugovora o proizvodnji konstrukcije za dalekovod od 420 kV Sima - Samnanger u NorveĹĄkoj, dobio posao i u gradnji tog dalekovoda, a vrijednost radova

osao tor je izgubio 'p k ru st n o K a , a ovim za se izvoznim posl su li ta jem kriznog pore re n k a o , id k ta u k u ji d ĹĄn ia o V tr i o oj p put Dalekovoda adala se pak ve n o p ĹĄa n ra Gra evinari, po b a k j Gori. Trgova stolje a' u Crno

> gospodarstvo > analiza

16-17 business.hr Petak 24/12/2010 Subota 25/12/2010

Poslovanje kom PIŠE: Ante Bajo, istraživa Instituta za javne financije i docent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu

ispod radar

TRANSPARENTNOST Ukupan deficit jedinica lokalne uprave doseže

gotovo 2 mlrd. kn i ne iznena uje što prirezi rastu. No obveze 167 komunalnih društava dosegnule su 13 mlrd. kn - kreirane su a da nitko nije vidio njihov rast i posljedice. Stoga poslovanje komunalaca treba uklju iti u lokalni prora un i tako ih izložiti javnoj raspravi Gra ani op ina, gradova i županija prije lokalnih izbora esto licitiraju o potencijalnim strankama pobjednicama te imenima pojedinaca koji bi mogli zauzeti mjesta na elnika, gradona elnika ili pak župana. Na veselje i radost ve ine koja izlazi na izbore (oko 40% izbornog tijela) to je lako mogao biti poznanik, prijatelj, ro ak ili kolega iz vrti a, osnovne škole, fakulteta, itd. Nažalost, ta ve ina nije i ve ina izbornog tijela (60%) koja je ostala doma. Ostali nisu bili zainteresirani ili nisu našli dovoljno razloga zbog kojih bi jedan glas manje/ više promijenio ustaljeni izborni proces.

Ništa novo jer su i u daleko razvijenijim demokracijama dugo interesi grupe,

rodbine, sela i kasnije države bili važniji od pojedina nih želja gra ana koji su se slabo pojavljivali na izborima. U sjeni rezultata lokalnih izbora ostalo je pitanje upravljanja lokalnim financijama.

Za mandat od etiri godine jednom izabran na elnik, gradona elnik ili župan zajedno s poglavarstvom dobio je zadatak da upravlja prora unom te skupštini lokalne jedinice prikaže, na manje ili više transparentan na in, financiranje iz lokalnog prora una. To se posebice odnosi na visinu duga, strukturu prihoda i rashoda klasificiranih po vrsti (ekonomski), mjestu trošenja (funkcijama), vrsti institucije (korisnicima), programima te po izvorima

financiranja (donacije, porezi, zajmovi, itd.). Od 2006. godine Ministarstvo financija na svojim internetskim stranicama objavljuje sve prora une lokalnih jedinica (izvješ e o prihodima i rashodima), njih 576. Rasprave o prora unu u gradskim skupštinama prenose i lokalne televizije, a one u manjim op inama prenose se u nekom od lokalnih medija, tisku, na oglasnoj plo i ili ništa od toga (ovisno o interesu gra ana i opozicijskih stranaka). Uglavnom, danas nije problem dobiti uvid u financijsko poslovanje neke od lokalnih jedinica u Hrvatskoj.

Samo pla e i režije

Lokalne se jedinice opravdano ve niz godina „bore“

sa središnjom državom za dobivanje ve eg udjela u porezima. Visina njihovih prora una ograni ena je na oko 20% poslovnih prihoda državnog prora una, što je oko 24 mlrd. kuna u 2009. godini. Financijska kriza izravno je pogodila lokalne jedinice koje su u 2009. ostvarile deficit prora una u iznosu 1,9 mlrd. kuna (oko 0,6% BDP-a). Ukupan deficit lokalnih prora una gotovo je dosegnuo visinu ukupnoga lokalnog prora unskog duga, koji iznosi oko 2 mlrd. kuna (vidi grafikon). To se prvi put dogodilo upravo u žarištu financijske krize. No, kada smanje visoke rashode za financiranje kapitalnih rashoda, ve ini lokalnih jedinica ostaje toliko da pokriju pla e i reži-

je. Oni koji to ne mogu, dižu stopu prireza poreza na dohodak kako bi osigurale teku e održavanje. Sli na je sudbina i javnih usluga koje se financiraju iz državnog prora una (prvo raste porez pa onda dug).

Osim rasta prireza, prosje an gra anin ostat e zate en porastom cijena javnih usluga, od vode, javnog prijevoza, skupljanja otpada, itd. Me utim, gdje provjeriti i utvrditi mogu e razloge rasta cijena javnih usluga?

Temeljne komunalne usluge pruža 167 trgova kih društava u vlasništvu jedne ili nekoliko lokalnih jedinica. Istina, ima ih još koji se bave i nekim „sporednim“ djelatnostima poput društava za upravljanje

omunalaca

ara

sportskim objektima, lokalnom televizijom, radijem, tiskom, itd. Obveznici su poreza na dobit i PDV-a (koji esto do e na naplatu lokalnom prora unu). U odnosu na izabrane predstavnike u lokalnim jedinicama, elnici komunalnih društava „uglavnom se biraju“ po na elu pripadnosti politi koj stranci, a tek onda po struci.

Jutarnja glavobolja

Komunalna društva objavljuju informacije o financijskom poslovanju u sklopu Financijske agencije (morate se prijaviti na stranicu i dobiti user name i

password). Istina dio njih, poput Zagreba kog holdinga, objavljuje financijska izvješ a i na svojim internetskim stranicama. Kona no, nakon niza godina pružena je šansa da cijeli komunalni sektor ispliva na površinu i jasno pokaže što radi s novcem gra ana pla enim za javne usluge. Svi sretni i radosni zbog te injenice ostat e prikra eni u iš ekivanju da bi Djed Mraz (poštar) mogao barem za blagdane dostaviti uplatnicu u kojoj e biti sniženje cijena komunalija ako ve rastu lokalni porezi i prirezi.

Uvid u financijsko poslovanje komunalnih društa-

va i njihove rezultate (vidi Newsletter br. 52 Instituta za javne financije na www. ijf.hr) bio je poput proslave Nove godine - odli na zabava pra ena jakom jutarnjom glavoboljom. Me utim, komunalna glavobolja mogla bi potrajati dulje od jedne godine. Lokalna komunalna društva nakrcala su obveza u iznosu od 13 mlrd. kuna. Prednja e obveze za kredite i vrijednosne papire te obveze dobavlja ima.

S obvezama su zaglibila komunalna društva u pet županija (istina, upitna je ocjena jedne zbog brljavljenja s predujmovima), a u pet županija pokazuje se da gra ani nemaju razloga za strah od rasta cijena komunalnih usluga.

Ve ina komunalaca nije prezadužena, ali ima velike probleme s likvidnoš u

Nitko nije tražio referendum da se gra ane pita žele li snositi rizike i troškove kapitalnih projekata u koje e svratiti možda jednom godišnje, a možda nikada

zbog kojeg e teret postoje ih obveza vjerojatno prebaciti na gra ane. A Zagreba ki holding je rekorder po ve ini nepovoljnih pokazatelja. Nepodmirene obveze dobavlja ima, kao i one za kredite, dosegnule su razinu kada se spas traži od poslovnih banaka kao glavnih vjerovnika. Bankama se ne isplati „sjedati“ na imovinu takvog dužnika jer komu je prodati, pa im je bolje odobriti novi kredit za refinanciranje.

19,4 mlrd. kn dotacija

Samo u 2009. dug za kredite i vrijednosne papire lokalnih jedinica iznosio je 2 mlrd. kuna, a isti takav dug komunalnih društava je 7 mlrd. kuna. Prvi je pod nadzorom i kontrolom predstavni kog tijela (skupštine), a drugi (dug komunalnih društava) o ito nije ni pod ijom. Nastali su visoki dugovi, a da nitko nije vidio njihov rast i posljedice.

Financiranje gradnje kapitalnih projekata uglavnom idu preko lokalnih komunalnih tvrtki, a ne posredstvom lokalnog prora una. Za financiranje velikih projekata nitko nije tražio da se održi referendum i da se gra ane priupita jesu li voljni snositi rizike i visoke troškove gradnje kapitalnih projekata u koje e svratiti možda jednom godišnje, a možda nikada. I to nije problem. Problem je što financijsko poslovanje tih društava nije konsolidirano s prora unom lokalne jedince (prora un uve an za financijski plan komunalnog društva) te izloženo javnoj raspravi u skupštini lokalnih jedinica.

Ovako su lokalne jedinice

iz svog prora una u posljednjih pet godina dodatno nakrcale komunalna društva s oko 19,4 milijarde potpora u obliku transfera, kapitalnih pomo i i jamstava na zaduživanje (vidi graf).

Nažalost, nitko iz komunalnih društava ne objašnjava kako su i za koje namjene utrošene. Ni to nije dovoljno, pa se u spas lokalnih komunalaca uklju ila i država davanjem jamstva za zaduženje državnog javnog društva u iznosu milijardu kuna, koja dobiveni kredit dijeli izravno lokalnim komunalnim društvima uglavnom za pla anje obveza dobavlja ima.

Loše financijsko poslovanje lokalnih komunalnih društava posljedica je slabe transparentnosti, slabih poslovnih odluka i op e nevoljkosti da se argumentirano raspravlja o kvaliteti i u inkovitosti pružanja komunalnih usluga. Za po etak bi bilo dobro da mjerodavne državne institucije (npr. Vlada) definiraju komunalno društvo kao izvanprora unskog korisnika i uklju e ga u obveznu konsolidaciju s lokalnim prora unom. U Hrvatskoj treba utvrditi zakonsku obvezu prema kojoj bi komunalna društva dobila status izvanprora unskih korisnika (poput Hrvatskih voda). Tako bi se lakše utvrdio stvarni financijski teret svake nove odluke o investiranju ija bi posljedica mogla biti rast cijena komunalnih usluga. Bio bi to sigurno korak naprijed pa bi za koju godinu možda i pod bor mogla sti i uplatnica s umanjenom cijenom javnih komunalnih usluga.

Do tada, sretna vam Nova godina.

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 24/12/2010 Subota 25/12/2010

50 KUNA

ILIRIKA

Dio dobiti zadarskog Turisthotela u iznosu od 50 kuna po dionici isplatit e se dioni arima kao predujam dividende za 2010. godinu, stoji u obavijesti te kompanije objavljenoj na stranicama Zagreba ke burze u etvrtak. Odluka je donesena na sjednici 22. prosinca, a predujam dividende isplatit e se u roku trideset dana od donošenja odluke. B. St.

Ilirika Investments uspješno je poslovao u ovoj godini, s time da je njegov fond BRIC ove godine ostvario prinos ve i od 20 posto, pohvalio se u etvrtak predsjednik Uprave društva Ivan Ivin. Vrlo su zadovoljni i poslovanjem Ilirika Gold fonda, koji je bez uplate novca samog društva za upravljanje, tvrdi fond menadžer i lan Uprave

Turisthotel daje predujam

HANFA U PRVOJ GENERACIJI

Maričić uzeo novac klijenata?

Zbog neovlaštenog korištenja novca klijenata, u Prvu generaciju došao je izvanredni nadzor Agencije za nadzor financijskih usluga Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga objavila je u etvrtak da provodi izvanredni, neposredni nadzor nad brokerskom ku om Prva generacija u kojem su utvr ene odre ene nezakonitosti u poslovanju tvrtke vezane uz neovlašteno korištenje novca klijenata. Podsjetimo, Prva generacija obveze ne podmiruje još od listopada prošle godine, a prokurist te brokerske tvrtke bio je Davorin Mari i .

Suspenzija na snazi

Iz Hanfe kažu da poduzimaju sve predvi eno Zakonom o tržištu kapitala kako bi što prije utvrdili sve relevantne injenice i okolnosti važne za pravilno rješavanje predmeta. Podsje aju da je radi zaštite interesa klijenata Prve generacije Agencija 1. prosinca donijela rješenje kojim je društvu privremeno zabranila raspolaganje financijskim instrumentima i novcem klijenata. Istog su dana i Središnje klirinško depozitarno društvo i Zagreba ka burza donijeli odluku o suspenziji Prve generacije iz lanstva, a slijedom toga tvrtki je do daljnjega onemogu eno redovno poslovanje - provo enje naloga za ra un klijenata.

Nakon što Hanfa u nadzoru neprijeporno utvrdi da Prva generacija ne može ispunjavati obveze prema svojim klijentima, te da nije izgledno da e se te okolnosti u dogledno vrijeme bitno promijeniti, donijet e rješenje o nastanku osiguranog slu aja.

Zaštitit e ulaga e

Po primitku takvog rješenja agencije, koje se objavljuje u Narodnim novinama i na internetskim stranicama agencije, SKDD e kao operater Fonda za zaštitu ulaga a pokrenuti postupak utvr ivanja i isplate zašti enih tražbina klijenata društva sukladno odredbama zakona i pravila fonda.

Naime, zakonom je predvi eno da se sredstva Fonda za zaštitu ulaga a koriste za isplatu zašti enih tražbina klijenata investicijskog društva u situacijama kada to društvo nije u mogu nosti ispunjavati svoje obveze prema klijentima, a nakon što agencija donese rješenje o nastanku osiguranog slu aja. Zašti ene su sve nov ane tražbine koje investicijsko društvo duguje klijentu ili koje pripadaju klijentu, a koje društvo drži za klijenta vezano uz ugovorene investicijske usluge. Tražbine pojedinog klijenta osigurane su do najviše 150.000 kuna i do te vrijednosti ispla uju mu se u potpunosti.

Nikola Su ec

Erker: U regiji bez promjena u 2011.

IGOR ERKER, lan Uprave Ilirika Asset Managementa FOTO FINANCE

slovenske Ilirike Igor Erker, uspio u nešto više od mjesec dana upravljanja dose i upla ena sredstva od pet milijuna eura.

Erker u 2011. godini o ekuje situaciju na globalnom tržištu kapitala istu kao i ove godine, sa sli nim prinosima, ali ne isklju uje mogu nost pojave inflacije u Sjedinjenim Državama, kao ni kontroliranog usporavanja gospodarskog rasta azijskih zemalja. U regiji o ekuje spor oporavak, ali naglašava kako i dalje svako od tržišta regije ima svojih dobrih pri a i dobrih kompanija za ulaganje. J. J.

S&P: Zabi niži r uskla en s Hrva IZRAVNO IZLOŽENI ak 15 posto Zabine imovine bilo je na kraju rujna ove godine izloženo državi kroz obveznice, kredite Vladi i javnom sektoru Rejting Agencija Standard & Poor’s (S&P) snizila je u etvrtak dugoro ni kreditni rejting Zagreba ke banke s BBB na BBB- i tako ga uskladila sa sniženim rejtingom Hrvatske.

"Smatramo da je Zagreba ka banka izravno izložena oslabljenom bonitetu Republike Hrvatske kroz portfelj državnih obveznica, na koje se zajedno s kreditima Vladi i javnom sektoru na dan 30. rujna ove godine odnosilo oko 15 posto ukupne Zabine imovine", kazala je kreditna analiti arka te agencije Francesca Sacchi.

FRANJO LUKOVI , predsjednik Uprave Zagreba ke banke, koja nije uspjela izbje i Standard & Poor’sovo spuštanje rejtinga nakon što je za neprovo enje reformi kažnjena i Hrvatska SNIMIO HRVOJE DOMINI

Agencija je u srijedu snizila dugoro ni kreditni rejting na dug Hrvatske u lokalnoj i stranim valutama s BBB na BBB-.

"Financijske su institu-

cije ranjive na trendove u gospodarstvu zemlje u kojoj posluju. Vlade, pak, imaju zakonske, regulatorne i intervencijske ovlasti na svojim financijskim tr-

BERNANKE ZA TIME

Kina treba aprecirati juan

BEN BERNANKE, guverner Feda, nastavlja s dosad poznatom ameri kom retorikom ARHIVA BUSINESS.HR

Guverner ameri ke središnje banke FED Ben Bernanke dao je intervju za boži ni broj tjednika Time, u kojem ukratko za itatelje objašnjava neke od svojih pogleda na ameri ko i svjetsko gospodarstvo, a pojašnjava ukratko i neke od poteza Federalnih rezervi.

Odgovaraju i na pitanje itatelja iz Las Vegasa o tome

ži rejting, rvatskom žištima, uklju uju i i banke. Stoga je rijedak slu aj da banka ima viši rejting od države", dodaje Sacchi.

Rejting odražava ocjenu agencije da je Zabina franšiza vode a me u doma im klijentima te da banka ima stabilnu i diversificiranu bazu financiranja, zdravu kapitalizaciju i solidnu razinu u inkovitosti, obra-

zlaže se u priop enju. On odražava i stratešku važnost Zabe za njezina ve inskog vlasnika, talijansku banku UniCredit, te prednosti koje banci donosi ekspertiza bankovne grupe i tehnologija u temeljnim dijelovima poslovanja, posebno na podru ju upravljanja rizikom.

Nikola Su ec

REGIJA NA UDARU

Negativni izgledi Slovencima Rejting agencija Standard & Poor’s Ratings Services (S&P) objavila je da je revidirala svoje izglede za Sloveniju iz "stabilnih" u "negativne" zbog naznaka da slovenska vlada ne e nastaviti odlu no smanjivati prora unski deficit.

S&P je zadržao dugoro ni kreditni rejting Slovenije na razini AA te kratkoro ni rejting na A-1+, upozoravaju i da je oslabila odlu nost vlade u ostvarivanju srednjoro nih prora unskih ciljeva. Kako navodi rejting agencija, slovensko je izvozno orijentirano gospodarstvo usporilo u 2009. najviše me u lanicama eurozone uslijed pada potražnje na europskim tržištima. BDP zemlje porastao je 1,7 posto u tre em ovogodišnjem tromjese ju na godišnjoj razini, a u drugom je kvartalu rast iznosio 2,2 posto. "Oporavak slovenske ekonomije nije dovoljno snažan da potakne prora unske prihode u skladu s ciljanim smanjenjem deficita, ak i ako vlada obuzda potrošnju", priop ila je kreditna agencija.

S&P procjenjuje da e prora unski manjak Slovenije u 2011. dosegnuti 5,2 posto, odnosno više u odnosu na vladine prognoze deficita od 4,8 posto. Agencija je, pak, pozitivno ocijenila aktualno vladino provo enje mirovinske reforme, "koje može znatno pridonijeti ublažavanju prora unskih izazova vezanih uz starenje stanovništva Slovenije".

ho e li Amerikanci ikada otplatiti svoj inozemni dug, Bernanke je ustvrdio kako je ovo sad prilika za Sjedinjene Države da poduzme mjere koje bi trebale prora unsko trošenje i porezne prihode staviti u dugoro nu ravnotežu. Amerikanci mogu otplatiti svoj dug, ali su za to potrebne politi ka volja i odlu nost.

Kina raste veoma brzo i postaje sve važniji globalni igra , ocijenio je. Bernanke je rekao da bi Kinezi trebali dopustiti da im valuta poraste OGLAS

prema svojoj realnoj tržišnoj vrijednosti kako bi se lakše izbalansirala globalna trgovina.

Bernanke smatra kako je najve i problem ameri kog gospodarstva zaposlenost, odnosno kako smanjiti nezaposlenost, za što ne postoji brzo rješenje. Fed je ve postavio i provodi politiku koja poti e gospodarski rast, a drugi je problem fiskalni deficit, ime se Bernanke vratio na prvo pitanje. Od Kongresa o ekuje da donese zakone koji bi deficit smanjili. Veli-

kim problemom vidi i nejednakost dohodaka te dodaje kako ljudi u ameri kom društvu zbog te nejednakosti nemaju mogu nosti za napredak. Kao rješenje tog problema vidi obrazovanje, bez kojeg u visokoglobaliziranom svijetu nema napretka. Bernanke se ne boji da bi zemlje mogle po eti istiskivati ameri ki dolar kao glavnu valutu u svojim rezervama, a kao dodatni argument budu oj stabilnosti dolara navodi i to da SAD ima duboko i likvidno tržište kapitala. J. J.

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Titulu dobitnika dana u etvrtak je osvojila dionica Leda. Taj je zagreba ki proizvo a smrznute hrane poskupio ak 6,4 posto i dosegnuo zadnju i najviĹĄu dnevnu razinu od 5800 kuna. NajniĹža je dnevna cijena dionice iznosila 5600 kuna, a vlasnika je promijenilo to no 140 dionica uz 805.000 kuna prometa.

Ina-industrija nafte d.d.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Uljanik plovidba Adris grupa Dalekovod Ledo Institut IGH Viro tvornica ĹĄe era d.d.

Ericsson Nikola Tesla Zagreba ka banka AD plastik Petrokemija Atlantska plovidba d.d.

Belje Ingra Fima validus Liburnia Riviera hoteli Tisak Atlantic grupa Luka Plo e Luka Rijeka Privredna banka Zagreb Slatinska banka Jadroplov d.d.

Konzum Slavonski zatvoreni investicijski fond Jadranski naftovod Tankerska plovidba BeliĹĄ e Fima proprius d.d.

Kon ar - elektroindustrija HG Spot Croatia osiguranje d.d.

Podravka prehrambena industrija, d.d.

KraĹĄ, prehrambena industrija Hidroelektra niskogradnja uro akovi holding OT-optima telekom d.d.

Tehnika Metalska industrija VaraĹždin Kon ar HTP Kor ula akove ki mlinovi Sun ani Hvar Magma d.d.

Jadranska banka Viadukt SN holding Zvijezda Auto Hrvatska Turisthotel Croatia osiguranje d.d.

DIOKI d.d Dom holding Jadransko osiguranje Vupik HUP - Zagreb Siemens dioni ko Franck prehrambena industrija Transadria Riviera Pore Pounje trikotaĹža RIZ-odaĹĄilja i Valamar grupa Istraturist Umag d. d.

Proficio Žitnjak Hrvatski duhani Hotel Medena Atlas nekretnine Veterina d.d.

+ Titulu gubitnika dana u etvrtak je ponijela dionica Instituta IGH. Tim je zagreba kim gra evinskim institutom ostvaren promet od 769.000 kuna, pri emu se dionica kretala u dnevnom rasponu od najniĹžih 1551 do najviĹĄih 1625 kuna. Zadnja je transakcija ostvarena po cijeni od 1570 kuna, ĹĄto je nemalih 3,26 posto minusa.

Redovan promet: 47.780.518,95 kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

2,862.01 282.01 555.00 264.00 256.01 5,600.00 1,551.10 358.02 1,320.10 245.50 112.00 155.00 722.10 63.72 16.01 6.09 2,100.01 148.21 798.62 1,600.00 180.00 534.00 113.00 138.56 183.00 27.50 2,925.00 1,333.00 500.00 20.75 525.00 22.00 5,250.00 299.99 422.07 144.31 28.04 28.00 1,066.00 2,800.00 952.07 60.16 3,700.00 28.00 36.00 2,550.00 235.06 148.00 3,099.00 302.00 780.00 5,350.16 72.21 34.01 2,950.00 50.05 1,348.92 650.00 718.00 2,000.00 167.80 0.70 105.00 30.03 295.90 11.78 111.02 36.85 40.00 36.00 65.00

2,963.00 287.88 564.99 266.00 261.50 5,800.00 1,625.00 362.00 1,340.00 249.00 113.75 162.00 734.96 65.00 16.45 6.89 2,105.39 155.00 812.99 1,601.00 181.00 539.99 116.91 141.77 185.00 30.00 2,938.00 1,345.00 520.00 21.00 528.00 23.39 5,300.00 300.20 434.00 146.20 28.92 28.90 1,140.00 2,800.00 957.01 63.00 3,750.00 28.00 37.00 2,550.08 249.00 150.01 3,099.00 310.00 780.00 5,351.16 75.28 34.20 2,950.00 50.05 1,348.92 650.00 739.55 2,000.00 167.80 0.70 105.00 30.03 295.90 11.78 111.06 36.85 40.00 36.00 65.00

2,940.00 285.89 564.50 265.00 259.99 5,800.00 1,570.01 359.98 1,340.00 249.00 112.00 162.00 725.50 64.15 16.23 6.70 2,100.06 148.71 801.01 1,600.00 180.10 539.99 116.91 141.00 185.00 30.00 2,938.00 1,340.00 500.00 21.00 525.00 23.39 5,300.00 300.00 430.00 144.90 28.50 28.00 1,140.00 2,800.00 952.07 63.00 3,700.00 28.00 36.00 2,550.00 235.06 148.00 3,099.00 302.00 780.00 5,350.16 75.28 34.20 2,950.00 50.05 1,348.92 650.00 739.55 2,000.00 167.80 0.70 105.00 30.03 295.90 11.78 111.05 36.85 40.00 36.00 65.00

2.58% 1.20% 0.80% 0.37% 0.19% 6.40% -3.26% 2.63% 0.75% 1.22% 0.00% 1.12% 0.07% -1.19% -0.37% 2.76% 0.48% -7.05% -0.25% -2.85% 0.06% 4.23% 2.55% 0.70% 2.78% 9.05% 0.44% 3.08% -1.96% -4.55% 0.00% 6.32% 0.93% 2.01% 0.00% -0.84% 0.00% 0.00% 2.69% 3.70% -0.52% 2.59% -1.33% 5.46% -1.77% 0.00% -4.45% -10.30% 3.30% -5.63% 3.65% -4.46% 4.34% -2.23% 5.13% -9.00% 3.76% 4.84% 2.01% 0.01% 3.75% 0.00% 0.00% 1.38% -0.03% 0.68% 0.31% 22.83% 0.00% 9.09% 4.84%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +1,05%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

8,864 37,786 3,374 3,343 3,251 140 482 1,506 326 1,358 2,512 1,718 344 3,014 9,864 23,649 70 818 135 66 513 164 685 522 380 2,337 22 45 115 2,729 85 1,894 8 140 97 240 1,184 1,050 27 10 24 330 5 629 454 6 61 91 4 37 14 2 130 275 3 135 5 10 9 3 25 5,000 30 104 10 246 26 48 42 6 3

25,835,744.54 10,762,789.86 1,901,920.20 885,390.54 843,495.14 805,897.78 769,870.47 542,113.10 434,646.25 337,750.21 283,400.08 272,803.97 249,966.35 194,335.73 160,288.91 154,060.08 147,077.10 121,912.14 108,413.86 105,630.24 92,371.80 87,689.76 78,902.54 73,024.50 70,140.00 69,266.70 64,494.00 60,382.89 58,500.15 56,809.00 44,743.00 43,294.60 42,250.00 42,004.24 41,621.21 34,830.20 33,635.88 29,920.83 29,371.09 28,000.00 22,940.46 20,013.67 18,600.00 17,612.00 16,745.30 15,300.16 14,992.92 13,632.40 12,396.00 11,243.00 10,920.00 10,701.32 9,479.40 9,388.88 8,850.00 6,756.75 6,744.60 6,500.00 6,483.55 6,000.00 4,195.00 3,500.00 3,150.00 3,123.12 2,959.00 2,897.88 2,887.41 1,768.80 1,680.00 216.00 195.00

29,400.00 23,411.11 327.41 1,797.79 596.37 1,276.99 248.97 499.17 1,784.41 15,948.05 470.35 541.26 1,012.45 527.02 121.72 18.10 635.56 354.91 2,670.81 356.18 1,077.08 10,300.18 107.44 230.77 4,200.03 100.39 2,182.48 839.36 582.16 42.07 1,350.36 7.72 1,630.27 1,626.00 590.66 90.40 92.26 78.96 215.98 42.05 58.48 26.86 388.50 204.71 175.47 305.04 107.38 402.56 310.70 199.85 307.91 46.81 304.29 255.38 368.75 75.35 635.85 614.84 315.91 57.51 613.06 1.87 39.29 189.06 1,383.33 46.09 22.84 31.06 15.75 120.09 119.92

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 1,601.02 253.10 533.13 242.21 217.00 4,720.12 1,106.00 290.00 1,181.00 200.00 76.01 105.50 705.00 54.00 14.50 5.00 1,424.03 135.00 657.10 1,160.03 161.54 461.06 93.60 124.01 143.00 15.15 2,332.01 1,140.00 405.00 19.19 421.00 20.08 4,502.00 240.00 270.51 120.00 22.36 25.51 871.01 2,360.00 909.99 57.00 2,500.02 25.00 23.01 2,006.00 190.00 64.23 2,851.00 302.00 543.15 4,500.00 70.02 27.87 2,300.00 41.77 1,115.16 565.00 655.38 1,999.90 100.00 0.60 98.00 26.50 280.00 11.50 76.10 25.00 40.00 20.50 52.05

2,963.00 332.84 678.00 318.99 390.00 7,049.99 3,397.40 420.00 1,777.00 280.00 115.79 184.73 1,060.00 96.87 43.76 29.01 2,890.00 298.80 829.99 2,093.00 220.00 618.00 116.91 190.30 207.51 34.97 3,157.27 1,655.00 580.00 34.00 542.09 68.75 5,948.87 400.00 497.02 257.00 40.90 44.80 2,020.00 3,130.00 2,198.00 167.99 3,799.21 36.50 69.90 3,100.00 375.00 245.00 4,798.97 519.00 850.00 6,000.00 150.96 45.90 3,350.00 230.00 1,845.00 680.00 944.00 3,290.00 200.00 1.01 250.00 45.00 410.00 16.34 163.85 69.00 40.00 46.98 74.45

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

62,71 13,10 260,00 83,60 104,00 105,65 10,18 17,19 0,69 17,60 5,18 1,73 41,80 18,66 155,50

63,00 13,45 262,00 85,02 104,50 105,81 10,40 17,50 0,70 17,80 5,21 1,73 42,20 19,20 158,00

63,00 13,45 262,00 83,60 104,00 105,81 10,27 17,50 0,69 17,80 5,18 1,73 42,20 19,00 158,00

62,94 13,34 260,46 84,83 1,04 1,06 10,26 17,42 0,69 17,77 5,20 1,73 41,83 18,99 157,67

1,50 35,04 36,16 1,41 4,00 80,50 0,06 3,80 0,45

1,50 36,00 36,50 1,49 4,00 80,50 0,06 3,80 0,45

1,50 35,14 36,40 1,41 4,00 80,50 0,06 3,80 0,45

1,50 0,35 0,36 1,41 4,00 0,80 0,07 3,80 0,45

30,00 3,80 27,00 7,90 5,50 18,56 14,00 71,00 5,00 20,95 3,02 8,80

30,00 3,80 28,00 7,90 5,50 19,00 14,34 71,01 5,20 20,95 3,05 8,80

30,00 3,80 27,50 7,90 5,50 18,57 14,00 71,00 5,00 20,95 3,05 8,80

30,00 3,80 27,54 7,90 5,50 18,82 14,02 71,00 5,11 20,95 3,03 8,80

-14,29 % 2,70 % 1,85 % -1,25 % -3,51 % -1,85 % 3,40 % -1,39 % -2,91 % 16,39 % 1,67 % 0,00 %

477,00 7.150,00 470,00 1.000,00 1.980,00 3.390,00 1.037,00 85,11 859,00 1.500,00 6.500,00 2.650,00 79,00 300,00 905,00

480,00 7.250,00 470,00 1.000,00 2.025,00 3.440,00 1.037,00 85,71 885,00 1.500,00 6.500,00 2.750,00 80,50 300,00 910,00

478,00 7.249,00 470,00 1.000,00 1.999,00 3.416,00 1.037,00 85,52 878,00 1.500,00 6.500,00 2.716,00 79,84 300,00 907,00

477,57 7.249,05 470,00 1.000,00 1.998,67 3.414,83 1.037,00 85,52 877,91 1.500,00 6.500,00 2.701,48 79,84 300,00 907,25

-0,42 % 0,19 % -6,00 % 1,01 % -1,04 % 0,56 % 20,02 % -0,70 % 0,23 % 0,00 % 0,00 % 1,65 % 0,39 % 0,00 % 0,55 %

87,20 3.910,00 36.100,00 500,00 3.250,00 88,00 520,00 3.600,00 166,00 1.799,00 24.211,00

88,00 3.950,00 36.101,00 505,00 3.250,00 88,00 539,00 3.600,00 174,00 1.799,00 24.499,00

87,97 3.914,37 36.100,05 502,81 3.250,00 88,00 521,95 3.600,00 169,26 1.799,00 24.252,86

54,11 3.914,37 36.100,05 502,81 3.250,00 54,12 521,95 3.600,00 169,26 1.799,00 24.252,86

LJUBLJANSKA BURZA KRKG GRVG PETG TLSG SI0022103111 SI0002100558 KBMR LKPG NF1N ZVTG KDIR NF2R KDHR AELG MELR

KRKA GORENJE PETROL TELEKOM SLOVENIJE NLB 26. IZDAJA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR LUKA KOPER NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S ZAVAROVALNICA TRIGLAV KD ID NFD HOLDING KD GROUP AERODROM LJUBLJANA MERCATOR

TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA VITINKA AD KOZLUK REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA VRBASU AD M.GRAD

INTERSPED DD SARAJEVO ZIF PROF PLUS DD SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO NAMJESTAJ DD GRADACAC FERING D.D. GRACANICA BH TELECOM D.D. SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO ZIF PREVENT INVEST DD SARAJEVO POSTBANK BH D.D. SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO JP HT DD MOSTAR

NIS a.d. Novi Sad Agrobanka a.d. Beograd Morava a.d. Pozarevac Niška Mlekara a.d. Niš Imlek a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Autoprevoz Gornji Milanovac a.d. Gornji Milanovac Obveznice RS serije A2014K Soja protein a.d. Becej Stoteks a.d. Kraljevo Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Informatika a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Duvanska Han a.d. Vladicin Han Energoprojekt holding a.d. Beograd

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE REPLEK SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 Garant a.d. Futog TUTUNSKA BANKA SKOPJE Stil a.d. Kraljevo OHRIDSKA BANKA OHRID MAKPETROL SKOPJE

746.701,06 180.075,33 102.623,70 95.347,84 73.050,00 43.146,99 34.442,76 26.985,30 24.178,41 20.378,05 14.954,25 12.613,43 10.750,20 7.313,30 7.095,00

0,00 % -0,37 % -0,11 % -6,00 % 0,50 % 0,27 % 0,00 % 2,98 % 0,00 %

271082 494927 288394 41062 6458 20606 100000 665 4100

406.623,00 175.649,99 104.970,68 57.977,42 25.832,00 16.587,84 6.500,00 2.527,00 1.849,10

13379 70000 973 1700 1750 487 595 96 1225 243 1678 500

401.370,00 266.000,00 26.793,92 13.430,00 9.625,00 9.166,93 8.343,94 6.816,40 6.264,45 5.090,85 5.083,65 4.400,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 ALK REPL TEL KMB RMDEN08 GRNT TNB STIL OHB MPT

11864 13501 394 1124 70000 40812 3357 1549 34874 1147 2875 7291 257 385 45

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AGBN MOPOM MLNI IMLK AIKB APGM A2014 SJPT STTK JESV INFM A2016 DVHN ENHL

0,32 % 0,37 % -0,38 % -2,56 % 0,00 % -0,18 % -0,44 % 1,74 % 0,00 % -2,20 % -0,42 % 27,21 % 0,00 % -1,04 % -2,47 %

Elektroprivreda Sarajevo Luka Koper Niška mlekara Gorenje Krka

+1,85% +1,74% +1,1% +0,37% +0,32%

Bosnalijek

+3,4

Zavarovalnica Triglav BH Telecom Sarajevo Fabrika duhana Sarajevo Imlek Beograd Petrol

-2,2% -1,85% -1,39% -1,04% -0,38%

Telekom Slovenije

-2,56

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA ISPSRK2 PRPFRK2 JPESR NMJGRK2 FRNGRK1 BHTSR BSNLR FDSSR PVNFRK3 PBHBR BIGFRK3 HTKMR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TRZN-R-A RSRS-O-D RSRS-O-C TLKM-R-A VTNK-R-A RSDS-O-C INVP-R-A BLBP-R-A HELV-R-A

+

Oznaka

Petak 24/12/2010 Subota 25/12/2010

+

Powered by

business.hr

30066 14.358.582,00 510 3.697.015,00 6320 2.970.400,00 2226 2.226.000,00 992 1.982.681,00 459 1.567.406,00 1082 1.122.034,00 10348 884.950,04 1001 878.784,00 572 858.000,00 105 682.500,00 237 640.250,00 7270 580.450,40 1731 519.300,00 537 487.194,00

valuta: MKD - makedonski denar 1,00 % -0,90 % 0,28 % -2,37 % -0,03 % 0,00 % -3,16 % 0,28 % 0,75 % 9,03 % 0,22 %

56716 542 44 2844 410 20868 1561 175 1750 150 7

3.068.721,70 2.121.588,00 1.588.402,00 1.430.000,00 1.332.500,00 1.129.456,96 814.770,00 630.000,00 296.211,00 269.850,00 169.770,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Cijena sarajevskog farmaceuta rasla je u etvrtak 3,4 posto, na 14 konvertibilnih maraka, što je ujedno bila najniža cijena po kojoj se tijekom dana trgovalo tom dionicom na Sarajevskoj burzi. Najviša cijena bila je na razini 14,34 KM, a vlasnika je promijenilo 595 dionica pa je ukupan promet Bosnalijekom iznosio 8343 KM. Cijena Energopetrola sko ila je 8,65 posto, na 11,3 KM, a sarajevski indeksi SASX-10 i SASX-30 bili su u plusu.

etvrta najtrgovanija na Ljubljanskoj burzi bila je u etvrtak dionica slovenskog Telekoma sa 95.347 eura prometa. Zadnja joj je zabilježena cijena u odnosu na onu u srijedu pala 2,56 posto i iznosila je 83,6 eura.

To je ujedno bila najniža cijena po kojoj se tijekom dana trgovalo tom dionicom, a najviša je bila na razini 85,02 eura. Mercatoru je cijena pala 2,47 posto, na 158 eura, a ukupan promet tom dionicom iznosio je 7095 eura.

REGIONALNI INDEKSI -0,80% BIRS -1,14% 841,57 949,17 Belex15 +0,08% FIRS -4,04% 665,62 1.639,47 Belexline -0,22% MBI10 -0,54% 1.286,10 2.285,30 SASX10 MOSTE +0,96% 499,91 +1,78% 930,05 SASX30 NEX20 +1,12% 14.287,95 +1,48% 907,04 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,19% WIG20 -0,38% 2.769,51 BUX -0,16% 21.448,57 -0,01% -0,46% ATX -0,20% 2.898,65 indeksa na zatvaranju u +0.01% Stanje etvrtak 23. prosinca 2010.

FTSE100 5.990,01

DAX 7.063,54

CAC40

3.906,90

MICEX 1,682.74

AMERI»KI INDEKSI +0,23% S&P500 +0,34% 11.559,49 1.258,84 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,15% srijedu 22. prosinca 2010.

2.671,48 DJIA

investor 22 DIONI»KI

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda

+ NFD Aureus US Algorithm 147,3965

31,65

MP-Mena HR

489,2773

25,27

KD Nova Europa

7,3118

20,77

Ilirika Azijski tigar

62,4373

19,16

HPB WAV DJE

97,4956

18,85

FIMA Equity

74,3860

-17,43

ST Global Equity

46,7082

-14,72

HPB Dynamic

47,4552

-12,83

C-Zenit

49,8865

-11,40

KD Victoria

13,7509

-10,22

+ MJEŠOVITI

+

ZB global HI-balanced Ilirika JIE Balanced

udjela

% 12 mj.

114,8861

9,73

11,2491

9,60

146,6400

8,58

10,2740

6,72

150,7074

6,23

ICF Balanced

110,4814

-17,15

ST Balanced

170,5831

-12,93

HPB Global

95,6648

-9,52

ST Aggressive

65,2765

-9,17

107,1772

-5,97

OTP uravnoteženi

Prom. %

3 mj. %

kn kn

kn

kn kn

kn kn

kn kn kn

kn

kn

kn

kn

kn kn

46,2764 368,9023 147,3965 62,4373 11,2666 7,3118 29,0445 69,1501 99,0787 106,2800 169,9968 40,6970 13,0917 8,6746 62,0338 98,1134 49,8865 97,4956 136,1300 10,9224 120,2546 88,9828 75,9755 61,1900 46,7082 72,1031 83,9487 106,5000 82,8100 489,2773

0,98 0,68 0,62 0,61 0,58 0,56 0,54 0,54 0,49 0,49 0,42 0,42 0,41 0,35 0,34 0,31 0,26 0,25 0,24 0,21 0,19 0,17 0,16 0,16 0,15 0,15 0,14 0,11 0,11 0,07

10,03 8,95 27,73 3,12 3,62 15,40 1,72 11,46 10,06 8,17 7,10 7,42 8,08 6,07 9,47 6,24 6,24 10,11 5,86 13,98 6,81 6,32 10,22 8,96 4,28 5,76 5,28 4,65 2,90 6,55

AC Rusija MP-Bric HR NFD Aureus US Algorithm Ilirika Azijski tigar AC G Dynamic EM KD Nova Europa NFD Aureus BRIC PBZ I-Stock VB CROBEX10 ZB BRIC+ Ilirika JIE OTP indeksni KD Prvi izbor HI-growth Prospectus JIE NFD Aureus Global Developed C-Zenit HPB WAV DJE ZB trend KD Energija Ilirika BRIC OTP meridian 20 Capital Two Raiffeisen Emerging M. ST Global Equity HPB Titan PBZ Equity fond ZB euroaktiv A1 MP-Mena HR

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

+ OBVEZNI»KI

8,64 8,84 24,24 2,74 2,82 12,25 0,92 11,97 5,72 5,17 4,07 5,20 6,49 4,34 5,89 4,21 -7,38 8,58 4,72 10,89 6,41 5,66 7,25 5,66 -5,94 2,08 5,45 4,50 2,34 10,85

15,30 12,57 31,65 19,16 9,93 20,77 10,63 17,16 N/A N/A 4,48 4,91 13,88 4,70 -0,89 1,03 -11,40 18,85 12,00 N/A N/A 4,22 9,05 10,49 -14,72 5,49 3,60 5,59 -0,62 25,27

-18,39 -2,87 19,29 -12,31 6,83 -9,35 -13,57 -10,18 N/A N/A 9,00 -25,91 3,49 -1,60 -11,53 -0,38 -21,69 -0,76 3,85 N/A N/A -4,30 -7,18 -15,06 -7,21 -9,12 -3,25 0,95 -7,01 7,47

13,78 8,53 32,73 16,15 9,42 15,91 7,27 13,90 -0,92 6,28 3,55 3,83 13,66 3,88 -2,01 0,01 -11,72 18,58 11,88 9,23 20,25 2,74 7,66 8,11 -13,04 3,98 1,60 5,08 -1,35 25,40

9,682 12,163 15,876 9,086 14,141 20,129 9,123 214,550 5,620 81,319 105,062 126,937 5,443 66,041 23,937 62,510 5,529 11,727 159,578 8,194 35,682 17,752 7,014 25,349 13,196 9,965 383,728 233,965 9,943 5,153

3,79 2,78 2,20 3,59 1,81 3,19 3,73 3,44 0,93 0,69 6,16 2,99 7,86 8,83 3,90 5,06 2,84 3,30 8,16 0,81 0,96 2,65 3,68 3,01 10,17 3,42 5,30 6,64 2,59 2,80

22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

AC G Balanced EM

Vrijednost

DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Allianz Portfolio

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI AC G Balanced EM NFD Aureus Emerging Markets Balanced KD Balanced Erste Balanced HI-balanced C-Premium ST Balanced PBZ Global fond Raiffeisen Prestige ST Aggressive Allianz Portfolio ZB global Ilirika JIE Balanced Raiffeisen Balanced OTP uravnoteženi Agram Trust HPB Global ICF Balanced

kn kn

kn kn kn

kn kn

kn kn kn kn

11,2491 84,1592 8,2386 121,0400 10,2740 5,5894 170,5831 103,0294 108,3400 65,2765 114,8861 146,6400 150,7074 154,1700 107,1772 67,8151 95,6648 110,4814

0,56 0,37 0,21 0,14 0,14 0,11 0,07 0,01 -0,04 -0,10 -0,18 -0,21 -0,25 -0,40 -0,58 -0,58 -1,32 -1,64

3,16 2,10 1,85 3,76 4,73 3,62 3,44 3,68 0,54 5,16 4,24 1,98 5,25 0,20 -2,11 -0,30 -2,67 -4,47

2,37 6,37 -1,43 4,32 4,18 -2,70 -6,23 3,26 3,46 -3,26 6,83 2,19 4,76 2,40 -1,90 -0,77 -8,55 -6,31

9,60 5,16 1,09 5,00 6,72 -4,87 -12,93 4,43 N/A -9,17 9,73 8,58 6,23 5,99 -5,97 -2,56 -9,52 -17,15

6,73 -3,81 -3,85 -0,21 0,31 -13,89 6,95 5,01 N/A -7,80 8,97 4,12 8,70 5,34 1,39 -2,65 -0,85 1,48

9,14 4,62 -0,18 4,81 4,96 -5,26 -11,36 2,57 8,34 -8,13 9,49 6,95 5,38 4,96 -6,10 -2,58 -10,19 -13,91

14,336 16,317 6,802 104,940 68,801 12,269 11,393 277,850 181,288 2,841 7,186 712,169 44,886 320,894 37,031 11,700 88,224 11,079

1,81 4,44 4,93 9,93 8,83 3,89 7,95 9,28 0,79 5,25 1,62 9,47 4,92 8,32 5,02 2,45 5,22 8,64

22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010

kn

159,1000 174,2900 161,6583 130,1800 129,2209 11,3301 126,8691 123,2481

0,04 -0,06 -0,07 -0,10 -0,20 -0,21 -0,37 -1,03

-0,40 -0,04 1,35 -0,11 -0,13 -0,12 0,24 -1,83

-0,31 3,06 4,71 3,42 2,45 1,22 1,37 1,43

4,73 8,46 10,09 8,84 7,42 5,45 4,14 3,11

5,02 6,69 8,11 4,38 4,49 1,43 4,85 4,09

4,74 8,33 8,88 8,72 7,37 5,47 3,70 3,21

231,163 473,551 25,828 194,680 132,277 7,194 14,471 13,476

9,47 8,58 6,16 7,56 7,79 8,83 5,02 5,22

22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010

kn kn

kn kn kn kn kn kn

kn kn kn $

kn

132,4750 162,6775 139,9200 125,8741 144,8500 138,5800 135,3329 132,1662 117,0727 11,3251 10,6789 108,4952 102,5852 138,5321 124,6191 105,5400 122,3309

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 -0,02

0,55 0,60 0,49 0,55 0,90 0,83 0,84 0,73 0,83 0,65 0,77 0,76 0,73 0,61 0,26 0,63 0,51

1,16 1,14 1,01 1,60 1,80 1,74 1,68 1,56 1,66 1,53 1,64 1,55 1,58 1,30 0,71 1,59 1,13

2,94 2,39 2,55 3,87 3,98 3,67 3,68 3,98 3,39 3,55 3,57 3,56 1,53 2,46 2,61 4,10 2,74

6,33 4,78 3,28 4,39 4,85 4,41 4,43 5,49 5,16 5,72 4,32 5,18 1,84 4,60 3,94 4,41 4,11

2,81 2,27 2,48 3,75 3,81 3,57 3,57 3,81 3,27 3,44 3,45 3,42 1,35 2,41 2,58 3,98 2,65

1042,670 2078,971 135,803 514,937 846,084 679,705 29,512 222,421 176,179 132,150 29,200 170,737 7,203 111,123 42,498 627,919 133,515

11,73 10,42 10,42 8,42 7,83 7,56 6,98 5,22 3,13 2,24 1,55 1,62 1,40 7,25 5,70 1,25 5,00

22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010 22.12.2010

OBVEZNI KI FONDOVI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

161,6583

10,09

Erste Bond

130,1800

8,84

Raiffeisen Bonds

174,2900

8,46

PBZ Bond fond

129,2209

7,42

HI-conservative

11,3301

5,45

HPB Obvezni ki

123,2481

3,11

OTP euro obvezni ki

126,8691

4,14

ZB bond

159,1000

4,73

HI-conservative

11,3301

5,45

PBZ Bond fond

129,2209

7,42

ZB bond Raiffeisen Bonds Capital One Erste Bond PBZ Bond fond HI-conservative OTP euro obvezni ki HPB Obvezni ki

NOV ANI FONDOVI PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash HPB Nov ani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash HI-cash PBZ Dollar fond Erste Euro-Money OTP nov ani fond

+

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Petak 24/12/2010 Subota 25/12/2010

ÂťAKOVEÂťKI MLINOVI

PAD KUNE

Franak nadomak ĹĄest kuna

CKML ispla uje 50 kn dividende Nadzorni odbor akove kih mlinova imenovao je Stjepana Vargu ponovno predsjednikom Uprave tvrtke, na novi petogodiĹĄnji mandat, objavila je tvrtka na burzi. Kompanija e iz neispla ene dobiti za 2006. godinu do kraja ovog mjeseca isplatiti dividendu u visini 50 kuna po dionici, i to dioni arima koji su na dan skupĹĄtine bili upisani u SKDD. J. J.

STJEPAN VARGA, starinovi predsjednik Uprave akove kih mlinova FOTO GORI ANEC/CROPIX

Ĺ vicarski je franak u etvrtak dosegnuo novu rekordnu vrijednost pribliĹživĹĄi se psiholoĹĄkoj granici od ĹĄest kuna. Srednji te aj franka iznosio je tako u etvrtak 5,916200 kuna, ĹĄto je porast 0,31 posto u odnosu na prethodnu te ajnicu.

U odnosu na te ajnicu HNBa, koja je vrijedila prvog dana ove godine, te aj franka na ju eraĹĄnjoj je te ajnoj

listi srediĹĄnje banke bio ve i ak 20,2 posto.

Vrijednost kune prema ĹĄvicarskom franku odre ena je odnosom franka i eura na svjetskom trĹžiĹĄtu.

Zabrinutost zbog duĹžni ke krize u eurozoni investitore na me unarodnim trĹžiĹĄtima valuta poti e na prodaje eura i traĹženje sigurnog uto iĹĄta u ĹĄvicarskom franku, koji se percipira kao sigurna valuta, posebice u uvjetima ponovne zabrinutosti o kretanjima u pojedinim zemljama. H

HT i INA guraju Crobex prema 2100 bodova INA NADOMAK 3000 KN Dionica Ine u etvrtak je dosegnula najviĹĄu dnevnu razinu od 2963 kune, no promet je bio neĹĄto niĹži nego ina e - na tu je dionicu potroĹĄeno samo 25 milijuna kuna Crobex je u etvrtak porastao 1,05 posto, na 2066,35 bodova, dok je Crobex 10 sko io 1,07 posto, na 1123,72 boda.

Redovan promet dionicama iznosio je 47,7 milijuna kuna, a na dionice HT-a i Ine potroĹĄeno je po viĹĄe od deset milijuna kuna.

"U fokusu investitora bile su dionice Ine i HT-a, iji je rast cijena ponajviĹĄe utjecao na uspon indeksa", kazala je za Hinu Ivana Hatvali , direktorica SluĹžbe za investicijsko bankarstvo Ĺ tedbanke.

"Dionica Ine nosi nam sama iznena enja. Prvo nas je Mol ugodno iznenadio javnom

ponudom za otkup osam posto dionica Ine po cijeni 2800 kuna, potom mirovinski fondovi ponudom od 2830 kuna, a sada i daljnji rast njezine cijene, na najviĹĄu razinu od kolovoza 2008. godine", rekla je Ivana Hatvali .

Ina je porasla novih 2,58 posto, na zadnjih 2940 kuna.

Dionicom najve e doma e naftne kompanija trgovalo se u dnevnom cjenovnom rasponu od 2862 do najviĹĄih 2963 kune, pri emu je vlasnika promijenilo viĹĄe od osam tisu a dionica uz promet od 25 milijuna kuna. Iznimno dobar dan imali su i dioni a-

ri HT-a, ija je dionica porasla 1,2 posto, na 285,89 kuna, uz promet od 10,7 milijuna kuna.

NajviĹĄa je dnevna cijena te dionice iznosila 287,88 kuna.

Osim HT-om i Inom, milijunski je promet ostvaren i dionicama Uljanik plovidbe. Na tog je brodara potroĹĄeno gotovo dva milijuna kuna, a cijena mu je porasla neĹĄto manje od jedan posto. Pri tome je vlasnika promijelo oko tri tisu e dionica po cijenama izme u 555 i 564 kune.

Titulu dobitnika dana u etvrtak je osvojila dionica Leda. Taj je zagreba ki proizvo a smrznute hrane po-

TOMISLAV KITONI , predsjednik Uprave Leda, ija je dionica u etvrtak porasla viĹĄe od ĹĄest posto SNIMIO HRVOJE DOMINI

skupio ak 6,4 posto i dosegnuo zadnju i najviĹĄu dnevnu razinu od 5800 kuna. NajniĹža je dnevna cijena dionice iznosila 5600 kuna, a vlasnika je promijenilo to no 140 dionica uz promet od 805.000 kuna.

Za razliku od uspjeĹĄnog Leda, titulu gubitnika dana u etvrtak je ponijela dioni-

REGIJA

Naftna industrija Srbije pala na 478 dinara Sarajevski indeksi u etvrtak su zabiljeĹžili rast vrijednosti: SASX10 rastao je 0,96 posto, na 930,05 bodova, a SASX-30 bio je u plusu 1,12 posto.

Cijena Bosnalijeka rasla je 3,4 posto, na 14 konver-

tibilnih maraka, a ukupan promet tom dionicom iznosio je 8343 KM. Dionica sarajevske Elektroprivrede ostvarila je 26.793 KM prometa uz 1,85-postotni rast cijene.

Zadnja cijena te dioncie iznosila je 27,5 KM.

Blagi rast vrijednosti zabiljeĹžio je i beogradski BELEX 15, a najlikvidnija dionica bila je ona Naftne industrije Srbije sa 14,3 milijuna dinara prometa.

Toj je dionici cijena pala 0,42 posto, na 478 dinara.

Dionica Agrobanke naĹĄ-

la se na drugom mjestu na popisu najlikvidnijih sa 3,7 milijuna dinara prometa, a cijena joj je rasla 0,19 posto, na 7249 dinara.

Promet Energoprojektom nije premaĹĄio pola milijuna dinara. B. St.

ca Instituta IGH. Tim je zagreba kim gra evinskim institutom ostvaren promet od 769.000 kuna, pri emu se dionica kretala u dnevnom rasponu od najniĹžih 1551 do najviĹĄih 1625 kuna. Zadnja je transakcija ostvarena uz cijenu od 1570 kuna, ĹĄto je nemalih 3,26 posto minusa.

Nikola Su ec

BROJKE

0,80 0,54 posto pao je slovenski SBI TOP

posto pao je makedonski MBI 10

Luksuzne delikatese na udaru francuskih lopova Nagli rast cijena sezonskih delikatesa poput tartufa, koji je uo i BoĹži a dosegnuo cijenu od 800 do 1000 eura po kilogramu, izazvao je novi val "luksuznih" zlo ina u Francuskoj.

Kra a tartufa posljednjih je godina postala uobi ajena

i smatra se da je jedan od triju prodanih tartufa u Francuskoj ukraden. Tako je nedavno jedan proizvo a optuĹžen za ubojstvo ovjeka koji ga je pokuĹĄao oplja kati.

Sli na je situacija i s kamenicama, ije su cijene porasle 15 do 30 posto zbog virusa DOBITNICI DANA (ZSE) HGspot +6,32 % Sun ani Hvar +5,46 % Siemens +4,84 % Dioki +4,84 % Slatinska banka +4,36 % 9 Raste

koji posljednje tri godine ubija mlade kamenice, a ponajviĹĄe zbog estih kra a jer ih je proĹĄle godine navodno ukradeno 18 tona. Zbog toga su plantaĹže kamenica uz Atlansku obalu pod nadzorom policije, a koriste se i infracrvene kamere te helikopteri. I. B.

GUBITNICI DANA (ZSE) Vupik -9 % Croatia osiguranje -4,46 % Viadukt -4,07 % IGH -3,55 % Magma -1,75 % 43 Pada

19 Nema promjene

PROCJENJUJE se da je lani u Francuskoj ukradeno 18 tona kamenica ARHIVA BUSINESS.HR

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed.

1,277,6 155,61

Prom.

0,42% 0,00%

Sirova nafta 90,48 Prirodni plin 4,01 Zlato 1.385,11 Srebro 29,21 Goveda 100,10

1,41% 3,28% 0,01% 0,38% 0,00%

NEOBIÂťNA STRATEGIJA

Bank of America protiv WikiLeaksa registriranjem uvredljivih domena Bank of America registrirala je viĹĄe od 400 uvredljivih internetskih adresa s imenima svojih viĹĄih direktora i lanova Uprave, i to vjerojatno kako bi se osigurala od njihova pojavljivanja kada WikiLeaks objavi ĹĄtetne podatke o poslovanju te banke.

WikiLeaks je najavio da e se njegovo idu e objavljivanje povjerljivih podataka odnositi na poslovanje ameri kih banaka, a mnogi predvi aju da e se me u njima na i i Bank of America. ini se da je ta banka

"pljuvanje" koje bi moglo uslijediti nakon insajderskih otkri a odlu ila preduhitriti registriranjem domena kao ĹĄto su BrianMoynihanSucks.com i BrianTMoynihanSucks.com.

Brian Moynihan je glavni izvrĹĄni direktor Bank of Americe.

Iako e javnost vjerojatno sasuti drvlje i kamenje na ameri ku banku, ona se ovako barem osigurala od stranica uvredljivih naziva koje e blatiti njezine elnike. N. R.

BRIAN MOYNIHAN, generalni direktor Bank of Americe, ne mora strahovati da e se pojaviti stranica BrianMoynihanSucks.com ARHIVA BUSINESS.HR

ISPLATI SE BITI ZVIJEZDA INTERNETA

YouTube najvjernijim autorima daje po pola milijuna dolara

YOUTUBE korisnici s najviĹĄe uplodanih videa bit e nagra eni kako bi i dalje zabavljali ljude ARHIVA B.HR

YouTube e na temelju popularnosti u 2010. godini sa 500.000 dolara u poklon bonovima nagraditi osobe s najviĹĄe uploadanih videa, a me u najpopularnijima su ShayCarl, MysteryGuitarMan i FreddieW. Korisnicima koji kreiraju i distribuiraju svoje sadrĹžaje on-line podijelit e se 500 B&H Photo vau era u vrijednosti 1000 dolara kako bi kupili novu opremu za snimanje.

U YouTubeu se nadaju da e

Ho e li dionica Ine BoĹži do ekati iznad 3000 kuna, doznajte na...

dobitnici nagrade proizvoditi joĹĄ kvalitetnije uratke i automatski privu i ve i broj gledatelja.

"Stotine kreativnih ljudi diljem svijeta ostvarili su zavidnu karijeru nakon demonstracije svojeg talenta putem YouTubea", poru uju osniva i.

U 2010. pogledano je 700 milijardi videa i uploadano sadrĹžaja u trajanju 13 milijuna sati.

Iva Bikanec

www.business.hr

UKRATKO... Ĺ ef londonskih aerodroma odrekao se bonusa Glavni izvrĹĄni direktor britanske tvrtke BAA, koja upravlja trima londonskim aerodromima, Colin Matthews odlu io se odre i bonusa za ovu godinu. Matthews je ove godine navodno zaradio viĹĄe od mil. funti.

BivĹĄa Madoffova suradnica predala se na Floridi BivĹĄa suradnica osu enog prevaranta Bernarda Madoffa Annette Bongiorno predala se na Floridi ameri kim saveznim ĹĄerifima. Bongiorno je u Madoffovoj kompaniji vodila ra une povlaĹĄtenih klijenata.

Pele napokon ĹĄesterostruki prvak Brazila Legendarni braziliski nogometaĹĄ Pele napokon je postao ĹĄesterostruki prvak Brazila, i to zahvaljuju i tome ĹĄto su mu priznati naslovi koje je njegov klub Santos osvojio prije sluĹžbenog osnivanja natjecanja za prvaka.

www.business.hr