Business.hr broj 792 by Business.hr

LIBERALIZACIJA DEPOZITA 13

NIŠTA OD KAMPA 8

I Varaždinske Toplice žrtva Štimčeva neuspjeha

Gradona elnik Varaždinskih Toplica i dalje se nada da e novi-stari predsjednik HNS-a Vlatko Markovi u tom gradu graditi kamp, kao što je najavljivao gubitnik Igor Štimac

Domaće banke posreduju za štednju u inozemstvu

PONEDJELJAK 27/12/2010

BROJ 792 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

GLOBALNA HRANA 4-5 Robert Kujundži , direktor tvrtke Globalna hrana, koja upravlja sa 18 McDonald'sovih restorana u Hrvatskoj, za ovu godinu najavljuje mali porast prihoda, ali kao posebno važan isti e porast broja transakcija oko dva posto

McDonald's u 2010. ostvario rekordan prihod

info&stav

INDIKATOR

2-3 Low-costerski plus turizmu

business.hr Ponedjeljak 27/12/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Na info-punktu u Zra noj luci Split, koji je organizirala Splitsko-dalmatinska udruga hotelijera, od po etka srpnja do kraja rujna evidentirano je 5210 upita gostiju, što je 36,5% upita više nego u istom lanjskom razdoblju. Porast je rezultat pove ana prometa u Zra noj luci Split (18,2% ). Porastu prometa najviše su pridonijele niskobudžetne zrakoplovne tvrtke...

'Istra pakao za siromašne' Istra je i dalje za život najskuplja županija, a Pula najskuplji grad u Hrvatskoj, iji stanovnici za sindikalnu košaricu izdvajaju oko 1200 kuna više od hrvatskog prosjeka, upozorio je u petak predsjednik Sindikata Istre i Kvarnera Bruno Buli . Istra je raj za bogate i politi are, a mjesto "na rubu pakla" za ostalo stanovništvo, ustvrdio je

GOSPODARSKA PROMOCIJA U INOZEMSTVU

Poslodavci: 'Hrvatska pr bit e konkretnija i brža "Pozdravljamo svaku inicijativu koja pridonosi gospodarskom oporavku i vjerujemo da projekt 'Hrvatska prilika' ne e ostati samo na deklaracijskoj razini nego e se doista ostvariti", izjavio je za Business.hr Bernard Jakeli , v.d. glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), koja sudjeluje u tom projektu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva za gospodarsku promociju zemlje, a u srijedu je prihva en na sjednici Vlade. Jakeli se dotaknuo i razlike izme u tog projekta i dosad provo enih mjera. "U projektu 'Hrvatska prilika' neke e se stvari delegirati

››

na konkretne osobe, provodit e se operacionalizacija i sve e se odvijati puno brže nego prije", istaknuo je.

'Osjeti Hrvatsku'

Po etak provedbe projekta planira se tijekom sljede e godine, a sastojat e se od tri dijela: "Investirajte u Hrvatsku", kojim e se predstaviti mogu nosti ulaganja u RH, "Hrvatska za Vas", kojim e se predstavljati izvozne mogu nosti Hrvatske, i "Osjeti Hrvatsku", ija je namjena predstavljanje turisti ke i kulturne ponude za 2011. godinu u suradnji s Hrvatskom turisti kom zajednicom i Hrvatskim olimpijskim odborom. Sve partnerske insti-

Bernard Jakeli , v.d. glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) SNIMIO HRVOJE DOMINI

U projektu e se neke stvari delegirati na konkretne osobe, provodit e se operacionalizacija i sve e se odvijati puno brže nego prije

INVESTICIJE SMANJENE ZA 11 MILIJARDI KUNA

Dodana vrijednost u industriji pala 12,7% U nefinancijskom poslovnom gospodarstvu Hrvatske po etkom ove godine bilo je aktivno 180.430 tvrtki sa 1.153.454 zaposlenih. Od tog je broja najviše tvrtki poslovalo u podru ju nefinancijskih usluga (77.488 ili 42,9%) te u podru ju trgovine (49.330 ili 27,3%). U podru ju nefinancijskih usluga je i najviše zaposle-

nih (371.130 ili 32,2%), a slijedi industrija sa 351.454 zaposlenih ili 30,5%. U trgovini je bilo zaposleno 270.726, a u gra evinarstvu 160.144 radnika. Podaci su to iz priop enja "Osnovni strukturno-poslovni pokazatelji poduze a u 2009. godini", koje je u petak objavio Državni zavod za statistiku. Strukturnom po-

slovnom statistikom DZS je obradio "poslovno gospodarstvo" odnosno industriju, gra evinarstvo, nefinancijske usluge i trgovinu, a nisu obuhva eni poljoprivreda, šumarstvo i rudarstvo, javna uprava i pretežno netržišne djelatnosti, dok se financijske usluge posebno prate zbog svojih specifi nosti. U prošloj, prvoj kriznoj

godini najve i pad aktivnosti u odnosu na pretkriznu 2008. godinu zabilježen je u industriji (pad prometa 17,2%, dodane vrijednosti 12,7%, bruto investicija 28% te broja zaposlenih 8%). Najmanje promjene zabilježene su u nefinancijskim uslugama (pad prometa 5,8%, bruto investicija 6,3%, dodane vrijednosti 0,9% te pove-

››

BISER DANA

BROJKA

Jesmo li pjevali za Boži ? Ma kakvi, neki su poslije propjevali STJEPAN MESI , bivši predsjenik Hrvatske, o Boži u prije 35 godina u kazneno-popravnom domu Stara Gradiška

3,4

milijarde tona tereta prekrcano je lani u europskim lukama, što je 12 posto manje nego u prethodnoj godini. U Hrvatskoj je taj pad iznosio ak 20 posto

UVODNIK

prilika' Vladin predizborni dar ža Radna skupina

Za uspješnu provedbu projekta bit e potrebna dobra suradnja svih tijela državne uprave i komorskoga sustava te u inkovita razmjena informacija. Stoga je osnovana radna skupina koja e raditi na gospodarskoj promociji Hrvatske te pratiti provedbu aktivnosti. Iva Bikanec

anje broja zaposlenih 3,7%). Poduze a iz nefinancijskog poslovnoga gospodarstva ostvarila su u 2009. godinu promet u iznosu 600 milijardi kuna, što je 93 milijarde kuna manje nego u 2008. godini. Ostvarila su i 163,7 milijardi kuna dodane vrijednosti prema troškovima proizvodnih imbenika, oko 25 milijardi manje nego u prethodnoj godini, a njihove bruto investicije ukupno su vrijedile 53,3 milijarde kuna, gotovo 11 milijardi kuna manje nego u 2008. godini. Z. Daskalovi

Sandra Cari Herceg sandra.caric@business.hr

amjerava li hrvatska Vlada novim prijedlogom izmjena Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata doista uvesti red u formiranje maloprodajnih cijena goriva ili "polaganjem šape" na taj dio unosnog energetskog sektora samo želi dobiti predizborne bodove, a da istodobno zadrži mogu nost dobre zarade utemeljene na oporezivanju derivata? Naime, Vlada je prošli tjedan poslala u Sabor prijedlog izmjena Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata prema kojemu maloprodajne cijene naftnih derivata ne e objavljivati ni Ina ni drugi iz naftne industrije nego sama Vlada, koja e svakoga tjedna unaprijed odrediti najvišu mogu u cijenu derivata. Zadržala je i mogu nost da cijenu, u interesu potroša a, neovisno o svim formulama i stanju na mediteranskom tržištu, sama propiše na rok od tri mjeseca. BIVŠI predsjednik Uprave Ine, uskoro i novi predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Štern, vjeruje kako to ne mora biti loša odluka te da e se Vlada ipak držati aktualnog Pravilnika o utvr ivanju cijena naftnih derivata, ali da e svojom kontrolom uvesti red

ARHIVA BUSINESS.HR

tucije zadužene su za aktivno sudjelovanje u realizaciji projekta, a me u njima su Hrvatska gospodarska komora, ministarstva vanjskih poslova, turizma i kulture, Hrvatski izvoznici, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, HUP i drugi.

››

Iako ima i mogu nost smanjiti cijenu goriva, odri u i se prevelikih trošarina i ostalih davanja koja ine 32 posto cijene goriva, Vlada to ini na teret naftne industrije u odre ivanje cijena derivata. No, akademik Zlatko Hill, dopredsjednik Savjeta za naftu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, smatra da je Vlada donijela isklju ivo politi ku odluku motiviranu predizbornim o ekivanjima koja nema ekonomskog opravdanja. Nije uobi ajeno, tvrdi on, da se vlada neke zemlje miješa u odre ivanje cijena derivata, a ovim potezom hrvatska Vlada na umjetan na in želi zadržati socijal-

ni mir i privu i bira e, bacaju i teret krize na le a naftne industrije. AKO DOISTA želi smanjenje cijena goriva, Vlada ima mogu nost odre i se prevelikih trošarina koje ine više od 17 posto cijene goriva. Uz dodatne naknade za Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste te dodani PDV, Vlada može utjecati na gotovo 32 posto cijene goriva za krajnje korisnike tako da smanji trošarine i naknade, ime bi mogla

smanjiti cijenu derivata. No to, ini se, ne e u initi. Ina je odbila komentirati najavu Vlade o uplitanju u formiranje cijene goriva, a bolje upu eni analiti ari upozoravaju da bi Vladina odluka mogla biti protuma ena i kao dodatno "oružje" u aktualnom "ratu" protiv Mola. Spomenuta bi odluka, dobiju li izmjene Zakona potrebnu ve inu u Saboru, mogla smanjiti i profit ma arskog vlasnika Ine.

tema 4-5

GLOBALNA HRANA Robert Kujundžić, direktor tvrtke Globalna Hrvatskoj, za ovu godinu najavljuje mali porast prihoda, ali kao pose

McDonald's u 2010. ostvario rekordan prihod Otvaranje jednog McDonald'sova restorana stoji do dva milijuna eura, a za povrat investicije, prema sadašnjim brojkama, potrebno je 10 godina, iako bi idealno bilo, prema iskustvima u Njemačkoj ili Austriji, pet godina, kaže Robert Kujundžić, direktor tvrtke Globalna hrana, u kojoj je suvlasnik zajedno s Gjurom Gavrilovićem mlađim. Sljedeće godine planiraju otvoriti novi restoran u Sisku i modernizirati jedan postojeći restoran Recesijskoj godini unatoč, McDonald'sov lanac brze prehrane ne primjećuje znakove krize: u ovoj godini očekuju nastavak rasta iz 2009. godine koja im je, kako naglašavaju, bila rekordna. "U 2009. godini imali smo više od 210 milijuna kuna ukupnog prihoda, što je za nas bio rekordan rezultat", kaže Robert Kujundžić, direktor tvrtke Globalna hrana, koja upravlja sa 18 McDonald'sovih restorana u Hrvatskoj. Ove godine Kujundžić očekuje nešto viši prihod od prošle godine. "Očekujemo mali porast u usporedbi s prošlogodišnjim rezultatima, ali u ovom razdoblju krize svaki je rast odlična vijest", napominje Kujundžić i dodaje da je, možda značajnije, McDonald's primijetio i porast broja transakcija oko dva posto, što je još jedan važan pokazatelj poslovanja tvrtke. O dobiti ne

želi govoriti - poslovnu godinu McDonald's će zaključiti krajem ožujka, a budući da je ovo prva godina kako McDonald'sovi restorani posluju po novoj koncepciji, razumljiv je njegov oprez.

Cijena i dalje tajna

Upravo ovogodišnja akvizicija svih McDonald'sovih restorana - u travnju je, podsjetimo, Kujundžić u partnerstvu s Gjurom Gavrilovićem mlađim, preuzeo tada 16 restorana izrazito je zanimljiva tema o kojoj se i dalje malo zna. Kujundžić i Gavrilović mlađi, preko tvrtke Globalna hrana, preuzeli su vlasništvo nad prostorima i restoranima, a vrijednost te akvizicije i dalje je tajna. "Ugovor nas obvezuje na neotkrivanje tih podataka", kaže Kujundžić. No ugovor o tzv. developerskoj licenciji Globalnu hranu obvezuje na određen minimalni broj otvaranja novih restorana i

preuređivanja starih. "To su minimalni uvjeti koje ćemo se truditi nadmašiti", kaže Kujundžić. Sljedeće godine McDonald's otvara jedan restoran u Sisku, pri čemu je riječ o "posve novom i revolucionarnom konceptu", a jedan će restoran dobiti moderniji izgled. Riječ je o velikim investicijama: za otvaranje jednog restorana potrebno je najmanje milijun eura. "Naravno, mnogo ovisi o tome je li riječ, primjerice, o restoranu u sklopu trgovačkog centra ili je riječ o samostalnom objektu", pojašnjava Kujundžić. "Kod nas su i dalje napuhane cijene zemljišta. Primjerice, zemljište u gradu veličine Zagreba u Austriji ili Njemačkoj stoji 700.000 eura. U nas se iznosi penju na milijun eura, a uz skupu opremu restorana, otvaranje novog objekta stoji nas i do dva milijuna eura", kaže Kujundžić. Prema sadaš-

njim brojkama i ekonomskoj situaciji, za povrat takve investicije potrebno je 10 godina. "Idealno bi bilo - a takva su iskustva u drugim zemljama, poput Njemačke ili Austrije - da se povrat investicije dobije nakon manje od pet godina, ali ovo je zasad naša stvarnost", tvrdi Kujundžić i dodaje da promjene tog modela očekuje s ulaskom u EU.

Nema konkurencije

"Deset godina nije se previše ulagalo u postojeće McDonald'sove restorane, a naša je želja to promijeniti", smatra Kujundžić. Licencija također znači da se moraju poštovati svi McDonald'sovi standardi, kako u kvaliteti, tako i u uređenju. Ove je godine otvoren McDonald'sov restoran u Šibeniku, u centru Dalmare, i odmah je po prometu i rezultatima ostvario najbolji rezultat od svih restora-

na. U studenome je otvoren novi zagrebački restoran u Arena Centru, a planiraju se i neke dorade u tom restoranu. Naime, McDonald's već nekoliko godina diljem svijeta otvara ili preuređuje restorane prema konceptu McCafe, koji podrazumijeva drukčije oblikovanje interijera (traži veći prostor, među ostalim), ali i djelomično izmijenjenu ponudu: dio restorana pretvara se u kafić s ponudom kave i kolača. Takva su zasad samo dva restorana: na Vrbanima i u Heinzelovoj ulici. "Pokušat ćemo da većina - planiramo 90 posto - novih restorana bude upravo u konceptu McCafe", kaže

balna hrana, koja upravlja sa 18 McDonald'sovih restorana u o posebno važan ističe porast broja transakcija oko dva posto

business.hr Ponedjeljak 27/12/2010

Robert Kujundžić, direktor i suvlasnik tvrtke Globalna hrana, ističe kako je u 15 godina bilo pokušaja da konkurentski lanci preuzmu dio prometa, ali većina ih se povukla ili ugasila, poput Subwaya i Vapiana

Robert Kujundžić. Iako je u 15 godina, koliko McDonald's postoji na tržištu, bilo pokušaja da konkurentski lanci preuzmu dio prometa, većina ih se povukla ili ugasila. Takav je primjerice Subway, a i Vapiano koji je zatvorio svoje poslovanje nakon samo godinu dana. "Pravi se lanci brze prehrane koji su nam konkurencija u drugim državama i dalje nisu pojavili u Hrvatskoj. Mi smo spremni za njih, znamo što donose", kaže Robert Kujundžić. U međuvremenu, dok se konkurencija ne pojavi, McDonald's preuzima sve veći dio tržišta. Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr

MESO UVOZE IZ AUSTRIJE

'Gavrilović nam nije dobavljač'

Iako je ušao u vlasništvo McDonald'sa, Gjuro Gavrilović mlađi nije dobavljač tog lanca. McDonald's, naime, meso uvozi iz Austrije. "Mnogi su mislili da je njegov ulazak u McDonald's bio motiviran željom za plasmanom svojih proizvoda, ali to nije tako. Mislim da su razlozi bili u prvom redu ekonomski", kaže Robert Kujundžić. Isti je slučaj s gotovo svim ostalim dobavljačima: čak se i peciva uvoze iz Austrije. "Želimo poslovati s hrvatskim dobavljačima. Često je kvaliteta izvrsna, no ne

mogu zadovoljiti našu količinu ili konkurirati cijenom, što je razumljivo jer naš austrijski dobavljač proizvodi za polovinu Europe", tvrdi Kujundžić. Ponekad se kao problem pojavi nemogućnost dogovora s dobavljačem, primjerice o ambalaži proizvoda. "Ispravnost i kvalitetu hrane neprestano kontrolira središnji laboratorij u Frankfurtu. Posljedice negativne ocjene tog testiranja veoma su ozbiljne pa su naši standardi izrazito visoki", tvrdi Kujundžić.

GJURO GAVRILOVIĆ mlađi, suvlasnik Globalne hrane foto piškor/cropix

Snimio saša Ćetković

tema 6-7

POSLOVNI PREGLED GODINE U gotovo 240 brojeva Busine vijesti, pri a, analiza... Izborom 16 naslovnica pokušali smo dat

Naslovnice koje su Broj 563

29. sije nja

Broj nezaposlenih u Hrvatskoj potkraj sije nja prešao je psihološku granicu od 300.000, zajedni ka je procjena trojice makroekonomskih analiti ara Ante Babi a, Zdeslava Šanti a i Hrvoja Stoji a za Business.hr. Prema podacima HZZO-a, koncem prosinca bilo je registrirano 291.545 nezaposlenih osoba. Brojka od 300.000 premašena je i 1999., a ispod te granice pala je tek 2006.

Broj 634

11. svibnja

Na sastanku HEP-a i konzorcija Adrial, vlasnika TLM-a, neslužbeno je bio doznao Business.hr, postignut je dogovor o novom ugovoru za isporuku struje TLM-u odnosno mostarskom Aluminiju, u kojem se kao osnova tako er uzima cijena aluminija na svjetskim burzama. No, za razliku od prethodnog, ima sigurnosne mehanizme koji bi trebali osigurati HEP od mogu ih gubitaka na cijeni struje.

Broj 579

22. velja e

Iako je u intervjuu za Business.hr Damir Kuštrak iz HUP-a pozdravio Vladine mjere za pomo gospodarstvu, upozorio je i da su kratka dometa te da Vlada hitno mora preuzeti odgovornost, donijeti politi ku odluku i smanjiti preveliku javnu potrošnju. No, inicijativu premijerke njezini ministri opstruiraju i tvrde da se ništa ne može promijeniti, zaklju io je Kuštrak.

Broj 665

28. lipnja

Ste aj u KIO-u, jedinoj doma oj tvornici kerami kih plo ica, nije se mogao izbje i iako je Uprava tvrdila suprotno te najavljivala pronalaženje strateškog partnera i obnovu proizvodnje. Ste ajnom upravitelju Franji Otro aku bilo je prijavljeno oko 640 milijuna kuna potraživanja, a imovina tvrtke procijenjena je na jedva 83 milijuna kuna, pa su na svjetlo dana isplivale brojne nelogi nosti u poslovanju.

Broj 584

1. ožujka

Nakon što smo u prethodnom tjednu u lanku u Business.hr-u upozorili na veliku rizi nost raspisivanja petogodišnjeg natje aja za nabavu sedam teravatsati elektri ne energije godišnje za opskrbu ku anstva, ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva Branimir Hora ek potvrdio nam je da Ministarstvo gospodarstva odustaje od te ideje i izmjena aktualnog Zakona o tržištu elektri ne energije.

Broj 668

1. srpnja

Zagreba ki gra evinar, koji se ozbiljno opekao na ambiciji stasanja u regionalnog developera, priznao je da nema novca za otplatu obveznice koja dospijeva sljede e godine, pa je od vlasnika svojih obveznica Ingra zatražila odgodu otplate za pet godina, ime se potvrdio scenarij koji je Business.hr predvidio godinu dana prije.

Broj 589

8. ožujka

Austrijski investitor m2 je nakon sklapanja ugovora vrijednog nešto više od 71 milijun eura sa Zagorje Tehnobetonom u velja i isti taj posao mjesec dana kasnije za 73,3 milijuna eura ugovorio s Dalekovodom. Kao kompenzaciju za nedostatak referenci i višu cijenu Dalekovod im je navodno obe ao brzo isho enje svih dozvola.

Broj 690

2. kolovoza

Unato crnim prognozama da nas tek eka dno krize, još ve i pad BDPa, zapošljavanja i standarda, ekaju i nove rebalanse i Vladine vatrogasne mjere, brojni poduzetnici iz dviju najsjevernijih županija, Varaždinske i Me imurske, ve su se prošlog ljeta ubrzano oporavljali, širili se i ponovo ulagali. Business.hr je izdvojio i predstavio šest takvih tvrtki u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Business.hr-a u ovoj godini objavili smo mnogo ekskluzivnih mo dati kratak pregled doga anja u poslovnom svijetu

business.hr Ponedjeljak 27/12/2010

su obilježile 2010. Broj 601

24. ožujka

Poput groma iz vedra neba nastala je nova situacija uo i glavne skupštine Podravke: i Fima e sudjelovati na njoj iako to nitko nije o ekivao. Prema informacijama Business.hra, sat vremena prije zatvaranja glavne knjige dioni ara za sudjelovanje u glavnoj skupštini registriran je paket od 10,6 posto koji drži Fima Ami, offshore tvrtka koju je na Malti registrirao bivši direktor Fime Milan Horvat.

Broj 709

30. kolovoza

Svjetska banka u komentaru Business.hr-u upozorila je hrvatsku Vladu da rebalans prora una nije iskorišten da se promijeni ekonomska politika i smanji javna potrošnja te je izrazila žaljenje što nije bilo o ekivanih promjena. Na kritiku se žestoko obrušila premijerka Jadranka Kosor, odbivši komentirati upozorenje Svjetske banke jer se ne zna tko ga je potpisao.

Broj 606

31. ožujka

Croatia Airlines ostvario je u 2009. godini gubitak ak 198.777.823 kuna! Iako hrvatska nacionalna aviokompanija još nije bila objavila rezultate svog poslovanja za prethodnu godinu, Business.hr je do tog podatka došao iz provjerenih izvora. Naime, glavni direktor CA Ivan Mišeti održao je prezentaciju u Vladi o poslovanju te tvrtke. U 2008. godini CA je poslovala sa 88,9 milijuna kuna minusa.

Broj 715

7. rujna

U srpnju je Vlada u ubrzanu saborsku proceduru poslala prijedlog zakona o izmjenama Zakona o šumama kojima bi Hrvatske šume dobile sve poslove vezane uz gospodarenje privatnim šumama, pa bi tako samovoljno odlu ivale i o odobravanju doznaka stabala za sje u u takvim šumama, bez obzira na želje njihovih vlasnika. Hrvatske šume dobile bi i cjelokupnu naknadu za op ekorisne funkcije šuma.

Broj 612

9. travnja

Dioki, petrokemijski div iji je ve inski vlasnik rije ki poduzetnik Robert Ježi , mjesecima je gomilao dug Hrvatskoj elektroprivredi, koji je bio dosegnuo oko 100 milijuna kuna i dalje rastao oko milijun eura mjese no. Diokijev prijedlog da dug plati u roku 10 godina, i to bez kamata, izazvao je u HEP-u šok i nevjericu jer nikad u životu nisu uli nešto sli no.

Broj 750

27. listopada

U jubilarnom broju Business.hra, na petogodišnjicu izlaženja našeg lista, glavna je tema bila ocjena vode ih gospodarstvenika iz regije, okupljenih na Konferenciji o prehrambenoj industriji i maloprodaji, da regija još nije doživjela pravo dno te da e se standard gra ana, posebno u Hrvatskoj, morati znatno smanjiti prije nego što uhvatimo novi ciklus rasta.

Broj 628

3. svibnja

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja pokrenula je istragu o gra evinskom kartelu u Hrvatskoj, i to na osnovi dvaju sporazuma hrvatskih gra evinara koje je AZTN-u dostavio Business.hr. U jednom se dokumentu jasno navodi da su dvije poslovne udruge 12. sije nja 2005. godine potpisale sporazum o zajedni kom nastupu na natje ajima Hrvatskih autocesta, Hrvatskih cesta i Autoceste Rijeka-Zagreb.

Broj 787

20. prosinca

Jedan od najve ih doma ih proizvo a a parketa Požgaj grupa iz Velikog Bukovca pokraj Ludbrega nedavno je izgubio dobar posao u Izraelu zbog carinskih barijera. Pokušavaju i prona i rješenje, predsjednik Uprave Zdravko Požgaj naišao je na potpunu nezainteresiranost državnih institucija zaduženih za gospodarsku diplomaciju. Požgaj grupa zapošljava oko 400 ljudi i ove godine ostvarit e rast oko 8 posto.

doga aji

â&#x20AC;&#x2DC;KRIM-PARKOVIâ&#x20AC;&#x2122;

Pti ek osumnji en za 80 kaznenih djela

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 27/12/2010

VaraĹždin. Direktor varaĹždinskoga Gradskog komunalnog poduze a Parkovi Miljenko Pti ek sumnji i se da je od 2006. po inio 80 kaznenih djela zloporabe poloĹžaja i ovlasti i krivotvorenja sluĹžbenih isprava, izvijestila je na izvanrednoj preMILJENKO PTIÂťEK, direktor sici u petak varaĹždinska PolicijParkova, prisvojio oko 500.000 ska uprava. Poduze e je, koliko kuna FOTO Ĺ VOGER/CROPIX je zasad poznato, oĹĄte eno oko

dva milijuna kuna, a direktor je prisvojio oko 500.000 kuna. Zbog opasnosti od ponavljanja istovrsnih kaznenih djela i utjecaja na svjedoke, Pti ek je uz kaznenu prijavu u etvrtak priveden istraĹžnome sucu Ĺ˝upanijskoga suda u VaraĹždinu, koji mu je odredio 48-satni pritvor. ViĹĄemjese na kriminalisti ka istraga u poduze u iji je ve inski vlasnik grad VaraĹždin provedena je na temelju zahtjeva Ĺ˝upanijskoga drĹžavnog odvjetniĹĄtva. U istrazi je dosad utvr eno da je Pti ek kao direktor poduze a pravnim i fizi kim

osobama u regiji izdavao fiktivne ra une za izvo enje odre enih radova, koji u ve ini slu aja nisu bili izvedeni, da je izdavao radne naloge i prikazivao radno vrijeme zaposlenika poduze a koje ne odgovara stvarnom stanju na terenu, a ujedno je otpremnice proizvoda koje su podizale fizi ke osobe na naplatu ispostavljao poduze u, to jest gradu VaraĹždinu. Kriminalisti ka istraga se nastavlja, a kako je rekao na elnik odjela krim-policije Darko Jur ec, nisu isklju ena ni nova uhi enja. H

I VaraĹždinske Toplice Ĺžrtva Ĺ timÄ?eva neuspjeha NIĹ TA OD KAMPA Iako se gradona elnik VaraĹždinskih Toplica nada kako bi novi-stari predsjednik HNS-a Vlatko Markovi moĹžda ondje gradio kamp, kao ĹĄto je najavljivao gubitnik Igor Ĺ timac, Markovi to opovrgava iako na â&#x20AC;&#x2DC;njegovojâ&#x20AC;&#x2122; lokaciji, u Tuhelju, postoji problem s otkupom zemljiĹĄta

VLATKO MARKOVI , novi/stari predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza SNIMIO HRVOJE KNEZ

DRAGUTIN KRANJÂťEC, gradona elnik VaraĹždinskih Toplica SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Osim Igora Ĺ timca, koji je za jedan glas izgubio u utrci za novog predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza, i Grad VaraĹždinske Toplice gubi njegovim porazom; morat e se, ini se, oprostiti od gradnje nogometnog kampa. U jeku svoje kandidature Ĺ timac je najavljivao gradnju nogometnih kampova HNS-a u svih pet regija, a glavni, bazni kamp trebao je biti u VaraĹždinskim Toplicama. Njihov gradona elnik Dragutin Kranj ec kaĹže da ih je Ĺ timac posjetio nekoliko puta i u Gradskom je vije u prezentirana ideja budu eg kampa. Grad je u projekt trebao u i kao partner daju i zemljiĹĄte i koncesiju za koriĹĄtenje termalne vode. Iako je Ĺ timac poraĹžen, gradona elnik Kranj ec nada se da e i HNS na elu s novimstarim predsjednikom Vlatkom Markovi em tako er biti zainteresiran za gradnju

kampa u njegovu gradu, posebice nakon dugogodiĹĄnjeg otezanja s gradnjom kampa u Tuheljskim Toplicama. "Imamo najbolje uvjete za gradnju kampa jer imamo rijeĹĄeno pitanje zemljiĹĄta, a odnedavno i koncesiju za koriĹĄtenje termalne vode koja bi se koristila za grijanje. To je sad propalo, ali smo preko jednog saborskog zastupnika dobili informaciju da su Markovi i Mami zainteresirani za VaraĹždinske Toplice jer od Tuhelja navodno ne e biti niĹĄta", kazao nam je Kranj ec.

onaj tko im je to obe avao!", bio je kratak i jasan. UpitavĹĄi ga za gradnju nogometnog kampa u Tuheljskim Toplicama, o kojem se govori ve godinama, ali se projekt nije maknuo dalje od postavljanja kamena temeljca, dugogodiĹĄnji elnik HNSa i dalje se drĹži stare pri e. "Kamp u Tuheljima gradit e se, i to uskoro, Savez za to ima osigurana i vlastita sredstva", tvrdi Markovi iako u Tuhelju nije otkupljeno ni cjelokupno zemljiĹĄte za planirani kamp.

Nekâ&#x20AC;&#x2122; gradi tko je obe ao

Prednost VaraĹždinskih Toplica je i koncesija za termalnu vodu koju su dobili u srpnju nakon etiri i pol godine ekanja. Termalnu vodu, naime, koristi samo Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju, ali kako ona ne moĹže iskoristiti svu vodu, Grad je traĹžio od Hrvatskih voda da podi-

Nade su im, ini se, uzaludne jer nam je Vlatko Markovi na telefonski upit osornim tonom porekao bilo kakve namjere vezane uz VaraĹždinske Toplice. "Nisam u Ĺživotu nikad bio u tom mjestu, s nama to nema veze. Neka im kamp gradi

Do ekali koncesiju

jele koncesiju kako bi mogli koristiti viĹĄak. Na temelju te koncesije Gradsko je poglavarstvo Ĺželjelo privu i investitore za gradnju kompleksa s vodenim parkom. Javljalo se nekoliko stranih investitora, ali su u me uvremenu svi odustali jer, kako kaĹže Kranj ec, nisu mogli ekati koncesiju. "Neki su odustali zbog financijske krize, ali i op e situacije u Hrvatskoj. Neki pak nisu bili previĹĄe ozbiljni i o ekivali su da e sve dobiti â&#x20AC;&#x2122;za badavaâ&#x20AC;&#x2122;," kaĹže gradona elnik mjesta koji je od rimskog doba poznato po obilnim izvorima termalne vode. Bez obzira na to prirodno bogatstvo, turizam se uspjeĹĄno razvija u srediĹĄtima kao ĹĄto su Tuheljske Toplice i Sveti Martin na Muri, ali konkretni projekti nekako zaobilaze VaraĹždinske Toplice. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 27/12/2010

GRA EVINA

U Zagrebu sagra eno 60% manje stanova Zagreb. U Zagrebu je u prvih devet mjeseci ove godine zavrĹĄena gradnja samo 1192 stana, ĹĄto je 60 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, kada ih je bilo 2980, podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada.

O izrazitom padu govori i podatak o smanjenju broja stanova u izgradnji. Broj nezavrĹĄenih stanova iznosi 2032, a to je 52,4 posto manje nego u istom razdoblju 2009., kada je u izgradnji bilo 4269 stanova. Ukupna vrijednost obavljenih gra evinskih radova i utroĹĄenog materijala, uklju uju i i stambenu izgradnju, iznosila je 6,47 milijardi kuna. U ukupnoj vrijednosti radovi koje su gra evinske tvrtke obavile sa svojim radnicima iznose 3,8 milijardi kuna, a vrijednost radova ostvarenih s podizvo a ima

bila je 2,66 milijardi kuna. Od radova koje su obavila gra evinska poduze a s vlastitim radnicima 1,6 milijardi kuna odnosi se na radove na zgradama, a 2,2 milijarde kuna na ostalim gra evinama. U usporedbi s istim lanjskim razdobljem, vrijednost obavljenih gra evinskih radova u tri kvartala ove godine bila je manja 27,5 posto. Nove narudĹžbe gra evinskih radova u Zagrebu u prva tri ovogodiĹĄnja tromjese ja vrijedne su pak 3,33 milijarde kuna. Na godiĹĄnjoj razini smanjenje je to 51,8 posto. H

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

doga aji

1192 STANA zavrĹĄena su u Zagrebu u prvih devet mjeseci ove godine

Nezaposlenost u Irskoj su se navikli na previso â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

POUKE KELTSKOG TIGRA Nedavno istraĹživanje upu uje na veliku neuskla enost pla a u Irskoj u odnosu na okruĹženje - i profitabilnost. U Hrvatskoj su pak same pla e na usporedivoj razini s onima u regiji, ali u nekim je sektorima troĹĄak rada i dalje visok, ĹĄto je jedan od razloga rasta nezaposlenosti

Nedavno objavljeno istraĹživanje Forfasa, irskog savjetodavnog odbora za poduze a, trgovinu, znanost, tehnologiju i inovacije, otkrilo je prili no dramati ne podatke o razini troĹĄkova radne snage u toj zemlji. Irska, naime, ima desetu najve u ukupnu razinu troĹĄkova radne snage u zemljama OECD 28 u 2009., ali kad se izuzmu porezi, rije je o ak petoj prosje noj pla i po visini koja je 39,5 posto iznad prosjeka te grupacije. Analiza koju je provela irska srediĹĄnja banka pokazala je kako su poslodavci u Irskoj neskloni rezanju pla a, pa su se odlu ili za druge mjere kontrole troĹĄkova radne snage. Tako podaci o broju zaposlenih i broju sati koje su odradili pokazuju da su mnoge tvrtke radije smanjivale broj zaposlenih i/ili ugo-

vorene sate rada umjesto da uskla uju pla e. Ako se pak gledaju jedini ni troĹĄkovi rada (JTR), irski JTR indikator porastao je izme u 2003. i 2008. godine 18 posto - rast pla a ostao je visok, a istodobno je padala produktivnost. Stoga se u istraĹživanju zaklju uje kako, s obzirom na dramati an rast nezaposlenosti u posljednjih 18 mjeseci, zadrĹžavanje razina pla a upu uje na to da na irskom trĹžiĹĄtu rada postoje prepreke koje sprje avaju zna ajnije prilagodbe troĹĄkova radne snage.

Otpor uskla ivanju

Ve na prvi pogled irska situacija podsje a na onu u Hrvatskoj, gdje tako er postoji znatan otpor da se cijena pla e uskla uje s realnom ekonomskom situa-

Hrvatska je neko u usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama imala dvostruko ve e pla e, a danas je prosje na pla a u naĹĄoj zemlji samo neznatno ve a nego u, primjerice, Slova koj ili eĹĄkoj DANIJEL NESTI , znanstvenik Ekonomskog instituta

cijom, pogotovo u javnom sektoru. U analogijama, dakako, ne treba i i predaleko jer postoje itekako velike razlike: irski porast pla a prije svega je posljedica razdoblja tzv. Keltskog tigra u kojem je irska bila u gospodarskom zamahu, a same cijene rada proizaĹĄle su iz rasta u op oj ekonomiji i nisu rezultat nacionalnog kolektivnog ugovora. S druge strane, kako objaĹĄnjava Danijel Nesti s Ekonomskog instituta, pla e u Hrvatskoj otprije su bile visoke i generalno se nisu pove avale. Suprotno tome, ve dulje traje stagnacija pla a pa su nas sustigle brojne druge tranzicijske zemlje. "Hrvatska je neko u usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama imala dvostruko ve e pla e, ali danas je prosje na pla a u naĹĄoj zemlji

samo neznatno ve a od, primjerice, pla e u Slova koj ili eĹĄkoj. Posrijedi je razlika od samo stotinjak eura. Od tranzicijskih zemalja pla e su i dalje najve e u Sloveniji, Hrvatska je druga, ali ostale su zemlje sada vrlo blizu", kaĹže Nesti , koji isti e kako mu nisu poznata doma a istraĹživanja nalik na irsko koja troĹĄak rada dovode u odnos s proizvodnoĹĄ u.

DrĹžavne pla e

NaĹĄ sugovornik kaĹže kako pretpostavlja da su troĹĄkovi rada uskla eniji u privatnom nego u javnom sektoru, ĹĄto je o ekivano, ali problem je ako postoji previsok troĹĄak rada u nekim industrijama koje to ne mogu platiti. Stoga navodi kako je i relativno visoka nezaposlenost, kakva vlada u Hrvatskoj, jedan od in-

ZA BLAGDANE

SNIMIO SAŠA ETKOVI

Na Kvarneru i u Istri o ekuju 24.000 gostiju

Rijeka/Pula. U Primorsko-goranskoj županiji za boži ne i novogodišnje praznike o ekuje se 13.320 gostiju, me u kojima gotovo 7200 stranih, i to iz Njema ke, Austrije, Slovenije i Italije. Gosti e biti smješteni u 54 hotela i smještajna objekta. Opatijska rivijera o ekuje oko 6600 gostiju, a otvoren je 21 hotel. Na rije kome

podru ju o ekuje se 1000 gostiju u osam hotela, na crikveni ko-vinodolskoj rivijeri 1430 gostiju u devet otvorenih hotela, a na otoku Krku o ekuje se 450 gostiju. Na Rabu se o ekuje 1000 gostiju, a na Lošinju 800. Oko 2000 gostiju najavilo je za praznike dolazak u Gorski kotar. U Istarskoj županiji pak za boži nih i novogodišnjih blagdana bit e otvoreno dvadesetak hotela, a prema najavama hotelskih ku a, ondje se tijekom blagdana o ekuje oko jedana-

est tisu a turista, uglavnom iz Italije, Slovenije i Austrije, doznaje se u Turisti koj zajednici Istarske županije. Ve ina hotela na istarskom poluotoku ve je popunjena rezervacijama. Pulski Arenaturist imat e otvorenih šest hotela u Puli i Medulinu. Hoteli umaškog Istraturista o ekuju oko pet tisu a no enja. Za blagdane e biti otvoreni i Valamarovi hoteli u Pore u te Maistrini u Rovinju i Vrsaru, gdje se o ekuje više od šest tisu a no enja. H

oj skočila jer soke plaće dikatora previsokih troškova rada u odnosu na ono što gospodarstvo može podnijeti. U javnom je sektoru, pak, cijena rada nakon 2006. nešto pove ana i danas je 32 posto ve a nego u industriji, što je dobrim dijelom posljedica i injenice da se u javnom sektoru zapošljavaju obrazovaniji kadrovi. Kada je rije o poreznoj politici, Danijel Nesti smatra kako visina poreza nije glavni uzrok problema s doma im troškovima rada, barem kada je rije o prosje nim pla ama. No, u slu aju viših i visokih pla a hrvatski se porezni sustav pokazuje kao prili no progresivan. "S obzirom na sadašnju situaciju u prora unu, ne vidim prostor za smanjenje oporezivanja. Ve provedeno smanjenje poreznih stopa rezultiralo je nešto manjim poreznim optere enjem. Teoretski je mogu e i rastere enje doprinosa, ali kako imamo problema i u mirovinskom i u zdravstvenom sustavu, nisam siguran da bi to pomoglo. No, postoje bolje politike za olakšavanje tereta poslodavcima kao što su odgovornija fiskalna politika, ukidanje razli itih neporeznih davanja i administracijskih barijera", zaklju uje Nesti . Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

NETO GODIŠNJA PLA A 1999. 2008. % promjene Norveška 18.002,60 30.648,09 70,24% Švicarska 20.985,54 26.842,48 27,91% Luksemburg 15.965,01 26.485,53 65,90% Njema ka 18.785,89 26.258,13 39,78% Belgija 18.129,27 25.271,43 39,40% IRSKA 11.159,73 25.165,17 125,50% Austrija 14.903,96 24.927,35 67,25% Nizozemska 15.436,24 24.584,65 59,27% Danska 18.613,63 24.455,57 31,39% Švedska 16.666,89 24.015,24 44,09% UK 14.342,64 22.830,91 59,18% Finska 15.512,31 22.684,15 46,23% Francuska 12.574,30 19.607,58 55,93% Italija 13.470,55 17.296,60 28,40% Gr ka 6.683,99 16.269,38 143,41% Island 12.126,69 15.004,11 23,73% SAD 17.198,42 14.990,02 -12,84% Španjolska 9.498,11 14.838,71 56,23% Portugal 4.503,74 10.346,74 129,74% Slovenija 5.153,11 9.153,91 77,64% Malta 5.773,03 9.021,60 56,27% HRVATSKA 5252,73* 8.483,40 61,50% eška 3.033,40 7.339,79 141,97% Estonija 1.729,90 6.600,17 281,53% Ma arska 2.135,18 6.291,61 194,66% Poljska 2.904,76 5.957,05 105,08% Turska 4.890,58 5.925,77 21,17% Slova ka 1.512,55 5.378,11 255,57% Letonija 1.491,67 5.030,92 237,27% Litva 1.549,47 4.931,40 218,26% Rumunjska 798,50 3.436,55 330,38% Bugarska 866,12 1.905,86 120,05% Eurostat koristi podatak o prosje noj pla i u djelatnostim prema NKD-u klasificiranima od C do K , dok je za Hrvatsku korišten podatak o neto pla i u RH. *Podaci za 2000. godinu

Izvor: Eurostat, DZS

HEP-INA

Definirali plin za 2011.

VALAMAROVI hoteli o ekuje više od šest tisu a no enja ARHIVA BUSINESS.HR

Zagreb. Hrvatska elektroprivreda (HEP) priop ila je u petak da je s Inom potpisala dodatak postoje em ugovoru o isporuci plina kojim se definiraju uvjeti isporuke tog energenta u 2011. godini. Prema priop enju, dugogodišnji ugovor s Inom HEP-u jam i stabilnu opskrbu i dostatne koli ine plina tijekom idu e godine te redovnu opskrbu svojih potroša a. S. C. H.

RASPRAVLJALI O POLJACIMA

Sastao se NO Magme Poljski NFI EMF potpisao je prije mjesec dana s Magmom osnovne uvjete i uvjetnu ponudu za upis dionica Nadzorni odbor Magme sastao se u petak na sjednici u Zagrebu na kojoj se raspravljalo o trenuta nom stanju pregovora te ulozi strateškog partnera i s njime povezanim restrukturiranjem društva, stoji u obavijesti objavljenoj na internetskim stranicama Zagreba ke burze. Strateški partner o kojemu se raspravljalo je poljski NFI EMPiK Media fashion, koji je prije mjesec dana s Magmom potpisao osnovne uvjete i uvjetnu ponudu za upis dionica.

Bez komentara

Iz Magme nisu željeli komentirati sastanak Nadzornog odbora, kao ni razgovarati o njegovim zaklju cima jer ne smiju davati nikakve komentare prije objave na Zagreba koj burzi, koja se zatvorila prije kraja zasjedanja Nadzornoga odbora. Jedan od uvjeta za ulazak poljske grupacije u Magmu jest i dubinsko snimanje, koje traje od objave o ulasku Poljaka u Magmu. Prema nekim in-

formacijama, dubinsko snimanje trebalo bi završiti i prije roka, dakle prije kraja ove godine, pa je vrlo izgledno da e to biti jedna od glavnih tema rasprave lanova Nadzornog odbora, koji ine Biserka Preininger-Fižuli , William Alastair Hayward Crewdson, Ratko Žuri i Matjaž Schroll.

Prodaju 50,09%

Odluka o prodaji 50,09 posto dionica poljskom partneru donesena je nakon nekoliko mjeseci agonije u koju je upala neko uspješna Magma. Tvrtka je u prvih devet mjeseci godine na izmaku poslovalo sa 166,56 milijuna kuna gubitka, a kratkoro ne su joj obveze gotovo etiri puta ve e od kratkotrajne imovine. Fižuli i se nadaju da e ih mo na poljska kompanija uspjeti izvu i iz problema budu i da joj je djelatnost komplementarna s Magminom. NFI EMF smatraju vode im distributerom na medijskom tržištu i tržištu zabave, odje e, obu e igra aka i kozmetike. Kompanija poslovni model razvija putem vlastitih brendova i koncepata, ali i putem franšiza i licenciranih brendova. A. Pa.

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 27/12/2010

PROJEKT OD 100 MIL.

Daimler e u Rusiji proizvoditi kombije Berlin. Njema ki proizvo a luksuznih automobila Daimler objavio je da je s drugim po veli ini ruskim proizvo a em automobila GAZ-om potpisao sporazum o proizvodnji oko 25 tisu a kombija u Nižnjem Novgorodu. U Daimleru isti u da u zajedni ki projekt namjeravaju uložiti oko 100 milijuna eura.

"U o ekivanju pozitivne studije o tehni koj izvedivosti projekta Mercedes-Benz Vans i GAZ po et e u 2011. pripremati proizvodnu lokaciju u Nižnjem Novgorodu za proizvodnju vozila i komponenti", priop eno je u etvrtak iz Daimlera, vlasnika Mercedes-Benza. Prilikom prezentacije projekta u Nižnjem Novgorodu na kojoj je bio i ruski premijer Vladimir Putin, izvršni direktor Daimlera Dieter Zetsche kazao je da se njema ka tvrtka dugoro no obvezala ulagati u Rusiju. H/AFP

NISSAN I HONDA U PLUSU

Toyota proizvodnja smanjila 8,7%

Tokio. Toyota je u petak priop ila da je u studenome smanjila proizvodnju diljem svijeta, tre i mjesec zaredom, ime bilježi suprotan trend u odnosu na konkurente Nissan i Hondu. U studenome je zabilježila 8,7-postotni pad proizvodnje u odnosu na godinu ranije, uz proizvedena 656.924 vo-

zila, priop ila je Toyota, iju je reputaciju teško pogodilo masovno povla enje vozila iz prodaje. Toyota je u studenome zabilježio 9,4-postotni pad isporuka u inozemstvo i 35-postotni pad isporuka na doma em tržištu, koje se našlo op enito pogo eno istekom vladinog programa subvencioniranja kupnje ‘zelenih’ automobila. Honda je u prošlome mjesecu proizvela 5,4 posto više vozila nego u istome mjesecu lani, a Nissan ak 19 posto. Hina/ Reuters

Istrani pretekli Ministarstvo turizma TURIZAM ON-LINE Pretraživa turisti ke ponude kakav u Istri uspješno funkcionira ve godinu dana Ministarstvo turizma tek namjerava izraditi. Njime upravlja Istarska razvojna turisti ka agencija IRTA, a pokrenut je bez državne podrške Prezentiranje turisti ke ponude na internetu u suvremenom je turizmu jedan od najvažnijih alata za dovo enje gostiju. Prednosti on-line medija odavno su prepoznale turisti ke agencije, a i Ministarstvo turizma nedavno je najavilo izradu središnjeg pretraživa a turisti ke ponude, za koji bi se natje aj trebao tek raspisati. Ipak, injenica je da kasnimo jer sli ni projekti ne samo da su zaživjeli kod naših susjeda, poput Italije, nego i na regionalnoj razini u Hrvatskoj. Da je tako, pokazuje primjer Istre, gdje je takav pretraživa u funkciji još od prošle godine! Na internetskoj adresi www.istra.hr nalazi se posve funkcionalan pretraživa istarske turisti ke ponude kojim upravlja Istarska razvojna turisti ka agencija IRTA. Pretraživa pokriva smještajne kapacitete, koji obuhva aju 80

RENCO MILETI , direktor IRTA-e: Ne želimo biti konkurencija turisti kim agencijama, ve prije svega servis namijenjen gostima SNIMIO HRVOJE DOMINI

posto svih upita potencijalnih gostiju, tijekom 2011. namjeravaju uvesti i druge sadržaje vezane uz turisti ku ponudu poput rent-a-car usluga, a nakon toga i cijele pakete dodatnih turisti kih usluga.

Provizijska naplata

"Projekt je po eo još 2006., kada smo donijeli strategiju e-marketinga u turizmu, a

krajem 2008. po eo je raditi i kontakt-centar. Sredinom prošle godine pokrenut je i booking putem našeg pretraživa a", kaže Renco Mileti , direktor IRTA-e, koji isti e kako ne žele biti konkurencija turisti kim agencijama, ve prije svega servis namijenjen gostima. Poslovni model pretraživa a funkcionira po principu da se napla uje provizija

STARTALI HOTELIJERI

U projekt uloženo 2 mil. kuna Projekt pretraživa a istarske turisti ke ponude po eli su najvažniji istarski turisti ki poslovni subjekti kao što su Istraturist iz Umaga, Plava Laguna iz Pore a, Riviera Pore , Laguna Novigrad, Maistra, Arenaturist i Rabac, a realizirala ga je talijanska tvrtke Opera 21, koja je stekla iskustvo na sli nim projektima u inozemstvu. Cijena dosad iznosi oko dva milijuna kuna, a o ekuje se da e cijela investicija donijeti veliku korist cijelom istarskom turizmu.

od 10 posto na cijenu rezervacija. No, kako isti e Mileti , IRTA ne provodi naplatu nego sami hotelijeri. Sva se dobit reinvestira u razvoj samog pretraživa a. Kako je bilo teško a prilikom unosa podataka za privatne iznajmljiva e, planira se provesti novi model po kojem e oni putem pretraživa a izravno komunicirati s gostima, a naplata

se ne e odvijati provizijski kao za hotele nego putem paušala. Protekle je turisti ke sezone zabilježeno 12.000 on-line kontakata. Ina e, telefonski je ostvareno 5000 kontakata, a realizirano ih je 700, što pokazuje koliko današnji gosti preferiraju internet kao platformu. U 2011. godini u IRTA-i o ekuju da e se taj broj znatno pove ati.

Pretekli nas susjedi

Kako kaže Renco Mileti , pretraživa je pokrenut bez ikakve državne podrške iako su svojedobno tražili pomo Ministarstva turizma, koje u to vrijeme nije imalo sluha za takve ideje. "U Hrvatskoj, na žalost, nema previše znanja, pa bismo voljeli razmijeniti iskustva s Ministarstvom koje pokre e sli an projekt na nacionalnoj razini. Dosad nas nitko nije kontaktirao, ali ako se to promijeni, rado emo sudjelovati. Važno je donijeti strategije, jer ako ne znamo što želimo, raspisivanje natje aja bit e uzaludno", kaže Mileti , koji zaklju uje kako su nas susjedi poput Crne Gore i Slovenije ve pretekli u izradi središnjega turisti kog pretraživa a. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

moja lisnica Ponedjeljak 27/12/2010 23/8/2010 Ponedjeljak

Domaće banke posreduju za štednju u inozemstvu LIBERALIZACIJA DEPOZITA Iako hrvatske banke uglavnom ne očekuju velik interes hrvatskih građana za štednju u inozemstvu nakon 1. siječnja, ipak će svojim klijentima ponuditi uslugu posredovanja za otvaranje štednje ili podizanja kredita u sestrinskoj banci u inozemstvu

Domaći će štediše u potrazi za povoljnijim uvjetima početkom nove godine, kada se ukida i posljednja odredba kapitalnih kontrola o ograničavanju otvaranja računa rezidenata u inozemstvu, svoju štednju moći prebaciti i izvan granica Hrvatske. Za prijenos novca na strani račun bit će dovoljno u inozemstvu otvoriti račun te dati nalog domaćoj banci za njihov prije-

nos u inozemstvo. Iako hrvatski bankari ne strahuju od odljeva štednje dičeći se stabilnošću sustava, štednju u inozemstvu ne treba samo tako otpisati, pogotovo ako se uzme u obzir silazni trend kamata na štednju u Hrvatskoj. Liberalizacijom depozitnih poslova ukida se i obveza unosa novca iz kredita u stranoj zemlji u Hrvatsku te se dopušta slobodno otvaranje računa u ban-

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > štednja > krediti

14-15

7,39 5,63 2077 95,34 155,91 kuna iznosio je na kraju prošlog tjedna te aj kune za euro, što je 0,01-postotni pad u odnosu na tjedan ranije

kune vrijedio je na kraju prošlog tjedna ameri ki dolar, 1,56 posto više nego tjedan prije

bodova dosegnuo je indeks Crobex u petak, 1,6 posto više nego prethodnog tjedna

business.hr Ponedjeljak 27/12/2010

kama u inozemstvu, pa e se novac iz kredita dobivenog u inozemstvu mo i zadržati u inozemstvu.

'Javite nam se'

Kako objašnjavaju iz Hrvatske narodne banke (HNB), od 1. sije nja 2011. otvaranje i držanje novca na ra unu rezidenata u inozemnim bankama postaje slobodno, odnosno odobrenje HNB-a ne e biti potrebno. Naime, dosad su pravne osobe samo iznimno i uz odobrenje HNB-a smjele otvoriti ra un u inozemstvu i na njemu držati novac. Takvu je dozvolu dosad imalo samo stotinjak pravnih osoba, a ostale institucije i tvrtke novac su smjele držati isklju ivo na ra unima. Hrvatske banke koje su sudjelovale u anketi Business.hr-a ne o ekuju velik interes gra ana za depozitnim ili kreditnim poslovanjem s bankama u stranim državama. Iako za to nemaju reguliranu proceduru, klijentima koji se na to odlu e spremni su pomo i u prvim kontaktima sa stranom poslovnicom. "Liberalizacija nov a-

nih tokova ne bi trebala jako utjecati na preferencije kompanija i gra ana na razinu štednje u doma im bankama", kažu iz Erstea, napominju i kako prilikom donošenja odluke o štednji klijentu, osim visine kamatne stope, važnu ulogu igra i percepcija rizika pojedine zemlje, bankarskog sustava te jednostavnost i brzina pristupa vlastitoj financijskoj imovini. "Iako su kamatne stope u Hrvatskoj više nego, primjerice, u eurozoni, interes stranih klijenata za štednju razmjerno je skroman, što dijelom potvr uje rigidnost preferencija štediša i njihovu osjetljivost na nekoliko faktora poput poznavanja doma eg tržišta", kažu u Ersteu. Gra anima koji žele poslovati s bankama u inozemstvu preporu uju da im se izravno obrate.

Štednja stalno raste

Iz PBZ-a pak poru uju kako kontinuiran rast štednje nije prestao ni u kriznim vremenima, pa stoga ne o ekuju znatniji interes gra ana za depo-

zitnim ili kreditnim poslovanjem s bankama u drugim državama. "Klijentima koji se za to ipak odlu e pomo i emo u uspostavljanju kontakta s inozemnim bankama lanicama naše grupe Intesa Saopaolo", kazali su iz PBZ-a. U Hypo Alpe-Adria banci takve slu ajeve za sada rješavaju na pojedina noj bazi, a potpora klijentu sastoji se u pomo i pri prikupljanju dokumentacije. "Bude li potrebno, svakako emo razviti i tu uslugu", poru uju. Posebno reguliranu proceduru za upite klijenata o ponudi štednih i kreditnih proizvoda ostalih banka lanica Raiffeisen grupe u inozemstvu nema ni RBA, iz koje kažu da se o navedenim proizvodima klijenti mogu informirati u bilo kojoj banci ili na njihovim internetskim stranicama. Biljana Star i

Za prijenos novca na strani ra un bit e dovoljno u inozemstvu otvoriti ra un te dati nalog doma oj banci za njegov prijenos u inozemstvo

boda iznosila je vrijednost obvezni kog indeksa Crobis na ZSE-u prošlog petka, 0,74 posto manje nego tjedan ranije

obra unska jedinica bila je vrijednost indeksa mirovinskih fondova Mirex krajem prošlog tjedna, 0,07 posto više nego prethodnog tjedna

OGLAS

Doznajte. »itajte. Inspirirajte se. karijerei, znanje posao Utorak

Ponedjeljak

Moja lisnica

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

Mediji i marketing Business plus

TKO MORA PRIJAVITI KREDIT

Obavezna prijava iznad 500.000 kuna Kreditni poslovi s inozemstvom su slobodni, ali postoje odre ene obveze vezane uz prijavu kredita, objašnjavaju iz HNB-a. Tako je nekoliko skupina rezidenata obvezno prijaviti svaki inozemni kredit: tijela državne i lokalne vlasti, republi ki fondovi, HBOR, kreditne i financijske institucije, javna i mješovita trgova ka društva te uzorak privatnih nefinancijskih trgova kih društava prema odabiru HNB-a. Krediti iz inozemstva moraju se prijaviti u sustav statistike inozemnog duga ako im razina inozemne zaduženosti, odnosno

inozemnih potraživanja, tijekom godine premaši dva milijuna eura, odnosno pola milijuna za društva koja su vlasni ki povezana sa stranom tvrtkom. Fizi ke osobe i obrtnici dužni su prijaviti svaki kredit podignut u inozemstvu ili odobren u inozemstvo ako mu iznos premašuje protuvrijednost 500.000 kuna. Sve skupine rezidenata o inozemnom kreditnom poslu dužne su izvijestiti najkasnije do 10. radnog dana u mjesecu nakon mjeseca u kojem je nastala obveza prijave.

ŠTEDNJA U SRBIJI

Kamate do 9 posto Posebno atraktivna za štednju mogla bi biti susjedna Srbija u kojoj e se, prema nekim prognozama, efektivne kamatne stope na oro enja do godinu dana u eurima kretati izme u 5,5 i 8,5 posto, a na ona dulja od 12 mjeseci izme u sedam i devet posto. Tamošnji bankari ipak sumnjaju u navalu hrvatskih štediša, što zbog tehni kih uvjeta koji se odnose na otvaranje i vo enje ra una, što zbog nepovjerenja u srbijanski bankarski sektor.

Pri otvaranju štednje u Srbiji valja imati na umu i neke dodatne obveze, poput izdataka za put do najbliže poslovnice, a kakav je sam proces, objašnjeno je za portal Ekonom:east. Nakon što je provjeren identitet klijenta, on otvara depo karton, a obvezan je i priložiti poreznu potvrdu o podmirenju svih obveza državi. Sve to potrebno je kako bi se sprije ilo pranje novca. Ono što zabrinjava više od komplikacija tehni ke prirode, ti e se povjerenja u srbijanski bankarski sektor ijem ja anju zasigurno ne pomaže ni krhko poboljšanje odnosa dvaju naroda optere enih zbivanjima u posljednja dva desetlje a.

BROJKE

100 10 pravnih osoba imalo je dosad dozvolu HNB-a da drže novac na ra unima u inozemnim bankama, a od 1. sije nja držanje novca na stranim ra unima postaje slobodno

tisu a eura vrijednost je gotovine koja se smije prenijeti preko granice bez posebne dozvole HNB-a

Tjedni pregled

NFD Aureus US Algorithm ZB BRIC+ NFD Aureus Emerging Markets Balan. AC Rusija KD Energija

8,38% Validus

business.hr Ponedjeljak 27/12/2010

NAJBOLJIH 5 FONDOVA

INA

16-17

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

> štednja > krediti

-6,68%

NAJGORIH 5 FONDOVA 3,50 2,54 2,37 2,31 2,25

HPB Dynamic ICF Balanced HPB Global Erste Total East HPB Obvezni ki

-2,29 -1,74 -1,60 -0,97 -0,96

Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA ZABA OTP Hypo Alpe-Adria-Bank

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Zeleni kredit

6,09%

479

143.596

5,90%

Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,16%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit uz paket teku eg ra una - Akcija

6,21%

483

144.968

6,00%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,30%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

RBA

FLEXI stambeni kredit - AKCIJA

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

ERSTE PBZ Volksbank

Stambeni EKO krediti - Model II

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

PBZ stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,77%

506

151.922

6,50%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit

6,79%

504

151.219

6,45%

Promjenjiva

Banka Kovanica

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Banco Popolare

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

ZABA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

RBA

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA

Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - Model II

8,04%

584

70.099

7,14%

Promjenjiva

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka ERSTE RBA ZABA Volksbank Podravska banka

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - Model I

8,30%

597

71.692

7,65%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - Model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATE Banka Kovanica

ÂŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA ZARA ENA

VRIJEDNOST

BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATA PO DOSPIJE U

VRSTA

VRIJEDNOST

DOBIT

KAMATE PO DOSPIJE U

Profitni devizni depozit

5,35% Promjenjiva

1.692

11.692

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

471

Devizna ĹĄtednja

4,75% Promjenjiva

1.494

11.494

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5,25%

Promjenjiva

5.049

449

Bonus ĹĄtednja

4,70% Promjenjiva

1.477

11.477

HPB

Dje ja ĹĄtednja

4,95%

Promjenjiva

5.022

422

Oro eni depozit

4,55% Promjenjiva

1.428

11.428

Volksbank

Bonus ĹĄtednja

4,80%

Promjenjiva

5.010

411

HPB

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,50% Promjenjiva

1.412

11.412

ERSTE

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

PBZ

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,45% Promjenjiva

1.395

11.395

Partner banka

Otvorena ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

4.983

383

Standardna ĹĄtednja

4,25% Promjenjiva

1.330

11.330

RBA

Rba ĹĄtednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

Devizna ĹĄtednja

4,20% Promjenjiva

1.314

11.314

Karlova ka banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

Oro ena ĹĄtednja

4,10% Promjenjiva

1.281

11.281

OTP

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,00% Promjenjiva

1.249

11.249

Podravska banka

Partner banka Karlova ka banka Veneto banka

ERSTE IKB Hypo Alpe-Adria-Bank Podravska banka

Planirana ĹĄtednja

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE RBA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit - Model II (Bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Gotovinski ekspres kredit - PROMOTIVNA PONUDA

10,41%

104

6.270

9,29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10,87%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Splitska banka

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA Volksbank RBA ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Banco Popolare PBZ

Za kupnju novog automobila Model II

8,36%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - Model II

8,39%

230

19.295

7,45%

Promjenjiva

Autokrediti - suradnja s Opel partnerima - Model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Akcija Autowill

8,55%

225

18.925

6,85%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Autokrediti uz osiguranje potraĹživanja - Model B (uz fiducij i policu kasko osiguranja)

8,97%

236

19.827

8,30%

fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

ZABA Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

Teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 27/12/2010

GORENJE

INGRA

Najve i slovenski proizvo a bijele tehnike Gorenje u idu oj godini o ekuje profit ve i od 21 milijun eura, izvijestili su iz te kompanije. Kako predvi a Uprava, promet e se u idu oj godini pove ati 14 posto i iznosit e 1,5 milijardi eura zahvaljuju i kupnji švedske kompanije Asko, ime je oja ana pozicija Gorenja u nordijskim zemljama, Sjevernoj Americi i Australiji. B.hr

Ingra je u petak na stranicama Zagreba ke burze objavila da je otpustila 113.125 vlastitih dionica koje ine 1,51 posto temeljnoga kapitala. Otpuštanje dionica je reguliranje obveza prema zaposlenima iji radni odnos prestaje sa 31. prosinca 2010., za što su upla ena sva potrebna davanja za poreze i doprinose, ime je obavljen ve i dio kadrovskog restrukturiranja društva. B. S.

O ekivana dobit 21 mil. eura

KRAJ RASIPNOSTI?

Goldman Sachs neće nagrađivati hazardere Ameri ke investicijske banke bonusima žele potaknuti zaposlenike koji nisu bili skloni prevelikom riskiranju Direktori ameri kog investicijskog diva Goldman Sachsa bonuse e dobiti ovisno o svojoj sposobnosti postizanja dugoro nih ciljeva kompanije, ali bez ulaženja u neopravdane rizike, izvijestili su iz banke koja je 2008. godine bila na rubu propasti te se iz krize izvukla zahvaljuju i državnoj pomo i. Kako prenosi Bloomberg, nagrade e dobiti klju ni zaposlenici, a ovisit e o nizu financijskih pokazatelja poput prihoda, zarade i povrata na kapital. Nagrade koje e dobiti naju inkovitiji bit e u obliku novca ili vrijednosnih papira, a sadržavat e klauzulu o mogu nosti otkazivanja i vra anja dobivenog pokaže li se potrebnim.

Iznosi nepoznati

Iz Goldman Sachsa su odbili precizirati iznos kazavši kako bonusi još nisu odre eni. Banke koje su se u krizi opekle zahvaljuju i svojim bogato nagra ivanim rizi nim operacijama regu-

latori su natjerali na promjenu politike, pa se sada takva praksa izbjegava. Ve ina kompanija tako umjesto gotovinom zaposlenike nagra uje dionicama.

Impresivni rezultati

Kako su poru ili iz Goldman Sachsa, novim programom žele osigurati ‘uravnotežen sustav naknada koji e pridonijeti zdravlju kompanije’. Takav sustav nikako ne e tolerirati rizi ne operacije, a zaslužne e odabrati sam odbor za bonuse. U izvješ u Goldman Sachsa stoji i da se isplate mogu obustaviti ako se, primjerice, otkrije da odre eni zaposlenik ne pridonosi dovoljno podizanju svijesti o opasnostima rizika. Pretpostavlja se da e Goldman Sachs, baš kao i JP Morgan Chase, Bank of America, Citigroup i Morgan Stanley, ostvariti bolje rezultate u posljednjem ovogodišnjem kvartalu negoli u prethodnim razdobljima. Kako pokazuju Bloombergovi podaci, ako se rezultati i poklope s onima iz tre eg kvartala, prihodi e premašiti one iz bilo koje godine osim 2009. Biljana Star i

Otpušteno 1,5 posto kapitala

BROJKA

113

tisu a dionica otpustila je Ingra preko Zagreba ke burze Ingra kako bi namirila zaposlenike

ISTISKIVANJE

Chromos istiskuje dioni are Banovaca Choromos Agro obavijestio je Zagreba ku burzu o prijenosu dionica manjinskih dioni ara tvrtke Banovci. Odlukom izvanredne glavne skupštine Banovaca manjinski su dioni ari svoje dionice prebacili na ra un glavnog dioni ara Chromos Agra, uz pla anje dogovorene otpremnine od 30 kuna po dionici. Isplata otpremnine provest e se do kraja godine. N. S.

Nova kreditna bank po kapital odlazi u P ZBUNJENA DRŽAVA Poznavatelji gospodarstva u Sloveniji upozoravaju na to da je vlada zbunjena kada je u pitanju upravljanje gospodarskim subjektima u kojima pove ava svoje vlasništvo i utjecaj, a s druge strane pokušava ta ista poduze a sa uvati od politike uz stalne promjene strategije upravljanja

MATJAŽ KOVA»I», direktor Nove kreditne banke Maribor, kre e u izdavanje dionica na Varšavskoj burzi FOTO FINANCE

Nadzorni odbor Nove kreditne banke Maribor potvrdio je poslovnom listu Finance da e ta banka u velja i izdati novih 13 milijuna dionica na Varšavskoj burzi. Temeljni kapital NKBM-a zasad se sastoji od 26 milijuna dionica. Još se ne zna po kojoj e se cijeni izdati dionice, ija je pojedina na cijena u etvrtak na Ljubljanskoj burzi iznosila 10,28 eura. Slovenski analiti ari smatraju kako bi bilo logi no da je cijena niža od tržišne. Ta je logika potkrijepljena i nedavnim iskustvom Gorenja, koje je neuspješno prodavalo dionice na Varšavskoj burzi po tržišnoj cijeni. Kada bi se NKBM odlu io

na prodaju po tržišnoj cijeni, te ako bi mu to na koncu uspjelo, temeljni kapital banke pove ao bi se za 134 milijuna eura.

Nove akvizicije

Banka trenuta no ima 100.397 dioni ara, a ve ina ih je kupovala pakete dionica u javnoj ponudi 2007. godine po cijeni od 27 eura. Analiti ari smatraju da ve ina malih dioni ara, koji u prosjeku drže po 100 dionica, ne e sudjelovati u dokapitalizaciji iako imaju pravo prvokupa jer im takav potez trenuta no stvara prevelike troškove. Najve i pojedina ni vlasnik je država koja ima 41,5 posto dionica mariborske banke,

TE»AJ

Dolar prema kuni oja ao 1,5 posto Kuna je na te ajnici Hrvatske narodne banke (HNB) utvr enoj u petak oja ala prema euru 0,04 posto u odnosu na te ajnu listu te od etvrtka 0,008 posto prema te ajnici od prošloga petka. Srednji te aj eura na u petak utvr enoj te ajnoj listi HNBa iznosio je 7,386967 kuna. Istodobno su prema kuni na tjednoj razini oja ale sve

promatrane inozemne valute: vrijednost ameri kog dolara porasla je 1,56 posto, švicarskog franka 1,23 posto, a britanske funte 0,33 posto. Srednji te aj ameri kog dolara na utvr enoj te ajnici HNB-a iznosio je 5,629881 kunu, švicarskog franka 5,852917 kuna, a britanske funte 8,691572 kune. U odnosu na te ajnicu od etvrtka, kuna je oja ala prema franku 1,06 posto, a prema dolaru 0,20 posto, dok je u odnosu na funtu oslabila 0,05 posto. H

anka Maribor u Poljsku a s paradržavnim fondovima Kad i Sod taj se udjel penje na 51,08 posto. Država se još nije izjasnila ho e li sudjelovati u dokapitalizaciji, ali ako odustane od toga, njezin bi udjel mogao pasti na 27,7 posto. Banka e novim kapitalom oja ati svoje pozicije, a nije isklju eno ni da e krenuti u nove akvizicije.

Prodaja banke Celje

Matjaž Kova i , predsjednik Uprave NKBM-a, nije se izjasnio je li svježi kapital namijenjen preuzimanju Zavarovalnice Maribor, koju prodaje Sava Re, te kupnji udjela u Adria banci, koji drži Nova ljubljanska banka. Prema neslužbenim informacijama, Sava Re je spremna svoj 46-postotni udjel prodati za oko 80 milijuna eura. NKBM je vrijednost tog udjela procijenio na 30 do najviše 45 milijuna eura pa e se vjerojatno voditi teški pregovori o preuzimanju. Osim što bi država tako pove ala svoj utjecaj, analiti ari uvi aju da ne misli stati na tim tvrtkama. Uspije li Zavarovalnica Triglav kupiti udjel u Abanci, država e na taj na in tako er pove ati svoj udjel jer je ve inska vlasnica Triglava. U tom je pogledu najve a drama u Novoj ljubljanskoj

banci. Država je u toj banci, koju tako er kontrolira, odlu ila promijeniti strategiju, zbog ega je odgo ena sjednica Nadzornog odbora. Država je prvotno bila protiv prodaje Banke Celje i povla enja NLB-a sa srpskog tržišta. Neimenovani izvori Financi tvrde da je država prije mjesec i pol dana ipak odlu ila dopustiti prodaju Banke Celje. NLB bi prodajom 40,99 posto udjela u celjskoj banci mogao dobiti 82 milijuna eura, a za nju su zanimanje pokazali UniCredit, SKB i Societe Generale. Uprava NLB-a je prodaju Banke Celje, koja ima pet posto bankarskog tržišta Slovenije, uklju ila u vlastitu poslovnu strategiju jer su vlasnici smanjili iznos planirane dokapitalizacije sa 450 na 250 milijuna eura. Poznavatelji gospodarstva u Sloveniji upozoravaju na zbunjenost slovenske vlade. Država s jedne strane osniva agencije koje bi morale kontrolirati nezavisnost u upravljanju državnih fondova od upliva politike, a s druge ja a vlasništvo i utjecaj u mnogim tvrtkama. S tre e pak strane uop e ne zna što u initi s tim vlasništvom te prenaglo donosi odluke o promjeni strategije. Ante Pavi

OGLAS

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka Ina-industrija nafte d.d. HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Dubrovnik - Babin kuk Belje Slatinska banka

Dionica Ine i dalje je glavni hit na Zagreba koj burzi, a ne prestaje iznena ivati rastom cijene. Stoga je i pobjednica tjedna, a ne bismo pogriješili ni kada bismo je nazvali pobjednicom godine koju e ulaga i na Zagreba koj burzi vjerojatno poželjeti što prije zaboraviti. Ina je u petak sko ila iznad 3000 kuna po dionici, što je 285 kuna više nego što nudi Mol u svojoj ponudi i 255 kuna više od cijene koju su mirovinci postavili prošli tjedan.

Najniža

Najviša

Zadnja

2,971.01

3,138.00

3,067.04

286.01

289.50

289.13

65.00

CROBEX: +0,52%

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

365 dana Najniža Najviša

4.32%

4,835

14,752,996.72

30,670.40

1,601.02

1.13%

15,002

4,330,502.56

23,676.43

253.10

332.84

14.04%

14,351

932,815.00

114.73

52.00

165.00

3,138.00

64.03

65.51

65.06

1.42%

11,215

727,244.37

534.50

54.00

96.87

116.00

116.91

0.00%

4,668

541,606.85

107.44

93.60

116.91 1,060.00

Atlantska plovidba d.d.

720.52

734.54

1.25%

643

466,752.91

1,025.07

705.00

Podravka prehrambena industrija d.d.

301.10

305.00

301.99

0.66%

1,512

458,714.92

1,636.79

240.00

400.00

Jadranski naftovod

2,930.00

3,030.00

3.13%

111

327,424.08

2,250.82

2,332.01

3,157.27

Ledo

5,600.20

5,800.00

5,650.00

-2.59%

289,300.34

1,243.96

4,720.12

7,049.99

Ingra

15.90

16.30

16.00

-1.42%

17,132

274,448.66

120.00

14.50

43.76

Dalekovod

255.34

258.01

255.56

-1.70%

922

236,570.39

586.21

217.00

390.00

Luka Plo e

2,093.00

1,531.00

1,589.50

1,586.77

-0.83%

127

198,882.18

353.24

1,160.03

Zagreba ka banka

243.51

249.96

247.99

-0.41%

748

184,895.71

15,883.36

200.00

280.00

Petrokemija

157.17

159.99

157.66

-2.68%

1,126

177,630.81

526.76

105.50

184.73

uro akovi holding Viro tvornica še era d.d. Atlantic grupa Tehnika Slavonski zatvoreni investicijski fond

28.11

31.81

11.61%

5,257

159,398.81

102.97

22.36

40.90

351.00

359.00

352.00

-2.22%

364

129,238.86

488.11

290.00

420.00

798.60

805.00

798.60

-0.30%

148

118,606.88

2,662.77

657.10

829.99

1,092.00

1,105.07

1,100.00

-3.51%

95,636.71

208.41

871.01

2,020.00

30.00

31.49

4.97%

2,700

83,082.92

105.38

15.15

34.97

Ericsson Nikola Tesla

1,325.01

1,330.21

1,330.00

-0.75%

77,095.64

1,771.09

1,181.00

1,777.00

Plava laguna

1,505.00

-5.26%

75,250.00

822.21

1,206.77

1,700.00

111.65

112.00

111.65

-0.31%

589

65,828.94

468.88

76.01

115.79

5,300.00

0.00%

53,000.00

1,630.27

4,502.00

5,948.87

Fima validus

6.80

7.40

7.27

8.51%

7,091

50,574.17

19.64

5.00

29.01

Laguna Novigrad

9.89

0.00%

4,829

47,758.81

154.25

8.80

12.73

422.27

422.30

422.27

-1.80%

40,116.46

580.04

270.51

497.02

40,000.01

-4.42%

40,000.01

885.04

31,101.00

41,850.00

2,650.00

0.00%

39,750.00

294.31

2,200.00

3,157.50

Uljanik plovidba

560.00

565.00

560.00

-0.80%

37,644.88

324.80

533.13

678.00

Adris grupa

264.15

265.00

0.00%

132

34,957.55

1,797.79

242.21

318.99

Konzum

173.03

180.00

173.03

-6.47%

196

34,806.04

3,928.28

143.00

207.51

Institut IGH

1,521.60

1,586.00

1.02%

29,361.90

251.51

1,106.00

3,397.40

Tankerska plovidba

1,300.00

-2.99%

22,100.00

814.30

1,140.00

1,655.00

140.00

140.95

140.90

-0.07%

157

22,049.60

230.61

124.01

190.30

33.80

34.17

34.00

-0.58%

621

21,106.12

253.89

27.87

45.90

Kon ar - elektroindustrija

524.00

-0.19%

20,960.00

1,347.79

421.03

542.09

Lošinjska plovidba

132.35

144.99

-0.01%

116

15,760.74

96.04

121.00

173.00

72.21

75.17

-0.15%

189

13,653.61

303.84

70.02

150.96

148.36

150.47

1.18%

12,350.79

359.11

135.00

298.80

3,099.00

0.00%

9,297.00

310.70

2,851.00

4,798.97

AD plastik Croatia osiguranje d.d.

Kraš, prehrambena industrija Jamnica

Adriatic Croatia International Club d.d.

Jadroplov d.d. Dom holding

Dioki d.d Tisak Zvijezda Proficio akove ki mlinovi

Predblagdansko ludilo kupovanja ponovilo se i ove godine pa trgovci trljaju ruke, ali to nije nimalo pomoglo dionici Konzuma u petak, ija je cijena pala više od šest postotnih bodova. Ukupan promet Konzumovom dionicom iznosio je 34.806 kuna pri emu je vlasnike promijenilo 380 dionica. Iz Konzuma su prošli tjedan objavili da su u tijeku pregovori o sklapanju sporazuma o dugoro nom zakupu prodavaonica tvrtke Kerum.

Redovan promet: 25.310.621,81 kn Promjene Cijene

Industrogradnja d.d. HTP Kor ula Viadukt Transadria Luka Rijeka Lucidus dioni ko Prehrambeno-industrijski kombinat Pounje trikotaža Kon ar

11.75

-0.25%

750

8,812.50

45.98

11.50

16.34

3,700.00

0.00%

7,400.00

388.50

2,500.02

3,799.21

590.00

3.51%

5,900.00

266.92

292.00

590.00

63.00

63.80

1.27%

5,758.60

27.21

57.00

167.99

236.00

0.40%

5,664.00

107.81

190.00

375.00

2,081.00

4.05%

4,162.00

59.84

1,999.90

3,290.00

180.00

180.10

180.00

-0.06%

3,960.20

1,076.49

161.54

220.00

16.01

0.06%

192

3,073.92

40.52

14.03

22.00

196.05

-1.03%

2,744.70

45.77

128.00

221.00

0.77

10.00%

3,011

2,318.47

2.05

0.60

1.01

1,020.00

-0.20%

2,040.00

198.07

975.00

2,450.00

OT-optima telekom d.d.

28.38

1.36%

1,787.94

80.03

25.51

44.80

Badel 1862

82.00

6.36%

1,722.00

61.67

58.00

139.00

Magma d.d.

36.00

0.00%

1,548.00

175.47

23.01

69.90

Rabac, ugostiteljstvo i turizam

85.02

11.72%

1,275.30

86.06

65.10

99.94

50.01

-0.08%

1,200.24

75.29

41.77

230.00

Privredna banka Zagreb

Vupik

541.00

0.19%

1,082.00

10,319.45

461.06

618.00

SN holding

150.00

1.35%

600.00

408.00

64.23

245.00

Uljanik d.d.

100.00

11.11%

400.00

223.63

61.11

160.01

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

62,71 13,10 260,00 83,60 104,00 105,65 10,18 17,19 0,69 17,60 5,18 1,73 41,80 18,66 155,50

63,00 13,45 262,00 85,02 104,50 105,81 10,40 17,50 0,70 17,80 5,21 1,73 42,20 19,20 158,00

63,00 13,45 262,00 83,60 104,00 105,81 10,27 17,50 0,69 17,80 5,18 1,73 42,20 19,00 158,00

62,94 13,34 260,46 84,83 1,04 1,06 10,26 17,42 0,69 17,77 5,20 1,73 41,83 18,99 157,67

35,41 36,18 80,50 36,01 0,97 1,38 0,06 3,80 0,11

36,90 38,00 80,52 36,10 0,97 1,40 0,06 3,80 0,11

36,00 38,00 80,51 36,10 0,97 1,38 0,06 3,80 0,11

36,79 37,63 80,51 36,09 0,97 1,39 0,06 3,80 0,11

39,00 36,05 35,75 1,75 40,10 13,50 18,60 34,00 3,04 11,00 35,79 5,00

39,17 38,40 37,00 1,75 40,60 13,81 18,85 34,00 3,06 12,40 35,79 5,00

39,03 38,40 35,75 1,75 40,10 13,50 18,60 34,00 3,05 12,40 35,79 5,00

39,12 37,42 37,00 1,75 40,55 13,66 18,77 34,00 3,05 11,25 35,79 5,00

1.266,00 478,00 2.700,00 26.552,00 3.400,00 5.700,00 3.129,00 870,00 82,02 300,00 16.400,00 85,61 98,01 870,00 6.500,00

1.266,00 480,00 2.700,00 26.552,00 3.450,00 5.800,00 3.129,00 870,00 84,55 300,00 17.000,00 86,69 98,04 890,00 6.500,00

1.266,00 480,00 2.700,00 26.552,00 3.450,00 5.705,00 3.129,00 870,00 82,66 300,00 16.937,00 85,98 98,03 888,00 6.500,00

1.266,00 479,46 2.700,00 26.552,00 3.449,80 5.704,56 3.129,00 870,00 82,66 300,00 16.937,05 85,98 98,03 888,48 6.500,00

88,50 3.910,00 3.250,00 3.250,00 23.602,00 491,00 1.760,00 36.500,00 3.600,00 2.810,00 651,00

89,00 3.911,00 3.250,00 3.251,00 24.000,00 492,00 1.760,00 36.500,00 3.600,00 2.810,00 752,00

89,00 3.910,00 3.250,00 3.250,00 24.000,00 491,00 1.760,00 36.500,00 3.600,00 2.810,00 651,00

88,96 3.910,09 3.250,00 3.250,13 23.831,11 491,30 1.760,00 36.500,00 3.600,00 2.810,00 651,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG GRVG PETG TLSG SI0022103111 SI0002100558 KBMR LKPG NF1N ZVTG KDIR NF2R KDHR AELG MELR

KRKA GORENJE PETROL TELEKOM SLOVENIJE NLB 26. IZDAJA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR LUKA KOPER NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S ZAVAROVALNICA TRIGLAV KD ID NFD HOLDING KD GROUP AERODROM LJUBLJANA MERCATOR

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 NOVA BANKA AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA DOBOJKA AD DOBOJ

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D ENERGOINVEST - TAT D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO RMU BANOVICI DD BANOVICI ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ENERGOPETROL DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E SODASO HOLDING DD TUZLA

Hrastovaca a.d. Pozarevac NIS a.d. Novi Sad Informatika a.d. Beograd Komercijalna banka a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Messer Tehnogas a.d. Beograd Betonjerka - u restrukturiranju a.d. Aleksinac Varvarinsko polje a.d. Paracin Obveznice RS serije A2015K Galeb GTE a.d. Beograd Bambi Banat a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2011K Soja protein a.d. Becej Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE OHRIDSKA BANKA OHRID REPLEK SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA TTK BANKA AD SKOPJE

746.701,06 180.075,33 102.623,70 95.347,84 73.050,00 43.146,99 34.442,76 26.985,30 24.178,41 20.378,05 14.954,25 12.613,43 10.750,20 7.313,30 7.095,00

2,45 % 325400 11.970.084,00 4,40 % 284891 10.719.848,00 0,01 % 68535 5.518.051,40 0,00 % 7660 276.481,00 0,00 % 10000 9.706,39 -2,13 % 5300 7.341,00 0,00 % 50336 3.271,84 0,00 % 300 1.140,00 0,00 % 5106 561,66

1,77 % 68336 6,64 % 45860 -3,38 % 30099 -22,22 % 270000 -1,04 % 11129 -3,57 % 1657 0,16 % 643 0,00 % 180 0,00 % 1976 9,73 % 502 -0,61 % 100 0,00 % 701

2.673.071,95 1.715.883,00 1.113.539,25 472.500,00 451.314,71 22.627,19 12.067,89 6.120,00 6.021,30 5.645,83 3.579,00 3.505,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 ALK KMB TPLF MPT TEL OHB REPL TNB SBT TTK

11864 13501 394 1124 70000 40812 3357 1549 34874 1147 2875 7291 257 385 45

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA HRST NIIS INFM KMBN AIKB TGAS BETA VRVP A2015 GLBG BMBI A2014 A2011 SJPT FITO

0,32 % 0,37 % -0,38 % -2,56 % 0,00 % -0,18 % -0,44 % 1,74 % 0,00 % -2,20 % -0,42 % 27,21 % 0,00 % -1,04 % -2,47 %

Šipad komerc Bambi Banat Soja protein Replek Skopje AIK banka Niš

+5,22% +1,63% +1,14% +1,11% +1%

NIS

Makedonski telekom Sarajevo osiguranje Fabrika duhana Makpetrol Energoprojekt holding

-2,35% -2,1% -1,41% -1,04% -0,66%

Bosnalijek

+0,42 -3,57

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1B FBIHK1C FBIHK1D ETATRK1A FBIHK1A BSNLR BHTSR RMUBR BIGFRK3 ENPSR FBIHK1E SDHTRK1

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSRS-O-D RSRS-O-C RSDS-O-C RSRS-O-B NOVB-R-E TLKM-R-A INVP-R-A BLBP-R-A DBJK-R-A

Oznaka

Ponedjeljak 27/12/2010

business.hr

0,00 % 0,42 % -0,59 % -5,17 % 1,00 % 0,97 % 1,00 % 20,00 % -0,52 % 3,09 % 1,63 % 0,54 % 0,02 % 1,14 % -2,20 %

44796 78428 6000 558 3748 1470 680 1685 14422 3700 61 11072 9696 811 89

56.711.736,00 37.602.861,00 16.200.000,00 14.816.016,00 12.929.860,00 8.385.700,00 2.127.720,00 1.465.950,00 1.192.128,25 1.110.000,00 1.033.160,00 951.937,19 950.516,26 720.560,00 578.500,00

valuta: MKD - makedonski denar 1,17 % 164953 14.674.362,20 -0,11 % 217 848.490,00 0,00 % 167 542.750,00 -0,54 % 154 500.520,00 -1,04 % 18 428.960,00 -2,35 % 700 343.910,00 -2,17 % 194 341.440,00 1,11 % 5 182.500,00 0,00 % 32 115.200,00 -0,03 % 33 92.730,00 -13,43 % 113 73.563,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Dionicom Naftne industrije Srbije u petak se na Beogradskoj burzi trgovalo u vrijednosti 37,6 milijuna dinara pa se našla pri samom vrhu najtrgovanijih. Cijena joj je rasla 0,42 posto i popela se na 480 dinara. To je ujedno bila najviša cijena po kojoj se tijekom dana trgovalo tom dionicom, a najniža je bila na razini 478 dinara. Beogradski indeks BELEX 15 zabilježio je pad vrijednosti 0,96 posto i završio na 659,25 bodova.

Najve a sarajevska farmaceutska kompanija posljednjeg je dana u tjednu ostvarila 22.627 konvertibilnih maraka prometa, a cijena joj je pala više od 3,5 posto, na 13,5 konvertibilnih maraka. Tijekom dana cijena te dionice kretala se od 13,5 do 13,81 konvertibilnih maraka, a ukupno je 1657 dionica promijenilo vlasnika. Fabrici duhana tako er je pala cijena, i to 1,41 posto, na 70 KM. Ukupan promet tom dionicom iznosio je 3,180 KM.

REGIONALNI INDEKSI 0,00% BIRS -0,25% 841,57 946,83 Belex15 -0,96% FIRS -3,20% 659,25 1.586,94 Belexline -0,56% MBI10 -0,49% 1.278,84 2.274,21 SASX10 MOSTE -0,16% 499,91 +1,78% 928,59 SASX30 NEX20 +0,19% 14.287,95 +1,48% 908,78 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI -0,16% WIG20 -0,38% 2.769,51 BUX -0,24% 21.446,58 -0,01% -0,20% ATX -0,36% 2.894,00 indeksa na zatvaranju u +0.01% Stanje etvrtak 23. prosinca 2010.

FTSE100 5.980,22

DAX 7.057,69

CAC40

3.899,18

MICEX 1,682.74

AMERI»KI INDEKSI +0,12% S&P500 -0,16% 11.573,49 1.256,77 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -0,22% etvrtak 23. prosinca 2010. 2.665,60 DJIA

investor 22 DIONI»KI

+ NFD Aureus US Algorithm 147,4533

31,46

MP-Mena HR

25,60

489,6252 7,3387

20,70

HPB WAV DJE

97,7809

19,02

Ilirika Azijski tigar

62,5931

18,90

FIMA Equity

74,4960

-17,58

ST Global Equity

46,7612

-14,62

HPB Dynamic

47,4064

-12,66

C-Zenit

49,8660

-12,07

KD Victoria

13,7851

-9,74

+ MJEŠOVITI

AC G Balanced EM

udjela

% 12 mj.

114,9325

9,79

11,2318

9,34

ZB global

146,8300

7,76

Ilirika JIE Balanced

151,3907

6,11

NFD Aureus Emerging Markets Balanced 84,5929

ICF Balanced

110,7545

-17,53

ST Balanced

170,4621

-13,04

HPB Global

95,6402

-9,69

ST Aggressive

65,3236

-9,02

107,2277

-6,44

OTP uravnoteženi

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

41,1355 100,1167 171,1197 5544,9100 84,4585 46,5444 98,9855 73,2800 7,3387 123,2320 120,6521 10,9548 97,7809 86,2290 62,2021 13,7851 62,5931 113,3000 82,7764 82,9600 89,1372 74,4960 61,9900 8,6847 46,7612 136,2700 369,2494 489,6252 69,1849 98,1525

1,08 1,05 0,66 0,66 0,61 0,58 0,49 0,38 0,37 0,34 0,33 0,30 0,29 0,29 0,27 0,25 0,25 0,24 0,20 0,18 0,17 0,15 0,13 0,12 0,11 0,10 0,09 0,07 0,05 0,04

8,63 11,25 8,35 -1,14 6,14 11,46 N/A 6,54 17,42 1,79 7,27 15,96 11,07 7,82 10,65 1,49 3,94 5,77 -0,54 2,74 6,82 -4,51 1,69 6,78 4,44 7,40 10,91 7,88 11,77 8,10

OTP indeksni VB CROBEX10 Ilirika JIE Poba Ico Equity PBZ Equity fond AC Rusija Ilirika Gold Raiffeisen HR dionice KD Nova Europa NFD Aureus New Europe Ilirika BRIC KD Energija HPB WAV DJE Platinum Blue Chip Prospectus JIE KD Victoria Ilirika Azijski tigar OTP Europa Plus HPB Dioni ki A1 OTP meridian 20 FIMA Equity Raiffeisen C. Europe HI-growth ST Global Equity ZB trend MP-Bric HR MP-Mena HR PBZ I-Stock NFD Aureus Global Developed

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

+ OBVEZNI»KI

6,45 6,79 5,95 0,98 5,97 11,30 N/A 5,30 15,56 4,75 8,28 13,23 9,79 -1,80 6,75 -8,79 4,02 5,68 -5,86 2,52 6,62 -8,55 0,34 4,93 -5,45 6,50 9,90 11,35 12,92 4,72

5,32 N/A 4,26 -3,48 3,87 15,42 N/A 5,27 20,70 4,11 N/A N/A 19,02 8,71 -0,93 -9,74 18,90 4,73 -8,04 -1,32 3,77 -17,58 -4,04 4,30 -14,62 11,81 11,76 25,60 16,95 1,03

-25,62 N/A 9,11 -15,88 -3,14 -18,25 N/A -12,72 -9,24 10,27 N/A N/A -0,68 -4,86 -11,47 2,80 -12,24 9,15 -3,56 -6,94 -4,24 -4,39 -8,07 -1,58 -7,20 3,87 -2,83 7,49 -10,16 -0,37

4,95 0,12 4,23 -4,01 2,21 14,44 -1,01 5,70 16,33 1,61 20,65 9,56 18,93 8,79 -1,74 -9,50 16,44 5,27 -8,57 -1,17 2,92 -17,65 -4,60 4,00 -12,94 12,00 8,63 25,49 13,96 0,05

126,937 5,620 105,062 6,038 383,728 9,682 5,698 13,063 20,129 9,005 35,682 8,194 11,727 8,729 23,937 56,974 9,086 8,583 18,167 9,943 17,752 18,604 203,042 66,041 13,196 159,578 12,163 5,153 214,550 62,510

2,99 0,93 6,16 3,41 5,30 3,79 0,16 2,28 3,19 2,14 0,97 0,81 3,31 2,97 3,90 11,63 3,59 1,43 5,22 2,60 2,65 6,56 5,68 8,83 10,17 8,16 2,79 2,80 3,44 5,07

23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena Allianz Portfolio

Valuta

DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI NFD Aureus Emerging Markets Balanced Ilirika JIE Balanced PBZ Global fond ICF Balanced Erste Balanced ZB global Raiffeisen Balanced ST Aggressive OTP uravnoteženi HI-balanced Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige KD Balanced HPB Global C-Premium ST Balanced Agram Trust AC G Balanced EM

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

84,5929 151,3907 103,4424 110,7545 121,2000 146,8300 154,3600 65,3236 107,2277 10,2782 114,9325 108,3600 8,2391 95,6402 5,5868 170,4621 67,7682 11,2318

0,52 0,45 0,40 0,25 0,13 0,13 0,12 0,07 0,05 0,04 0,04 0,02 0,01 -0,03 -0,05 -0,07 -0,07 -0,15

3,34 6,24 4,16 -4,16 4,34 3,05 0,64 6,18 -1,27 5,09 4,34 0,74 2,61 -2,48 3,76 3,41 -0,40 3,26

7,30 5,67 3,78 -5,80 4,28 3,15 2,59 -2,31 -1,50 4,56 7,13 3,38 -0,81 -8,37 -2,06 -6,11 -0,80 1,79

5,61 6,11 4,73 -17,53 4,77 7,76 4,55 -9,02 -6,44 5,22 9,79 N/A 1,05 -9,69 -5,28 -13,04 -3,58 9,34

-3,70 8,80 5,06 1,50 -0,19 4,14 5,35 -7,78 1,40 0,31 8,98 N/A -3,85 -0,85 -13,89 6,93 -2,67 6,63

5,16 5,85 2,98 -13,70 4,95 7,09 5,09 -8,07 -6,06 5,01 9,54 8,36 -0,17 -10,21 -5,31 -11,42 -2,65 8,98

16,317 44,886 277,850 11,079 104,940 712,169 320,894 2,841 37,031 68,801 7,186 181,288 6,802 88,224 12,269 11,393 11,700 14,336

4,44 4,92 9,28 8,65 9,93 9,48 8,32 5,26 5,03 8,83 1,62 0,79 4,94 5,22 3,89 7,96 2,45 1,81

23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010

129,2783 161,6836 11,3310 123,2511 159,0800 174,2500 130,1600 126,6415

0,04 0,02 0,01 0,00 -0,01 -0,02 -0,02 -0,18

-0,10 1,34 -0,15 -1,89 -0,35 0,08 -0,16 0,28

2,50 4,73 1,20 1,31 -0,35 2,97 3,41 1,47

7,45 10,18 5,37 3,20 4,72 8,31 8,77 3,59

4,50 8,11 1,43 4,08 5,02 6,69 4,38 4,81

7,42 8,89 5,48 3,21 4,73 8,30 8,70 3,52

132,277 25,832 7,194 13,476 231,163 473,551 194,680 14,471

7,79 6,16 8,83 5,22 9,48 8,58 7,56 5,03

23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn

132,4832 162,6923 139,9281 125,8818 144,8600 138,5900 138,5494 135,3437 122,3483 117,0854 10,6798 108,5015 102,6001 105,5500 124,6213 132,1688 11,3253

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00

0,55 0,61 0,49 0,54 0,89 0,82 0,62 0,84 0,52 0,84 0,77 0,76 0,74 0,63 0,27 0,72 0,64

1,15 1,14 1,00 1,59 1,79 1,73 1,31 1,68 1,14 1,66 1,63 1,55 1,57 1,58 0,70 1,54 1,51

2,93 2,39 2,55 3,86 3,94 3,67 2,48 3,69 2,75 3,39 3,57 3,56 1,62 4,10 2,61 3,96 3,54

6,33 4,78 3,28 4,39 4,85 4,41 4,60 4,43 4,11 5,16 4,32 5,17 1,85 4,41 3,94 5,49 5,71

2,82 2,28 2,49 3,75 3,82 3,58 2,42 3,58 2,66 3,28 3,46 3,43 1,36 3,99 2,59 3,81 3,44

1042,670 2078,971 135,803 514,937 846,084 679,705 111,123 29,512 133,515 176,179 29,200 170,737 7,203 627,919 42,498 222,421 132,150

11,74 10,42 10,42 8,42 7,83 7,56 7,25 6,98 5,00 3,14 1,56 1,62 1,40 1,25 5,70 5,22 2,24

23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010 23.12.2010

OBVEZNI KI FONDOVI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

161,6836

10,18

Erste Bond

130,1600

8,77

Raiffeisen Bonds

174,2500

8,31

PBZ Bond fond

129,2783

7,45

HI-conservative

11,3310

5,37

HPB Obvezni ki

123,2511

3,20

OTP euro obvezni ki

126,6415

3,59

ZB bond

159,0800

4,72

HI-conservative

11,3310

5,37

PBZ Bond fond

129,2783

7,45

PBZ Bond fond Capital One HI-conservative HPB Obvezni ki ZB bond Raiffeisen Bonds Erste Bond OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash OTP nov ani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money PBZ Dollar fond HPB Nov ani Agram Cash

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 27/12/2010

EBRD Pet milijuna eura za Makedoniju Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) objavila je u petak da je odobrila pet milijuna eura kredita za poticanje konkurentnosti makedonskih poduze a na lokalnim i europskim trĹžiĹĄtima. Kredit e biti ispla en preko Sparkasse Bank Macedonia, a namijenjen je kreditiranju malih i srednjih tvrtki kako bi im se omogu ila ulaganja kojima e oja ati konkuren-

tnost. Njihov bi se razvoj trebao podupirati ulaganjima u poboljĹĄanje zdravstvenih, sigurnosnih i standarda zaĹĄtite okoliĹĄa, kao i kvalitete proizvoda, u skladu sa zahtjevima Europske unije. Time e projekt olakĹĄati pristup makedonskih malih i srednjih tvrtki trĹžiĹĄtima Europske unije, navodi se u priop enju banke. Kredit e biti ispla en u sklopu EBRD-ova Programa potpore za privatni sektor zapadnog Balkana, dok e Europska komisija i Multidonatorski fond za zapadni Balkan pruĹžiti tehni ku potporu. H

REJTING STABILAN

S&P potvrdio francuski rejting

Status Francuske kao jednog od najsigurnijih svjetskih zajmoprimaca potvrdila je u petak agencija Standard&Poorâ&#x20AC;&#x2122;s, isti u i tako povjerenje koje ulaga i imaju u uspjeh smanjenja francuskog deficita. Na izmaku godine, kada su rejtinĹĄke agencije redom sniĹžavale kreditne rejtinge europskih zemalja, od Ĺ panjolske do Irske, newyorĹĄki je S&P poru-

io kako Francuska zasluĹžuje AAA ocjenu zbog â&#x20AC;&#x2DC;zdrave ekonomijeâ&#x20AC;&#x2122; i vjere u uspjeh smanjenja prora unskog deficita. Moglo bi to inspirirati investitore na kupnju francuskog duga nakon ĹĄto se tjednima spekulira o tome kako e kriza eurozone Francusku koĹĄtati ocjene. Fitch Ratings u etvrtak je snizio rejting Portugalu za jednu razinu, ukazuju i na zabrinutost investitora zbog trĹžiĹĄnih previranja kojima se poti e sumnja u odrĹživost eura. B.hr

Ina lako preko 3000 kn TKO E ZARADITI? Mirovinci su svoj djeli Ine ugrabili po 2830 kuna, a najviĹĄa cijena te dionice proĹĄlog tjedna iznosila je gotovo 3200 kuna, ime su na papiru dobro zaradili - upitno je samo kome e prodati? U predblagdanskom ozra ju na Zagreba koj burzi Crobex je proĹĄlog tjedna, ponovno uza znatnu pomo HT-a i Ine, oja ao 1,6 posto, na 2077 bodova, dok je Crobex 10 sko io ak 2,49 posto, na 1138,12 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je 332 milijuna kuna, od ega su se ak 234 milijuna kuna odnosila na trgovanje dionicama Ine. Vlasnika je proĹĄli tjedan promijenilo 82.000 dionica po cijenama od 2830 do maksimalnih 3183 kune. Na tjednoj razini Ina je sko ila 8,38 posto. Stoga je ta dionica pobjednica tjedna, a ne bismo pogrijeĹĄili ni kada bismo je nazvali pobjednicom godine koju e ulaga i na

Zagreba koj burzi vjerojatno poĹželjeti ĹĄto prije zaboraviti. Ina je u petak sko ila iznad 3000 kuna po dionici, ĹĄto je 285 kuna viĹĄe nego ĹĄto nudi Mol i 255 kuna viĹĄe od cijene koju su mirovinci postavili proĹĄli tjedan. Vrlo dobar tjedan imali su i dioni ari najve eg doma eg telekoma, koji je poskupio gotovo pet posto, na 289,13 kuna. Na HT je potroĹĄeno 42 milijuna kuna. Treba napomenuti da mu je najviĹĄa tjedna cijena iznosila gotovo 290 kuna.

Burze miruju

Skra eno trgovanje u petak nije donijelo ve a uzbu enja. Frankfurtska i Milanska burza nisu radile, a na

ve ini ostalih europskih burza radilo se skra eno. Wall Street tako er nije radio.

Kerum sruĹĄio Konzum

"Na svjetskim burzama vlada dobro raspoloĹženje na kraju godine. Najve i rizik od preokreta trenda jest da kineske vlasti mjerama suzbijanja inflacije uspore gospodarski rast, ĹĄto bi negativno utjecalo na cijene sirovina, posebice metala", kazala je za Hinu Maja BeĹĄevi , fond menadĹžerica u Podravskoj banci. Ako zatopli, napominje BeĹĄevi , mogu a je i korekcija cijene nafte, nakon ĹĄto je u proĹĄlih mjesec dana snaĹžno porasla zbog ve e

IVICA TODORI , vlasnik Konzuma, ija je dionica u petak tresnula ak ĹĄest posto SNIMIO SAĹ A ETKOVI

potraĹžnje za gorivom za grijanje. Predblagdansko ludilo kupovanja ponovilo se i ove godine pa trgovci trljaju ruke, ali to nije nimalo pomoglo dionici Konzuma u petak ija je cijena pala viĹĄe od ĹĄest postotnih bodova. Ukupan promet

REGIJA

Blagdansko trgovanje donijelo stagnaciju Petak na regionalnim burzama ve pomalo standardno nije donio ve a uzbu enja. Indeksi su u Beogradu pali viĹĄe od pola posto, a dvije najlikvidnije dionice Hrastova a iz PoĹžege i NIS - nisu zabiljeĹžile cje-

novnu promjenu Na te dvije dionice potroĹĄeno je po viĹĄe od 30 milijuna dinara. Ve ih ĹĄokova nije bilo ni u Ljubljani, gdje su joĹĄ u etvrtak Krka i Gorenje porasli neĹĄto viĹĄe od 0,3 posto. Znatniji

pad od 2,5 posto zabiljeĹžila je dionica Telekoma Slovenije. U Banjoj Luci najlikvidnije pozicije zauzele su obveznice, a dionicama je ostvaren samo zanemariv promet. Najlikvidnija dionica bila je ona Nove banke, bez promjene cije-

ne i uz samo 9700 konvertibilnih maraka prometa. U Sarajevu je, pak, zabiljeĹžen neĹĄto ve i promet, a najve i je gubitnik bila ujedno najlikvidnija dionica, ona InterĹĄpeda, koja je uz 400.000 maraka prometa pala 14 posto. B.hr

Konzumovom dionicom iznosio je 34.806, kuna pri emu je vlasnike promijenilo 380 dionica. Iz Konzuma su proĹĄli tjedan objavili da su u tijeku pregovori o sklapanju sporazuma o dugoro nom zakupu prodavaonica tvrtke Kerum. Nikola Su ec

BROJKE

2,56

posto pala je dionica Telekoma Slovenije u petak

9700

konvertibilnih maraka potroĹĄeno je na najlikvidniju dionicu na Banjalu koj burzi

Nokia u jednom danu otpustila 560 programera zbog 'dokazane nesposobnosti' Zlatno doba za Nokiju, finsku tvornicu mobitela koji su doslovno pokorili svijet, zavrĹĄilo je onog trenutka kada je Steve Jobs odlu io da i mobiteli budu u domeni Applea. Nokia me utim zbija redove i pod vodstvom Stephena Elopa, ili Generala, kako ga zovu u Nokiji, Ĺželi vratiti prvo mjesto na svjetskom

trĹžiĹĄtu. Glavni razlog neuspjeha novih Nokijinih modela u odnosu na konkurenciju, pogotovo iPhone, operativni je sustav i im su u finskoj tvrtki to prepoznali, u jednom su danu otpustili 560 programera zbog "dokazane nesposobnosti", otkriva njema ki Spiegel. Zbog ruĹĄenja sustava novog DOBITNICI DANA (ZSE) Rabac +11,72 % uro akovi holding + 11,61% Validus + 8,51% Uljanik +11,11 % Pounje trikotaĹža +10 % 28 Raste

modela N8 i odgode izlaska smartphonea E7 sve snage u Nokiji ulaĹžu se u razvoj operativnog sustava MeeGo. Do pravog odgovora konkurenciji novim smartphoneom Nokia se moĹže tjeĹĄiti injenicom da i dalje prodaje najviĹĄe mobitela na svijetu, no onih jeftinih, i to u zemljama u razvoju. D. B.

GUBITNICI DANA (ZSE) Plava laguna -5,26 % Tehnika -3,51% Jamnica -4,42 % Tankerska plovidba -2,99 % Petrokemija -2,68%

3 Nema promjene

28 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,279,86 155,59

Prom. 0,18% 0,01%

Sirova nafta 92,21 Prirodni plin 4,09 Zlato 1.379,73 Srebro 29,29 Goveda 102,74

1,91% 1,90% 0,39% 0,30% 2,64%

U ZLATU JE SPAS

Discovery prepoznao priliku u zlatnoj groznici Discovery Channel po etkom prosinca po eo je prikazivati emisiju 'Gold Rush: Alaska' koja dokumentira avanture Todda Hoffmana u lovu na zlato. Emisija je dosegla veliku gledanost u samo tri tjedna prikazivanja, pa ju je jedan dan pratilo ak tri milijuna gledatelja, a dok je neki prate zbog zanimljivih povijesnih injenica o traganju za zlatom, drugi u tome vide priliku za zaradu i borbu protiv nezaposlenosti. AljaĹĄki odjel geoloĹĄkog i geofizi kog istraĹživanja procjenjuje da se u Aljasci nalazi zlato u vrijednosti od 250 milijardi dolara. Recesija je podigla cijene zlata i pove ala broj traga a, pa je tako i Hoffman u Oregonu, koji je na ĹĄestom mjestu po nezaposlenosti u SAD-u, okupio tim nezaposlenih prijatelja i uputio se na Aljasku. I. B.

UNIĹ TIO TISU E Ĺ˝IVOTA I VLASTITOG SINA

Madoffove Ĺžrtve Ä?ekaju povratak ukradenih milijardi Ĺ˝rtve Bernarda Madoffa, koji je za financijski inĹženjering osu en na 150 godina zatvora, uskoro bi se mogle do epati milijardi koje su izgubile vjeruju i tom prevarantu. Dva su na ina na koja e Ĺžrtve mo i dobiti odĹĄtetu. Jedan je kroz povratak ukradene imovine, a drugi kroz osiguravaju u organizaciju Securities Investor Protection Corp, kroz koju je mnogim Ĺžrtvama ve ispla en dio ukradenog novca.

Ho e li Ina i dalje izazivati natprosje no trgovanje na ZSE saznajte na...

Neki su investitori zbog Madoffa izgubili sve jer su njegovu tvrtku koristili kao neku vrstu bankovnog ra una. Kada je Madoff razotkriven, izgubili su sve za ĹĄto su mislili da je sigurno pohranjeno. Madoff, koji je u SAD-u proglaĹĄen 'prevarantom stolje a', financijski je uniĹĄtio tisu e ljudi koji su mu povjerili svoj novac, ali i svog sina, koji je zbog teĹžine cijelog slu aja i pritiska javnosti po inio samoubojstvo. B. hr

www.business.hr

UKRATKO... Naplatit e popularnost Osniva WikiLeaksa Julian Assange obznanio je da je potpisao neĹĄto viĹĄe od milijun funti (1,2 milijuna eura) vrijedan ugovor za pisanje svoje autobiografije. "Ne Ĺželim napisati tu knjigu, ali moram", rekao je dodavĹĄi da mora obraniti sebe i WikiLeaks. Stroge kritike Canterburyjski nadbiskup Rowan Williams, duhovni vo a 77 milijuna anglikanaca, optuĹžio je najbogatije da nisu s ostatkom druĹĄtva podijelili nevolje nastale gospodarskom krizom i rezanjem javnih troĹĄkova. Odlazak Pereza BivĹĄi venezuelanski predsjednik Carlos Andres Perez, koji se nalazio na elu Venezuele od 1974. do 1979., a zatim u drugom mandatu od 1989. do 1993. godine, umro je u subotu u 88. godini u Miamiju u Sjedinjenim DrĹžavama.