Business.hr broj 794 by Business.hr

NASTAVLJENA PROIZVODNJA 12

Zaključen stečaj Korduna: vjerovnicima 5 posto potraživanja U vrijeme proglašenja ste aja, u velja i prošle godine, Kordun d.d. imao je 56,2 ŽELJKO MAŽURAN, milijuna kuna duga i 50 zaposlenih od kojih je 20 ostalo bez posla, a ostali su ve inski vlasnik preba eni u tvrtke k eri Kordun-Lav, Kordun-Alati i Kordun-Marketing Kordunovih tvrtki k eri

VRA ENA LOPTICA 2

AZTN: HEP sam mora donijeti odluku o ugovoru s TLM-om

SRIJEDA 29/12/2010

BROJ 794 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

Tvornica olovaka gradi 1000 stanova

TOZ PENKALA 6-7 U prvoj fazi planirana je gradnja na dvije od šest planiranih kazeta, tako da bi tvornica nastavila raditi na postoje oj lokaciji, a u dugoro nom je planu i gradnja nebodera, vrti a te sportske dvorane

KOŽNI DODACI

Ženske torbice otporne na krizu Galko, proizvo a kožnih torbi i modnih dodataka iz Malog Bukovca pokraj Ludbrega, ove je godine - zahvaljuju i oporavku prodaje u posljednja tri mjeseca - uspio zaustaviti dvogodišnji pad i o ekuje rast prihoda oko 10 posto, a u sljede oj se godini nada vratiti stopama rasta kakve je ostvarivao u godinama uo i krize 4

info&stav

INDIKATOR

2-3

Makarski hoteli u minusu Oporavak autoindustrije

business.hr

Vode e hotelske ku e na Makarskoj rivijeri, kako se doznaje od hotelijera iz Brela i Tu epa, a to potvr uju i Hoteli Makarska, ove e godine zbog slaba zanimanja gostiju biti zatvorene za novogodišnje slavlje jer bi im dvodnevno otvaranje samo uzrokovalo gubitak. Za Novu godinu u pet otvorenih hotela na Makarskoj rivijeri o ekuju 950 gostiju...

Automobilsko tržište postupno izlazi iz krize, procjenjuje Pricewaterhouse Coopers. Proizvodnja automobila 2010. u svijetu e porasti na 65 milijuna, s lanjskih 57,2 milijuna, a svjetska proizvodnja putni kih automobila 2014. e, prosjenjuje PwC, biti 50 posto ve a u odnosu na pretkrizno razdoblje

Srijeda 29/12/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

ZELENO SVJETLO AZTN-a

M SAN-u odobreno preuzimanje Orahovice M SAN ulaganjima Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrila je preuzimanje Poljoprivrednog poduze a Orahovica. Nakon odluke glavne skupštine PP Orahovice u srpnju 2010. o smanjenju i pove anju temeljnog kapitala, u kolovozu je obavljen upis u sustavu SKDDa, ime je temeljni kapital sa 53 milijuna smanjen na 16,6 milijuna kuna. M SANovom dokapitalizacijom temeljni je kapital pove an izdavanjem 707.547 novih redovnih dionica pojedi-

na nog nominalnog iznosa sto kuna, ime je kona an temeljni kapital iznosio 87,3 milijuna kuna.

M SAN-ovim stjecanjem ve ine dionica u temeljnom kapitalu Orahovice AZTN je na sjednici Vije a u uto-

rak koncentraciju ocijenio dopuštenom. Iz M SAN-a najavljuju ulaganje u modernizaciju i

NAKON POPRAVNOG

Prodajna politika TDR-a ista Nakon što je AZTN razmotrio prijedlog nove prodajne politike i nacrte ugovora o prodaji duhanskih proizvoda te nacrt ugovora o zakupu prodajno-skladišnog prostora Tvornice duhana Rovinj (TDR), utvrdio je da su prijedlozi u skladu sa Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja (ZZTN). No, upozorio je, mogu ponovno biti predmet ocjene ako TDR-ov u inak na tržištu bude protivan propisima ZZTN-a.

AZTN je šest godina vodio postupak kojim je utvr eno da su Adris i Ronhill od lipnja 1999. do listopada 2003. s kupcima sklapali zabranjene sporazume koji su imali obilježja sporazuma o isklju ivoj kupnji. Odredio je potom zabranu sklapanja takvih ugovora. U ožujka 2010. donesena je odluka da se tužba Adrisa i Ronhilla na rješenje AZTN-a odbija, ime je spor priveden kraju.

PAD SE NASTAVLJA I U 2011.

Stanovi u Zagrebu pali 4%, na Jadranu 10,2% Indeks cijena nekretnina u Hrvatskoj koji vodi Centar nekretnina u protekloj se godini spustio dodatnih 5,5 bodova, sa 115,7 na 110,2 boda, pri emu po etna vrijednost (100) odgovara razini cijena iz svibnja 2006. , objavljeno je u utorak. Tako su tražene cijene nektretnina 10,2% iznad onih iz sredine 2006. U protekloj godini prosje ne tražene cijene stanova u Zagrebu smanjene su 5,3%, a na Jadranu 3,9%, priop eno je iz Centra nekretnina. No, znatne su razlike u odnosu na pojedine tržišne se-

gmente. U Zagrebu je, naime, u proteklih godinu dana zabilježena 4-postotna korekcija tražene cijene stana (nakon što je 2009. zabilježen pad od 5,7%), a tražene cijene ku a smanjene su 10,2 posto. Na Jadranu je pak prosje na tražena cijena stana smanjena 10,9 posto (nakon pada od 7,3 posto 2009.), a apartmana 1 posto. Prosje na tražena cijena ku e na Jadranu porasla je pak 0,7 posto. No cijena stanova na Jadranu, unato znatnom padu i 2009. i 2010., još je viša od one u Zagrebu: 1878 prema 1817 eura.

"U 2011. o ekujemo nastavak korekcije traženih cijena stambenih nekretni-

na u Zagrebu i na Jadranu, i to na razinama iz 2010. Što se ti e nekretnina za odmor,

››

BISER DANA

BROJKA

Uspješni smo bili i u onome što nije u potpunosti vidljivo javnosti, a to je u svladavanju mnogih prepreka JADRANKA KOSOR, premijerka, na druženju s novinarima o radu Vlade

obnovu ratarske mehanizacije te primjenu novih tehnologija. Ukupni prihodi u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine smanjeni su 38 posto, što je dovelo do gubitka od 58,2 milijuna kuna, od ega je u zadnjem tromjese ju ostvareno 12,6 milijuna kuna. U listopadu 2010. na mjesto lana Uprave PP Orahovice imenovan je savjetnik Uprave M SAN grupe Tomislav Radi i , jer je dotadašnjoj lanici Dragici Vukosavljevi istekao mandat, a Darko Dukari je i dalje predsjednik Uprave. PP Orahovica osnovana je 1963., ima 6800 hektara obradivih površina na kojima se obavlja ratarska, sto arska, ribnja arska, vo arska i vinogradarska proizvodnja, a trenuta no ima 382 zaposlena. Iva Bikanec

iva.bikanec@business.hr

o ekujemo nastavak lagane korekcije cijena koju smo zabilježili u 2010. uz blagi rast volumena trgovanja na osnovi pozitivnih gospodarskih kretanja u zemljama iz kojih dolaze kupci", rekao je Domenico Devescovi, voditelj Centra nekretnina. "U 2011. možemo o ekivati mali porast volumena trgovine nekretninama, uz pretpostavku nastavka korekcije cijena. Kako u 2011. ne o ekujemo znatan rast zaposlenosti, visine pla a i op eg povjerenja gra ana u oporavak gospodarstva, nastavak korekcije cijena i zadržavanje približno istog volumena trgovanja najvjerojatniji je scenarij", zaklju uje Devescovi. B.hr

posto Estonaca podupire uvo enje eura, ime e 1. sije nja 2011. njihova zemlja postati 17. lanicom eurozone

UVODNIK

Strah od Uskoka ugrozio 1000 radnih mjesta Sandra Cari Herceg sandra.caric@business.hr

porni prijedlog ugovora o isporuci elektri ne energije koji su još sredinom ove godine dogovorili HEP i šibenski TLM, a onda ga prije potpisivanja poslali na ocjenu Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), ovih je dana postao još jedna u nizu politi kih trakavica i "vru krumpir" kojega se svi, ak i oni koji bi ga trebali "ohladiti", nastoje otarasiti i prebaciti u ruke "onih drugih". Podsjetimo, Agencija je prije otprilike mjesec i pol otvoreno priop ila da "nema kompetentnog stru njaka" koji bi mogao ocijeniti valjanost prijedloga ugovora o isporuci struje izme u HEP-a i šibenskog TLMa zbog ega se dokument više od pet mjeseci povla io po ladicama AZTN-a. NIJE, doduše, sporno da je AZTN doista dugo razvla io konkretan odgovor na zahtjev HEP-a da ocijeni valjanost prijedloga ugovora s TLM-om. No, pritom treba upozoriti na još jednu važnu injenicu - da nitko od najviših predstavnika HEP-a, uklju uju i i skupštinu, lanove Uprave i Nadzornog odbora, ni-

TLM nastavlja pregovore s HEP-om o uvjetima dobave struje SNIMIO SA©A ∆ETKOVI∆

›› Ni Uprava HEP-a, ni njegov NO i skupština

nisu se usudili odobriti novi ugovor s TLM-om, a sada im je i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja vratila lopticu. HEP stoga mora skupiti hrabrost da spasi 1000 radnih mjesta u TLM-u je imao hrabrosti sredinom ove godine stati iza odredbi ugovora koje su sami dogovarali. Stoga su, pokušavaju i oprati vlastite ruke i savjest - a u vrijeme kada su u zatvoru redom završavali HEP-ovi ljudi poput predsjednika Uprave Ivana Mravka ili direktora sektora Opskrbe Ivana Mrljaka, upleteni u potpisivanje štetnih ugovora s TLMom, mostarskim Aluminijem i Diokijem - odluku o tome je li

ugovor prihvatljiv ili nije prepustili AZTN-u. DRUGIM RIJE IMA, elnici HEP-a su, u strahu da im se potpis na ugovor ne obije o glavu, dokument samo proslijedili onome tko u nedostatku više informacija može donijeti samo na elno mišljenje. Agencija je, posluživši se istim oružjem, lopticu elegantno vratila HEP-u i TLM-u, navode i u ocjeni kako bi ugovaratelji sami treba-

li ocijeniti kakav e u inak ugovor, potpiše li se, imati na poslovanje obiju tvrtki, ali i ho e li njegove odredbe biti u propisanim zakonskim okvirima. Predstavnici HEP-a i TLM-a e tako još jednom morati sjesti za stol i pokušati prona i hrabrost za potpisivanje novog, izmijenjenog ugovora. O toj hrabrosti, u krajnjem slu aju, ovisi sudbina jedne tvrtke i 1000 njezinih radnika.

tema 4-5

KOŽNI DODACI Galko je bio među onima koje je izravno pogodila odl partnere, a taj se trend proširio i na privatne tvrtke. No, tvrtke su ove god

Ženske torbice o Galko, proizvođač kožnih torbi i modnih dodataka iz Malog Bukovca pokraj Ludbrega, ove je godine - zahvaljujući oporavku prodaje u posljednja tri mjeseca - uspio zaustaviti dvogodišnji pad i očekuje rast prihoda oko 10 posto, a u sljedećoj se godini nadaju vratiti stopama rasta kakve su ostvarivali u godinama uoči krize. Najotpornije na krizu pokazale su se modne ženske torbe Za tvrtku Galko, proizvođača kožnih torbi, modnih dodataka i drugih proizvoda od kože iz Malog Bukovca pokraj Ludbrega, 2010. bila je izuzetno teška godina. No, ipak su uspjeli zaustaviti dvogodišnji pad proizvodnje i prihoda, a u sljedećoj se godini nadaju vratiti stopama rasta kakve su ostvarivali u godinama uoči krize. Prema riječima direktora Božidara Ledinka, u novoj će godini pokušati povećati udjel izvoza u prodaji, a u tome računaju i na pomoć Hrvatske gospodarske komore i trgovinskih atašea, koji su novost u gospodarskoj diplomaciji i kojima će primarna zadaća biti pomaganje domaćim tvrtkama da svoje proizvode plasiraju na stranom tržištu.

Gazela

"Sedam smo godina u kontinuitetu ostvarivali rast. No, 2008. počela je kriza i otad bilježimo pad, a najveći je bio u dijelu poslovnih darova i promocije. Naša je tvrtka jedna od onih koje je izravno pogodila odluka da se u javnim poduzećima ne kupuju darovi za poslovne partnere, a taj se trend proširio i na privatne tvrtke. U posljednja tri mjeseca, međutim, uspjeli smo pojačati prodaju i zahvaljujući tome što su tvrtke ipak počele

kupovati darove za poslovne partnere, godinu ćemo završiti porastom prihoda otprilike 10 posto", objašnjava direktor Božidar Ledinko. Galko je osnovan prije 17 godina, a 2008. bio je proglašen gazelom Business. hr-a, jednom od najbrže rastućih tvrtki, zahvaljujući porastu prihoda 128,5 posto u 2007. u odnosu na 2005. godinu. Najotpornije na recesiju pokazale su se, kaže Ledinko, modne ženske torbe, za koje imaju vrlo ambiciozan cilj, a to je kvaliteta na tragu poznatih svjetskih marki. "Pokazalo se da smo tijekom godina uspjeli izgraditi kvalitetan brend i izboriti dobru poziciju na tržištu. U pravilu prodaja torbi bila je manje zastupljena u strukturi prihoda, a veći dio je sačinjavao poslovni asortiman. U krizi se to preokrenulo pa sada veći dio prihoda ostvarujemo prodajom modnih ženskih torbi", ističe. Prognoze za sljedeću godinu su pozitivne pa se uz očekivano povećanje proizvodnje planira i povećanje izvoza.

Rast izvoza

"Planiramo povećati izvoz u ukupnoj prodaji, ali ne očekujemo da će to ići lako jer je izvoz vlastitih bren-

dova jako težak u ova krizna vremena budući da su se strane zemlje zatvorile u sebe i koriste unutarnje resurse. Unatoč krizi, a uz potporu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, i dalje izlažemo na sajmovima kao što je Mipel u Milanu ili sajam poslovne galanterije u Düsseldorfu. Nedavno smo imali sastanak u Ministarstvu vanjskih poslova i nadam se da će trgovinski atašei, koji će raditi u sklopu veleposlanastava u četiri zemlje Europe, pomoći u plasmanu proizvoda naše tvrtke na stranim tržištima. Posebno ističemo potpore Ministarstva gospodarstva u sklopu Strategije razvoja tekstilne i kožarske industrije koje su jako važne, kako za nas tako i za cijelu branšu, pa se nadam da će nas i sljedećih nekoliko godina nastaviti podupirati", zaključuje Božidar Ledinko. Ove je godine Galko povećao broj prodajnih mjesta za 20-ak novih lokacija pa se kožna galanterija te tvrtke može naći na oko 250 maloprodajnih mjesta. Vlastitu maloprodaju imaju u sklopu tvornice u Malom Bukovcu te u zagrebačkom izložbeno-prodajnom salonu. Margareta Podnar

margareta.podnar@business.hr

Božidar Ledinko, direktor Galka, kaže kako je prije krize, u pravilu, prodaja torbi u strukturi prihoda bila manje zastupljena, a veći je dio sačinjavao poslovni asortiman, no danas je obrnuto Snimio saša Ćetković

BRŽE I LAKŠE Do 2008. godine i nabave novog stroja, otkrivaju dizajneri Katica Ćukec, svaki se komad kože morao krojiti i rezati ručno

ila odluka da se u javnim poduze ima ne kupuju darovi za poslovne ve godine ipak po ele kupovati darove za poslovne partnere

business.hr Srijeda 29/12/2010

otporne na krizu

aju dizajnerice Karla Dobrani i o SNIMIO SAŠA ETKOVI

1,297 BROJKA

milijuna kuna potpore odobreno je Galku u 2009. godini, podaci su Ministarstva gospodarstva

VISOKA TEHNOLOGIJA

Nova kolekcija za sljede u zimu Galkove dizajnerice Katica ukec i Karla Dobrani posljednjih tjedana predano rade na kolekciji jesenzima 2011./2012. Za izradu pojedinog modela torbe, od skice do crtanja 3D modela u posebnom ra unalnom programu te izrade uzorka, dizajnericama i trojici konstruktora modelara potrebno je nekoliko dana, a kada torba krene u proizvodnju, potrebna su dva do tri sata za njezin dovršetak. Upravo je nabava nove tehnologije, stroja za krojenje kojim se upravlja putem ra unala, znatno skratila i

pojednostavila proces proizvodnje. Do 2008. godine i nabave novog stroja, otkriva dizajnerica Katica ukec, svaki se komad kože morao krojiti i rezati ru no. "Strategija razvoja tvrtke obuhva a plan nabave još nekoliko važnih tehnoloških poboljšanja. Ministarstvo gospodarastva, rada i poduzetništva i tu je odigralo klju nu ulogu. Prepoznalo je potencijal tvrtke te konstantnim potporama pridonosi njezinu razvoju i tehnološkom napretku", istaknuo je direktor Galka Božidar Ledinko.

tema 6-7

TOZ PENKALA Dugo najavljivana gradnja stambeno-poslovnog k cu, projekt vrijedan 150 milijuna eura kojem je TOZ jedini investitor

Tvornica olovaka gradnj stanova stabilizira poslo U prvoj fazi planirana je gradnja na dvije od ĹĄest planiranih kazeta, tako da bi tvornica nastavila raditi na postoje oj lokaciji, a u dugoro nom je planu i gradnja nebodera, vrti a te sportske dvorane ini se da bi dugo najavljivana gradnja stambeno-poslovnog kompleksa na zemljiĹĄtu tvornice TOZ Penkala u zagreba koj Polja koj ulici kona no mogla po eti idu e godine. Taj

ambiciozan projekt vrijedan 150 milijuna eura svojevrstan je strateĹĄki potez TOZ-a, koji se u cijeloj pri i pojavljuje kao jedini investitor, jer gradnja kompleksa na toj izuzetno atraktivnoj

lokaciji osigurava ne samo mogu nost budu eg preseljenja tvornice na neku novu lokaciju izvan grada, nego rjeĹĄava i dugove kojima je optere eno njezino poslovanje.

TKO SU VLASNICI

Tri tvrtke drĹže 43,43 posto TOZ-a U vlasni koj strukturi TOZ Penkale dominiraju Planidal ulaganja sa 18,35 posto, Oportunitas ulaganje sa 17,46 posto te Industrogradnja nekretnine sa 7,62 posto udjela. Planidal ulaganja, kako je u medijima ve spominjano, vodi Daliborka Planin evi , lanica Uprave TOZ-a i djevojka Nenada Markovi a, a direktor tvrtke Oportunitas ulaganje je zagreba ki kirurg Gordan Nola. Industrogradnja nekretnine je, pak, tvrtka k er u stopostotnom vlasniĹĄtvu Industrogradnje Josipa Galinca. Sve tri tvrtke drĹže 43,43 posto TOZ-a, a 2008. godine sklopile su sporazum o zajedni kom djelovanju.

NENAD MARKOVI , predsjednik Nadzornog odbora TOZ Penkale SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Tako je i Nadzorni odbor TOZ Penkale na sjednici odrĹžanoj 27. prosinca dao suglasnost Upravi za provedbu parcelacije nekretnina druĹĄtva, sukladno prije usvojenom urbanisti kom planu, ĹĄto je na odre eni na in najava intenziviranja projekta tijekom sljede e godine. "Zbog krize odlu ili smo cijeli projekt realizirati u fazama. U ovoj prvoj fazi planiramo gradnju na dvije kazete od njih ĹĄest koliko ih je ukupno planirano, tako da bi tvornica nastavila raditi na postoje oj lokaciji. Namjeravamo krenuti konzervativno, a smatramo da u nas nedostaje takvog pristupa pa se esto ide u nerealno planirane poslove koji uglavnom zavrĹĄavaju debaklom", kaĹže

vnog kompleksa na zemljištu tvornice u zagreba kom rnomerestitor, mogla bi po eti sljede e godine

business.hr Srijeda 29/12/2010

njom 1000 slovanje KADA GRADNJA jednom bude dovršena, na 64.000 kvadrata bit e naselje s više od 1000 stanova, 1500 garažnih i 1000 parkirališnih mjesta

Nenad Markovi , predsjednik Nadzornog odbora i nekad najve i pojedina ni dioni ar TOZ-a, koji isti e kako je uz gradnju na navedenim kazetama dugoro no planirana i gradnja nebodera, vrti a te sportske dvorane. Kada projekt bude dovršen, na lokaciji od 64.000 kvadrata bit e naselje s više od 1000 stanova, 1500 garažnih i 1000 parkirališnih mjesta. Prema planovima, sama parcelacija trebala bi se provesti u drugom kvartalu idu e godine, a sve potrebne dozvole ishodile bi se u tre em kvartalu, pa bi gradnja, najavljuje Markovi , mogla

po eti do kraja 2011., a stanovi bi se na tržištu pojavili tijekom 2012. godine, kada se o ekuje i stabilizacija tržišta nekretnina. Naš sugovornik isti e injenicu da se mnogi parametri poslovanja u Hrvatskoj ne znaju dovoljno unaprijed, pa i najava uvo enja poreza na nekretnine može itekako negativno utjecati na projekt jer bi njihovim uvo enjem zasigurno palo tržište nekretnina. Kad je rije o samom poslovanju TOZ Penkale, na-

kon prošle godine u kojoj je zabilježen gubitak, ova godina pokazuje znakove oporavka. U prvih devet mjeseci tvrtka je zabilježila 1,4 milijuna kuna dobiti, a kona an rezultat, nakon 2,5 milijuna kuna gubitka prošle godine, do kraja ove godine trebao bi biti u blagoj pozitivi. Kako otkriva Markovi , trend rasta prihoda iznosi izme u 7 i 8 posto, a ove su godine zaposlili i petnaestak novih djelatnika, što pokazuje oporavak u odnosu na prethodno razdoblje. No poslovanje tvornice još je optere eno obvezama bankama koje su izno-

sile 19,8 milijuna kuna, a tu je i 8 milijuna kuna duga dobavlja ima. No TOZ Penkala ima i potraživanja od 12 milijuna kuna. "Naš je obrtni ciklus vrlo dug, ak do 12 mjeseci, budu i da se naši proizvodi nalaze u najširoj maloprodaji, a u tim je uvjetima dosta teško poslovati. Naravno, ne o ekujemo da emo sva naša potraživanja i uspjeti naplatiti. Me u ostalim, i to je jedan od razloga gradnje poslovno-stambenog kompleksa kojim namjeravamo stabilizirati poslovanje TOZ Penkale", kaže Nenad Markovi te zaklju uje kako je rije o jedinom na inu za dugoro ni opstanak tvornice. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

Nakon što je TOZ Penkala u prošloj godini zabilježila 2,5 milijuna kuna gubitka, u prvih devet mjeseci 2010. ostvarila je 1,4 milijuna kuna dobiti i o ekuje blago pozitivan godišnji rezultat

doga aji

ÂťAÂťI

'Neka mirovinci ulaĹžu u skladiĹĄta plina'

8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 29/12/2010

RADIMIR ÂťAÂťI , predsjednik HNS-a SNIMIO H. DOMINI

Zagreb. Predsjednik Hrvatske narodne stranke - liberalnih demokrata (HNS) Radimir a i predloĹžio je ulaganja u izgradnju podzemnih skladiĹĄta plina Okoli 2 i Beni anci, jer su to investicije koje mogu pokrenuti gospodarstvo te dugoro no otvoriti prostor za strateĹĄko ulaganje mirovinskih fondova.

Na ju eraĹĄnjoj presici istaknuo je da je svaka od tih potencijalnih investicija teĹĄka 200 milijuna dolara, a rokovi investiranja su dvije do tri godine. "Ukupno je to gotovo jedna milijarda prostornih metara plina, garantirani povrat investicije na najniĹžim europskim cijenama je deset godina, a realni povrat pet godina", kazao je. Napominju i da hrvatski mirovinski fondovi sada izvan zemlje investiraju oko etiri milijarde kuna, jer nemaju rjeĹĄenja za investicije u zemlji,

smatra kako "umjesto igre na burzi od mirovinskih fondova treba o ekivati da budu poluga gospodarskog rasta na dobro gra ana i svih onih koji e sutra koristiti sredstva iz tih fondova. Na upit jesu li mirovinski fondovi napravili dobar potez kupnjm dionica Ine, odgovorio je da to vjerojatno nije loĹĄ potez, ali da to nije njihova uloga. "Igre na burzi nisu uloga mirovinskih fondova", kazao je dodavĹĄi da to nije krivica mirovinskih fondova ve Vlade. H

AZTN: HEP sam mora d odluku o ugovoru s TL VRA ENA LOPTICA U Agenciji za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja kaĹžu da je njihova ocjena ugovora izme u TLM-a i HEP-a na elna te da obje strane same moraju procijeniti u inke ugovora. HEP i TLM pregovaraju o novom rjeĹĄenju problema zbog kojega je HEP izgubio 600 milijuna kuna, a Ivan Mravak zavrĹĄio u pritvoru

OLGICA SPEVEC, predsjednica Vije a Agencije za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja

LEO BEGOVI , predsjednik Uprave HEP-a

SNIMIO HRVOJE DOMINI

SNIMIO SAĹ A â&#x2C6;&#x2020;ETKOVI

Negativno miĹĄljenje Agencije za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja o prijedlogu ugovora o isporuci elektri ne energije izme u HEP-a i ĹĄibenskog TLM-a ĹĄkakljivog problema na kojem je HEP izgubio 600 milijuna kuna i zbog kojeg je, me u ostalim, bivĹĄi predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak zavrĹĄio u pritvoru natjerala je

predstavnike dviju tvrtki da ponovno sjednu za stol i pokuĹĄaju na i obostrano prihvatljivo rjeĹĄenje.

Pitanje opstanka

Ĺ okirani sindikat TLM-a upozorio je pak da mu, ako se ne na e rjeĹĄenje, prijeti prekid isporuke elektri ne energije, a time i sirovine iz mostarskog Aluminija,

zbog ega e ĹĄibenska tvornica zatvoriti vrata, a viĹĄe od 1000 radnika zavrĹĄit e na ulici. U HEP-u je potvr eno da predstavnici Hrvatske elektroprivrede i ĹĄibenskog TLM-a na sastanku u Zagrebu pokuĹĄavaju dogovoriti izmjene ugovora koji je AZTN ocijenio neprihvatljivim. Podsjetimo, HEP je zatraĹžio (ina e nepotrebno) mi-

ĹĄljenje AZTN-a jer Uprava od svojih viĹĄih instanci (NOa i SkupĹĄtine) nije uspjela dobiti odobrenje. Me utim, u AZTN-u navode kako je njihova ocjena ugovora izme u TLM-a i HEP-a samo na elna te upozoravaju da obje strane same moraju procijeniti stvarne u inke ugovora i njegove konkretne posljedice. Time je AZTN

VARAŽDINSKI PARKOVI

Pti eku odre en 30-dnevni pritvor

Varaždin. Bivšem direktoru varaždinske komunalne tvrtke Parkovi Miljenku Pti eku odre en je ju er 30-dnevni pritvor zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke i ponavljanja kaznenog djela. Osumnji en je da je po inio 80-ak kaznenih djela zloporabe položaja i ovlasti te krivotvorenja službenih isprava. Procjenjuje se da su Parkovi ošte eni za

oko dva milijuna kuna te da je Pti ek prisvojio oko 500.000 kuna. Pti ek je uhi en 23. prosinca, a Nadzorni odbor Parkova u ponedjeljak ga je smijenio s dužnosti direktora te je za obnašateljicu te dužnosti imenovana Romana Brki -Kneževi . Predsjednica NO-a Darinka Hajduk-Vu i izjavila je da Pti ekovo uhi enje "nesumnjivo negativno utje e na poslovanje tvrtke", ali je dodala da su svi dokumenti o poslovanju koji su dostavljeni NO-u bili uredni. H

a donijeti TLM-om lopticu prebacio na teren HEP-a i TLM-a i dao im do znanja da sami moraju na i izlaz iz te situacije. Kako pojašnjavaju u AZTN-u, prijedlog ugovora "odstupa od uobi ajenog modela formiranja cijena" jer je vezan uz cijenu aluminija na svjetskom tržištu te navode da su HEP upozorili kako je "potrebno voditi ra una" da se ne krši Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, odnosno da svi poduzetnici na tržištu prerade aluminija imaju iste uvjete. AZTN pritom ne zanemaruje ni injenicu da potroša a poput TLM-a u Hrvatskoj zapravo i nema, ali ak i "ako bi se utvrdilo" da TLM nema konkurenata koje bi potpisivanje ugovora dovelo u nepovoljan položaj, ipak isti u kako je HEP poduze e u ve inskom državnom vlasništvu te da bi se na in obra una cijene struje za šibensku tvornicu (koji dopušta da ona padne ispod tržišne) mogao shvatiti kao vrsta državne potpore koja je suprotna Zakonu o državnim potporama. Takvu procjenu AZTN-a predsjednik Hrvatskog sindikata metalaca u TLM-u Zdravko Burazer smatra apsurdnom, a odluku Agencije ocjenjuje kao "politi ku". Novi ugovor, podsjetio je

Burazer, nije bitno druk iji od privremenog ugovora, koji je na snazi i danas i koji je sredinom ove godine zamijenio sporni ugovor. Jedina razlika izme u novoga i privremenog ugovora jest zaštitna klauzula unesena na zahtjev HEP-a kojom su precizirane minimalna i maksimalna cijena elektri ne energije, koje su trebale sprije iti nove gubitke HEP-a.

Drugi dobavlja i

Postoji teoretska mogu nost da TLM izlaz iz pat-pozicije pokuša prona i kupnjom elektri ne energije na slobodnom tržištu, odnosno od dobavlja a iz inozemstva. No ta je opcija, doznajemo od upu ena izvora, realno teško ostvariva jer TLM, kao izuzetno velik i zahtjevan potroša , jedini takve vrste u Hrvatskoj, ne raspolaže ni tehni kim ni kadrovskim mogu nostima da u kratkom roku od samo nekoliko dana realizira isporuku velikih koli ina elektri ne energije koje su šibenskoj tvornici potrebne za normalan nastavak proizvodnje. Zbog toga su sve o i TLM-ovaca sada uprte u nastavak pregovora s HEP-om i traženje izlaza iz nastale situacije. Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

SDP

'Cementara u Kruševu ekokatastrofa' Zagreb. Iz SDP-a su ju er upozorili da realizacija cementare Br i -Fassa u Kruševu može postati nova 'crna to ka' i propala investicija u obrova kom kraju pa su uputili apel Ministarstvu zaštite okoliša da ponovi postupak vezan uz studiju utjecaja na okoliš jer je uz taj projekt, tvrde, vezan niz nejasnih okolnosti.

Predsjednica Savjeta za zaštitu okoliša SDP-a Mirela Holy ustvrdila je da je investitor doveo u zabludu lokalno stanovništvo i politi are tvrdnjama da ondje želi sagraditi tvrtku za proizvodnju 230.000 tona vapna i žbuke, što je javnost i podržala, no, u me uvremenu je odlu io da e proizvoditi i gotovo milijun tona cementnog klinkera godišnje. "Proizvodnja cementa, posebice u tako velikim koli inama, štetna je za okoliš, a postavlja se i pitanje eko-

nomske opravdanosti jer cementara koja trenuta no radi na jugu Hrvatske zatvara jedan svoj pogon zbog stagnacije gra evinskog sektora", navela je, "pa se može desiti da se, osim ekološke katastrofe, dogodi i ekonomska." "Strahujemo da bi se ta investicija mogla pretvoriti u novu tvornicu glinice", upozorila je Holy i dodala kako detaljni plan ure enja i ne predvi a proizvodnju cementa u obrova kom kraju, ve samo tehnološki park s proizvodnjom vapna i žbuke. H

OSNOVAT E ZAJEDNI»KU TVRTKU

Ingra potvrdila posao u Rusiji Predstavnici ruske banke Rosbank održali su u ponedjeljak sastanak s elnicima Ingre na kojem su razmatrane mogu nosti suradnje u gradnji raznih objekata u Tulskoj oblasti u Rusiji i u cijeloj Ruskoj Federaciji, izvijestili su iz Ingre putem ZSE-a o ituju i se na upit o navodima da bivši predsjedOGLAS

nik RH Stjepan Mesi radi na povratku Ingre na rusko tržište. Predstavnik Rosbanka upoznao je elnike Ingre o namjeri financijske potpore Rosbanka u gradnju raznih objekata u Tulskoj oblasti. Predloženo je, kažu u Ingri, da se s ruskim gospodarstvenicima uskoro osnuje

zajedni ka kompanija za gradnju niza infrastrukturnih, industrijskih i stambenih objekata te javnih ustanova. U vezi s definiranjem i financiranjem projekata u Ingri kažu da postoje gotovi projekti s ruske strane, a da Ingra trenuta no nije definirala ni jedan projekt. H

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 29/12/2010

ANKETA

U hotelima manje domjenaka Pad potroĹĄnje na domjencima biljeĹži 60 posto hotelijera Kriza i ove godine utje e na odrĹžavanje boĹži nih poslovnih domjenaka, na kojima su tvrtke nastavile ĹĄtedjeti, pokazuje najnovije istraĹživanje portal PoslovniTurizam me u 120 hotela u Hrvatskoj od kojih je ve ina ili 54 posto u ovom prosincu zabiljeĹžila manji broj domjenaka nego u istom proĹĄlogodiĹĄnjem mjesecu, u 40 posto ih je domjenaka bilo kao lani, a samo ih je 6 posto iskazalo porast. Vezano uz boĹži ne poslovne domjenke, istraĹživanje je pokazalo i negativan trend po pitanju potroĹĄnje, koji je zabiljeĹžilo 60 posto hotela, 33 posto ih je ostalo na razini 2009. godine, a samo ih 7 posto biljeĹži rast. Pad potroĹĄnje o ituje se i u manjem broja uzvanika, ĹĄto je odlu ilo gotovo 40 posto organizatora, pa je tako 80 posto domjenaka imalo manje od sto uzvanika. NajviĹĄe organizatora, 69 posto, troĹĄili su 100-200 kuna po gostu, a samo je 18 posto onih koji su potroĹĄili 200-300 kuna. Domjenaka s potroĹĄnjom manjom od 100 kuna po gostu bilo je oko 13 posto. H

ROK 2 TJEDNA

Zagreba ki holding: boĹži nice na ekanju Zagreb. Sindikati Zagreba kog holdinga (ZGH) odrĹžali su ju er s poslodavcem novu rundu pregovora o isplati boĹži nica i dara za djecu za 2010., a po svim naznakama, mogu e je da e im navedeno biti ispla eno u nekoliko rata. Naime, kako ZGH sada nema 70 milijuna kuna, sindikati su zatraĹžili od Uprave da im u roku dva

tjedna dostavi dinamiku isplate boĹžni nice i dara za djecu. Budu li sindikati zadovoljni ponu enim, nesluĹžbeno se doznaje, ne e krenuti s tuĹžbama za koje su ve po eli skupljati potporu sindikalnih podruĹžnica unutar ZGH. TuĹžba ne odgovara ni Upravi Holdinga jer su pravo na boĹži nicu od 2887 kuna i dar za djecu od 600 kuna zajam eni kolektivnim ugovorom. Posljednji prijedlog Uprave bio je da se zaposlenici odreknu boĹži nica i dara ne samo za 2010. nego i za 2011. godinu. N. C.

SINDIKAT PREPOROD

'Uskrata cipelarina loĹĄa ĹĄtednja' Zagreb. Sindikat zaposlenika u hrvatskom ĹĄkolstvu Preporod pozvao je sve zaposlenike u osnovnim i srednjim ĹĄkolama da ne potpisuju izjave kojima pojedini ravnatelji ĹĄkola od njih traĹže da se o ituju o udaljenosti od mjesta stanovanja do mjesta rada kako bi im se mogla uskratiti isplata tzv. ci-

pelarine. Kako tvrdi predsjednik Preporoda Ĺ˝eljko Stipi , na taj na in ravnatelji ĹĄkola skidaju sa sebe odgovornost za finacijsko poslovanje ĹĄkole. Pretpostavlja da im je naputak za upitnike stigao iz Ĺžupanijskih ureda za ĹĄkolstvo. Naime, prijevoz zaposlenima u osnovnom ĹĄkolstvu ispla uje se iz drĹžavnog pora una, ali za srednje iz sredstava osniva a, tj. Ĺžupanija. Stipi tvrdi da je uskra ivanje prava na cipelarinu o it primjer ĹĄtednje na krivom mjestu. H

DrĹžava u proraÄ?unu osi samo 100 mil. kn za JPP FONDOVI SPASA Pet novoosnovanih javno-privatnih fondova za gospodarsku suradnju prikupilo je 1,075 milijardi kuna privatnog kapitala, a iako bi im Vlada u sljede ih pet godina trebala osigurati 200 milijuna kuna godiĹĄnje, u prora unu za 2011. rezervirano je samo 100 milijuna kuna Prema optimisti noj varijanti, prva ulaganja u pojedine tvrtke i njihove investicijske projekte iz pet novoosnovanih javno-privatnih fondova za gospodarsku suradnju (FGS) mogla bi se dogoditi krajem prvog kvartala sljede e godine, ali je realnije da to bude krajem drugog tromjese ja 2011. godine, prognozirao je predstavnik Quaestus Private Equityja Vjenceslav Terzi na ju eraĹĄnjem predstavljanju svih pet fondova rizi nog kapitala koji su osnovani na inicijativu Vlade Jadranke Kosor kako bi se oja ala investicijska aktivnost na hrvatskom trĹžiĹĄtu.

Nova radna mjesta

Na konferenciji za novinare re eno je da je pet novih fondova rizi nog kapitala (Quaestus Private Equity,

Nexus Private Equity Partneri, Alternative Private Equity, Honestas Advisory i Prosperus Invest) prikupilo 1,075 milijardi kuna privatnog kapitala, a Vlada e im u sljede ih pet godina osigurati dodatnih milijardu kuna, po 200 milijuna kuna svake godine. DoduĹĄe, savjetnik ministra gospodarstva Tomislav Mazal rekao je da je u prora unu za sljede u godinu zasad rezervirano 100 milijuna kuna, ali i da to ne zna i da ve u sljede oj godini Vlada ne e ispuniti svoju obvezu da na jednu kunu privatnog kapitala doda "drĹžavnu" kunu, odnosno da na eventualno uloĹženih 200 milijuna kuna privatnog kapitala osigura 200 milijuna "drĹžavnih" kuna za "rizi ne" investicije pojedinih kompanija koje dosad na

financijskom trĹžiĹĄtu nisu mogle osigurati potreban novac.

Novi projekti

Predsjednica Hrvatske Private Equity i Venture Capital asocijacije (HVCA) Mirna Marovi istaknula je da bi prvo partnerstvo privatnih investitora i javnog sektora i u Hrvatskoj trebalo, na tragu svjetskih iskustava, rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta i poticanjem novih ulaganja, odnosno da bi trebalo pridonijeti oporavku i razvoju gospodarstva te porastu standarda gra ana. I izvrĹĄni direktor HBOR-a Branimir Berkovi vjeruje da e FGS-ovi pridonijeti oĹživljavanju hrvatskoga gospodarstva. HBOR e, uvjeren je, opravdati povjerenje privatnih investitora u suradnju s drĹžavom i

MIRNA MAROVI , predsjednica Hrvat la je da bi prvo partnerstvo privatnih inv otvaranjem novih radnih mjesta i potica

uspjeĹĄno u ime Vlade investirati u FGS-ove. Odgovaraju i na novinarska pitanja, lan Uprave Nexusa Marko Makek rekao je da e najve i dio kapitala biti uloĹžen u nove investicijske projekte i dokapitalizaciju kompanija, a samo e se manji dio upotrijebiti za preuzimanje pojedinih tvrtki. Tomislav Mazal je pojasnio da Vlada nije propi-

'MALI MAESTRO'

Stani po asni konzul u BiH

Sarajevo. Poduzetnik Svjetlan Stani , jedan od sudionika afere "mali maestro", imenovan je po asnim konzulom Južne Koreje u BiH, stekavši tako pravo na sve privilegije i zaštitu sukladno Be koj konvenciji, prenosi Dnevni avaz. Zvanje po asnog konzula zaslužio je kao elni ovjek tvrtke Stani trade koja 15-ak godina u BiH zastupa južnokorejsku tvrtku LG.

U aferi "mali maestro" tereti ga se da je dao mito bivšem potpredsjedniku HFP-a Ivanu Gotovcu i potaknuo ga na zloporabu položaja i ovlasti u privatizaciji Dalmacijavina i hotela Bellevue. Stani i Gotovac nepravomo nom su presudom oslobo eni krivnje, no Vrhovni je sud presudu ukinuo i naložio novo su enje koje je u tijeku. Na zagreba kom Županijskom sudu nisu znali re i može li Stani ev status po asnog konzula utjecati na nastavak su enja. H

osigurala JPP fondove

dnica Hrvatske Private Equity i Venture Capital asocijacije, istaknuprivatnih investitora i javnog sektora i u Hrvatskoj trebalo rezultirati esta i poticanjem novih ulaganja SNIMIO CROPIX/ŠIMUNOVI

sivala kome e i po kojim kriterijima FGS-ovi odobravati novac, nego je prepustila da o tome odlu uju njihova upravlja ka društva na tržišnim osnovama. O konkretnim projektima i tvrtkama u koje e ulagati predstavnici fondova nisu željeli govoriti jer to nije u skladu s njihovom poslovnom politikom. Vjencesla Terzi iz Quaestusa rekao je samo da su

i u ovoj godini, kao što to ine od 2003. godine kada je Quaestus osnovan, prikupljali projekte zainteresiranih tvrtki pa ve imaju listu ekanja. Sada e uslijediti temeljito " ešljanje" ponu enih projekata s liste ekanje i odabir tvrtki koje e predložiti za ulaganja po Vladinu modelu fondova za gospodarsku suradnju. Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

OGLAS

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 29/12/2010

IATA

Dobit zrakoplovnih tvrki 15 mlrd. $ Amman. Visoki duĹžnosnik Me unarodne udruge zra nih prijevoznika (IATA) prognozira da e neto dobit svjetskih zrakoplovnih kompanija u 2010. dosegnuti 15 milijardi dolara, ĹĄto je osjetno viĹĄe u odnosu na ranije prognoziranih 8,9 milijardi dolara. Majdi Sabri, regionalni potpredsjednik IATA-e za Bliski

istok i sjevernu Afriku, reviziju prognoze naviĹĄe pripisuje znatnu rastu dobiti u tre em tromjese ju na Dalekom istoku, Sjedinjenim DrĹžavama i Europi. â&#x20AC;&#x153;Ovo pove anje zna i da nestaje utjecaj globalne gospodarske krize na zra ni prometâ&#x20AC;?, izjavio je u intervjuu za sluĹžbenu novinsku agenciju Petra. Naveo je mjere ĹĄtednje koje su usvojile europske zemlje kako bi se uhvatile u koĹĄtac s duĹžni kom krizom kao jedan od faktora koji bi mo-

gao negativno utjecati na potraĹžnju za uslugama zra nog prometa. DuĹžnosnik IATA-e o ekuje da e arapske zrakoplovne tvrtke ostvariti u 2010. neto dobit od oko 700 milijuna dolara, u usporedbi s oko 400 milijuna dolara gubitaka u proĹĄloj godini. Izvijestio je o stopama rasta u 2010. od 18,6 posto, odnosno 30 posto u putni kom i teretnom prometu na Bliskom istoku i sjevernoj Africi, u usporedbi s globalnim stopama od 8,5 posto, odnosno 24 posto. H/dpa

BROJKA

posto pove an je zra ni promet u ovoj godini u usporedbi s obujmom prometa prije krize koja je pogodila svijet krajem 2008.

ZakljuÄ?en steÄ?aj Korduna: vjerovnicima 5% potraĹživanja NASTAVLJENA PROIZVODNJA U vrijeme proglaĹĄenja ste aja, u velja i proĹĄle godine, Kordun d.d. imao je 56,2 milijuna kuna duga i 50 zaposlenih, od kojih je 20 ostalo bez posla, a ostali su preba eni u tvrtke k eri Kordun-Lav, KordunAlati i Kordun-Marketing Karlova ka tvrtka Kordun d.d. u ste aju po etkom idu e godine bit e izbrisana iz sudskog registra, a prema zavrĹĄnoj diobi, bivĹĄim e zaposlenicima pripasti 386.735 kuna iz ukupno raspoloĹživog iznosa ste ajne mase ili samo 5 posto od 7,73 milijuna potraĹživanja prvog reda vjerovnika.

Banci nekretnine

Prema rije ima ste ajnog upravitelja Vladimira Ĺ pehara, prave ste ajne mase Kordun, koji se bavio proizvodnjom metalnih strojeva i alata, nije ni imao jer su njegove nekretnine bile optere ene hipotekama Karlova ke banke. Banka je u kona nici preuzela nekretnine u Mihanovi evoj ulici u Karlovcu te je kroz

njih i poslovne udjele Korduna d.d. u tri tvrtke k eri uspjela djelomi no naplatiti svoja potraĹživanja od 15,11 milijuna kuna. Svota od 386.000 kuna, koja e se isplatiti radnicima na zavrĹĄnoj diobi, zapravo je nov ani troĹĄak koji je banka platila prilikom preuzimanja nekretnina Korduna u ste aju, pojasnio je Ĺ pehar. U vrijeme proglaĹĄenja ste aja, u velja i proĹĄle godine, Kordun d.d. imao je 56,2 milijuna kuna duga i 50 zaposlenih, od kojih je 20 ostalo bez posla, a ostali su preba eni u tvrtke k eri Kordun-Lav, KordunAlati i Kordun-Marketing d.o.o. koje su normalno nastavile poslovati. BivĹĄi direktor Korduna d.d. Ĺ˝eljko MaĹžuran ima

je propao jer je od 100 milijuna kuna kredita uspio vratiti 80 milijuna. Nemojmo zaboraviti da su kamatne stope 90-ih bile 18 do 20 posto. Konzultanti iz Europske unije tada su nam savjetovali da se poduze e podijeli po grupama te da se sve obaveze i gubici prebace na jednu tvrtku unutar grupe", objaĹĄnjava MaĹžuran.

Blokada 1335 dana

Ĺ˝ELJKO MAĹ˝URAN, ve inski vlasnik Kordunovih tvrtki k eri; mali dioni ari optuĹživali su ga da namjerno uruĹĄava Kordun d.d., koji je na kraju i ostao bez ve ine imovine jer je preba ena na tvrtke k eri FOTO KOVA EV/CROPIX

ve inske vlasni ke udjele u trima tvrtkama, a mali dioni ari optuĹživali su ga da namjerno uruĹĄava Kordun d.d., koji je na kraju i ostao bez ve ine imovine, koja je preba ena na tvrtke k eri. MaĹžuran isti e da je

Kordun d.d. u ste aju trebao zavrĹĄiti joĹĄ 1994. godine, ali to nije dopustila drĹžava iji je vlasni ki udjel preko Mirovinskog fonda iznosio 85 posto. "Nismo se uspjeli nagoditi s drĹžavom, a Kordun

Kao grupa Kordun posluje od 1999. godine, 70 posto proizvodnje izvozi, a MaĹžuran isti e da s dobiti posluju sve tvrtke k eri koje ukupno imaju 190 zaposlenih. GodiĹĄnji prihod danas je na razini 4,4 milijuna eura, a prije krize iznosio je i 7 milijuna eura. Unato 15-godiĹĄnjoj agoniji, ste aj Korduna d.d. proglaĹĄen je tek lani, i to nakon blokade ra una koja je trajala neprekidno 1335 dana. Vjerovnici otpo etka nisu previĹĄe vjerovali da e se naplatiti jer je u Kordunu u ste aju utvr en gubitak ve i od vrijednosti kapitala, od ak 34,2 milijuna kuna. ZavrĹĄna dioba Korduna u ste aju i zavrĹĄno ro iĹĄte vjerovnika na kojem e se bivĹĄim zaposlenicima podijeliti zaostali sitniĹĄ odrĹžat e se 28. sije nja 2011. godine. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

IT i tehnologija Srijeda 29/12/2010

MOBILNO BANKARSTVO

Pametni telefoni zamijenit e ra unala

KUPNJA DOMENA

> mobilno bankarstvo > prijenosna računala

14-15 business.hr Srijeda 29/12/2010

Com.hr vrijedi pola milijuna kuna godišnje Velik pad cijena com.hr domena u lipnju potaknuo je korisnike na kupnju domena i pokretanje internetskih projekata, čime su revitalizirana poslovanja tvrtki koje se bave preprodajom domena, ali i hostingom te izradom web projekata. Domene su pojeftinile sa 180 kuna godišnje na

50 kuna. Mjesečno se broj novoregistriranih domena povećao s otprilike 150 na više od 300. Očekuje se da će tržište com. hr domena rasti i u 2011. godini. S prosječnom cijenom 49 kuna trinaest registrara (tvrtke koje je CARNet ovlastio za preprodaju domena) godišnje uprihodi pola milijuna kuna uz zaradu do 200.000 kuna. Vlasnici com.hr domena koji su ih registrirali prije lipnja 2010. godine, dakle preko CARNeta, moraju najkasnije do lipnja 2011. odabrati registrara. Takvih je domena oko 4000 i čine velik tržišni udjel. G. K.

Mobilno bankarstvo jed P BANKA NA DLANU Pametni telefoni poput iPhonea, BlackBerryja, Samsunga, LG-a, Nokije na svojim operativnim sustavima podržavaju mobilna plaćanja, pristup računima, sve one usluge poznate u klasičnom internetskom bankarstvu Danijel Mamić, voditelj Službe elektroničkog bankarstva u Erste&Steiermärkische banci arhiva business.hr

rema podacima koje je objavio Wireless Intelligence, pružatelj informacija o mobilnom tržištu, sredinom ove godine broj mobilnih priključaka u svijetu premašio je pet milijardi. Novi rekord postignut je samo 18 mjeseci nakon što je potkraj 2008. godine objavljen podatak o četiri milijarde mobilnih priključaka. Stoga u WI-ju predviđaju da će šest milijardi globalnih priključaka bit već u prvoj polovini 2012. godine. Najveća stopa penetracije je u zapadnoj Europi, čak 130 posto, a najmanja je u Africi i iznosi 52 posto. Istočna je Europa pri vrhu sa 123 posto. Prema posljednjim podacima, Hrvatska ima penetraciju od 137 posto. Glavni pokretač rasta mobilnih priključaka je azijsko-pacifička regija, gdje je 47 posto svjetskih mobilnih priključaka. Naravno, Kina i Indija predvodnice su tog rasta. Rast je usporen na tržištima Europe i Sjeverne Amerike koje sada imaju 27 posto udjela u svijetu, a prije 18 mjeseci imale su 30 posto udjela u svjetskim mobilnim priključcima. Usporedno s povećanjem korisnika mobitela razvijaju se i bankarske usluge preko mobitela. Velik porast korištenja mobilnog bankarstva očekuje se zbog razvoja te usluge u tzv. zemljama trećeg svijeta. U Hrvatskoj je otprilike 600.000 priključa-

ka mobilnog bankarstva, što je u europskom prosjeku, ali očekuje se rast. Privredna banka Zagreb prva je u Hrvatskoj uvela on-line poslovanje još prije 10 godina. Sada ima više od 200.000 aktivnih korisnika internetskog bankarstva, građana i pravnih osoba, a taj broj stalno raste. Zagrebačka banka, rekla nam je Ana Cvetković iz Odjela odnosa s medijima te banke, uslugu mobilnog bankarstva m-zaba omogućila je klijentima potkraj 2007. godine, ali i uvela nove standarde korištenja mobilnog bankarstva u Hrvatskoj te postala tržišni lider. Zaba tako ima oko 45 posto udjela u broju korisnika i broju provedenih transakcija putem mobilnog bankarstva u Hrvatskoj. Zbog vrlo dobre prihvaćenosti usluge više od 90 posto plaćanja provedenih putem mobitela na hrvatskom tržištu provode korisnici mzabe. Pridonosi tome njihova aplikacija koju podržava više od 80 posto mobilnih uređaja na hrvatskom tržištu. "U budućnosti velik potencijal vidimo u uporabi mzabe u 'day to day bankingu' kao kanalu za plaćanje svih jednostavnih i brzih transakcija", naglasila je Cvetković. Zagrebačka je banka prva u Hrvatskoj u ponudu uvela aplikaciju mobilnog bankarstva za iPhone te osigurala kompatibilnost usluge mzaba s naprednim sustavom novog iPhonea 4. Najavljena

PAMETNI TELEFONI

Nokia N8 i C7 na hrvatskom tržištu Jedan od najtraženijih pametnih uređaja Nokia N8 odnedavno je dostupan u Vipnetovoj ponudi. Nokia N8 opremljena je 12megapikselnom kamerom s Carl Zeiss optikom, automatskim izoštravanjem te ksenon bljeskalicom koji omogućuju snimanje fotografija i videoza-

pisa u HD rezoluciji. Pomoću 3,5-inčnog AMOLED zaslona osjetljivog na dodir i novog Symbian OS-a korisnici na početnom zaslonu uređaja mogu imati otvoreno nekoliko aplikacija istodobno bez dodatnog trošenja baterije. Uz HDMI izlaz Nokia N8 može se spojiti na kompatibilni TV uređaj, što omogućava gledanje filmova, fotografije i videozapisa u HD rezoluciji uz Dolby Digital Plus tehnologiju kompatibilnu kućnim kinima. Idealna je za ljubitelje društvenih mreža zahvaljujući Nokijinoj internetskoj

platformi Ovi preko koje jednostavno i u stvarnom vremenu na glavnom zaslonu mogu pratiti događanja na Facebooku i Twitteru. Uz Ovi TV aplikaciju, korisnici mogu gledati TV dok se, primjerice, voze javnim prijevozom te u potpunosti personalizirati uređaj uz bogatu ponudu aplikacija iz Ovi Storea. Nokia N8 opremljena je Ovi mapama te besplatnom cestovnom i pješačkom navigacijom. Smartphone ponudu Vipnet je obogatio i Nokijom C7 sa 3,5-inčnim AMOLED zaslonom visoke razlučivosti

osjetljivim na dodir, 8-megapikselnom kamerom te 8 GB interne memorije. G. K.

edno je od najsigurnijih je i prilagodba m-zabe operativnom sustavu Android. Kako nam je rekla Cvetković, prema njihovim podacima, e-zaba uslugom za građane koristi se više od 50 posto korisnika internetskog bankarstva u Hrvatskoj, a poslovni subjekti koji koriste usluge internetskog bankarstva Zagrebačke banke čine više od 30 posto tržišta. "Banka će i dalje prednjačiti u implementaciji inovativnih rješenja mobilnog bankarstva na hrvatskom tržištu. Vjerujemo da će daljnji razvoj mobilne tehnologije potaknuti masovnu primjenu bankarskog poslovanja putem mobitela", rekla je Cvetković.

Sigurnost prije svega

Pri poboljšanju usluge ezaba vode se načelima jednostavnosti i inovativnosti, odnosno cilj im je uvoditi nove servise kako bi klijenti mogli obaviti što više usluga financijskog poslovanja. Banke u Hrvatskoj koje imaju internetsko bankarstvo i m-banking uslugu klijentima pružaju cijelu lepezu usluga, odnosno gotovo sve usluge koje imaju u poslovnicama samo na praktičniji, jednostavniji i jeftiniji način. Klijentima se nudi i on-line trgovanje dionicama na Zagrebačkoj burzi. Pomoćnik izvršnog direktora u Uredu Uprave za korporativne komunikacije PBZ-a Dražen Dumančić rekao nam je kako oni putem internetskog bankarstva kli-

jentima nude široku paletu proizvoda i usluga, od standardnih plaćanja u zemlji i inozemstvu i upita o stanju na računu do oročenih depozita, udjela u fondovima, kredita i kreditnih kartica. Klijenti mogu vidjeti cijelu svoju imovinu u banci, kao i sve svoje obveze. Prilikom uvođenja internetskog bankarstva PBZ je posebnu pozornost posvetio sigurnosti takve komunikacije s klijentima, što nadograđuju redovitim usklađivanjem s razvojem tehnologije. "Jak sigurnosni aspekt omogućuje nam da klijentima ponudimo uslugu koja nema ograničenja na iznos, vrijeme ili mjesto obavljanja transakcije. Namjeravamo putem internetskog bankarstva ponuditi sve ono što je u teoriji moguće a u praksi izvedivo", rekao je

Dumančić. Internetsko su bankarstvo u PBZ-u proširili i na tzv. džepnu verziju - mobilno bankarstvo. "Uz mPBZ, koji smo uveli prije dvije godine, za klijente koji žele uslugu s dodanom vrijednošću lansirali smo posebnu iPhone aplikaciju, a početkom sljedeće godine izaći ćemo s posebnom verzijom za telefone s Android OS", rekao je Dumančić. Ističe da je PBZ prva banka u Hrvatskoj koja u tržišnoj komunikaciji koristi prednosti QR koda. Objasnio je da je QR kod zapravo 2D bar kod koji omogućuje pristup određenim sadržajima putem mobilnog uređaja. Kod se sastoji od crnih modula na bijeloj pozadini raspoređenih u kvadrat. Korištenjem QR koda u povodu lansiranja usluge mobilnog bankarstva prilagođenog iPhone ure-

đajima PBZ slijedi svjetske trendove te omogućuje potencijalnim korisnicima da očitanjem QR koda dobiju dodatne informacije vezane uz mPBZ uslugu kako bi stekli potpuniji uvid u prednosti korištenja mobilnog bankarstva.

Rast broja korisnika

Voditelj Službe elektroničkog bankarstva u Erste&Steiermärkische banci Danijel Mamić rekao je kako upravo redizajniraju svoj Erste NetBanking te uviode ErsteKiosk. "Uz porast korisnika internetskog bankarstva Erste NetBanking, Erste banka iz godine u godinu ima i sve više korisnika usluge mobilnog bankarstva Erste mBanking", rekao je Mamić. Primjetan je i rast trenda pristupanja usluzi internetskog bankarstva, Erste

NetBankinga, putem mobilnih uređaja novije generacije (smartphone). Mamić kaže kako će klijenti sve više prepoznavati mobilni uređaj kao sredstvo putem kojeg mogu obaviti plaćanja. Nova usluga u ponudi klijentima banke je Erste NetPay, koji im omogućuje kupnju na internetu, i to u web trgovinama s kojima je banka sklopila ugovor. ErsteKiosk zamjenjuje čekanje u redu blagajne u poslovnicama odnosno omogućuje samostalno obavljanje bankarskih usluga. Nikolina Bogati iz Odjela za odnose s javnošću Raiffeisen banke na pitanje o novitetima i planovima razvoja m-bankinga ustvrdila je kako u toj banci ne uobičavaju iznositi planove poslovanja. Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

Banke u Hrvatskoj koje imaju internetsko bankarstvo i m-banking uslugu klijentima pružaju cijelu lepezu usluga, odnosno gotovo sve usluge kao i u poslovnicama samo na praktičniji, jednostavniji i jeftiniji način. Klijentima se nudi i on-line trgovanje dionicama na Zagrebačkoj burzi

IT USLUGE

> mobilno bankartsvo > prijenosna računala

16 business.hr Srijeda 29/12/2010

HP-u nagrada za podršku korisnicima Udruženje industrije tehnoloških usluga (TSIA) nagradilo je tvrtku HewlettPackard za poslovanje sa stolnim i prijenosnim računalima za poslovne korisnike certifikatom za izvrsnost u uslužnim djelatnostima (Excellence in Service Operations) zbog pružanja izvanredne teh-

ničke podrške i usluga u regiji EMEA (Europa, Bliski istok i Afrika). Taj certifikat, kako tvrde u HP-u, prepoznaje značaj koji HP PSG EMEA odnosno jedinica za poslovanje s poslovnim klijentima, zajedno sa 500 zaposlenika regionalnih službi za korisnike, pridaje pružanju

vrhunske usluge tvrtkama i poduzetnicima. Članovi tima tvrtke HP PSG EMEA za izravnu podršku pokrivaju 26 zemalja, govore 20 jezika i u prosjeku riješe 150.000 dolaznih poziva mjesečno. Tijekom procesa revizije za poslovne korisnike predstavnici TSIA-e pažljivo su pregledali HP-ove smjernice i procedure za pružanje podrške. HP-ovi postupci i radnje, uključujući predanost rukovoditelja, upravljanje talen-

tima, alate i tehnologije, podrške te operativnu metriku, uspoređeni su s gotovo 300 najboljih praksi u industriji. Služba za korisnike ostvarila je odlične rezultate u usporedbi sa standardima TSIA-e, pokazavši pritom kako HP-ovi poslovni korisnici vrlo brzo ostvaruju kontakt sa službama podrške te kako se vrlo malo poziva propušta. Osim toga, svi pozivi rješavaju se vrlo učinkovito. G. K.

Tanki mališan za zahtjevne zadatke prijenosna računala MacBook Air dizajnom nimalo ne odudara od drugih Appleovih uspješnica poput mobilnog telefona iPhonea, tableta iPada ili pak dugovječnog, nekoliko puta redizajniranog i poboljšanog playera iPoda

ppleova računala među korisnicima imaju gotovo kultni status, barem među onima koji se ne opterećuju mnogo omjerom cijene i kvalitete jer Appleova računala nikada nisu bila jeftina. Dizajnom su se uvijek isticala od konkurencije, pa je tako slučaj i s jednim od najtanjih prijenosnika MacBook Airom. Kada uzmete u ruke taj 13inčni prijenosnik, jasno vam je koliko je Apple, predvođen legendarnim Steveom Jobsom, uložio u njegov dizajn i performanse. Uređaj će svakako privući kupce, što su shvatili i u dva najveća domaća telekoma HT-u i Vipnetu koji ih odnedavno imaju u svojoj ponudi. Dobri poznavatelji kažu kako je hrvatsko

tržište posebno i na njemu prolaze najskuplji uređaji, bilo da je riječ o prijenosnim računalima ili o mobilnim telefonima.

Manja potrošnja

Macbook Air zaista će vas oduševiti već na prvi pogled. Tanko, na zimskim temperaturama i hladno aluminijsko kućište čini računalo iznimno otpornim. Na prednjoj strani kućišta velika je i prepoznatljiva jabuka, a ispod "poklopca" te mašine kriju se zaista visoke performanse. Dizajnom nimalo ne odudara od drugih Appleovih uspješnica poput mobilnog telefona iPhonea, tableta iPada ili pak dugovječnog, nekoliko puta redizajniranog i poboljšanog playera iPoda. Ističe se vrlo lagana i kvalitetna tipkovnica, ali i dobar

Macbook AIR odlikuje snažan Intelov procesor, umjesto hard diska podaci se spremaju na 256 GB čipove arhiva business.hr

i pogodno ugrađen miš, bolje rečeno track pad. Mnoge će korisnike oduševiti Appleova odluka o potpunom prelasku na flash memoriju, odnosno da se izbace stari, tvrdi diskovi te se prebace na uređaje za pohranu podataka poput velikih USB stikova. U kućištu su skrivena 64 do čak 256 GB flash memorije, ovisno o modelu, pa se MacBook Air pali gotovo trenutačno i spreman je za rad. Za razliku od hard diskova, nema pokretnih dijelova pa je smanjena potrošnja baterija. Appleovci tvrde da u "stand by modu" rada može izdržati i 30 dana. Kada prvi put počnete raditi na tom laganom i moćnom prijenosniku, to sigurno neće isprobavati. Uređaj na tržište dolazi sa 11 ili 13-inčnim ekranom i o tome ovisi koliko ćete ga

dugo moći koristiti. U Appleu tvrde kako samo s jednim punjenjem možete ostvariti do 5 sati rada baterije na 11inčnom modelu ili do 7 sati na 13-inčnom modelu.

Visoke performanse

Zaslon MacBook Aira 'debeo' je samo 4,86 milimetara (0,19 inča), no rezolucija mu je toliko velika da pri gledanju stvara dojam puno većeg ekrana. S dobrim razlogom: 11-inčni MacBook Air odlikuje se širokim zaslonom formata 16:9 i rezolucijom većom od one uobičajenih 13-inčnih prijenosnih računala, a 13-inčni MacBook Air zapanjuje rezolucijom jednakom onoj uobičajenih 15inčnih prijenosnih računala. MacBook Air opremljen je NVIDIA GeForce 320M grafičkim procesorom, istim

onim koji se koristi u 13-inčnom MacBook Pro računalu. Performansama više od dva puta boljim u odnosu na MacBook Air prethodne generacije, NVIDIA grafički procesor pruža izvrsnu brzinu i snagu za pregledavanje fotografija, gledanje videozapisa i igranje igara. Sve spomenute performanse ne bi bile moguće da se u tankom kućištu težine svega 1,4 kilograma ne nalaze 2 GB radne memorije i srce u obliku snažnog Intel Core 2 procesora radnog takta 1.86 GHz. Nakon što vas oduševi radnim performansama, u ljubavi na prvi pogled mogla bi se ispriječiti jedino relativno visoka cijena. No, računalo će sigurno naći put do korisnika. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

doga aji 17

business.hr Srijeda 29/12/2010

regija/svijet

Otac mikrokreditiranja Poljaci neÄ&#x2021;e uvesti euro prije 2015. na meti kritika KRIZA U EUROZONI

Âťesi joĹĄ etiri godine ne planiraju odrediti ni mogu i nadnevak uvo enja zajedni ke valute, a Rumunji e, kako bi izbjegli gr ki scenarij, euro uvesti kasnije od predvi ene 2015.

â&#x20AC;&#x2DC;PRANJE NOVCA ZA SIROMAĹ NEâ&#x20AC;&#x2122; Grameen banka Muhammada Yunusa navodno je prebacila novac u druge Yunusove projekte a da o tome nije obavijestila donatore iz Njema ke, Nizozemske, NorveĹĄke, Ĺ vedske i SAD-a

obitnik Nobelove nagrade za mir i otac mikrokreditiranja Muhammad Yunus ponovno se suo ava s optuĹžbama o zloupotrebi novca namijenjena poticanju razvoja, iznesenim u dokumentarcu danskog novinara prikazanom u studenome. U dokumentarcu Toma Heinemanna nazvanom "Uhva en u mikrokreditiranju" tvrdi se kako je Yunusova Grameen banka prebacila novac u druge Yunusove projekte a da o tome nije obavijestila donatore iz Njema ke, Nizozemske, NorveĹĄke, Ĺ vedske i SAD-a.

Porezno opravdanje

Yunus je, naime, 1996. pomo u Grameen banke 100 milijuna dolara namijenjenih mikrokreditiranju prebacio u sestrinsku kompa-

niju Grameen Kaylan koja se bavi pruĹžanjem zdravstvene zaĹĄtite. Godinu dana poslije transakciji je u trag uĹĄlo norveĹĄko veleposlanstvo u Dhaki te je tadaĹĄnji veleposlanik oĹĄtro kritizirao Grameen banku ne samo za proslje ivanje novca drugoj instituciji, nego i za posu ivanje, ime je banka postala duĹžnik vlastitoj podruĹžnici. TadaĹĄnje Yunusovo opravdanje koje se ticalo porezne politike odba eno je s obzirom na to da je rije o neprofitnoj oranizaciji. U intervjuu za Spiegel Online Yunus je odbacio navedene optuĹžbe nazvavĹĄi ih izmiĹĄljotinama. Prema njegovim rije ima, do transfera je doĹĄlo kako bi podruĹžnica postala neka vrsta kontrolnog tijela banke. Na taj se na in bankovne rukovoditelje trebalo natjerati na viĹĄe financijske discipli-

MUHAMMAD YUNUS, koji je 2006. dobio Nobelovu nagradu za mir za svoj koncept financiranja najsiromaĹĄnijih, odbacio je sve optuĹžbe SNIMIO HRVOJE KNEZ

ne tako ĹĄto bi postali odgovorni Grameen Kaylanu.

Vra en novac

Trideset milijuna dolara vra eno je Grameen banci 1998., a za ostatak se donatori nisu ni bunili. Ipak je po Yunusovim rije ima ukupna svota od 100 milijuna dolara na kraju vra ena u banku kako bi se izbjegle nove kritike. Nakon ponovljene istrage norveĹĄke su vlasti doĹĄle do zaklju ka kako nije bilo zloupotrebe novca te da ih Grameen banka nije pronevjerila. Ipak, ne stiĹĄavaju se kritike na ra un dobitnika Nobelove nagrade. B. St.

U trenutku kad Estonija uvodi euro oduĹĄevljenje ve ine ostalih kandidata smanjilo se zbog krize u zoni eura: Poljaci ne kane uvesti zajedni ku europsku valutu prije 2015., a esi joĹĄ etiri godine ne planiraju odrediti ni mogu i nadnevak. Sve lanice koje su u EU uĹĄle 2004. i 2007. obvezale su se uvesti euro kad ispune uvjete, no svjetska kriza prisilila ih je da odrede druge prioritete. Nakon Slovenije 2007., Cipra i Malte 2008. te Slova ke 2009., euro 1. sije nja uvodi Estonija.

Pre a posla

eĹĄki premijer Petr Ne as, na vlasti od srpnja, rekao je da ne planira ak ni odrediti datum uvo enja eura prije kraja svojega etverogodiĹĄnjeg mandata. Predsjednik Vaclav Klaus zatraĹžio je pak od vlade da pregovara s Bruxellesom o pravu na izuze e, a ukidanju nacionalne valute protivi se i 55 posto eha. Isto je i u Ma arskoj. Premijer Viktor Obran ocijenio je da zbog stanja ma arskih javnih financija uvo enje eura nije viĹĄe

aktualno. Poljska, jedina lanica EU koja je 2009. ostvarila rast, ne predvi a uvo enje eura prije 2015. Rumunjski predsjednik Traian Basescu ne isklju uje da njegova zemlja uvede euro kasnije od predvi ena nadnevka, 1. sije nja 2015., kako bi izbjegla gr ki scenarij.

Balti ke iznimke

Iako je Bugarska odlu na uvesti euro "ĹĄto je mogu e brĹže", ulazak u Europski te ajni mehanizam II (ERM II), ekaonicu za euro, ne o ekuje prije kraja 2011., ĹĄto bi odgodilo nadnevak ulaska i nakon 2013. Uvo enje eura u Estoniji potaknulo je, me utim, njezine balti ke susjede. "Svaki ulaga koji e odlu ivati o ulaganju svojeg novca u neku balti ku zemlju izabrat e mjesto u kojem ve postoji euro", rekao je guverner letonske srediĹĄnje banke Ilmars Rimsevics. Litva tako er ne Ĺželi kasniti, 2014. strateĹĄki joj je cilj. H/AFP

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 29/12/2010

SPAŠAVANJE

ECB kupio 1,12 milijardi duga

Prošloga je tjedna Europska središnja banka kupila ukupno 1,12 milijardi eura državnih obveznica, što je gotovo dvostruko više nego prethodnog tjedna. Kako stoji u priop enju te institucije, ECB je od po etka programa otkupa u svibnju ove godine u obveznice uložio 73,5 milijardi eura. Banka je tu politiku uvela radi smirivanja previranja na

financijskim tržištima uzrokovanih zbivanjima u Gr koj, Irskoj i ostalim zaduženim lanicama EU poput Portugala i Španjolske. Središnja je banka 16. prosinca najavila najve e pove anje kapitala u 12-godišnjoj povijesti te institucije radi zaštite od potencijalnih gubitaka. Njezin elnik Jean-Claude Trichet vrši kontinuiran pritisak na vlade zemalja eurozone kako bi dovele u red svoje financije koje su dovele do dužni ke krize. B.hr

TREZORCI

Upisano 371,9 milijuna kuna

Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak upisano je 365 milijuna kuna i 16,5 milijuna eura. Prema podacima objavljenim na stranicama Ministarstva, planirani iznos kunskog izdanja bio je 250 milijuna kuna, a upisano je 115 milijuna kuna više, od ega 150 milijuna kuna na 91 dan, 105 milijuna kuna na 182 dana te 110 milijuna

kuna s rokom dospije a godinu dana. Planirani iznos eurskog izdanja bio je 25 milijuna eura, a upisano je 16,5 milijuna s datumom dospije a 20. prosinca 2011. godine. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 11,54 milijarde kuna, od ega 505 milijuna s rokom dospije a 91 dan, 1,01 milijarda na 182 dana i 10,02 milijarde na godinu dana, dok je ukupan iznos trezorskih zapisa u eurima na razini 1,24 milijarde eura. B. St.

Mirovinci ponovili: Pro smo da je Ina dobro ula DINKO NOVOSELAC, predsjednik Uprave AZ fonda, kazao je kako ne postoji nikakvo zajedni ko djelovanje ni dogovor mirovinskih fondova i Vlade vezan uz kupnju dionica Ine SNIMIO SAŠA ETKOVI

U devet godina postojanja obveznih mirovinskih fondova stvorena je nacionalna štednja vrijedna 36 milijardi kuna s ukupnim prinosom od pet milijardi kuna. Stvoren je i robustan, pravedniji i održiviji mirovinski sustav, ustvrdila su etiri šefa obveznih mirovinskih fondova na prezentaciji "Rad i rezultati rada" kojom su pokušali ukazati na važnost drugog stupa, njegovu uspješnost i doprinos nacionalnoj ekonomiji.

Kupovanje Ine

ŽAL ZA VE IM DOPRINOSIMA Mirovinci su izrazili žaljenje što je u devet godina propušteno podizanje doprinosa za drugi mirovinski stup s po etnih pet na deset posto, no sa zadovoljstvom su rekli kako su svi ostali ciljevi ispunjeni

Prezentacija je okupila mnogo zainteresiranih, ali interes medija bio je okrenut prema dionici Ine koju mirovinci, kao protuteža Molovoj ponudi, marljivo akumuliraju ve desetak trgovinskih dana. Na pitanje kako su se na to odlu ili, predsjednik Uprave AZ fonda Dinko Novoselec kazao je kako su OMF-ovi i prije kontinuirano kupovali Inine dionice. "Jedini naš motiv bila je procjena da je rije o dobrom ulaganju", kazao je Novoselec i dodao: "Ne postoji nikakvo zajedni ko djelovanje ni dogovor mirovinskih fondova i Vlade vezan uz kupnju dionica Ine."

Mirovinci su izrazili žaljenje što se u devet godina propustilo podignuti doprinos za drugi mirovinski stup s po etnih pet na deset posto, no sa zadovoljstvom su rekli kako su svi ostali ciljevi ispunjeni. Jedan od njih je bilo i ostvarivanje adekvatne stope prinosa, koja bi trebala biti dva posto viša od inflacije.

Uplate 31,04 mlrd. kn

Nakon devet godina rada mirovinci drže prosje ni prinos od 5,27 posto, a prosje na stopa inflacije iznosila je 2,68 posto, što daje realan prinos od 2,59 posto. S takvim prinosima fondovi su do prosinca ove godine ostvarili 5,12 milijardi kuna nove vrijednosti, odnosno zarade. Naime, od po etka rada uplate iznose 31,04 milijarde kuna (doprinosi umanjeni za isplate), a neto imovina (umanjena za sve naknade) iznosi 36,16 milijardi kuna. Predsjednik Udruženja mirovinskih fondova Dubravko Štimac govorio je o tome kako se i troškovi drugog stupa naj eš e pogrešno tuma e. Objasnio je kako su naknade hrvatskih mirovinaca najniže u regiji te kako su fondovi od po etka rada naplatili 1,43 milijarde kuna

BEZ PROMJENA

CDS-ovi neznatno pali

Credit Defaul Swap (CDS), odnosno procjena kreditnog rizika Hrvatske na petogodišnje obveznice, posljednja je dva dana pao za dva bazi na boda, na 263,821 bod. Vrijednost CDS-a na hrvatske obveznice tako je u utorak bila 210 bazi nih bodova iznad njema kih petogodišnjih obveznica. Blagim padom CDSova potvr ene su prognoze analiti ara koji su predvi ali

rocijenili aganje naknada. Nadaju se da e Hanfa opet smanjiti naknadu za upravljanje, kao što je to inila svake godine dosad.

Mirovina od 3480 kuna Trenuta ni položaj osiguranika mirovinci su predo ili primjerom aktivnog lana ro enog 1970. godine. Takav osiguranik svaki mjesec u prosjeku uplati 430 kuna i dosad je uplatio 25.310 kuna. Na ra unu, pak, ima 28.066 kuna, a do kraja radnog vijeka prikupit e 451.000 kuna i može o ekivati mirovinu iz drugog stupa od 1810 kuna, što daje sadašnju vrijednost od 870 kuna. Kada bi se sadašnje o ekivane vrijednosti pomnožile s etiri, što bi bio slu aj da se ukupno 20 posto doprinosa upla ivalo u drugi stup,

BROJKA

2,59 posto iznosi realan prinos mirovinskih fondova u devet godina njihova rada mirovina prosje nog lana iz 1970. godine iznosila bi 3480 kuna, a današnja prosje na mirovina iz prvog stupa iznosi 2162,63 kune. Relativno gledano, lanovi e vremenom imati ve e mirovine iz drugog nego iz prvog stupa, a najavljena su i poboljšanja sustava, poput uvo enja potportfelja, novih instrumenata i novih klasa imovine. Nikola Su ec nikola.sucec@business.hr

HANFA

Naknada za upravljanje smanjena na 0,65 posto Na 64. sjednici Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga naknada za upravljanje odbitkom mirovinskih fondova smanjena je na 0,65 posto godišnje od vrijednosti ukupne imovine fonda. Istodobno e banka skrbnik ostvarivati pravo na naknadu 0,1 posto godišnje od ukupne imovine mirovinskog fonda.

da se rizik zemlje ne e pove avati smanjenjem kreditnog rejtinga Standard & Poor'sa, koji je prije dva tjedna smanjio hrvatski rejting tako da je pao na korak do ocjene za bezvrijedne obveznice (junk) uz negativnu prognozu, što je ocijenjeno kao mnogo lošija vijest od samog snižavanja rejtinga. Hrvatska još ima više nego trostruko manju vrijednost CDS-ova od Gr ke te za 110 bazi nih bodova manje CDSove od susjedne Ma arske kojoj je nedavno tako er smanjen kreditni rejting. Hrvatsku,

me utim, na prolje e eka refinanciranje velikog dijela državnog duga pa e se pomno pratiti koliko su ulaga i spremni kupiti hrvatske obveznice. Hrvatska narodna banka je u svojim najnovijim prognozama istaknula kako je zabrinuta zbog nastavka trenda zaduživanja središnje države, što se o ekuje u sljede em razdoblju. Rast e i kamatni troškovi, pa u HNB-u predvi aju da e pla anje kamata prema osnovnom scenariju do 2014. godine premašiti etiri posto udjela u BDP-u. A. Pa.

MA KAKVE DIONICE!

Srebro i cink bit će glavne mete ulaganja u 2011. Roba e u 2011. biti glavni cilj ulaganja, ime e ulaganje u financijsku imovinu i sljede e godine biti manje atraktivno, ako je suditi po velikoj anketi koju je proveo Bloomberg me u vode im svjetskim ulaga ima. Trend ulaganja u robu bio je vidljiv ve ove godine pa je cijena bakra u 2010. sko ila 18 posto na godišnjoj razini, dostižu i cijenu od 8725 dolara po toni tog metala. Standard & Poor’s GSCI, mjerilo za cijenu robe na svjetskom tržištu, porastao je 20 posto odnosno 9,1 posto više nego MSCI, svjetski indeks dionica, te 5,3 posto više nego valutni indeks Bank of America Merrill Lynch.

Kava najmanje raste

Bakar, me utim, prema Bloombergu nije metal koji e biti u središtu interesa ulaga a, ve je pozicija najboljeg ulaganja u 2011. godini rezervirana za srebro i cink. Prognoze govore da bi cijena srebra trebala sko iti ak 37 posto u sljede oj godini, što je najviše me u vrsta 15 robe o kojima je anketirano više od 100 analiti ara i trgovaca na robnim burzama. Cink, ujedno metal s najgorom izvedbom u 2010. godini, mogao bi sljede e godine doživjeti pravu renesansu jer bi sljede e godine njegova cijena mogla sko iti 21 posto. S druge strane, kava arabika, koja je ove godine imala naj-

ve i rast cijene u posljednjih 13 godina, u 2011. godini mogla bi imati najgoru izvedbu me u robom na svjetskom tržištu rastom od 7 posto. Cijena zlata trebala bi u prvom tromjese ju 2011. presko iti 1550 dolara po unci, a na kraju godine predvi a se pad cijene na 1200 dolara. Velike klimatske nepogode mogle bi znatno poskupjeti hranu. Primjerice, zbog velikih požara u Rusiji te poplava u Kanadi, Kazahstanu i dijelovima Europe cijena kukuruza od srpnja ove godine sko ila je 82 posto. Zbog sli nih bi razloga u sljede oj godini mogla sko iti cijena pšenice, koja bi mogla poskupjeti 17 posto.

Kina diže cijene

Globalno tržište dionica još uvijek vrijedi 11 tisu a milijardi dolara manje u odnosu na rekordni listopad 2007. godine kada je globalna tržišna kapitalizacija iznosi-

la 62,7 tisu a milijardi dolara. O ekuje se da e se takav trend smanjenja vrijednosti dionica nastaviti i u sljede oj godini. U isto je vrijeme vrijednost robe pod društvima za upravljanje sko ila 80 posto, na 354 milijarde dolara. Sljede e bi godine tržište robe trebalo privu i novih 60 milijardi dolara. Ulaga i su ove godine favorizirali sirovi materijal nakon što je Kina, kao najve i potroša svega na tržištu, predvodila oporavak od najgore svjetske recesije u više od zadnjih pola stolje a. Kako su svjetska gospodarstva tek po ela s oporavkom, o ekuje se da e se potrošnja materijala samo pove ati. Ameri ko gospodarstvo trebalo bi zabilježiti rast od 3,25 posto u zadnjem tromjese ju 2011. godine, a Kina e lagano usporiti na još uvijek visokih devet posto, što je još uvijek trostruko više od o ekivanog rasta eurozone. A. Pa.

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Ingrina dionica napokon je u utorak zabiljeĹžila rast cijene. Pogonsko gorivo uzletu Ingrine dionice bila je objava o povratku te tvrtke na rusko trĹžiĹĄte. Ingra je, naime, putem internetskih stranica Zagreba ke burze obavijestila kako je Denis KaĹĄtanov, predstavnik Rosbanke, kazao da je njegova banka spremna pruĹžiti Ingri financijsku potporu u gradnji objekata u Tulskoj oblasti. PredloĹženo je i osnivanje zajedni ke kompanije s ruskim gospodarstvenicima.

Ina-industrija nafte d.d. HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ingra Jadranski naftovod Atlantic grupa Atlantska plovidba d.d. Dalekovod Gabarit d.d. za gra . radove i trgovinu Ericsson Nikola Tesla Adris grupa AD plastik Belje Kon ar - elektroindustrija uro akovi holding Liburnia Riviera hoteli Institut IGH Humanitas d.d. za proizv., trg. i usluge Luka Plo e Viro tvornica ĹĄe era d.d. Zagreba ka banka Badel 1862 Jadroplov d.d. Croatia osiguranje d.d. Dom holding Hidroelektra niskogradnja HGspot Petrokemija Industrogradnja d.d. Kon ar Podravka prehrambena industrija, d.d. Privredna banka Zagreb Zvijezda KaĹĄtelanski staklenici Tankerska plovidba Plava laguna KraĹĄ, prehrambena industrija Tehnika Tisak Dubrovnik - Babin kuk Atlas nekretnine BeliĹĄ e Ledo Franck prehrambena industrija Jadranska banka Uljanik plovidba Transadria HTP Kor ula Centar banka HUP - Zagreb Kon ar akove ki mlinovi Valamar grupa Chromos agro Puljanka OT-optima telekom d.d. Auto Hrvatska Varteks, varaĹždinska tekstilna ind. d.d. Luka Rijeka Sun ani Hvar Fima validus Banka Brod Adriatic Croatia International Club d.d. Arenaturis Slatinska banka Pounje trikotaĹža ImunoloĹĄki zavod Riviera Pore Mlinar mlinsko-pekarska industrija Istraturist Umag d.d. Magma d.d. Vaba d.d. banka VaraĹždin Banka splitsko-dalmatinska Dioki d.d Veterina d.d. Lav evi Podravska banka Fima proprius d.d. Jadranka Konzum

+ Izdanje proizvo a a alkoholnih i bezalkoholnih pi a drugi je dan zaredom palo po povelikoj stopi. Dan prije pad je iznosio gotovo 10 posto, a u srijedu je pao po dvostruko niĹžoj stopi, koja je ipak bila jedna od najve ih na Zagreba koj burzi utorak. Ukupan promet bio je iznadprosje an za tu dionicu i popeo se iznad 141.000 kuna. Vlasnika je promijenilo 1696 dionica, odnosno etiri puta viĹĄe nego u ponedjeljak.

CROBEX: +0,86%

Redovan promet: 60.013.589,26 kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

3,050.00 286.92 15.85 2,900.00 799.00 715.00 255.04 555.00 1,330.00 260.55 109.73 65.80 520.01 31.00 2,090.00 1,521.91 23.50 1,559.90 350.00 248.00 71.00 137.00 5,300.00 32.29 145.00 19.11 155.11 577.00 957.00 300.00 550.00 3,055.00 700.00 1,300.00 1,500.00 417.00 1,080.00 149.00 73.50 30.60 490.00 5,766.00 725.05 2,751.00 553.51 1,834.44 60.05 249.00 1,300.00 1,005.01 3,750.00 30.01 319.99 53.48 26.33 313.01 17.98 181.00 28.00 6.99 2,640.00 2,505.01 50.00 111.13 0.80 51.52 167.70 637.00 295.00 35.01 62.00 115.00 72.03 61.20 215.00 400.00 22.74 351.00 180.00

3,110.00 289.20 16.79 2,989.00 808.50 723.00 261.35 555.00 1,340.00 263.00 113.35 66.95 526.00 33.56 2,129.99 1,579.00 23.50 1,600.00 352.50 253.00 73.50 140.00 5,300.00 35.00 154.96 21.99 155.56 581.00 961.00 305.00 550.00 3,055.01 700.00 1,300.00 1,500.00 419.51 1,105.00 151.95 73.50 32.12 500.00 5,810.00 727.00 2,849.99 564.90 1,834.44 60.45 249.00 1,348.95 1,039.00 3,750.00 32.00 319.99 53.48 26.44 325.00 20.40 182.00 29.00 7.13 2,640.00 2,505.01 50.01 111.14 0.80 51.52 167.70 637.00 295.00 37.30 62.00 115.00 72.21 61.20 218.00 400.00 22.74 351.00 180.00

3,101.71 288.30 16.35 2,950.00 802.11 720.02 258.50 555.00 1,335.50 262.05 113.35 66.80 522.00 32.00 2,109.97 1,549.00 23.50 1,567.17 351.15 251.00 71.00 137.03 5,300.00 34.12 152.24 21.00 155.56 577.00 958.11 305.00 550.00 3,055.00 700.00 1,300.00 1,500.00 419.51 1,100.01 151.95 73.50 30.60 491.01 5,775.00 727.00 2,849.99 564.90 1,834.44 60.25 249.00 1,300.00 1,039.00 3,750.00 32.00 319.99 53.48 26.33 313.01 20.40 182.00 29.00 7.13 2,640.00 2,505.01 50.00 111.13 0.80 51.52 167.70 637.00 295.00 35.01 62.00 115.00 72.03 61.20 218.00 400.00 22.74 351.00 180.00

3.25% -0.52% 8.42% 1.03% 0.26% -0.13% 1.77% 0.00% -0.34% 0.02% 3.34% 0.00% 0.00% -3.90% -0.24% 1.57% 2.17% 2.03% 0.31% 0.44% -4.05% -2.11% 0.00% 0.35% 0.16% 4.95% 0.23% 1.23% -0.30% 1.67% 0.18% -1.42% -0.01% 0.00% -6.13% 0.60% 0.00% 0.98% 13.08% -4.91% -1.80% 1.30% -1.70% 3.30% 1.78% -11.85% -0.33% 1.84% -3.62% 0.00% 1.35% 6.56% 0.63% -1.42% -0.30% 3.65% 7.48% 0.55% 0.00% 1.86% 19.73% -5.47% -5.68% -4.94% -4.76% -58.78% -0.05% 0.00% -0.34% 0.03% -1.59% -8.00% -0.25% -5.85% 0.00% 0.00% 8.29% 0.29% -0.01%

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

14,435 19,050 67,107 283 864 929 2,537 1,000 414 1,670 3,388 5,114 534 8,176 120 125 8,000 99 443 601 1,969 914 23 3,388 698 4,958 492 128 75 234 117 20 80 41 34 105 40 290 580 1,309 75 5 36 9 45 13 380 80 15 19 5 514 44 200 351 22 350 33 197 800 2 2 93 36 4,889 70 20 5 10 79 42 20 30 32 8 4 60 3 4

44,749,403.47 5,486,667.33 1,087,501.49 830,862.03 691,526.60 668,078.43 658,577.91 555,000.00 552,741.42 436,488.27 379,273.98 338,795.58 278,692.73 263,866.56 252,762.37 193,865.00 188,000.00 156,303.99 155,804.10 150,779.50 141,046.48 126,275.88 121,900.00 116,210.44 105,074.62 98,836.92 76,439.62 74,256.00 71,905.44 70,995.60 64,350.00 61,100.15 56,000.00 53,300.00 51,000.00 43,892.51 43,750.03 43,727.40 42,630.00 41,486.40 37,070.20 28,917.00 26,162.35 25,148.97 25,077.35 23,847.72 22,860.48 19,920.00 19,744.75 19,427.56 18,750.00 16,241.04 14,079.56 10,696.00 9,256.08 7,126.02 6,501.86 5,986.00 5,637.80 5,620.00 5,280.00 5,010.02 4,650.20 4,000.77 3,911.20 3,606.40 3,354.00 3,185.00 2,950.00 2,857.39 2,604.00 2,300.00 2,163.00 1,958.40 1,728.90 1,600.00 1,364.40 1,053.00 720.00

31,017.10 23,608.46 122.62 2,191.40 2,674.48 1,004.80 592.95 37.80 1,778.42 1,777.77 476.02 548.79 1,342.65 103.59 638.56 245.64 31.52 348.87 486.93 16,076.15 53.40 224.27 1,630.27 254.78 94.98 6.93 519.74 261.03 58.85 1,653.10 10,491.12 306.29 79.52 814.30 819.48 576.25 208.41 362.64 129.73 102.08 571.69 1,271.48 310.55 340.92 327.64 52.75 25.69 15.56 612.79 201.76 393.75 201.46 38.56 56.45 74.25 207.13 39.18 1,088.45 212.02 19.26 6.72 278.21 109.12 102.13 2.13 11.61 612.69 124.48 1,379.12 170.64 109.44 54.24 291.15 112.91 104.25 267.50 45.55 116.70 4,086.51

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 1,605.08 253.10 14.50 2,332.01 657.10 705.00 217.00 550.00 1,181.00 242.21 76.01 54.00 421.03 22.36 1,424.03 1,106.00 22.50 1,160.03 290.00 200.00 58.00 124.01 4,502.00 27.87 120.00 19.11 105.50 292.00 909.99 240.00 461.06 2,851.00 612.00 1,140.00 1,206.77 270.51 871.01 135.00 52.00 20.50 405.00 4,720.12 655.38 2,006.00 533.13 1,834.44 57.00 240.00 1,115.16 975.00 2,500.02 28.00 259.00 52.03 25.51 302.00 11.14 161.54 25.00 5.00 2,205.01 2,200.00 33.03 93.60 0.60 51.52 100.00 637.00 280.00 23.01 54.00 115.00 70.02 52.05 161.10 400.00 19.19 350.00 143.00

3,138.00 332.84 43.76 3,157.27 829.99 1,060.00 390.00 560.00 1,777.00 318.99 115.79 96.87 542.09 40.90 2,890.00 3,397.40 25.00 2,093.00 420.00 280.00 139.00 190.30 5,948.87 45.90 257.00 68.75 184.73 590.00 2,198.00 400.00 618.00 4,798.97 1,197.00 1,655.00 1,700.00 497.02 2,020.00 298.80 165.00 46.98 580.00 7,049.99 944.00 3,100.00 678.00 3,290.00 167.99 279.80 1,845.00 2,450.00 3,799.21 45.00 441.50 84.75 44.80 519.00 36.40 220.00 36.50 29.01 4,800.00 3,157.50 70.00 116.91 1.01 239.00 200.00 640.00 410.00 69.90 78.00 189.99 150.96 74.45 279.00 450.00 34.00 444.00 207.51

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

62,00 259,50 84,00 390,00 10,11 7,91 5,10 155,10 16,75 17,01 18,45 0,69 13,20 2,14 90,00

62,65 262,00 87,49 390,00 10,30 8,02 5,16 156,15 17,20 17,60 18,70 0,69 13,30 2,14 91,90

62,23 262,00 85,00 390,00 10,20 8,00 5,10 155,10 17,20 17,10 18,70 0,69 13,25 2,14 90,03

62,37 260,15 85,19 390,00 10,18 8,00 5,14 155,23 17,19 17,46 18,58 0,69 13,27 2,14 91,09

0,12 1,50 40,00 37,99 100,00 3,80 1,41 36,50 6,79

0,12 1,50 0,39 0,38 100,00 3,79 1,39 0,36 6,71

35,00 95,00 36,00 97,50 39,50 39,03 36,15 28,30 71,99 4,00 3,55 14,00

37,00 97,00 37,00 97,50 40,09 39,03 36,21 30,00 75,00 4,00 3,55 14,10

37,00 97,00 37,00 97,50 40,09 39,03 36,21 30,00 75,00 4,00 3,55 14,00

36,97 96,00 37,00 97,50 39,87 39,03 36,17 28,62 73,16 4,00 3,55 14,01

3,38 % -1,02 % 3,50 % -0,51 % 0,20 % 0,00 % -5,70 % 11,11 % 7,13 % 0,00 % 0,00 % 3,70 %

3.408,00 1.000,00 477,00 28.500,00 3.000,00 894,00 84,00 960,00 7.102,00 6.500,00 3.005,00 470,00 7.700,00 880,00 1.900,00

3.488,00 1.050,00 480,00 28.500,00 3.000,00 902,00 84,00 960,00 7.160,00 6.500,00 3.100,00 470,00 7.700,00 884,00 1.900,00

3.415,00 1.000,00 478,00 28.500,00 3.000,00 900,00 84,00 960,00 7.143,00 6.500,00 3.097,00 470,00 7.700,00 881,00 1.900,00

3.415,24 1.000,05 477,61 28.500,00 3.000,00 900,00 84,00 960,00 7.142,70 6.500,00 3.097,33 470,00 7.700,00 880,71 1.900,00

0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 20,00 % -0,11 % 0,00 % 0,00 % -0,06 % 0,00 % 0,23 % 0,00 % 0,00 % 0,11 % -0,31 %

91,00 88,80 3.250,00 527,00 3.600,00 492,00 3.920,00 2.890,00 4.700,00 1.800,00 6.500,00

91,00 89,00 3.251,00 535,00 3.600,00 500,00 3.950,00 2.890,00 4.700,00 1.800,00 6.600,00

91,00 88,90 3.250,03 532,56 3.600,00 499,47 3.944,06 2.890,00 4.700,00 1.800,00 6.517,08

55,97 54,68 3.250,03 532,56 3.600,00 499,47 3.944,06 2.890,00 4.700,00 1.800,00 6.517,08

LJUBLJANSKA BURZA KRKG PETG TLSG SALR KBMR POSR KDIR MELR LKPG ZVTG AELG NF1N GRVG NF2R SAVA

KRKA PETROL TELEKOM SLOVENIJE SALUS NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR POZAVAROVALNICA SAVA KD ID MERCATOR LUKA KOPER ZAVAROVALNICA TRIGLAV AERODROM LJUBLJANA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S GORENJE NFD HOLDING SAVA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO ZIF MI GROUP DD SARAJEVO ZIF NAPRIJED DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO

AIK banka a.d. Niš Velefarm a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad Komercijalna banka a.d. Beograd Žitosrem a.d. Indija Energoprojekt holding a.d. Beograd RGP Vrdnik a.d. Vrdnik Nacional a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Umka a.d. Umka Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad Morava a.d. Pozarevac Jaffa fabrika biskvita a.d. Crvenka Soja protein a.d. Becej Imlek a.d. Beograd

R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog TUTUNSKA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE ALKALOID SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA VITAMINKA PRILEP OHRIDSKA BANKA OHRID Besko a.d. Vlasotince

442.736,44 106.400,00 79.565,27 78.000,00 75.439,98 39.493,05 38.958,11 38.497,40 35.011,50 29.674,82 26.401,00 25.951,25 24.877,50 21.025,50 20.586,83

0,00 % 0,00 % 10,50 % 5,50 % 0,00 % 14,80 % 2,92 % 1,22 % 5,76 %

15992532 1.967.081,44 165000 247.481,12 412900 162.848,00 351175 132.596,48 500 50.000,00 11000 41.743,34 9220 12.808,60 29402 10.671,33 1098 7.369,10

96559 16160 31723 8922 1509 1316 1047 1264 443 4942 5369 924

3.569.691,35 1.551.360,00 1.173.641,00 869.895,00 60.171,92 51.363,48 37.873,29 36.174,70 32.411,44 19.768,00 19.059,95 12.942,10

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN04 RMDEN09 KMB GRNT TNB TEL ALK SBT VITA OHB BESK

7099 409 934 200 7408 4937 7586 248 2037 1700 1421 37729 1875 9825 226

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB VLFR NIIS KMBN ZISR ENHL RGPV NCNL AGBN UMKA MTBN MOPOM JAFA SJPT IMLK

-0,43 % 0,00 % 0,00 % 2,36 % 0,00 % 0,00 % -1,09 % -1,21 % 0,00 % -2,84 % -0,53 % 0,00 % 0,30 % 26,63 % 1,15 %

Elektroprivreda Sarajevo Ik banka Zenica Telekom Srpske Garant Futog Gorenje

+11,11% +4,9% +2,92% +1,33% +0,3%

Energopetrol Sarajevo Mercator Krka Imlek Makedosnki telekom

-2,44% -1,21% -0,43% -0,31% -0,08%

Fabrika duhana Sarajevo

Zavarovalnica Triglav

Uspješan dan na Sarajevskoj burzi imala je dionica Fabrike duhana, ija je cijena u utorak sko ila više od sedam posto i zadnja zabilježena iznosila je 75 konvertibilnih maraka. To je ujedno bila najviša cijena kojom se tijekom dana trgovalo tom dionicom, a najniža je iznosila 71,99 KM. Po ukupnom prometu od 32.411 KM ta se dionica pozicionirala na drugo mjesto najtrgovanijih izdanja. Oba sarajevska indeksa zabilježila su rast vrijednosti.

Ve ini dionica na Ljubljanskoj burzi pala je cijena u utorak, a me u njima se našla i ona osiguravaju eg društva Triglav. Toj je dionici vrijednost pala 2,84 posto, na 17,1 euro, a ukupan je promet iznosio 29.674 eura. Tijekom dana dionicom Triglava trgovalo se u rasponu od 17,01 do 17,6 eura, a 1700 dionica promijenilo je vlasnika. Pala je i cijena najtrgovanije Krke, i to 0,43 posto, na 62,23 eura. Slovenski indeks potonuo je 0,36 posto, na 845,15 bodova.

+7,13

-2,84

valuta: BAM - konvertibilna marka

ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA 0,12 TRZNICA AD BANJA LUKA 1,49 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne 36,30 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 36,00 PLANINSKO DOBRO AD NEVESINJE - public offering of bonds 100,00 ZIF JAHORINA KOIN AD PALE 3,79 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA 1,37 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 36,10 ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA 6,51

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1E FBIHKC FBIHK1D FBIHKH FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1C JPESR FDSSR MIGFRK2 NPRFRK2 BSNLR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA INVP-L1 TRZN-R-A RSRS-O-C RSRS-O-D PLDN-PO1 JHKP-R-A TLKM-R-A RSRS-O-B KRIP-R-A

Oznaka

Srijeda 29/12/2010

business.hr

37232 25280 38545 573 3631 10551 57434 4752 596 606 1162 4708 215 1494 543

127.156.287,00 25.281.200,00 18.409.410,00 16.330.500,00 10.893.000,00 9.495.936,00 4.824.456,00 4.561.920,00 4.257.050,00 3.939.000,00 3.599.099,00 2.212.760,00 1.655.500,00 1.315.776,00 1.031.700,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,00 % 1400000 78.359.026,20 0,06 % 79009 4.320.200,47 0,45 % 568 1.846.015,00 1,33 % 1528 813.745,00 0,45 % 180 648.000,00 -0,08 % 1092 545.426,00 0,34 % 98 386.518,00 2,85 % 119 343.910,00 1,95 % 70 329.000,00 2,27 % 95 171.000,00 -2,66 % 24 156.410,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI -0,36% BIRS -0,79% 835,15 935,69 Belex15 +0,27% FIRS -3,75% 666,87 1.630,13 Belexline +0,25% MBI10 +0,78% 1.288,55 2.294,30 SASX10 +1,88% MOSTE +0,08% 938,18 503,92 SASX30 +0,64% NEX20 +0,32% 914,08 14.271,79 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,32% WIG20 -0,39% 2.758,64 BUX -0,04% 21.394,39 +0,22% +0,17% ATX +0,91% 2.909,62 indeksa na zatvaranju u +0,08% Stanje utorak 28. prosinca 2010.

FTSE100 6.008,92

DAX 6.965,02

CAC40

3.863,87

MICEX 1,664.86

AMERI»KI INDEKSI DJIA -0,16% S&P500 +0,06% 11.555,03 1.257,54 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,06% ponedjeljak 27. prosinca 2010. 2.667,27

investor 22 DIONI»KI

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 147,8241

31,41

MP-Mena HR

26,64

492,9898 7,3390

21,06

HPB WAV DJE

97,4641

18,48

MP-Global HR

325,4913

16,75

FIMA Equity

75,7138

-16,18

ST Global Equity

46,6814

-14,77

C-Zenit

50,0860

-11,97

HPB Dynamic

47,6237

-10,21

KD Victoria

13,7888

-9,50

+ MJEŠOVITI

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

75,7138 492,9898 50,0860 88,5300 147,8241 32,7500 99,1388 84,4788 75,9173 367,8050 136,4200 11,2520 98,2040 170,8900 82,8105 8,6773 28,8678 71,9655 5541,9500 73,0000 88,8401 69,1170 62,2074 82,5100 102,9100 47,6237 61,7569 97,4641 105,8000 46,6814

1,11 0,41 0,22 0,07 0,07 0,06 0,00 -0,01 -0,01 -0,02 -0,06 -0,08 -0,11 -0,13 -0,13 -0,16 -0,17 -0,18 -0,18 -0,18 -0,20 -0,22 -0,23 -0,24 -0,26 -0,28 -0,28 -0,34 -0,34 -0,36

-3,22 8,63 7,42 2,93 26,64 7,62 N/A 6,00 10,04 7,62 6,49 3,85 7,03 8,27 0,15 6,29 2,14 6,00 -1,77 5,43 5,86 10,92 2,23 1,98 4,57 -4,38 9,70 9,53 8,00 0,96

FIMA Equity MP-Mena HR C-Zenit Erste Adriatic Equity NFD Aureus US Algorithm Erste Total East Ilirika Gold PBZ Equity fond Capital Two MP-Bric HR ZB trend AC G Dynamic EM NFD Aureus Global Developed Ilirika JIE HPB Dioni ki HI-growth NFD Aureus BRIC HPB Titan Poba Ico Equity Raiffeisen HR dionice OTP meridian 20 PBZ I-Stock Ilirika Azijski tigar A1 ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE HPB WAV DJE ZB BRIC+ ST Global Equity

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

+ udjela

% 12 mj.

114,7911

9,56

AC G Balanced EM

11,2321

9,28

Ilirika JIE Balanced

151,2290

7,44

ZB global

146,3700

7,20

Raiffeisen Balanced

154,2100

5,45

CF Balanced

110,4360

-17,36

ST Balanced

170,2127

-13,27

ST Aggressive

65,3298

-8,92

HPB Global

95,8144

-6,97

C-Premium

5,5867

-5,43

-6,47 11,51 -4,28 0,91 23,58 4,87 N/A 5,92 7,98 9,93 7,22 2,30 5,48 6,24 -5,78 5,40 0,48 3,02 1,14 4,95 7,21 13,74 3,31 2,29 6,07 -4,64 7,28 10,10 7,10 -5,51

-16,18 26,64 -11,97 -1,30 31,41 -1,03 N/A 4,26 8,48 10,70 11,30 9,64 0,20 4,84 -7,98 4,43 8,27 3,45 -3,39 5,64 3,57 16,28 16,15 -1,17 7,99 -10,21 -1,53 18,48 N/A -14,77

-4,14 7,72 -21,49 -2,31 19,31 -29,14 N/A -3,13 -7,17 -2,96 3,87 6,70 -0,36 9,07 -3,54 -1,59 -13,66 -9,14 -15,84 -12,81 -4,34 -10,16 -12,35 -7,11 0,64 -15,73 -11,60 -0,77 N/A -7,21

-16,31 26,35 -11,37 -2,52 33,12 -3,76 -0,86 2,24 7,58 8,21 12,12 9,28 0,10 4,09 -8,54 3,92 6,61 3,78 -4,06 5,29 2,58 13,85 15,72 -1,70 5,86 -13,29 -2,44 18,54 5,80 -13,09

18,902 5,153 5,529 196,502 20,985 40,353 5,964 383,728 7,009 12,163 159,578 14,141 63,731 105,743 18,167 66,041 11,134 9,965 6,034 13,063 17,752 214,550 7,948 9,943 485,239 20,403 23,937 11,727 81,319 13,196

6,58 2,81 2,86 5,21 2,21 3,24 0,17 5,31 3,69 2,80 8,17 1,82 5,08 6,17 5,23 8,84 3,74 3,43 3,42 2,30 2,67 3,45 3,60 2,61 4,51 4,33 3,91 3,32 0,70 10,18

27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena Allianz Portfolio

Valuta

DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI Agram Trust Erste Balanced PBZ Global fond Raiffeisen Balanced Raiffeisen Prestige HI-balanced C-Premium HPB Global AC G Balanced EM Ilirika JIE Balanced ST Aggressive Allianz Portfolio ICF Balanced ST Balanced ZB global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

68,3470 121,1100 103,6036 154,2100 108,3000 10,2744 5,5867 95,8144 11,2321 151,2290 65,3298 114,7911 110,4360 170,2127 146,3700 106,8331 8,2810 84,3420

0,90 0,11 0,08 0,03 0,00 -0,04 -0,05 -0,06 -0,08 -0,12 -0,13 -0,13 -0,14 -0,19 -0,20 -0,26 -0,28 -0,42

0,71 3,89 4,01 0,38 0,68 4,80 3,93 -3,32 3,25 6,10 3,52 4,00 -4,94 -0,12 2,42 -2,07 2,68 2,77

-0,02 4,30 4,20 2,78 3,45 4,77 -1,11 -8,17 1,85 6,04 -1,50 7,33 -5,97 -6,07 2,72 -1,83 0,17 7,15

-2,54 4,70 5,18 5,45 N/A 5,31 -5,43 -6,97 9,28 7,44 -8,92 9,56 -17,36 -13,27 7,20 -5,24 1,62 4,87

-2,33 -0,20 5,07 5,33 N/A 0,31 -13,85 -0,81 6,59 8,75 -7,76 8,84 1,47 6,90 4,10 1,32 -3,74 -3,76

-1,82 4,88 3,14 4,99 8,30 4,97 -5,31 -10,05 8,98 5,74 -8,06 9,40 -13,95 -11,55 6,75 -6,40 0,34 4,85

11,56 104,940 277,850 320,894 181,288 68,801 12,269 88,224 14,336 44,999 2,841 7,186 11,079 11,393 712,169 37,031 6,802 15,818

2,47 9,94 9,29 8,33 0,81 8,84 3,90 5,23 1,82 4,93 5,27 1,63 8,66 7,97 9,49 5,04 4,95 4,45

27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010

129,3016 161,7737 11,3353 174,3400 130,1800 126,6756 123,1897 159,0500

0,10 0,09 0,08 0,07 0,05 0,03 0,02 -0,06

-0,15 1,27 -0,13 0,02 -0,30 0,07 -1,95 -0,46

2,48 4,80 1,10 3,00 3,41 1,22 1,23 -0,57

8,17 10,25 5,45 8,59 8,77 3,86 3,78 4,69

4,49 8,10 1,43 6,68 4,37 4,81 4,07 5,01

7,44 8,95 5,52 8,36 8,72 3,54 3,16 4,71

132,277 25,884 7,194 473,551 194,680 14,471 13,476 231,163

7,80 6,17 8,84 8,59 7,57 5,04 5,23 9,49

27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

144,9200 122,3796 132,5139 162,7358 125,9074 138,6400 135,3822 132,2116 117,1278 11,3287 10,6833 102,6403 105,5700 139,9546 138,5893 108,5270 124,6289

0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,00

0,89 0,53 0,55 0,61 0,54 0,83 0,84 0,72 0,84 0,64 0,77 0,74 0,60 0,49 0,62 0,75 0,26

1,83 1,16 1,17 1,17 1,60 1,77 1,70 1,57 1,69 1,53 1,66 1,61 1,59 1,01 1,32 1,54 0,71

3,96 2,76 2,94 2,41 3,88 3,69 3,71 3,98 3,42 3,56 3,59 1,67 4,11 2,56 2,48 3,52 2,61

4,85 4,11 6,33 4,78 4,38 4,41 4,43 5,48 5,15 5,70 4,31 1,86 4,39 3,27 4,60 5,15 3,93

3,86 2,69 2,84 2,30 3,77 3,62 3,61 3,84 3,32 3,47 3,50 1,40 4,01 2,51 2,45 3,45 2,59

846,084 133,515 1042,670 2078,971 514,937 679,705 29,512 222,421 176,179 116,2 29,18 7,203 627,919 135,803 111,123 170,737 42,498

7,84 5,01 11,75 10,43 8,43 7,57 6,99 5,23 3,15 2,25 1,57 1,41 1,26 10,43 7,26 1,63 5,71

27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010 27.12.2010

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

161,7737

10,25

Erste Bond

130,1800

8,77

Raiffeisen Bonds

174,3400

8,59

PBZ Bond fond

129,3016

8,17

HI-conservative

11,3353

5,45

HPB Obvezni ki

123,1897

3,78

OTP euro obvezni ki

126,6756

3,86

ZB bond

159,0500

4,69

HI-conservative

11,3353

5,45

PBZ Bond fond

129,3016

8,17

PBZ Bond fond Capital One HI-conservative Raiffeisen Bonds Erste Bond OTP euro obvezni ki HPB Obvezni ki ZB bond

NOV ANI FONDOVI Raiffeisen Cash OTP nov ani fond PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani Erste Money ST Cash HPB Nov ani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ZB europlus HI-cash Allianz Cash PBZ Dollar fond

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Srijeda 29/12/2010

NAFTA

Barel iznad 91 dolara Cijene nafte na me unarodnim tržištima u utorak su se kretale iznad 91 dolara za barel, poduprte slabijim dolarom i o ekivanjima da e velika snježna oluja na isto noj obali SAD-a poja ati potražnju za loživim uljem. Cijena barela sirove nafte za isporuku u velja i porasla je na ameri kom tržištu za 30 centi, na 91,30 dolara, pa je

nedaleko od dan prije dosegnutih 91,88 dolara, najviše razine od listopada 2008. godine. Na londonskom tržištu porasle su za devet centi, na 93,94 dolara. Poticaj cijenama nafte dalo je slabljenje dolara na me unarodnim tržištima valuta prema ostalim najvažnijim svjetskim valutama. Rast cijena poti e i velika snježna oluja, koja je pogodila sjeveroistok SAD-a pa su gradovi zatrpani snijegom, a zra ni i cestovni promet otežani. H

AD PLASTIK

ZBOG DOSPIJE A

»lanici Uprave 1771 dionica

Suspendirane obveznice na ZSE

lanica Uprave AD Plastika Katija Klepo u ponedjeljak je stekla 1771 dionicu te kompanije ukupne vrijednosti 198.337 kuna. Kako je navedeno u priop enju AD Plastika, Klepo je dionice stekla preko Zagreba ke burze, i to po cijeni od 198.337 kuna, odnosno po prosje noj cijeni od 111,99 kuna po dionici. Nakon transakcije posjeduje 38.259 dionica kompanije. B. St.

Uprava Zagreba ke burze u utorak je suspendirala trgovanje 23. anuiteta obvezni kih udjela obveznice za naknadu imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunisti ke vladavine s dospije em 1. sije nja idu e godine uvrštenih u službeno tržište, radi dospije a, s danom 29. prosinca 2010. godine. Ukidanje uvrštenja provest e se na dan dospije a. B.hr

Posao u Ruskoj Federaciji lansirao Ingrinu dionicu NOVI OPTIMIZAM Na krilima novog posla u Ruskoj Federaciji dionica Ingre porasla je više od osam posto, a Badel je pao više od etiri posto Crobex je u utorak porastao 0,86 posto, na 2079,52 boda, dok je Crobex 10 sko io 1,02 posto, na 1137,99 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je 60 milijuna kuna, od ega se na trgovanje dionicama Ine odnosilo više od 40 milijuna kuna. Ina je ponovno zauzela najlikvidniju poziciju uz rast cijene tri posto pa je dionica najve e doma e naftne kompanije probila razinu od 3100 kuna. Najviša joj je dnevna cijena iznosila ak 3110 kuna, a vlasnika je promijenilo više od 14.400 dionica. Više od pet milijuna kuna potrošeno je i na dioni-

ce HT-a, koje su oslabile pola posto, na 288,3 kune.

Janaf me u milijunašima

"Trgovanje je bilo prili no mirno, a u fokusu investitora je dionica Ine, iji rast cijene više od tri posto ponajviše pridonosi ja anju indeksa. Po dobitcima se izdvaja i dionica Ingre, ija je cijena tijekom jutra bila gotovo 10 posto plusu", kazala je za Hinu Danijela Sporiš, brokerica i investicijska savjetnica u investicijskom društvu Credos. Gotovo milijun kuna potrošeno je i na dionice Jadranskog naftovoda koje su oja a-

le jedan posto, na 2950 kuna. Najviša dnevna cijena Janafa iznosila je ak 2989 kuna, a na tu je dionice potrošeno nešto više od 830.000 kuna.

ZVJEZDANA BLAŽI , predsjednica Uprave Badela, ija je dionica u utorak pala više od etiri posto SNIMIO H. DOMINI

Pad Badela

Izdanje Badela, proizvo a a alkoholnih i bezalkoholnih pi a palo je drugi dan zaredom po velikoj stopi. Dan prije pad je iznosio gotovo 10 posto, a u srijedu je pao bio po dvostruko nižoj stopi, koja je ipak bila jedna od najve ih na Zagreba koj burzi u utorak. Ukupan promet bio je iznadprosje an za tu dionicu i popeo se iznad 141.000 kuna.

Vlasnika je promijenilo 1696 dionica, odnosno etiri puta više nego u ponedjeljak, a zadnja cijena dionice iznosila je 71 kunu. Ingrina dionica napokon je u utorak zabilježila rast cijene impresivnih osam posto. Pogonsko gorivo uzletu Ingrine dionice bila je objava o povratku te tvrtke na rusko tržište. Ingra je, naime,

REGIJA

Rast cijena dionica u Sarajevu Slovenski indeks SBI TOP nastavio je negativan trend i u utorak, kada je pao 0,36 posto, na 835,15 bodova. Najlikvidnijoj na Ljubljanskoj burzi, dionici Krke, ci-

jena je pala 0,43 posto, na 62,23 eura, dok je ukupan promet tom dionicom iznosio 442.736 eura. Mercatoru je pak cijena pala 1,21 posto, na 155,1 eura, a ukupna je trgovina vrijedila 38.497 eura.

Sarajevski indeks SASX zabilježio je najve i skok u regiji - vrijednost mu je u utorak rasla 1,88 posto, na 938,18 bodova. Cijena Elektrprivrede sko ila je 11,11 posto, na 30 konvertibilnih maraka, a

ukupan ostvareni promet iznosio 36.174 KM. Drugoj na popisu najlikvidnijih, dionici sarajevske Fabrike duhana, cijena je rasla 7,13 posto, na 75 KM, a njome se trgovalo u iznosu 32.411 KM. B. St.

putem internetskih stranica Zagreba ke burze obavijestila da je Denis Kaštanov, predstavnik Rosbanke, kazao da je njegova banka spremna pružiti Ingri financijsku potporu u gradnji objekata u Tulskoj oblasti. Predloženo je i osnivanje zajedni ke kompanije s ruskim gospodarstvenicima. Nikola Su ec

BROJKE

0,25 0,70 posto rastao je beogradski BELEX 15

posto pao je banjalu ki BIRS

Putin prebacuje Kremlj na softver open sorce Otprije je poznato da je ruski premijer Vladimir Putin pobornik ra unalnog operativnog sustava Linux, a nakon što je donio etverogodišnji plan o prebacivanju federalnih vlasti i prora una na otvoreni softver, Linux e u Rusiji postati dominantan softver.

Prebacivanje ruske vlade na open sorce po et e krajem 2012. godine, a trebalo bi završiti do 2015. godine, kada bi cijela ruska administracija trebala funkcionirati na besplatnom softveru. Da su Putinove namjere ozbiljne, svjedo e planovi o uspoDOBITNICI DANA (ZSE) Fima propprius +8,29 % Varteks +7,48 % HGspot +4,95 % Auto Hrvatska +3,65 % AD Plastik +3,34 % 31 Raste

stavi zajedni ke baze iz koje bi sve službe koristile nadopune programirane za Linux operativni sustav. Rusija, kao i ve ina ostalih svjetskih država, ovisi o Microsoftovu operativnom sustavu Windows, i dosad ga nitko nije uspio u potpunosti izbaciti iz sustava državne uprave. D. B.

GUBITNICI DANA (ZSE) Imunološki zavod -58,78 % Transadria -11,85 % Banka Splitsko-dalmatinska -8 % Plava laguna -6,13 % Genera -5,85 %

11 Nema promjene

35 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,273,65 156,20

Prom. 0,20% 0,02%

Sirova nafta 92,21 Prirodni plin 4,05 Zlato 1.383,34 Srebro 29,25 Goveda 103,36

1,91% 0,93% 0,26% 0,16% 0,60%

ULAGA»KA GROZNICA

Otvorena burza piva na kojoj 'ulagači' navijaju za krah burze Iako ljudi strahuju od kraha burze, jer im iskustvo govori da na burzi po inje ono što e se ubrzo vidjeti u realnom gospodarstvu, postoji jedna burza za iji e krah svi navijati. Naime, u Michiganskom gradu Kalamazoo ljubitelji piva priželjkuju krah lokalne Kalamazoo burze piva. U jedinstvenoj burzovnoj pivnici cijene piva e se odre ivati isklju ivo na osnovi potražnje za odre enom vrstom piva, s tim da cijena ne može porasti više od 10 posto od ciljane cijene, ali može pasti ak 50 posto od ciljane cijene. Pivopije mogu birati izme u 28 vrsta piva kojima e se cijena mijenjati svakih 15 minuta i prikazivati na monitorima postavljenim u pivnici. Bez obzira na potražnju, u jednom e trenutku svakoga dana burza krahirati, a cijene e pasti na minimum. D. B.

PRIVILEGIJ NAPUŠTANJA POSLA KAD POŽELITE

Kriza nekima nije dovoljan razlog da ostanu na poslu koji im se ne sviđa U vrijeme kada se radna mjesta gase poput svje ica na torti, postoje ljudi koji daju otkaz a da nemaju rezervno radno mjesto. Istraživanje koje je proveo Business Insider pokazalo je da je od 225 ispitanika u posljednje dvije godine njih 93 posto dalo otkaz. Njih 57 dalo je otkaz a da ih nije ekao drugi posao. Istraživanje je pokazalo kako se na otkaz ne odlu uju samo mladi ljudi. Njih 54 posto u dobi od 25 do 34 godine dalo je otkaz da nije imalo rezervni po-

Ho e li se danas otkriti tko pumpa cijenu Ine, pratite na ...

sao, a isto je u inilo i njih 55 posto u rasponu godina od 35 do 49. Me u njima je 63 posto onih koji su tijekom karijere otkaz davali dva ili više puta. Najve e su iznena enje razlozi zašto ljudi odustaju od posla - zato što nisu sretni i jednostavno im se njihov posao ne svi a. Takvih je 65 posto. Od ostalih razloga tu su potreba za promjenom (63 posto), dosada i manjak izazova (55 posto) te netrpeljivost prema šefu (41 posto). B.hr

www.business.hr

UKRATKO... Elton John posto otac Legendarni pjeva i kompozitor Elton John, zajedno sa svojim suprugom Davidom Furnishom, dobio je na Boži sina Zacharya Jacksona Levona Furnish-Johna kojega je rodila surogatmajka. Gradona elnik Budve ima 22 stana Gradona elnik Budve Rajko Kulja a, koji je uhi en zajedno s devet suradnika, me u kojima je i brat potpredsjednika crnogorske vlade Dragan Marovi , tijekom politi ko/kriminalne karijere stekao je, pobrojali su mediji, 22 stana i više od 25.000 etvornih metara zemlje. Egipat iz krize kreditiranjem inovnika Egipatski ministar financija Youssef Boutros-Ghali sastavio je 3,44 milijarde dolara 'težak' paket pomo i gospodarstvu ija su glavna poluga krediti za državne službenike.