Business.hr broj 795

KRAJ JEDNE ERE 18

Galinec odlazi s čela Industrogradnje i prelazi u Nadzorni odbor Josip Galinec je na mjestu predsjednika Uprave tvrtke iji je suvlasnik proveo tri i pol turbulentne godine u kojima su ga pretukli usred bijela dana zbog neriješenih sporova u vezi s Industrogradnjom, u kojima je tvrtki prijetio ste aj i u kojima ju je rascjepkao na niz manjih društava

PRVI NAKON 33 GODINE 10

Plinacro u siječnju u rad pušta plinovod između RH i Mađarske

ETVRTAK 30/12/2010

Broj zaposlenih pao ispod 1,4 milijuna BROJ 795 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

NAJGORE OD 2005. 4-5 Stopa anketne nezaposlenosti - koja pokazuje realnu razinu nezaposlenosti - u tre em je kvartalu dosegnula 11,5 posto, što je najviše od 2005. godine.

Istodobno je broj zaposlenih pao na 1,39 milijuna krajem studenoga, što je 5,2 posto ili oko 76.000 manje nego prošle godine ŠALTERSKA KORUPCIJA

22 'gruntovčana' dobila 4 godine i 11 mjeseci zatvora Svih 22 optuženih u aferi Gruntovec proglašeno je krivima za davanje i primanje mita, a samo ih je petero osu eno na bezuvjetnu zatvorsku kaznu u trajanju od šest do 21 mjesec. Ostalih sedamnaest osoba dobilo je uvjetnu kaznu u rasponu od šest do devet mjeseci uz rok kušnje od jedne do tri godine 6

info&stav

INDIKATOR

2-3 Njema ki deficit manji od plana

business.hr etvrtak 30/12/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Njema ki fiskalni deficit za 2010. bit e znatno manji od o ekivanog, zahvaljuju i oporavku koji je pove ao prihode od poreza i smanjio troĹĄkove za naknade za nezaposlene, pokazali su u srijedu podaci statisti kog ureda i ekonomskog instituta IfW, prema kojem e deficit savezne vlade dosegnuti 48 milijardi eura, ĹĄto je dvije milijarde eura manje u odnosu na prognozu od prije nekoliko tjedana

ICT NOVINARI

Tomi u nagrada 'BoĹžo TeĹžak' Dobitnik godiĹĄnje nagrade SAP ICT journalist prize BoĹžo TeĹžak, koju zajedni ki dodjeljuju Zbor informati kih novinara HND-a i SAP, u kategoriji najbolji novinarski uradak naĹĄ je novinar i urednik DraĹžen Tomi za istraĹživa ki tekst "HT preuzima Combis".

Osniva i glavni urednik internetskog portala Gadgeterija Boris RadoĹĄevi dobitnik je godiĹĄnje nagrade u kategoriji najbolji uredni ki uradak, a informati kim novinarom godine proglaĹĄen je Zvonko Pavi , samostalni novinar, suradnik vode ih hrvatskih tehnoloĹĄkih i poslovnih medija, me u ostalim i Business.hr-a.

Zbor ICT novinara Hrvatskog novinarskog druťtva nagradio je informati ke novinare za lanke, priloge i tekstove objavljene u 2009. godini u kategorijama najbolji novinarski uradak i najbolji uredni ki uradak. Novinarske i uredni ke radove ocjenjivao je Şiri u sastavu Marjan Jurleka, potpredsjednik Hrvatske udruge novinskih izdava a pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, proťlogodiťnji dobitnik Vlatko Juri -Koki i Marko Biljan, predstavnik pokrovitelja nagrade SAP ICT journalist prize BoŞo TeŞak. estitkama dobitnicima pridruŞuje se i Business.hr. B.hr DRAŽEN TOMI , novinar i urednik u Business.hr-u

Europske kompanije skupo se zaduĹžuju Cijena zaduĹživanja za europske kompanije porasla je u odnosu na ameri ke, objavila je Bank of America Merrill Lynch prate i svoje indekse za korporativni dug. Tako su europske kompanije 21. prosinca pla ale premiju od 1,89 posto iznad drĹžavnog duga zemalja u odnosu na 1,69 posto za ameri ke tvrtke.

NAGRADE ZA NAJBOLJE

Atlantic menadĹžerima po dionica za 1,7 milijuna kun NEVEN VRANKOVI , lan Uprave koji dobiva najviĹĄe dionica od svih nagra enih direktora SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

Atlantic grupa nagradila je menadĹžment sa 2214 opcijskih dionica iz trezora tvrtke vrijednih oko 1,7 milijuna kuna. lanovima Uprave dodijeljene su dionice Atlantic

grupe: Mladenu Veberu 160 dionica, Nevenu Vrankovi u 775 dionica, Sre ku Naki u 121 dionica, Marku SmetiĹĄku 122 dionice, Zoranu Stankovi u 749 dionica, Zvonimiru

Brekalu 95 dionica, a Tomislavu Matusinovi u 106 dionica. Miroslavu Petri u, potpredsjedniku nadleĹžnom za diviziju Distribucija, dodijeljeno je 38 dionica, a izvrĹĄnom direktoru Igoru Babi u 48 dionica.

Atlantic grupa je prije provedenog prijenosa imala 2368 vlastitih dionica vrijednih neĹĄto manje od dva milijuna kuna, ukupnog nominalnog iznosa 94.720 kuna, a nakon izvrĹĄenih prijenosa ima 154 vlastite dionice koje prema zadnjoj cijeni sa Zagreba ke burze vrijede tek neĹĄto viĹĄe od 100.000 kuna.

Od svih nagra enih direktora najviĹĄe dionica Atlan-

80 ZA, 55 PROTIV I JEDAN SUZDRŽAN

Sabor potvrdio nove Ä?lanove Vlade Nova ministrica financija je Martina Dali , novi ministar obrane Davor BoĹžinovi , ministar zaĹĄtite okoliĹĄa, prostornog ure enja i graditeljstva je Branko Ba i , a novi ministar kulture Jasen Mesi , odlu io je ju er Hrvatski sabor.

Saborska ve ina povjerenje je iskazala i Domagoju MiloĹĄevi u kao potpredsjedniku Vlade za investicije, a potpredsjednicima Vlade imenovani su i ministar po-

ljoprivrede Petar obankovi , i to za gospodarstvo, te ministar vanjskih poslova Gordan Jandrokovi .

Za Martinu Dali , koja je na duĹžnost ministrice financija stupila s mjesta predsjednice Uprave Partner banke, glasao je 81 zastupnik, jedan je bio suzdrĹžan, a 57 protiv.

Davoru BoĹžinovi u, koji na duĹžnost ministra obrane stupa s mjesta drĹžavnog tajnika za politi ka pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova,

povjerenje je iskazalo 80 zastupnika, jedan je bio suzdrĹžan, a 56 protiv.

Povjerenje Domagoju MiloĹĄevi u, koji na duĹžnost potpredsjednika Vlade za investicije stupa kao predsjednik Uprave Pastor grupe, iskazao je 81 zastupnik, jedan je bio suzdrĹžan, a 55 protiv.

U Saboru je u vrijeme zavrĹĄavanja teksta bila stanka tijekom koje je zasjedalo Mandatno-imunitetno povjerenstvo, koje je trebalo

››

BISER DANA

BROJKA

Ne pristajem da nam ljudi, a ima ih koji nikad nisu bili u situaciji donijeti i odgovarati za tešku odluku, neprekidno dijele savjete i da nas ponižavaju i omalovažavaju kao ljude i kao stru njake

3

milijuna no enja godišnje o ekuje Dubrovnik do 2015. u usporedbi s današnjih 2,1 milijuna, kazao je dubrova ki gradona elnik Andro Vlahuši na skupštini Turisti ke zajednice Dubrovnika

JADRANKA KOSOR, premijerka, nakon potvr ivanja novih ministara i potpredsjednika Vlade u Saboru

tica trenuta no ima Neven Vrankovi ak 18.638, što na tržištu vrijedi nešto više od 14 milijuna kuna. Više od 17.000 dionica vrijednih 13 milijuna kuna ima i Mladen Veber, a po više od etiri tisu e dionica drže i Sre ko Naki , Marko Smetiška i Zoran Stankovi . Prvi put opcijske su dionice poklonjene direktorima Marku Babi u i Miroslovu Petri u.

Najve i vlasnik Atlantic grupe i dalje je Emil Tedeschi, koji na svojem ra unu ima 1,6 milijuna dionica koje na tržištu vrijede više od milijardu kunu i predstavljaju 50,2 posto temeljnoga kapitala društva. N. S.

PRISEGA Nakon izglasavanja novi ministri položili su prisegu FOTO MEHKEK/CROPIX

aktivirati zastupni ke mandate bivšim ministrima Ivanu Šukeru, Branku Vukeli u, Marini Matulovi Dropuli i Boži Biškupi u. H

Kazne gruntov anima su gotovo nagrade Branimir Kova branimir.kovac@business.hr

Z

animljiv je taj naš odnos prema korupciji. Vjerojatno nema prosje nog hrvatskog gra anina koji i prije aktualnog antikorupcijskog vala nije bio svjestan injenice da je naša zemlja jedna od onih u kojima cvate korupcija. Dapa e, ona je bila nešto na što smo navikli, pa i ukalkulirali u ra unicu svakodnevnog života - od gospodarstvenika koji su na taj na in osiguravali poslove do razine malog ovjeka koji se s korupcijom suo avao na svakodnevnoj razini, pla aju i još jednom ono što je porezima ve platio državi. Svi smo za to znali, no o tome se vrlo rijetko govorilo.

TEŠKO JE RE I zašto smo se godinama mirili s takvim pravilima igre, no vjerojatno je glavni razlog politi ka nezrelost zbog koje nismo u stanju državu i njezin aparat percipirati kao servis koji je tu radi usluge gra anima i ni zbog ega drugoga.

Kada se država shva a kao servis, a pri tome se naravno misli na cijelu paletu usluga koje se gra anima trebaju pružati na svim razinama koje sežu sve do lokalne samouprave, tada i ide-

GRUNTOVNICA Da se gra ane tretira kao korisnike usluga koji su ih porezom platili, ve odavno bi po eli procesi digitalizacije usluga javne uprave

››

Slu aj Gruntovec pokazuje da naše sudstvo svakodnevnu, 'malu' korupciju kažnjava relativno blago ili tek uvjetno i poja ava dojam da je iš enje korupcije postalo samo sebi svrhom ja korupcije postaje strana. Tada i novac koji se upla uje porezom nije hara nego ulaganje u niz usluga koje poboljšavaju kvalitetu života.

Sada, kada je kona no krenulo veliko antikorupcijsko iš enje, nekako se ini kako se i dalje vrlo slabo shva a ta osnovna funkcija suvremene države.

Slu aj predmeta Gruntovec, ije su presude ju er pokazale kako naše sudstvo svakodnev-

nu, "malu" korupciju kažnjava relativno blago ili tek uvjetno, samo poja ava dojam da je iš enje korupcije postalo samo sebi svrhom. Rije je o nekoj vrsti iskupljenja grijeha pred Europskom unijom, no nije još sasvim jasno što bi trebalo uslijediti nakon toga. Jer, budimo otvoreni, da se gra ani tretiraju kao korisnici usluga, a ne nekako druk ije (radije ne bih napisao kako), ve odavno bi po-

eli procesi digitalizacije usluga javne uprave.

DEPERSONALIZIRANI web servisi jednim potezom ukidaju korupciju, a uz smanjene troškove nude i bolju uslugu. To su, primjerice, u inili naši susjedi Slovenci sa stotinama web servisa, a naša je Vlada tu na po etku. Prema dosad prikazanom, nema ni viziju kako nešto sli no napraviti i u našoj zemlji.

FOTO KIŠ /CROPIX

a podijelio kuna

UVODNIK

tema 4-5

NAJGORE OD 2005. U posljednje dvije godine nestalo je 135.000 a pad anketne nezaposlenosti upu uje na to da se poslovi gube ak i u

Broj zaposlenih ispod 1,4 miliju Stopa anketne nezaposlenosti - koja pokazuje realnu razinu nezaposlenosti - u tre em je kvartalu dosegnula 11,5 posto, što je najviše od 2005. godine.

Istodobno je broj zaposlenih pao na 1,39 milijuna krajem studenoga, što je 5,2 posto ili oko 76.000 manje nego prošle godine

Stopa anketne nezaposlenosti u tre em ovogodišnjem kvartalu iznosi 11,5 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS), što je najve a stopa nezaposlenosti u ljetnom

ZDESLAV ŠANTI , glavni ekonomist SG Splitske banke, upozorava kako se sljede e godine može o ekivati daljnji rast nezaposlenosti po anketnoj metodi ARHIVA BUSINESS.HR

kvartalu zabilježena u posljednjih pet godina. U tom je razdoblju ve a anketna stopa nezaposlenosti - koja pokazuje realnu razinu nezaposlenosti - zadnji put zabilježena u drugom polugodištu 2005. godine i iznosila je 12,3 posto (DZS od 2007. anketu o radnoj snazi provodi po kvartalima, a prije se ra unala polugodišnje).

U odnosu na isti prošlogo-

dišnji kvartal anketna stopa nezaposlenosti porasla je za tre inu, s prošlogodišnjih 8,7 posto, a broj nezaposlenih ve i je za 48.000.

Jednako je crna i ju erašnja statistika DZS-a o ukupnom broju zaposlenih. U studenome je, naime, bilo zaposleno 1.395.438 osoba, što je na godišnjoj razini 5,21-postotno smanjenje u odnosu na 1.472.217 zapo-

slenih u studenome prošle godine.

O ekivani rast

Ovogodišnji broj zaposlenih u studenome ujedno je najniži broj zaposlenih za taj mjesec u posljednjih pet godina. Manji broj zaposlenih u Hrvatskoj je u studenome zadnji put zabilježen 2004. godine, kada je bio 1.387.281, a najve i je broj u

5.000 radnih mjesta, pokazuju najnoviji podaci DZS-a, ak i u sivoj zoni ekonomije, upozoravaju analiti ari

nih pao juna

business.hr etvrtak 30/12/2010

5351 KUNA

U listopadu neto pla a na godiĹĄnjoj razini ostala ista Prosje na ispla ena neto pla a u listopadu iznosila je 5351 kunu, ĹĄto je u odnosu na rujan realno pove anje jedan posto, a u odnosu na isti mjesec proĹĄle godine pla a je realno ostala ista.

Prema DZS-u, prosje na mjese na bruto pla a po zaposlenom u pravnim osobama u listopadu iznosila je 7650 kuna, ĹĄto je realan rast 1,3 posto u odnosu na rujan ove godine, a na godiĹĄnjoj razini realno je niĹža 1,3 posto.

Za prvih deset mjeseci prosje na mjese na neto pla a iznosila je 5308 kuna, ĹĄto je na godiĹĄnjoj razini realan pad 0,8 posto.

U istom je razdoblju prosje na bruto pla a iznosila 7645 kuna, ĹĄto je na godiĹĄnjoj razini realno niĹže 1,6 posto.

Broj ukupno zaposlenih u pravnim osobama u studenome je iznosio 1.140.896, od ega se 528.650 odnosi na Ĺžene. U odnosu na

promatranom mjesecu zabiljeĹžen 2008. godine i iznosio je 1.530.428.

Izbijanjem krize krajem 2008. godine broj zaposlenih kontinuirano se smanjuje i do studenoga 2009. godine izgubljeno je 58.211 radnih mjesta, a u drugoj godini krize joĹĄ 76.779.

Tako je u Hrvatskoj od studenoga 2008. do studenoga 2010. godine ugaĹĄeno

134.990 radnih mjesta.

"Stope anketne nezaposlenosti su o ekivane, pa se za etvrti ovogodiĹĄnji i prvi kvartal sljede e godine moĹže o ekivati daljnji rast nezaposlenosti po anketnoj metodi. Ti podaci govore da se poslovi gube ak i u sivoj zoni ekonomije", kaĹže Zdeslav Ĺ anti , glavni ekonomist Splitske banke. Dodaje da se osim po anketnoj

u sljede oj godini moĹže o ekivati daljnji rast nezaposlenosti i prema sluĹžbenim pokazateljima.

Prema nedavnim podacima DZS-a, stopa registrirane nezaposlenosti dosegnula je u studenome 18,3 posto. Time se nakon kratkog ljetnog predaha, kada je pala na 16,4 posto, registrirana nezaposlenost ponovno vratila na razinu iz prvih mjeseci ove godine. To je ujedno najve a stopa registrirane nezaposlenosti u viĹĄe od etiri godine, tj. od sije nja 2006., kada je tako er iznosila 18,4 posto.

Najgori u Europi

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapoĹĄljavanje, krajem studenoga bilo

prethodni mjesec ove godine broj zaposlenih u pravnim osobama pao je 0,6 posto, a na godiĹĄnjoj je razini manji 4,7 posto.

Prema djelatnostima, najviĹĄe je pao broj zaposlenih u gra evinskom sektoru. U poslovanju nekretninama broj zaposlenih smanjen je u studenome na godiĹĄnjoj razini 15,6 posto, na ukupno 4883 zaposlenih, a u gra evinarstvu 14,3 posto, na 86.856 djelatnika.

Gubitak radnih mjesta biljeĹži i trgovina sa 5postotnim padom na godiĹĄnjoj razini, financijske djelatnosti zapoĹĄljavaju 5,5 posto manje ljudi, prera iva ka industrija 4,8 posto manje radnika, a poljoprivreda ima 4,9 posto manje zaposlenih u odnosu na studeni 2009. godine. Neznatan rast broja zaposlenih od nekoliko promila biljeĹže administracija, obrazovanje i zdravstvo.

je evidentirano 312.350 nezaposlenih, ĹĄto je 10,4 posto viĹĄe nego u istome mjesecu proĹĄle godine.

Spor oporavak na trĹžiĹĄtu rada, kaĹže Ĺ anti , rezultat je strukturnih problema doma ega gospodarstva, neuskla ene ponude i potraĹžnje na trĹžiĹĄtu rada, niske fleksibilnosti i mobilnosti radne snage, ali i nedostatka efikasnih mjera poticanja zapoĹĄljavanja.

Zbog svega toga Hrvatska je na dnu ljestvice po stopi zaposlenosti u usporedbi sa zemljama EU pa Ĺ anti isti e da e o tom pokazatelju u budu nosti joĹĄ viĹĄe ovisiti kretanje standarda gra ana. Bez obzira na daljnji pad zaposlenosti, u sljede oj godini o ekuje se rast BDP-a.

BROJKA

7,2

tisu e zaposlenih ne prima pla u - toliko ih je, naime, u listopadu bilo zaposleno u tvrtkama kojima je blokiran ra un, pokazuju posljednji Finini podaci

Analiti ar Splitske banke isti e da e to biti uglavnom rezultat niske bazne godine i pozitivnih utjecaja izvana, a ne unutarnjih reformi.

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

tema 6-7

ŠALTERSKA KORUPCIJA 'Svakodnevna' korupcija može se riješiti, međ može znati koji je na redu i kada barem približno može očekivati da njegov

22 'gruntovčana' do godine i 11 mjeseci z Svih 22 optuženih u aferi Gruntovec proglašeno je krivima za davanje i primanje mita, a samo ih je petero osuđeno na bezuvjetnu zatvorsku kaznu u trajanju od šest do 21 mjesec. Preostalih sedamnaest osoba dobilo je uvjetnu kaznu od šest do devet mjeseci uz rok kušnje od jedne do tri godine Na zagrebačkom Županijskom sudu jučer je hrvatsko sudstvo pokazalo koliko cijeni tzv. malu korupciju. U slučaju korupcijske afere Gruntovec, jedne od prvih koja je otvorila problem korupcije u našoj zemlji, svih 22 optuženih proglašeno je krivima za davanje i primanje mita, ali samo ih je petero osuđeno na bezuvjetnu zatvorsku kaznu od šest do najviše 21 mjesec (ukupno

4 godine i 11 mjeseci), koliko je dobila prvooptužena službenica zagrebačke gruntovnice Jasenka Sili, a ostala su četiri referenta dobila zatvorsku kaznu od šest do 15 mjeseci.

Davanje i primanje

Ostalih sedamnaest osoba dobilo je uvjetnu kaznu od šest do devet mjeseci uz rok kušnje od jedne do tri godine. Riječ je mahom o gra-

đanima koji su davali mito referentima u zagrebačkoj i zaprešićkoj gruntovnici.

Sud se očito vodio načelom da davanje mita nije isto što i njegovo primanje, što je potvrdio i sudac Ivan Turudić, koji je obrazložio kako

ZORISLAV ANTUN PETROVIĆ, član Transparency Internationala, kaže kako digitalizacija servisa javne uprave i njegovo korištenje putem interneta svode mogućnost korupcije praktički na nulu snimio saša ćetković

je stav suda bio da davatelje mita osudi na uvjetnu, a one koji su primali mito na bezuvjetnu kaznu.

Time je u toj instanci okončan predmet za koji su mnogi ocijenili da će se na njemu testirati voljnost suzbijanja svakodnevne korupcije, koja za razliku od visoke korupcije o kojoj svakodnevno čitamo puno više utječe na svakodnevni život građana. Podsjetimo, optužene službenike zagrebačke i zaprešićke gruntovnice Uskok je teretio da su za žurno rješavanje raznih zemljišno knjižnih predmeta tražili mito u iznosu od nekoliko stotina kuna do ne-

koliko tisuća eura.

"Riječ je o tzv. šalterskoj korupciji s kojom se građani susreću svakodnevno. Treba pozdraviti svaku presudu kojom se kažnjava korupcija, ali same presude nisu dovoljne za njezino sprječavanje u budućnosti jer treba pokrpati rupe u sustavu, što je suštinski daleko važnije. Potrebno je uvesti transparentne procedure i ne vidim zašto se one ne bi mogle primjenjivati u Hrvatskoj. Da budem sasvim slikovit, ne iskorjenjuje se malarija ubijanjem komaraca, nego isušivanjem močvare", kaže Zorislav Antun Petrović, član

ti, među ostalim, uvođenjem jasnih procedura kojima svaki građanin njegov predmet dođe na red, kažu u Transparency Internationalu

business.hr Četvrtak 30/12/2010

dobila 4 i zatvora

Jasenka Sili, prvooptužena službenica zagrebačke gruntovnice, dobila je neuvjetnu zatvorsku kaznu od 21 mjeseca foto tadić/cropix

Transparency Internationala Hrvatska.

Digitalizacija

Na pitanje što znači "isušivanje močvare", Petrović objašnjava kako je potrebno uvesti jasne procedure, odnosno da u birokratskom procesu svaki građanin može znati koji je na redu i kada barem približno može očekivati da njegov predmet dođe na red. Korak dalje je digitalizacija servisa javne uprave i njegovo korištenje putem interneta, gdje se mogućnost korupcije praktički svodi na nulu.

Petrović ističe kako je još tijekom 90-ih Hrvatska dobi-

la određeni novac za informatizaciju pravosuđa, no ta prilika nije iskorištena jer mnogima nije odgovaralo da se uvedu transparentne procedure i servisi.

"Transparentnost je najbolja metoda. Primjerice, u nekim zemljama putem interneta možete vrlo jasno vidjeti kada je koji predmet na redu za rješavanje. To je ono što odgovorna država kao servis nudi svojim građanima, a svatko tko živi u Hrvatskoj zna o kojoj se razlici u odnosu na taj proklamirani ideal ovdje riječ", zaključuje Petrović.

Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr

RIJETKA ISKUSTVA IZ PRVE RUKE

Hrvatska rekorder u percepciji korupcije u gospodarstvu Gallupovo Balkan monitor istraživanje za ovu godinu pokazuje kako je Hrvatska još visoko ne samo na ljestvici korupcije, nego i percepcije o njezinoj raširenosti. Kada je riječ o korupciji u javnoj upravi, primjetan je porast percepcije o njezinoj raširenosti u nekoliko proteklih godina. Dok je još 2006. godine 77 posto ispitanika smatralo kako je raširena, danas to smatra čak 89 posto ispitanika pa je riječ o porastu velikih 12 posto.

Za utjehu, u toj kategoriji prednjače druge zemlje regije poput BiH i Kosova, ali su za nama Srbija, Makedonija, Albanija i Crna Gora.

No, zato smo apsolutni rekorderi u percepciji raširenosti korupcije u gospodarstvu, gdje čak 93 posto ispitanika smatra da je korupcija uobičajena gospodarska praksa, što je porast 10 posto u odnosu na situaciju prije četiri godine.

Nešto bolje stojimo u percepciji da je davanje mita i raznih darova uobičajena praksa za rješavanje problema. Tu se nalazimo pri samom dnu ljestvice u usporedbi sa zemljama regije, iako je zabrinjavajuće što i tu percepcija raste, pa se u posljednjih godinu dana sa 8 popela na 10 posto.

doga aji

SABOR HTZ-a

ta u turizmu na razini ove godine.

Predstavljaju i na Saboru program rada za 2011., ministar turizma i predsjednik HTZ-a Damir Bajs istaknuo je kako su sve mjere usmjerene na dalji razvoj turizma. Direktor Glavnog ureda HTZ-a Niko Buli kazao je pak da e u marketinĹĄkim i promotivnim aktivnostima za 2011. naglasak biti na nauti kom i kamping sektoru, privatnom smjeĹĄtaju i kontinentu.

Ministar Bajs je kazao kako je na natje aje Hrvatske turisti -

Prihva en program rada za 2011.

8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

DAMIR BAJS, ministar turizma, kaĹže da je oglaĹĄavanje namijenjeno doma im gostima za 2011. ispod o ekivanja

business.hr etvrtak 30/12/2010

SNIMIO HRVOJE DOMINI

Zagreb. Turisti ko vije e i Sabor Hrvatske turisti ke zajednice (HTZ) prihvatili su ju er program rada HTZ-a za 2011. po kojemu se uz prihode i rashode od po 286,7 milijuna kuna naglasak stavlja na turisti ki manje razvijena podru ja Hrvatske, poja ane marketinĹĄke aktivnosti na internetu te odrĹžanje ukupnih rezulta-

AZTN: HEP SAM MORA DONIJETI ODLUKU O UGOVORU S TLM-om 2

Spevec: TraĹžene podatke od TLM-a dobili smo tek krajem studenoga

Agencija za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja (AZTN) HEP-ov zahtjev za ocjenu prijedloga njihova ugovora s TLM-om zaprimila je krajem rujna, dva tjedna kasnije zatraĹžili su dodatne informacije, koje su u cijelosti dobili tek krajem studenoga, pojaĹĄnjava Olgica Spevec, predsjednica AZTN-a, reagiraju i na ocjene iz uvodnika objavljenog u Business.hr-u od srijede.

Stru ni kadar

"Agencija je prijedlog ugovora HEP-a i TLM zaprimila 28. rujna, a dodatnu dokumentaciju i o itovanja Agencija je zatraĹžila 15. listopada. TraĹženo je HEP dostavio 26. listopada, a TLM 2. i 23. studenoga. Dakle, neto an je navod kako se taj ugovor viĹĄe od pet mjeseci 'povla io' po ladicama Agencije. Upravo suprotno, polaze i od vaĹžnosti tog ugovora za obje strane, ali i zbog injenice da je rije o problematici u vezi s TLM-om koju Agencija godinama pokuĹĄava rijeĹĄiti (program restrukturiranja TLM-a), Agencija je iznimno aktivno radila na

››

Premda je od donoĹĄenja Zakona o drĹžavnim potporama proĹĄlo gotovo sedam godina, mnogi ne e i ne Ĺžele prihvatiti promjene koje je taj zakon donio

SNIMIO HRVOJE DOMINI

Agencija za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja prijedlog ugovora HEP-a i TLM zaprimila je 28. rujna, a dodatnu dokumentaciju i o itovanja zatraĹžila je 15. listopada. TraĹženo je HEP dostavio 26. listopada, a TLM 2. i 23. studenoga, objaĹĄnjava Olgica Spevec

OLGICA SPEVEC, predsjednica Vije a Agencije za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja

tom predmetu", upozorava Olgica Spevec.

"Agencija nije nikada javno priop ila niti na sli an na in dala do znanja da 'nema kompetentnog stru njaka'. Rije je o interpretaciji koja je u medijima prezentirana nakon jednog sastanka u Agenciji na kojem je predstavnicima sindikata re eno da je Agencija zatraĹžila dodatne informacije i podatke o trĹžiĹĄtu elektri ne energije i aluminija.

Budite uvjereni da i u slu aju vrlo sloĹženih ugovora i problematike koja zahtijeva sloĹžene pravne i ekonomske analize, a upravo je u ovom slu aju rije o tome, Agencija pored svojih zaposlenika ima mogu nosti koristiti i stru njake iz sli nih institucija drĹžava lanica EU u okviru IPA projekata koji se odvijaju u Agenciji, stru -

njake iz Europske komisije i u krajnjoj liniji stru njake iz doma ih institucija specijaliziranih za odre ena podru ja", isti e predsjednica AZTN-a.

Obveze iz SSP-a

"Prihva anje europskih pravila o drĹžavnim potporama na koje se Hrvatska obvezala sklapanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruĹživanju i koje je prenijela u svoj Zakon o drĹžavnim potporama i podzakonske akte za iju je provedbu Hrvatski sabor ovlastio ovu Agenciju unijelo je velike promjene, ne samo u naĹĄe zakonodavstvo ve i u ponaĹĄanje i promjenu pristupa prema svim oblicima drĹžavnog poticanja pojedinih poduzetnika, pa ak i industrija. Na Ĺžalost, premda je od donoĹĄenja Zakona o drĹžavnim potporama proĹĄlo

gotovo sedam godina, mnogi ne e i ne Ĺžele prihvatiti promjene koje je taj zakon donio", upozorava Spevec.

Podsjetimo, AZTN je u utorak objasnio kako su u miĹĄljenju koje je HEP od njih zatraĹžio upozorili da ak i ako bi se utvrdilo da nije rije o povredi Zakona o trĹžiĹĄnom natjecanju, jer TLM nema konkurenata koje bi HEP doveo u nepovoljniji poloĹžaj, joĹĄ uvijek ostaje pitanje je li rije o nedopuĹĄtenoj drĹžavnoj potpori. Naime, s obzirom na to da je HEP u drĹžavnom vlasniĹĄtvu, kaĹžu u AZTN-u, prodaja struje TLM-u "po cijeni ispod trĹžiĹĄne, ĹĄto je mogu e s obzirom na model formiranja cijena koji predvi a taj prijedlog ugovora, mogla bi biti drĹžavna potpora koja nije utemeljena na Zakonu o drĹžavnim potporama". B.hr

ke zajednice (HTZ) za udruĹženo oglaĹĄavanje za 2011. od pristiglih 374 zahtjeva samo 20-ak za programe za doma ega gosta, ĹĄto je znatno manje od o ekivanja. Istaknuo je da je za 2011. naglasak prvi put stavljen upravo na doma ega gosta, pa je zainteresirane pozvao da se jave na te natje aje jer je novac osiguran i eka, a novi rok da se zainteresirani jave je do 21. sije nja idu e godine. Rok e se po potrebi i produljiti, sve dok se ne iskoristi predvi enih 5,5 milijuna kuna. H

Minov dobit JAGMA ZA Ĺ KOLOVANIMA U Zagrebu nema dovoljno osposobljenih voza a taksija pa Grad i Zavod za zapoĹĄljavanje razmatraju mogu nost da se za voza a taksija mogu zaposliti i oni bez potrebne stru ne spreme, ali da im se postavi rok od ĹĄest i li devet mjeseci u kojem moraju zavrĹĄiti ĹĄkolovanje

OGLAS

novski s tri tvrtke želi biti 150 taksi dozvola Grad Zagreb objavio je u srijedu javni poziv novim taksi prijevoznicima koji se nadme u za 263 dozvole, a realno je o ekivati da e oko tisu u zagreba kih taksista na ulicama dobiti jeftiniju konkurenciju od 1. ožujka. Na jednu tvrtku ide najviše 50 dozvola, a ho e li u prvom pozivu biti podijeljeno svih 263 vidjet e se nakon 30 dana koliko traje natje aj.

Stroge kontrole voza a

KOSTA MINOVSKI, vlasnik Taxi Cammea, trebat e za svoje potrebe u Zagrebu 420 voza a, a za sada ih je zaposlio samo 235 SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

Naime, interesa za taksiranjem u Zagrebu ne manjka, nisu problem ni automobili, a ni novac, ini se, ve nedostatak voza a s položenim ispitom za taksi prijevoz. U pozivu Grada navedeno je da za svakog voza a mora biti priloženo i uvjerenje o položenom

ispitu za voza a taksi vozila.

Još se vode razgovori izme u gradske uprave i Zavoda za zapošljavanje o mogu nosti da se za voza a taksija mogu zaposliti i oni koji nemaju stru nu osposobljenost, ali da im se postavi rok od šest ili devet mjeseci u kojem moraju završiti školovanje.

U konkurenciji za taksi dozvole za sada je nekoliko tvrtki. Najdalje je u pripremama otišao Taxi Cammeo koji je ve na ulicama Rijeke i Osijeka niskim cijenama pomeo konkurenciju i od kojeg najviše strahuju "doma i" taksisti. Kosta Minovski, vlasnik Cammea, osnovao je, kaže, tri tvrtke kako bi mogao dobiti 150 dozvola, a za sada je zaposlio 235 voza a iako ih treba najmanje 420.

NOVI BONTON U VOZILIMA

Kravate i kape za taksiranje Voza koji se javio na razgovor za posao u Taxi Cammeu kazao nam je kako ga Kosta Minovski nije oduševio zbog bahatog nastupa, a još manje zbog uvjeta rada u kojem se svako nepoštivanje pravila strogo kažnjava. Primjerice, pla a se smanjuje 50 posto u slu aju kašnjenja na posao ili ako voza do e neobrijan (traži se svakodnevno korištenje brija eg aparata), a nov ano se sankcionira i nestavljanje kape i kravate, kao i neo-

tvaranje vrata mušteriji pri ulasku i izlasku iz vozila. "Od nas 30 voza a deset je odmah napustilo dvoranu. Ja sam ostao jer mi treba posao", pojašnjava naš sugovornik, koji je želio ostati neimenovan.

Kosta Minovski ne krije da zahtijeva red, rad i disciplinu za po etnu neto pla u od 3200 kuna. Isti e, me utim, da su se voza i taksija u Rijeci i Osijeku pokazali dosta bahatima.

"Bahati su, pametuju, a nakon deset

dana svi puše Marlboro i svi sve znaju. Najgore je što o taksiranju razmišljaju kao o privremenom poslu. Do u na razgovor i kažu mi: 'Ja bih probao.' Ma nisam ja došao u Zagreb sa 25 milijuna kuna da bi on probao voziti! Nek' uzme tatin auto i proba", ljuti se Minovski. Još ga više ljute oni koji pokušavaju krasti od zarade, ali takvima, esto i u suradnji s putnicima, vrlo brzo stane na kraj, poru uje Minovski.

U taksi biznis u Zagrebu ulaže oko 25 milijuna kuna, a na lokaciji u Radni koj imat e i vlastitu benzinsku stanicu i praonicu. Kontrola voza a bit e stroga, dobit e i uniforme sa simbolom kule Lotrš ak, a Minovski najavljuje i uvo enje godišnje lanarine za taksi korisnike koji bi mogli ostvarivati pogodnosti te pla anje karticama za fizi ke osobe i tvrtke.

Priusi za eko-svjesne

Druga po ambicijama, tvrtka Eko prijevoz "pikira" na 50 dozvola, a za sada su, kaže vlasnik Vjekoslav Marijanovi , uspjeli zaposliti 25 voza a.

Adut su im Toyote Prius.

"Možda e to za nas biti nešto skuplje, ali ra unamo da e za ekološki prijevoz biti zainteresirani stranci, mladi ljudi, hoteli i institucije. Radit emo na principu jedan ovjek - jedna vožnja, dok Taxi Cammeo pokupi nekoliko putnika koji idu u istom smjeru", pojašnjava Marijanovi .

Dvije je dozvole za taksiranje ju er zatražio i Metropola auto. Vlasnik i bivši taksist Miljan Pavli isti e kako bi mogao odmah pustiti u promet 14 automobila, ali nije još uspio prona i voza e s položenim ispitom za taksi.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

doga aji

Jahta Berzinc na remontu

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 30/12/2010

BROJKA

NCP

Luksuzna jahta Berzinc duga ka je 47 metara

ARHIVA B.HR

U brodogradiliĹĄtu NCP u Ĺ ibeniku sljede ih e se ĹĄest mjeseci remontirati 47-metarska jahta Berzinc sagra ena u Ĺ panjolskoj 1978. godine. Od 2005. do 2007. rekonstruirana je u plovilo za goste koji mogu za sedmodnevnu plovidbu izdvojiti 85.000 eura. MoĹže ugostiti do 12 osoba, ima 7 lanova posade, VT-NAID stabilizator, prostranu platformu, pet kabina i salona. G. K.

85

tisu a eura stoji tjedan dana plovidbe za goste na Berincu

Plinacro u sijeÄ?nju u rad puĹĄ plinovod izmeÄ‘u Hrvatske i M PRVI NAKON 33 GODINE Novi plinovod mo i e se spojiti na sustave srednje i isto ne Europe sve do Baltika, pa i na JuĹžni tok, ime bi se omogu io i dolazak novih dobavlja a u Hrvatsku, koja e biti novo voriĹĄte za zemlje regije Tijekom sije nja idu e godine, nakon ĹĄto u rad bude puĹĄten upravo dovrĹĄen interkonekcijski plinovod izme u Hrvatske i Ma arske, hrvatski e plinski sustav dobiti joĹĄ jedan pravac koji e doma im potroĹĄa ima osigurati dodatne koli ine uvoznog plina.

Osim dodatne sigurnosti, novi e me unarodni plinovod pozicionirati Hrvatsku

kao vaĹžan regionalni pravac za opskrbu plinom svih zemalja u regiji.

Hrvatska na NETS-u

Nakon ĹĄto je prije pune 33 godine u rad puĹĄtena hrvatsko-slovenska interkonekcija kod Rogateca, preko koje se Hrvatska i danas opskrbljuje plinom iz uvoza, interkonekcija s Ma arskom prvi je novi projekt povezivanja hrvatskoga plinskog sustava sa sustavima susjednih zemalja.

Novi e plinovod omogu iti Hrvatskoj da se kroz budu i JERKO JELI BALTA, predsjednik Uprave Plinacra, najavio je tijekom sljede ih nekoliko godina gradnju novih plinovoda sa Slovenijom i BiH

RADNICI Plinacra polaĹžu plinovod ARHIVA B.HR

projekt uspostave europskog plinskog trĹžiĹĄta spoji na plinske sustave srednje i isto ne Europe sve do Baltika (projekt New European Transmission System - NETS) te potencijalno povezivanje sa ĹĄirim me unarodnim plinskim sustavima poput poznatog JuĹžnog toka, budu eg plinovoda Nabucco ili Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) prema jugu Europe.

Ja at e konkurencija

S obzirom na kapacitet od ak 6,5 milijardi prostornih metara plina na godinu, nova e interkonekcija biti vaĹžan korak

u uspostavi trĹžiĹĄnih odnosa u zemlji, ali i otvoriti mogu nost pojavljivanja novih dobavlja a prirodnog plina koji e ideju stvaranja slobodnog trĹžiĹĄta plinom - na kojem e prije svega veliki potroĹĄa i mo i birati kompaniju koja e im ponuditi najbolje uvjete i najpovoljnije cijene plina - pretvoriti u stvarnost. Interesa inozemnih kompanija za ulazak na doma e trĹžiĹĄte plina trenuta no ne nedostaje, a njihov e ulazak stvoriti toliko o ekivanu konkurentsku atmosferu na trĹžiĹĄtu plina u Hrvatskoj.

Predsjednik Uprave Plina-

cra Jerko Jeli Balta ne krije da Hrvatska ima ambiciju postati svojevrsna referentna to ka i vaĹžan regionalni tranzitni pravac kroz koji e se plinom opskrbljivati i zemlje u okruĹženju. Stoga Plinacro sljede ih godina planira sagraditi i me unarodne plinovode sa susjednom BiH (na tri lokacije), Srbijom, Crnom Gorom, Slovenijom (dva dodatna plinovoda kod Umaga i Rupa u Istri) te realizirati velik i zahtjevan projekt gradnje podmorskog plinovoda od Rijeke prema Italiji uz isto nu obalu Istre. Pokrenuta je i inicijativa za gradnju LNG

VIPNET

Usluga nadzora radnog vremena Zagreb. U skladu s obaveznim pra enjem radnog vremena zaposlenika propisanim Pravilnikom o sadržaju i na inu vo enja evidencije o radnicima, Vipnet e korisnicima ponuditi uslugu Vip nadzor radnog vremena.

Nakon cloud computing usluga poput Vip nadzora brodova, Vip auto nadzora i Vip nadzora prodaje, Vipnet korisnicima

donosi još jednu takvu uslugu — Vip nadzor radnog vremena. Rije je o usluzi koja bilježi dolazak i odlazak zaposlenika s posla preko instaliranog ita a kartica i web aplikacije. Korisnicima je tako omogu eno vo enje evidencije radnog vremena zaposlenika, brži i u inkovitiji rad te uvanje podataka šest godina, kako je propisano navedenim pravilnikom.

Vipnet e uslugu uskoro ponuditi i na mobilnim ure ajima preko kojih e se zaposlenici mo i prijaviti u sustav prilikom dolaska na posao. B.hr

pušta novi e i Mađarske DUPLO VIŠE OD NAŠIH POTREBA

6,5 milijardi prostornih metara plina godišnje

Interkonekcijski plinovod Hrvatska¬Ma arska dug je 210 km, od ega je 80,5 km na podru ju Hrvatske. Dio sustava, koji prelazi hrvatsko-ma arsku granicu od Donjeg Miholjca do ma arskoga grada Dravaszerdahelyja, dug je osam kilometara i u najzahtjevnijem dijelu trase prolazi tunelom prokopanim ispod rijeke Drave. Plinovod je promjera 800 milimetara i pod radnim tlakom od 75 bara propuštat e oko 6,5 milijardi prostornih metara plina godišnje. Za usporedbu, Hrvatska trenuta no godišnje potroši prosje no 2,8 milijardi prostornih metara prirodnog plina.

RV terminala, postrojenja za prihvat brodova s teku im plinom, koji bi kao financijski prihvatljivije rješenje premostio opskrbu prirodnim plinom do završetka gradnje i puštanja u rad klasi nog LNG

terminala na kopnu te osigurao doma em tržištu opskrbu dodatnim koli inama plina u dijelovima godine kada je potrošnja najve a.

Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

DEMANTI S PANTOV»AKA

Josipovi ev ured nije komunicirao s Medvedevom Iz Ureda hrvatskog predsjednika Ive Josipovi a demantirana je informacije koju su prenijeli mediji, a u kojoj se tvrdilo da je ured ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva odbio, odnosno odgodio najavljeni susret s predsjednikom Josipovi em zbog navodne ogor enosti ruskog Gazproma što je hrvatska strana (preciznije tvrtka Prirodni plin d.d.) odbila produljiti dosadašnji ugovor s tom ruskom tvrtkom i za novog opskrbljiva a uvoznog plina odabrala talijanski naftni koncern Eni. "Izme u ureda hrvatskog i ruskog predsjednika u tom pogledu nije bilo nikakve komunikacije", stoji u priop enju koje je na adresu Business.hr-a stiglo iz Ureda hrvatskog predsjednika.

OGLAS

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 30/12/2010

MINISTARSTVO

Sufinanciranje otkupa mandarina Zagreb. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja raspisalo je javni natje aj za sufinanciranje troškova otkupa i skladištenja mandarina smanjene kvalitete.

Ministarstvo e sa 0,70 kuna po kilogramu sufinancirati troškove otkupa i skladištenja mandarina smanjene kvalitete uz uvjet minimalne otkupne cijene od 1,50 kuna po kilogramu.

Sufinancirat e se otkup do

FINANCIRANJE PRORA»UNA

Viši prirez ruši korčulansko Vijeće Nakon što je Gradsko vije e Kor ule odbilo prijedloge gradona elnika Mirka Duhovi a o pove anju prireza sa šest na 12 odnosno 10 posto, on je povukao prijedlog prora una i predložio privremeno financiranje. Ne usvoji li se ono do petka, Duhovi može zatražiti raspuštanje Gradskog vije a i raspisivanje novih izbora Gradsko vije e Kor ule odbilo je oba prijedloga gradona elnika Mirka Duhovi a o pove anju prireza poreza na dohodak kako bi se uprihodio novac za gradski prora un. Još 2001. godine uveden je prirez od šest posto, a Duhovi ev cilj bio je pove ati ga na 12 posto, što je Odbor za prora un i financije u ponedjeljak jednoglasno odbio.

U utorak je održana sjednica Gradskog vije a na kojoj je iznesen drugi prijedlog pove anja na deset posto, no i on je odbijen unato žestokom opiranju koalicije SDP-HNS. Duhovi u su odbijeni i prijedlog prora una Grada Kor ule za 2011. te odluka o privremenom financiranju Kor ule od 1. sije nja do 31. ožujka 2011.

Porezne izmjene

"Ovakva stopa prireza predlaže se zato što e promjenom oporezivanja dohotka u prora un Grada Kor ule u 2010. godini biti upla eno manje oko pola milijuna kuna te se procjenjuje da e u 2011. isti prihod biti gotovo milijun

kuna manji nego u 2009. godini. Obveze Grada po osnovi tog prihoda nije mogu e znatnije umanjiti te se pove ava stopa da bi se na taj na in uprihodilo još oko pola milijuna kuna", stoji u objašnjenju Duhovi eva prijedloga pove anja na 12 posto.

Gradona elnik je nakon neuspjeha njegova prijedloga o prirezu povukao prijedlog prora una za 2011. (koji tako er nije prihva en na Odboru za prora un i financije dan ranije!) i predložio odluku o privremenom financiranju Grada Kor ule od 1. sije nja do 31. ožujka 2011., ime je Kor ula prvi put u novijoj povijesti bez usvojenog gradskog prora una i mjere financiranja. Ne usvoji li se privremena mjera financiranja do posljednjeg dana u 2010. godini, Duhovi može zatražiti raspuštanje Gradskog vije a i raspisivanje novih izbora za gradski parlament.

Deficit 7 mil. kn

Porez i prirez na dohodak u 2009. godini iznosili su 8,21 milijun kuna, a u 2010. planirani su na 8,3 milijuna. Prora un je lani imao 4,84 milijuna kuna deficita uz rashode od 24,3 milijuna kuna i prihode od 19,46 milijuna kuna, dok su ove godine planirali 6,72 milijuna kuna deficita (54,46 milijuna kuna rashoda i 47,74 milijuna kuna prihoda). No ako je suditi prema gradona elnikovim podacima, deficit bi mogao biti ve i od plana.

Iva Bikanec

6000 tona mandarina smanjene kvalitete proizvedene u Hrvatskoj u 2010. godini. Minimalna koli ina mandarina smanjene kvalitete iji e se otkup sufinancirati je 50 tona po otkupljiva u.

Prijave se dostavljaju Agenciji za pla anja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a zadnji rok za podnošenje prijave je osam dana nakon objave.

Otkupljiva i su obvezni proizvo a ima mandarina isplatiti cjelokupnu vrijednost isporu enih mandarina do 10. sije nja 2011. godine. H

NEMA NOVCA

Srbija odga a popis stanovništva Dragan Vukmirovi , direktor Republi kog zavoda za statistiku Srbije, izjavio je da se popis stanovništva i popis poljoprivrede, koji su bili planirani u 2011. godini, odga aju zbog nedostatka novca u prora unu. Kazao je kako je zakonom bilo predvi eno da se popis stanovništva obavi od 1. do 15. travnja, a popis poljo-

privrede od 1. do 15. studenoga 2011. godine. Troškovi popisa stanovništva iznose 32 milijuna eura, a u prora unu je osigurano samo 10 milijuna eura. "Suo eni s nedostatkom novca bili smo prinu eni predložiti odlaganje terenske realizacije popisa stanovništva za šest mjeseci, odnosno za razdoblje od 1. do 15. studenoga 2011. godine, a popis poljoprivrede za 2012. godinu u razdoblju od 1. listopada do 15. prosinca", rekao je Vukmirovi na konferenciji za novinare u Beogradu. A. Pa.

Obućar Meiso popunio proizvodne kapacitete LOHN POSLOVI Strategija suprotna trendu da se vlastitim brendovima smanjuje udjel poslova dorade, koji donose malu zaradu, omogu ila je Meisu iz Gori ana da prebrodi krizu nose malu zaradu, no ona im je omogu ila da prebrode krizu i završe ovu godinu sa 8 do 10 posto ve im prihodom u odnosu na lanjsku.

SNJEŽANA DOMINI , direktorica tvornice obu e Meiso

Pla e radnicima rasle

SNIMIO HRVOJE DOMINI

Proizvo a obu e Meiso iz Gori ana, koji isklju ivo radi poslove dorade za austrijskog proizvo a a Paula Greena, ima popunjene proizvodne kapacitete za prvo tromjese je 2011., a takvo bi se stanje trebalo održati do kraja godine. Prema rije ima direktorice te tvrtke Snježane Domini , europski se proizvo a i obu e okre u Hrvatskoj jer je dostupnija i isplativija od dalekoisto nih zemalja za proizvodnju manjih serija obu e, radnici su kvalitetni, a nema carinskih zapreka kao u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Situacija s popunjenosti kapaciteta u segmentu dorade sli na je i kod drugih proizvo-

a a obu e.

Morali odbijati poslove

"Našli smo se u situaciji da smo morali odbiti nekoliko austrijskih tvrtki i jednu iz Njema ke, jer radimo isklju ivo za austrijsku tvrtku Paul Green i kapaciteti su nam popunjeni", kaže Snježana Domini isti u i kako se ta tvrtka sa 410 zaposlenih prije godinu dana odlu ila isklju ivo za poslove dorade i ukinula vlastitu proizvodnju, koja ih je, kaže, vukla na dno. Meiso se tako odlu io za strategiju suprotnu op eprihva enom trendu da se razvijanjem vlastitih brendova smanjuje udjel poslova dorade, koji do-

"Bolje vrabac u ruci, nego golub na grani, kažem ja. Austrijska je tvrtka redovit platiša, rok pla anja je 15 dana, radnicima se uredno ispla uju pla e, pla aju se porezi i doprinosi. Pla e su ove godine porasle 250-300 kuna, a radnike nismo otpuštali nego smo ih još 20 zaposlili", napominje Domini .

Tvrtka je prema njezinim rije ima u posljednjih godinu dana pove ala produktivnost 10-ak posto, a dnevno proizvedu 2500 do 3000 pari obu e. S austrijskim Paulom Greenom posluju ve dvadeset godina. U po etku je za tu tvrtku bila rezervirana jedna proizvodna linija, a lani je, prije ukidanja vlastite proizvodnje, udjel poslova dorade u ukupnoj proizvodnji iznosio 75 posto. Rast u poslovima dorade u ovoj je godini zabilježila i tvornica obu e Ivan ica, koja proizvodi vlastite robne marke obu e Boogaloo i Froddo. M. P.

mediji/ marketing/ prodaja etvrtak 30/12/2010

JEFTINIJE I JEDNOSTAVNIJE U enje koje ne ovisi o mjestu, vremenu ili tempu rada u Hrvatskoj sve više postaje standard obrazovanja i uskoro e biti dominantno, što je svakako dobra vijest za sve prezaposlene menadžere koji nemaju vremena za klasi ne metode u enja

Internet - novi obrazovni medij

ISTRAŽIVANJE

Ne štedite na domjencima! > mediji > marketing > prodaja

14-15

business.hr Četvrtak 30/12/2010

M

enadžeri pojedinih domaćih tvrtki spoznali su prednosti i uštede koje online tečajevi mogu donijeti u edukaciji njihovih zaposlenika. Od osnovnih informatičkih tečajeva, učenja stranih jezika, učenja internih procedura i poznavanja vlastitih proizvoda do različitih specijaliziranih poslovnih i informatičkih tečajeva, tečajeva zaštite i sigurnosti.

No, samostalno educiranje menadžera putem e-learninga zasad je, kaže Saša Dumić, izvršni direktor Cognite, uz poneke časne iznimke, ipak rijetkost. Najčešća je isprika nedostatak vremena, što je problem koji e-learning zbog svojeg koncepta u većini slučajeva uspješno rješava. Od on-line programa menadžeri se češće odlučuju za učenje stranih jezika, što je i razumljivo jer se strani jezici već dugo uče uz pomoć tehnologije (sjetimo se audiokaseta), dodaje Dumić.

Mislav Balković, član Uprave učilišta Algebra, tome dodaje on-line programe o sadržajima koji pokrivaju zakonsku regulativu te nešto manje soft skills sadržaje. Jasna Tingle, voditeljica E-learning akademije Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet, smatra kako nema ograničenja po pitanju sadržaja tečaja koji se mogu ponuditi putem e-učenja. Danas se, ističe, nude on-line programi svih struka i predmeta.

Doduše, možda ne u Hrvatskoj, ali sigurno na inozemnom tržištu.

Pitanje je, međutim, jesu

Poslovni turizam, specijalizirani internetski portal za kongresni i poslovni turizam, proveo je istraživanje o utjecaju gospodarske krize na održavanje blagdanskih domjenaka i drugih poslovnih druženja.

Rezultati su pokazali da kriza i dalje ima negativan utjecaj na održavanje božićnih domjenaka jer je većina tvrtki i ove godine štedjela na tom se-

li hrvatski poduzetnici i koliko prepoznali prednosti on-line školovanja za poboljšanje svog poslovanja te priznaju li uopće takav način obrazovanja? Balković kaže kako su ga prepoznali uglavnom razmjerno veliki sustavi koji posluju u vrlo kompetitivnom okruženju. Tako e-učenje koristi većina banaka, sve značajne telekom kompanije, mnoge velike uslužne i proizvodne kompanije s operacijama koje pokrivaju strana tržišta te posebno prehrambena i farmaceutska industrija i industrija nafte. Sve je više i javnih institucija koje pokreću e-učenje uglavnom uz međunarodnu financijsku podršku. Male i srednje tvrtke pak razmjerno manje koriste e-učenje, i to obično pristupajući dostupnim on-line e-learning sustavima. Dumić kaže kako i dalje ima mnogo onih koji su čuli za e-learning i taj oblik edukacije doživljavaju kao učenje informatike, a ne učenje uz pomoć informatike, što je šteta, jer su rijetki programi za koje ne postoji kvalitetna on-line edukacija.

Zaostajanje za svijetom

Nedostaci socijalizacije korisnika i izravne veze s predavačem, od kojih je patio početni koncept eučenja, dopunjeni su kombinacijom s radionicama u učionici te mentorskim pristupom, ističe Balković. Iz toga je nastao danas dominantni miješani model (engl. Blended learning). Hrvatska i na tom području, baš kao i Europa, zaostaje za američkim predvodnicima. Zaosta-

gmentu. Prema prikupljenim podacima, većina hotela (njih 54 posto) ove godine bilježi manji broj božićnih domjenaka nego prošle, a kod 40 posto hotela broj domjenaka ostao je na prošlogodišnjoj razini. "U neformalnoj, opuštenoj atmosferi lakše se sklapaju nova poznanstva, a ona kasnije često urode uspješnim poslovnim odnosom. Stoga savjetujemo tvrtkama da dvaput razmisle prije nego što odluče uštedjeti na svom idućem božićnom domjenku", napomenula je Daniela Kos,

Istraživanje provedeno metodom on-line ankete obuhvatilo je 120 hotela arhiva business.hr

voditeljica portala. Kao glavni uzrok ovakvog stanja većina hotelijera navodi aktualnu gospodarsku situaciju, a zanimljivo je da 14 posto ispitanih razlog vidi u rastućem

trendu društveno odgovornog poslovanja, pri čemu tvrtke sredstva namijenjena za poslovne poklone i domjenke preusmjeravaju u humanitarne svrhe. S. H. B.

››

E-učenje danas koristi većina banaka, telekom kompanije, mnoge uslužne i proizvodne kompanije s operacijama koje pokrivaju strana tržišta te posebno prehrambena i farmaceutska industrija i industrija nafte

janje je, nažalost, još veće zbog malog tržišta na kojem nema mnogo velikih kompanija koje su prepoznale da putem e-učenja mogu stvoriti istinsku konkurentsku prednost i koje su spremne na određena početna ulaganja u takve sustave, prije svega u razvoj internih sadržaja. Usto, problem su i slaba organizacijska pripremljenost nekih implementatora te često podcjenjivanje potrebnih kulturoloških promjena unutar samih kompanija koje uvode takav model obrazovanja.

Saša Dumić ističe kako Hrvatska kaska u primjeni, ali ne i u kvaliteti. Jasna Tingle pak kaže kako

su istraživanja pokazala da je Hrvatska po spremnosti za e-učenje nešto bolja ili je slična zemljama u susjedstvu. Kako doznajemo, na mnogim domaćim fakultetima postoje kolegiji koji dio ili čak cijelu nastavu nude on-line, primjerice Zagrebačka škola ekonomije i managementa koja e-learning koristi u svim svojim kolegijima.

Tečajeve iz raznih područja nudi i niz komercijalnih tvrtki, udruga i obrazovnih ustanova. Balković iz Algebre menadžerima predlaže da, ako žele završiti MBA ili doktorske studije, provjere imaju li ustanove koje ih nude dostupnu podršku kroz e-

učenje jer ono može značiti priličnu uštedu vremena. Od kraćih obrazovnih programa preporučuje esadržaje za strane jezike te računalne i ostale "tvrde" vještine, kao i sadržaje iz područja prodaje, vođenja i pregovaranja. Dumić pak savjetuje pohađanje kvalitetnih e-learning menadžment i leadership tečajeva, ali i druge on-line resurse, poput biblioteke on-line knjiga, sažetaka, analiza i izvještaja.

Prednosti i nedostaci

"Niža ukupna cijena obrazovanja po polazniku, trenutačna i globalna dostupnost svim korisnicima u bilo kojem trenutku te

DALEKOVIDNICA

Počinje dvoboj televizija Televizijski eter od ovog će vikenda biti bogatiji za dva nova televizijska programa.

RTL televizija pokreće svoj zabavni kanal RTL 2, a Nova TV specijalizirani kanal Doma TV. Emitiranje obaju programa počinje 2. siječnja u 18 sati. RTL planira emitirati više od 15 sati programa na dan, a RTL 2 će se fokusirati na ciljnu skupinu u dobi

od 18 do 34 godine. Ujutro će na programu biti emisije namijenjene djeci - animirani filmovi i Učilica, zatim kulinarski showovi i domaća produkcija. Bit će tu i dokumentaraca, humorističnih serija i domaći show o kućnim ljubimcima te original Jezikove juhe (Ramsey’s Kitchen Nightmares). Četvrtak je dan za akcijske serije, petak reality dan, subota je dan za dokumentarce i "Festivalac" - nagrađivane filmove, a tjedan završava avanturističkim serijalima.

Svaki će dan gledatelji moći uživati u večernjem talk showu "Studio 45", koji će voditi Antonija Mandić iz novosagrađenog studija.

Doma TV imat će 16-satni dnevni program, a počet će specijalnom uvodnom emisijom "Dobrodošli doma" koju će voditi Mia Kovačić, Igor Mešin i Nina Badrić. Doma TV ponudit će strane serijski i filmski program, svjetske hit-serije poput "Tudora" i "Opasne igre" te američki show "Znate li plesati?".

S. H. B.

procesom edukacije.

"Jedna od najvećih prednosti e-learninga je neprijeporno i njegova najveća mana. Mogućnost da polaznik sam bira vrijeme učenja često dovodi do situacija da se učenje odgađa, nije redovito ili nikad ne bude odrađeno u potpunosti. Drugi važan nedostatak e-learninga jest socijalna komponenta, odnosno mogućnost komunikacije i razmjene iskustava s predavačem i ostalim sudionicima edukacije", zaključuje Dumić.

proaktivnošću i rezultatima rada”, kaže Snježana Šlabek, voditeljica projekta e-obrazovanja. "Njihovi rezultati pokazali su nam da su zaposlenici spremni prihvatiti samostalan način učenja, koji se, uz mentorsku podršku, pokazao najboljom kombinacijom”, ističe Vanja Čulić, koja je uključena u e-obrazovanje te radi na razvoju i mentoriranju e-tečajeva.

"Uvođenjem e-obrazovanja nismo ukinuli klasične metode učenja. No, u segmentima gdje je to moguće, zamijenili smo klasičnu obuku i u tome vidimo brojne prednosti, od potpunog pregleda rezultata obuke svakog polaznika, dostupnosti učenja,

Svi ga hvale

ušteda vremena ključne su prednosti, a nedostaci takvog modela učenja su: promjena kulture učenja, razmjerno lako odustajanje od obrazovanja te zbog toga potreban detaljan metodički i dobro tehnički razrađen sadržaj i proaktivna podrška učenju", precizan je Balković.

Kako objašnjava Dumić, prednosti e-learninga su važne i poslodavcima jer se istodobno može postići ujednačena kvaliteta obuke za veći broj zaposlenika, uz smanjenje troškova i vremena potrebnog za edukaciju. S obzirom na to da se prati napredak svakog polaznika, može se imati potpuna kontrola nad cijelim

Danas je među domaćim menadžerima teško naći nekog koji se protivi online obrazovanju. Tingle kaže da oni koji razmišljaju o uključivanju u on-line programe trebaju samo provjeriti kakav program nudi ustanova ili organizacija, kako će se izvoditi, kakve su aktivnosti planirane, što se zahtijeva od polaznika u smislu predznanja i tehničke opremljenosti, a pogotovo potrebnog vremena.

Sudeći po iskustvu naših sugovornica Snježane Šlabek i Vanje Čulić iz Podravke, e-obrazovanje je jednostavno i korisno, osobito ako je usmjereno na širenje i dostupnost znanja u kompaniji. Kao jedna od rijetkih hrvatskih internacionalnih kompanija, Podravka je prije tri godine prepoznala eobrazovanje kao kvalitetan, dostupan, mjerljiv, ali i troškovno vrlo prihvatljiv način obrazovanja.

"Bili smo ugodno iznenađeni velikim odazivom zaposlenika, njihovom

Mislav Balković, član Uprave učilišta Algebra

arhiva business.hr

Emitiranje obaju programa počinje 2. siječnja u 18 sati arhiva business.hr

bolje organizacije učenja za zaposlene ljude (sami određuju kada će i koliko učiti) do financijskih ušteda za kompaniju", zaključuju Snježana i Vanja.

Mario Cesarić iz Avalon Premium Hostinga pohađao je Cisco akademiju mrežnih tehnologija u sklopu Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. "Ako nije postojala izričita potreba za fizičkom prisutnosti studenta na predavanju, predavač (menadžer) on-line e-learning sustava mogao je dodijeliti prava za simulirano okruženje, a pritom je mogao imati uvid u praćenje nastave studenta koji nije fizički prisutan na predavanju. Na taj način student

nije morao napuštati svoje radno mjesto, smanjio je trošak putovanja, kao i ostale troškove", detaljan je Cesarić.

E-učenje nikada neće u potpunosti zamijeniti klasičnu nastavu, jer je u određenim sadržajima obrazovna poruka u interakciji sudionika, u gestama i govoru tijela predavača te u timskom radu i raspravi uživo. Ipak, u kombinaciji s klasičnom nastavom te koristeći dostupne kolaboracijske tehnologije ono može način na koji učimo učiniti zanimljivijim, manje vremenski zahtjevnim i učinkovitijim. Pa, počnimo ‘klikati’.

Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

INTERNET

> mediji > marketing > prodaja

16

business.hr Četvrtak 30/12/2010

Brzi internet najvažnije dostignuće

Istraživanje koje je provela agencija Zogby pokazalo je da je brzi internet imao najveći tehnološki utjecaj na ljude u posljednjih 20 godina. Na pitanje bez kojeg tehnološkog dostignuća ne bi mogli živjeti, 28 posto ispitanika kazalo je da je to internet. Čak 24 posto od 1950 ispitanika smatra da je

internet imao najveći tehnološki utjecaj na njihove živote, a zatim slijede Facebook sa 22 posto i Google sa 10 posto. Na pitanje bez kojeg tehnološkog dostignuća ne bi mogli živjeti 28 posto ispitanika kazalo je da je to internet, a 18 posto ljudi odgovorilo je da njihov život ne bi bio isti bez elektroničke pošte.

Samo tri posto ljudi odgovorilo je da ne bi mogli živjeti bez Facebooka. U sljedećih 12 mjeseci ispitanici predviđaju da će se najveći

U sljedećih 12 mjeseci ispitanici predviđaju da će se najveći napredak postići u uređajima koji služe za kućnu zabavu arhiva business.hr

napredak postići u uređajima koji služe za kućnu zabavu, a veći bi napredak

mogao biti postignut i u računalnoj tehnologiji.

S. H. B.

Pravila virtualnog oglašavanja savjet

Budite iskreni Ljudi ne vole muljanje i cijene iskrenost. Ako nanjuše da im pokušavate nešto podvaliti, vjerojatno će odustati od vas. Pokažite im pravu stranu svog biznisa i, ako on vrijedi, oni će to prepoznati.

Samo ove godine pogledano je 700 milijardi videa preko servisa YouTube arhiva business.hr

svijet interneta Kompanije su otkrile prednosti oglašavanja na internetu i sumanuto ih koriste. Stoga ne čudi što virtualni marketing polako, ali sigurno postaje svakodnevica svakog uspješnog poduzetnika

S

amo ove godine pogledano je 700 milijardi videa preko servisa YouTube. Čak su se i konzervativne branše bacile u svijet interneta i virtualnog marketinga. No, stručnjaci upozoravaju da virtualni marketing ne mora uvijek uspjeti. Donosimo sedam savjeta kojih se morate pridržavati

želite li ostvariti uspješan virtualni marketing, a preporučuje ih portal Mashable.

1.

Budite svoji Prestanite biti netko tko niste, budite svoji jer ćete tek tada moći govoriti iskreno i nesmetano. A ljudi se s time povezuju… i samo s time.

2.

Koristite TubeMogul Ne možete poboljšati ono što se ne može izmjeriti? Kako biste mogli poboljšati neke karakteristike videa, morate izmjeriti njegov učinak, a to možete koristeći TubeMogul. Pratite koliko gledanja (view) ima vaš video. Poboljšajte tagove, videoisječke, trajanje…

3.

Koristite YouTube Ovu stavku ne treba posebno objašnjavati. Apsolutno svi su na YouTubeu, pa je vjerojatnost da vaš video bude viđen puno veća.

4.

Budite jednostavni Nitko ne voli preduge uratke pa budite kratki i jasni.

Ryan Paugh iz Brazen Ca-

reerista predlaže trajanje filma do dvije minute. Ako vam je potrebno više vremena, barem ga razlomite na nekoliko dijelova. Za to posjetite BlipSnips.com.

3.

Zabavite se Koristite humor, ljudi to vole. A vole i videouratke koji ih tjeraju na razmišljanje. Stvorite materijal koji će drugi htjeti podijeliti s prijateljima, zanimljiv i inspirativan.

6.

Upoznajte svoju publiku Prije svega razmislite konzumira li vaša publika uopće sadržaje s interneta. Kad upoznate svoju publiku i shvatite da je internet pravi medij za njih, koristite ga kao i bilo koji drugi. Dajte im informacije koje žele putem medija koji vole.

S. H. B.

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr etvrtak 30/12/2010

BROJKA

91

dolar stajao je u srijedu barel sirove nafte na me unarodnim trĹžiĹĄtima, uz o ekivanja da e najnoviji ameri ki podaci pokazati pad zaliha sirove nafte i destilata zbog snjeĹžne oluje u najve em svjetskom potroĹĄa u nafte

DOLAZI JEFTINA KONKURENCIJA

BlackRock protiv NewyorĹĄke burze

LARRY FINK, izvrĹĄni direktor BlackRocka, kritizirao je financijske institucije s Wall Streeta koje su "ubirale bezobrazno visoke profite na trgovanju papirima" ARHIVA B.HR

BlackRock trenuta no zapoĹĄljava programere koji e izgraditi veliku trgovinsku platformu, koja bi zbog niĹžih troĹĄkova trebala privu i velik broj igra a s NYSE-a BlackRock, jedna on najve ih svjetskih fondovskih kompanija, sljede e godine planira lansirati trgovinsku platformu koja bi trebala konkurirati trgovinskim platformama najve ih igra a s Wall Streeta.

Bezobrazno skupi NYSE

BlackRock trenuta no zapoĹĄljava programere i informati are koji e izgraditi platformu za koju se ve sada misli da e biti najve a na svijetu. BlackRock se lani preselio u novo sjediĹĄte kako bi se napravilo mjesta za sektor trgovinske platforme koji e potpasti pod podruĹžnicu

BlackRock Solutions.

"Razvijamo trgovinsku platformu koja e ponuditi bolju vrijednost i manje troĹĄkove trgovanja", rekao je za Financial Times Rob Kapito, predsjednik BlackRocka i jedan od osniva a tog financijskog giganta. Prvo ĹĄirenje na poslove trgovanja vrijednosnim papirima BlackRock je najavio joĹĄ u rujnu 2009. godine. Tada je izvrĹĄni direktor i jedan od osniva a Black Rocka Larry Fink kritizirao financijske institucije s Wall Streeta koje su, po njemu, ubirale bezobrazno visoke profite na trgovanju papirima, ĹĄto s obzirom na krizu koju je Amerika proĹživljavala nije bilo poticajno za ulaganja.

Bez posredstva banaka

BlackRock planira svojim klijentima omogu iti da trguju direktno, bez posredovanja banaka s Wall Streeta. Kapito tvrdi kako ne Ĺželi marginalizirati banke, no ulaga i su ipak sumnji avi prema uvijek ambicioznom BlackRocku. Od najave ulaska u traderski biznis u rujnu proĹĄle godine dionica BlackRocka porasla je ĹĄest posto, dok je S&P indeks poskupio 30 posto. Analiti ari naglaĹĄavaju kako je razvoj vlastitih tehnoloĹĄkih rjeĹĄenja uvijek najskuplji i najsloĹženiji, a smanjenje naknada nuĹžno ne donosi ve i broj klijenata, ĹĄto su osjetile i mnoge konkurentske tvrtke koje su se okuĹĄale u razvoju vlastitih trgovinskih platformi.

Nikola Su ec

GLAVNA SKUPĹ TINA

Agrokorov direktor u NO-u Croatia osiguranja Croatia osiguranje objavilo je u srijedu na stranicama Zagreba ke burze poziv na glavnu skupťtinu druťtva, koja e se odrŞati 10. velja e u Zagrebu. Na dnevnom su redu samo dvije stavke — opoziv i izbor novih lanova Nadzornog odbora najve ega hrvatskog osiguravatelja. Iz NO-a Croatije trebaju biti opozva-

ni Ivan Ĺ uker, bivĹĄi ministar financija, Andrija Hebrang, Miljenko Boban, Gzim RedĹžepi i Stjepan KoĹži . U novi NO-u trebali bi u i Nikola Mijatovi , izvanredni profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, lije nik Gzim RedĹžepi, NataĹĄa Duspara, na elnikica Odjela pri Upravi za financijski sustav u Ministarstvu financija, Josip Zaher, izvrĹĄni direktor u Agrokoru, i Ante Obuljen, diplomirani pravnik u mirovini iz Velike Gorice. lanovi se biraju na mandat od etiri godine. N. S.

IVAN Ĺ UKER, na odlasku iz Ministarstva financija, opozvan je silom zakona i iz NO-a Croatia osiguranja SNIMIO HRVOJE DOMINI

Galinec iznenad u NO Industrog KRAJ JEDNE ERE Galinec je na mjestu predsjednika Uprave tvrtke iji je suvlasnik proveo tri i pol turbulentne godine u kojima su ga pretukli usred bijela dana zbog nerijeĹĄenih sporova u vezi s Industrogradnjom, u kojima je tvrtki prijetio ste aj i u kojima ju je rascjepkao na niz manjih druĹĄtava

JOSIP GALINEC, dosadaĹĄnji predsjednik Uprave Industrogradnje, zadrĹžat e kontrolu na tvrtkom preko lanstva u Nadzornom odboru SNIMIO HRVOJE DOMINI

Josip Galinec viĹĄe nije predsjednik Uprave Industrogradnje, stoji u obavijesti gra evinske kompanije objavljenoj na internetskim stranicama Zagreba ke burze. On je od utorka novi lan Nadzornog odbora, a iz Uprave je otiĹĄao i Ivon Paveli . Iz Industrogradnje nisu htjeli detaljnije obavijestiti o toj odluci, osim ĹĄto je Galinec na kratkoj presici kazao kako je rije o reorganizaciji uz zadrĹžavanje kontinuiteta radi ve e efikasnosti tvrtke.

Sada ve bivĹĄa Uprava predstavila je Nadzornom odboru kako e izgledati ta reorganizacija u sljede ih 12 do 18 mjeseci. Njome se predvi aju ciljane aktivnosti u tri segmenta - poboljĹĄanje gra evinske djelatnosti, razvoj kapitalnih projekata i upravljanje fondom nekret-

nina - radi osiguranja uvjeta za odrĹživi nastavak i razvoj ukupnog poslovanja te pove anje vrijednosti kapitala dioni ara.

Tajnoviti sastav Uprave

Jedini lan Uprave sada je Adam Henry Teeger pa e on obavljati poslove za koje je dosad bio zaduĹžen Galinec. U obavijesti se tako er navodi da e se uskoro pod budnom paskom NO-a birati tri nova direktora od kojih e svaki biti zaduĹžen za svoj segment naveden u obavijesti. "Promjenama koje su zapo ete teĹžiĹĄte e biti stavljeno na direktore nova tri poslovna segmenta od kojih e neki biti izbrani me u sadaĹĄnjim zaposlenicima, a neki izvan Grupe", kazao je Galinec za Bussiness.hr. Ocijenjeno je i da je niz nedavnih doga aja pozitivan

JADRAN KAPITAL

31,69 MILIJUNA KN

NAJAVA PREMIJERA

Jadran Kapital, zatvoreni investicijski fond za ulaganje u nekretnine, izvijestio je ju er putem Zagreba ke burze da je zaprimio ostavku Domagoja Ivana Miloševi a na mjesto lana Nadzornog odbora zbog njegova imenovanja u Vladu Republike Hrvatske. Hrvatski sabor ju er je potvrdio Miloševi evo imenovanje potpredsjednikom Vlade za investicije. B.hr

Dioni ari Vodoprivrede Zagreb na godišnjoj su skupštini održanoj 8. prosinca odlu ili da se 31,69 milijuna kuna od dobiti iz 2009. godine, u visini 32,37 milijuna kuna, raspodijeli za gubitke prethodnih godina. U zakonske su rezerve raspore ene 24 tisu e kuna, a 647 tisu a kuna otišlo je u zadržanu dobit. Uprava i Nadzorni odbor dobili su razrješnice. B.hr

Letonski premijer Valdis Dombrovskis prognozira da e gospodarstvo zemlje porasti tri posto u 2011. nakon što e vjerojatno stagnirati u ovoj godini.

"Ove se godine letonsko gospodarstvo stabiliziralo", rekao je Dombrovskis u utorak novinarima. Ustvrdio je i da e bruto doma i proizvod (BDP) u 2010. vjerojatno završiti na razinama iz prethodne godine. Dombrovskis, koji je u listopadu pobijedio

Miloševi dao ostavku

Vodoprivreda krpa gubitke

Letonski BDP u 2011. e rasti 3%

na parlamentarnim izborima unato uvo enju vrlo strogih mjera štednje, kazao je da je njegova vlada uspjela promijeniti "gospodarsku strukturu" Letonije kroz pove anje u inkovitosti i kontrolu prora unskog manjka.

Letonski BDP smanjio se 18 posto u 2009. jer je zemlja muku mu ila kako bi ispunila uvjete spasonosnog paketa zajmova u visini 7,5 milijardi eura dobivenog od Europske unije, Me unarodnog monetarnog fonda (MMF) i drugih me unarodnih zajmodavaca. B.hr

VALDIS DOMBROVSKIS, letonski premijer, u listopadu je pobijedio na parlamentarnim izborima unato uvo enju vrlo strogih mjera štednje ARHIVA BUSINESS.HR

ada prešao Franak skočio 20 posto ogradnje ŠVICARCU NOVI NESLAVNI REKORD!

Kuna je u srijedu oslabila prema euru 0,04 posto, koji je vrijedio 7,389067 kuna po srednjem te aju, a švicarski je franak dosegnuo svoju novu rekordnu vrijednost

u smislu kontinuiranog zauzimanja društva za povrat u posjed važnih dijelova imovine. Na koje su doga aje mislili u Upravi nije precizirano, ali je injenica da su prije nekoliko dana uhi ene osobe za koje se sumnji i da su prije dvije godine šipkama pretukle Galinca, a motiv napada još nije do kraja jasan.

Cjepkao tvrtku?

Kako je svojedobno pri ao medijima, razlog napada mogao bi se kriti iza nikad do kraja objašnjenog sukoba s Draganom Boljatom, vlasnikom splitske tvrtke FIO&D, zbog hotela Croatia u Dugoj uvali koji je Boljat navodno htio da mu Galinec prepusti u vlasništvo. Galinec je kasnije u medijima kazivao kako sumnja da je Boljat angažirao "de ke s Knežije", od kojih su neki nedavno uhi eni, kako bi ga se natjeralo na prodaju dionica. Industrogradnja ve dulje sudski želi vratiti vlasništvo nad hotelom, ali je Vrhovni sud nedavnom odlukom odgodio preuzimanje hotelskog kompleksa u Dugoj uvali, na što je Industrogradnja najavila Ustavnu tužbu.

Galinec drži asa u rukavu i kada su posrijedi novi projekti. Naime, on je preuzimaju i nedavno tvrtku TOZ Penkala na umu imao i vrijedno zemljište te tvrtke, pa e zajed-

no s Oportunitas ulaganjima i Planindal ulaganjima sljede e godine po eti graditi stambeno-poslovni kompleks na zemljištu TOZ-a vrijedan 150 milijuna eura.

Industrogradnja je dugo bila u velikim problemima, a skupina od 82 vjerovnika prije više od pola godine pokrenula je otvaranje ste ajnog postupka. Radnici Industrogradnje su, nezadovoljni višemjese nim kašnjenjem pla a i nepla anjem doprinosa, najavili štrajk. Tada su optužili Galinca da je namjerno rascjepkao tvrtku u niz d.o.o.ova s vrlo malo upisane imovine kako u slu aju ste aja radnici ne bi mogli naplatiti svoja potraživanja. Galinec je kazao za Business.hr da e u poslovnom smislu, odnosno vezano uz donošenje odluka, bitno smanjiti zna aj Industrogradnje grupe koja je u transformaciji u holding kompaniju, dok e Nadzorni odbor Grupe dobiti na zna aju.

I dalje ima glavnu rije

Galinec odlaskom s elne pozicije Industrogradnje vjerojatno zatvara jedno poglavlje u tvrtki iza koje je vrlo turbulentno razdoblje, ali je neprijeporno da e i dalje imati glavnu rije u kompaniji iji je suvlasnik i na ijem je elu bio tri i pol godine. A. Pa.

Srednji te aj franka na utvr enoj te ajnoj listi HNB-a od srijede iznosio je 5,917408 kuna, što je 0,40-postotni po-

rast u odnosu na ju erašnju te ajnicu. U odnosu pak na te ajnu listu HNB-a koja je vrijedila prvog dana ove godine te aj franka na današnjoj te ajnoj listi središnje banke viši je ak 20,3 posto. Brige pak u vezi s dužni kom krizom u eurozoni investitore na me unarodnim tržištima valuta poti u na traženje sigur-

nog uto išta u švicarskom franku koji se percipira kao sigurna valuta. U srijedu je u odnosu na utorak na vrijednosti prema kuni dobio i ameri ki dolar, ak jedan posto, a vrijednost britanske funte porasla je 0,76 posto. Srednji te aj dolara tako je u srijedu iznosio 5,633199 kuna, a funte 8,667527 kuna. B.hr

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

3,100.00

3,110.00

3,100.01

-0.05%

11,944

37,031,337.64

31,000.10

1,616.00

3,138.00

288.00

289.70

288.70

0.14%

15,295

4,422,143.98

23,641.22

253.10

332.84

66.40

70.99

70.99

6.27%

20,412

1,412,515.25

583.22

54.00

96.87

AD plastik

113.35

118.50

115.64

2.02%

10,724

1,239,685.90

485.64

76.01

118.50

Dalekovod

254.01

259.99

255.00

-1.35%

4,536

1,157,168.50

584.92

217.00

390.00

16.42

16.87

16.42

0.43%

36,128

600,152.27

123.15

14.50

43.76

159.97

163.50

163.50

5.10%

2,890

469,664.20

546.27

105.50

184.73

Oznaka Ina-industrija nafte d.d.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Belje

Ingra Petrokemija Ericsson Nikola Tesla

Promet

365 dana NajniĹža NajviĹĄa

1,339.99

1,346.70

1,345.00

0.71%

322

431,835.86

1,791.07

1,181.00

1,777.00

555.00

555.00

555.00

0.00%

750

416,250.00

37.80

550.00

560.00

Industrogradnja d.d.

571.00

595.00

595.00

3.12%

676

392,148.00

269.18

292.00

595.00

Zagreba ka banka

250.04

254.90

252.00

0.40%

1,124

283,924.99

16,140.19

200.00

280.00

30.00

35.20

30.00

-14.31%

5,943

195,452.91

146.22

23.01

69.90

804.01

806.04

806.00

0.48%

216

173,949.21

2,687.45

657.10

829.99

Liburnia Riviera hoteli

2,090.02

2,115.00

2,115.00

0.24%

74

156,336.02

640.09

1,424.03

2,890.00

Institut IGH

1,560.00

1,589.80

1,585.00

2.32%

96

151,298.75

251.35

1,106.00

3,397.40

555.00

569.00

555.00

0.91%

239

132,899.00

10,586.50

461.06

618.00

5,770.01

5,800.00

5,800.00

0.43%

22

127,331.14

1,276.99

4,720.12

7,049.99

Atlantic grupa

Privredna banka Zagreb Ledo Atlantska plovidba d.d.

719.26

728.95

725.00

0.69%

163

117,834.21

1,011.75

705.00

1,060.00

1,025.00

1,050.00

1,050.00

1.06%

91

94,570.98

203.90

975.00

2,450.00

23.50

23.50

23.50

0.00%

4,000

94,000.00

31.52

22.50

25.00

2,300.00

2,300.00

2,300.00

0.00%

38

87,400.00

747.06

2,300.00

2,300.00

Kon ar

953.20

986.80

960.02

0.20%

87

83,440.72

58.97

909.99

2,198.00

Adris grupa

262.00

267.00

264.08

0.77%

294

77,889.05

1,791.55

242.21

318.99

Adris grupa

305.12

308.00

308.00

0.98%

251

76,588.00

2,961.70

275.00

373.00

Jadroplov d.d.

138.10

142.00

142.00

3.63%

442

61,884.00

232.41

124.01

190.30

2,850.00

2,850.00

2,850.00

0.00%

20

57,000.00

340.93

2,006.00

3,100.00

Kon ar Humanitas d.d. za proizv., trg. i usluge Tvornica duhana Zagreb

Jadranska banka Fima validus

6.80

7.15

7.14

0.14%

7,749

54,162.27

19.29

5.00

29.01

5,300.00

5,300.00

5,300.00

0.00%

10

53,000.00

1,630.27

4,502.00

5,948.87

Brodomerkur trgovina i usluge

252.16

252.16

252.16

-0.13%

200

50,432.00

25.05

252.16

1,000.00

Uljanik plovidba

553.66

562.98

562.98

-0.34%

90

50,241.64

326.53

533.13

678.00

34.12

35.95

35.50

4.04%

1,338

47,689.97

265.09

27.87

45.90

Konzum

180.00

185.00

185.00

2.78%

250

45,817.77

4,200.03

143.00

207.51

Luka Rijeka

186.00

186.00

186.00

2.20%

225

41,850.00

1,112.37

161.54

220.00

70.00

73.00

70.00

-2.82%

541

38,471.82

282.94

70.00

150.96

136.50

144.92

144.92

-0.03%

269

37,285.90

96.00

121.00

173.00

30.65

32.90

32.90

2.81%

1,116

35,135.55

106.50

22.36

40.90

Tehnika

1,100.01

1,159.50

1,159.50

5.41%

30

33,699.49

219.68

871.01

2,020.00

Luka Plo e

Croatia osiguranje d.d.

Dom holding

+

Dioki d.d LoĹĄinjska plovidba uro akovi holding

1,568.20

1,600.00

1,600.00

2.09%

20

31,832.98

356.18

1,160.03

2,093.00

HGspot

20.00

21.75

20.00

-4.76%

1,445

28,947.80

6.60

19.11

68.75

Karlova ka banka

61.00

61.00

61.00

1.67%

449

27,389.00

81.69

53.00

84.50

146.00

150.00

150.00

-1.47%

164

24,285.36

93.58

120.00

257.00

Hidroelektra niskogradnja Viro tvornica ĹĄe era d.d. akove ki mlinovi Chromos agro

353.00

358.00

355.20

1.15%

66

23,444.00

492.54

290.00

420.00

3,749.99

3,749.99

3,749.99

0.00%

5

18,749.95

393.75

2,560.00

3,799.21 441.50

320.01

320.01

320.01

0.01%

58

18,560.58

38.56

259.00

Vaba d.d. banka VaraĹždin

60.01

62.00

60.01

-3.21%

300

18,189.97

105.93

54.00

78.00

Badel 1862

76.30

76.99

76.99

8.44%

234

17,902.21

57.90

58.00

139.00

Zve evo, prehrambena industrija

98.00

100.10

100.00

2.04%

168

16,733.30

30.78

84.32

139.00

Hoteli Makarska

79.00

79.00

79.00

19.70%

200

15,800.00

88.44

61.00

109.80

115.00

115.00

115.00

0.00%

130

14,950.00

54.24

115.00

189.99

26.26

27.06

26.26

-0.27%

555

14,755.02

74.06

25.51

44.80

KraĹĄ, prehrambena industrija

419.02

420.00

420.00

0.12%

30

12,580.40

576.92

284.01

497.02

Jadranka

351.00

351.00

351.00

0.00%

35

12,285.00

116.70

350.00

444.00

27.59

28.00

27.59

-4.86%

428

11,969.24

201.71

25.00

36.50

Slatinska banka

111.14

111.14

111.14

0.01%

100

11,114.00

102.13

97.30

116.91

Kon ar - elektroindustrija

527.00

527.00

527.00

0.96%

20

10,540.00

1,355.51

425.16

542.09

98.00

98.00

98.00

-1.01%

74

7,252.00

20.09

80.01

155.01

0.80

0.80

0.80

0.00%

7,234

5,787.20

2.13

0.60

1.01

Viadukt

249.97

250.00

250.00

5.93%

21

5,249.85

114.20

190.00

375.00

BeliĹĄ e

518.99

518.99

518.99

5.70%

10

5,189.90

604.27

405.00

580.00

Riviera Pore

165.00

165.00

165.00

-1.61%

25

4,125.00

602.83

100.00

200.00

Podravka prehrambena industrija d.d.

301.00

301.00

301.00

-1.31%

10

3,010.00

1,631.42

240.00

400.00

Auto Hrvatska

325.00

325.00

325.00

3.83%

8

2,600.00

215.07

302.00

519.00

RIZ-odaĹĄilja i

124.50

124.50

124.50

8.26%

20

2,490.00

46.59

98.00

250.00

Valamar grupa

31.00

31.00

31.00

-3.13%

57

1,767.00

195.16

28.00

45.00

Elektrometal

170.00

170.00

170.00

0.00%

8

1,360.00

14.26

119.50

312.99

HTP Kor ula

63.79

63.79

63.79

5.88%

10

637.90

27.20

57.00

167.99

Hrvatski duhani

38.93

38.93

38.93

5.64%

8

311.44

32.81

25.00

69.00

Banka splitsko-dalmatinska

Ulaga i nisu prepoznali prodaju Turbo Lima a beogradskom fondu kao dobru vijest, pa je izdanje Magme zbog prevelikog i naglog pada cijene u srijedu zavrĹĄilo u blokadi trgovanja.

Iz Zagreba ke burze obavijestili su da e se trgovanje Magmom nastaviti sljede i dan, dakle u etvrtak. Na sjednici NO-a Magme u petak dogodio se veliki obrat kada se to tijelo umjesto za poljski NFI EMPiK odlu ilo za beogradski fond NCA Investment Group.

Koli ina

TrĹž. kap. (mil kn)

Gabarit d.d. za gra . radove i trgovinu

Magma d.d.

Izdanje Belja u srijedu je naglo uzletjelo nakon ĹĄto je ostvaren promet ve i od milijun kuna. Velik rast cijene poljoprivrednog kombinata u vlasniĹĄtvu Agrokora uz povelik promet bilo je jedno od ugodnijih iznena enja na Zagreba koj burzi, na kojoj joĹĄ dominira dionica Ine. Ukupno je u srijedu protrgovano 19.160 dionica Belja po prosje noj cijeni od 69,11 kuna. NajviĹĄa cijena u jednom je trenutku iznosila 70,90 kuna.

CROBEX: +0,48%

Redovan promet: 50.402.296,09 kn Promjene Cijene

OT-optima telekom d.d.

Sun ani Hvar

BoĹžjakovina Pounje trikotaĹža

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

61,90 13,10 85,10 260,00 0,69 10,16 8,00 18,20 2,50 17,00 41,00 5,10 155,00 2,90 6,50

62,50 13,35 87,00 267,00 0,69 10,30 8,00 18,80 2,50 17,00 42,00 5,13 158,00 2,90 6,50

62,50 13,35 86,50 267,00 0,69 10,20 8,00 18,20 2,50 17,00 42,00 5,13 157,90 2,90 6,50

Prosje na Promjena Koli ina

LJUBLJANSKA BURZA KRKG GRVG TLSG PETG NF1N KBMR POSR AELG NF2R LKPG KDHR KDIR MELR MKIR ITBG

KRKA GORENJE TELEKOM SLOVENIJE PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR POZAVAROVALNICA SAVA AERODROM LJUBLJANA NFD HOLDING LUKA KOPER KD GROUP KD ID MERCATOR MAKSIMA INVEST ISTRABENZ

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ĹĄtete 4 REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna ĹĄtednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ĹĄtete 2 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ZIF POLARA INVEST FOND AD BANJA LUKA ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ELEKTRO-BIJELJINA AD BIJELJINA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B RMU KAMENGRAD DD SANSKI MOST DUF ABDS D.D. SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA DD ENERGOINVEST VMC D.D. SARAJEVO ZIF BONUS DD SARAJEVO POSTBANK BH D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO

36,63 80,61 37,00 4,01 38,01 3,60 3,77 1,39 0,30

38,98 80,62 37,90 4,14 38,05 3,60 3,77 1,40 0,30

37,00 80,61 37,00 4,10 38,05 3,60 3,77 1,40 0,30

0,38 0,81 0,38 4,10 0,38 3,60 3,77 1,39 0,30

39,00 39,00 67,16 72,37 14,00 28,40 18,80 64,90 11,26 3,20 16,90 75,00

39,50 39,00 67,20 72,37 14,01 28,41 19,00 64,90 11,26 3,30 16,90 75,00

39,00 39,00 67,20 72,37 14,00 28,40 19,00 64,90 11,26 3,20 16,90 75,00

39,01 39,00 67,20 72,37 14,00 28,40 18,91 64,89 11,26 3,29 16,90 75,00

NIS a.d. Novi Sad Energoprojekt holding a.d. Beograd RGP Vrdnik a.d. Vrdnik AIK banka a.d. NiĹĄ Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2014K Soja protein a.d. Becej Privredna banka Beograd a.d. Beograd Tigar a.d. Pirot Jubmes a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2011K Metalac a.d. Gornji Milanovac

477,00 891,00 84,00 3.350,00 79,48 88,22 82,88 84,14 880,00 620,00 687,00 14.000,00 93,81 98,06 2.100,00

478,00 900,00 84,00 3.408,00 79,60 91,20 82,88 86,43 880,00 630,00 700,00 14.400,00 94,40 98,06 2.200,00

477,00 898,00 84,00 3.396,00 79,50 90,43 82,88 86,30 880,00 630,00 695,00 14.293,00 94,11 98,06 2.172,00

477,40 898,08 84,00 3.395,96 79,49 89,60 82,88 85,82 880,00 629,63 694,04 14.293,27 93,83 98,06 2.171,97

R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 PEKABESKO SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE Garant a.d. Futog MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 05 OHRIDSKA BANKA OHRID VITAMINKA PRILEP SKOPSKI PAZAR SKOPJE

550.691,94 106.516,60 100.688,38 44.583,00 44.274,30 38.397,13 18.272,00 15.702,37 12.345,00 12.087,00 11.157,79 9.922,28 7.999,40 7.830,00 7.800,00

91,00 88,00 4.003,00 3.249,00 3.950,00 526,00 492,00 89,90 1.850,00 4.700,00 6.505,00

91,20 88,80 4.003,00 3.250,00 3.960,00 536,00 500,00 89,90 1.850,00 4.700,00 6.505,00

91,01 88,10 4.003,00 3.249,78 3.956,54 528,58 493,96 89,90 1.850,00 4.700,00 6.505,00

55,99 54,20 4.003,00 3.249,78 3.956,54 528,58 493,96 55,30 1.850,00 4.700,00 6.505,00

-2,61 % 421631 0,64 % 171489 1,37 % 130990 1,99 % 3009 -4,88 % 28595 -5,01 % 3020 -0,79 % 1647 -0,71 % 2609 -8,79 % 4200

160.562,94 138.238,28 49.373,17 12.329,11 10.873,72 10.872,00 6.209,19 3.628,06 1.264,20

-2,72 % 513635 20.036.082,50 -0,08 % 20000 780.000,00 20,00 % 4561 306.496,87 0,00 % 1303 94.298,11 0,00 % 1122 15.710,39 -5,33 % 320 9.088,99 0,80 % 410 7.754,00 1,41 % 64 4.153,60 -48,82 % 342 3.850,92 -3,03 % 1089 3.587,59 -19,33 % 200 3.380,00 0,00 % 36 2.700,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN04 RMDEN09 PKB KMB ALK GRNT TEL RMDEN05 OHB VITA SPAZ

8838 8013 1160 169 63791 3765 2284 860 4938 711 269 1937 51 2700 1200

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS ENHL RGPV AIKB A2016 A2013 A2015 A2014 SJPT PRBN TIGR JMBN A2012 A2011 MTLC

0,43 % 0,75 % 1,76 % 1,91 % 0,29 % 0,00 % 0,00 % -2,67 % 16,82 % -1,16 % -0,36 % 0,51 % 1,81 % -9,38 % 0,00 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHK1B RMUKR ABDSRK2 BSNLR JPESR BHTSR IKBZRK2 EVMCRK2 BNSFRK2 PBHBR FDSSR

Promet

valuta: EUR - euro 62,31 13,29 86,80 263,80 0,69 10,20 8,00 18,26 2,50 17,00 41,48 5,12 156,84 2,90 6,50

BANJALU KA BURZA RSRS-O-D RSDS-O-C RSRS-O-B ZPTP-R-A RSRS-O-C PLRP-R-A BLBP-R-A TLKM-R-A ELBJ-R-A

+

Oznaka

etvrtak 30/12/2010

-0,21 % -0,22 % 0,00 % -0,56 % 0,89 % 1,61 % 0,29 % 0,92 % -0,11 % 2,11 % 1,16 % -0,42 % 0,32 % 0,00 % 2,07 %

43991 21.001.413,00 7832 7.033.745,00 65000 5.460.000,00 688 2.336.421,00 22058 1.753.292,16 18674 1.673.136,62 15610 1.293.756,80 14557 1.249.248,32 1397 1.229.360,00 1557 980.340,00 1300 902.250,00 52 743.250,00 7888 740.122,08 7169 702.992,14 315 684.169,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,01 % 1235000 69.147.065,91 -0,90 % 102679 5.564.827,49 33,43 % 300 1.200.900,00 -0,01 % 320 1.039.928,00 0,32 % 194 767.568,00 -0,75 % 1363 720.450,00 -1,10 % 849 419.372,00 0,00 % 6000 331.823,23 2,78 % 130 240.500,00 0,00 % 50 235.000,00 0,06 % 30 195.150,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je KoriĹĄtenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu ĹĄtetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu proĹĄlog dana.

Pekabesko Skopje Rafinerija ulja Modri a Progres Beograd Hidrogradnja Sarajevo Mercator

+ 33,43 % + 13,40 % + 11,32 + 3,63 % + 1,81%

Petrol

+

Powered by

business.hr

Tutunski kombinat Skopje -24,62 % Postbank Sarajevo -19,33 % Komercijalna banka Beograd -5,26 ZIF Polara invest -5,01 % Luka Koper -1,16%

NIS

+1,91 -0,21 Dionica najve e slovenske naftne kompanije u srijedu je bila jedna od najzasluĹžnijih za injenicu da je slovenski dioni ki indeks zabiljeĹžio najve i rast vrijednosti u regiji. Petrol je bio etvrto najlikvidnije izdanje na Ljubljanskoj burzi sa 55.000 eura prometa. Me utim, ne treba oduzeti zasluge ni ostalim izdanjima koja tvore indeks, u prvom redu Mercatoru, koji je rastao po stopi 1,81 posto, a ne treba zanemariti ni rast Gorenja ili Telekoma Slovenije.

Daleko od toga da je dionica NIS-a u srijedu zabiljeĹžila najve i pad cijene na Beogradskoj burzi, ali je zabiljeĹžila daleko najve i promet te bila jedan od krivaca najve eg pada indeksa me u regionalnim trĹžiĹĄtima kapitala. Srpska Vlada donijela je u srijedu odluku o slobodnom uvozu nafte i naftnih derivata od 1. sije nja 2011. godine te odluku o slobodnom formiranju cijene naftnih derivata, ime zavrĹĄava era monopola NIS-a.

REGIONALNI INDEKSI +1,18% BIRS -1,40% 844,99 922,59 Belex15 -1,07% FIRS +0,15% 659,74 1.632,58 Belexline -0,66% MBI10 -0,08% 1.279,99 2.292,56 SASX10 +0,08% MOSTE +0,35% 938,95 505,68 SASX30 +0,35% NEX20 -0,16% 917,28 14.248,70 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI -0,32% WIG20 +0,45% 2.771,00 BUX +0,04% 21.455,26 +0,28% +0,95% ATX +0,98% 2.938,06 indeksa na zatvaranju u +0,77% Stanje srijedu 29. prosinca 2010.

FTSE100 5.989,48

DAX 7.002,65

CAC40

3.900,66

MICEX 1,677.68

AMERIÂťKI INDEKSI DJIA +0,18% S&P500 +0,08% 11.575,54 1.258,51 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -0,16% utorak 28. prosinca 2010.

2.662,88

investor 22 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 148,2880

32,46

MP-Mena HR

26,35

491,8468 7,3193

19,96

HPB WAV DJE

97,4964

18,40

PBZ I-Stock

69,0817

16,03

FIMA Equity

75,4632

-16,07

ST Global Equity

46,6898

-14,63

C-Zenit

49,9459

-12,03

HPB Dynamic

47,6897

-10,66

KD Victoria

13,7374

-9,44

+ MJEŠOVITI

+ AC G Balanced EM

udjela

% 12 mj.

114,9522

9,65

11,2109

9,13

ZB global

146,7800

7,65

Ilirika JIE Balanced

151,3015

7,30

Raiffeisen Balanced

154,2100

5,45

ICF Balanced

110,5865

-17,33

ST Balanced

170,4930

-13,07

ST Aggressive

65,3021

-9,01

HPB Global

95,8347

-7,16

106,2083

-5,68

OTP uravnoteženi

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn

kn kn kn kn

kn kn

kn kn

kn

kn

kn kn kn kn kn

kn

kn

101,3528 41,3944 99,5446 82,8000 5560,0100 148,2880 103,2100 61,7600 60,9800 76,0337 47,6897 88,9595 73,0800 61,8161 171,0021 84,5296 97,4964 46,6898 88,5300 105,3500 12,9922 82,7658 69,0817 49,9782 10,9054 112,4839 122,5560 71,8809 136,2300 98,0619

1,00 0,87 0,41 0,35 0,33 0,31 0,29 0,23 0,16 0,15 0,14 0,13 0,11 0,10 0,07 0,06 0,03 0,02 0,00 -0,01 -0,03 -0,05 -0,05 -0,07 -0,07 -0,08 -0,10 -0,12 -0,14 -0,14

11,10 7,87 N/A 2,45 -1,30 26,00 4,64 1,63 9,36 10,03 -4,24 6,10 5,44 10,38 8,33 6,13 10,07 0,91 3,37 2,88 7,26 0,36 10,80 2,91 13,73 3,88 0,90 6,07 6,45 6,81

VB CROBEX10 OTP indeksni Ilirika Gold A1 Poba Ico Equity NFD Aureus US Algorithm ZB aktiv Raiffeisen C. Europe Raiffeisen Emerging M. Capital Two HPB Dynamic OTP meridian 20 Raiffeisen HR dionice Prospectus JIE Ilirika JIE PBZ Equity fond HPB WAV DJE ST Global Equity Erste Adriatic Equity ZB euroaktiv KD Prvi izbor HPB Dioni ki PBZ I-Stock VB High Equity KD Energija OTP Europa Plus NFD Aureus New Europe HPB Titan ZB trend NFD Aureus Global Developed

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

9,34 7,92 N/A 3,24 2,11 24,94 5,92 0,72 7,62 8,87 -4,35 8,42 5,32 7,55 6,83 6,49 10,12 -5,38 1,30 6,59 8,72 -5,64 13,53 5,98 14,79 5,67 5,61 3,16 7,07 5,57

N/A 5,96 N/A -1,04 -3,12 32,46 8,37 -3,58 9,15 8,00 -10,66 3,36 5,58 -1,73 4,91 3,96 18,40 -14,63 -1,33 3,80 12,93 -8,15 16,03 0,99 N/A 3,99 3,03 3,69 11,68 0,23

N/A -25,36 N/A -6,97 -15,75 19,46 0,70 -8,11 -15,09 -7,13 -15,70 -4,29 -12,75 -11,57 9,08 -3,11 -0,76 -7,21 -2,31 0,79 3,38 -3,55 -10,16 -19,25 N/A 8,51 9,92 -9,16 3,86 -0,38

1,35 5,61 -0,46 -1,36 -3,75 33,53 6,17 -4,96 7,74 7,74 -13,17 2,72 5,41 -2,35 4,16 2,30 18,58 -13,07 -2,52 3,95 12,80 -8,59 13,79 -0,12 9,06 4,51 1,05 3,66 11,97 -0,04

5,620 126,937 5,964 9,943 6,054 20,985 485,239 203,042 25,349 7,019 20,403 17,752 13,063 23,937 105,743 383,728 11,727 13,196 196,502 233,965 5,443 18,167 214,550 12,984 8,194 8,583 9,697 9,965 159,578 63,731

0,94 3,01 0,17 2,61 3,42 2,22 4,51 5,70 3,02 3,70 4,34 2,67 2,30 3,91 6,18 5,32 3,32 10,18 5,22 6,65 7,88 5,24 3,45 3,24 0,83 1,44 2,15 3,44 8,17 5,08

28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena Allianz Portfolio

Valuta

DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI Agram Trust ZB global PBZ Global fond ST Balanced ICF Balanced Allianz Portfolio Ilirika JIE Balanced Raiffeisen Balanced HPB Global Erste Balanced Raiffeisen Prestige ST Aggressive KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced HI-balanced C-Premium AC G Balanced EM OTP uravnoteženi

kn

kn kn kn kn

kn

kn kn kn

kn

kn

68,7290 146,7800 103,7937 170,4930 110,5865 114,9522 151,3015 154,2100 95,8347 121,1100 108,2800 65,3021 8,2760 84,2580 10,2619 5,5789 11,2109 106,2083

0,56 0,28 0,18 0,16 0,14 0,14 0,05 0,03 0,02 0,00 -0,02 -0,04 -0,06 -0,10 -0,12 -0,14 -0,19 -0,58

1,49 2,68 4,39 0,11 -4,79 4,08 6,11 0,38 -3,19 4,09 0,80 3,28 2,64 2,61 4,73 3,83 3,17 -2,46

0,89 2,54 4,81 -5,92 -5,63 7,43 6,20 2,78 -8,10 4,32 3,43 -1,20 0,22 7,42 4,51 -1,05 2,24 -2,19

-1,40 7,65 4,91 -13,07 -17,33 9,65 7,30 5,45 -7,16 5,11 N/A -9,01 1,45 5,10 4,87 -5,52 9,13 -5,68

-2,10 4,13 5,09 6,92 1,48 8,91 8,76 5,33 -0,81 -0,20 N/A -7,77 -3,75 -3,77 0,29 -13,88 6,47 1,20

-1,27 7,05 3,33 -11,40 -13,83 9,56 5,79 4,99 -10,03 4,88 8,28 -8,10 0,28 4,75 4,84 -5,44 8,77 -6,95

11,56 712,169 277,850 11,393 11,079 7,186 44,999 320,894 88,224 104,940 181,288 2,841 6,802 15,818 68,801 12,269 14,336 37,031

2,47 9,49 9,30 7,97 8,66 1,63 4,93 8,33 5,24 9,95 0,81 5,27 4,95 4,45 8,84 3,91 1,82 5,04

28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 27.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010

kn

126,9161 11,3528 123,3138 130,2400 129,3498 159,0900 161,8142 174,3800

0,19 0,15 0,10 0,05 0,04 0,03 0,03 0,02

0,32 0,06 -1,89 -0,25 -0,10 -0,42 1,24 0,06

1,69 1,24 1,27 3,41 2,50 -0,62 4,80 3,01

4,04 5,59 3,84 8,80 8,15 4,71 10,07 8,58

4,84 1,45 4,08 4,38 4,50 5,01 8,11 6,68

3,74 5,68 3,27 8,77 7,48 4,73 8,98 8,38

14,471 7,194 13,476 194,680 132,277 231,163 25,921 473,551

5,04 8,84 5,24 7,58 7,81 9,49 6,18 8,59

28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010

kn kn kn

kn kn kn kn kn kn kn

kn kn

$

122,3982 132,5224 162,7516 139,9620 144,9300 138,6500 138,6037 135,3953 132,2231 117,1388 11,3298 10,6841 108,5343 102,6531 125,9132 124,6310 105,5700

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00

0,54 0,55 0,61 0,49 0,88 0,82 0,62 0,83 0,72 0,83 0,64 0,77 0,74 0,74 0,54 0,26 0,58

1,16 1,15 1,16 0,99 1,81 1,75 1,33 1,69 1,56 1,67 1,50 1,63 1,54 1,58 1,56 0,68 1,54

2,74 2,90 2,36 2,53 3,93 3,68 2,49 3,67 3,91 3,37 3,52 3,55 3,51 1,56 3,82 2,60 4,06

4,11 6,32 4,78 3,27 4,84 4,41 4,60 4,43 5,48 5,15 5,69 4,31 5,15 1,87 4,38 3,93 4,38

2,71 2,85 2,31 2,51 3,87 3,62 2,46 3,62 3,85 3,33 3,48 3,51 3,46 1,42 3,78 2,59 4,01

133,515 1042,670 2078,971 135,803 846,084 679,705 111,123 29,512 222,421 176,179 116,2 29,18 170,737 7,203 514,937 42,498 627,919

5,02 11,75 10,44 10,44 7,84 7,58 7,26 6,99 5,24 3,15 2,25 1,57 1,63 1,42 8,44 5,71 1,27

28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010 28.12.2010

+

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

161,8142

10,07

Erste Bond

130,2400

8,80

Raiffeisen Bonds

174,3800

8,58

PBZ Bond fond

129,3498

8,15

HI-conservative

11,3528

5,59

HPB Obvezni ki

123,3138

3,84

OTP euro obvezni ki

126,9161

4,04

ZB bond

159,0900

4,71

HI-conservative

11,3528

5,59

PBZ Bond fond

129,3498

8,15

OTP euro obvezni ki HI-conservative HPB Obvezni ki Erste Bond PBZ Bond fond ZB bond Capital One Raiffeisen Bonds

NOV ANI FONDOVI OTP nov ani fond PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash PBZ Euro Nov ani PBZ Dollar fond Erste Euro-Money

+

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr etvrtak 30/12/2010

STRANA ULAGANJA U 2010.

Korejci privukli 12,9 milijardi USD Izravna strana ulaganja u JuĹžnu Koreju u ovoj su godini dosegnula najviĹĄu razinu u 10 godina, zahvaljuju i brzom gospodarskom oporavku te zemlje te ja anju povjerenja u njezine izglede za rast, pokazalo je u srijedu najnovije vladino izvjeĹĄ e. Inozemna ulaganja u ovoj su godini tako iznosila 12,9 milijardi dolara, ĹĄto je 12,1 posto

viĹĄe u usporedbi sa 2009., priop ilo je juĹžnokorejsko ministarstvo gospodarstva znanja.

"Rast odraĹžava povjerenje u naĹĄe solidne gospodarske temelje", isti e nadalje ministarstvo. Napetosti sa Sjevernom Korejom nisu se ozbiljnije odrazile na gospodarstvo te zemlje, dodaje se u priop enju.

U etvrtom tromjese ju 2010. inozemna su ulaganja u tu zemlju uve ana ak 62 posto na godiĹĄnjoj razini, na 5,61 milijardu dolara. JuĹžna Koreja u idu oj godini planira privu i 15 milijardi dolara izravnih stra-

nih ulaganja, isti e nadalje ministarstvo. Ulaganja iz SAD-a u ovoj su godini uve ana 28,3 posto, na 1,9 milijardi dolara, dok su ona iz Japana porasla 7,7 posto, na 2,08 milijardi dolara. Ulaganja iz europskih zemalja istodobno su smanjena, i to ak 41,7 posto, na 3,09 milijardi dolara. Ministarstvo je priop ilo kako napori usmjereni na razvoj 'zelenih' industrija utje u na rast inozemnih ulaganja u podru ja kao ĹĄto su biomedicina, solarna energija i proizvodnja energije uz pomo snage vjetra. H

BROJKA

15

milijardi dolara izravnih stranih ulaganja JuĹžna Koreja planira privu i u 2011. godini

Novi vlasnik iz Srbije Magmu sruĹĄio joĹĄ 14% INA NAJLIKVIDNIJA Na Inu je u srijedu potroĹĄeno 37 milijuna kuna, ĹĄto je 74 posto ukupnog redovnog prometa u kojem su ve e udjele imali i HT, Belje, AD Plastik i Dalekovod Crobex je u srijedu porastao drugi trgovinski dan zaredom. Referentni dioni ki indeks Zagreba ke burze oja ao je pola posto, na 2089,5 bodova, a njegov je mla i brat Crobex 10 porastao samo 0,2 posto, na 1140,27 bodova. Redovan promet iznosio je 50 milijuna kuna, od ega je 37 milijuna kuna potroĹĄeno na dionice Ine. Dionica najve e doma e naftne pala je u srijedu 0,05 posto, na 3100,01 kunu. NajviĹĄa joj je dnevna cijena bila deset kuna viĹĄa, a vlasnika je promijenilo 11.900 dionica. ViĹĄe od etiri milijuna kuna potroĹĄeno je na HT,

koji je oja ao samo 0,14 posto, na 288,7 kuna, dok mu je najviĹĄa dnevna cijena iznosila 289,7 kuna.

Trgovina usporava

"S pribliĹžavanjem novogodiĹĄnjih praznika usporava se trgovanje na doma oj burzi. Do kraja dana trgovanje e biti mirno jer se ni na svjetskim burzama ne o ekuju vaĹžnije poslovne i makroekonomske objave koje bi mogle potaknule Ĺživlju trgovinu", rekao je za Hinu analiti ar u investicijskom druĹĄtvu To One Vjeran JureĹĄa. Ni na doma oj burzi nisi bile objav-

ljene zna ajne vijesti - Atlantic grupa je direktorima podijelila 2000 opcijskih dionica, Croatia osiguranje pozvalo je dioni are na glavnu skupĹĄtinu, a s ela Uprave u Nadzorni odbor Industrogradnje preĹĄao je Josip Galinec.

Izdanje Belja u srijedu je naglo uzletjelo poĹĄto je ostvaren promet ve i od milijun kuna. Rast cijene poljoprivrednog kombinata u vlasniĹĄtvu Agrokora uz povelik promet bilo je jedno od ugodnijih iznena enja na Zagreba koj burzi, na kojoj joĹĄ uvijek dominira dionica Ine. Ukupno je u srijedu protrgovano 19.160

GORANKO FIŽULI , predsjednik Uprave Magme, svojom objavom ulaska novog vlasnika nije oduťevio ulaga e SNIMIO H. DOMINI

dionica Belja po prosje noj cijeni 69,11 kuna. Zadnja cijena iznosila je 70,99 kuna, ĹĄto je viĹĄe od ĹĄest posto plusa.

Hanfa ih blokirala

Ulaga i nisu prepoznali prodaju Turbo Lima a beogradskom fondu kao dobru vijest, pa je izdanje Magme zbog prevelikog i naglog pada cijene u srijedu zavrĹĄila u blo-

REGIJA

Najve u podrĹĄku indek-

Nikola Su ec

BROJKE

Mercator i Petrol podigli ljubljanski indeks Slovenski indeksi u srijedu su zabiljeĹžili najve i rast me u regionalnim indeksima. Vrijednost indeksa SBI TOP porasla je 1,18 posto, na 844,99 bodova

kadi trgovanja nakon pada 14 posto. Iz Zagreba ke burze obavijestili su da e se trgovanje Magmom nastaviti sljede i dan, dakle u etvrtak. Na sjednici NO-s Magme u petak dogodio se veliki obrat kada se to tijelo umjesto za poljski NFI EMPiK odlu ilo za beogradski fond NCA Investment Group.

su pruĹžilo je izdanje Petrola ija je vrijednost sko ila 1,91 posto, a niĹĄta manji obol nije dao Mercator koji je poskupio 1,81 posto.

Sarajevski indeks SASX-10 neznatno je porastao 0,08 posto.

Hidrogradnjina dionica po-

rasla je 3,63 posto, ali uz viĹĄe nego skroman promet od tek neĹĄto viĹĄe od tisu u konvertibilnih maraka. Fabrika duhana Sarajevo porasla je 2,46 posto, ali uz tako er malo promet, ĹĄto je obiljeĹžje Sarajevske burze ve dulje vrijeme. Bosnali-

jek je pao 0,06 posto. Beograd je zabiljeĹžio neĹĄto znatniji minus od 1,07 posto.

Daleko najlikvidnija je bila dionica NIS-a koja je pala 0,21 posto. Po ve im su stopama pale i dionice Energoprojekt holdinga i AIK banke. A. Pa.

0,08 posto pao je MBI 10

Pariz zabranjuje automobile koji ispuštaju previše CO2 Pariz je prvi grad na svijetu koji e od sljede e godine po eti zabranjivati automobile koji ispuštaju više od odre ene koli ine uglji nog dioksida, a posljedica toga je sve ve a proizvodnja elektri nih automobila u Europi.

O detaljima poput dopušte-

ne koli ine CO2, tipovima dopuštenih vozila i lokacijama na kojima e se zabrane provoditi još se raspravlja.

Najavljene mjere dovele su do porasta prodaje elektri nih automobila i Nissanove odluke da svoj elektri ni Nissan Leaf proizvede u 50-ak tisuDOBITNICI DANA (ZSE) Hoteli Makarska +19,7 % Badel 1862 +8,44 % RIZ –odašilja i +8,26 % Viadukt +5,93 % HTP Kor ula +5,88 % 38 Raste

GUBITNICI DANA (ZSE) Sun ani Hvar -4,86 % HGspot -4,76 % Vaba banka -3,21 % Dioki -2,82 % Riviera Pore -1,61 %

11 Nema promjene

PARIZ želi biti još "zeleniji" pa zabranjuje velike zaga iva e

a primjeraka. Trend ekološke osviješenosti sve je popularniji me u velikim gradovima pa je London ak uveo pla anje pristojbe od 10 funti za ulazak automobilom u središte grada tijekom radnog vremena, dok za automobile koji ne zaga uju zrak nema pristojbe. I. B.

16 Pada

INDEKSI CROX Mirex

ARHIVA BUSINESS.HR

Vrijed.

1,279,16 156,30

Prom.

0,43% 0,06%

Sirova nafta 91,49 Prirodni plin 4,11 Zlato 1.405,64 Srebro 30,27 Goveda 103,36

0,78% 1,63% 1,61% 3,49% 0%

DOBRO»INSTVO NIJE REZERVIRANO ZA 'ZAPADNE' BOGATAŠE

Beogradski poduzetnik zaposlenicima dijeli - stanove Slobodan Janjuševi , direktor i vlasnik beogradske tvrtke Kirka Suri, omiljen je me u svojim zaposlenicima, što i nije teško jer im daje beskamatne kredite i kupuje stanove.

Kako piše Press, Janjuševi je svojim zaposlenicima, a njegova ih tvrtka ima oko 120, podijelio 15 beskamatnih kredita s rokom otplate 100 godina, financirao je kupnju zemljišta i gradnju 35 ku a, a više od 10 radnika po astio je stanom.

Njegovo ponašanje krajnje je neuobi ajeno na ovim prostorima, a Janjuševi ga tuma i izjavom

kako je njegova tvrtka njegova obitelj, a njegovi radnici njegova djeca te da ne bi mogao zbrinjavati neke daleke, još nero ene, potomke i istodobno gledati kako njegova djeca gladuju.

Rekao je i kako bi se prije ubio nego spiskao milijune eura na neku luksuznu jahtu a da nije riješio egzistencijalne probleme svojih radnika.

Janjuševi eve stavove dijele i njegovi zaposlenici koji smatraju kako rade za sebe i tako er tvrtku doživljavaju kao veliku obitelj SLOBODAN JANJUŠEVI kaže da ne bi mogao trošikoja ih nikad ne e ostaviti na ti milijune na sebe a da prije ne riješi egzistencijalne cjedilu. B.hr probleme svojih radnika ARHIVA BUSINESS.HR

I TO JE POKLON S KOJIM SE MOŽE POGRIJEŠITI

Novi trend među Amerikancima – prodaja neželjenih poklon-bonova

I prodaja poklon-bona uz gubitak od oko 10 posto bolja je od njegova propadanja ARHIVA BUSINESS.HR

Vra anje neželjenih boži nih poklona u Sjedinjenim Ameri kim Državama je prakti ki tradicija, a njoj se u zadnje vrijeme pridružila još jedna rješavanje neželjenih pokon-bonova. Iako su poklon-bonovi i kartice vrlo visoko na listi najpoželjnijih poklona, mnogi ipak "zaglave" s bonovima za du ane ili stranice na kojima ne mogu na i ništa za sebe. Zbog toga u zadnje vrijeme na internetu konstantno ni u stranice na kojima ljudi mogu prodati svoje poklon-kartice ili ih za-

mijeniti s drugim nezadovoljnicima, piše CNNMoney. Stranice koje otkupljuju bonove i u zamjenu za njih daju gotovinu, kao što su PlasticJungle.com i Cardpool.com, obi no zadržavaju 10-ak posto vrijednosti bona, pa tako PlasticJungle za bon od 50 dolara daje 37,5 dolara gotovine. No, i to je bolje nego da bon ostane neiskorišten, što je isto est slu aj, pa ameri ki trgovci o ekuju da e od neiskorištenih bonova ove godine zaraditi 2,5 milijardi dolara. N. R.

Ho e li novi ministri ve prvog radnog dana predstaviti planove za budu nost, pratite na...

www.business.hr

UKRATKO...

Europi ne trebaju novi testovi izdržljivosti?

Izvršni direktor Société Généralea Frederic Oudea smatra kako nema potrebe za novim testovima izdržljivosti europskih banaka budu i da je njihova izloženost državnim dugovima ve "jako dobro poznata".

Nogometaš štrajka jer mu klub duguje pla e Nizozemski nogometaš Royston Drenthe preko medija je objavio kako je u štrajku i ne e igrati za španjolski Hercules sve dok mu taj klub ne isplati pla e za proteklih pet mjeseci.

Bon Jovi prodao ulaznice vrijedne 201,1 milijun dolara Ameri ka rock grupa Bon Jovi, koju predvodi Jon Bon Jovi, za ovogodišnje je koncerte prodala ulaznica za 201,1 milijun dolara, što je ini najpopularnijom koncertnom atrakcijom na svijetu.

www.business.hr