Business.hr broj 796 by Business.hr

MANJE IGRA»A NA TRŽIŠTU 18

Hita preuzela brokersko poslovanje Finesa Capitala Brokerska ku a Hita vrijednosnice, iji je predsjednik Uprave Ivan Tadin, preuzela je 29. prosinca Finesa Capitalovo brokersko poslovanje, a Finesa e zadržati usluge upravljanja portfeljem, investicijsko savjetovanje i trgovanje za vlastiti ra un

OBE ANJE IZ MINISTARSTVA 2

Popijač donio novi pravilnik o UNP-u, 1. siječnja nema poskupljenja

PETAK/SUBOTA 31/12/2010 i 1/1/2011

BROJ 796 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

INTERVJU: DAMIR KUŠTRAK, PREDSJEDNIK HUP-a 4-6 Od po etka 2009. godine HUP je inzistirao na reformama, no kako se one nisu dogodile, okrenuo se drugome modelu - poticanju investicija, privatnih pa i državnih, jer je taj model Vladi lakše realizirati

Gospodarstvo očekuju velika vlasnička preslagivanja »EKA SE 'OSIGURANI SLU»AJ'

DAB zasad još ne mora isplatiti klijente Obrtničke banke U Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka kažu kako zasad još ne moraju isplatiti osigurane depozite 1500 VINKO RADI , obrtnika zarobljene u Obrtni koj štednoj banci jer 'još nije utvr ena nedostupnost depozita' predsjednik DAB-a

info&stav

INDIKATOR

2-3

34.000 Iraca i dalje bez vode Zra ni promet nastavlja rasti Me unarodni zra ni promet nastavio je rasti i u studenome, iako neĹĄto sporijim tempom. Putni ki promet u studenome je porastao 8,2 posto u odnosu na godinu prije, dok je teretni promet bio ve i 5,4 posto.

business.hr

Oko 34.000 ljudi i u etvrtak je bilo bez vode u Sjevernoj Irskoj nakon pucanja vodovodnih cijevi koje su se prije BoĹži a zbog niskih temperatura zamrznule i pokle, a kad je naglo zatoplilo, voda je iscurila kroz pukotine i ispraznila vodocrpiliĹĄta, izvijestio je sjevernoirski ministar zaĹĄtite okoliĹĄa Edwin Poots.

Petak 31/12/2010 Subota 1/1/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Ă&#x2020;eljko ÂŠojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ&#x20AC;a â&#x2C6;&#x2020;etkoviĂ&#x160;, Hrvoje DominiĂ&#x160;, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂ&#x160; RoziĂ&#x160; Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂ&#x160; GrafiĂ&#x2039;ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ&#x2039;: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

UKAPLJENI NAFTNI PLIN

Popija donio novi pravilnik o UNP-u, 1. sije nja nema poskup OBE ANJE IZ MINISTARSTVA Ministar uro Popija obe ao je kako e uzeti u obzir prijedloge distributera UNP-a pri izradi novog pravilnika o formiranju cijena, no pravilnik je donio po brzom postupku bez obe anih konzultacija SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Novi Pravilnik o utvr ivanju cijena ukapljenog naftnog plina (UNP), koji je stupio na snagu u srijedu objavom u Narodnim novinama, donesen je suprotno dogovoru s distributerima jednostranom odlukom Ministarstva gospodarstva, koje je dokument objavilo na pritisak javnosti i potroĹĄa a, propustivĹĄi pritom sagledati prijedloge lanova Radne grupe za izmjene i dopune Pravilnika o utvr ivanju cijene UNP-a. No, s potroĹĄa ke je stra-

ne dobra strana pravilnika, kako smo nesluĹžbeno doznali, injenica da je on privremeno sprije io eventualno poskupljenje UNP-a s prvim danom nove godine pa e mu cijena zasad ostati ista, unato drasti nom rastu cijene UNP-a na mediteranskom trĹžiĹĄtu.

Skok nabavne cijene

"Novi pravilnik nije donio najsretnije rjeĹĄenje. Nismo njime previĹĄe zadovoljni", konstatirao je Zoran Doj inovi , direktor Sektora prodaje i razvoja trĹžiĹĄta

Crodux-plina. On navodi kako je postojanje pravilnika nuĹžno kako bi se trĹžiĹĄte UNP-a u Hrvatskoj uredilo na pravi na in, pogotovo onima koji ulaĹžu golem novac u skladiĹĄtenje i imaju realne troĹĄkove odrĹžavanja ambalaĹže i logistike transporta. No, upozorava da pravilnik mora uzeti u obzir niz parametara koji ulaze u krajnju cijenu plina za potroĹĄa e. Pritom svakako treba poĹĄtovati iznos krajnje, maloprodajne cijene, koja, kako je istaknuo,

mora korelirati paritetima ostalih energenata, ali i nabavnoj cijeni UNP-a na svjetskom trĹžiĹĄtu, jer je samo u posljednjih godinu dana ta cijena porasla 50ak posto. Kakve e posljedice imati primjena pravilnika, odbio je komentirati, rekavĹĄi samo da e sljede i tjedni pokazati njegovu pravu vrijednost. NesluĹžbeno smo pak doznali i da je ve ina ostalih lanova spomenute radne grupe iznena ena novim pravilnikom, koji je znatno smanjio operativne troĹĄko-

BISER DANA

BROJKA

››

Osvježili smo se, nismo se pomladili, ali na tom smo putu

5,93

JADRANKA KOSOR, premijerka, komentiraju i na sjednici Vlade nova kadrovska rješenja i imenovanja

kune novi je rekord te aja švicarskog franka prema srednjem te aju Hrvatske narodne banke od petka

UVODNIK

o Sretna Nova godina, kupljenja ali ne o ekujte uda ve poslovanja, ime se smanjuje manevarski prostor distributera, ije je profitabilno poslovanje ugroženo zbog rasta cijene UNP-a na tržištu Mediterana.

Radna grupa

Naime, još po etkom prosinca ove godine, nakon što je drasti no poskupljenje UNP-a, a posebno autoplina, izazvalo burnu reakciju javnosti, Ministarstvo gospodarstva sazvalo je sastanak radne grupe u koju su ušli predstavnici distributera ukapljenog naftnog plina (UNP), Ine, Ministarstva gospodarstva i udruga korisnika UNP-a, a ona je trebala predložiti izmjene i dopune postoje eg Pravilnika o utvr ivanju cijena UNP-a. Na sastanku održanom 9. prosinca ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva Darko Horvat zatražio je od lanova grupe da svoje primjedbe dostave Ministarstvu, obe avši novi sastanak na kojem e se uskladiti stavovi i donijeti kona no rješenje. Svi su lanovi grupe prema dogovoru poslali svoje prijedloge, no najavljeni sastanak i razgovor, unato obe anjima, nije održan, a izmijenjeni je Pravilnik donesen bez neophodnih dodatnih konzultacija. Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

MARTINA DALI i Jadranka Kosor - novoj ministrici želimo da se uspješno odupre svim pritiscima premijerke, koja e u izbornoj godini vjerojatno u initi sve kako bi što više ugodila svojim bira ima na ra un državnog prora un FOTO MEHKEK/CROPIX Josip Jagi josip.jagic@business.hr

Novoj godini ne u pretjerivati s jelom i pi em, pušenjem i ostalim porocima koji su mi tako mili, a nije ih prikladno spominjati u novinama. Bit u bolji prema svojim prijateljima, kolegama i rodbini, pa ak i onim kolegama koji mi idu toliko na živce da poželim da idu raditi negdje drugdje, kao i ro acima za koje se prilikom svakog obiteljskog okupljanja pitam kako je mogu e da imamo ijednog zajedni kog pretka, tamo sve do krapinskog pra ovjeka. U novoj u 2011. godini pomagati potrebite i bit u pravedan. U duhu dobrih želja i smjernih, ispravnih i moralu streme ih novogodišnjih odluka, pamet, sre u i moralne ko nice i smjernice Business.hr želi i ljudima o ijem svakodnevnom radu ovisi i dobrobit cijele zemlje. PREMIJERKI Jadranki Kosor želimo što skorije raspisivanje izvanrednih izbora jer je izgubila i najmanju trunku politi kog legitimiteta. No, dok se to ne dogodi, njezinu novom timu koji bi nam trebao krojiti ekonomsku

››

Želimo novu godinu pove anih izravnih ulaganja, oporavka zaposlenosti i ulaganja, smjernog i skromnog deficita, prikladnog mogu nostima da taj dug jednom vratimo uz što manje muke - ako i to uop e možemo dobiti politiku, makar i na rok manji od godinu dana, koji predstavljaju nova ministrica financija Martina Dali i Domagoj Miloševi , potpredsjednik Vlade za investicije, želimo da budu bolji od svojih prethodnika i da ne pristanu na kompromise koje kasnije ne e mo i braniti ni pred javnoš u ni pred svojim kolegama iz privatnog sektora. U to ulazi i želja ministrici da odlu i ne dozvoliti bujanje de-

ficita kada to zatreba glasova željnoj premijerki. Svima nama želimo oporavak stranih izravnih ulaganja, potrošnje i više optimizma. Poduzetnicima želimo ono što nam svima treba - niže poreze, jeftiniju i efikasniju državnu upravu, više zaposlenih i bolje pla enih, oporavak izravnih inozemnih ulaganja i jeftinije kredite, koji ne e biti nužno potrošiti za teku e poslovanje, ve za

ulaganja u stvaranje novih radnih mjesta. SVIMA ŽELIMO da moraju što manje poslovati s državom, razbijanje državnih i privatnih monopola i oligopola, da poduzetnicima njihovi dužnici plate u ugovorenom roku, a ne za devet mjeseci, zdravu konkurenciju, dobre ideje i vladavinu prava. No, pou eni iskustvom, nemojmo se previše nadati. Razo aranja su više nego izgledna.

tema 4-5

INTERVJU: DAMIR KUĹ TRAK, PREDSJEDNIK HUP-a Od po etka 2 one nisu dogodile, okrenuo se drugome modelu - poticanju investicija, p

Gospodarstvo oÄ?e velika vlasniÄ?ka preslagivanja Moj je pradjed stvarao i radio u Austro-Ugarskoj, moj djed u staroj Jugoslaviji, otac u socijalisti koj Jugoslaviji, a ja u nezavisnoj Hrvatskoj. U etiri generacije promijenili smo etiri druĹĄtveno-politi ka sustava, etiri trĹžiĹĄta, etiri valute. Uskoro nas eka i peta drĹžava, peto trĹžiĹĄte, vjerojatno i peta valuta. U sto godina promijenit emo pet drĹžava i pet potpuno razli itih uvjeta poslovanja, a u tih sto godina u Americi uglavnom vrijede isti zakoni i sli ni uvjeti poslovanja

Hrvatska udruga poslodavaca pozdravila je rekonstrukciju Vlade Jadranke Kosor. S predsjednikom HUP-a Damirom KuĹĄtrakom razgovarali smo o razlozima zaĹĄto su to u inili, ali i o tome zaĹĄto su odustali od zahtjeva kojima su od Vlade traĹžili provo enje reformi kojima bi se tvrtkama olakĹĄalo prevladavanje krize te stvorili uvjeti za novi razvoj. Na kraju godine nismo mogli izbje i ni razgovor o tome ĹĄto hrvatsko gospodarstvo o ekuje u izbornoj 2011. godini. ZaĹĄto je HUP s odobravanjem do ekao rekonstrukciju Vlade, za razliku od oporbe, sindikata i ve ine analiti ara koji uglavnom smatraju kako je rije o kozmeti kim predizbornim promjenama koje ne e

znatnije promijeniti njezinu dosadaĹĄnju politiku? - Zato ĹĄto poduzetnici i poslodavci uvijek razmiĹĄljaju i u etvrtoj dimenziji, a to je vrijeme. U biznisu je vaĹžan svaki dan, jer svaki izgubljeni dan je nepovratno izgubljen. U tom se smislu ne moĹžemo izjaĹĄnjavati s filozofske nego s prakti ne razine. Novi e ljudi sasvim sigurno u rad Vlade unijeti neĹĄto novo, a nadamo se i bolje. Ako to bude trajalo i kratko vrijeme, opet je i to bolje nego niĹĄta. Od ljetos, nakon srpanjskog rebalansa prora una, HUP je prestao traĹžiti provo enje reformi, pa i javnog sektora, te se koncentrirao na traĹženje promjena koje bi potaknule novi investicijski ciklus i uklonile brojne prepreke stra-

nim i doma im ulaganjima. ZaĹĄto? - Na reformama smo inzistirali od po etka 2009. godine. Budu i da se one nisu dogodile, procijenili smo da je besmisleno stalno ponavljati jedno te isto ako na to nema odgovora. Zbog toga smo se okrenuli drugome modelu - poticanju investicija, privatnih, pa i onih drĹžavnih, jer je taj model Vladi vjerojatno lakĹĄe realizirati. ini mi se da bi to u izbornoj 2011. godini mogao biti jedini generator rasta koji bi se mogao dogoditi.

kako bi se realizirali investicijski projekti iz Vladinih kataloga, odnosno kako bi se ubrzao gospodarski oporavak i izlazak iz krize? - Mislim da je ideja o investicijama i ĹĄire prihva ena, a i injenica da je imenovan novi potpredsjednik Vlade za investicije govori tome u prilog. No, i drugi segmenti druĹĄtva trebali bi se koncentrirati na tu temu kako bi barem uklonili ono ĹĄto smeta razvoju investicija i vidjeli kako im se moĹže pomo i, jer je to sloĹžena matrica.

Jesu li vaĹĄa "preorijentacija" i inzistiranje na poticanju investicija utjecali na promjene u sastavu Vlade, za koje i premijerka Jadranka Kosor tvrdi da su prije svega motivirane ja anjem njezina gospodarskog tima

Ho e li tome pridonijeti promjena na elu Ministarstva financija? - Ho e i to. Ponajprije smo inzistirali na privatnim investicijama i deblokadi raznih opstrukcija koje vladaju. Investicije se, narav-

no, ne mogu dogoditi preko no i i u jednoj fiskalnoj godini, ali ima puno projekata koje bi bilo dobro pripremiti kako bi se ostvarili u nekom sljede em razdoblju. Ĺ to se ti e Ministarstva financija, siguran sam da e Martina Dali , koju i osobno poznajem, sve u initi da stabilizira javne financije i da planirani deficit u najmanju ruku ne bude ve i, a potrudit e se i da bude manji. Upravo predstavljeni Fondovi za gospodarsku suradnju relativno su bez ve ih problema prikupili milijardu kuna privatnog kapitala, a i poslovne banke i HBOR imaju dovoljno novca za financiranje investicijskih projekata, no ve drugu godinu zaredom investicije u Hrvatskoj drasti no padaju.

etka 2009. godine HUP je inzistirao na reformama, no kako se icija, privatnih, pa i državnih, jer je taj model Vladi lakše realizirati

business.hr Petak 31/12/2010 Subota 1/1/2011

čekuju a

SNIMIO SAŠA ETKOVI

››

Hrvatskoj nedostaju dvije stvari: prvo, nemamo nacionalni konsenzus o tome što bi to trebalo reformirati i u kojem smjeru; drugo, imamo li uop e kadar koji je spreman i sposoban provesti te reforme

tema

TKO ĆE PROVESTI REFORME

Guvernerovo zagovaranje dolaska MMF-a je pranje savjesti

6-7 U čemu je problem? - Priča o fondovima za gospodarsku suradnju traje godinu dana, a čak i u ovom trenutku nije do kraja razriješena uloga države u njima, iako bi ona morala biti proaktivna. Mislim da će Martina Dalić to vrlo brzo shvatiti jer dolazi iz financijskog sektora. FGS-ovi su idealni u sadašnjim kriznim uvjetima jer je mnogo tvrtki u problemima, a relativno mali kapital može im puno pomoći prvo da prežive, a potom da se restrukturiraju kako bi opet postale uspješne na tržištu. Osim toga, vrlo brzo će doći i do velikih, pa i vlasničkih preslagivanja u hrvatskom gospodarstvu, što je i logično u uvjetima krize, ne samo kod nas, nego i u svijetu. I zbog toga treba iskoristiti model FGSova, kao što treba iskoristiti i Vladine modela A, B i C, a u tome će gospođa Dalić apsolutno imati ključnu ulogu jer to u vrijeme ministra Šukera nije funkcioniralo. Jesu li za zaustavljanje pada investicija i njihovo oživljavanje, osim tih pragmatičnih i operativnih modela, nužne i gospodarske reforme kako bi se isplatilo investirati u Hrvatsku, barem jednako kao u konkurentne zemlje? - U Hrvatskoj se o reformama previše razgovara na načelnoj razini. Hrvatskoj nedostaju dvije stvari: prvo, nemamo nacionalni konsenzus o tome što bi to trebalo reformirati i u kojem smjeru; drugo, imamo li uopće kadar koji je spreman i sposoban provesti te reforme. HUP je namjeravao u 2011. godini, s obzirom na to da je izborna,

otvoriti tih nekoliko tema kako bi se provela kvalitetnija javna rasprava nego što je ona danas. U kojem smislu kvalitetnija? - Primjerice, ako govorimo o reformi zdravstva, moramo prvo definirati cilj koji tom reformom želimo postići. Je li nam cilj da zdravstvo bude potpuno besplatno? Cilj nam može biti da imamo najbolje zdravstvo u Europi. Morali bismo, kao u biznisu, znati što nam je cilj kad krećemo u promjene. U Hrvatskoj sasvim sigurno imamo nekoliko sektora koji imaju razvojnih potencijala, od poljoprivrede, turizma do energetike. Stalno govorimo o reformama i u tim sektorima, a pitanje je imamo li jasno definirane ciljeve koje tim promjenama želimo ostvariti. Imamo, primjerice, energetsku strategiju i prostorni plan Hrvatske koji su u koliziji. Prostorni plan ne dopušta gradnju termoelek-

trana na ugljen i nuklearnih elektrana, a energetska strategija predviđa i njihovu gradnju. O čemu je tu riječ? Osim toga, iznimno je važno i to što će se fundamentalno promijeniti logistička pozicija Hrvatske ulaskom u Europsku uniju s obzirom na naše luke, na naše međunarodne koridore, na Janaf, na Plinacro... To su naše strateške prednosti koje su nam Bogom dane, a trebamo ih znati osmisliti i iskoristiti i u tom novom europskom kontekstu. Ekonomski savjetnik predsjednice Vlade Željko Lovrinčević upozorava da je jedan od naših problema i to što je velik broj tvrtki i poduzetnika navikao raditi samo s državom i njezinim poduzećima. Je li i ta njihova ovisnost o državi razlog što se stalno odgađaju reforme, pogotovo reforma javnog sektora? - Mislim da je to pitanje za sociologe i psihologe. No, mogu jednostavno odgovo-

KAKVA ĆE BITI 2011.

Kriza će se razvodnjavati, ali mnogima će i dalje trajati Na predblagdanskom HUP-ovu domjenku niste zračili optimizmom kada ste govorili o sljedećoj poslovnoj godini? - Nedostaje ta jedna mala karika da bi optimizam narastao. Trenutačno ne mogu znati hoće li se nešto dogoditi pa da optimi-

zam eksplodira. Što će biti taj okidač, sada ne znam. U najmanju ruku, nakon dvije godine krize, barem za većinu ona će se statistički početi razvodnjavati. Naravno, postoje mnogi kojima će kriza biti i u 2011. godini.

Za razliku od početka godine, kad se protivio stand-by aranžmanu s MMF-om, guverner HNBa Željko Rohatinski ovih se dana prebacio među one koji zagovaraju sporazum s MMF-om. Je li to znak kako i on više ne vjeruje da je Hrvatska sposobna sama provesti reforme te da je nužan i taj dodatni, MMF-ov vanjski šok kako bi se one provele? - Mislim da je to pranje savjesti. Trebao je to napraviti godinu dana prije. MMF bi u svakom slučaju bio šok, jer bi se reforme koje smo i sami najavljivali morale provesti da smo sklo-

pili sporazum s njim. Vlada je uporno odbijala takvu mogućnost. Sad se nalazimo u vrlo nezgodnoj situaciji: imamo izbornu godinu, imamo godinu u kojoj trebamo završiti pregovore s Europskom unijom, imamo godinu u kojoj Hrvatska mora vratiti znatan iznos vanjskoga duga i istodobno imamo godinu s planiranim deficitom od 14 milijardi kuna. Siguran sam da će Martina Dalić vrlo brzo vidjeti je li taj planirani deficita realan. Ako zaključi da će deficit biti veći, predložit će rješenje premijerki, pa makar i to da pozove MMF u pomoć.

riti. Moj je pradjed stvarao i radio u Austro-Ugarskoj, moj djed u staroj Jugoslaviji, otac u socijalističkoj Jugoslaviji, a ja u nezavisnoj Hrvatskoj. U četiri generacije mi smo promijenili četiri društveno-politička sustava, četiri tržišta, četiri valute i tako redom. Promjene se, dakle, Hrvatima itekako događaju.

rizontalnih uz istodobno iskorjenjivanje vertikalnih državnih subvencija? - Europska unija bit će tzv. vanjski šok, u pozitivnom smislu, za razne dijelove društva, za biznis, za tvrtke. Svi oni koji se budu brže i kvalitetnije prilagodili, imat će od toga koristiti. Bilo bi dobro da svi koji to mogu pridonesu boljoj pripremi hrvatskoga gospodarstva za poslovanje na europskom tržištu. U tom će smislu i HUP sa svim svojim članicama raditi na objašnjavanju prednosti i mana europskog tržišta.

Mijenjaju se sustavi i države, ali mnogi ipak znaju poslovati samo s državom, a ne na tržištu. - To je zaista dio naslijeđa. Kad god imate neko naslijeđe, nije ga lako promijeniti. No, u najmanju ruku treba se truditi takve stvari promijeniti. Mislim da se u posljednjih desetak godina i taj dio naslijeđa počeo mijenjati. Na kraju krajeva, uskoro nas čeka i peta država, peto tržište, vjerojatno i peta valuta. U sto godina promijenit ćemo pet država i pet potpuno različitih uvjeta poslovanja, a u istih tih sto godina u Americi uglavnom vrijede isti zakoni i slični uvjeti poslovanja. Hoće li upravo ta peta država u kojoj ćemo se naći biti ključan faktor u reformiranju Hrvatske? Hoće li ona izliječiti brojne poduzetnike od ovisnosti o državi? Ukazuje li na to i činjenica da Olgica Spevec, provodeći europska pravila tržišne igre, sve upornije i efikasnije nameće primjenu ho-

Jesu li već u prednosti u odnosu na druge hrvatske tvrtke one koje su se već prilagodile i posluju na tom tržištu? - Veće su tvrtke manjeviše relativno dobro spremne, ali je puno važnije da male tvrtke educiramo kako se ne bi našle u čudu kad postanemo članica Unije. Navest ću jedan primjer: EU će imati nadzor i nad primjenom zaštite na radu. Zaštita na radu više neće ovisiti samo o nacionalnoj kontroli, nego i o europskoj nadnacionalnoj kontroli. To se mora znati u svim tvrtkama kako se ne bi našle u neugodnoj situaciji. A za to ih treba pripremiti organiziranim i sustavnim aktivnostima kad postane izvjesno da ćemo postati članica Unije. Zoran Daskalović zoran.daskalovic@business.hr

doga aji

PREUZELI POSAO

Obavljena primopredaja u 4 ministarstva

8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 31/12/2010 Subota 1/1/2011

JASEN MESI , novi ministar kulture SNIMIO HRVOJE DOMINI

Zagreb. U etiri ministarstva obrane, financija, zaĹĄtite okoliĹĄa, prostornog ure enja i graditeljstva te ministarstvu kulture - obavljena je u etvrtak primopredaja duĹžnosti nakon ĹĄto je Hrvatski sabor dan prije, na prijedlog predsjednice Vlade, iskazao povjerenje novim ministrima. Sabor je u etvrtak za novu

ministricu financija potvrdio Martinu Dali (dosadaĹĄnju predsjednicu Uprave Partner banke), za novog ministra obrane Davora BoĹžinovi a (ranije drĹžavni tajnik), za ministra zaĹĄtite okoliĹĄa, prostornog ure enja i graditeljstva Branka Ba i a (glavni tajnik HDZ-a), a za novog ministra kulture Jasena Mesi a (dosad drĹžavni tajnik). BivĹĄi ministri Ivan Ĺ uker, Branko Vukeli , Marina Matulovi Dropuli i BoĹžo BiĹĄkupi aktivirali su zastupni ke mandate. H

66 SJEDNICA VLADE U 2010.

'Na lijekovima i bolovanjima uĹĄtedjeli smo stotine mil. kuna' Vlada je odrĹžala 66 sjednica u 2010. s ukupno 1541 to kom i donesenih 1976 akata. Gospodarstvo je, kazala je premijerka Kosor, bilo najvaĹžniji dio tih sjednica, a kao jednu od najvaĹžnijih pobjeda istaknula je smanjenje parafiskalnih nameta te ujedinjavanje javne nabave

Javna nabava

"DovrĹĄeno je 30 velikih investicijskih projekata koji su postali stvarnost. Ĺ˝elim da ve u sije nju imamo prve rezultate kako bismo trasirali taj put i idu e godine dio projekata stavili na noge i uputili ih u Ĺživot", kazala je Kosor i dodala da je upravo zato osvjeĹžen gospodarski tim u Vladi. Spominju i promjene u Vladi, Kosor je kazala i da je Vlada osvjeĹžena. "Nismo se pomladili, ali smo na tome putu", kazala je. U brojkama, Vlada je odrĹžala 66 sjednica u 2010. godini sa 1541 to kom i donesenih 1976 akata. Gospodarstvo je, kazala je Kosor, bilo najvaĹžniji dio tih sjednica, a kao jednu od najvaĹž-

nijih pobjeda u 2010. godini istaknula je smanjenje parafiskalnih nameta te ujedinjavanje javne nabave. "Ostvarili smo velike uĹĄtede i stekli mo no oruĹžje u borbi protiv korupcije", kazala je Kosor i istaknula da je osobito u sferi smanjenja parafiskalnih nameta bilo dosta otpora. Daleko se odmaklo i u pregovorima s Europskom unijom, a prema ostvarenim rezultatima, ova je godina bila dosad najbolja u pregovorima s EU. Zadovoljna je Kosor i koriĹĄtenjem pretpristupnih fondova: u IPA fondovima ugovoreno je 92,2 posto od ukupno predvi enog novca, ĹĄto je "zadovoljavaju i rezultat". Ova je godina bila dobra i za turizam i ĹĄkolstvo, a za sva-

FOTO MEHKEK/CROPIX

Samo (ili ak) 25 minuta trebalo je premijerki Jadranki Kosor da na posljednjoj ovogodiĹĄnjoj sjednici Vlade nabroji sve uspjehe u 2010. godini. Posljednja ovogodiĹĄnja sjednica bila je i prva za nove lanove Vlade kojima je premijerka poĹželjela sre u i uspjeh te naglasila da su novi ljudi dovedeni upravo kako bi se pokrenuli inve-

sticijski projekti.

DEBITANTI Sjednica Vlade u etvrtak bila je prva na kojoj su sudjelovali novi ministri

ku je pohvalu, smatra predsjednica Vlade, depolitizacija nadzornih odbora i prvo provo enje natje aja prema novome zakonu. Osim toga, Kosor se pohvalila sre ivanjem dijelova sustava.

Dobit HEP-a

"Istaknula bih HEP koji je 2009. godinu zavrĹĄio sa 100njak milijuna kuna dobiti, a 2010. godinu zavrĹĄava sa 1,5 milijardi kuna dobiti", kazala je Kosor. Me u dobre projekte ubraja i uvo enje reda na trĹžiĹĄte plavog dizela, gdje je u samo ĹĄest mjeseci provedbe novog programa uĹĄte eno 130 milijuna kuna, a u stotinama milijuna kuna broje se uĹĄtede na lijekovima i bolovanjima. Sve su to, istaknula je premijerka, dokazi da je Vlada u 2010. godini "ipak neĹĄto napravila". Analiziraju i godinu, Kosor nije propustila zahvaliti MUP-u na predanom radu i vaĹžnom poslu obavljenom u borbi protiv korupcije, a posebno je sretna zbog novog zakona koji omogu uje oduzimanje bespravno ste ene imovine. "To je najve a kazna onima koji su uzimali, a nisu smjeli. Najve a im je kazna kad shvate da e ostati bez imovine, novca i svega zbog ega su se upustili u kra e i lopovluk", osvrnula se Kosor na uhi enje doju eraĹĄnjih kolega. Iva UĹĄ umli Greti iva.gretic@business.hr

IVO ÂťOVI , predsjednik Uprave Zagreba kog holdinga SNIMIO HRVOJE DOMINI

DAB za klijente ÂťEKA SE 'OSIGIRANI SLUÂťAJ' U DrĹžavnoj agenciji za osiguranje ĹĄtednih uloga i sanaciju banaka kaĹžu kako zasad joĹĄ ne moraju isplatiti osigurane depozite 1500 obrtnika zarobljene u Obrtni koj ĹĄtednoj banci jer 'joĹĄ nije utvr ena nedostupnost depozita'

ZG HOLDING

»ovi bi isplatio boži nicu na rate Zagreb. Ni ju erašnji sastanak sindikata i Uprave Zagreba kog holdinga (ZGH) nije rezultirao kona nim rješenjem o isplati boži nica i dara za djecu za 2010. godinu. Uprava je pred sindikaliste došla s prijedlogom da se boži nice i dar za djecu za 12.300 zaposlenih isplate u pet, šest rata, ve prema tome koliko e ZGH ima-

ti novca na ra unu, a ukupno mu treba 70 milijuna kuna. Me utim, kako doznajemo, Uprava je bilo kakvu isplatu uvjetovala potpisivanjem aneksa kolektivnom ugovoru za sljede e dvije godine prema kojem se ukida dar za djecu, regres bi iznosio 1500 kuna, a boži nica ostatak do neoporezivog dijela koji je sada 2500 kuna. Sindikati su dobili desetak dana da razmotre prijedlog, no nisu zadovoljni njime i nastavljaju pripreme za tužbu protiv ZGH-a. N. C.

NOVA GODINA

Turista kao i lani Zagreb. U hrvatskim turisti kim odredištima ovih se dana, prema procjenama Ministarstva turizma, o ekuje jednak broj turista kao lani. Iako su putni ke agencije priredile brojne novogodišnje aranžmane, u Hrvatskoj ove godine nema 'hit' do eka ni po visokoj cijeni ni po sadržaju, a me u doma im je putnicima u inozem-

stvu 'hit' novogodišnji program u Istambulu. Prema informacijama iz putni kih agencija i turisti kih zajednica, najviše se i doma ih i stranih turista za Novu godine tradicionalno o ekuje u Istri i na Kvarneru, posebno Opatiji, te u ve im gradovima Zagrebu, Splitu, Dubrovniku i Zadru. Na Kvarneru se do ek na otvorenom organizira u osam gradova, a Turisti ka zajednica Kvarnera o ekuje posjet oko 13,5 tisu a gostiju, ve inom stranih, koji

e se smjestiti u 54 hotela i druge smještajne objekte. Split i njegova Turisti ka zajednica na do eku na Rivi o ekuju oko 80.000 posjetitelja, a dobar posjet bit e i u Dubrovniku, gdje su otvoreni gotovo svi hoteli, na tradicionalnom do eku na Stradunu. Vezano uz agencijsku ponudu, od izvršnog direktora komunikacija Adriatica. net grupe Kristiana Gržeti a doznaje se da su potražnja i prodaja novogodišnjih aranžmana, kao i njihove cijene, otprilike na lanjskoj razini. H

zasad još ne mora isplatiti nte Obrtničko štedne banke osigurane depozite", poru io je Vinko Radi , predsjednik DAB-a.

VINKO RADI , predsjednik DAB-a, poru uje kako još nije utvr ena nedostupnost depozita u Obrtni ko štednoj banci te stoga ne mogu odrediti rokove po etka isplate obešte enja za osigurane depozite

Rješenje HNB-a

SNIMIO ŽARKO BAŠI

Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) zasad ne mora isplatiti osigurane depozite zarobljene u Obrtni koj štednoj banci, koja je 22. prosinca otišla u prisilnu

likvidaciju. Naime, ako likvidatori Obrtni ke štedne banke nakon izrade po etne likvidacijske bilance utvrde da ne postoje uvjeti za provo enje likvidacije, da su obveze ve e od imovine banke,

dat e prijedlog za pokretanje ste ajnog postupka nad bankom. "Kako nije utvr ena nedostupnost depozita u banci, ne možemo odrediti rokove po etka isplate obešte enja za

U uobi ajenim slu ajevima DAB ima obvezu isplate obešte enja za osigurane depozite kada nastupi tzv. osigurani slu aj, a to je kad Hrvatska narodna banka kreditnoj instituciji dostavi rješenje o nedostupnosti depozita kojim se utvr uje da ta institucija zbog svoje financijske situacije ne može niti e uskoro mo i isplatiti dospjele depozite, ili kada nadležni sud donese rješenje o otvaranju ste ajnog postupka. Kada nastupi osigurani slu aj, DAB mora o tome obavijestiti vjerovnike putem dnevnih novina i na svojoj internetskoj stranici, kao i o postupku isplate obešte enja vjerovnika. Nakon toga vjerovnici su dužni podnijeti zahtjev za obešte enje u roku 12 mjeseci od poziva, a DAB ih nakon 30 dana mora ispitati te ako je zahtjev uredan i isplatiti. Sve dok Trgova ki sud ne registrira likvidaciju banke i utvrdi likvidacijsku masu, ra uni 1500 poduzetnika koji su poslovali preko Obrtni ko štedne banke ostat e zamrznuti. Odluku o likvidaciji Obrtni ke štedne banke donio je Savjet HNB-a na svojoj sjed-

nici 22. prosinca, a posljedica je neuspjele dokapitalizacije s potencijalnim ulaga ima. Nakon donošenja te odluke, DAB je trebao imenovati dva ili više likvidatora s ijim imenovanjem prestaju ovlasti lanova Uprave, Nadzornog odbora i glavne skupštine Obrtni ke štedne banke.

Ispod minimuma

Prema izvješ u HNB-a, Obrtni ka banka posluje s gubitkom, a stopa adekvatnosti kapitala, prema prošlomjese nim podacima, iznosi samo 5,2 posto. Zakonski minimum je pak 12 posto, a prosje na stopa cijelog bankovnog sustava oko 19 posto. Nakon što je procijenjeno da nikakve mjere, uklju uju i i prisilnu upravu, nisu urodile plodom, Savjet HNB-a odlu io je Obrtni koj štednoj banci oduzeti dozvolu za rad. Na novogodišnjem domjenku HNB-a guverner Željko Rohatinski kazao je kako je HNB u inio sve kako bi se ta banka spasila, ali spasa joj nije bilo. Osim toga, dodao je kako u hrvatskoj postoji još nekoliko manjih banaka ija je adekvatnost kapitala preniska. Ta se izjava odnosila na Imex, Credo i Croatia banku, ija je adekvatnost kapitala tek nešto ve a od deset posto. Nikola Su ec

nikola.sucec@business.hr

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 31/12/2010 Subota 1/1/2011

DRUGI U SVIJETU

Zahvaljuju i 10-postotnom rastu, Kina je u gospodarskoj utrci za sobom ostavljala Francusku, pa Veliku Britaniju, zatim Njema ku, da bi 2010. s mjesta druge gospodarske sile zbacila i Japan. Kineski glas sve je viĹĄe dobivao na teĹžini u svjetskim pitanjima, osobito u klubu G20. Nizak te aj juana, koji ide na ruku kineskom izvozu, ali ĹĄteti kineskoj konkurenciji, bio je srediĹĄnja tema svjetskih skupova, a kineske odluke u monetarnoj politici potresale su burze, cijene

Kina u 2010. pretekla Japan Peking. Godina 2010. donijela je Kini status drugog svjetskoga gospodarstva sve utjecajnijeg u upravljanju planetom, ali i sve ve u izoliranost u diplomaciji i politici zbog nepopustljivosti koju je Peking najrje itije pokazao u slu aju kineskog disidenta Liu Xiaoboa, ovogodiĹĄnjeg dobitnika Nobelove nagrade za mir.

'ZA BOLJI ZAGREB'

HNS bi iznajmljivao gradske prostore za 1 kunu Gradski poslovni prostori su zapuĹĄteni, ima ih viĹĄe od tisu u i treba ih iznajmiti po svaku cijenu, pa i za jednu kunu, a zakupcu koji e zaposliti viĹĄe ljudi treba dati i poticaje, predlaĹže Dragan Kova evi , predsjednik zagreba kog HNS-a

"Zagreb ima industrijsku bazu, a trend u Europi su metaloprera iva ka i prehrambena industrija. Bez industrijske proizvodnje Zagreb e (p)ostati samo europska provincija. Moramo napraviti infrastrukturu za otvaranje poslovnih zona na rubu grada. Dosad u glavnom gradu Hrvatske nije otvorena ni jedna, ĹĄto je Ĺžalosno", poru uje Kova evi .

Industrijsko srediĹĄte

Parking u koncesiju

Glavni cilj HNS-ova strateĹĄkog plana za bolji Zagreb je vratiti metropolu na mjesto industrijskog srediĹĄta Hrvatske.

SNIMIO SAĹ A â&#x2C6;&#x2020;ETKOVI

Povratak industrije u Zagreb, stimulativno iznajmljivanje zapuĹĄtenih gradskih prostora i otvaranje poduzetni kih zona na rubnim dijelovima grada glavne su odrednice HNSova strateĹĄkog dokumenta "Za bolji, pravedniji i u inkovitiji Zagreb".

"Gradski poslovni prostori su zapuĹĄteni, ima ih viĹĄe od tisu u i treba ih iznajmiti po svaku cijenu, pa i za jednu kunu. Zakupcu koji e zaposliti viĹĄe ljudi treba dati i poticaje. Na taj bi se na in ponovno afirmiralo srediĹĄte grada koje je danas zapuĹĄteno", istaknuo je Dragan Kova evi , predsjednik zagreba kog HNS-a, na konferenciji za novinare.

DRAGAN KOVAÂťEVI , predsjednik zagreba kog HNS-a

U HNS-ovu dokumentu bit e prezentirana i reorganizacija Zagreba kog holdinga. "Djelatnost Zagrebparkinga trebalo bi dati u koncesiju. MoĹžda bi netko drugi ponudio bolja rjeĹĄenja za parkiranje, gradnju garaĹža... Zauzimamo se i za ukidanje "parkirnog hara a" oko stambenih zgrada, primjerice u Novom Zagrebu, jer naplata tamo jednostavno nema smisla", isti e predsjednik zagreba kog HNS-a. Podsjetio je i na projekt "Zagreb na Savi", za koji je Gradu potrebna suradnja s drĹžavom, a novca, smatraju u HNS-u, za taj projekt kao i druge investicije u Hrvatskoj ima dovoljno. Treba samo zagrabiti u mirovinske fondove u kojima leĹži 10 milijardi kuna, zaklju uju u HNS-u. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

nafte i zlata. Kinesko je gospodarstvo danas snaĹžno i kineske odluke odraĹžavaju se na cijeli planet, slaĹžu se analiti ari. Iako su i na sjednici Centralnog komiteta KP Kine bili glasniji pozivi na provedbu politi kih reforma, sluĹžbeni Peking pokazao se tvrdo nepopustljiv u pitanjima demokratizacije. Bez kompleksa su kineske vlasti pribjegavale cenzuri, prijetnjama i pritiscima te pokazale me unarodnoj zajednici sliku nepopustljive sile s kojom je teĹĄko pregovarati. H/AFP

BROJKA

tisu a nezaposlenih branitelja ima ove godine, za razliku od 19.000 prije krize, potkraj 2008., kazao je na konferenciji za novinare predsjednik Udruge zagreba kih branitelja Vukovara Damir JaĹĄarevi

Advent u s kvare kine NEUSLIĹ ANE PRITUĹ˝BE OBRTNIKA Unato kriterijima natje aja prema kojima u ku icama mogu prodavati samo lanovi Obrtni ke komore Zagreb koji imaju registriranu proizvodnu ili tradicijsku djelatnost te proizvode nastale u vlastitoj radionici, po povlaĹĄtenoj cijeni na Adventskom sajmu ku ice su dobili i trgovci uvoznom robu Kapama, ĹĄalovima i rukavicama iz uvoza, kineskim suvenirima, estitkama i kuglicama nije mjesto na sajmu "Advent u srcu Zagreba", smatraju zagreba ki proizvo a i suvenira koja su u etvrtak upozorili da je dio ku ica u sklopu toga sajma, koji organizira Obrtni ka komora Zagreb, dodijeljen mimo kriterija natje aja. Zagreba ki obrtnici me u kojima su Nina Jeci , vlasnica obrta Licitar, Ĺ˝eljko osi , vlasnik obrta Svjetionik, i vlasnica obrta Farbica DraĹženka Kubat nedopustivim smatraju i to ĹĄto njihove prigovore nitko

u Obrtni koj komori Zagreba nije bio voljan sasluĹĄati. "U kriterijima natje aja jasno piĹĄe da u ku icama mogu prodavati samo lanovi Obrtni ke komore Zagreb, koji imaju registriranu proizvodnu ili tradicijsku djelatnost, te da su proizvodi proizvedeni u vlastitoj radionici. Prema tome, trgovci uvoznom robom nisu trebali dobiti ku icu", rekla je Nina Jeci , vlasnica obrta koji se bavi proizvodnjom licitara.

NaruĹĄena koncepcija

Osim ĹĄto u uvoznoj robi vide nelojalnu konkurenciju, jer

OGLAS

Doznajte. »itajte. Inspirirajte se. Ponedjeljak

moja lisnica Ponedjeljak

Moja lisnica

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

Mediji i marketing Business plus

u srcu Zagreba neski suveniri

INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA

Rast farmaceutike 30%, a kožara 27% Od industrijskih grana u porastu najbolji rezultat u prvih jedanaest mjeseci, u odnosu na isto razdoblje lani, bilježi prodaja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka sa 29,9 posto, a slijede proizvodnja kože i srodnih proizvoda s porastom od 26,6 posto, pokazuju najnoviji podaci DZS-a

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

Draženka Kubat i Nina Jeci

joj svojim proizvodima ne mogu cjenovno konkurirati, obrtnici smatraju da narušava koncepciju sajma. "Osim toga, Grad Zagreb i Tržnice Zagreb daju ku ice po povlaštenim cijenama proizvo a ima suvenira, a trgovci uvoznom robom koriste te povlaštene cijene umjesto da sudjeluju na na-

BROJKA

8960

kuna iznosi zakupnina ku ice za trajanja Adventskog sajma

tje aju gdje bi cijena nastupa bila mnogostruko ve a", isti e Željko osi , obrtnik koji proizvodi suvenire u obliku magneta, replike starih karata i drugo.

Teško do prostora

Sedmero obrtnika pismeno je zatražilo od Obrtni ke komore Zagreb da im se omogu i sastanak i pojasni kako je mogu e da trgovac uvoznom robom dobije prodajno mjesto te po kojim kriterijima se odre ivalo kome e biti dodijeljeno pola, a kome cijela ku ica. Draženka Kubat, obrtnica koja se bavi oslikavanjem kuglica, keramike i stakla, nezadovoljna je što nika-

ko ne uspijeva dobiti cijelu ku icu kako bi mogla na ve em prostoru izložiti više predmeta i bolje prezentirati svoje proizvode. "Iz godine u godinu prilažem sve više dokumentacije i fotografija proizvoda i uporno me odbijaju i kažu da imam premalo proizvoda. U ku ici koju dijelim s nekime nemam mjesta izložiti sve proizvode. Voljela bih da me netko u Obrtni koj komori primio i objasnio zašto je to tako", kaže Draženka Kubat, vlasnica Farbice, obrta koji postoji 15 godina. U Obrtni koj komori Zagreb u etvrtak nitko nije bio dostupan za komentar. Margareta Podnar

Ju er objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o obujmu industrijske proizvodnje u Hrvatskoj za prvih 11 mjeseci ove godine otkrivaju da je zabilježen pad 1,6 posto prema kalendarski prilago enim indeksima u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Rudari izgubili 23%

Me u djelatnostima s najve im indeksom pada prednja e rudarstvo i va enje (izuzev sirove nafte i plina) s padom 23,3 posto, proizvodnja nemetalnih mineralnih proizvoda (20,5 posto), proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (-24,8 posto) te proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (-21,8 posto). Me u djelatnostima u minusu su i prerada drva osim namještaja (-13,6 posto), proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (-10,8 posto) te proizvodnja gotovih metalnih

proizvoda osim strojeva i opreme (-13,6 posto).

Papira 17% više

Od industrijskih grana u porastu najbolji rezultat bilježi prodaja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka sa 29,9 posto, a slijede proizvodnja kože i srodnih proizvoda (26,6 posto), proizvodnja duhanskih proizvoda (21 posto), proizvodnja papira i proizvoda od papira (16,9 posto) te popravak i instaliranje strojeva i opreme (13,8 posto). Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

BROJKE

1,6

posto pala je industrijska proizvodnja u prvih jedanaest mjeseci prema kalendarski prilago enim indeksima

24,8

posto pala je u jedanaest mjeseci ove godine proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica

13,6

posto pala je proizvodnja u segmentu prerade drva

12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 31/12/2010 Subota 1/1/2011

DEVET MJESECI

Gubitak HĹ˝-a 59,7 milijuna kn Zagreb. Ukupan prihod ovisnih druĹĄtava u vlasniĹĄtvu HĹ˝ holdinga u prvih devet mjeseci ove godine iznosio je 992,1 milijun kuna, a ukupan rashod 1,05 milijardi kuna, pa je kona an rezultat gubitak od 59,7 milijuna kuna, pokazuju najnoviji podaci HĹ˝-a. Od 14 ovisnih druĹĄtava HĹ˝-a pet ih je u prvih devet mjeseci poslovalo pozitivno, a devet

negativno. Najve e ovisno druĹĄtvo HĹ˝a, TĹ˝V Gredelj, poslovalo je u prvih devet mjeseci sa 27,9 milijuna kuna gubitka uz 283,3 milijuna kuna prihoda. Na popisu HĹ˝-ovih ovisnih druĹĄtava gubitaĹĄa su tvrtke Proreg, POSIT, Remont i odrĹžavanje pruga, OdrĹžavanje vagona, Remont Ĺželjezni kih vozila, Ĺ˝eljezni ko ugostiteljstvo, Ĺ˝eljezni ka tiskara i PruĹžne gra evine. S dobiti su poslovale HĹ˝-ove tvrtke iĹĄ enje i njega putni kih vagona, i to sa 1,6 mi-

lijuna kuna dobiti, a Remont i odrĹžavanje Ĺželjezni kih vozila sa 614.000 kuna dobiti. Pozitivno je poslovala i tvrtka OdrĹžavanje vu nih vozila, sa 481.000 kuna dobiti, a tvrtka AGIT uknjiĹžila je 1,04 milijuna kuna dobiti. Popis tvrtki koje su poslovale s dobiti zavrĹĄava Radionicom Ĺželjezni kih vozila, koja je ostvarila skromnu dobit od 149.000 kuna. Po etkom godine u ovisnim druĹĄtvima HĹ˝-a bilo je 5502 zaposlenih, a krajem rujna 5288, pa je broj zaposlenih smanjen za 214. H

SNIMIO HRVOJE DOMINI

doga aji

BROJ ZAPOSLENIH u HĹ˝-u smanjen je za 214, na 5288 krajem rujna

ZveÄ?evo Lasta poveÄ&#x2021;ava proizvodnju i zapoĹĄljava ULAGANJA Zve evo je dokapitaliziralo poduze e Zve evo Lasta s viĹĄe od 2,5 milijuna eura te dopremilo opremu za dvije nove proizvodne linije koje bi uskoro trebale biti montirane i spremne za proizvodnju, ime e zaposliti 66 novih radnika Proizvo a okolada i alkoholnih pi a iz PoĹžege Zve evo ispunilo je sve obveze iz ugovora o privatizaciji apljinskog poduze a Zve evo Lasta, potvrdio je Alija Tipura, direktor Agencije za privatizaciju Hercegova ko-neretvanske Ĺžupanije.

Spremni za ĹĄirenje

PoĹžeĹĄko Zve evo kupilo je 51 posto vlasniĹĄtva apljinske tvornice Lasta 2002. godine, za ĹĄto je platilo oko 1,3 milijuna eura. U kupoprodajnom se ugovoru obvezalo zadrĹžati postoje ih 168 radnika, zaposliti 66 novih te investirati oko 2,9 milijuna eura u moderniziranje i proĹĄirenje proizvodnje. No, kako je Zve evo nekoliko puta odga alo investiranje u apljinsku tvorni-

cu, Agencija za privatizaciju Hercegova ko-neretvanske Ĺžupanije zaprijetila je raskidanjem privatizacijskog ugovora. Ĺ˝upanijska Agencija sada je objavila da je Zve evo ispunilo sve obveze odnosno da je dokapitalizirao poduze e Zve evo Lasta u iznosu neĹĄto ve em od 2,5 milijuna eura, dopremilo opremu za dvije nove proizvodne linije koje bi uskoro trebale

Tvornica Zve evo Lasta u apljini, BiH biti montirane i spremne za proizvodnju ime e se zaposliti 66 novih radnika.

Izlazak na nova trĹžiĹĄta

U apljinskoj tvornici pripremaju se novi vafl i snack proizvodi, rekla nam je direktorica marketinga Zve eva Marijana Antunovi . U probnoj industrijskoj proizvodnji je ak 50 novih proizvoda od kojih e izabrati nekoliko prema

kriteriju prihva enosti na trĹžiĹĄta. ZavrĹĄen je i redizajn pakiranja proizvoda tvornice u apljini pa e se u novoj godini proizvodi Zve evo Laste pojaviti u novom, modernijem i atraktivnijem pakiranju. I nove proizvode, rekla je Antunovi , planiraju prodavati najve im dijelom u regiji, ali i na daljim trĹžiĹĄtima na kojima uspiju posti i zadovoljavaju u distribuciju. Zve evo

PLANOVI ZVEÂťEVO LASTE

Povratak na predratnih 45 tona dnevno apljinska tvornica keksa i vafla Lasta po ela je raditi 1952. godine. Na po etku je 14 radnika dnevno proizvodilo samo 55 kg keksa, a u najboljim godinama, od 1985. do 1992., tvornica je proizvodila 45 tona keksa i vafla dnevno i bila

jedna od vode ih konditorskih tvornica u nekadaĹĄnjoj Jugoslaviji. SadaĹĄnja proizvodnja Zve evo Laste je 8 tona keksa i vafla dnevno, a ve inski vlasnik planira vratiti prijeratnu proizvodnju i trĹžiĹĄte.

FOTO ARHIVA BUSINESS.HR

Lasta svoje proizvode izvozi u zemlje bivĹĄe Jugoslavije, a dijelom je vratilo i prijeratna trĹžiĹĄta u Ĺ vicarskoj, Ĺ vedskoj, Austriji, Njema koj, SAD i Australiji. Kako nam je rekla direktorica marketinga, Zve evo Lasta uskoro e po eti izvoziti i u Jordan te druge zemlje Bliskog istoka, im ti proizvodi dobiju halal certifikat, a postupak certificiranja je u tijeku. Od direktora Zve evo Laste Ivana RaguĹža doznali smo kako e ove godine pad prihoda tvornice biti od 10 do 12 posto te da ne e imati gubitaka. Za sljede u godinu RaguĹž je najavio pove anje te izlazak na nova trĹžiĹĄta. Gorden Knezovi

gorden.knezovic@business.hr

business plus Petak 31/12/2010 Subota 1/1/2011

Isti horoskop

kao i Šukeru

DAVOR TRGOV EVI

ILUSTRACIJA:

FISKALNA ZAMJENA Nova mini-

strica financija Martina Dali , koja je ro ena na isti datum kao i njezin prethodnik Ivan Šuker, javno zagovara što i brojni drugi Šukerovi oponentni: ubrzavanje strukturnih reformi i privatizacije, porezno rastere enje, oživljavanje investicija... No, ho e li mo i što promijeniti po pitanju minusa od 15 milijardi kuna u državnoj blagajni? Kada je po etkom 2008. godine otišla iz državne administracije na elo privatne banke, Martina Dali izbjegla je odgovoriti na pitanje bi li ostala u Sanaderovoj administraciji da joj je ponu eno mjesto ministrice financija ili potpredsjed-

nice Vlade. Nakon što je prihvatila ponudu Jadranke Kosor da u zadnjoj godini istoga mandata i u puno sku enijim uvjetima bude ministrica financija, lakonski bi se moglo zaklju iti da Martina Dali iz Banskih dvora ne bi ni odlazila da joj je Sanader po-

›› > fiskalna smjena > crna gora > biseri

Mislim da bi danas bilo puno lakše da su prijašnjih godina snažnije provođene mjere i reforme koje je zagovaralo Ministarstvo financija MARTINA DALIĆ, nova ministrica financija, u intervjuu Večernjem listu početkom 2010. Snimio saša Ćetković

business.hr Petak 31/12/2010 Subota 1/1/2011

nudio isto što i Jadranka Kosor.

12. studenoga

Sudeći, međutim, po intervjuu koji je početkom ove godine dala Večernjem listu, u kojemu je pohvalila Jadranku Kosor zato što je Ministarstvu financija dala "hijerarhijski položaj koji ono ima u svim razvijenim zemljama", Martina Dalić ne bi pristala biti i Sanaderova ministrica financija ako ne bi dobila ovlasti koje joj je obećala Jadranka Kosor. Iako je rođena istoga datuma i u istome horoskopskom znaku škorpiona (12. studenog) kad i Ivan Šuker, čini se da Martina Dalić ne

bi reagirala kao Šuker i tako poslušno prilagođavala politiku i mjere Ministarstva financija Sanaderovim zahtjevima i hirovima. Šuker danas žali što krajem 2008. godine nije prihvaćen prijedlog proračuna za 2009. godinu koji je predložilo Ministarstvo financija jer bi Hrvatska lakše prebrodila i prošlu i ovu kriznu godinu. S njim se slaže i Martina Dalić kad u spomenutom intervjuu kaže: "Mislim da bi danas bilo puno lakše da su prijašnjih godina snažnije provođene mjere i reforme koje je zagovaralo Ministarstvo." Šuker danas otkriva da su "njegov" proračun prije

dvije godine srušili Sanader i Polančec, ali za razliku od Martine Dalić, koja je puno prije rušenja tog proračuna otišla u privatni sektor, Šuker je ostao voditi državne financije po načelu "veži konja gdje ti gazda kaže".

Bolje ne može

Šuker i njegovo ministarstvo u Kosoričinoj vladi dobili su adekvatno hijerarhijsko mjesto, ali to nije "oslobodilo" Šukera i odviklo ga od "obrambenog" garda koji je pod Sanaderom godinama gradio, a u kojem je u pravilu s njegovih usana uvijek kao prva rečenica silazila tvrdnja da "bolje ne može" od onoga što je uradio, jednom zbog svjetske krize, drugi put zbog "vječno" zadanih proračunskih rashoda, treći put jer je nasjeo na prijevaru s kriznim porezom. IVAN ŠUKER, bivši ministar financija, danas žali što krajem 2008. godine nije prihvaćen prijedlog proračuna za 2009. godinu koji je predložilo Ministarstvo financija jer bi Hrvatska lakše prebrodila i prošlu i ovu kriznu godinu Snimio hrvoje dominić

I dok je Šuker i u poslijesanaderovskom razdoblju nastavio tražiti "objektivna" opravdanja za sve što kao ministar financija čini i ne čini, Martina Dalić je kao promatrač sa strane, ali i kao upućeni insajder u Vladinu fiskalnu politiku, javno zagovarala proaktivnu politiku koja će na valu oporavka svjetskoga gospodarstva odraditi domaću zadaću bez koje hrvatsko gospodarstvo ne može izaći iz krize. Umjesto Šukerova čekanja da se hrvatska izvozna tržišta ponovo zahuktaju kako bi se i naše gospodarstvo oporavilo, Martina Dalić javno zagovara što i brojni drugi Šukerovi oponentni: ubrzavanje strukturnih reformi i privatizacije, porezno rasterećenje, oživljavanje investicija, ponajprije privatnih, ali i javnih, s naglaskom na investicijama javnih poduzeća, a manje na one koje se financiraju iz proračuna. Kao visokopozicionirana članica pregovaračkog tima s EU, Dalić ne propušta "navijati" i za investicije koje se mogu financirati iz pretpristupnih fondova i radi osposobljavanja za korištenje puno izdašnijih strukturnih fondova koji će

Hrvatskoj postati dostupni nakon ulaska u Uniju.

Dođite u Katančićevu

Na iste i slične prijedloge i zahtjeve poduzetnika, ekonomista i svih drugih koji ih već dulje izgovaraju Šuker je novinarima znao potiho reći: "Volio bih ih vidjeti da dođu u Katančićevu i provedu to što govore." Želja mu se konačno ispunila: jedna od njih, Martina Dalić, jučer je ušla u sjedište Ministarstva financija i od Šukera preuzela upravljanje javnim financijama i fiskalnom politikom. Šuker je u pravu, neće joj biti lako, jer joj ostavlja ritam zaduživanja koji dvije godine zaredom raste puno brže od vraćanja dospjelih dugova (za njegova mandata glavnica duga povećana je 46,5 milijardi kuna), a i proračun za sljedeću godinu s planiranim deficitom od gotovo 15 milijardi kuna. Mnogi bi se kladili da će prvi potez Martine Dalić biti rebalans proračuna, iako premijerka Jadranka Kosor tvrdi da o rebalansu dosad nisu progovorili ni jednu riječ. Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

SVETOZAR MAROVI I MILO UKANOVI zajedno s Momirom Bulatovi em zadnjih 20 godina oblikuju politiku Demokratske partije socijalista

> fiskalna smjena > crna gora > biseri

15 business.hr Petak 31/12/2010 Subota 1/1/2011

Antikorupcija ili obra un strana kih kolega ZLOPORABA Uhi enje elnika Budve, me u

kojima je i brat Svetozara Marovi a, strana kog kolege, ali i konkurenta Mila ukanovi a, po mnogima je politi ki obra un. No, Svetozar Marovi nije samo rodbinski povezan s uhi enima - upravo je on bio ve inski vlasnik tvrtke kojoj je pogodovala budvanska gradska vlast Dva dana nakon što je Milo ukanovi otišao s mjesta premijera Crne Gore uhi eni su elnici budvanske op ine, me u kojima je Dragan Marovi , brat bivšeg predsjednika državne zajednice Srbija i Crna Gora Svetozara Marovi a, koji je zajedno s ukanovi em otišao iz vlade Crne Gore. Osim Dragana Marovi a, koji je potpredsjednik op ine Budva, uhi en su i gradona elnik Budve Rajko Kulja a, direktor i suvlasnik tvrtke Moninvest Dragan Sekuli te parlamentarni zastupnik or e Pinjati . Iza rešetaka su se našli pod sumnjom da su zloupotrijebili službeni položaj odnosno oštetili gradski prora un prilikom gradnje kompleksa vila i apartmana na brdu Zavala kod Budve zajedno s ruskim partnerima. No, Svetozar Marovi , koji je esto kontrirao svom

strana kom kolegi ukanovi u, nije samo rodbinski povezan s osumnji enima — upravo je on bio ve inski vlasnik Moninvesta.

Tko je gazda

Nezavisni analiti ari tvrde da su uhi enja obra un odlaze eg premijera Mila ukanovi a sa Svetozarom Marovi em zbog dugogodišnjeg suprotstavljanja njegovoj politici. Nakon što je na mjesto premijera izabran njemu lojalan dosadašnji ministar financija Igor Lukši , ukanovi je time još jednom jasno pokazao tko je gazda i kako se na Balkanu ostaje na vlasti dva desetlje a. Odmah nakon uhi enja Svetozar Marovi kazao je kako je on politi ka meta i da njega uhite, a da 'nevine ljude puste da se brane sa slobode'. Tvrtka Moninvest kupila je zemlju na Zavali, a potom s tvrtkom Slav inn

2007. osnovala rusko-crnogorsku tvrtka Zavala invest. Svetozar Marovi u istrazi se spominje kao suvlasnik u Moninvestu, ali je iz tvrtke istupio nakon što je Mreža za afirmaciju nevladina sektora (MANS) tužilaštvu prije dvije godine podnijela kaznenu prijavu zbog divlje gradnje na Zavali. Dejan Milovac iz MANS-a smatra kako je nedopustivo da se istraga ne vodi protiv Svetozara Marovi a i njegovih ruskih partnera Sergeja Polonskog i Vje eslava Lejbmana. "Marovi kao ve inski vlasnik nije optužen za kaznena djela koja su po injena u ime njegove tvrtke, ve samo kao njezin zastupnik i manjinski vlasnik Sekuli ", napominje Milovac.

22 stana

Nakon uhi enja po ela je financijska istraga i utvr i-

vanje podrijetla imovine. A imaju što istražiti. Prema službenim podacima, gradona elnik Budve Kulja a ima 22 stana, dvije ku e i više od 25.000 kvadrata zemlje, uglavnom u potpunom vlasništvu, a ove je godine samo od turizma zaradio 100.000 eura. Akcija državnog tužilaštva i policije u gradu u kojem se važne odluke ne donose bez amena Svetozara Marovi a bez obzira na to ho e li Dragan Marovi , Rajko Kulja a i ostali biti osu eni ili ne - suštinski vodi k politi koj diskreditaciji bivšeg predsjednika državne zajednice i ideologa vladaju e Demokratske partije socijalista. Zato je sada krajnje neizvjesno ho e li za Marovi a biti mjesta u najužem rukovodstvu DPS-a nakon majskog kongresa vladaju e stranke, kao i ho e li Marovi uop e biti lan stranke koju je

oblikovao s Momirom Bulatovi em i Milom ukanovi em u posljednjih 20 godina, ocjenjuju analiti ari u Podgorici. Lider opozicijskog Pokreta za promjene Nebojša Medojevi nije isklju io mogu nost da je uhi enje Marovi evih suradnika "samo farsa kojoj je cilj pokazati Bruxellesu i Washingtonu da Crna Gora nešto ini po pitanju korupcije". Nakon uhi enja prosvjedovalo je oko tisu u gra ana Budve traže i da se uhi eni puste da se brane sa slobode. U televizijskim anketama gra ani su imali samo jednu rije - po elo je. Bilo da je rije o unutarstrana kim obra unima, što je vjerojatnije, ili o borbi protiv kriminala, što je manje izvjesno, klupko se po elo odmotavati. Vesna Rajkovi

BISERI Ĺ˝ELJKA KERUMA, splitskog gradona elnika i poduzetnika

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Stojim milijardu posto iza toga da bi Sanader bio idealan hrvatski predsjednik. Vidi se da je ovjek od formata i kompletna osoba kakva bi trebala Hrvatsku prezentirati u svijetu.

> fiskalna smjena > crna gora > biseri

14. sije nja

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

16-17

MoĹžete misliti kako je meni voziti Ferrari po tim rupama, puno gore nego vama

24. velja e â&#x20AC;&#x201D; Ĺžale i se SDP-ovoj gradskoj zastupnici koja ga je upozorila na loĹĄe stanje splitskih prometnica

business.hr

Nisu dobili posao u Crnoj Gori, â&#x20AC;&#x2DC;ajmo a napraviti alternativu u Splitu

Petak 31/12/2010 Subota 1/1/2011

4. oĹžujka â&#x20AC;&#x201D; savjetuju i Vladi da jamstvo, koje je po njegovu miĹĄljenju trebala dati Konstruktoru, zamijeni za neki posao u Splitu

Biseri 2010. â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş Kao ĹĄto je bilo i o ekivano, ovogodiĹĄnji primat po "bisernim izjavam" me u najupe atljivijim politi arima, gospodarstvenicima, ali i sportskim djelatnicima zasluĹžio je svakako splitski gospodarstvenik, politi ar i gradona elnik grada pod Marjanom Ĺ˝eljko Kerum ije izjave govore same za sebe. Njegovim biserima gotovo da nije bilo kraja i esto su punili novinske stupce Business.hr-a u naĹĄoj omiljenoj rubrici "Biser dana". I ova je godina bila godina krize, ali e ostati upam ena po korupcijskim aferama, uhi enjima, izletima u nepoznato prije svega razli itih politi ara koji su se okuĹĄavali u podru jima koja uop e ne razumiju. Svojim biserima uveseljavao nas je i najrje itiji sportski djelatnik te dopredsjednik NK Dinama Zdravko Mami . Za Kerumom i Mami em ni ove godine nije mnogo zaostajao proĹĄlogodiĹĄnji apsolutni pobjednik zagreba ki gradona elnik Milan Bandi , koji je imao svojevrsni "medijski muk" nakon propasti na predsjedni kim izborima.

Stru njaci su procijenili da postoji dovoljno snaga na terenu koje su bile uklju ene i koje su mogle vladati situacijom koja je tamo bila

DAMIR TRUT, ravnatelj DrĹžavne uprave za zaĹĄtitu i spaĹĄavanje, objaĹĄnjavaju i zaĹĄto vojska nije bila uklju ena u pomo ljudima na poplavljenim podru jima

HDZ

Nisam bila pri sebi kad sam uĹĄla u

HLOVERKA NOVAK SRZI , smijenjena glavna urednica Informativnopoliti kog programa HTV-a, u intervjuu Globusu, 28. sije nja

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Ja uop e ne znam ĹĄto zna i â&#x20AC;&#x2DC;medijski reketâ&#x20AC;&#x2122;. Kod nas nema â&#x20AC;&#x2DC;medijskog reketaâ&#x20AC;&#x2122; NEVENKA JURAK, vlasnica agencije Fimi medija, za HRT, 2. velja e

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Danko Kon ar kupuje EPH? Kaj god!... MijeĹĄanje medijskog i nekog realnog, poslovnog svijeta uvijek je loĹĄe za oba NINOSLAV PAVI , ĹĄef Europapress holdinga, koji se uz ostalo bavi nekretninama, turizmomâ&#x20AC;Ś, za Net.hr, 9. oĹžujka

DraĹžen Ilin i radi svoj posao sjajno, a premalo ga je na televiziji. Nisam ja gej, da me krivo ne shvatite. ViĹĄe nisam ni lan HDZ-a DRAGUTIN VESELÂťI , direktor Vinkova ke TV, predstavljaju i se kao kandidat za gl. ravnatelja HRT-a, 5. velja e

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Ako je DrĹžavno odvjetniĹĄtvo igdje dobro radilo, onda je radilo na mom slu aju STIPE GABRI JAMBO (HSS) podrĹžavaju i imenovanje Mladena Baji a na joĹĄ jedan

mandat na elu DORH-a, koji je, podsjetio je Jambo, protiv njega podigao ak 100 kaznenih prijava, 12. velja e

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

A onda gle uda... pojavio se an eo koji je vrstom Ĺženskom rukom okrenuo situaciju u korist Vlade i stranke TOMISLAV KEZELJ, predsjednik Ĺžupanijskog HDZ-a, prilikom proslave 20. obljetnice varaĹždinskog ogranka HDZ-a, 22. velja e

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Sve ovo me podsje a na sapunicu "1001 no ", gdje je Sanader Onur, a zna se tko je Ĺ eherezada DARINKO KOSOR, predsjednik HSLS-a o Sanaderovi aktiviranju zastupni kog mandata, 15. listopada

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Ako Hrvatska Ĺželi zavrĹĄiti kao Gr ka, onda mora izvrĹĄiti sve ĹĄto je obe ano. Mudre zemlje se prilago avaju situacijama ANDRIJA HEBRANG, ĹĄef kluba zastupnika HDZ-a u Saboru, u intervjuu Globusu, 11. oĹžujka

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Dobra vijest! Naravno da smo mi o ekivali takvu odluku. Mislim da ova odluka austrijskih vlasti pokazuje ukupno povjerenje u pravosudni sustav Republike Hrvatske PREMIJERKA JADRANKA KOSOR o odluci Australije o izru enju Dragana Vasiljkovi a Hrvatskoj, 31. oĹžujka

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Moja stru na sprema je - spreman na sve VLATKO ÂťULJAK, poznatiji kao Vlado CitroĂŤn, trgovac CitroĂŤnima i Toyotama, u Jutarnjem listu, 5. svibnja

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Vlada nije odustala od upravlja kih prava, to su u inili ostali dioni ari u kompaniji. Udjel Mola postao je ve i od udjela Vlade i morali smo postaviti nova pravila igre, ne da

››

Nit’ ja zovem premijerku niti ona mene jer nisam nikada bio šteker

22. ožujka — dobacio je škveranima Brodosplita iz sve ane povorke koju je predvodila premijerka Jadranka Kosor, iziritiran time što mu ‘nisu dali mikrofon’ da se i on obrati škveranima

››

Ne mogu biti kreativan ako se ne sva am, onda mi mozak ne radi, a imam puno obveza. Da nisam pametan, ne bih napravio ovo što sam napravio. Ubudu e u stisnuti zube i ne u re ni ri i 25. ožujka — u isprici vije nici Sanji Župi (HDZ), kojoj je rekao da bi trebala preispitati svoju radnu sposobnost

štitimo interese Mola nego baš obrnuto - da zaštitimo interes Vlade kao dioni ara ZOLTAN ALDOTT, predsjednik Uprave Ine, u intervjuu Jutarnjem listu, 12. travnja

››

Ne bi bilo dobro da Kosor i Pahor imaju djecu, to bi završilo ratom STJEPAN MESI , bivši hrvatski predsjednik, u satiri koj emisiji ‘Hri-bar’ RTVSlovenije, 27. travnja

››

Stara ameri ka izreka kaže da je za porijeklo novca nepristojno pitati GORANKO FIŽULI , suvlasnik Magme, na pitanje novinara Novog lista otkud mu novac za dokapitalizaciju tvrtke, 17. ožujka

››

Zavjera? Dogovaranje o cijenama?... Netko misli da se izdava i nalaze u špiljama i

››

Sindikalnom prosvjedu na Rivi nisam došao dati podršku jer nisam za sindikate, ja sam za rad, a ne za nerad...Do sada su svi gradona elnici bilineradnici 3. svibnja — u Slobodnoj Dalmaciji nakon proslave 1. svibnja

›› ››

Marjan je moj biznis. Ne dirajte se u moj biznis, život i obitelj

27. svibnja — u lekciji novinarima

Taj ugostiteljski objekt u vlasništvu… u stvari, ja san vlasnik… O emo, zatvorit emo, bila su ružna vrimena… Niko ne e stradat… Mogli bi sad za Svetog Antu, 13-og

uz svije e, drže i se za ruke, puštaju krv i zaklinju se da ne e odati tajnu Olgici Spevec? Kaj god NINOSLAV PAVI , vlasnik EPH, u komentaru AZTNova nalaza o kartelu koji vlada dnevnicima, 30. ožujka

››

Nisam tenor nego bas bariton, i osobno sam mislio da je predsjednik Josipovi klavir, ali on je truba ANDRIJA HEBRANG (HDZ) na priop enje iz Ureda predsjednika RH koje je bilo komentar HDZ-ove konferencije za tisak održane dan prije u Saboru, 21. svibnja

››

Država nas je uništila, blokirali su nam tvrtku i morali smo otpustiti 400 ljudi! Dok smo vodili Pevec, imali smo skoro 5000 zaposlenih, a danas ih nema ni 80. Razmislite malo, u ijem je to interesu? VIŠNJA PEVEC, suvlasnica propalog trgova kog lanca Pevec u Objektivu, 2. lipnja

››

Muha je vrlo radišna i dosadna. A imate i p elu

koja isto cijeli dan radi, a proizvodi med. Ostavljam svima vama da zaklju ite na koga podsje a rad predsjednice Vlade SLAVKO LINI , saborski zastupnik SDP-a, na presici u Rijeci, 21. srpnja

››

Zašto to nismo prije napravili? Zato što je Bog hodao po zemlji, a sada više ne hoda MILAN BANDI , gradona elnik Zagreba, odgovaraju i na pitanje zašto je tek ove godine odlu io raspisati natje aj za poslove koje je Zagreba ki holding dobivao od Grada izravnom pogodbom, a napla ivao po cijenama dva do tri puta ve ima od tržišnih, 13. srpnja

10. lipnja — odgovaraju i na pitanje HDZ-ova vije nik Mirka Ramljaka o zatvaranju prometa marjanskom cestom

››

Na izborima 2011. o ekujem 10 mandata za svoju Hrvatsku gra ansku stranku. To je milijardu posto sigurno! 29. srpnja — u intervjuu Globusu

››

Još da razmišljam o saborskim mandatima, to mi je previše! Ja i kad spavam razmišljam o gospodarstvu 22. listopada — na upit što misli o zahtjevu oporbe za raspisivanje izvanrednih izbora

mla oj stjuardesi bilo 65, a najstarijoj 70 godina, 22. rujna

››

Ne volim demokraciju. Ja se tu tu em za tebe, a ti si totalni destruktivac, zaostali kreten i na kraju ti, kojem sam omogu io da ti bude tristo puta bolje, ko iš i mene ocjenjuješ... Prosvije eni apsolutizam je za mene najidealniji tip društva STIPE PETRINA, primoštenski na elnik, u intervjuu tjedna Danas.hr-a, 1. listopada

››

Vuk sit, koze na broju, a Hrvatska u banani DRAGUTIN LESAR, predsjednik hrvatskih laburista, opisuju i rebalans prora una, 26. kolovoza

››

Stjuardese 70godišnjakinje? Koja je to aviokompanija, da se njom ne vozim? BORIS KUNST (HDZ) nakon što je Bernard Jakeli (HUP) rekao kako je letio avionom u kojemu je naj-

››

Smijali su se što sam htio oklopnjak otporan na radijaciju, a vidite što se doga a na Haitiju. Mi smo spremni! PAVLE KALINI , 18. sije nja

››

I u mojoj reprezentaciji ne bi igrali homoseksualci. Mogu ih zamisliti kao baletane, tekstopisce ili novinare, ali ne mogu ih zamisliti da uklizavaju i idu glavom na kopa ku. Ako baš želite, esto sam bio predmet požude istog spola

Ja sam dokazano pametan, ali u javnosti ispadam najve a budala, a svi oni mediokriteti ispadaju najpametniji na svijetu

ZDRAVKO MAMI , izvršni dopredsjednik Dinama, 16. prosinca

ZDRAVKO MAMI , izvršni dopredsjednik Dinama, 23. lipnja

ANDRIJA HEBRANG (HDZ) u Saboru, 28. listopada

››

Stazi laže da ja lažem da je Sanader lagao

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

BROJKA

PREUZIMANJE

Atlantic 100postotni vlasnik Kalni kih voda

0,65 posto ukupne imovine fonda iznosi najviša naknada koju e društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom mo i naplatiti od 2011. godine, odlu ila je Hanfa

business.hr Petak 31/12/2010 Subota 1/1/2011

EMIL TEDESCHI, iji je Atlantic u cijelosti preuzeo Kalni ke vode SNIMIO SAŠA ETKOVI

Manjinski dioni ari prenijeli su temeljem odluke nadležnog Trgova kog suda svoje dionice Kalni kih voda Bio Nature na Atlantic grupu kao najve eg dioni ara, objavljeno je na internetskim stranicama Zagreba ke burze. Atlantic grupa je prijenosom ukupno 3,27 posto dionica postala 100-postotni vlasnik Kalni -

kih voda Bio Nature, tako da se u vlasništvu grupacije našlo svih 2.952.113 dionica Kalni kih voda Bio Nature. Atlantic grupa je temeljem odluka skupština Cedevite i Kalni kih voda Bio Nature izvršila u utorak pripajanje Kalni kih voda Cedeviti, ime je to društvo i formalno prestalo postojati. Atlantic grupa je od Badela 1862 u rujnu ove godine preuzela Kalni ke vode Bio Naturu po cijeni od 82 milijuna kuna. Tvrtka je u 2009. godini ostvarila prodaju u vrijednosti 50,6 milijuna kuna. A. Pa.

Hita preuzela brokere Finesa Capitala MANJE IGRA»A NA TRŽIŠTU Hita vrijednosnice preuzele su 29. prosinca Finesa Capitalovo brokersko poslovanje, a Finesa e zadržati usluge upravljanja portfeljem, investicijsko savjetovanje i trgovanje za vlastiti ra un Hita vrijednosnice i Finesa Capital dogovorili su poslovnu suradnju i prijenos klijenata, a u sklopu tog procesa Hita je preuzela brokersko poslovanje Finesa Capitala. Odluka je to donesena na obostrano zadovoljstvo, potvr uju

dviju tvrtki navodi se kako je suradnja uspostavljena radi podizanja kvalitete investicijskih usluga i aktivnosti, konkurentnosti te racionalizacije poslovanja.

Razvoj novih tehnologija

IVAN TADIN, predsjednik Uprave Hita vrijednosnica, koji je preuzimanjem Finesa Capitalova brokerskog posla u vrstio poziciju najve ega privatnog investicijskog društva u Hrvatskoj SNIMIO HRVOJE DOMINI

predsjednici uprava obiju ku a. Ivan Tadin, šef Hite, kazao je kako e Finesa nastaviti raditi svoj posao. "Shvatili su da im se provo enje naloga za klijente više ne isplati, pa emo mi preuzeti taj dio posla, a oni e nam pomo i svojim analizama i vo enjem portfelja", kaže Tadin. Ratko Špirelja, predsjednik Uprave Finese, rekao je,

pak, kako je njegova tvrtka oduvijek bila orijentirana na poslove vo enja portfelja i trgovanje na inozemnim burzama, zbog ega su brokere prepustili Hiti. "Hita je zna ajan retailer na našem tržištu, a zbog slabog prometa na Burzi taj nam se dio poslovanja više ne isplati držati", rekao je Špirelja. U zajedni koj obavijesti tih

Hita vrijednosnice su prijenos brokerskog poslovanja Finesa Capitala dovršile 29. prosinca i od toga datuma svi klijenti koji su potpisali suglasnost nastavljaju trgovati preko Hite, a Finesa nastavlja obavljati usluge upravljanja portfeljem, investicijskog savjetovanja i trgovanja za vlastiti ra un. Sporazum se temelji na strateškom opredjeljenju Hita vrijednosnica za daljnji razvoj naprednih tehnologija i postupaka vezanih uz provo enje naloga za ra un klijenta, dok Finesa Capital strateški razvoj zasniva na korištenju svjetski priznatih analiza i modela

››

upravljanja portfeljem, navodi se u priop enju. Ujedno se tvrdi da e Hita vrijednosnice preuzimanjem Finesina brokerskog poslovanja u vrstiti poziciju najve ega privatnog investicijskog društva u Hrvatskoj, a Finesa e se specijalizirati za upravljanje imovinom i vo enje portfelja.

7,3% prometa ZSE-a

U tre em ovogodišnjem tromjese ju Hita je na Zagreba koj burzi ostvarila 126 milijuna kuna prometa dionica (7,2 posto ukupnog prometa). Lani je Hita ostvarila promet od 1,1 milijarde kuna ili 7,3 posto ukupnog prometa ZSEa. Temeljni kapital Hita vrijednosnica iznosi 7,4 milijuna kuna, a temeljni kapital Finese 17,2 milijuna kuna. Nikola Su ec

Hita vrijednosnice ove su godine ve pripojile ICF Broker, a za kraj godine bilo je najavljeno i spajanje s Auctorom, s kojim drže više od 20 posto Zagreba ke burze

FIAT I INDUSTRIAL

Fiat uvrštava nove dionice na burzu

SERGIO MARCHIONNE, glavni izvršni direktor Fiata, želi se više usredoto iti na proizvodnju automobila ARHIVA BUSINESS.HR

Prvi dan 2011. godine bit e na Milanskoj burzi više nego uzbudljiv jer se Fiat SpA dijeli na dvije razli ite dionice koje se izdaju nakon reorganizacije talijanskog automobilskog diva. Nova kompanija je Fiat Industrial SpA, a glavna su joj imovina proizvo a i kamiona i traktora Iveco te CNH Global NV, koji proizvodi New Holland poljoprivrednu mehanizaciju. Analiti ari koje je

anketirao Bloomberg o ekuju da bi se dionicama Fiata moglo trgovati po 6,65 eura, a Fiat Industriala po 9,40 eura. Ponedjeljak bi tako za te dionice mogao biti ispunjen cjenovnim oscilacijama jer sam Fiat nije dao nikakvu naznaku procjene njihove vrijednosti, a ne pomaže ni to što procjene za dobit kompanije ne uklju uju udjel u ameri kom Chrysleru. Otkad je u travnju ove godine najavljeno razdvajanje, dionica Fiata poskupjela je ak 44 posto. J. J.

BROJKA

94,17 dolara iznosila je cijena barela nafte na londonskom tržištu u etvrtak

GLAVNA SKUPŠTINA

Vjesnik bira novi Nadzorni odbor

Vjesnik je u etvrtak na stranicama Zagreba ke burze objavio poziv na glavnu skupštinu društva koja e se održati u Zagrebu 31. sije nja sljede e godine. Na skupštini e se opozvati lanovi Nadzornog odbora: Božidar Novak, Zvonimir Sabati i Nevenka Zrinski Lovri . Umjesto njih u NO se biraju: Francika Palatinuš, Zdravka Boškovi , Petar Škori i Marko Zdravko Žubrini . N. S.

Vatikanska banka pristaje na pravila EU MOTU PROPRIO Tri mjeseca nakon otvaranja istrage za pranje novca protiv Vatikanske banke papa Benedikt XVI. potpisao je dekret kojim se osniva tijelo za nadzor financijskih usluga Suo en s nizom kritika i nedavno zapo etom istragom za pranje novca protiv vode ih ljudi Instituta za religijski rad, ustvari vatikanske banke, papa Benedikt XVI. u etvrtak je potpisao dekret, ili motu proprio, u kojem se obra unava s pranjem novca, a Institut za religijski rad bit e podvrgnut jednakim pravilima kao i sve druge bankarske institucije. Naime u tom slu aju papinskim vlastima treba blagoslov, i to

me unarodnih bankarskih regulatornih tijela, koja su dosad odbijala Vatikan uvrstiti na popis zemalja koje su uskla ene s me unarodnim normama.

Pod upravom kardinala

Tako se Vatikan obvezuje poštivati pravila EU koja se ti u pranja novca i ta pravila e poštivati sve ustanove papinske države, uklju uju i i Vatikansku banku. Dekretom se tako osniva

tijelo za financijske informacije, koje bi trebalo provoditi pravila koja se ti u spre avanja nezakonitih financijskih aktivnosti u "borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma", stoji u objavi Svete Stolice. Novi režim protiv pranja novca trebao bi nadgledati Attilio Nicora, predstojnik crkvenog tijela zaduženog za crkvenu imovinu i financije. "Motu proprio jasna je potvrda onoga što smo govorili i do sada, da Katoli ka crkva želi biti uklju ena na listu država koje se bore protiv terorizma i pranja novca i nema nikakve namjere baviti se pranjem novca", izjavio je odvjetnik Vincenzo Scordamaglia, predstavnik Vatikanske banke. Dodao je kako Italija više ne e mo i govoriti da Vatikan ne poštuje pravila. Iako o vrijednosti aktive

papinske banke nema pouzdanih informacija, bankari je procjenjuju na oko pet milijardi dolara, a njom upravlja pet kardinala.

Zaplijenjeni milijuni

Papin dekret dolazi tri mjeseca nakon što su svjetovne vlasti u Rimu pokrenule istragu nad predsjednikom uprave Vatikanske banke Ettoreom Gotti-Tedeschijem i Paolom Ciprianijem, lanom uprave, radi pranja ak 23 milijuna eura. Rimske vlasti tako su i zaplijenile ta 23 milijuna eura koja su bila preba ena u Credito Artigiano, obrtni ku banku. U listopadu je rinski sud odbio zahtjev Vatikana da im se ta sredstva oslobode. B.hr

BENEDIKT XVI., rimski papa, morao je tražiti blagoslov europskih regulatornih tijela za bankarsko poslovanje ARHIVA BUSINESS.HR

21,5 POSTO U TRE EM KVARTALU

Skok njemačkog izvoza na 245 mlrd. eura Njema ki je izvoz u tre em tromjese ju na godišnjoj razini porastao 21,5 posto, na 245 milijardi eura, pokazali su u etvrtak podaci tamošnjeg ureda za statistiku.

U istom razdoblju prošle

godine njema ki je izvoz iznosio 202 milijarde eura, objavio je njema ki savezni ured za statistiku. Trgovina s ostalim lanicama Europske unije u tromjese ju od srpnja do rujna porasla je 16,5 posto

i iznosila je gotovo 60 posto ukupnog izvoza u tome razdoblju. Daleko snažniji rast zabilježio je njema ki izvoz u zemlje izvan EU. Vrijednost izvoza u SAD tako je sko ila 32 posto, na 17 milijardi eura, a u Kinu

34 posto, na 14 milijardi eura. Izvoz u Rusiju porastao je 42 posto, na sedam milijardi eura. Prema podacima toga ureda, njema ki izvoz u prva je tri tromjese ja dosegnuo 703 milijarde eura,

nasuprot 591 milijarde eura zabilježene u istom razdoblju godinu prije, nakon što je potražnja za njema kim proizvodima pove ana uslijed ja anja svjetskoga gospodarstva. B.hr/H

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Nakon ĹĄto je posljednjih nekoliko dana Belje dominiralo u sektoru poljoprivrede na Zagreba koj burzi, red je doĹĄao na dionicu Vupika, tako er u vlasniĹĄtvu koncerna Agrokor. Dionica je u etvrtak zabiljeĹžila iznadprosje an promet, neĹĄto ve i od 52.000 kuna, a trgovalo se sa 939 dionica u etiri transakcije. Posljednjih je dana Vupik padao po velikim stopama, primjerice u utorak kada mu je cijena pala 8 posto, ali je o ito da su ulaga i ponovno vratili cijenu.

Ina-industrija nafte d.d. HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Belje Jadranski naftovod AD plastik Adris grupa Dalekovod Ericsson Nikola Tesla Adris grupa Magma d.d. Institut IGH Viro tvornica ĹĄe era d.d. Uljanik plovidba Luka Plo e Atlantic grupa Gabarit d.d. za gra . radove i trgovinu Atlantska plovidba d.d. Podravka prehrambena industrija d.d. Jadroplov d.d. Ingra Badel 1862 Liburnia Riviera Hoteli Petrokemija Humanitas d.d. za proizv., trgo. i usluge Zvijezda Ledo Hoteli Makarska KraĹĄ, prehrambena industrija Hidroelektra niskogradnja Kon ar Dom holding Jadransko osiguranje Kon ar - elektroindustrija Slatinska banka Jadranska banka Vupik Tisak Privredna banka Zagreb Zagreba ka banka LoĹĄinjska plovidba Adriatic Croatia International Club d.d. Viadukt Fima validus Industrogradnja d.d. HGspot Zve evo, prehrambena industrija Elektrometal OT-optima telekom d.d. Croatia osiguranje d.d. Maistra Metalska industrija VaraĹždin Turisthotel Uljanik d.d. Sun ani Hvar akove ki mlinovi Kon ar Atlas nekretnine Zlatni rat Banka Brod Veterina d.d. Transadria Euroherc osiguranje Jadranka Luka Rijeka Konzum uro akovi holding Franck prehrambena industrija IPK Kandit BoĹžjakovina Plava laguna Riviera Pore Dioki d.d. Jadran tvornica arapa RIZ-odaĹĄilja i Tehnika

+ Dionica HGspota nastavila je padati i u etvrtak i nikako se ne moĹže re i da je turbulentno razdoblje iza nje. Cijena joj je u etvrtak pala ispod razine od 20 kuna. Tjedan je po ela teĹĄkim padom, ve im od 14 posto, a ini se kako na tjednoj razini dojam ne e biti niĹĄta bolji. Treba istaknuti da je Magma uz promet od pola milijuna kuna nastavila snaĹžan pad cijene, pa je tako u etvrtak izgubila dodatnih gotovo 10 posto vrijednosti.

CROBEX: +0,55%

Redovan promet: 60.020.767,23 kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

3,068.58 288.61 71.00 2,905.05 115.36 262.00 253.25 1,345.00 317.00 26.02 1,597.98 352.00 563.00 1,619.47 802.11 555.00 720.01 303.01 140.00 16.30 79.99 2,100.00 161.60 23.50 3,140.00 5,800.00 86.00 423.00 147.11 963.11 35.50 3,099.50 525.50 110.01 2,930.00 55.55 151.95 558.00 250.00 144.91 2,505.00 250.00 6.60 594.00 19.18 96.20 170.00 26.00 5,399.00 59.00 2,850.00 804.00 110.00 29.00 3,739.00 1,050.00 33.98 59.59 3,000.00 62.65 2,000.00 4,000.00 397.00 181.50 183.00 31.26 750.00 162.20 97.00 1,501.00 165.00 73.00 82.01 131.90 1,150.00

3,150.00 290.00 74.83 3,025.00 119.00 264.08 257.98 1,362.50 319.50 30.00 1,674.00 359.99 568.00 1,676.93 808.99 555.00 733.79 306.55 142.00 16.58 83.96 2,110.00 165.00 23.50 3,200.00 5,830.00 86.00 434.00 155.50 975.95 36.95 3,099.50 530.00 112.04 2,931.00 55.55 156.29 569.00 253.01 146.00 2,530.00 255.00 6.99 595.00 20.01 107.99 170.00 26.59 5,399.00 59.00 2,850.00 804.00 110.00 29.00 3,739.00 1,050.00 33.99 59.59 3,000.00 65.00 2,000.00 4,000.00 397.00 182.00 183.00 31.50 750.00 167.20 97.00 1,501.00 165.00 73.00 82.01 131.90 1,150.00

3,120.00 290.00 72.72 3,000.00 116.00 263.00 255.03 1,361.00 319.50 27.01 1,640.00 357.00 568.00 1,620.00 803.00 555.00 733.79 306.55 141.50 16.52 83.96 2,100.00 164.00 23.50 3,200.00 5,830.00 86.00 434.00 150.04 963.11 35.80 3,099.50 525.50 110.01 2,931.00 55.55 156.29 560.00 252.10 146.00 2,525.00 255.00 6.99 595.00 19.20 98.05 170.00 26.59 5,399.00 59.00 2,850.00 804.00 110.00 29.00 3,739.00 1,050.00 33.99 59.59 3,000.00 62.75 2,000.00 4,000.00 397.00 181.50 183.00 31.50 750.00 167.20 97.00 1,501.00 165.00 73.00 82.01 131.90 1,150.00

0.64% 0.45% 2.44% 1.69% 0.31% -0.41% 0.01% 1.19% 3.73% -9.97% 3.47% 0.51% 0.89% 1.25% -0.37% 0.00% 1.21% 1.84% -0.35% 0.61% 9.05% -0.71% 0.31% 0.00% 4.75% 0.52% 8.86% 3.33% 0.03% 0.32% 0.85% 5.07% -0.28% -1.02% 2.84% 11.08% 2.86% 0.90% 0.04% 0.75% 0.80% 2.00% -2.10% 0.00% -4.00% -1.95% 0.00% 1.26% 1.87% -1.67% 0.88% 0.37% 10.00% 5.11% -0.29% 0.00% 11.08% 19.18% -68.42% 2.53% 9.03% -18.37% 13.11% -2.42% -1.08% -4.26% 3.16% 3.08% -1.02% 0.07% 0.00% 4.29% 2.50% 5.94% -0.82%

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

12,447 21,196 34,183 346 8,302 3,245 2,926 553 2,115 19,336 281 974 587 192 354 500 318 738 1,459 11,988 2,108 73 820 5,000 31 16 1,000 191 522 74 1,850 20 114 530 19 939 325 89 197 313 18 161 5,034 48 1,440 270 144 841 4 250 5 17 111 397 3 10 290 160 3 135 4 2 20 43 40 230 8 32 50 3 25 40 19 10 1

38,666,385.82 6,139,241.33 2,498,387.18 1,030,578.27 969,900.36 851,261.83 748,075.71 747,643.16 670,742.35 517,592.60 459,506.58 345,297.63 332,683.85 316,942.47 284,927.41 277,500.00 230,786.93 225,266.05 205,210.28 197,502.92 168,848.16 153,347.15 134,519.76 117,500.00 98,140.00 93,249.00 86,000.00 82,529.93 80,436.34 72,194.62 67,370.44 61,990.00 60,126.00 59,088.36 55,671.00 52,161.45 50,218.10 50,101.02 49,715.55 45,576.32 45,321.03 40,985.05 33,851.32 28,554.00 27,900.37 26,359.65 24,480.00 22,140.50 21,596.00 14,750.00 14,250.00 13,668.00 12,210.00 11,513.00 11,217.00 10,500.00 9,856.70 9,534.40 9,000.00 8,717.40 8,000.00 8,000.00 7,940.00 7,821.00 7,320.00 7,213.80 6,000.00 5,289.40 4,850.00 4,503.00 4,125.00 2,920.00 1,558.19 1,319.00 1,150.00

31,200.00 23,747.68 597.43 2,228.54 487.15 1,784.22 584.99 1,812.38 3,072.28 131.65 260.07 495.04 329.44 360.63 2,677.44 37.80 1,024.02 1,661.50 231.59 123.90 63.15 635.55 547.94 31.52 320.82 1,283.59 96.27 596.15 93.61 59.16 267.33 387.44 1,351.65 101.01 350.62 83.63 373.00 10,681.87 16,146.60 96.71 280.43 116.49 18.88 269.18 6.34 30.18 14.26 74.99 1,660.72 645.72 42.80 317.38 245.99 212.02 392.60 203.90 113.38 32.91 32.80 115.76 57.51 1,220.04 132.00 1,085.46 4,154.62 101.97 320.38 119.56 19.88 820.02 602.83 295.07 11.62 49.35 217.88

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 1,625.00 253.10 54.00 2,332.01 76.01 242.21 217.00 1,181.00 275.00 23.01 1,106.00 290.00 533.13 1,160.03 657.10 550.00 705.00 240.00 124.01 14.50 58.00 1,424.03 105.50 22.50 2,851.00 4,720.12 61.00 286.01 120.00 909.99 27.87 2,300.00 430.00 97.30 2,006.00 41.77 135.00 461.06 200.00 121.00 2,200.00 190.00 5.00 292.00 19.11 84.32 119.50 25.51 4,502.00 51.00 2,360.00 543.15 61.11 25.00 2,560.00 975.00 20.50 30.05 3,000.00 52.05 1,834.44 3,000.00 350.00 161.54 143.00 22.36 655.38 145.11 80.01 1,206.77 100.00 70.00 80.00 98.00 871.01

3,150.00 332.84 96.87 3,157.27 119.00 318.99 390.00 1,777.00 373.00 69.90 3,397.40 420.00 678.00 2,093.00 829.99 560.00 1,060.00 400.00 190.30 43.76 139.00 2,890.00 184.73 25.00 4,798.97 7,049.99 109.80 497.02 257.00 2,198.00 45.90 3,350.00 542.09 116.91 3,100.00 230.00 298.80 618.00 280.00 173.00 3,157.50 375.00 29.01 595.00 68.75 139.00 312.99 44.80 5,948.87 77.00 3,130.00 850.00 160.01 36.50 3,799.21 2,450.00 46.98 59.66 3,000.00 74.45 3,290.00 7,098.88 444.00 220.00 207.51 40.90 944.00 286.00 155.01 1,700.00 200.00 150.96 199.97 250.00 2,020.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

62,23 267,50 0,69 152,00 85,01 13,01 5,13 2,89 17,51 89,50 10,17 41,00 17,00 3,85 380,20

63,00 272,00 0,70 157,70 87,00 13,59 5,13 2,89 17,80 90,50 10,25 42,00 17,79 3,90 410,00

62,95 272,00 0,69 157,70 86,00 13,49 5,13 2,89 17,60 89,50 10,20 42,00 17,79 3,90 410,00

Prosje na Promjena Koli ina

LJUBLJANSKA BURZA KRKG PETG NF1N MELR TLSG GRVG KDIR NF2R ZVTG SAVA KBMR KDHR LKPG IEKG SALR

KRKA PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S MERCATOR TELEKOM SLOVENIJE GORENJE KD ID NFD HOLDING ZAVAROVALNICA TRIGLAV SAVA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR KD GROUP LUKA KOPER INTEREUROPA SALUS

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR BH TELECOM D.D. SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO PLIN SARAJEVO D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO

100,00

100,00 0,00 %

9500

80,51 4,01 37,50 37,11 37,00 85,36 1,40

81,01 4,22 38,00 38,00 37,99 85,36 1,40

80,51 4,22 37,50 37,37 37,00 85,36 1,40

0,81 4,14 0,38 0,38 0,37 0,68 1,40

-0,12 % 70918 2,93 % 12717 -1,45 % 133816 1,00 % 91203 0,00 % 29420 0,42 % 9579 5,26 % 3885

57.103,44 52.642,51 50.671,50 34.430,23 11.001,03 6.541,38 5.439,00

38,45 39,00 5,80 19,00 14,00 10,00 3,56 36,21 29,00 69,00 71,12 3,15

39,71 39,00 5,80 19,50 14,40 10,00 3,56 36,21 29,00 70,00 75,00 3,15

39,71 39,00 5,80 19,50 14,00 10,00 3,56 36,21 29,00 69,00 72,00 3,15

39,71 39,00 5,80 19,36 14,09 10,00 3,56 36,20 29,00 69,66 73,52 3,15

1,82 % 2645741 105.062.164,69 0,00 % 183544 7.158.216,00 0,00 % 50000 290.000,00 2,63 % 2550 49.357,43 0,00 % 2144 30.204,40 0,00 % 1000 10.000,00 1,71 % 2400 8.544,00 0,00 % 147 5.322,87 2,11 % 167 4.843,00 6,32 % 59 4.110,80 -4,00 % 52 3.823,17 2,27 % 894 2.816,10

17.000,00 314,00 6.500,00 475,00 14.300,00 84,00 15.300,00 3.210,00 352,00 1.800,00 1.900,00 7.900,00 98,35 79,50 7.021,00

18.500,00 314,00 6.500,00 477,00 17.000,00 84,00 15.300,00 3.312,00 352,00 1.800,00 1.905,00 8.200,00 98,35 79,80 7.061,00

18.477,00 314,00 6.500,00 475,00 15.644,00 84,00 15.300,00 3.254,00 352,00 1.800,00 1.905,00 7.951,00 98,35 79,57 7.040,00

18.476,88 314,00 6.500,00 475,20 15.644,39 84,00 15.300,00 3.254,34 352,00 1.800,00 1.900,64 7.951,30 98,35 79,57 7.040,23

9,28 % 2790 51.550.495,00 13,77 % 112476 35.317.464,00 0,00 % 2173 14.124.500,00 -0,42 % 24964 11.863.014,00 9,45 % 543 8.494.906,00 0,00 % 66026 5.546.184,00 17,47 % 342 5.232.600,00 -4,18 % 1075 3.498.415,00 -12,00 % 9606 3.381.312,00 12,50 % 590 1.062.000,00 0,26 % 351 667.125,00 -1,84 % 50 397.565,00 0,30 % 3600 354.060,00 0,09 % 4015 319.490,80 -1,40 % 40 281.609,00

91,10 88,00 3.210,00 2.810,00 3.900,00 2.530,00 1.850,00 3.271,00 3.600,00 530,00 1.750,00

91,10 89,00 3.250,00 2.890,00 3.959,00 2.530,00 1.850,00 3.299,00 3.600,00 530,00 1.750,00

91,10 88,17 3.239,93 2.835,73 3.912,93 2.530,00 1.850,00 3.296,29 3.600,00 530,00 1.750,00

56,03 54,23 3.239,93 2.835,73 3.912,93 2.530,00 1.850,00 3.296,29 3.600,00 530,00 1.750,00

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA BMBI HLCA UMKA NIIS JMBN RGPV INSJ AIKB NVPR SCEN IMLK ALFA A2011 A2016 AGBN

Bambi Banat a.d. Beograd Hladnjaca a.d. Cacak Umka a.d. Umka NIS a.d. Novi Sad Jubmes a.d. Beograd RGP Vrdnik a.d. Vrdnik Institut za strane jezike a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Nova prosveta a.d. Beograd Sacen a.d. Novi Sad Imlek a.d. Beograd Alfa plam a.d. Vranje Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2016K Agrobanka a.d. Beograd

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN04 RMDEN09 KMB SBT ALK MTUR OHB TPLF TNB GRNT TKVS

R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA ALKALOID SKOPJE MAKEDONIJATURIST SKOPJE OHRIDSKA BANKA OHRID TOPLIFIKACIJA SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog VINARSKA VIZBA TIKVES SKOPJE

532.024,88 167.064,70 150.699,31 117.044,10 113.552,35 110.481,19 51.524,11 50.930,47 37.613,04 35.390,69 32.771,95 31.341,00 21.796,24 19.265,70 19.262,80

100,00

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1B FBIHK1A HRBFRK2 BHTSR BSNLR PLINRK1 ENISR FBIHK1C JPESR IKBZRK2 FDSSR BIGFRK3

0,72 % 8461 1,87 % 620 -0,14 % 217126 -0,13 % 762 -0,58 % 1308 1,05 % 8386 0,02 % 10045 15,60 % 17623 1,76 % 2119 -3,66 % 395 0,00 % 3212 0,00 % 761 4,65 % 1241 0,00 % 4943 5,13 % 50

valuta: BAM - konvertibilna marka

PLANINSKO DOBRO AD NEVESINJE - public offering of bonds REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna TRZNICA AD BANJA LUKA

Promet

valuta: EUR - euro 62,88 269,46 0,69 153,60 86,81 13,17 5,13 2,89 17,75 89,59 10,20 41,18 17,56 3,90 385,24

BANJALU KA BURZA PLDN-PO1 950.000,00 RSDS-O-C ZPTP-R-A RSRS-O-C RSRS-O-B RSRS-O-D RSDS-O-B TRZN-R-A

Oznaka

Petak 31/12/2010 Subota 1/1/2011

valuta: MKD - makedonski denar 0,10 % 200000 11.206.921,58 0,08 % 117070 6.349.080,89 -0,30 % 278 900.700,00 -1,88 % 210 595.504,00 -1,10 % 146 571.288,00 -0,78 % 100 253.000,00 0,00 % 130 240.500,00 1,42 % 62 204.370,00 0,00 % 33 118.800,00 0,27 % 146 77.380,00 6,06 % 37 64.750,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

NFD holding ZIF Bonus Sarajevo Bambi Banat Vinarska vizba Tikveš Tržnica Banja Luka

+15,60 % + 9,38 % + 9,28 % +6,06 % + 5,26 %

BH Telecom

business.hr

Agrohercegovina -36,00 % AIK banka -4,18 % Fabrika duhana Sarajevo -4,00 % Sava -3,66 % OKTA Skopje -3,00 %

Belex15

+2,63 -1,80 Izdanje najve e bosanskohercegova ke telekomunikacijske kompanije u etvrtak je snažno uzletjelo, a i promet je bio iznad prosjeka. Trgovalo se sa 2550 dionica u ukupnoj vrijednosti od 49.357 konvertibilnih maraka, što je impozantno za dioni ko tržište na kojemu se u posljednje vrijeme jedva trguje. Cijena BH Telecoma, ija dionica raste ve tri dana zaredom, u etvrtak se popela na 19,5 KM.

Dioni ki indeks Beogradske burze u etvrtak je ponovno pao, i to nešto više nego dan prije. Najlikvidnije dionice Beogradske burze ve nekoliko dana padaju, pa je tako niška AIK banka u etvrtak pala po velikoj stopi od 4,18 posto, a NIS je još uvijek pod udarom zbog gubitka monopola. Me utim, kako se uskoro o ekuje javna ponuda Gazproma, nesumnjivo je da e to utjecati na cijenu NIS-a u bliskoj budu nosti.

REGIONALNI INDEKSI +0,63% BIRS +1,52% 850,35 936,65 Belex15 -1,80% FIRS -2,26% 647,86 1.595,73 Belexline -0,48% MBI10 -0,59% 1.273,81 2.278,92 SASX10 +0,94% MOSTE +1,53% 947,81 513,42 SASX30 +0,38% NEX20 +1,68% 920,75 14.488,61 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI -0,15% WIG20 -0,26% 2.763,81 BUX -1,26% 21.339,78 -0,54% -1,26% ATX -0,39% 2.926,64 indeksa na zatvaranju u +0,38% Stanje etvrtak 30. prosinca 2010.

FTSE100 5.980,29

DAX 6.914,19

CAC40

3.851,56

MICEX 1,684.09

AMERI»KI INDEKSI DJIA +0,09% S&P500 +0,10% 11.585,38 1.259,78 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,15% srijedu 29. prosinca 2010. 2.666,93

investor 22 DIONI»KI

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 147,9115

32,14

MP-Mena HR

25,57

490,6122 7,3177

19,62

HPB WAV DJE

97,7946

18,71

PBZ I-Stock

69,3037

15,53

FIMA Equity

75,4136

-15,98

ST Global Equity

46,7175

-14,70

C-Zenit

49,9923

-11,70

HPB Dynamic

47,7609

-10,52

KD Victoria

13,8038

-9,16

+ MJEŠOVITI

+ AC G Balanced EM

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn $ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

106,1000 100,1876 62,1000 13,0622 28,7631 73,4500 14,0899 13,8038 41,5923 88,9500 89,3741 61,2400 171,7286 50,1806 72,1512 10,9422 69,3037 97,7946 112,7914 82,9848 85,6740 105,6000 61,9645 83,0000 103,4200 101,5495 11,2437 47,7609 122,7329 118,9145

0,80 0,65 0,55 0,54 0,52 0,51 0,49 0,48 0,48 0,47 0,47 0,43 0,42 0,40 0,38 0,34 0,32 0,31 0,27 0,26 0,25 0,24 0,24 0,24 0,20 0,19 0,16 0,15 0,14 0,13

8,17 N/A 1,80 7,92 1,60 5,58 8,78 1,63 8,26 3,42 6,28 9,57 8,12 3,32 6,00 13,78 10,71 10,63 4,21 0,54 7,47 3,38 10,06 2,49 4,73 10,94 3,95 -4,01 0,52 4,23

ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen C. Europe KD Prvi izbor NFD Aureus BRIC Raiffeisen HR dionice Platinum Global Opportunity KD Victoria OTP indeksni Erste Adriatic Equity OTP meridian 20 Raiffeisen Emerging M. Ilirika JIE VB High Equity HPB Titan KD Energija PBZ I-Stock HPB WAV DJE OTP Europa Plus HPB Dioni ki Platinum Blue Chip ZB euroaktiv Prospectus JIE A1 ZB aktiv VB CROBEX10 AC G Dynamic EM HPB Dynamic NFD Aureus New Europe Ilirika BRIC

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

udjela

% 12 mj.

115,1611

9,70

11,2213

9,28

ZB global

147,2000

8,28

Ilirika JIE Balanced

151,6027

7,48

Raiffeisen Balanced

154,3900

5,84

ICF Balanced

110,7523

-14,60

ST Balanced

170,5461

-12,98

ST Aggressive

65,3760

-9,04

HPB Global

95,9550

-7,17

C-Premium

5,5799

-5,46

11,31 N/A 2,27 12,47 4,33 7,19 19,49 -7,19 11,15 3,14 11,27 11,06 8,81 8,30 5,27 19,31 17,38 13,28 8,97 -4,89 1,11 10,14 9,01 4,53 8,25 12,67 3,29 -4,05 7,75 10,94

N/A N/A -3,04 13,39 7,07 6,28 1,25 -9,16 6,65 -0,88 3,61 9,75 5,40 1,57 4,05 N/A 15,53 18,71 4,41 -8,01 7,95 3,56 -1,41 -0,73 8,78 N/A 9,63 -10,52 3,16 N/A

N/A N/A -8,02 3,45 -13,73 -12,55 -8,99 2,81 -25,23 -2,22 -4,12 -14,95 9,15 -19,14 -9,06 N/A -10,07 -0,67 8,70 -3,50 -5,04 0,82 -11,51 -6,88 0,75 N/A 6,64 -15,66 9,98 N/A

6,10 0,19 -4,43 13,41 6,23 5,94 1,17 -9,38 6,11 -2,06 3,19 8,20 4,61 0,28 4,05 9,43 14,16 18,94 4,80 -8,34 8,09 4,19 -2,12 -1,12 6,39 1,55 9,20 -13,04 1,20 18,91

81,319 6,110 203,042 5,443 11,134 13,063 8,649 56,974 126,937 196,502 17,752 25,349 104,610 12,984 9,965 8,194 214,550 11,727 8,583 18,167 8,729 233,965 23,937 9,943 485,239 5,620 14,141 20,403 9,697 34,252

0,71 0,17 5,70 7,88 3,75 2,30 3,27 11,64 3,01 5,22 2,67 3,03 6,18 3,25 3,44 0,83 3,45 3,32 1,44 5,24 2,99 6,66 3,92 2,61 4,51 0,95 1,82 4,34 2,15 0,98

29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena Allianz Portfolio

Valuta

DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI NFD Aureus Emerging Markets Balanced Erste Balanced Agram Trust ZB global Raiffeisen Balanced OTP uravnoteženi Ilirika JIE Balanced Allianz Portfolio ICF Balanced HPB Global ST Aggressive AC G Balanced EM HI-balanced PBZ Global fond ST Balanced Raiffeisen Prestige C-Premium KD Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

84,6687 121,5600 68,9639 147,2000 154,3900 106,4895 151,6027 115,1611 110,7523 95,9550 65,3760 11,2213 10,2690 103,8595 170,5461 108,3100 5,5799 8,2757

0,49 0,37 0,34 0,29 0,26 0,26 0,20 0,18 0,15 0,13 0,11 0,09 0,07 0,06 0,03 0,03 0,02 0,00

3,22 4,33 1,56 2,88 0,86 -2,15 5,76 4,44 -4,84 -3,09 3,28 3,28 4,66 4,13 0,13 0,88 3,87 2,80

10,83 5,70 1,67 4,62 3,69 0,00 7,68 8,15 -4,77 -7,57 0,99 2,78 5,80 6,11 -4,82 3,40 0,73 2,44

5,34 5,33 -0,98 8,28 5,84 -5,11 7,48 9,70 -14,60 -7,17 -9,04 9,28 4,80 5,11 -12,98 N/A -5,46 1,32

-3,67 -0,16 -1,96 4,16 5,35 1,25 8,80 9,02 1,50 -0,79 -7,74 6,51 0,30 5,09 6,93 N/A -13,86 -3,75

5,26 5,26 -0,93 7,36 5,11 -6,71 6,00 9,76 -13,70 -9,91 -7,99 8,87 4,91 3,39 -11,38 8,31 -5,43 0,27

15,818 104,940 11,874 712,169 320,894 37,031 44,812 7,186 11,079 88,224 2,841 14,336 68,801 277,850 11,393 181,288 12,269 6,802

4,45 9,95 2,47 9,49 8,34 5,04 4,93 1,64 8,66 5,24 5,27 1,83 8,85 9,30 7,97 0,81 3,91 4,95

29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010

130,2900 161,8853 11,3556 174,3900 129,3398 159,0300 123,2695 126,7310

0,04 0,04 0,02 0,01 -0,01 -0,04 -0,04 -0,15

-0,23 1,42 0,10 0,18 -0,03 -0,51 -1,79 0,19

3,40 4,87 1,49 3,07 2,70 -0,50 1,60 1,71

8,82 9,91 5,69 8,60 8,13 4,70 3,82 3,80

4,38 8,11 1,45 6,68 4,49 5,01 4,07 4,81

8,81 9,03 5,70 8,39 7,47 4,69 3,23 3,59

194,680 24,549 7,194 473,551 132,277 231,163 13,476 14,471

7,58 6,18 8,85 8,60 7,81 9,49 5,24 5,04

29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn

132,5311 144,9400 138,6600 138,6131 135,4035 132,2353 122,4107 117,1472 11,3306 10,6849 108,5415 105,5800 162,7584 139,9653 125,9187 124,6331 102,6537

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

0,55 0,88 0,82 0,62 0,83 0,72 0,54 0,84 0,64 0,76 0,74 0,58 0,61 0,48 0,54 0,26 0,74

1,16 1,81 1,75 1,33 1,68 1,56 1,16 1,67 1,50 1,63 1,54 1,54 1,16 0,98 1,56 0,66 1,58

2,89 3,91 3,66 2,48 3,64 3,90 2,74 3,36 3,51 3,54 3,50 4,05 2,34 2,53 3,82 2,60 1,42

6,32 4,84 4,41 4,60 4,43 5,48 4,11 5,15 5,69 4,30 5,14 4,37 4,78 3,27 4,38 3,93 1,86

2,86 3,88 3,63 2,47 3,62 3,86 2,72 3,33 3,49 3,51 3,47 4,02 2,32 2,52 3,78 2,60 1,42

1042,670 846,084 679,705 111,123 29,512 222,421 133,515 176,179 109,578 28,114 170,737 627,919 2078,971 135,803 514,937 42,498 7,203

11,75 7,85 7,58 7,27 6,99 5,24 5,02 3,15 2,26 1,57 1,64 1,27 10,44 10,44 8,44 5,72 1,42

29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010 29.12.2010

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Erste Bond Capital One HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond ZB bond HPB Obvezni ki OTP euro obvezni ki

Capital One

161,8853

9,91

NOV ANI FONDOVI

Erste Bond

130,2900

8,82

Raiffeisen Bonds

174,3900

8,60

PBZ Bond fond

129,3398

8,13

HI-conservative

11,3556

5,69

OTP euro obvezni ki

126,7310

3,80

HPB Obvezni ki

123,2695

3,82

ZB bond

159,0300

4,70

HI-conservative

11,3556

5,69

PBZ Bond fond

129,3398

8,13

PBZ Nov ani fond Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani PBZ Dollar fond Platinum Cash

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Petak 31/12/2010 Subota 1/1/2011

OPET REKORD

Te aj franka 7 lipa ispod 6 kuna Kuna je u etvrtak u odnosu na srijedu oja ala prema euru 0,05 posto, na 7,385173 kune po srednjem te aju, dok je švicarski franak dosegnuo novu rekordnu vrijednost, etvrtu u posljednjih desetak dana, približivši se psihološkoj granici od 6 kuna. Srednji te aj franka iznosio je 5,929961 kunu, što je porast 0,21 posto u od-

nosu na srijedu. U odnosu na te ajnu listu HNB-a, koja je vrijedila na prvi dan ove godine, te aj franka ve i je 20,55 posto. To pak znatno pove ava anuitete dužnicima s kreditima indeksiranim uz tu valutu, a to su uglavnom gra ani. Tako, primjerice, za mjese nu ratu od 650 franaka za ne pretjerano visok stambeni kredita sada treba izdvojiti oko 660 kuna više nego na po etku ove godine. Na osnovi prije objavljenih podataka Hrvatske narodne banke, udjel kredita indek-

HT najskuplji u osam mjeseci

siranih uz švicarski franak u ukupnim kreditima sredinom 2010. godine iznosio 13,5 posto (34 milijarde kuna). Pritom se najve i dio kredita indeksiranih uz švicarski franak odnosi na kredite odobrene stanovništvu. Prema vrstama, od ukupnih kredita vezanih uz 'švicarac' najviše je onih za kupnju automobila (52,9 posto) te stana (41,5 posto). Me u tvrtkama je udjel kredita indeksiranih uz franak znatno manji i na kraju kolovoza 2010. iznosio je samo 3,4 posto. B.hr

BROJKA

660 kuna više nego na po etku godine potrebno je izdvojiti za mjese nu ratu stambenog kredita od 650 švicarskih franaka

IVICA MUDRINI , predsjednik Uprave HT-a, ija je dionica u etvrtak završila na razini od 290 kuna SNIMIO SAŠA ETKOVI

KUPCI NE POSUSTAJU U sjeni golemih transakcija dionicama Ine Hrvatski je Telekom porastao na 290 kuna, što je najve a vrijednost te dionice u posljednjih osam mjeseci Pretposljednji trgovinski dan na Zagreba koj burzi u 2010. godini nije donio prevelika uzbu enja, osim nastavka navale na dionice Belja koje su samo u prosincu poskupjele 26 posto. Crobex je porastao tre i dan zaredom, ovaj put 0,55 posto i dosegnuo 2101,02 boda. Crobex 10 tako er je sko io pola posto i završio na 1147,02 boda. Redovan promet dionicama iznosio je 60 milijuna kuna, od ega je 38 milijuna kuna potrošeno na dionice Ine. Vlasnika je u etvrtak promijenilo 12.400 dionica najve e doma e naftne kompanije u rasponu cijene

od 3068 do 3150 kuna. Ina je na kraju poskupjela 0,64 posto, na 3120 kuna.

Belje na 72 kune

"Iako su pred nama novogodišnji praznici, interes malih ulaga a za prodaju dionica Ine nije jenjao ni u etvrtak. Upravo je ta dionica omogu ila znatan pozitivan pomak na doma oj burzi u prosincu, zahvaljuju i emu i indeksi godinu završavaju s dobitkom. Nadamo se da e i sije anj biti u takvom ozra ju", kazala je za Hinu direktorica Službe za investicijsko bankarstvo Štedbanke Ivana Hatvali .

Tre i put u etiri trgovinska dana u društvo milijunaša ušla je dionica Belja, koja je u teku em mjesecu porasla 26 posto, popevši se 57 na 72 kuna. U etvrtak je na Belje potrošeno gotovo 2,5 milijuna kuna pri emu mu je cijena porasla 2,44 posto, na 72,72 kune. Solidan rast od 11 posto uz promet od 52.000 kuna ostvarila je i dionica Vupika. Drugu najlikvidniju poziciji sa 6,2 milijuna kuna redovnog prometa osigurao je HT, koji je porastao pola posto, na 290 kuna, što je najviša razina te dionice od kraja trav-

nja. Milijunski promet ostvaren je i dionicom Janafa, koja je porasla nešto više od jedan i pol posto, na okruglih 3000 kuna.

Magmi novi pad od 10%

Dionica HGspota nastavila je padati i u etvrtak i nikako se ne može re i da je turbulentno razdoblje iza nje. Cijena joj je u etvrtak pala

REGIJA

Na Beogradskoj je burzi i u etvrtak nastavljen pad dioni kih indeksa. BELEX 15 izgubio je 1,80 posto vrijed-

Nikola Su ec

BROJKE

U Beogradu nastavljen pad, rast u Sarajevu Regionalne burze nastavile su u etvrtak izvedbe kakve su imale i dan prije

ispod razine od 20 kuna. Tjedan je po ela teškim padom, ve im od 14 posto, a ini se kako na tjednoj razini dojam ne e biti ništa bolji. Treba istaknuti da je Magma uz promet od pola milijuna kuna nastavila snažan pad cijene, pa je tako u etvrtak izgubila dodatnih gotovo 10 posto vrijednosti.

nosti i spustio se na 647,86 bodova. Dionica NIS-a nastavila je padati, a posebno težak pad od 4,18 posto pretrpjela je niška AIK banka. Najlikvidnija dionica bila je Bambi Banat, ija je cijena porasla gotovo 10 posto.

Ljubljanska burza i dalje raste, pa je SBITOP narastao 0,63 posto. Rastom se istaknula Luka Koper, ija je cijena sko ila 4,65 posto, a rastu indeks pridonijelo je i izdanje Petrola rastom 1,87 posto. Krka je poskupjela 0,72 po-

sto. Sarajevski SASX-10 dobio je na vrijednosti gotovo jedan posto. Rasle su gotovo sve blue chip dionice, pa je tako BH Telecom porastao 2,63 posto, Energoinvest 1,71 posto, a Elektroprivreda BiH 2,11 posto. A. Pa.

1,53 0,59 posto narastao je Moste

posto pao je Mbi10