Business.hr broj 797

PRIVATIZACIJA 10-11

ZAGREBA»KA BURZA 23

U osmom natječaju za Bizovačke toplice očekuje se ponuda Rusa

Crobex prošle godine porastao četiri posto

Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijaševi potvrdio nam je da se za Bizova ke toplice zanima ruski investitor, koji je i pomalo nestrpljivo ekao raspisivanje novog natje aja za 99,44 posto udjela u tvrtki s oko 80 mil. kuna duga

PONEDJELJAK 3/1/2011

BROJ 797 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

INTERVJU: JAKO ANDABAK 4-5 Splitski poduzetnik i hotelijer, vlasnik koncerna Sunce, nedavno je dokapitalizirao tri hotela, ali i osnovao novu osiguravaju u ku u registriranu za neživotna osiguranja s naglaskom na zdravstvenom osiguranju

Andabak otvara bolnicu u Zaboku i Stubičkim toplicama SPECIJAL: GODIŠNJI PREGLED I PROGNOZE

2011. - godina u kojoj će izbori pojesti već zakašnjele reforme Pad gospodarstva izme u 1,5 posto i realnije 1,7 posto 2010. godine daje pravu sliku neuvjerljivog oporavka koji bi Hrvatska trebala doživjeti u 2011. godini, izme u jedan i 1,7 posto rasta BDP-a. Potvr uju to i rije i makroekonomista koji su sudjelovali u anketi Business.hr-a 6

info&stav

INDIKATOR

2-3

11-godišnjak teško ozlije en Produljen rok za plavi dizel iz 2010.

I ove je Nove godine više osoba teško ozlije eno pirotehni kim sredstvima. Tako je u Slavonskom Brodu 11-godišnji dje ak zadobio po život opasne ozljede, a u Gostovi u je 19-godišnjak lakše ozlije en.

Zagreba ka je policija u sklopu akcije "Mir i dobro" u petak i subotu oduzela 7034 petarde, 273 rakete i 574 vatrometne rakete od etvero gra ana

Ministarstvo poljoprivrede produljilo je do kraja sije nja rok za korištenje koli ina plavog dizela za prošlu godinu, i to zato što je znatan dio odobrenih koli ina za 2010. godinu ostao neiskorišten jer poljoprivrednici zbog jesenskih poplava nisu uspjeli završiti obradu tla business.hr Ponedjeljak 3/1/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

INDEKS TRANSPARENTNOSTI TRŽIŠTA NEKRETNINA

Iza nas samo Kazahstan i Bjelo Na globalnoj listi transparentnosti tržišta nekretnina u 2010. godini Hrvatska se me u 81 zemljom obuhva enom istraživanjem Jones Lang LaSallea našla na 61. mjestu, izme u Omana i Maroka, koji su ispred nas, i Egipta te Saudijske Arabije koji slijede Hrvatsku. No, položaj Hrvatske na europskoj ljestvici transparentnosti još je nezavidniji: od 31 zemlje iza Hrvatske su samo Kazahstan i Bjelorusija.

Napredak u Europi

Australija i Kanada najtransparentnija su tržišta nekretnina u svijetu prema Globalnom indeksu 2010.

Kako navode iz Jones Lang LaSallea, transparentnost tržišta nekretnina važna je prije svega zbog povezanosti s privla enjem stranih investicija. Za transparentnost tržišta najvažniji su brza dostupnost

informacija o uvjetima poslovanja te pravedna i dosljedna primjena lokalnih zakona, objasnila je Rosemary Feenan, voditeljica globalnog istraživanja Jones Lang LaSalle o transparentnosti tržišta nekretnina.

Prema indeksu, kojim je obuhva ena 31 europska zemlja, jako su napredovale Turska te pojedine zemlje srednje i isto ne Europe, me u kojima su Poljska, eška i Ma arska, pa su sada po transparentnosti tržišta nekretnina u prosjeku zemalja zapadne Europe.

Europu odlikuje visoka transparentnost, posebice u zakonodavstvu i upravljanju odnosno kontroli tržišta nekretnina. Odlikuje je i transparentnost transakcija na tržištu, što joj pak omogu uje šire djelovanje investitora i veliku prisutnost multinacionalnih tvrtki koje se bave

Mjesto na ljestvici

Država

1. Velika Britanija 2. Švedska 3. Irska 29. HRVATSKA 30. Kazahstan 31. Bjelorusija

Ocjena

1.24 1.25 1.27 3.59 3.93 4.48

nekretninama. Kriza je i u europskim zemljama donijela prekid razvoja transparentnosti tržišta, posebno u natje ajima i pregovara kim procesima, navodi se u analizi Jones Lang LaSallea.

Britanci vode

Najtransparentnije europsko nacionalno tržište nekretnina je u Velikoj Britaniji i prema

tom se tržištu mjere sva ostala u Europi. Švedska je dostigla drugo mjesto po transparentnosti svoga tržišta, a slijede je Francuska i Njema ka. Visoku razinu transparentnosti imaju i Irska, Danska te Belgija. Povijesno razlikovanje zapadne od isto ne Europe po transparentnosti sve više postaje nevažna granica jer su Poljska, eška i Ma arska

LANI U IGRAMA HRVATSKE LUTRIJE OSVOJENA 33 JACKPOTA

Igračima isplaćen 131 milijun kuna, najveći dobitak 38,4 U igrama na sre u hrvatski su igra i u 2010. godini "digli" impresivnih 131 milijun kuna. Prema podacima Hrvatske lutrije, osvojena su 33 jackpota, podijeljeno je 49 automobila, a jocker jackpot pogo en je 18 puta.

Najve i pojedina ni osvojeni iznos u prošloj godini je jackpot od 38,4 milijuna kuna u igri Loto 7/39, a u

jokeru je najve a nagrada bila 20,1 milijun kuna. Po broju osvojenih jackpotova najsretniji su bili igra i iz Zagreba koji su ih dobili ak 10 puta, a ukupna vrijednost osvojenih iznosa bila je 18,6 milijuna kuna. Me utim, pojedina no najve i osvojeni iznosi, me u ostalim i jackpot od 38,4 milijuna kuna, otišli su igra ima u

malim gradovima koji su po tome ipak bili sretnije ruke.

Tako su igra i iz Zeline, Slatine, Slavonskog Broda i Žrnovnice u samo etiri dobitka skupili ak 77,6 milijuna kuna! Podaci Hrvatske lutrije pokazuju da su bogovi sre e u prošloj godini Hrvatima najviše bili naklonjeni na ljetnom godišnjem odmoru. Tako su u kolovo-

zu igra i osvojili ak sedam jackpot dobitaka. Nije im loše bilo ni u svibnju, kada su pet puta "ga ali u sridu" i pogodili jackpot. Igra i su u prošloj godini dobili mogu nost pove ati šanse za ostvarivanje dobitaka putem internetske uplate igara na sre u, i to samo jednim klikom iz vlastitog stana. Naime, najve i projekt

››

BISER DANA

BROJKA

Gledao sam "Ro enje Isusovo" i "Mojsija" i prepoznao se u puno dijelova, ĹĄto mi je dalo novu snagu ZDRAVKO MAMI , izvrĹĄni dopredsjednik Dinama, za Ve ernji list o tome kako je proveo BoĹži

611,6 milijuna kuna investirao je HĹ˝ u prvih devet mjeseci 2010., ĹĄto je samo 40,6 posto plana za cijelu godinu

UVODNIK

jelorusija Zajedniťtvo? Žao mi je, HRVATSKO trŞiťte nekretnina je netransparentno i malo je vjerojatno da e se stanje poboljťati dok Hrvatska ne u e u Europsku uniju, navodi se u analizi Jones Lang LaSallea

ta se Ĺželja ne e ispuniti

SNIMIO HRVOJE DOMINI

sada usporedive sa zemljama zapadne Europe.

Velik napredak ostvarile su i Slova ka te Rumunjska. No, navodi se u analizi Jones Lang LaSallea, Bugarska se suo ava s velikim problemom transparentnosti, a Hrvatska ima nisku transparentnost i malo je vjerojatno da e se ona poboljĹĄati dok ne u e u Europsku uniju.

Iznena uju i je napredak u transparentnosti dviju zemalja koje su se suo ile s najve im gospodarskim teĹĄko ama, Gr ke i Portugala..

Gorden Knezovi

gorden.knezovic@business.hr

k 38,4 milijuna Hrvatske lutrije u 2010. bio je pokretanje igara na sre u na internetu ime je igranje dovedeno izravno u domove igra a.

Koliko je internetsko igranje uzelo maha, pokazuje i injenica da je samo u prvih deset dana putem interneta igre Hrvatske lutrije zaigralo 2618 novih igra a. N. C.

Petra Buli petra.bulic@business.hr

P

remijerka Jadranka Kosor poĹželjela je u subotu od hrvatske javnosti (i kolega politi ara) "viĹĄe zajedniĹĄtva" kako bismo lakĹĄe obavili sav teĹžak posao koji nas eka - misle i prije svega na reforme koje su nuĹžne radi brĹžega gospodarskog oporavka.

"Moja najve a Şelja je da svi jednako predano radimo i nosimo svoj dio odgovornosti", rekla je premijerka. Žao mi je, ali ne ide to tako.

'Bolni rezovi' su uvijek bolni, i za gra ane, ali joĹĄ i viĹĄe za vladaju e. A opozicija e iskoristiti priliku.

AK NI GR KA VLADA bez obzira na gospodarsko-fiskalnu situaciju koja je zemlju doista dovela na sam rub - nije mogla dobiti potporu javnosti, bez obzira na to ĹĄto bi svakom iole razumnom bilo kristalno jasno da zemlja pred bankrotom zaposlenima u javnoj upravi, primjerice, mora ukinuti 13. i 14. pla u. I susjedni premijer Pahor zbog svojih je bolnih rezova izgubio podrĹĄku javnosti, koja je prema nedavnom istraĹživanju pala na jedva dvadesetak posto.

››

PREMIJERKA JADRANKA KOSOR u subotu je od hrvatske javnosti (i kolega politi ara) poĹželjela "viĹĄe zajedniĹĄtva" kako bismo lakĹĄe obavili sav teĹžak posao koji nas eka FOTO CROPIX

'Bolni rezovi' su uvijek bolni, i za gra ane, ali i za vladaju e. A opozicija e iskoristiti priliku. ak ni gr ka vlada - bez obzira na to ĹĄto se zemlja naĹĄla pred samim bankrotom - nije mogla dobiti potporu javnosti Me utim, i gr ka i slovenska vlada, kao i mnoge druge, preuzele su pritisnute krizom svoj dio odgovornosti prema dugoro noj (ili barem srednjoro noj) dobrobiti cjelokupnoga druĹĄtva, ostavivĹĄi u drugom planu pozicioniranje na politi koj sceni i podilaĹženje javnosti koja e uvijek rogoboriti.

Standardna je preporuka politi arima da bolne rezove provode u prvoj godini nakon iz-

bora kako bi se njihovi rezultati mogli osjetiti do kraja mandata i tako vladaju ima priskrbiti novi mandat.

MORAMO PRIZNATI da je premijerka Kosor u delikatnoj situaciji: ako provede 'bolne rezove', popularnost joj dodatno pada i opozicija ima joĹĄ viĹĄe izgleda na izborima, a ako ih ne provede i kojim slu ajem time sa uva poziciju, u godini nakon izbora bit e joĹĄ gore -

deficit ne e pasti, zaduĹženost e rasti, kamate e pojesti joĹĄ ve i dio prora una i manje e prostora biti za poticanje konkurentnosti doma ega gospodarstva uo i ulaska u Europsku uniju. A i za golem novac koji e, kako se nadamo, sti i iz EU fondova treba imati novca u prora unu za sufinanciranje projekata.

Nadajmo se da e premijerka pravilno odabrati.

tema 4-5

INTERVJU: Jako Andabak Splitski poduzetnik i hotelijer, vlasn ali i osnovao novu osiguravajuću kuću registriranu za neživotna osigu

Osiguranje Izvor id od Sunca - nudi i b Novo osiguravajuće društvo sklapa police osiguranja od početka ove godine, a paralelno s tim grade se bolnice, poliklinike i druge zdravstvene ustanove u Zaboku kao priprema za veliki projekt u Stubičkim Toplicama te u Zagrebu Jako Andabak, vlasnik koncerna Sunce (u čijem sastavu je i 13 hotela Blue Sun), nedavno se vratio prvobitnom biznisu i najavio osnivanje nove osiguravajuće kuće pod nazivom Izvor.

Sa splitskim poduzetnikom i hotelijerom razgovarali smo o planovima za razvoj novog biznisa, nedavnoj dokapitalizaciji triju hotela, ali i propalim planovima o kupnji 30 posto dionica omiljenog mu nogometnog kluba Hajduk.

Kad će početi raditi nova osiguravajuća kuća Izvor i kako će funkcionirati?

- Krećemo od početka 2011., odnosno već u prvom tjednu nove godine počet će se sklapati police osiguranja. Društvo je registrirano za neživotna osiguranja s naglaskom na zdravstvenom osiguranju. Najkasnije do ulaska Hrvatske u Europsku uniju očekujemo reformu zdravstvenog osiguranja i planiramo se kao proizvod uključiti u taj segment. Paralelno gradimo bolnice, poliklinike i druge zdravstvene ustanove kako bismo mogli pružiti zdravstvenu uslugu pod vlastitim nadzorom. Slično kao što smo gradili polikliniku Sunce, ali sad idemo korak dalje jer uključujemo i bolničku zdravstvenu zaštitu.

Na koliki tržišni udjel ciljate?

- Cilj nam je postići nekih pet posto u sljedećih pet do šest godina.

Koje ćete prodajne kanale koristiti, hoćete li uključiti i turoperatore?

- Kombinirano, razvit ćemo vlastitu mrežu poslovnica po Hrvatskoj, a drugi kanal su brokeri i zastupnici. Na stranim tržištima u pojedinim segmentima mogli bismo uključiti i turoperatore. Što vam točno donosi ugovor sklopljen s ruskim osiguravajućim društvom Sogazom u vlasništvu Gazproma? Koliko su vam gostiju doveli?

- Dolaze nam njihovi gosti koji u programu imaju i zdravstvenu zaštitu. Za neke boravak u našim hotelima obuhvaća samo wellness, a za neke i skeniranje zdravstvenog stanja uz određene tretmane. Ugovor je potpisan prije godinu dana i donio nam je povećanje ukupnog broja gostiju u 2010. godini. Rusi su nam postali najbrojniji gosti nakon Nijemaca. Za ovu godinu iz Rusije imamo izvrsne najave koje ulijevaju optimizam. Iz Gazproma bismo trebalo imati 15.000 noćenja više nego lani, a

imamo ugovor i s gradom Moskvom. U predsezoni i posezoni dolaze nam njihovi građani, prije svega mladi i djeca. Samo Moskva donijet će nam novih 25.000 noćenja.

››

Rusi su nam postali najbrojniji gosti nakon Nijemaca. U 2011. godini iz Gazproma bismo trebali imati 15.000 više noćenja nego lani, a ugovor s gradom Moskvom u predsezoni i posezoni donijet će nam novih 25.000 noćenja Jako Andabak, predsjednik Uprave koncerna Sunce Snimio saša Ćetković

Ima li potencijalnih takvih ugovora i u drugim zemljama?

- Razgovaramo s njemačkim osiguravajućim društvima, ali i šire. Njemačka je naše tradicionalno tržište koje koristi odmorišnu komponentu naše ponude i nešto sportsku. Nastojimo promovirati i zdravstvene programe, ali to je drukčije tržište. U Rusiji postoje veliki sustavi s kojima možete sve dogovoriti, a iz Njemačke nam goste jedino dovode turoperatori. To je za njih novost pa moraju ispitati svoj interes. Kad sagradimo bolnice, osobito nakon završetka projekta u Stubičkim Toplicama, moći ćemo snažnije razvijati i zdravstveni dio.

Koje zdravstvene ustanove planirate otvoriti pored bolnice u sklopu zdravstveno-turističkog centra koji se gradi u Stubičkim Toplicama?

- U veljači planiramo završiti opremanje bolnice Premium Life u Zaboku.

Zakupili smo jedno krilo

zabočke bolnice, prostor je uređen i čekamo opremu.

Predviđene su četiri operacijske sale, neurokirurgija, ortopedija i dijagnostika.

Od ožujka bismo krenuli s prvim operacijama. Sve je to priprema za veliki projekt u Stubičkim Toplicama, kamo ćemo preseliti opremu i osoblje iz Zaboka kad projekt bude dovršen. Želimo dotad biti kadrov-

ski ekipirani, ali i afirmirati svoju tržišnu poziciju. To bi trebala biti svjetska razina kvalitete i izvrsnosti pa s nekim svjetskim klinikama dogovaramo suradnju kako bismo bili njihov referentni centar. Ujedno u Zagrebu do lipnja planiramo otvoriti polikliniku.

O kakvoj je točno investiciji riječ, kolika su ulaganja i

, vlasnik koncerna Sunce, nedavno je dokapitalizirao tri hotela, a osiguranja s naglaskom na zdravstvenom osiguranju

business.hr Ponedjeljak 3/1/2011

ide korak dalje bolničke usluge ››

Ove godine planiramo novu atrakciju - fotosafari na divlje konje koji obitavaju na visoravni između Livna i Kupresa. Organizirat ćemo jednodnevne izlete autobusima iz Blue Sun hotela u Makarskom primorju investicije započete iako nije bilo dugoročnih kredita. Oni su mogli s pozajmicama živjeti i dalje, ali taj je kapital skup. Smatrali smo da je nužno dokapitalizirati društva kad posluju u otežanim okolnostima. Dokapitalizaciju smo dogovorili s grčkim partnerima; uloženo je 30 milijuna eura kako bismo hotele doveli u bolju "kondiciju" i kako bismo bili spremni za novi ciklus investiranja kad dođe bolja klima.

kako ste osigurali financiranje?

- U Zagrebu kupujemo prostor za polikliniku i osiguranje, trenutačno smo pred potpisivanjem ugovora, a prostor je vrijedan oko šest milijuna eura. U Zaboku smo za opremanje sala utrošili oko tri milijuna eura. U obje ustanove, u Zaboku i Zagrebu, zajedno s menadžmentom zaposlit

ćemo oko 60 ljudi. Financiranje smo dijelom osigurali kreditom, a dijelom vlastitim novcem.

Kad se planira dovršetak projekta u Stubičkim Toplicama?

- Projektira se, u fazi smo dobivanja papira. Očekujemo da bi gradnja mogla početi potkraj 2011. ili početkom 2012. godine, a sami

bi radovi trajali do godinu i pol dana.

Kakav ste financijski rezultat ostvarili u prošloj godini?

- Poslovali smo solidno, unutar dva posto planiranog proračuna, dok smo u 2009. godini odstupili 4,5 posto. Računamo da bi ova godina mogla donijeti dobit koja bi nas zadovoljila i omogućila daljnji razvoj.

Nedavno ste dokapitalizirali hotele u Bolu, Tučepima i Brelima tako da ste prethodne pozajmice pretvorili u dionice povećavši svoje vlasničke udjele. Jesu li pozajmice hoteli iskoristili za tekuće poslovanje ili je bilo i nekih ulaganja?

- Bilo je svega, neke su

Kolika je prosječna popunjenost u hotelima Blue Sun? - Oko 150 dana, ali imamo i rekordere koji su popunjeni do 190 dana kao što su hotel Soline u Brelima i Alga u Tučepima. Popunjenost se može više promijeniti jedino uvođenjem novih proi-

zvoda. Wellness je odličan motiv za dolazak izvan sezone, a ozbiljno smo krenuli i u smjeru vinskog turizma. Ove godine planiramo novu atrakciju - fotosafari na divlje konje koji obitavaju na visoravni između Livna i Kupresa. Prema prvim reakcijama očekujemo velik interes, a organizirat ćemo jednodnevne izlete autobusima iz Blue Sun hotela u Makarskom primorju.

Zasad je odgođena prodaja dionica Hajduka za koje ste bili zainteresirani. Namjeravate li prodati svoj udjel od 5,2 posto?

- Do daljnjega se u projektu pasiviziramo, ne kupujemo, ali i ne prodajemo. Dođe li dobar kupac, možda ćemo i prodati. Ne isključujemo mogućnost ni da dokupimo dionice ako se promijene okolnosti. Tako razmišljaju i moji suradnici u procesu. Ništa ne ide preko noći, a pogotovo je teško neke stvari promijeniti u glavama. Taj problem postoji još uvijek i nema smisla ulaziti u takvu situaciju kad nema prijateljske atmosfere i povjerenja.

Maja Grbić maja.grbic@business.hr

tema 6-7

Godišnji pregled i prognoze

2011. - godina u koj

pojesti već zakašnje Pad gospodarstva izme u 1,5 posto i realnije 1,7 posto 2010. godine daje pravu sliku neuvjerljivog oporavka koji bi Hrvatska trebala doživjeti u 2011. godini, izme u jedan i 1,7 posto rasta BDP-a.

Potvr uju to i rije i makroekonomista koji su sudjelovali u anketi Business.hr-a Prema podacima koje je Državni zavod za statistiku objavio u petak 31. prosinca, u tre em prošlogodišnjem kvartalu hrvatska je ekonomija zabilježila realan rast od 0,2 posto u odnosu na tre e tromjese je 2009. Rastu BDP-a najviše je pridonio rast najvažnije komponente - osobne

potrošnje od 1,9 posto, što je prva pozitivna stopa nakon ak sedam negativnih kvartala, zahvaljuju i u dobroj mjeri turizmu, koji je donio i sezonsko zapošljavanje, ali i kona nom ukidanju ozloglašenog Kosori ina hara a.

Dvosjekli ma pada uvoza rezultirao je pozitivnim

››

››

Nezaposlenost e u prvom kvartalu dose i i 19 posto, a sezonski e se spustiti po etkom turisti ke sezone

Potrošnja ku anstava ne e biti dovoljna za pokretanje još jednog ciklusa rasta kao u razdoblju od 2005. do kraja 2007.

ALEN KOVA», makroekonomski analiti ar Erste banke

ZDESLAV ŠANTI , glavni ekonomist Société Générale - Splitske banke

business.hr

oze

Ponedjeljak 3/1/2011

ojoj će izbori jele reforme neto doprinosom izvoza robe i usluga, ali su investicije u fiksni kapital pale velikih 9,5 posto, sedmo tromjese je zaredom, uz negativan bazni u inak. To je posljedica, naravno, pada drŞavne potroťnje odnosno njezinih investicija, dok privatni sektor joť ne pokazuje ni naznake novog ciklusa ulaganja.

PotroĹĄnja u minusu

DZS je u petak objavio podatke o maloprodaji u studenome, koji iznena uju e pokazuju snaĹžniji rast u usporedbi s prethodnim mjesecima.

U tom je mjesecu na godiĹĄnjoj razini maloprodaja porasla 2,5 posto realno i 3,8 posto nominalno. Blage pozitivne stope rasta posljedica su ponajprije baznog u inka budu i da je u studenome proĹĄle godine zabiljeĹžen snaĹžan pad prometa od trgovine na malo (-15,8

››

Prora unski deficit dosegnut e 6,5 posto bruto doma eg proizvoda

MARKO Ĺ KREB, glavni ekonomist Privredne banke Zagreb

posto realno odnosno -14,9 posto nominalno godiĹĄnje).

S druge strane, rast je zasigurno obuzdan intenziviranjem negativnih trendova na trĹžiĹĄtu rada, ĹĄto izravno utje e na kupovnu mo gra ana koji u skladu s tim prilago avaju svoje kupovne navike, stoji u analizi koju je u petak objavio Raiffeisen Consulting.

Utjecaj blagog porasta prometa u trgovini na malo u drugoj polovici godine trebao bi izostati te bismo na razini cijele 2010. godine mogli zabiljeĹžiti realan pad oko 2 posto godiĹĄnje, o ekuju u RBA. Rast koji emo doĹživjeti u 2011. godini tako e, ini se, biti prije svega posljedica niske baze i trzaja blagog oporavka doma e potraĹžnje izazvanog stabilizacijom u loĹĄim uvjetima i, na sre u za nas, nastavkom gospodarskog rasta u zemljama Europske unije, kojoj

››

Za poticaj razvoja nuŞno je provo enje reformi koje mijenjaju poloŞaj poduze a na lokalnim trŞiťtima - rada, kapitala, robe i usluga ZRINKA ŽIVKOVI MATIJEVI , direktorica Direkcije za ekonomska istraŞivanja Raiffeisen Consultinga

››

Apetit za rizikom mogao bi joĹĄ neko vrijeme ostati povoljan, ĹĄto bi se pozitivno odrazilo na cijene dugova trĹžiĹĄta u nastajanju, pa i na hrvatski dug HRVOJE STOJI , direktor Ekonomskih istraĹživanja u Hypo Alpe-Adria banci

tema 8-9

Godišnji pregled i prognoz

nastavljamo konvergirati u o ekivanju lanstva.

Najviše je optimizma u predvi anjima rasta hrvatskog BDP-a došlo iz Ekonomskog instituta, na ijem je elu dr. Sandra Švaljek.

Tamo o ekuju 1,7 posto rasta BDP-a u 2011. S druge strane, najmanje pozitivno predvi anje, kad je o brojkama za BDP rije , dao je Alen Kova , makroekonomski analiti ar Erste banke, koji procjenjuje rast po stopi oko jedan posto.

Gotovo svim sugovornicima Business.hr-a u toj temi zajedni ko je identificiranje problema nedostatka politi ke volje za provedbu strukturnih reformi u 2010. i 2011. godini, a za gospodarstvo je dodatni problem injenica da bi se do kraja ove godine trebali održati parlamentarni izbori. U skladu s približavanjem izbora, pišu u svojim predvi anjima iz Ekonomskog instituta, Vlada bi mogla izbje i bilo koji potez koji procijeni politi ki rizi nim, što je obeshrabruju e za gospodarstvo kojem hitno trebaju kredibilne politike.

Promet u maloprodaji u studenome donio je lijepo iznena enje: rast 2,5% nadmašio je o ekivanja analiti ara

Politi ka pat pozicija

Sli no ocjenjuje i Zrinka Živkovi Matijevi , direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga. Iako se o ekuju odre eni pozitivni utjecaji približavanja lanstvu u Europskoj uniji, zbog približavanja izbora ona ne

Uz spor rast, koji po svojim stopama puno više odgovara zrelim, kapitalisti kim ekonomijama nego Hrvatskoj koja bi trebala biti u usponu, nezaposlenost e u 2011. doživjeti vrhunac

o ekuje provo enje zna ajnijih mjera proturecesijske gospodarske politike s dugotrajnijim u inkom, odnosno reformske politike, nego mjere s kratkotrajnim pozitivnim u inkom na rast BDP-a uz rast inozemnog duga.

A upravo su reforme, a ne deklarativno opredjeljenje, kaže Živkovi Matijevi , nužne za mijenjanje položaja poduze a na lokalnim tržištima rada, kapitala, robe i usluga.

Uz spor rast, koji po svo-

jim stopama puno više odgovara velikim, zrelim kapitalisti kim ekonomijama nego Hrvatskoj koja bi trebala biti u usponu, nezaposlenost e u 2011. godini doživjeti vrhunac. Prema procjenama Ekonomskog instituta, to e se dogoditi u velja i i ožujku, kad e broj prijavljenih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje dose i 330.000.

Kova iz Erste banke tako govori o stopi iznad 19 posto, koja bi se ipak trebala sezonski spustiti kad po -

ne turisti ka sezona. Optimisti niji je njegov kolega, glavni ekonomist Société Générale - Splitske banke Zdeslav Šanti . On smatra da se stopa nezaposlenosti ne e podizati puno iznad 17,5 posto. Ipak, upozorava na drugi, ustvari još ve i problem. Nastavit e se smanjenje zaposlenosti, odnosno broj radno sposobnih, time što e dobar broj novonezaposlenih iza i iz radne snage, i to naju estalije kroz prijevremena umirovljenja.

business.hr

oze

Ponedjeljak 3/1/2011

U skladu s približavanjem izbora, pišu u svojim predvi anjima iz Ekonomskog instituta, Vlada bi mogla izbje i bilo koji potez koji procijeni politi ki rizi nim Upravo su oporavak realnog sektora i restrukturiranje prera iva kog sektora, ocjenjuje taj makroekonomist, razlozi smanjenja zaposlenosti u 2011. godini.

Dodatno, Šanti kaže kako nije izgledno da e se zaposlenost oporaviti prije druge polovice 2012. godine, dakle, za najmanje 18 mjeseci, što je uzrokovano strukturnom neravnotežom izme u ponude i potražnje, niskim stupnjem mobilnosti i fleksibilnosti radne snage. Na kraju, tu je i nedostatak efikasnih mjera poticanja zapošljavanja, pogotovo u poticanju ravnomjernijeg regionalnog razvoja.

Strana ulaganja ekaju

Loši pokazatelji zaposlenosti radne snage u doma oj ekonomiji upu uju na to da e potrošnja ku anstava biti nedovoljna za pokretanje još jednog ciklusa rasta kao u razdoblju od 2005. do kraja 2007. godine, a javna potrošnja bit e limitirana nedostatkom novca odnosno prora unom u kojem je ak 85 posto mase determinirano i nije je mogu e mijenjati bez ozbiljnih rezova, poput onih u sustavu doprinosa ili svetim kravama poput sustava mirovina, pogotovo povlaštenih.

Situacija s prora unom i refinanciranjem dugovanja mogla bi biti i gora nego što se o ekuje, smatra Hrvoje Stoji , direktor Ekonomskih istraživanja u Hypo Alpe-Adria banci.

Prema njemu, Hrvatskoj trenuta no idu na ruku dvije bitne stvari. Prva je da Hrvatska, nakon što u ožuj-

ku dospije euroobveznica u iznosu 750 milijuna eura, ostaje sa svega dvije aktivne euroobveznice, što je i u vrijednosnom i relativnom iznosu vrlo esto znatno manje u odnosu na velik broj isto noeuropskih zemalja.

S druge strane, pod pretpostavkom da vode e središnje banke nastave ekspanzivnu monetarnu politiku, apetit za rizikom mogao bi još neko vrijeme ostati povoljan, što bi se pozitivno odrazilo na dugove tržišta u nastajanju, pa i na hrvatski dug.

Me utim, treba biti svjestan i da fiskalni problemi na periferiji eurozone nisu riješeni. Ako, primjerice, Španjolska bude "kontaminirana", posljedice e se osjetiti diljem eurozone, s neupitnim negativnim implikacijama na dug isto noeuropskih zemalja. Izdava i obveznica iz zemalja srednje i isto ne Europe s najve im kratkoro nim dugom (Bugarska, Baltik, Ma arska, pa i Hrvatska) tada e biti najve i izvor rizika ako investitori krenu tražiti sljede u slabu kariku u lancu, zaklju io je Stoji .

Uz to, može se o ekivati da e izostati i izravna i neizravna strana ulaganja. Uz to što smo ve ionako slabi u njihovu privla enju, u srednjoro nom razdoblju ne treba o ekivati povratak priljeva inozemnih izravnih investicija u zemlje "nove Europe", me u kojima je i Hrvatska, na razine prije krize.

Josip Jagi

josip.jagic@business.hr

Izvoz skočio 16,6 posto Od sije nja do studenoga 2010. ukupan je hrvatski izvoz iznosio 59 milijardi kuna, a uvoz je iznosio 100,4 milijarde kuna pa proizlazi da je pokrivenost uvoza izvozom bila samo 58,8 posto, objavio je u petak Državni zavod za statistiku. Vanjskotrgovinski deficit u istom je razdoblju iznosio 41,3 milijarde kuna.

Iako je rije o nepotpunim podacima (nedostaju podaci od prosinca), jasno je da se u odnosu na prethodnu godinu izvoz pove ao jer je s mjesecom manje ve sada ve i od prošlogodišnjih 55 milijuna kuna.

U prvih jedanaest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani izvoz je sko io 16,6 posto. Uvoz je u prvih jedanaest mjeseci pak smanjen 2,6 posto. B. K.

Stranci spasili i studeni

I u studenom se bilježi rast broja turisti kih dolazaka i no enja, kao i prethodni mjeseci 2010., pokazuju prvi podaci DZS-a od petka. U studenome je bilo etiri posto više dolazaka i 1,8 posto više no enja, a to pove anje ponovno možemo zahvaliti inozemnim gostima. U studenome smo tako imali 10 posto više stranih gostiju i oni su ostvarili 11,6 posto više no enja. Doma ih je gostiju bilo 2,5 posto manje i ostvarili su ak 9,4 posto manje no enja.

Gledaju i ukupno prvih jedanaest mjeseci prošle godine, Hrvatska je ostvarila 3,3 posto više turisti kih dolazaka i 2,6 posto više no enja u odnosu na 2009. godinu. Pritom je stranih gostiju bilo više 4,8 posto i ostvarili su 3,6 posto više no enja. M. G.

doga aji

POD PRIJETNJOM TUŽBE

ZGH ispla uje dio boži nice

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 3/1/2011

TRAŽI SE...

HRT opet zapošljava Nešto više od mjesec dana otkako je HRT po kratkom postupku otpisao 300-njak honorarnih suradnika, od kojih su neki na javnoj televiziji radili godinama, na toj televiziji kre u u potragu za novim djelatnicima.

U jednom je dnevnom listu, naime, objavljen oglas kojim se traže asistent režije, sekretar režije te organizator.

Uvjeti za ta tri radna mjesta nisu prestrogi: na HRT-u o ekuju da to budu osobe srednje stru ne spreme s poznavanjem rada na ra unalu, komunikativne i sposobne raditi u timu te s dobrim poznavanjem tehnologije proizvodnje i emitiranja TV programa. Za organizatora je uvjet i poznavanje rada na organizaciji emisija.

S HRT-a nismo dobili službeno o itovanje o tim novim zapošljavanjima nakon burnih otkaza, ili "odluka o prekidu suradnje", kako se službeno zove otpuštanje honorarnih suradnika. Otpuštenim honorarcima nisu ponu ena nova radna mjesta iako oni sa svojim godinama iskustva neprijeporno dobro poznaju tehnologiju i praksu rada na Hrvatskoj televiziji. HRT je o ito zaklju io da e više sre e imati s posve novim radnicima koji još nisu upoznali hirovitu ud novog poslodavca. I. U. G.

IVO »OVI , predsjednik Uprave Zagreba kog holdinga SNIMIO HRVOJE DOMINI

Zagreb. Zaposlenicima Zagreba kog holdinga (ZGH) e do 5. sije nja biti ispla en dar za djecu u iznosu od 600 kuna, a prva rata boži nice od 884,87 kuna sti i e im s pla om za prosinac.

Odlu ila je to u petak Uprava Holdinga kojoj, s obzirom na nepopustljivost sindikata, nije preostalo drugo

nego poštovati kolektivni ugovor i pristati na isplatu dara i boži nice od 2887 kuna. Isplata ostatka boži nice, poru ili su iz Holdinga, dogovorit e se sa sindikatima na sljede em sastanku.

Sindikati su se ve izjasnili kako ne pristaju na isplatu u više od tri rate, a Uprava Holdinga pokušava dobiti što više vremena kako bi prikupila oko 70 milijuna kuna koliko joj je potrebno za isplatu dara za djecu i boži nica za oko 12.200 zaposlenih. N. C.

BROJKA

70

milijuna kuna potrebno je Zagreba kom holdingu za isplatu dara za djecu i boži nica za oko 12.200 zaposlenih

U osmom natječaju za Bizov toplice očekuje se i ruska po PRIVATIZACIJA

Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijaševi potvrdio nam je da se za Bizova ke toplice zanima ruski investitor koji je pomalo i s nestrpljenjem o ekivao raspisivanje novog natje aja za 99,44 posto udjela u tvrtki s oko 80 milijuna kuna duga

Vlada je najavila raspisivanje novog natje aja za privatizaciju Bizova kih toplica u kojemu Hrvatski fond za privatizaciju drži 99,44 posto vlasni kog udjela.

Koncesija

Kao izgledni kupac u lokalnim slavonskim medijima spominje se ruski ulaga koji se bavi investiranjem u lje ilišta. Najnoviji, osmi po redu natje aj tako bi kona no mogao dobiti ozbiljnog ponu a a, za razliku od prethodnih na kojima ne samo da nije bilo ponuda nego se nije otkupljivala ni natje ajna

dokumentacija.Bizova ke toplice prodaju se, kao i dosad, za jednu kunu, a me u uvjetima natje aja je zadržavanje osnovne djelatnosti i zate enog broja radnika u roku jedne godine, podnošenje programa restrukturiranja i ponuda popusta za podmirenje svih obveza društva prema državnim vjerovnicima.

Prema ranijim informacijama, dugovanja toplica dosežu 79 milijuna kuna, ali je u me uvremenu tvrtka dobila dugogodišnju koncesiju za termalnu vodu i status lje ilišta, što je ini atraktivnijom za potencijalne ulaga e.

Nakon dogovora u Ministarstvu zdravstva poliklinika u sklopu Bizova kih toplica dobila je prije nekoliko mjeseci mogu nost pružanja lje ilišnih i zdravstvenih usluga preko HZZO-a poput Varaždinskih i Daruvarskih toplica.

To bi im godišnje moglo podebljati prihode za 13 milijuna kuna.

Ulaganje 150 mil. kn

Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijaševi potvrdio nam je da se za Bizova ke toplice zanima ruski investitor koji je pomalo i s nestrpljenjem o ekivao

MOST NA DRAVI

TDR

HAC podiže kredit Skuplje cigarete od 130 mil. kn od 1. sije nja Hrvatske autoceste (HAC) kreditom od 130 milijuna eura financirat e gradnju mosta preko Drave, doznaje se iz HAC-a. Javno nadmetanje za realizaciju kredita HAC je objavio u elektroni kom oglasniku Narodnih novina, a rok za dostavu ponuda je 16. velja e.

Kreditom e se financirati gradnja mosta preko rijeke Drave na dionici koridora Vc. H

Rovinj. Tvornica duhana Rovinj (TDR) pove ala je cijene šest od 40 svojih brendova cigareta, izvijestili su iz te tvrtke. "Samo porezi ine 70 posto cijene cigareta. Nakon posljednjeg pove anja trošarina, 1. listopada, TDR je za odre eni broj brendova zadržao stare cijene i snosio dodatno porezno optere enje“, kažu u TDR-u, dodaju i kako to više ne mogu. H

SIR I VRHNJE

Rashladne vitrine postaju obavezne

Zagreb. Zagreba ke su tržnice u novu godinu ušle po propisima Europske unije koji nalažu prodaju mlije nih proizvoda isklju ivo u hladnjacima.

Me utim, zbog kašnjenja isporuke jednog od dobavlja a na pola od 17 tržnica u Zagrebu kumice e mlijeko i sir do daljnjeg prodavati kao i dosad. U Tržnicama Zagreb o ekuju da

e sve 123 rashladne vitrine biti postavljene do 10. sije nja.

Zagreba ki holding pokrenuo je nabavu vitrina za sir i vrhnje tek nakon što je sanitarna inspekcija u rujnu po ela napla ivati kazne kumicama zbog nepropisnog prodavanja mlije nih proizvoda. Rješenje Ministarstva zdravstva o vitrinama ina e je na snazi još od 1. lipnja 2010. godine. Holding je rashladne vitrine platio 1,25 milijuna kuna, a iz gradske tvrtke najavljuju da zbog nove investicije kumicama ne e pove avati najamninu. N. C.

zovačke I ove godine na tržištu će biti a ponuda previše junetine i svinjetine INTERVENTNE MJERE

Sad ve možemo vidjeti da e u prvih šest mjeseci proizvodnja junadi biti mjese no za 2500 do 3000 komada ve a nego što su naše potrebe, kaže Branko Bobeti , direktor udruženja Croatia sto ar

SNIMIO GORAN FLAUDER

STATUS LJE»ILIŠTA koji su Bizova ke toplice dobile prije nekoliko mjeseci trebao bi ih u initi zanimljivijima za potencijalne ulaga e

raspisivanje novog natje aja (najavljenog u HFP-u još krajem listopada), ali nam nije znao re i o kojoj je to no kompaniji rije .

Neslužbeno doznajemo kako su se Rusi obratili Bizova kim toplicama pismom namjere, nakon ega se više nisu javljali. Predsjednik Nadzornog odbora Bizova kih toplica Josip Salapi kazao je medijima da su Rusi spremni uložiti 150 milijuna kuna kako bi toplice pretvorili u moderno lje ilište za rehabilitaciju djece iz Rusije, ali i druge vrste rehabilitacije.

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

Za interventni otkup junadi Vlada je u prora unu za 2011. predvidjela šest milijuna kuna, a etiri milijuna kuna za sufinaciranje otkupa utovljenih svinja. Na zatvorenom dijelu sjednice u etvrtak donesena je i odluka o posebnim interventnim mjerama u mlije nom sektoru kojom je za sufinanciranje otkupa sirovog mlijeka predvi eno 250 milijuna kuna.

Direktor udruženja Croatia sto ar Branko Bobeti rekao je da e i u 2011. godini na tržištu biti viška junadi i svinja.

Pad potražnje

"Sad ve možemo vidjeti da e u prvih šest mjeseci proizvodnja junadi biti mjese no za 2500 do 3000 komada ve a nego što su naše potrebe. Prošle je godine u posljednjih nekoliko mjeseci na isto na tržišta, prvi put nakon tri desetlje a, izvezeno otprilike 10.000 komada junadi, što je vrijednost jednog mjese nog klanja", istaknuo je Branko Bobeti . Pove ana proizvodnja i smanjenje

potražnje za govedinom dovele su do stvaranja viškova i pada otkupne cijene utovljene junadi pa je u srpnju prošle godine Vlada, žele i izbje i još ve e poreme aje u govedarstvu, izdvojila etiri milijuna kuna za sufinanciranje otkupa junadi.

Kod utovljenih svinja, kaže Bobeti , ponuda je konstantno ve a od potražnje, a dodatni je problem što se žive svinje još uvijek ne mogu izvoziti u zemlje Europske unije.

"Uzgajiva i svinja i peradi u teškoj su situaciji jer cijena kukuruza koji se koristi kao hrana raste, a zbog niske kupovne mo i nije mogu e rast troškova ugraditi u potroša ku cijenu", napominje Bobeti . Za interventni otkup svinja u

JUNCI e u prvom polugodištu 2011. godine biti prekobrojni ARHIVA BUSINESS.HR

2010. je godini izdvojeno u dva navrata po otprilike tri milijuna kuna.

Otkup mlijeka

Mjerama koje je Vlada donijela u etvrtak predvi en je otkup 6000 komada utovljene junadi i 25 tisu a utovljenih svinja kategorije T1. Otkup e se obaviti preko javnog natje aja odabirom najpovoljnijih ponuda zainteresiranih proizvo a a. Kako se navodi u priop enju Vladina ureda za odnose s javnoš u, novac za sufinanciranje otkupa sirovog mlijeka isplatit e se proizvo a ima kravljeg mlijeka za mlijeko isporu eno mljekarama u razdoblju od 1. studenoga 2010. do 31. listopada 2011. godine, te ov jeg i kozjeg mlijeka za mlijeko isporu eno u

razdoblju od 1. sije nja do 31. prosinca 2011. godine.

Iz Državnog prora una isplatit e se 0,42 kn/kg kravljeg mlijeka za mlijeko I. razreda kvalitete i 0,70 kn/kg ov jeg odnosno kozjeg mlijeka za mlijeko I. razreda kvalitete. M. P.

BROJKE

6

milijuna kuna izdvojit e Vlada u 2011. za interventni otkup junadi

4

milijuna kuna izdvojit e Vlada u 2011. za interventni otkup utovljenih svinja

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 3/1/2011

NASTAVLJA SE PAD

Zaposlenih u industriji 6% manje

Zagreb. Prema podacima DZS-a, ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u studenome je manji 6 posto u odnosu na isti mjesec lani, a u usporedbi s listopadom pao je 0,1 posto. U usporedbi s prosje nim mjese nim brojem zaposlenika u 2009., broj zaposlenih pao je 8 posto.

Broj zaposlenih u odnosu na

listopad u proizvodnji intermedijarnih proizvoda ostao je isti, u energiji je ve i 0,3 posto, u kapitalnim proizvodima ostao je isti, u trajnim proizvodima za široku potrošnju ve i je 0,7 posto, a u netrajnim proizvodima za široku potrošnju manji je 0,4 posto.

Prema podru jima djelatnosti, broj zaposlenih osoba u rudarstvu i va enju manji je 7,5 posto, u prera iva koj industriji manji je 6,2 posto, a u opskrbi strujom, plinom, parom i klimatizaciji manji je 1,7 posto. B. K.

NADOMAK STE»AJU

Švec otišao s Radija 101 S posljednjim danom 2010. godine Radio 101 napustio je Siniša Švec, jedan od zaštitnih glasova tog radija. Pozdravljanje u eteru i spominjanje ste ajnog ro išta 11. sije nja zvu ali su kao najava gašenja radija. Iako radio postoji u odre enom obliku te i dalje emitira program, te crne najave nisu bez osnova. "Zasad

nemamo strateškog partnera jer su zainteresirani partneri nakon provedenog due diligencea odustali. Rizik im se jednostavno ne isplati", kazao je Drago Peri . Ste ajno ro ište 11. sije nja pokrenulo je dvoje zaposlenika radija. Ako radio ode u ste aj, to e vjerojatno, tvrdi Peri , zna iti njegov kraj. "Nekoliko najve ih vjerovnika radija dosad je pokazalo dobru volju i sa ekalo s naplatom potraživanja, a još ekamo odgovor ministarstava kulture i financija", kaže Peri . I. U. G.

NIS izgubio monopol pa se i Ina sprema za Srbiju IZVOZ DERIVATA Nakon što je srbijanska vlada ukinula NISov monopol na uvoz naftnih derivata, iz Ine potvr uju ambicije ulaska na srpsko tržište, gdje trenuta no izvoze samo 1,8 posto ukupnih koli ina naftnih derivata, i to uglavnom motornih ulja, bitumena, UNPa i manje koli ine eurodizela Vlada Srbije izglasala je u srijedu odluku o ukidanju Uredbe o na inu i uvjetima uvoza i prerade nafte i derivata nafte iz 2001. godine, pa e tamošnje tržište naftnim derivatima od 1. sije nja 2011. i formalno biti liberalizirano. Osim velikog broja srpskih tvrtki koje se bave trgovinom derivatima, priliku za proboj na srpsko tržište, ini se, mogle bi dobiti i hrvatske tvrtke.

Najve a hrvatska naftna kompanija Ina potvr uje da ima ambicije u i na srpsko tržište naftnih derivata. Ina trenuta no u Srbiju izvozi samo 1,8 posto od ukupnih koli ina naftnih derivata koje proda na tržištu, a zbog dosadašnjeg zakonskog ograni enja asortiman se

svodio na motorna i industrijska ulja, bitumen, ukapljeni naftni plin i manje koli ine eurodizela. Uz interes za ja anjem na doma em tržištu, Ina je, kako nam je potvr eno, zainteresirana i za regionalna tržišta, pa i za Srbiju.

Lokalna konkurencija

Naftni stru njak Davor Štern tako er smatra da je odluka srbijanske vlade dobra vijest koja otvara vrata i hrvatskim izvoznicima naftnih derivata da krenu u osvajanje tamošnjeg tržišta.

Koliko e u tome uspjeti, kaže on, ovisit e prije svega o njihovoj sposobnosti da se izbore za poziciju na tamošnjem tržištu jer u toj zemlji ve postoji velik broj malih

NAFTNA INDUSTRIJA Srbije u vlasništvu je Gazproma, koji je pokušao odgoditi ukidanje monopola FOTO NIS

uvoznika koji su nestrpljivo ekali ukidanje dosadašnjeg monopola NIS-a.

Naime, Uredba o na inu i uvjetima uvoza i prerade nafte i derivata nafte u Srbiji izglasana je još 2001. godine kako bi se sprije ilo crno tržište naftnih derivata, stabilizirao državni prora un i osigurao novac za rekonstrukciju rafinerijskih postrojenja teško ošte enih u NATO-ovim bombardiranjima 1999. godine. Tom je uredbom pravo na uvoz nafte i naftnih derivata bilo

isklju ivo u rukama NIS-a kao nacionalne kompanije.

Niže cijene

Tek 2007. godine uredba je izmijenjena, pa je uvoz sirove nafte omogu en i drugim kompanijama te manjim tvrtkama, ali sve uvezene koli ine sirove nafte morale su se prera ivati u rafinerijama NIS-a. NIS je u me uvremenu privatiziran i novi je vlasnik postao ruski Gazprom Neft, koji je neformalnim pritiscima na vladu pokušao sprije iti otvaranje

tržišta i zadržati monopol na preradu sirove nafte.

No, srbijanska je vlada ipak donijela odluku o ukidanju stare uredbe, što je u srpskoj javnosti do ekano s odobravanjem i neskrivenim o ekivanjima da e pojava konkurentnih uvoznika oboriti maloprodajne cijene goriva. Koliko su ta o ekivanja realna, pokazat e sljede i tjedni, nakon što novo, liberalnije tržište derivata u toj zemlji definitivno zaživi.

Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

moja lisnica

Najbolji ovogodišnji fondovski prinos 33 posto

Ponedjeljak 3/1/2011

Turbulentna godina na me unarodnim tržištima kapitala zadala je mnogo glavobolje doma im fondovskim menadžerima iji su se investicijski fondovi iz mjeseca u mjesec smjenjivali na listi najuspješnijih. Sjena izbijanja dužni ke krize u Europi, veliki padovi jedinstvene europ-

ske valute i govorkanja o mogu em raspadu eurozone godili su fondovima izloženim ameri kim, bliskoisto nim i tržištima BRIC-a, dok su oni okrenuti staroj Europi prošli nešto gore. No, neki su opet nadmašili o ekivanja.

Titulu fonda s najve im prinosom u 2010. godini, prema podacima HRportfolia, osvojio je NFD Aureus US Algorithm - iji je udjel u prošloj godini pora-

stao 33,2 posto. Rije je o dioni kom fondu koji je specifi an zbog dvije stvari. Prvo, fond je u potpunosti temeljen na algoritamskim sustavima trgovanja. Taj operativno zahtjevan na in ulaganja na visokorazvijenim tržištima prisutan je dugo vremena.

Drugo, fond je u potpunosti izložen ameri kom dolaru.

Imovina tog fonda zadnjeg dana 2010. godine vrijedila je gotovo 21 milijun kuna, a 69 posto tog iznosa bilo je uloženo u ameri ke dionice.

Tijekom godine trend bijega ulaga a iz Europe

SVI IDU PREKO VELIKE BARE Zahvaljuju i fondovskim menadžerima, hrvatski ulaga i u investicijske fondove mogli su u 2010. godini najviše zaraditi na inozemnim tržištima, prije svega u Sjedinjenim Državama, zatim u zemljama skupine BRIC Brazilu, Rusiji, Indiji i Kini

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU

7,38

> fondovi

kuna iznosio je na kraju prošlog tjedna te aj kune za euro, što je rast 0,03 posto u odnosu na tjedan prije

14-15

0,08

posto porastao je prošlog tjedna indeks obveznih mirovinskih fondova Mirex, na 156,57 bodova

2110,9

bodova dosegnuo je indeks Crobex u petak, 1,63 posto više nego prethodnog tjedna

95,61

boda iznosila je vrijednost obvezni kog indeksa Crobis na ZSE-u prošlog petka, 0,28 posto više nego tjedan prije

1154,3

bodova bila je vrijednost indeksa Crobex 10 prošlog petka, 1,42 posto više nego prethodnog tjedna

business.hr Ponedjeljak 3/1/2011

Dioni ki fondovi Fond

Naknada za upravljanje

Naknada depozitnoj banci

Izlazna naknada

Ulazna naknada

KD Victoria

2.50%

0.14%

0-1,5%

0-2%

ST Global Equity

2.50%

0.30%

0-2%

0.00%

HI-growth

2.00%

0.30%

/

0-2%

Raiffeisen World

2.00%

0.25%

/

0-1%

ZB euroaktiv

2.00%

0.30%

/

0-2%

ZB trend

2.00%

0.30%

/

0-2%

FIMA Equity

2.50%

0.20%

/

/

KD Prvi izbor

2.00%

0.14%

0-1,5%

0-2%

Ilirika JIE

3.50%

0.15%

0-3%

/

Raiffeisen C. Europe

2.00%

0.20%

/

0-1%

PBZ Equity fond

2.00%

0.15%

/

0-2%

HPB Dioni ki

2.00%

0.30%

/ do 31. 3.

0-1,5%

Erste Adriatic Equity

2.00%

0.30%

/

0-3%

NFD Aureus Global Developed

3.00%

0.30%

0-2%

0-0,5%

ZB aktiv

2.00%

0.30%

/

0-2%

HPB Dynamic

2.00%

0.30%

/ do 31. 3.

0-1%

Prospectus JIE

2.00%

0.18%

0-3%

/

AC Rusija

3.20%

0.35%

0-2,5%

0,5-1%

NFD Aureus BRIC

2.50%

0.30%

0-2%

0-0,5%

Capital Two

2.00%

0.25%

1.00%

1-3%

Ilirika Azijski tigar

3.50%

0.25%

0-3%

/

PBZ I-Stock

2.50%

0.15%

/

0-2%

HPB Titan

2.00%

0.30%

/ do 31. 3.

0-1,5%

Poba Ico Equity

2.00%

0.35%

/ do 31. 3.

0-2%

HPB WAV DJE

2.00%

0.25%

/ do 31. 3.

0-1,5%

Platinum Global Opportunity

3.00%

0.35%

/

/ do 31.3.

Erste Total East

2.00%

0.35%

/

0.30%

VB High Equity

2.00%

0.30%

2.00%

/

KD Nova Europa

2.50%

0.14%

0-1,5%

0-2%

Raiffeisen Emerging M.

2.00%

0.20%

/

0-2%

OTP indeksni

0.85%

0.15%

/ do 31. 3.

0.20%

Platinum Blue Chip

3.00%

0.28%

/

/ do 31. 3.

C-Zenit

3.50%

0.25%

0-1%

0-2%

MP-Bric HR

3.00%

0.35%

0-1,5% do 31.1.

/

MP-Mena HR

3.00%

0.35%

0-1,5% do 31.1.

/

OTP meridian 20

2.00%

0.25%

/ do 31. 3.

0-2%

A1

2.80%

0.25%

0-1,5%

0-2%

MP-Global HR

3.00%

0.35%

0-1,5% do 31.1.

/

NFD Aureus US Algorithm

3.00%

0.30%

0-2%

0-0,5%

NFD Aureus New Europe

3.00%

0.30%

0-2%

0-0,5%

AC G Dynamic EM

2.50%

0.25%

/

0-4%

OTP Europa Plus

1.25%

0.15%

/ do 31. 3.

0-2,5%

Ilirika BRIC

3.50%

0.25%

0-3%

/

KD Energija

3.00%

0.14%

/ do 15.1.

0-2%

ZB BRIC+

2.00%

0.30%

/

0-1,5%

Ilirika Gold

3.50%

0.15%

0-3%

/

2.50%

0.25%

1-3%

/

Posebni fondovi VB SMART

u Sjedinjene Ameri ke Države bio je o it i nije se prekidao tijekom druge polovine 2010. kada je prema podacima koje prikuplja Bloomberg "preko bare" otišlo i više od 80 milijardi eura. Dobra ilustracija te injenice jest kretanje klju nih burzovnih indeksa na oba kontinenta. U SAD-u su industrijski Dow Jones, tehnološki Nasdaq i financijski S&P 500 porasli više od deset posto, dok su referentni europski indeksi kraj poslovne godine uglavnom do ekali u minusu. Euro Stoxx 50 pao je ak tri posto, a londonski FTSE i pariški CAC pali su jedan posto.

Iznimka je frankfurtski DAX, koji je sko io ak 11 posto na krilima snažnog njema koga gospodarskog oporavka. Trgovinu na Dalekom istoku obilježila je volatilnost koja je tokijskom Nikkeiju i hongkonškom Hang Sengu donijela samo simboli an rast. Doma i je Crobex, u krajnje nezanimljivoj i sporoj trgovinskog godini, porastao samo etiri posto.

Osim US Algorithma, ak je 12 dioni kih fondova u 2010. ostvarilo prinos

80

milijardi eura europski su fondovski menadžeri u 2010. godini uložili u dionice u Sjedinjenim Ameri kim Državama

ve i od deset posto, a samo ih je 13 godinu završilo negativnim prinosom. Drugi najviši prinos od 25,74 posto ostvario je MP MENA HR, mali fond s imovinom od pet milijuna kuna. Taj fond 70 posto svoje imovine ulaže u arapske i sjevernoafri ke zemlje, a ak je 30 posto portfelja uloženo u Katru. Osim Amerike i Bliskog istoka, tre e najatraktivnije ovogodišnje ulaga ko uto ište bili su Brazil, Rusija, Indija i Kina, tzv. BRIC. Visoke stope gospodarskog rasta u tim propulzivnim ekonomijama izvrsno je iskoristio Ilirika BRIC, dioni ki fond koji je u prvoj godini rada prikupio 34 milijuna kuna imovine, na koju je ostvario prinos od 18,91 posto, ime je zauzeo visoko tre e mjestu na rang-listi najuspješnijih doma ih fondova. Taj je fond ak 16 posto svoje imovine plasirao u kratkoro ne depozite, a geografski je najviše izložen Kini (26,35 posto) i Brazilu (21,38).

Rast u zapadnoj Europi

Iako se zapadna Europa zbog spomenute dužni ke krize i njezinih potencijalnih novih žarišta tijekom cijele godine spominjala u negativnom kontekstu, prilike za zaradu spretniji ulaga i nisu propustili.

Najbolja primjer je HPB-ov World Apsolute Value, dioni ki fond koji je lani ostvario 18,36 posto prinosa a da je pritom više od pola svoje imovine uložio na tržišta Europske unije.

Više od deset posto prinosa po udjelu lani su ostvarili i KD Nova Europa,

OGLAS

Doznajte. »itajte. Inspirirajte se. karijerei, znanje posao

Ponedjeljak Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

Utorak

etvrtak Petak

Titulu fonda s najve im prinosom u 2010. godini, prema podacima HRportfolia, osvojio je NFD Aureus US Algorithm - iji je udjel u prošloj godini porastao 33,2 posto AC Rusija, Ilirika Azijski tigar, MP Global.hr, PBZ I Stock, ZB Trend i Raiffeisen World. Negativan su prinos pak od dioni kih fondova lani ostvarili NFD Aureus Global, A1, Erste Adriatic, Prospectus JIE, Erste Total East, RBA C. Europe, KD Victoria, HPB Dioni ki, C - Zenit, ST Global te dva najgore plasirana HPB Dynamic s minusom od 13 posto i Fima Equity, koji je po udjelu izgubio 16,58 posto vrijednosti.

Od 17 mješovitih fondova njih je deset u 2010. godini ostvarilo pozitivne prinose u rasponu od 1,5 do 9,79 posto, što je za opreznije, kratkoro ne i tradicionalno konzervativnije ulaga e koji biraju tu vrstu investicijskih fondova sasvim pristojno. Najuspješniji mješoviti fond bio je Allianz Portfolio, koji je po obra unskoj jedinici ostvario 9,79 posto prinosa. Samo nijansu lošiji bio je AC Global Emerging Markets.

Prinosom ve im od pet posto u 2010. godini mogu se pohvaliti i mještoviti fondovi ZB Investa, Ilirike, RBA Investa, Erstea i NFD Aureusa. Vrlo dobru godinu imali su i ulaga i koji su

odabrali obveznice. Svih osam doma ih obvezni kih fondova o ekivano je godinu završilo prinosima od 4,69 do devet posto. Devet posto plusa zabilježio je 11 milijuna kuna težak Capital One, koji je više od 50 posto svoje imovine uložio u obveznice hrvatskog Ministarstva financija. Oko 20 posto imovine tog fonda uloženo je u depozite.

Samo 0,5 posto slabiji prinos ostvario je deset puta ve i Erste Bond, koji je pola svoje imovine preusmjerio u doma e trezorske zapise, što se pokazalo odli nim izborom.

Nov ani fondovi u plusu

Najkonzervativniji nov ani fondovi sukladno su svojoj politici ulaganja ostvarili skromne pozitivne rezultate.

Najmanji prinos od 1,42 posto zabilježio je Platinum Cash, a više od 3,5 posto plusa ostvarili su ST Cash, Erste Money, PBZ Euro nov ani, HPB Nov ani, Raiffeisen Cash i Erste Euro Money, koji je osvojio titulu pobjednika prinosom od etiri posto u prošloj godini.

Nikola Su ec

Moja lisnica

Mediji i marketing Business plus

Mješoviti fondovi Fond

Naknada za upravljanje

Naknada depozitnoj banci

Ulazna naknada

Izlazna naknada

Erste Balanced

1.50%

0.15%

/

0-3%

ZB global

2.00%

0.30%

/

0-2%

PBZ Global fond

2.00%

0.15%

/

0-0,5%

HI-balanced

1.75%

0.30%

/

0-1,5%

Raiffeisen Balanced

2.00%

0.15%

/

0-1%

ST Balanced

2.50%

0.25%

0-2%

/

ICF Balanced

3.50%

0.25%

/

0.87%

ST Aggressive

2.50%

0.30%

0-2%

/

HPB Global

2.00%

0.25%

/ do 31.3.

0-1,5%

OTP uravnoteženi

2.00%

0.20%

/

0-1%

KD Balanced

1.50%

0.14%

0-1,5%

0-2%

Ilirika JIE Balanced

2.00%

0.15%

0-2,2%

/

NFD Aureus Em. M. B.

2.00%

0.30%

0-2%

0-0,5%

C-Premium

3.50%

0.25%

0-2%

/

Agram Trust

2.49%

0.24%

1-4%

0,36-3,33%

AC G Balanced EM

2.50%

0.25%

/

0-3%

Allianz Portfolio

2.50%

0.14%

/ do 31.3.

0-2%

Raiffeisen Prestige

2.50%

0.15%

/ od 8.3. do 30.6.

/

ZB bond

1.20%

0.10%

/

0-0,5%

HI-conservative

1.25%

0.30%

/

0-1%

Raiffeisen Bonds

1.25%

0.13%

/

/ od 6.1. do 30.6.

PBZ Bond fond

1.75%

0.15%

/

0-0,5%

Erste Bond

1.30%

0.15%

/

/ do 31.3.

Capital One

1.00%

0.25%

/

/

HPB Obvezni ki

1.50%

0.20%

/

0-0,5%

OTP euro obvezni ki

1.25%

0.15%

/

0-0,5%

PBZ Nov ani fond

0.90%

0.15%

/

/

ZB plus

0.90%

0.11%

/

/

ZB europlus

0.90%

0.11%

0-0,75%

0-0,75%

PBZ Euro Nov ani

1.00%

0.15%

/

0-1%

Raiffeisen Cash

0.80%

0.13%

/

/

Erste Money

1.00%

0.15%

/

/

HI-cash

1.00%

0.25%

/

/

ST Cash

1.00%

0.15%

/

/

PBZ Dollar fond

1.00%

0.15%

/

0-2%

HPB Nov ani

1.25%

0.15%

/

/

OTP nov ani fond

1.00%

0.15%

/

/

VB Cash

1.10%

0.13%

/

/

Agram Cash

1.50%

0.15%

/

/

Agram Euro Cash

1.30%

0.15%

/

/

Allianz Cash

0.90%

0.09%

/

/

Platinum Cash

1.25%

0.15%

/

/

Erste Euro-Money

1.00%

0.14%

/

0-2%

Obvezni ki fondovi

Nov ani fondovi

Tjedni pregled Agram Trust KD Victoria VB CROBEX10 FIMA Equity KD Balanced

11,07 % MAGMA

business.hr Ponedjeljak 3/1/2011

+

NAJBOLJIH 5 FONDOVA

BELJE

16-17

+

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

> štednja > krediti

Powered by

26,39%

NAJGORIH 5 FONDOVA 2,82 2,08 2,02 1,95 1,78

ZB euroaktiv Erste Total East Platinum Blue Chip OTP Europa Plus MP-Global HR

-1,52 -1,01 -0,98 -0,97 -0,87

Tjedni pregled

Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA ZABA OTP Hypo Alpe-Adria-Bank

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Zeleni kredit

6.09%

479

143,596

5.90%

Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za mlade - akcija

6.16%

483

144,830

5.99%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit uz paket teku eg ra una - akcija

6.21%

483

144,968

6.00%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6.30%

483

144,830

5.99%

Fiksna 12 mjeseci

RBA

FLEXI stambeni kredit - akcija

6.76%

506

151,922

6.50%

Promjenjiva

ERSTE PBZ Volksbank

Stambeni EKO krediti - model II

6.76%

506

151,922

6.50%

Promjenjiva

PBZ stambeni kredit za mlade - akcija

6.77%

506

151,922

6.50%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit

6.79%

504

151,219

6.45%

Promjenjiva

Banka Kovanica

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6.88%

506

151,922

6.50%

Promjenjiva

Banco Popolare

Stambeni kredit za mlade

7.24%

525

157,593

6.90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

ZABA Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10.91%

872

10,466

8.50%

Promjenjiva

RBA

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11.41%

870

10,439

8.00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12.58%

884

10,603

10.95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13.50%

874

10,489

8.90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13.60%

874

10,494

8.99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14.18%

877

10,522

9.50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14.66%

874

10,491

8.95%

Promjenjiva

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA

Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit

7.49%

578

69,235

6.89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7.68%

587

70,441

7.25%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - model II

8.04%

584

70,099

7.14%

Promjenjiva

ERSTE Hypo Alpe-Adria Bank Splitska banka ERSTE RBA ZABA Volksbank Podravska banka

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8.14%

594

71,221

7.50%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

8.20%

601

72,132

7.79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - model I

8.30%

597

71,692

7.65%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - model I i II

8.47%

600

72,006

7.75%

Promjenjiva

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8.87%

615

73,815

8.32%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane

9.20%

623

74,713

8.60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9.21%

607

72,797

8.00%

Promjenjiva

* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATE Banka Kovanica

ŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA ZARA ENA

VRIJEDNOST

BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATA PO DOSPIJE U

VRSTA

VRIJEDNOST

KAMATE

PO DOSPIJE U

DOBIT

Profitni devizni depozit

5.35%

Promjenjiva

1,692

11,692

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5.50%

Promjenjiva

5,071

471

Devizna ĹĄtednja

4.75%

Promjenjiva

1,494

11,494

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5.25%

Promjenjiva

5,049

449

Bonus ĹĄtednja

4.70%

Promjenjiva

1,477

11,477

HPB

Dje ja ĹĄtednja

4.95%

Promjenjiva

5,022

422

Oro eni depozit

4.55%

Promjenjiva

1,428

11,428

Volksbank

Bonus ĹĄtednja

4.80%

Promjenjiva

5,010

411

HPB

Oro ena devizna ĹĄtednja

4.50%

Promjenjiva

1,412

11,412

ERSTE

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3.10%

Promjenjiva

4,992

392

PBZ

Oro ena devizna ĹĄtednja

4.45%

Promjenjiva

1,395

11,395

Partner banka

Otvorena ĹĄtednja

4.50%

Promjenjiva

4,983

383

Standardna ĹĄtednja

4.25%

Promjenjiva

1,330

11,330

RBA

Rba ĹĄtednja plus

3.90%

Promjenjiva

4,980

380

Devizna ĹĄtednja

4.20%

Promjenjiva

1,314

11,314

Karlova ka banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4.40%

Promjenjiva

4,974

374

Oro ena ĹĄtednja

4.10%

Promjenjiva

1,281

11,281

OTP

Oro ena devizna ĹĄtednja

4.00%

Promjenjiva

1,249

11,249

Podravska banka

Partner banka Karlova ka banka Veneto banka

ERSTE IKB Hypo Alpe-Adria Bank Podravska banka

Planirana ĹĄtednja

4.20%

Promjenjiva

4,956

356

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4.20%

Promjenjiva

4,956

356

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE RBA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9.25%

101

6,054

7.80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9.38%

104

6,226

8.99%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9.83%

103

6,162

8.55%

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10.00%

103

6,184

8.70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10.24%

105

6,279

9.35%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit - model II (Bez jamaca)

10.29%

103

6,191

8.75%

Gotovinski ekspres kredit - promotivna ponuda

10.41%

104

6,270

9.29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10.60%

104

6,264

9.25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10.85%

105

6,271

9.30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10.87%

104

6,226

8.99%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Splitska banka

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA Volksbank RBA ERSTE Hypo Alpe-Adria Bank Banco Popolare PBZ

Za kupnju novog automobila - model II

8.36%

230

19,326

7.50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - model II

8.39%

230

19,295

7.45%

Promjenjiva

Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - model II

8.45%

230

19,326

7.50%

Promjenjiva

Akcija Autowill

8.55%

225

18,925

6.85%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8.88%

233

19,576

7.90%

Promjenjiva

Auto krediti uz osiguranje potraĹživanja - model B (uz fiducij i policu kasko osiguranja)

8.97%

236

19,827

8.30%

fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila - model B

9.27%

235

19,701

8.10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9.62%

241

20,208

8.90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10.47%

249

20,911

9.99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10.71%

245

20,587

9.49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - model II Kredit za kupnju plovila

9.74% 10.38% 10.47% 10.88% 10.99%

518 525 531 525 525

31,065 31,488 31,863 31,503 31,495

8.90% 9.48% 9.99% 9.50% 9.49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

ZABA Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

DOMINI

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 3/1/2011

OBRA ANJE NACIJI

Merkel: Euro je temelj napretka

Njema ka kancelarka Angela Merkel u novogodišnjem je obra anju Nijemcima naglasila važnost eura za Njema ku unato nedavnim problemima s kojima se cijela monetarna unija susrela u 2010. godini, po evši s gr kom krizom, koja se poslije prelila na Irsku, a i dalje prijeti Portugalu, Španjolskoj i Italiji. Merkel je euro nazvala temeljem zajedni -

kog europskog napretka. "Europa u ovim mjesecima prolazi kroz velike kušnje, a euro moramo oja ati jer Njema koj treba Europa i zajedni ka valuta", izjavila je. Euro je puno više od valute, rekla je, on je temlje napretka. Merkel je ocijenila 2010. godinu dobrom za Njema ku unato svim problemima. Njema ka se ulovila u koštac s krizom kao rijetko koja druga zemlja, rekla je kancelarka o krizi inozemnog duga koja se ovog prolje a proširila iz Gr ke na druge visokozadužene zemlje

monetarne unije. Njema ka ekonomija rasla je u 2010. godini po izrazito robusnim stopama od 3,5 do 3,7 posto, a nezaposlenost je dosegla najnižu stopu u gotovo 20 godina. Njema ka vlada nastavit e s ostvarivanjem važnih zacrtanih ciljeva i u 2011. godini, a najvažniji od tih ciljeva je uklju ivanje još ve eg broja ljudi u zaposlenu radnu snagu, rekla je Merkel. Na kraju naglasila je kako e još raditi na unapre enju financija i pojednostavnjenju poreznog sustava. J. J.

ANGELA MERKEL, njema ka kancelarka, vjeruje u eurozonu SNIMIO SAŠA ETKOVI

Prvi put nakon 2005. ra cijene robe, dionica i obv NASTAVAK U 2011. GODINI Ulaga i smatraju da e se potražnja pove avati i u ovoj godini jer je po eo oporavak zapadnih gospodarstava, a osobite nade polažu u Kinu i ostale brzorastu e zemlje poput Rusije, Indije ili Brazila Kao što je bilo i o ekivano, u 2010. godini sirovine su ulaga ima donijele najve e prinose. Razlog tome bila je pouzdana potrošnja Kine, koja je kupovala i uvozila sve, od pamuka, bakra do soje, i tako po ela izvla iti svjetsko gospodarstvo iz prve globalne recesije još od kraja Drugog svjetskog rata. Prošla je godina bila i prva još od 2005. u kojoj su cijene robe, dionica i obveznica te dolar istodobno rasli. Zabilježen je i najve i polugodišnji rast indeksa Thomson Reuters/Jefferies CRB još od 1956. godine, kada je uvedeno to mjerilo tržišne vrijednosti 19 sirovina kojima se trguje na globalnoj razini.

Divljali bakar i kukuruz

Posljednji podaci govore da e se snažan rast potražnje nastaviti i u 2011. godini. Indeks Thomson Reuters/Jefferies CRB samo je u etvrtak porastao 15

posto. "U 2010. godini cijene su snažno rasle nakon kineskog rasta potražnje za bakrom te globalnih problema s usjevima kukuruza", za Bloomberg je kazao Nic Johnson, menadžer investicijske ku e Pacific Investment Management, koja ulaže 24 milijarde ameri kih dolara u robu i sirovine.

Srebro skuplje 81 posto

Cijena kukuruza sko ila je na godišnjoj razini 49 posto. Loši klimatski uvjeti doveli su i do nedostatka pamuka na svjetskom tržištu, ija je cijena stoga sko ila 89 posto tijekom 2010. godine, a cjenovni je rekord probijen 21. prosinca nakon spekulacija da Kina ne e pitati za cijenu zbog vlastitih pove anih potreba.

Srebro, kao najvrjedniji metal koji se koristi u industriji, poskupjelo je 81 posto na godišnjoj razini.

Cijena kave dosegnula je 13-godišnji rekord, zbog ega se smatra da e cijena te sirovine najmanje rasti u 2011. godini.

Kako se o ekuje da e kinesko gospodarstvo u 2011. godini rasti po 9-postotnoj stopi, što je tri puta više od prognoziranog ameri kog rasta, a ak šest puta više od predvi enog rasta eurozone, ulaga i smatraju

da e potražnja za sirovinama i dalje rasti, osobito ako se Kini pridruže i druge brzorastu e zemlje poput Rusije, Indije ili Brazila. Me utim, nisu rasle cijene svih sirovina i robe jer je plin pao 22 posto, a kakao 8,8 posto.

Analiti ari upozoravaju da usprkos rekordnom rastu cijena sirovina ulaga ima prijeti i manji povrat na ulaganja nego što to upu uje rast indeksa Thomson Reuters/Jefferies CRB. Naime, indeks S&P GSCI Total Return, koji mjeri neto povrat na ulaganja, rastao je u 2010. godini 7,3 posto.

MSCI bolji nego 1999.

Ulaga i su sredinom 2010.

godine zbili redove i shvatili da ulaganje u dionice i nije tako opasno unato najgoroj financijskoj krizi nakon 1930. godine, pa je dioni ko tržište nakon teške situacije na po etku 2010. godine po elo rasti, pogotovo u drugom dijelu prošle godine.

Spasonosne mjere bez presedana zapadnih vlada donekle su vratile narušeno povjerenje ulaga a. Tako je indeks MSCI All World, koji mjeri vrijednost 1500 dionica diljem svijeta, imao najve i prosina ki rast još od 1999. godine.

Indeks MSCI All World za brzorastu a tržišta u prosincu je dosegnuo najve i mjese ni rast

CHROMOS AGRO

Isplata dioni ara Banovaca

Chromos Agro obavijestio je u petak Zagreba ku burzu o tome da je dan prije isplatio otpremninu svojim manjinskim dioni arima iz tvrtke Banovci. Chromos je dioni are isplatio u novcu, a upla en je na teku e i žirora une. Svi dioni ari koji nisu imali otvoren ra una imaju vremena otvoriti ga jer je preostali novac pohranjen. N. S.

BROJKA

89,70 dolara koštao je u petak barel sirove nafte na me unarodnim tržištima

rasle su bveznica

od 2. studenoga 2008. godine, kada je propala banka Lehman Brothers, što se smatra po etkom najnovije financijske svjetske krize.

Na godišnjoj je razini MSCI All World rastao 9,26 posto, a Nasdaq i S&P po 10 posto.

Obvezni ko tržište po elo je rasti još u sije nju prošle godine, kada je recesija ponovno zaprijetila SAD-u, a tadašnji predsjednik FED-a Ben Bernanke po eo provoditi plan upumpavanja više od 600 milijardi dolara na tamošnje tržište.

Japanske obveznice, koje je ujedno najve e tržište duga u svijetu, porasle su na 2,4 posto

ili dvostruko više nego u 2010. godini nakon što je tamošnja središnja banka smanjila kamatne stope na gotovo nulu.

Ulaga i na tržištu korporativnih obveznica imali su povrat na ulaganja od 7,12 posto, za razliku od 2009. godine, kada je povrat iznosio 16,3 posto.

Ante Pavi

ante.pavi @business.hr

BROJKA

7,12

posto iznosio je prošle godine prosje ni povrat na korporativne obveznice

OGLAS

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Godinu koja je netom proĹĄla red je zavrĹĄiti s dionicom Ine, koja je obiljeĹžila ne samo njezin kraj, nego se moĹže re i i cijelu 2010. godinu na Zagreba koj burzi.

Osim ĹĄto je prometom popravila sliku likvidnosti na doma em trĹžiĹĄtu kapitala, igre s tom dionicom ponovno su na pozornicu vratile Zagreba ku burzu, koja je najbolje razdoblje imala prije dvije godine. Ina je zadnjeg dana 2010. godine nastavila rasti, pa e i 2011. biti zanimljiva.

Ina-industrija nafte d.d.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Jadranski naftovod Ledo Atlantska plovidba d.d.

Atlantic grupa Belje Podravka prehrambena industrija d.d.

Institut IGH Gabarit d.d. za gra . radove i trgovinu AD plastik Hoteli Makarska Banka splitsko-dalmatinska Dalekovod Zagreba ka banka Slatinska banka Ingra Istraturist Umag d.d.

Humanitas d.d. za proiz., trg. i usluge Kon ar Jadransko osiguranje Adris grupa Ericsson Nikola Tesla Viro tvornica ĹĄe era d.d.

Jadroplov d.d.

Petrokemija Metalska industrija VaraĹždin OT-optima telekom d.d.

Euroherc osiguranje Jamnica Konzum Mlinar mlinsko-pekarska industrija Saponia Laguna Novigrad Luka Rijeka Auto Hrvatska Viadukt Hidroelektra niskogradnja LoĹĄinjska plovidba Industrogradnja d.d.

Privredna banka Zagreb Fima validus Terra Firma d.d.

BC institut Tehnika akove ki mlinovi uro akovi holding Magma d.d.

Dom holding Croatia osiguranje d.d.

Split tours Uljanik plovidba Veterina d.d.

Slavonski zatvoreni investicijski fond Kon ar - elektroindustrija Transadria Zvijezda BoŞjakovina Kon ar HTP Kor ula Zlatni rat Dioki d.d Atlas nekretnine Krať, prehrambena industrija Centar banka Luka Plo e Sun ani Hvar Vaba d.d. banka VaraŞdin Tankerska plovidba Žitnjak Badel 1862

+ BaĹĄ kao ĹĄto je Ina na pozitivan na in utjecala na trĹžiĹĄte dionica u 2010. godini, to se moĹže re i i za Podravku, ali sa suprotnim predznakom.

Ta je tvrtka ostavila posljedice ne samo na trĹžiĹĄte kapitala, nego je mnogo dalekoseĹžnije utjecala na kompletnu gospodarsku sliku Hrvatske i otvorila gnojni ir korupcije i razli itih gospodarskih malverzacija ije e se posljedice osje ati joĹĄ dugo. Ta je dionica posljednjeg dana proĹĄle godine pala 1,26 posto.

CROBEX: +0,47%

Redovan promet: 30.943.645,65 kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

3,120.00 288.65 2,999.99 5,830.00 727.50 805.00 71.00 302.62 1,659.00 555.00 115.02 91.50 115.00 255.74 250.00 108.00 16.44 294.85 23.50 983.83 3,200.00 263.10 1,361.00 359.00 140.00 163.00 2,525.00 25.00 4,800.00 41,500.00 178.00 637.00 150.00 9.20 181.22 325.00 254.00 150.02 154.75 595.00 565.00 6.99 660.00 235.00 1,160.00 3,738.00 31.00 26.50 35.85 5,255.00 120.00 564.00 62.67 27.93 530.00 2,000.01 3,339.98 96.97 1,079.00 61.57 59.66 75.00 34.00 434.00 213.13 1,668.00 29.73 63.00 1,290.00 115.00 83.96

3,200.00 290.00 3,000.00 5,830.00 738.00 805.00 72.97 306.85 1,700.00 555.00 117.00 91.50 115.00 259.38 253.01 114.00 16.87 299.98 23.50 988.00 3,200.00 264.00 1,362.50 360.00 141.50 168.00 2,525.00 26.99 4,800.00 41,500.00 178.54 637.00 150.00 9.20 182.00 341.99 260.99 157.00 156.95 595.00 565.00 7.13 660.00 235.00 1,169.00 3,738.00 31.50 27.85 36.00 5,255.00 120.00 564.00 65.00 28.21 530.00 2,000.01 3,339.98 96.97 1,099.00 61.57 59.66 76.14 34.00 434.00 213.13 1,668.00 29.75 63.00 1,290.00 115.00 83.96

3,188.99 288.71 3,000.00 5,830.00 738.00 805.00 72.26 302.68 1,680.00 555.00 117.00 91.50 115.00 259.00 250.05 114.00 16.60 299.98 23.50 988.00 3,200.00 263.12 1,361.00 360.00 141.50 168.00 2,525.00 26.99 4,800.00 41,500.00 178.00 637.00 150.00 9.20 181.22 341.99 254.00 157.00 156.95 595.00 565.00 7.13 660.00 235.00 1,169.00 3,738.00 31.10 26.50 35.85 5,255.00 120.00 564.00 65.00 27.93 530.00 2,000.01 3,339.98 96.97 1,099.00 61.57 59.66 75.00 34.00 434.00 213.13 1,668.00 29.74 63.00 1,290.00 115.00 83.96

2.21% -0.44% 0.00% 0.00% 0.57% 0.25% -0.63% -1.26% 2.44% 0.00% 0.86% 6.40% 0.00% 1.56% -0.81% 3.63% 0.48% 1.69% 0.00% 2.58% 3.24% 0.05% 0.00% 0.84% 0.00% 2.44% -11.40% 1.50% 20.00% 3.75% -2.73% 0.00% 25.00% -6.98% -0.15% 5.23% -0.39% 4.64% 7.50% 0.00% 0.89% 2.00% 230.00% 6.82% 1.65% -0.03% -1.27% -1.89% 0.14% -2.67% 0.00% -0.70% 3.59% -11.31% 0.86% 0.00% 4.37% -0.03% 4.67% -3.48% 0.12% 2.74% 0.03% 0.00% 6.57% 2.96% 2.55% 4.98% -0.77% 3.56% 0.00%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

6,052 12,457 527 200 721 620 5,256 1,202 217 500 2,361 2,331 1,770 675 683 1,514 9,723 500 5,000 115 35 397 65 215 498 403 26 2,273 9 1 214 59 240 3,700 162 77 96 145 139 33 33 2,257 23 64 11 3 343 385 200 1 40 8 71 160 8 2 1 34 3 50 48 30 65 5 10 1 52 23 1 8 5

19,213,439.73 3,604,862.99 1,580,999.90 1,166,000.00 528,956.93 499,100.00 377,207.79 366,670.55 366,039.62 277,500.00 273,103.47 213,286.50 203,550.00 173,804.95 172,035.47 168,071.06 162,382.49 148,574.51 117,500.00 113,390.34 112,000.00 104,611.88 88,525.00 77,310.00 69,806.84 66,670.37 65,650.00 58,186.45 43,200.00 41,500.00 38,169.07 37,583.00 36,000.00 34,040.00 29,394.45 25,828.63 24,425.94 22,420.93 21,579.00 19,635.00 18,645.00 15,861.35 15,180.00 15,040.00 12,769.00 11,214.00 10,707.30 10,384.75 7,197.00 5,255.00 4,800.00 4,512.00 4,498.50 4,480.00 4,240.00 4,000.02 3,339.98 3,296.98 3,276.97 3,078.50 2,863.68 2,278.50 2,210.00 2,170.00 2,131.30 1,668.00 1,546.16 1,449.00 1,290.00 920.00 419.80

31,889.90 23,642.04 2,228.54 1,283.59 1,029.89 2,684.11 593.65 1,640.53 266.41 37.80 491.35 102.43 54.24 594.01 16,015.30 104.76 124.50 1,402.41 31.52 60.69 400.00 1,785.03 1,812.38 499.20 231.59 561.31 37.92 76.11 1,464.05 918.23 4,041.11 124.48 98.78 143.49 1,083.78 226.31 116.03 97.95 103.97 269.18 10,777.24 19.26 23.76 39.13 221.48 392.49 100.67 129.17 267.70 1,616.43 38.21 327.12 119.92 93.47 1,363.22 57.51 334.86 19.88 213.41 26.25 32.95 303.15 113.42 596.15 60.58 371.32 217.43 111.21 808.04 23.65 63.15

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 1,625.00 253.10 2,332.01 4,720.12 705.00 657.10 54.00 240.00 1,106.00 550.00 76.01 61.00 115.00 217.00 200.00 97.30 14.50 280.00 22.50 909.99 2,300.00 242.21 1,181.00 290.00 124.01 105.50 2,360.00 25.00 3,000.00 31,101.00 143.05 637.00 105.25 8.80 161.54 302.00 190.00 120.00 121.00 292.00 461.06 5.00 200.00 180.00 871.01 2,560.00 22.36 23.01 27.87 4,502.00 110.00 533.13 52.05 15.15 430.00 1,834.44 2,851.00 80.01 975.00 57.00 30.05 70.00 20.50 290.00 200.00 1,160.03 25.00 54.00 1,140.00 76.10 58.00

3,200.00 332.84 3,157.27 7,049.99 1,060.00 829.99 96.87 400.00 3,397.40 560.00 119.00 109.80 179.00 390.00 280.00 116.91 43.76 410.00 25.00 2,198.00 3,350.00 318.99 1,777.00 420.00 190.30 184.73 3,130.00 44.80 7,098.88 41,850.00 207.51 640.00 186.00 11.94 220.00 519.00 375.00 257.00 173.00 595.00 618.00 29.01 989.00 300.00 2,020.00 3,799.21 40.90 69.90 45.90 5,948.87 120.00 678.00 74.45 34.97 542.09 3,290.00 4,798.97 155.01 2,450.00 167.99 59.66 150.96 46.98 497.02 277.00 2,093.00 36.50 78.00 1,655.00 163.85 139.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

62,23 267,50 0,69 152,00 85,01 13,01 5,13 2,89 17,51 89,50 10,17 41,00 17,00 3,85 380,20

63,00 272,00 0,70 157,70 87,00 13,59 5,13 2,89 17,80 90,50 10,25 42,00 17,79 3,90 410,00

62,95 272,00 0,69 157,70 86,00 13,49 5,13 2,89 17,60 89,50 10,20 42,00 17,79 3,90 410,00

Prosje na Promjena Koli ina

LJUBLJANSKA BURZA KRKG PETG NF1N MELR TLSG GRVG KDIR NF2R ZVTG SAVA KBMR KDHR LKPG IEKG SALR

KRKA PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S MERCATOR TELEKOM SLOVENIJE GORENJE KD ID NFD HOLDING ZAVAROVALNICA TRIGLAV SAVA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR KD GROUP LUKA KOPER INTEREUROPA SALUS

TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 NOVA BANKA AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C BOSNA AUTO D.D. SARAJEVO (K2) BH TELECOM D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D ZIF NAPRIJED DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO ZIF MI GROUP DD SARAJEVO HELIOS D.D. BANOVICI ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO

1,40 37,00 37,00 1,37 37,70 4,20 0,49 80,50 1,00

1,41 38,00 37,50 1,43 38,00 4,47 0,49 80,50 1,00

1,40 37,71 37,03 1,38 38,00 4,47 0,49 80,50 1,00

1,40 0,37 0,37 1,41 0,38 4,35 0,49 0,80 1,00

37,00 25,10 18,80 36,50 39,00 39,50 37,00 3,65 70,05 4,19 8,00 3,61

38,40 25,10 19,02 37,00 39,00 43,45 37,00 3,89 71,00 4,20 8,00 3,99

38,40 25,10 18,80 37,00 39,00 43,45 37,00 3,89 70,05 4,20 8,00 3,61

38,00 14,78 18,92 36,64 39,00 39,87 37,00 3,82 70,24 4,20 8,00 3,80

Sunce a.d. Sombor Montinvest a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad Energoprojekt holding a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Sacen a.d. Novi Sad Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Informatika a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Adriacoop a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Komercijalna banka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2012K

6,05 % 12,46 % -3,59 % 0,00 % 0,00 % 9,42 % 0,00 % 9,58 % -2,71 % 5,00 % 0,00 % 1,40 %

3.511,00 11.000,00 474,00 898,00 3.150,00 2.145,00 3.000,00 6.950,00 2.940,00 831,00 5.000,00 79,40 25.602,00 86,30 94,50

3.511,00 11.000,00 476,00 900,00 3.399,00 2.145,00 3.575,00 6.950,00 2.950,00 851,00 5.000,00 80,92 27.500,00 87,94 94,80

3.511,00 11.000,00 475,00 900,00 3.323,00 2.145,00 3.282,00 6.950,00 2.947,00 850,00 5.000,00 80,22 26.046,00 87,06 94,54

3.511,00 11.000,00 474,85 899,98 3.323,14 2.145,00 3.281,85 6.950,00 2.946,79 850,32 5.000,00 80,22 26.046,40 87,06 94,54

-12,01 % 4,76 % 0,00 % 3,21 % 2,12 % 19,17 % 10,13 % 8,54 % 8,95 % -2,30 % -1,96 % 0,82 % -3,53 % 0,07 % 0,46 %

R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA ALKALOID SKOPJE MAKEDONIJATURIST SKOPJE OHRIDSKA BANKA OHRID TOPLIFIKACIJA SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog VINARSKA VIZBA TIKVES SKOPJE

0,00 % 1,92 % -1,25 % -2,13 % 1,69 % 5,92 % 12,16 % -0,01 % 2,99 %

91,10 88,00 3.210,00 2.810,00 3.900,00 2.530,00 1.850,00 3.271,00 3.600,00 530,00 1.750,00

91,10 89,00 3.250,00 2.890,00 3.959,00 2.530,00 1.850,00 3.299,00 3.600,00 530,00 1.750,00

91,10 88,17 3.239,93 2.835,73 3.912,93 2.530,00 1.850,00 3.296,29 3.600,00 530,00 1.750,00

56,03 54,23 3.239,93 2.835,73 3.912,93 2.530,00 1.850,00 3.296,29 3.600,00 530,00 1.750,00

30000 91003 36200 5600 20669 345 3000 1789 1000

42.015,00 34.102,89 13.510,64 7.875,00 7.836,35 1.501,65 1.467,00 1.440,14 1.000,00

80532 10102 1180 600 550 530 422 3513 50 703 250 195

3.059.838,00 149.269,70 22.328,30 21.983,56 21.450,00 21.132,50 15.614,00 13.410,93 3.512,38 2.951,03 2.000,00 741,95

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN04 RMDEN09 KMB SBT ALK MTUR OHB TPLF TNB GRNT TKVS

532.024,88 167.064,70 150.699,31 117.044,10 113.552,35 110.481,19 51.524,11 50.930,47 37.613,04 35.390,69 32.771,95 31.341,00 21.796,24 19.265,70 19.262,80

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA SNCE MOIN NIIS ENHL AIKB SCEN MTBN FITO INFM SJPT ADRC A2016 KMBN A2014 A2012

0,72 % 8461 1,87 % 620 -0,14 % 217126 -0,13 % 762 -0,58 % 1308 1,05 % 8386 0,02 % 10045 15,60 % 17623 1,76 % 2119 -3,66 % 395 0,00 % 3212 0,00 % 761 4,65 % 1241 0,00 % 4943 5,13 % 50

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1C BOATRK2 BHTSR FBIHK1E FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1D NPRFRK2 FDSSR MIGFRK2 HELSRK1 ENISR

Promet

valuta: EUR - euro 62,88 269,46 0,69 153,60 86,81 13,17 5,13 2,89 17,75 89,59 10,20 41,18 17,56 3,90 385,24

BANJALU KA BURZA TRZN-R-A RSRS-O-D RSRS-O-C TLKM-R-A RSRS-O-B ZPTP-R-A HEDR-R-A RSDS-O-C NOVB-R-E

+

Oznaka

Ponedjeljak 3/1/2011

3699 12.987.189,00 995 10.945.000,00 20627 9.794.792,00 5100 4.589.920,00 765 2.542.205,00 1170 2.509.650,00 652 2.139.768,00 200 1.390.000,00 362 1.066.738,00 1066 906.444,00 147 735.000,00 7984 640.514,34 20 520.928,00 5385 468.804,42 4751 449.147,10

valuta: MKD - makedonski denar 0,10 % 200000 11.206.921,58 0,08 % 117070 6.349.080,89 -0,30 % 278 900.700,00 -1,88 % 210 595.504,00 -1,10 % 146 571.288,00 -0,78 % 100 253.000,00 0,00 % 130 240.500,00 1,42 % 62 204.370,00 0,00 % 33 118.800,00 0,27 % 146 77.380,00 6,06 % 37 64.750,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Sacen Novi Sad Hidroelektrane na Drini Informatika Beograd Galenika ZIF Zepter

+19,17 % +12,16 % +8,95 % +8,54 % + 5,92 %

+

Powered by

business.hr

Agrohercegovina -36,00 % AIK banka -4,18 % Fabrika duhana Sarajevo -4,00 % Sava -3,66 % OKTA Skopje -3,00 %

Razvojna banka Vojvodine

Bambi Banat

Razvojna banka Vojvodine zabilježila je u petak velik promet uz snažan rast cijene.

Stopom rasta ve om od 10 posto, ta je banka zaslužila titulu pobjednika dana, što joj pripada i za izvedbu na tjednoj razini.

To se, me utim, ne može re i za godišnju razinu jer je u prošloj godini dionica Razvojne banke Vojvodine više nego prepolovila cijenu, sa 7300 dinara na 3282 dinara.

Banatski Bambi doživio je u petak velik pad, samo dan nakon rekordnog rasta. Ulaga i u tu dionicu upravo zbog uspjeha u etvrtak mogu biti zadovoljni jer se dionica Bambija zadržala u pozitivnom na tjednoj razini.

Osim toga, prošla je godina bila više nego dobra za izdanje Bambija jer je od sije nja 2010. godine više nego udvostru io cijenu i tako zadržao poziciju jedne od najvažnijih dionica na Beogradskoj burzi.

+10,13 -7,99

REGIONALNI INDEKSI 0,00% BIRS +2,08% 850,35 956,12 Belex15 +0,61% FIRS +2,30% 651,78 1.632,46 Belexline +0,69% MBI10 0,00% 1.282,66 2.278,92 SASX10 -0,39% MOSTE +1,53% 944,07 513,42 SASX30 +0,56% NEX20 +1,68% 925,95 14.488,61 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI -1,34% WIG20 -0,26% 2.763,81 BUX -1,26% 21.339,78 -0,54% -1,21% ATX -0,39% 2.926,64 indeksa na zatvaranju u +0,61% Stanje petak 31. prosinca 2010.

FTSE100 5.899,94

DAX 6.914,19

CAC40

3.804,78

MICEX 1,687.99

AMERI»KI INDEKSI DJIA -0,14% S&P500 -0,15% 11.569,71 1.257,88 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -0,15% etvrtak 30. prosinca 2010.

2.662,98

investor 22 TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

R

edovan dioni ki promet na Zagreba koj burzi iznosio je 238,708 milijuna kuna, što je pad 28,16 posto u odnosu na tjedan prije. Indeks Crobex porastao je 1,63 posto i posljednja mu je vrijednost 2110,93 boda, a Crobex 10 tjedan je završio na 1154,30 bodova, što je porast 1,42 posto. Rezultati fondova prošlog su se tjedna kretali u rasponu od -1,52 do +2,82 posto, a 74 od 92 fonda ostvarila su rast vrijednosti udjela. Najuspješniji dioni ki fond prošlog je tjedna bio KD Victoria kojem je vrijednost porasla 2,08 posto, a slijedi ga VB CROBEX10 s porastom 2,02 posto. Najve i gubitnik me u dioni kim fondovima je ZB euroaktiv kojem je vrijednost smanjena 1,52 posto, a iza njega je Erste Total East s padom 1,01 posto. Od mješovitih fondova najuspješniji je Agram Trust, koji je ostvario rast vrijednosti 2,82 posto, a slijedi ga KD Balanced s rastom 1,78 posto. Najve i pad u toj grupi zabilježili su OTP uravnoteženi (-0,56 posto) i HPB Global (-0,40 posto). Najve i dobitnik me u obvezni kim fondovima je HI-conservative (+0,24 posto), slijedi ga HPB obvezni ki (+0,21 posto), a ni jedan fond u toj grupi nije zabilježio pad vrijednosti. Nov ani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio OTP nov ani fond (+0,08 posto).

Promatramo li rezultate od po etka godine, najuspješniji dioni ki fond je NFD Aureus US Algorithm kojem je vrijednost u 2010. uve ana 34,23 posto. Od mješovitih fondova vode i je Allianz Portfolio s prinosom u 2010. godini 9,78 posto. Kod obvezni kih odnosno nov anih fondova najuspješniji su Capital One (+9,08 posto) i Erste EuroMoney (+4,02 posto).

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn

kn kn

kn kn kn kn kn kn

kn kn

kn kn kn

kn

kn $

373,9752 14,0719 29,2581 46,8755 120,4201 107,3000 7,3830 494,9870 61,7300 149,0601 83,6300 69,8143 75,9477 98,5192 104,0900 62,0711 62,3542 102,1397 72,5601 11,0032 41,8206 76,3768 8,7016 89,3300 73,7600 11,2861 100,5565 136,6300 323,2137 14,1337

2,28 1,94 1,72 1,47 1,27 1,13 0,89 0,89 0,80 0,78 0,76 0,74 0,71 0,68 0,65 0,64 0,63 0,58 0,57 0,56 0,55 0,46 0,45 0,43 0,42 0,38 0,37 0,35 0,33 0,31

8,73 3,97 4,09 12,60 5,33 10,16 17,08 9,44 10,77 29,43 3,45 11,67 -2,57 8,32 5,94 2,50 10,43 12,10 7,60 15,41 9,34 11,48 6,61 4,57 6,27 4,40 N/A 7,97 11,23 10,09

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

2,81 11,65 3,75 3,81 0,99 0,71 3,21 2,82 3,03 2,22 2,62 3,46 6,58 5,08 4,52 3,61 3,92 0,95 3,44 0,83 3,01 3,70 8,85 5,22 2,30 1,83 0,18 8,18 2,60 3,28

30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010

DIONI KI MP-Bric HR KD Victoria NFD Aureus BRIC AC Rusija Ilirika BRIC ZB BRIC+ KD Nova Europa MP-Mena HR Raiffeisen Emerging M. NFD Aureus US Algorithm A1 PBZ I-Stock FIMA Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Ilirika Azijski tigar Prospectus JIE VB CROBEX10 HPB Titan KD Energija OTP indeksni Capital Two HI-growth Erste Adriatic Equity Raiffeisen HR dionice AC G Dynamic EM Ilirika Gold ZB trend MP-Global HR Platinum Global Opportunity

15,53 -4,60 5,81 17,13 12,50 12,57 23,16 14,51 11,77 33,21 6,60 18,79 -4,06 8,86 8,60 5,37 9,36 14,62 5,55 19,39 12,98 9,99 8,16 4,66 8,98 3,82 N/A 9,51 16,89 20,84

10,12 -7,06 8,91 16,46 N/A N/A 18,40 27,37 10,37 33,56 -0,08 15,87 -15,69 0,76 9,46 16,44 -0,64 N/A 5,53 N/A 8,04 8,27 4,24 -0,01 7,18 10,05 N/A 12,08 14,24 1,58

-2,37 2,98 -13,32 -18,02 N/A N/A -9,02 7,85 -14,72 19,68 -6,60 -9,87 -4,09 -0,29 0,89 -12,38 -11,36 N/A -8,90 N/A -25,07 -7,00 -1,56 -2,14 -12,37 6,85 N/A 3,89 -7,88 -8,89

10,02 -7,62 8,05 15,26 20,42 7,30 17,03 26,86 9,06 34,23 -0,37 15,00 -16,05 0,42 7,08 15,47 -1,50 2,14 4,64 10,04 6,70 8,23 4,21 -1,64 6,39 9,61 0,56 12,30 14,59 1,48

12,163 56,974 11,134 9,682 34,252 81,319 20,129 5,153 25,349 20,985 9,943 214,550 18,945 63,731 485,239 6,194 23,937 5,620 9,965 8,194 126,937 7,051 66,041 196,502 13,063 14,141 6,110 159,578 5,039 8,649

www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI KD Balanced Agram Trust NFD Aureus Emerging Markets Balanced AC G Balanced EM PBZ Global fond ZB global ICF Balanced HI-balanced Ilirika JIE Balanced C-Premium Erste Balanced OTP uravnoteženi ST Aggressive Raiffeisen Balanced Raiffeisen Prestige ST Balanced Allianz Portfolio HPB Global

kn kn kn

kn

kn

kn

kn kn

kn kn kn

8,3861 69,6807 85,4270 11,2634 104,2203 147,6500 111,0808 10,2942 151,9247 5,5917 121,7400 106,6250 65,3760 154,5500 108,3600 170,5461 115,1895 95,2530

1,33 1,04 0,90 0,38 0,35 0,31 0,30 0,25 0,21 0,21 0,15 0,13 0,11 0,10 0,05 0,03 0,02 -0,73

4,19 1,89 3,90 3,72 4,64 3,82 -4,34 5,10 5,86 4,25 5,02 -2,24 3,28 1,27 0,96 0,13 4,73 -3,73

3,97 3,61 11,70 3,30 7,07 4,61 -3,55 6,27 8,52 2,05 6,51 0,22 0,99 3,92 3,43 -4,82 8,17 -6,09

1,57 0,71 6,58 9,71 5,25 9,00 -14,11 5,22 7,68 -5,08 6,14 -5,30 -9,04 6,08 N/A -12,98 9,75 -8,39

-3,49 -1,55 -3,47 6,72 5,13 4,19 1,53 0,33 8,84 -13,81 -0,15 1,28 -7,74 5,36 N/A 6,93 9,02 -0,92

1,61 0,10 6,20 9,28 3,75 7,69 -13,44 5,17 6,23 -5,23 5,42 -6,59 -7,99 5,22 8,36 -11,38 9,78 -10,57

6,802 11,874 15,818 14,336 277,850 712,169 11,079 68,801 44,812 12,269 104,940 37,031 2,841 320,894 181,288 11,393 7,186 88,224

4,96 2,47 4,46 1,83 9,30 9,50 8,67 8,85 4,94 3,91 9,95 5,05 5,27 8,34 0,81 7,97 1,64 5,24

30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 29.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 29.12.2010 30.12.2010 30.12.2010

kn

123,5063 159,1600 129,4211 161,9579 126,7809 11,3582 130,3100 174,3800

0,19 0,08 0,06 0,04 0,04 0,02 0,02 -0,01

-1,54 -0,34 0,06 1,50 0,36 0,28 -0,17 0,22

2,03 -0,66 2,87 4,87 1,67 1,61 3,42 3,03

3,91 4,78 8,05 9,08 3,68 5,76 8,72 8,45

4,11 5,02 4,50 8,11 4,81 1,45 4,38 6,68

3,43 4,78 7,54 9,08 3,63 5,73 8,83 8,38

13,476 231,163 132,277 44,560 14,471 7,194 194,680 473,551

5,24 9,50 7,81 6,18 5,05 8,85 7,58 8,60

30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010

kn kn kn kn kn

kn kn kn kn kn kn

kn

$

122,4451 138,6346 102,6710 132,5393 162,7715 125,9262 144,9600 138,6700 135,4035 132,2469 117,1616 11,3314 10,6857 108,5485 139,9596 124,6345 105,5800

0,03 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00

0,57 0,63 0,76 0,55 0,61 0,54 0,88 0,82 0,83 0,72 0,83 0,63 0,76 0,74 0,47 0,26 0,58

1,19 1,34 1,60 1,16 1,17 1,55 1,80 1,75 1,68 1,56 1,67 1,50 1,63 1,54 0,97 0,66 1,53

2,76 2,49 1,39 2,88 2,33 3,81 3,91 3,65 3,64 3,89 3,36 3,51 3,53 3,49 2,52 2,60 4,03

4,11 4,60 1,87 6,32 4,78 4,38 4,84 4,41 4,43 5,48 5,15 5,69 4,30 5,14 3,27 3,93 4,36

2,75 2,49 1,43 2,86 2,33 3,79 3,89 3,64 3,62 3,87 3,35 3,50 3,52 3,47 2,51 2,60 4,02

133,515 111,123 7,203 1042,670 2078,971 514,937 846,084 679,705 29,512 222,421 176,179 109,578 28,114 170,737 135,803 42,498 627,919

5,02 7,27 1,42 11,76 10,44 8,44 7,85 7,58 6,99 5,24 3,16 2,26 1,58 1,64 10,44 5,72 1,27

30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 29.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010 30.12.2010

OBVEZNI KI FONDOVI HPB Obvezni ki ZB bond PBZ Bond fond Capital One OTP euro obvezni ki HI-conservative Erste Bond Raiffeisen Bonds

NOV ANI FONDOVI OTP nov ani fond HI-cash Platinum Cash PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash HPB Nov ani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash ZB europlus PBZ Dollar fond Erste Euro-Money

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 3/1/2011

5000 MILIJARDI

Manje dolara u svjetskim rezervama

Udjel dolara u svjetskim deviznim rezervama u tre em je prošlogodišnjem tromjese ju smanjen, a ukupne devizne rezerve središnjih banaka dosegnule su rekordnih 9000 milijardi dolara, pokazali su najnoviji podaci Me unarodnog monetarnog fonda (MMF).

Udjel ameri kog dolara u oko

5000 milijardi dolara poznatih globalnih deviznih rezervi u tom je tromjese ju smanjen na 61,3 posto, sa 62,1 posto u tromjese ju prije, objavio je u etvrtak MMF. Istodobno je zabilježen rast ukupnih rezervi šesto tromjese je zaredom, na rekordnih 9000 milijardi dolara krajem rujna 2010. godine. Od toga nije poznat to an sastav oko 3000 milijardi dolara rezervi, no vjeruje se da ih ve im dijelom ini ameri ki dolar.

Udjel eura u poznatim svjetskim deviznim rezervama

blago je uve an, na 26,9 posto s ranijih 26,5 posto, dok je udjel japanskog jena tako er porastao, na 3,6 posto sa 3,3 posto, dodaje se u MMFovu izvješ u.

Udjel ostalih valuta, isklju uju i dolar, euro, jen, britansku funtu i švicarski franak, porastao je na etiri posto sa 3,8 posto, koliko je iznosio u drugom tromjese ju 2010. Usporedbe radi, u tre em tromjese ju 2009. udjel tih drugih valuta u poznatim svjetskim deviznim rezervama iznosio je 2,9 posto. H

DOMINIQUE STRAUSS KAHN, direktor Me unarodnog monetarnog fonda ARHIVA B.HR

Crobex u 2010. porastao samo etiri posto NIŠTA BEZ INE U prosincu je na ZSE-u samo na dionice Ine potrošeno više od milijardu kuna, što je ostavilo pozitivan trag i na vrijednost obaju dioni kih indeksa

U 2010. godini Crobex je porastao mizernih 87 bodova ili etiri posto, na 2110 bodova.

Prisjetimo se, u 2010. Crobex je ušao sa 2023 boda, a završio ju je na 2110,1 bodu, što se može zahvaliti navali mirovinskih fondova na dionice Ine, bez koje bi referentni dioni ki indeks Zagreba ke burze vjerojatno bio u minusu. Zbog velikog udjela Ine u sastavu blue chip Crobexa 10 taj je indeks lani oja ao osam posto i kraj godine do ekao na razini 1154 boda.

Ina na 3200 kuna

Posljednji trgovinski tjedan u prošloj godini u Zagrebu nije donio nikakva prevelika uzbu enja. Crobexi su porasli oko 1,5 posto, uz redovan promet dionicama od 238 milijuna kuna. Više od 160 milijuna kuna potrošeno je na dionice Ine, koje su pak oja ale 3,98

posto i dosegnule novi maksimum od 3200 kuna. Zadnja cijena u petak iznosila im je 3188,99 kuna, a vlasnika je prošli tjedan promijenilo više od 50.000 dionica najve e doma e naftne kompanije.

Podravka na 302 kune

Baš kao što je Ina pozitivno utjecala na tržište kapitala u 2010. godini, isto se može re i i za Podravku, ali sa suprotnim predznakom. Ta je tvrtka ostavila ne samo posljedice na tržište kapitala, nego je mnogo dalekosežnije utjecala na kompletnu gospodarsku sliku Hrvatske te prokazala leglo korupcije i razli itih gospodarskih malverzacija ije e se posljedice osje ati još dugo. Ta je dionica posljednjeg dana prošle godine pala 1,26 posto, a na tjednoj je razini oja ala 0,2 posto i zaklju ila na 302 kune.

IVANA GAŽI , predsjednica Uprave Zagreba ke burze, iji su indeksi kraj godine ipak do ekali obojeni zeleno SNIMIO S. ETKOVI

Drugu najlikvidniju poziciju u prošlom tjednu osvojila je dionica Hrvatskog Telekoma, koja je pala 0,15 posto, na 288,71 kunu, iako joj je cijena dosezala i 290 kuna. Na najve i doma i telekom potrošeno je više od 27 milijuna kuna. Izvrstan tjedan imali su i dioni ari Todori eva Belja, ija je dionica poskupjela 11 posto, na 72 kune, uz promet od gotovo šest milijuna kuna. Soli-

REGIJA

Beograd prekinuo negativan niz Beogradski dioni ki indeksi napokon su prekinuli negativan niz i zadnjeg su dana 2010. godine zabilježili rast.

Vrijednost indeksa Belex15 narasla je u petak 0,61 posto,

na 651,78 bodova. Najve i promet i dalje bilježi dionica NIS-a, ija je cijena ostala nepromijenjena.

Prema kriteriju likvidnosti slijedi je Energoprojekt holding ija je cijena u petak narasla 3,21 posto.

Rasla je i niška AIK banka, a istaknula se Razvojna banka Vojvodine rastom cijene 10,13 posto i prometom od 2,1 milijun kuna.

Beogradska burza bila je jedno od rijetkih tržišta kapitala koje je u petak uop e radilo.

Ljubljanska, Sarajevska, Makedonska burza te crnogorska tržišta kapitala u petak nisu radili. Banjalu ki dioni ki indeks iskoristio je neradni dan na ve ini regionalnih tržišta i sko io 2,08 posto.

Ante Pavi

dan 5-postotni rast ostvarila je i dionica solinskog AD Plastika. Dionica dubrova kog brodara Atlantske plovidbe, koja je u 2010. godini bila u sjeni likvidnijih izdanja, prošli je tjedan porasla pola posto, na 738 kuna. Solidnijim rastom mogli su se pohvaliti i gra evinari Ingra i IGH. Institut je sko io šest posto, a Ingra je porasla više od tri posto.

Nikola Su ec

BROJKE

2,08 0,61 posto sko io je Birs

posto narastao je Belex15

Studentske mom adi ameri kog nogometa zaradile više od milijardu dolara Studentske mom adi ameri kog nogometa koje igraju u šest velikih liga upisale su u akademskoj godini, koja je završila 2010., prvi put u povijesti dobit ve u od milijardu dolara.

Gotovo sve mom adi, njih 63 od 68, završile su godinu u plusu, etiri su kraj sezone do ekale

na pozitivnoj nuli, a samo je jedna zabilježila gubitak. Sve mom adi zajedno su ostvarile dobit od vrtoglavih 1,1 milijardu dolara, što zna i da je svaka u prosjeku zaradila 15,8 milijuna dolara odnosno više od milijun dolara po utakmici, pokazala je analiza CNNMoneyja.

Prihodi tih 68 mom adi istodobno

DOBITNICI DANA (ZSE) Terra firma +230 % Saponia +25 % Lošinjska plovidba +7,5 % Centar banka +6,57 % Hoteli Makarska +6,4 % 50 Raste

su porasli šest posto i dosegnuli 2,2 milijarde dolara. Tako dobri rezultati mogu se zahvaliti sve unosnijim televizijskim ugovorima za prijenos utakmica i ve oj prodaji ulaznica, ali i injenici da fakultetske mom adi - za razliku od onih koje se natje u u NFL-u - svoje igra e ne mo- ZARADI studentskih klubova pridonosi to što raju pla ati. Nikolina Rivosechi ne moraju pla ati igra e ARHIVA BUSINESS.HR

GUBITNICI DANA (ZSE) MIV -11,4 % Slavonski ZIF -11,31 % Laguna Novigrad -6,98 % HTP Kor ula -3,48 % Konzum -2,73 % 6 Nema promjene

18 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed.

1,288.56 156,57

Prom.

0,23% 0,08%

Sirova nafta 89,84 Prirodni plin 4,23 Zlato 1.404,41 Srebro 30,41 Goveda 106,35

1,40% 1,32% 0,49% 0,48% 7,42%

PROMOCIJA DONIJELA IZVRSTAN RAST PRODAJE

Draguljar zbog snijega daruje nakit vrijedan 400.000 dolara

BUDU I da je Perry kupio policu osiguranja protiv snijega, nakit e zapravo platiti osiguravaju a ku a ARHIVA BUSINESS.HR

Draguljar iz Wilmingtona u Sjevernoj Karolini svojim je klijentima obe ao da e im vratiti novac za nakit kupljen tijekom blagdanske šoping sezone ako u gradu Ashevilleu u prosincu padne više od tri in a odnosno 7,62 centimetra snijega.

Budu i da je Asheville tijekom prosinca pokrilo više od 15 centimetara snijega, vlasnik Perry's Emporiuma Alan Perry kupcima e vratiti više od 400.000 dolara.

Sam Perry zapravo ne e potrošiti ni centa, i to zato što je za 10.000 dolara kupio po-

licu osiguranja koja e pokriti sve troškove pa e njegove kupce isplatiti Global Weather Insurance, piše CNNMoney. Osim toga, Perry tvrdi da mu se promocija višestruko isplatila jer je zabilježio rast prodaje 34 posto i zbog svoje zanimljive ponude završio u mnogim medijima.

Zbog toga je ve najavio da e idu e godine imati istu ponudu, samo što e umjesto Ashevillea, koji je izabrao zato što tamo u prosincu rijetko sniježi, odabrati neki drugi ameri ki grad.

Nikolina Rivosechi

UPITNA KORIST

Novi aerodromski skeneri jednako ugrožavaju ljude kao što ih štite od terorizma Osim što novi skeneri, kojima ameri ka agencija za sigurnost zra nog prometa želi onemogu iti unošenje oružja u avione, previše otkrivaju intimne dijelove tijela, te ih Amerikanci odbijaju koristiti jer ne žele biti dio javnog pornografskog programa na aerodromima, prema istraživanju fizi ara sa Sveu ilišta Arizona Petera Reza predstavljaju odre eni rizik za zdravlje, posebno djece i osoba zaraže-

nih HIV-om. Naime, Rapiscan skeneri, prema studiji, radioaktivnim zra enjem mogu izazvati karcinom u jednom od 30 milijuna slu ajeva. To je izuzetno niska opasnost, ali ako se ta brojka usporedi s opasnoš u od pogibije u teroristi kom napadu na avion, koja je tako er jedan prema 30 milijuna, postavlja se pitanje isplativosti i efikasnosti skenera te njihove društvene koristi. D. B.

Kakvo e biti raspoloženje ulaga a na Zagreba koj burzi prvoga radnog dana 2011., doznajte na...

www.business.hr

UKRATKO...

Orban: Hrvatska hitno u EU "Mislimo da je strateški važno ubrzati i završiti pristupne pregovore s Hrvatskom", rekao je ma arski premijer Viktor Orban u intervjuu u povodu ma arskog preuzimanja predsjedanja Unijom.

Ahmadinedžadov Peugeot za 1 mil. $ Iranski predsjednik Mahmud Admadinedžad na dražbi u velja i prodaje svoj 33 godine star Peugeot 504 radi financiranja stanova za siromašne, a navodno je ve dobio ponudu 'tešku' milijun dolara.

Oprah pokrenula svoj TV program Oprah Winfrey pokrenula je vlastiti program kabelske televizije OWN - Oprah Winfrey Network na kojoj e se emitirati emisije TV savjetnika što su se proslavili zahvaljuju i Oprah Showu.

www.business.hr