Business.hr broj 798

PLATNA BILANCA 10

PRORA»UN 8

Prihodi od stranih turista u trećem kvartalu pali 1,2%

Porez na dobit u prvih deset mjeseci pao 33 posto

Preliminarni podaci Hrvatske narodne banke o platnoj bilanci pokazuju da je turizam s prihodom od 3,85 milijardi eura u tre em kvartalu zabilježio pad od 45,1 milijun eura

UTORAK 4/1/2011

BROJ 798 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

SPORNA PRIVATIZACIJA LRH 4-5 Mali dioni ari Liburnia Riviera Hotela smatraju da Grad Opatija i op ine oko njega moraju objaviti ponudu za preuzimanje dionica po cijeni oko 6000 kuna, koja je bila aktualna kad je nastala obveza objavljivanja ponude, a ne da Opatiju spašava SN holding Darka Ostoje time što je u ponedjeljak dao ponudu prije Grada

Mali dioničari LRH:

Grad Opatija i HFP žele nas izigrati PROJEKT MONFALCONE

Luka Rijeka: Gradnja megaluke pokraj Trsta pomoći će i nama Talijanski UniCredit i danski transportni div Mares u talijanskom Monfalconeu namjeravaju do 2016. godine sagraditi luku iji bi kapacitet trebao biti gotovo tri puta ve i od koparske, trš anske i rije ke luke zajedno 6

INDIKATOR

2-3

Sumnji ava Europa Optimizam na kvadrat

business.hr Utorak 4/1/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

The Economist je u svom izdanju 'Svijet u 2011' iznio prili no ohrabruju e podatke vezane uz Hrvatsku: rast BDP-a dva posto i pad nezaposlenosti.

Premijerka Kosor zadovoljna je jer ta predvi anja "potvr uju ono ĹĄto se esto u Hrvatskoj s podsmijehom spominje kada se govori o mom optimizmu", kazala je

Europske zemlje s Francuskom na elu na 2011. gledaju pesimisti no, pokazali su rezultati dvomjese na istraĹživanja BVA-Gallupa provedena u 53 zemlje. Samo 15 posto ispitanika u zapadnoj Europi smatra da e 2011. biti prosperitetna godina, 45 posto ih vjeruje da e biti stabilna, 38 teĹĄka, a 3 posto se izjasnilo da ne zna

MITO I KORUPCIJA

Finski istraĹžitelji: Patria podmi ivala i u Hrvatsko Finski ĹĄef tima koji istraĹžuje Patrijino poslovanje, Kaj BjĂśrkqvist, potvrdio je u ponedjeljak da je zbog prodaje oklopnih vozila HV-u osnovan zajedni ki istraĹžiteljski tim Finske, Austrije i Hrvatske. Istragu je pokrenula finska policija u Patriji jer postoji osnovana sumnja da je taj posao procijenjen na 112 milijuna dobiven davanjem mita kako bi se eliminiralo austrijski Steyer. U to vrijeme ministar obrane bio je Berislav Ron evi , koji je nepravomo no osu en u "aferi kamioni".

Iz MUP-a poru uju da policija pod koordinacijom Uskoka provodi kriminalisti ko istraĹživanje vezano uz navod-

ne nezakonitosti pri nabavi oklopnih vozila za potrebe MORH-a te nisu u mogu nosti iznositi druge detalje.

SteĹžu obru oko JanĹĄe

"Ministarstvo obrane nema nikakvih saznanja, niti nas je itko dosad kontaktirao vezano uz navedenu temu. Treba re i kako proces nabave borbenih oklopnih vozila u Hrvatskoj, koji je bio javan i transparentan, nema nikakve veze s nabavom vozila tog tipa za potrebe Slovenije. Tako er, treba istaknuti da se borbena oklopna vozila za potrebe OruĹžanih snaga proizvode u Hrvatskoj - u tvornici uro akovi Specijalna vozila u Slavonskom Brodu", isti e

glasnogovornik MORH-a Goran GroĹĄini .

Sli na se istraga provodi u susjednoj Sloveniji, u koju je izravno upleten i bivĹĄi premijer Janez JanĹĄa, a trebala bi zavrĹĄiti za nekoliko mjeseci.

Finska novinska agencija STT objavila je ju er da je nekoliko milijuna eura namijenjenih slovenskim duĹžnosnicima nestalo "negdje na putu prema be koj zra noj luci".

Podatak o nestalim milijunima STT doznaje iz optuĹžnice slovenskog tuĹžilaĹĄtva.

Negdje u isto vrijeme, tako er od Finske Patrije, nabavljene su i dvije raketne topovnja e klase Helsinki za 4 milijuna eura, a druga dva broda iz iste klase otiĹĄla su u

SNIMIO HRVOJE DOMINI

info&stav

VLADIMIR RONÂťEVI , bivĹĄi ministar obrane

rezaliĹĄte. Da stvar bude joĹĄ zanimljivija i udnija, tvrdi visokopozicionirani izvor Business.hr-a iz Ministarstva obrane, ti su brodovi stigli

NAKNADNO ZELENO SVJETLO ZA 18 MILIJUNA KUNA

AZTN: Rockwool imao pravo na potpore Agencija za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja (AZTN) na sjednici Vije a 30. prosinca 2010. donijela je odluku o naknadnom odobrenju drĹžavnih potpora koje su tijekom 2004. i 2005. dodijeljene tvrtki Rockwool Adriatic za gradnju tvornice kamene vune u istarskoj op ini Pi an. Rije je o potporama koje su dodijeljene bez prethodnog odobrenja, pa je Agencija pokrenula postupak te ustanovila da je posrijedi

ukupno oko 18 milijuna kuna poticajnih sredstava. Potpore su dodijeljene kao carinske i porezne olakĹĄice Ministarstva gospodarstva te u obliku oslobo enja od pla anja naknade za priklju ak na sustav pitkom vodom te naknade za komunalni doprinos koje je dalo Op insko vije e Pi ana.

Kako je za Business.hr potvrdila predsjednica Vije a AZTN-a Olgica Spevec, postupak je pokrenut po sluĹžbe-

noj duĹžnosti, a ne po vanjskoj prijavi. Tako je, uz navedeno, Agencija uz pomo sudskog vjeĹĄtaka utvrdila da su potpore sadrĹžane i u cijeni po kojoj je Rockwool 2005. kupio zemljiĹĄte od Op ine Pi an za gradnju tvornice, koja je prema procjeni vjeĹĄtaka bila za oko 4 milijuna kuna niĹža od tada vaĹže e trĹžiĹĄne cijene.

U postupku je, primjenom pravila o regionalnim potporama, utvr ena i visina pore-

zne olakĹĄice koju poduzetnik ima pravo iskoristiti do 31. prosinca 2015., koju mu je tako er odobrilo Ministarstvo gospodarstva.

Iako je rije o potporama koje su dodijeljene bez odobrenja Agencije, dakle suprotno Zakonu o drĹžavnim potporama, Agencija je utvrdila da je rije o potporama koje su sukladne hrvatskim pravilima za dodjelu regionalnih potpora. Pravnom

››

BISER DANA

Želim postati vlasnik NK Rijeke!

Kineskim dolarima želim kupiti klub koji se nalazi u najljepšem dijelu svijeta Kvarnerskom zaljevu. Klub moje mladosti...

Savjet je to moje tajnice Ljubice. Govori mi što u s tim novcem, neka kupim Rijeku.

Ono što volim

11

tisu a ulaznica prodano je do ju er za žensku i mušku utrku slaloma za Vip Snow Queen Trophy 2011. na Sljemenu

MIROSLAV IRO BLAŽEVI , izbornik kineske nogometne reprezentacije

ia je skoj

SNIMIO HRVOJE DOMINI

BROJKA

bez elektronike, klima ure aja, a napravljeni su od aluminija, pa je u njih trebalo uložiti nekoliko milijuna eura kako bi uop e bili iskoristivi.

Koliko su koštali?

Saborski zastupnik Dragutin Lesar podsje a da je na njegovo zastupni ko pitanje koliko su brodovi zapravo koštali tadašnji ministar obrane Branko Vukeli odgovorio kako su koštali 5,6 milijuna eura, dok je u jednom uglednom vojnom asopisu objavljeno da su koštali 4 milijuna eura. I Lesar potvr uje sumnje da bi slu ajevi oklopnih vozila i brodova mogli biti povezani.

Dražen Tomi

drazen.tomic@business.hr

i ekonomskom analizom potpora dodijeljenih Rockwoolu utvr eno je da su potpore u obliku poreznih i carinskih povlastica, kupnje zemljišta po cijeni nižoj od tržišne, oslobo enja od pla anja naknada za priklju enje na sustav pitkom vodom i komunalni doprinos, po namjeni i visini sukladne pravilima za regionalne državne potpore.

Branimir Kova

UVODNIK

Jezikova juha za novogodišnje otrežnjenje JADRANKA KOSOR I BORUT PAHOR Hrvatska premijerka ima "ima sre u" da nitko od Hrvata nije desna ruka direktoru ameri ke središnje banke pa nije dobila vru u porciju kao slovenski premijer

Zoran Daskalovi zoran.daskalovic@business.hr

J

adranka Kosor "ima sre u" da nitko od Hrvata nije desna ruka direktoru ameri ke središnje banke (FED) Benu Bernankeu. Kako je pomo nik direktora FED-a Slovenac Egon Zakajšek, jezikova juha iz jedne od najzna ajnijih svjetskih financijskih institucija u prvom ovogodišnjem broju poslovnog dnevnika Finace servirana je Pahorovoj vladi, a Kosori ina je, barem s te strane, bila pošte ena, iako je Slovenija s prolaznom ocjenom izašla iz recesije, a Hrvatska je po sudu makroekonomista Zdeslava Šanti a u 2011. ušla kao ponavlja koji tek treba popraviti prošlogodišnje loše ocjene.

Nemogu e je na malome prostoru prenijeti što je sve Zakajšek poru io Pahorovoj vladi, ali poanta je da se mora suo iti s realnoš u i prestati se oslanjati na "perverzne i sasvim diskreditirane gospodarske ideje" ako želi izbje i gr ki scenarij prema kojemu se kre e.

Ukratko, Zakajšekova je preporuka: pokažite realno stanje, pokažite gdje su sve nužne reforme i predložite realne i ambiciozne planove. Bitno je pritom teret reformi me ugene-

SNIMIO S. ∆ETKOVI

››

Pomo nik direktora FED-a Slovenac Egon Zakajšek poru io je Pahorovoj vladi da se mora suo iti s realnoš u i prestati se oslanjati na 'perverzne i sasvim diskreditirane gospodarske ideje' ako želi izbje i gr ki scenarij racijski pravedno raspodijeliti.

UMJESTO da stalno zagovara nacionalne interese, kao što su dosad inile sve slovenske vlade kad god je trebalo privatizirati bilo koji dio državnog portfelja, Zakajšek kao nužne poteze predlaže povla enje države iz ve ine aktualnog državnog vlasništva (uklju uju i državne banke i Telekom), uvo enje jednostavnijeg poreznog sustava koji e se temeljiti na nižim poreznim stopama na kapital i dohotke, a kao tre e predlaže reformu i libe-

ralizaciju tržišta rada.

Jedino e stvarne i realne promjene privu i dio kapitala kojega na me unarodnom financijskom tržištu itekako ima i u potrazi je za kvalitetnim ulaganjima, uvjeren je Zakajšek. Zaklju uje da "što e država dulje zagovarati nacionalne interese, to emo ve e teško e imati".

NARAVNO, Zakajšekove poruke nisu sveto pismo, ni u Sloveniji, a kamoli u Hrvatskoj.

No, otužno pravocrtno prošlogodišnje kretanje prora unskih prihoda i rashoda koje e

se nastaviti i u ovoj godini, ako se u Vladinoj fiskalnoj politici ništa ne promijeni, samo je još jedan od dokaza da se i Banski dvori kona no moraju suo iti s istinom i odustati od "perverznih i diskreditiranih gospodarskih ideja", pa i od fiskalne politike u kojoj je državni prora un godinama unaprijed gotovo stopostotno "zadan" i nepromjenjiv, osim u dijelu u kojemu rashodi i deficit kontinuirano manje ili više rastu, a prihodi se pretvaraju u hara koji se otima od poduze a i gra ana.

tema 4-5

SPORNA PRIVATIZACIJA LRH Nakon što je SN holdingu Darka O mali dioničari traže da Grad Opatija poštuje Zakon o preuzimanju

Mali dioničari LR Grad Opatija i H žele nas izigrati Mali dioničari Liburnia Riviera Hotela smatraju da Grad Opatija i općine oko njega moraju objaviti ponudu za preuzimanje dionica po cijeni oko 6000 kuna, koja je bila aktualna kad je nastala obveza objavljivanja ponude, a ne da Opatiju spašava SN holding Darka Ostoje time što je u ponedjeljak dao ponudu prije Grada Trgovačkom sudu u Rijeci podnesena je nagodba Hrvatskog fonda za privatizaciju i Grada Opatije kojom se sporazum sklopljen prije tri godine, kojim je Opatija dobila 25 posto plus jednu dionicu Liburnia Riviera Hotela (LRH-R-A), pokušava proglasiti ništavnim.

Grad Opatija pokušava tako istodobno poništiti odluku koju je kasnije donijela Hanfa o obvezi objave ponude za preuzimanje kako bi se izbjeglo plaćanje oko 6000 kuna po dionici, objašnjava predsjednik Udruge malih dioničara Liburnia Riviera Hotela Dražen Nikolić. Prema njegovim riječima, jedini način da se taj sporazum poništi

jest da se proglasi da je nastao zbog "protuzakonite pobude".

Za male dioničare vrlo je važno da je riječ o iznimno snažnoj kompaniji koja posluje pozitivno, a u posljednje četiri godine investirala je oko 250 milijuna kuna vlastitog novca u obnovu hotela, ističe Nikolić gdje leži interes dioničara te dodaje da tvrtka ima dobar plan razvoja i dobro je vođena, a SN holding kao novi većinski vlasnik ništa nije predočio prilikom "kupnje".

"Trenutačno se uopće ne zna za koliko su HFP i Vlada prodali LRH čiju je imovinu sama tvrtka procijenila na više od 1,5 milijardi kuna",

objašnjava Nikolić.

"Grad Opatija tvrdi da su imali nezakonitu pobudu jer su dionice zapravo htjeli steći izvorno, čime bi se izbjegla obveza preuzimanja, što među ostalim temelje na mišljenju Ministarstva financija", pojašnjava Nikolić.

Grad želi 'zaobići' zakon

Usto, Grad Opatija tužio je Hanfu Upravnom sudu zbog rješenja o obvezi preuzimanja i traže njegovo poništenje jer tvrde kako je riječ o izvornom stjecanju, a to je suprotno onome što tvrde u procesu na Trgovačkom sudu, objašnjava Nikolić. Čudna je u svemu, tvrdi Nikolić, izjava čelnika gra-

da Opatije da žele zaobići zakon, odnosno izigrati ga. Kada se tome pribroji i HFP, jasno je zašto cijeli slučaj dobiva posebnu dimenziju.

"To je zaista nedopustivo.

Opatija je prema našem mišljenju i dalje u obvezi objave ponude za preuzimanje, i to je ono što najviše boli male dioničare. Očekujemo da će Trgovački sud u Rijeci odbiti nagodbu budući da smo im dostavili presudu Vrhovnog suda, koji eksplicitno kaže da se nagodbom neki pravni poslovi ne mogu proglašavati valjanim ili ništetnim, jer se to može napraviti samo nekim drugim pravnim poslovima. No to njima nikako ne odgova-

ra", kategoričan je Nikolić.

Opatiju od objave ponude za preuzimanje spašava jedino činjenica da SN holding kao najveći pojedinačni dioničar mora prije njih objaviti ponudu.

Zapravo je riječ o pravnoj akrobaciji kojom bi jedan sporazum bio poništen, a potpisan novi nakon ulaska SN holdinga u vlasnički strukturu, plastično objašnjava Nikolić.

Nikolić kategorično odbija svaku pomisao

arka Ostoje država konačno predala udjel u Liburniji, nju

business.hr Utorak 4/1/2011

LRH: HFP ti

››

Trenutačno se uopće ne zna za koliko su HFP i Vlada prodali LRH čija imovina prema procjeni same tvrtke vrijedi više od 1,5 milijardi kuna Dražen Nikolić, predsjednik Udruge malih dioničara Liburnia Riviera Hotela

da poništenje postojećeg sporazuma Grada Opatije i HFP-a predstavlja želju za pravnim uređenjem odnosa, već isključivo želju za izbjegavanjem ponude malim dioničarima. Mali dioničari drže oko 13 posto dionica LRH, a među njima ima i institucionalnih investitora, no Nikolić naglašava da s tih 25 posto plus jednom dionicom Opatija nema pravo glasa na Skupštini.

Tako je, objašnjava Nikolić, SN holding uspio nadglasati male dioničare i prigrabiti prava kao da ima više od 75 posto dionica kompanije jer Opati-

ja nije mogla sudjelovati u glasanju. "Na NO su prenijeli neke od ovlasti skupštine, prije svega odluke o dokapitalizaciji, što nikako ne ide u korist malih dioničara.

Naime, 25 posto plus jedna dionica u vlasništvu Opatije nema nikakva smisla jer u dokapitalizaciji SN holding sada može isključiti sve ostale dioničare i time smanjivati njihov udjel po želji", objašnjava Nikolić.

U cijeloj ovoj pravnoj i poslovnoj zavrzlami iznimno je zanimljiva činjenica da je SN holding mjesec dana nakon potpisivanja sporazuma, koji je sklopljen krajem srpnja, trebao Hanfi podnijeti zahtjev za preuzimanje.

Prva presuda se čeka

I Hanfa je upravo u ponedjeljak, nešto prije zaključenja ovog broja Business.hra, objavila kako je odobrila ponudu SN holdinga po cijeni od 2250 kuna, gotovo dvije trećine nižoj nego što je cijena po obvezi za preu-

Snimio Hrvoje Dominić

zimanje koja je bila nastala za grad Opatiju. Za SN holding je obveza za objavljivanje ponude za preuzimanje nastala naime u srpnju 2009. godine, dok je obveza grada Opatije nastala još 2007. godine.

Dio malih dioničara krenuo je u nadležnom Trgovačkom sudu tužbom sklopiti ugovor o kupoprodaji dionica.

"Zapravo je moguće tužiti Grad Opatiju i tu nema spora jer postoji rješenje Hanfe koje je izvršeno, a utvrđena je i cijena. Jedan od dioničara došao je do kraja sudskog spora, glavna je rasprava zaključena, najavljena je objava presude, no sutkinja je odgodila da se još čeka rješenje Upravnog suda koje je paradoks, jer je na istom sudu Opatija po najnovijoj nagodbi izjavila da nije riječ o izvornom stjecanju, što je temelj njezine tužbe na Upravnom sudu, i treba je povući", ističe Nikolić.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

tema 6-7

PROJEKT MONFALCONE Talijanski UniCredit i danski transportn 2016. godine sagraditi luku čiji bi kapacitet trebao biti gotovo tri puta

Luka Rijeka: Gradnj megaluke pokraj Tr pomoći će i nama Sve luke u sjevernom Jadranu planiraju proširenje kapaciteta nadajući se da će tako preoteti veći dio kolača sjevernoeuropskim lukama za terete koji se dopremaju s Bliskog istoka Sjevernojadranske luke velikim ulaganjima u vlastite kapacitete žele preoteti dio kolača kontejnerskog prometa sjevernoeuropskim lukama i svako je novo ulaganje dobrodošlo, zajednički je komentar riječke i koparske luke nakon najave Italije da će početi graditi veliku luku u Monfalconeu nedaleko od Trsta čiji bi kapacitet trebao iznositi oko 3,2 milijuna 20-stopnih kontejnera (TEU). To je gotovo tri puta više od ukupnih kapaciteta Trsta, Kopra i Rijeke zajedno.

U projektu sudjeluju talijanska bankarska grupacija UniCredit i danski transportni div Maersk, ali ugovor još nije potpisan pa se ne zna konačna sudbina samog projekta koji bi Italiju pretvorio u vodeću silu na Jadranu kada je riječ o kontejnerskom prometu.

Iz Luke Kopar kažu da sve luke u Sjevernom Jadranu planiraju proširenje kapaciteta, pogotovo kada je riječ o kontejnerskim terminalima, te da nema ništa loše po slovensku luku kada je u pitanju talijanski projekt.

"To je pozitivan smjer cijele regije koja pokušava postati alternativa sjevernoj Europi kada su posrijedi direktni pravci iz Bliskog

istoka, je se bez pogodne infrastrukture ne možemo natjecati s ostalim europskim lukama", kaže Sebastjan Šik, voditelj odjela Službe za odnose s javnošću Luke Koper.

Modernizacija Rijeke

Da je gradnja velikog terminala u Monfalconeu poticaj razvoju i afirmaciji sjevernojadranskog pomorskog pravca i svih luka sjevernog Jadrana, slažu se i u riječkoj luci.

Sonja Šic iz odnosa s javnošću Luke Rijeka kaže da ni Rijeka ne sjedi prekriženih ruku pa se modernizacija postojećeg kontejnerskog terminala očekuje 2012. godine, a završetak gradnje novog terminala Zagrebačke obale na zapadnom dijelu luke, kao najvažnijeg dijela projekta Rijeka Gateway, očekuje se 2015. godine. Projekt Rijeka Gateway ambiciozan je razvojni plan koji, među ostalim, predviđa uvođenje privatnog kapitala u lučke operacije, a uskoro bi se uz koordinaciju Svjetske banke trebao naći prvi strateški partner za kontejnerski terminal.

Koliko je stalni razvoj važan za poslovanje i uspješnost u oštroj konkurentskoj

borbi dviju geografski bliskih luka, pokazuje i Luka Koper, koja će zahvaljujući kupnji novih dizalica i gradnji terminala prošlu godinu završiti s gotovo pola milijuna TEU-a. Za usporedbu, Luka Rijeka bi 2010. godinu trebala završiti s oko 140.000 TEU-a, odnosno 10.000 više nego 2009. godine. Trst je negdje u sredini i godišnje pretovari oko 250.000 TEU-a.

Strah u Trstu

Završetkom modernizacije postojećeg terminala Rijeka Luka će imati kapacitet od 500.000 TEU-a godišnje, a gradnjom Zagrebačke obale do 2015. godine milijun TEU-a godišnje.

Terminal u Monfalconeu bi, prema prvim ambicioznim planovima, trebao početi raditi već 2016. godine. Cilj ulagača u Monfalconeu je usmjeriti se prema tržištima Austrije i juga Njemačke, dok je Rijeka tradicionalno okrenuta Mađarskoj, Slovačkoj ili Srbiji pa tako gradi i terminale na kontinentu, kao što je onaj u srpskom Legetu, nedaleko od hrvatske granice.

Upravo zbog toga u Rijeci vide šansu kada je u pitanju talijanska megaluka,

jer je logika poslovanja da će Monfalcone biti magnet i za ostale luke sjevernog Jadrana. Time bi se ostvario plan sjevernojadranskih luka da otmu sjevernoeuropskim lukama barem dio od ukupno 20 milijuna TEUa, koliko godišnje ostvare Hamburg i Rotterdam.

Međutim, Rijeka još čeka gradnju nizinske pruge do mađarske granice bez koje se teško može nadati većem skoku i ozbiljnijem konkurentskom odgovoru ne samo Monfalconeu, nego i koparskoj luci ili onoj u Trstu, koja se plaši da će gradnjom terminala u Monfalconeu izgubiti važnost i ispasti iz utrke s Koprom ili Rijekom.

Stoga će se vidjeti koliko će biti lobiranja za ili protiv tog projekta, koji diplomatski korektno pozdravljaju sve luke na sjeveru Jadrana.

Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

Monfa

sportni div Mares u talijanskom Monfalconeu namjeravaju do ri puta veći od koparske, tršćanske i riječke luke zajedno

nja Trsta

2010.

MONFALCONE KOPAR

BUDIMPEŠTA

LJUBLJANA Koper

Trst

ZAGREB Rijeka

Utorak 4/1/2011

TISUĆA TEU (20-stopnih kontenjera)

KONTRA HAMBURGA I ROTERDAMA Gradnjom nove luke u Monfalconeu te povećanjem kapaciteta postojećih luka sjeverni Jadran moći će sjevernoeuropskim lukama oteti barem dio od ukupno 20 milijuna TEU-a, koliko godišnje ostvare Hamburg i Rotterdam

Monfalcano

business.hr

PLAN 3200

>600

1000

TRST

500

>1000

RIJEKA

250

1000

doga aji

BRODOGRADNJA

'Svaki korak isklju ivo u dogovoru s EK'

8-9

FOTO NIKETI /CROPIX

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 4/1/2011

PREMIJERKA u Uljaniku, koji je lani isporu io etiri broda

Pula. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor rekla je u ponedjeljak za posjeta pulskom Uljaniku kako je injenica da je Europska komisija (EK) ocijenila da to brodogradilište nije u teško ama "velika stvar" i za Istru i cijelu Hrvatsku. U razgovoru s predstavnicima Uprave Uljanika ula je kako se ugovaraju novi brodovi, pa i

NEPOSTOJE I DOMJENAK

Dolijao 'predsjednikov dostavljač kulena' Zagreba ka policija uhitila je varalicu koji se od mesoprera iva ke tvrtke iz Slatine krivotvorenom uplatnicom domogao kobasica, šunke i kulena vrijednih 75.000 kuna uz pri u da organizira domjenak za predsjednika RH Ivu Josipovi a. Uhi enog 48-godišnjaka policija tereti da se lažno predstavio kao zaposlenik nepostoje e tvrtke i od poduze a MesoOGLAS

prerada 20. prosinca naru io poklon-pakete suhomesnatih proizvoda.

Nakon dogovora sa zaposlenikom slatinske tvrtke, osumnji eni je telefaksom poslao uplatnicu na više od 98.000 kuna sa žigom nepostoje e tvrtke i dogovorio dostavu robe kod naplatnih ku ica Ivanja Reka. Dan kasnije na naplatnim je ku icama do ekao dostavlja a i pred-

ložio mu da primopredaju paketa obave na benzinskoj crpki u Sesvetama.

Tijekom pretovara dostavlja a Mesoprerade nazvali su iz tvrtke i rekli mu da prestane istovarivati robu jer ugovorena svota nije upla ena. Osumnji eni mu je stoga predložio da ga slijedi do njegove tvrtke u Zagrebu kako bi riješili nesporazum, a putem mu je uspio pobje i. H

informaciju kako je Uljanik na sam Badnjak ugovorio gradnju još jednog broda, što je, kako je rekla, dokaz da ima ima dobru poslovnu budu nost. Što se ti e ostalih hrvatskih brodogradilišta, istaknula je kako Vlada nastavlja ustrajno raditi, u dogovoru s EK. Izrazila je vjeru kako e u tome biti jednako tako uspješni i dobiti pozitivno mišljenje Komisije o planu restrukturiranja brodogradilišta koja imaju ponuditelja odnosno kupce i time osigurati nastavak njihove proizvodnje.

"Ali, ponavljam, svaki korak isklju ivo u dogovoru s EK", rekla je Kosor.

Odgovaraju i na pitanje jesu li razgovarali o modelu po kojem bi Uljanik davao menadžerske usluge Brodosplitu, predsjednik Uprave Uljanika Anton Brajkovi kazao je kako e se o tome razgovarati na drugim mjestima. No, rekao je, svakoj ideji koja bude mogla pomo i Brodosplitu, a u skladu je s pravilima Europske komisije i EU, Uljanik e nastojati pomo i da se realizira. H

Porez na deset mje

PRORA»UN Ukupni prihodi u prvih deset mjeseci prošle godine pali su 0,87 posto, na 89,64 milijarde kuna, a rashodi su porasli 1,52 posto, na 98,28 milijardi kuna. Pritom je najzna ajnija dohodovna stavka - socijalni doprinosi - smanjena za 31,54 milijarde kuna Ministarstvo financija objavilo je da su u prvih deset mjeseci prošle godine prora unski prihodi iznosili 89,64 milijarde kuna i bili su manji 0,87 posto u odnosu na prihode u istom razdoblju 2009. godine. Istodobno su prora unski rashodi iznosili 98,28 milijardi i bili su 1,52 posto ve i nego u prvih deset mjeseci 2009. godine.

Deficit je tako u deset mjese-

ci, u odnosu na isto razdoblje lani, pove an 19,4 posto, na 9,38 milijardi kuna.

Makroekonomist SG Splitske banke Zdeslav Šanti za Business.hr kaže da se me u objavljenim podacima na prihodovnoj strani isti u dva najzna ajnija izvora prora unskih prihoda. Socijalni doprinosi zbog niže zaposlenosti i dalje padaju (-3,88%, na 32 milijarde kuna), a taj

DRŽAVNI PRORA UN U PRVIH DESET MJESECI I.-X. 2009.

Prihodi Rashodi Deficit

90,68 98,53 7,86

I.-X. 2010.

89,90 99,28 9,38

-0,86% 0,76% 19,42%

Izvor: Ministarstvo financija

OGLAS

Doznajte. »itajte. Inspirirajte se.

Ponedjeljak

IT i tehnologija Srijeda

Moja lisnica

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

Mediji i marketing Business plus

na dobit u prvih mjeseci pao 33 posto MARTINA DALI , ministrica financija, u ovoj e se godini morati zadužiti više od planiranog, prognozira makroekonomist SG - Splitske banke Zdeslav Šanti

konkurentnost i tržišno natjecanje.

ZDESLAV ŠANTI , makroekonomist SG Splitske banke

SNIMIO ŽARKO BAŠI

SNIMIO HRVOJE DOMINI

Skupo refinanciranje

pad e se nastaviti i u 2011. godini. Istodobno je prihod od PDV-a kao drugi izrazito važan izvor prora unskih prihoda porastao 2,63 posto, na 31,54 milijarde kuna, što pokazuje, pojašnjava Šanti , da se u drugoj polovini prošle godine stabilizirala osobna potrošnja. Dodaje, me utim, da bi taj blagi rast prihoda od PDV-a bio manji da još uvijek ne djeluje efekt pove anja stope PDV-a na 23 posto iz 2009. godine. Šanti o ekuje da e prihodi od PDV-a i u 2011. godini blago rasti.

Stanje u gospodarstvu

Pad prihoda od poreza na dobit 33,11 posto, na 5,38

milijardi kuna, oslikava pak stanje u hrvatskom gospodarstvu. Taj dio prihoda prora una zapravo su financijski pokazatelji doma ih tvrtki koje su u ve ini usmjerene na doma e tržište, što se itekako odražava na njihove prihode, a time i na poreze koje upla uju u prora un, pojašnjava Šanti , zaklju uju i da e se taj trend pada i stagnacije prihoda od poreza na dohodak i dobit nastaviti i u ovoj godini. Što se pak ti e prora unskih rashoda, o ito je da i u apsolutnim brojkama oni rastu, a dodatno je loše što se pogoršava i njihova struktura, procjenjuje Šan-

ti . Prije svega zbog toga što dominantni pritisci na rast rashoda prora una dolaze od socijalnih naknada ku anstvima, a one rastu zbog niže zaposlenosti. Taj proces dodatno pogoršava strukturu prora una, jer raste "zadani" dio prora una na koji se kreatori prora unske politike stalno "vade" kad odbijaju zahtjeve kojima se traži smanjivanje državnih rashoda kako bi se porezno rasteretilo gospodarstvo.

Podaci o prora unskim prihodima i rashodima u prvih deset prošlogodišnjih mjeseci pokazuju da prora unski deficit u Hrvatskoj ponajprije služi za pokrivanje manjka, koji s jedne

strane stvara pad prihoda od socijalnih doprinosa, a s druge rast iznosa socijalnih naknada. To dodatno svjedo i da ne drži vodu argumentacija vladaju ih kad tvrde da u uvjetima krize pove avaju prora unski deficit jednako kao što to ine u Europskoj uniji, jer za razliku od Hrvatske u kojoj se deficitom krpaju socijalne rupe, u EU je ve i dio odlazio za subvencije industriji koja se našla na udaru krize i recesije. Kod nas, podsje a Šanti , subvencije poduze ima stagniraju ili blago rastu, ali se istodobno pogoršala i njihova struktura, jer ih je više vertikalnih nego horizontalnih koje poti u

Desetomjese ni rast neto prora unskih obveza od 38,3 posto podatak je koji sam govori u kojemu se smjeru kre emo. Dodatno je zabrinjavaju e, kaže Šanti , što u zadnje vrijeme snažno rastu troškovi servisiranja javnog duga, jer i najmanja korekcija kreditnog rejtinga Hrvatske, poput nedavnog D&B-ova smanjivanja, dodatno poskupljuje te troškove. Šanti prognozira da e se dvoznamenkasti rast obveza nastaviti i u 2011. godini i bit e ve i od planiranog rasta od 17,4 posto.

A to zna i da e svi dugovi koji se budu refinancirali po aktualnim skupim uvjetima utjecati i na prora une u sljede im godinama. Šanti zaklju uje da e to dodatno sužavati prostor privatnom sektoru gospodarstva, a istodobno e dodatno pove avati "zadani" dio prora una, s donedavnih 87 posto prema 100 posto prora unskih rashoda koji su unaprijed zadani i koji navodno svi moraju biti pokriveni i ispla eni iz državne blagajne.

Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 4/1/2011

PRORA»UNI GRADOVA

Spas u prirezu

Op ina Hraš ina uvela je priprez poreza na dohodak od 5%, a Rijeka je pove ala stopu sa 6,25 na 12 posto Hrvatski gradovi i jedinice lokalne samouprave pad prihoda pokušavaju nadoknaditi uvo enjem ili pove anjem prireza. U op ini Hraš ina prvi se put uvodi pla anje prireza poreza na dohodak, u Rijeci se postotak prireza pove ava, a Crikvenica je donijela dopune o pla anju poreza.

Hraš ina je uvela pla anje pripreza poreza na dohodak od 5% sa 1. sije nja 2011. Time postaje peta op ina u Krapinsko-zagorskoj županiji u kojoj se pla a prirez poreza na dohodak. Stopa prireza Grada Rijeke, pak, koja od 1993. iznosi 6,25% pove ana je na 12 posto. Po rije ima gradona elnika Vojka Obersnela, Grad e u 2011. u prora unu izgubiti oko 60 milijuna kuna, a pove anim prirezom nadoknadit e se 23 milijuna.

Gradsko vije e Crikvenice donijelo je dopunu odluke o porezu po kojoj su poduzetnici po etnici u prve dvije godine poslovanja oslobo eni pla anja poreza za radnike koji su zaposleni na neodre eno, a tre u i etvrtu godinu pla at e 50 posto. Samostalni ugostitelji i trgova ke radnje koji djelatnost obavljaju cijele godine pla at e porez u iznosu 400 kuna, a oni koji djelatnost obavljaju manje od deset mjeseci pla at e 600 kuna. Iva Bikanec

DOBAR START 2011.

Kruzer u Dubrovnik doveo 3000 gostiju Dubrovnik. U dubrova ku luku Gruž u ponedjeljak je uplovio prvi brod na kružnim putovanjima u 2011., MSC Magnifica, kojim je na novogodišnjem krstarenju doputovalo 3000 putnika i 1000 lanova posade. MSC Cruises prvi je brodar koji Dubrovnik posje uje tijekom cijele zime, pa e u sije nju i velja i imati po tri uplov-

ljavanja, a u ožujku taj e se broj pove avati te e tijekom ove godine brodovi te kompanije Dubrovnik posjetiti oko 90 puta.

Novu godinu u Dubrovniku je do ekalo oko etiri tisu e gostiju. Najbrojniji su bili gosti iz Turske, Hrvatske, Albanije, BiH, Bugarske, Španjolske i Portugala. U usporedbi s istim lanjskim turisti kim prometom za do eka Nove godine, rezultati su 20 posto bolji. Bilo je otvoreno 17 hotelskih ku a, što je više nego u isto vrijeme prošle godine. H

U DUBROVNIKU je Novu godinu do ekalo oko 4000 gostiju, 20% više nego lani ARHIVA BUSINESS.HR

Prihodi od stranih tur trećem kvartalu pali PLATNA BILANCA Preliminarni podaci Hrvatske narodne banke o platnoj bilanci pokazuju da je turizam s prihodom od 3,85 milijardi eura u tre em kvartalu zabilježio pad od 45,1 milijun eura Unato rastu broja gostiju i no enja u 2010. godini, preliminarni podaci Hrvatske narodne banke o platnoj bilanci pokazuju da je turizam s prihodom od 3,85 milijardi eura u tre em kvartalu ostvario lagani pad od 1,2 posto.

Prihodi od putovanja manji su za 45,1 milijun eura u odnosu na isti kvartal 2009. godine, kada je zabilježen pad prihoda 15,4 posto u odnosu na rekordne prihode iz 2008. godine. Prošle godine u tre em kvartalu, najvažnijem za turizam, prihodi od putovanja spali su na razinu ispod one ostvarene prije pet godine te se ni ove godine nisu podignuli iznad te granice.

Najgore od 2004.

Prema bilanci teku ih transakcija, u tre em kvartalu 2010. godine na ra unu usluga zabilježen je suficit od 3,82 milijarde eura, što je na godišnjoj razini pove anje 2,1 posto, a najve i dio prihoda na tom ra unu ine upravo prihodi od putovanja,

STATISTIKA HTZ-a pokazuje kako je lani ostvaren rekordan broj dolazaka i no enja - pri emu je u prvih devet mjeseci bilo 3,2 posto više stranih turista koji su ostvarili 2,7 posto više no enja ARHIVA BUSINESS.HR

tj. turizma.

Iako smo u špici sezone imali rekordan broj turista i ostvarenih no enja - pri emu je u prvih devet mjeseci bilo 3,2 posto više stranih turista koji su ostvarili 2,7 posto više no enja, pa su ak rasli

prihodi u maloprodaji - bilanca HNB-a pokazuje da se potrošnja turista smanjila 1,2 posto u odnosu na 2009. godinu.

"Zadnji je put potrošnja inozemnih gostiju u najzna ajnijem dijelu turisti ke sezone na nižoj

razini bila u 2004. godini.

Donekle iznena uju i pad potrošnje stranih turista uz istodoban rast broja dolazaka i no enja pokazuje da su turisti iz razvijenih europskih zemalja, iz kojih dolazi najve i broj turista (Njema ka, Slovenija, Au-

LINIJSKI PROMET

Koncesije za pet brodskih linija Zagreb. Upravno vije e Agencije za obalni linijski pomorski promet donijelo je odluku o namjeri davanja koncesije za obavljanje javnog prijevoza u linijskom pomorskom prometu na pet državnih klasi nih brodskih linija: Mali Lošinj-(SrakaneUnije-Ilovik-Susak), Vrgada-Pakoštane-Biograd, Vodice-Prvi -Zlarin-Šibenik,

Orebi -Kor ula i liniji ŠipanLopud-Kolo ep-Dubrovnik.

Zadnji rok za predaju ponuda u Agenciji jest 31. svibnja do 15 sati. Zainteresiranim brodarima ostavljeno je petomjese no razdoblje za prijavu za natje aj da bi im se omogu ila nabava novih i ure enje postoje ih brodova.

Naime, ugovori koji budu potpisani temeljem novoga natje aja vrijedit e do 31. prosinca 2016., a nakon toga e se raspisati novi natje aji na kojima e ravnopravno mo i sudjelovati svi brodari iz EU. H

turista u ali 1,2 posto

strija, Italija), prilagodili potrošnju uvjetima krize", stoji u priop enju analiti ara Raiffeisen banke.

Ipak, nisu svi u padu: nedavno objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prošla turisti ka sezona donijela lagani oporavak prometa hotelijerima, kampovima, barovima i objektima brze hrane, a promet u restoranima je stagnirao.

Rast ugostitelja

Prema podacima DZS-a za tre i kvartal, ugostiteljstvo (u koje se ubrajaju i prihodi od smještaja) ostvarilo je promet od 8,2 milijarde kuna, što je, s obzirom na pove anje cijena u ugostiteljstvu, realno pove anje prihoda 4,8 posto na godišnjoj razini. Time

su premašili ak i prihode iz tre eg kvartala 2008. godine, kada je ostvareno 7,8 milijardi kuna.

Hoteli su ostvarili promet od 4,2 milijarde kuna, što je 7,9 posto više nego lani u istom kvartalu, kampovi su uprihodili 1,26 milijardi kuna ili 7,8 posto više, a ostali objekti za smještaj 141,5 milijuna kuna ili 13,6 posto više nego lani.

Predstavnici hotelijera kazali su da je rast prihoda u skladu s pove anjem broja dolazaka i no enja, ali da ne e omogu iti novi ciklus investiranja jer su troškovi rasli brže od prihoda, što e se odraziti i na kona an financijski rezultat.

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

OGLAS

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 4/1/2011

TURIZAM

HTZ daje 1,5 mil. kn potpora

Zagreb. Hrvatska turisti ka zajednica (HTZ) do 10. velja e provodi natje aj za dodjelu financijskih potpora razli itim manifestacijama koje pridonose unapre ivanju i oboga ivanju turisti kog proizvoda te ponude pojedine destinacije i Hrvatske u cjelini, za ĹĄto je u Programu rada za 2011. predvidjela 1,5 miliju-

na kuna, doznaje se iz Glavnog ureda HTZ-a. Predvi eni iznos za potpore manifestacijama u ovoj godini je za oko 500 tisu a kuna manji nego u 2010., ali je zato 93 posto, na 13,5 milijuna kuna, pove an iznos za sufinanciranje i potpore u nerazvijenim turisti kim podru jima.

U sklopu toga je 3,5 milijuna kuna planirano za potpore turisti kim inicijativama i proizvodima, a 10 milijuna kuna za sufinanciranje sustava turisti kih zajednica koje tako er mogu biti nositelji tih ini-

cijativa i proizvoda.

Iz HTZ-a isti u da se kandidature za te potpore podnose onim Ĺžupanijskim turisti kim zajednicama na ijem se podru ju manifestacija organizira. Do 10. velja e Ĺžupanijske turisti ke zajednice primat e zahtjeve i za dodjelu potpora za odre eni broj razli itih kulturno-turisti kih inicijativa.

Prema programu rada HTZa za 2011. za potpore projektima i manifestacijama kulturnog turizma predvi eno je 1,25 milijuna kuna ili 7 posto manje nego 2010. H

PREURE ENJE

Mandi se ne zatvara Zagreb. Mandi e zbog adaptacije od 16. sije nja privremeno zatvoriti jedan dio, kazao je savjetnik tog talijanskog trgova kog centra Dragutin Mami , napominju i kako nije rije o zatvaranju cijelog centra. Zbog adaptacije i dovo enja novih brendova zatvorit e se trgovina namjeĹĄtaja Mandi i hipermarket Tommy, a ostalih 30-ak lokala normalno radi. H

I lani najtraĹženiji Raste potraĹžnja za logistiÄ?kim prodavaÄ?i

OPORAVAK U REGIJI

objektima Leasing industrijskih i logisti kih objekata u srednjoj i isto noj Europi u prva tri kvartala 2010. pove an je ak 65 posto Prema analizi CB Richard Ellisa "CEE Big Box Logistics report", potraĹžnja za industrijskim i logisti kim prostorom u srednjoj i isto noj Europi u prva tri kvartala proĹĄle godine rasla je zbog pove anja industrijske proizvodnje u regiji. Naime, leasing u srednjoj i isto noj Europi u prva tri kvartala 2010. pove an je ak 65 posto, pri emu je u prvoj polovini godine zabiljeĹžen rast, a u tre em kvartalu uslijedio je pad aktivnosti.

Investicije sko ile

Ukupne investicije u industrijske i logisti ke nekretnine u srednjoj i isto noj Europi iznosile su pak 252 milijuna eura, 135,5 posto viĹĄe nego u istom razdoblju prethodne godine. S obzirom na interes investitora, o ekuje se rast investicija i 2011. godine.

Kako se navodi u analizi, pove anje leasinga u skladu je s regionalnim ekonomskim oporavkom, a gradnja novog industrijskog i logisti kog prostora najizraĹženija je bila na zrelim trĹžiĹĄtima srednje Europe. Voditelj istraĹživanja i konzaltinga CB Richard Elli-

sa za srednju i isto nu Europu Jos Tromp naglasio je da valja o ekivati novi razvojni ciklus trĹžiĹĄta logisti kih nekretnina jer se gospodarski rast vra a u regiju. Tromp smatra kako razvoj trĹžiĹĄta logisti kih nekretnina ipak ne e dosti i razmjere iz 2005. godine.

TRŽIŠTE RADA U 2010.

Na portalu MojPosao etvrtina oglasa za posao odnosila se na prodaju i trgovinu. U 2011. ne o ekuju se velike promjene

Skupa Rusija

Unato ovogodiĹĄnjem oporavku zrelih trĹžiĹĄta srednje Europe, Tromp smatra da je potencijal rasta u sljede im godinama na trĹžiĹĄtima jugoisto ne Europe, gdje je taj razvoj izostao, za razliku od trĹžiĹĄta zemalja srednje Europe poput Poljske i eĹĄke. U tim zemljama, smatra Tromp, razvoj logisti kih nekretnina u sljede oj e godini viĹĄe biti izvan glavnih i ve ih gradova.

Nakon ĹĄto je kriza donijela znatno smanjenje investicija u logisti ke nekretnine, sve viĹĄe praznih logisti kih prostora te nisku potraĹžnju, slijedi, kako navode iz CB Richard Ellisa, rast cijena najma te smanjenje neiznajmljenih logisti kih nekretnina.

U izvjeĹĄ u se navodi kako e cijene mjese nog najma logisti kih nekretnina varirati od 3 do 4,5 eura po kvadratu u srednjoj Europi do znatno skupljih 5,4 do 7,25 eura u Rusiji. Gorden Knezovi

Portal MojPosao objavio je tijekom 2010. godine viĹĄe od 12.000 oglasa i natje aja za radna mjesta, a oko 39.000 osoba koje traĹže zaposlenje na tom je internetskom portalu u 2010. objavilo Ĺživotopis ili obnovilo postoje i.

Lani su, sli no kao i 2009., poslodavci najviĹĄe traĹžili prodava e, konobare, komercijaliste, prodajne predstavnike, administratore, knjigovo e, kuhare i

referente. Ta su zanimanja sa srednjom stru nom spremom poslodavcima i dalje bila najatraktivnija, a me u visokoobrazovanim radnicima poslodavci su najviĹĄe traĹžili programere, magistre farmacije, komercijaliste sa VSS-om, stru ne suradnike i asistente.

Na odre eno 38%

ak 25,2 posto natje aja za posao objavljeno je u kategoriji Prodaja i trgovina,

12,6 posto odnosilo se na Turizam i ugostiteljstvo, a 9,8 posto na Financije i ra unovodstvo. U istim kategorijama objavljeno je i najviĹĄe Ĺživotopisa posloprimaca.

Sedamdeset posto objavljenih oglasa nudilo je stalno zaposlenje, ĹĄto je oko tri posto manje nego 2009., 38 posto rad na odre eno, 16 posto honorarni posao, a oko devet posto studentski ugovor. S druge strane, oko 89 posto posloprimaca traĹžilo je stalan posao, no oko 35 posto njih bilo je spremno i na honoraran rad.

U 47 posto oglasa poslodavci su kao vaĹžnu stavku isticali iskustvo, i to od jedne do pet godina, a u istom postotku traĹžilo se i aktivno znanje engleskog jezika.

Od budu ih je zaposlenika 67 posto poslodavaca traĹžilo i poznavanje rada na ra unalu, a tu je vjeĹĄtinu u Ĺživotopisu isticalo ak 97 posto traĹžitelja posla.

ViĹĄe inooglasa

U prvih ĹĄest mjeseci 2010. na portalu MojPosao objavljeno je i 265 oglasa za radna mjesta u inozemstvu, ĹĄto je znatan porast u odnosu na 2009., u kojoj je bilo 188 takvih oglasa. U 2011. op enito ne o ekuju velike promjene na trĹžiĹĄtu rada, koje e, isti u, oporavljati postupno. S. C. H.

karijere, znanje i posao

SIGURNOST NA PRVOM MJESTU Teško je navesti bilo koji ve i gospodarski zanimljiv doga aj u Hrvatskoj (kupnja, privatizacija, pregovori) u posljednjih pet godina a da u njega u nekoj fazi nije bio uklju en privatni detektiv. Sve su eš i zahtjevi za sigurnosni konzalting, stru nu sigurnosnu analizu tvrtki odnosno njihova unutarnjeg i vanjskog sigurnosnog okruženja

Utorak 4/1/2011

Poslodavci sve više traže usluge privatnih detektiva

KARIJERA

HŽ preuzimaju mlade snage > karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 4/1/2011

Sukladno najavi predsjednika Uprave HŽ holdinga Zlatka Rogožara prilikom njegova stupanja na dužnost, imenovan je novi tim koji će moći udovoljiti zahtjevima modernizacije i restrukturiranja sustava te nove orijentacije i povećanog zamaha investicija u sljedećem razdoblju.

Riječ je o mladim ljudima

koji imaju dovoljno znanja i iskustva u sustavu Hrvatskih željeznica za provedbu novih poslovnih izazova i projekata.

Prvi zadatak novoimenovanih direktora bit će izrada nove organizacije, koja će stupiti na snagu 1. travnja 2011. godine. Imenovani su Ante Martić, direktor Korporativnih financija, Mario Sarajlić, direktor Poslova ljudskih resursa, pravnih i općih poslova, Donald Neralić, direktor Kontrolinga, dipl. oec. Ivo Hrvat, direktor

Prvi zadatak novoimenovanih direktora bit će izrada nove organizacije, koja će stupiti na snagu 1. travnja 2011. godine arhiva business.hr

Interne revizije, Ivana Paulin Bulimbašić, ravnateljica Ureda uprave, te Renata Flinta, tajnica Uprave i

Nadzornog odbora. Šefom službe Sigurnosti sustava imenovan je Dubravko Zoričić. S. H. B.

P

osao privatnog detektiva odavno nije samo zapadnjačka praksa, ali većina ga ljudi još poistovjećuje s rješavanjem bračne nevjere i nisu im poznate druge mogućnosti korištenja privatnih detektiva, a one su, kako doznajemo, velike. Sve su češći zahtjevi za sigurnosni konzalting, stručnu sigurnosnu analizu tvrtki odnosno sigurnosnih parametara njihova unutarnjeg i vanjskog sigurnosnog okruženja, ističe Njegoslav Blažek, vlasnik detektivskog ureda Detektiv Sova, čiji su najčešći klijenti tvrtke i njihovi pravni zastupnici.

Privatni je sektor, ističe, daleko ispred državnog jer se on oslanja na državne službe koje se brinu o sigurnosno-obavještajnim poslovima. Iznimka su, tvrdi, poduzeća u većinskom državnom vlasništvu koja u pojedinim slučajevima posežu za uslugama privatnih detektiva, primjerice HŽ, Ina, HEP i drugi.

Provjera zaposlenika

"Kao i u posljednjih 12 godina, visoko mjesto zauzimaju istrage koje se odnose na zaštitu intelektualnog vlasništva - žig, patent, industrijsko vlasništvo, autorska i srodna prava. Kontinuirane su istrage u kojima se provjeravaju odnosi u obitelji, a tu se ubrajaju bračni problemi, odnos roditelja i djece te imovinsko-pravni problemi", objašnjava Blažek.

Dobru suradnju s odvjetničkim društvima, velikim prehrambenim, trgovačkim, građevinarskim,

Mario Frlan, vlasnik detektivske agencije Sirius Njegoslav Blažek, vlasnik detektivskog ureda Detektiv Sova Mario Frlan, vlasnik detektivske agencije Sirius arhiva business.hr

informatičkim, financijskim i drugim poslovnim subjektima u zemlji bilježe i u General Securityju d.o.o. Profilirani su za stručnu podršku u području informatičke forenzike, forenzičkog knjigovodstva i forenzičke revizije. Enimark Ponjević, direktor General Securityja, i Mario Frlan, vlasnik detektivske agencije Sirius, kažu da poduzetnici najčešće traže detektiranje počinitelja inkriminiranih radnji, provjeru lojalnosti zaposlenika i kandidata prilikom zapošljavanja te "lažnih" bolovanja, istraživanje konkurencije, protuprislušni pregled prostora, poligrafska testiranja, razna vještačenja te izradu sigurnosnih prosudbi i usluga business i competitive intelligencea.

Bizarni zahtjevi

U posljednje vrijeme bilježe sve veću i bolju suradnju s inozemnim detektivskim agencijama te stranim pravnim osobama. U Hrvatskoj posluju u svim regijama i surađuju s raznim državnim institucijama, a najviše s policijom.

Njegoslav Blažek, vlasnik detektivskog ureda Detektiv Sova

Klijenti ponekad imaju nerealna očekivanja pa se može dogoditi da očekuju da privatni detektiv pribavi zakonom zabranjene podatke.

"Primjerice, klijent je tražio da mu pronađemo kupca bubrega, ljutiti momak da privatni detektiv njegovoj bivšoj djevojci zbog preljuba ošiša kosu, zabrinuta gospođa tragala je za ruskim špijunima

koji su joj ozračili stan, a jedan je direktor tražio da sumnjivca za krađu privatni detektiv ispita ‘gestapo metodama’", precizan je Blažek.

Privatni detektivi u poslu koriste standardnu fotografsku i drugu zakonom dopuštenu tehničku opremu. Nije im pak dozvoljeno korištenje opreme za prikriveno audiovizualno snimanje. Kada je riječ o

arhiva business.hr

pronalaženju, izazivanju i fiksiranju, pakiranju i vještačenju tragova i predmeta koji se koriste u privatnim postupcima (privatna tužba), privatni detektivi mogu koristiti opremu istovjetnu onoj koju koriste forenzičari državnih institucija. U obavljanju detektivskih poslova u General Securityju koriste najsuvremenije taktičko-tehničke metode i teh-

v

NATJEČAJ

POTREBE

Sve zainteresirane tvrtke do 13. siječnja 2011. mogu sudjelovati u natječaju za nagradu “Poslodavac godine za osobe s invaliditetom” za 2010. godinu. Projekt je pokrenut u sklopu UNDP-ova projekta „Pravo na život u zajednici: Socijalna uključenost i osobe s invaliditetom“. S. H. B.

Njemačka zrakoplovna kompanija Lufthansa planira u 2011. otvoriti 4000 novih radnih mjesta u njemačkom dijelu poslovanja, kazao je novi čelnik tvrtke Christoph Franz u razgovoru za tamošnji dnevni list Bild.

"Lufthansa raste. Zaposlit ćemo 4000 novih zaposle-

Poslodavac godine za osobe s invaliditetom

nička sredstva (poligraf, opremu za protuprislušne preglede, fototehniku, detektore za drogu i alkohol, razne softvere i dr.).

U slučaju složenije obrade u istragu uključuju i svoje stručnjake iz područja ekonomije, prava, zaštitarstva i informatike, kao i vanjske suradnike iz područja psihologije, medicine i forenzike.

Sat 200 kuna plus PDV

Stranke ponekad odbije cijena detektivskih usluga, koju smatraju previsokom.

Cijena standardne detektivske usluge iznosi 200 kuna po satu uvećana za nastale operativne troškove te PDV. Frlan napominje kako standardna usluga uključuje angažman jednog detektiva, uporabu vozila i detektivske tehnike. Operativni troškovi se odnose na troškove nastale prilikom postupanja po zahtjevu stranke, a podrazumijevaju troškove putovanja, telekomunikacijskih usluga, vještačenja te posebnih nagrada za pribavljanje potrebnih infor-

Lufthansa povećava broj zaposlenih

Nacionalni zračni prijevoznik namjerava zaposliti 2200 ljudi arhiva business.hr

macija i podataka.

U duljim i opsežnijim obradama cijena detektivskih usluga određuje se u konkretnom slučaju, ovisno o kompleksnosti predmeta, trajanju obrade te visini nastalih operativnih troškova. Većina detektivskih agencija u Hrvatskoj ima gotovo isti cjenik, a usluga naših detektivskih agencija mnogo je niža nego u drugim zemljama.

Blažek ističe da su cijene detektivskih usluga u Europskoj uniji ujednačene kada je riječ o osnovnom obliku usluge i ona iznosi od 30 do 50 eura po satu plus troškovi. Ovisno o složenosti, opasnosti, hitnosti, uvjetima obavljanja posla, tehničkim zahtjevima i pravnoj osjetljivosti, usluga može biti i vrlo skupa te znatno odudarati od standardnog cjenika. U SAD-u su, zaključuje Blažek, usluge jeftinije zbog velike konkurencije.

Taj se trend lagano osjeti i u Europi.

Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

PRIVATNI DETEKTIVI

Među detektivima samo dvije žene U Hrvatskoj više od 60 osoba posjeduje licenciju privatnog detektiva, a trenutačno u dva detektivska ureda i 14 detektivskih agencija registriranih kao komanditno društvo, d.o.o. ili obrt radi više od 25 privatnih detektiva kojima je MUP uz licenciju izdao i odobrenje za rad. U posljednje četiri godine privatni detektivi imaju i strukovnu udrugu (www.updh.hr) koja obuhvaća dva detektivska ureda i deset agencija odnosno 17 privatnih detektiva. Među privatnim detektivima koji imaju odobrenje za rad su i dvije žene.

nika isključivo na našim lokacijama u Njemačkoj", kazao je Franz.

Nacionalni zračni prijevoznik namjerava zaposliti 2200 ljudi za potrebe zračnog osoblja u Frankfurtu i Münchenu, piše Bild, dodajući kako je u planu i zapošljavanje 900 novih ljudi za potrebe zemaljskog osoblja, 270 pilota studenata, 300 pripravnika i ostalog tehničkog osoblja.

"S obzirom na veće zrakoplove na regionalnim i me-

đukontinentalnim rutama u zrakoplovu A380, povećavaju se potrebe za osobljem, kako onim u kokpitu tako i u zrakoplovima.

Zbog povećanog broja putnika veće su potrebe i za zemaljskim posadama", kazao je Franz.

U planu je i daljnje smanjenje troškova u Lufthansi, piše taj list, što će se provesti kroz smanjenje broja zrakoplova u ukupnom prometu te uvođenjem većih zrakoplova koji prevoze više putnika. S. H. B.

tehnologije budućnosti

Pet IBM-ovih recepata za uspjeh

IBM-ov popis predviđa tehnologije utemeljene na praćenju tržišnih i društvenih trendova arhiva business.hr

IBM je objavio novi popis tehnologija koje će pojednostavniti svakodnevni život, ali i štedjeti novac tvrtkama IBM već pet godina objavljuje popis pod nazivom "Sljedećih pet u pet" u kojem predstavlja inovacije koje imaju potencijal da u sljedećih pet godina promijene način na koji ljudi žive i rade. Popis je to budućih tehnologija utemeljen na praćenju tržišnih i društvenih trendova.

Donosimo pregled tehnologija koje svakom poduzetniku mogu pojednostavniti svakodnevni život, ali i uštedjeti novac.

3D sučelja

Trodimenzionalna sučelja u idućih će pet godina omogućiti interakciju između ljudi trodimenzio-

nalnim hologramima, i to u stvarnom vremenu.

Razvoj 3D tehnologije i holografskih kamera omogućit će posve nov način komunikacije s ljudima, a time i olakšati poslovanje.

Dugotrajnije baterije

Stručnjaci IBM-a rade i na tome da baterije za pet godina traju puno dulje, ali i na tome da nekim manjim uređajima uopće ne trebaju baterije. Poboljšanja u tehnologiji tranzistora i dizajnu baterija omogućit će uređajima da rade deset puta dulje. U malim uređajima baterije neće biti potrebne.

Pokretni senzori

Za pet godina ljudi bi trebali postati "pokretni senzori". Mobiteli, automobili, čak i novčanici skupljat

će podatke iz okoliša koji će se koristiti za ekološke potrebe.

Matematički modeli

Prometne gužve trebale bi postati prošlost. Upotrebom novih matematičkih modela i IBM-ovih tehnologija predviđajuće analitike znanstvenici će moći analizirati i kombinirati veći broj mogućih scenarija koji mogu utjecati na smjer putovanja ljudi koji idu na posao.

Energija

Jedno od predviđanja odnosi se na tehnologije koje će omogućiti da računala daju energiju gradovima. Naime, oko 50 posto energije koju troši suvremeni podatkovni centar utroši se na zračno hlađenje uređaja od kojih se sastoji. S. H. B.

DVA PROGRAMA

> karijere > znanje > posao

16

business.hr Utorak 4/1/2011

Novčana potpora za ‘Znanje bez granica’ Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva raspisala je poziv za financijsku potporu za sudjelovanje predstavnika udruga iz Hrvatske na međunarodnim skupovima u inozemstvu i za sudjelovanje stranih stručnjaka na skupovima u Hrvatskoj 2011. Poziv se odnosi na suradnju u prijenosu

znanja i iskustava iz Hrvatske na međunarodnoj razini - "Znanje bez granica A" (za sudjelovanje predstavnika udruga iz Hrvatske na međunarodnim skupovima u inozemstvu) te “Znanje bez granica B” (za sudjelovanje stranih stručnjaka na skupovima u Hrvatskoj) za 2011.

Udrugama se 2011. godine može odobriti samo jedna financijska potpora u sklopu dviju inačica poziva. Tražena financijska potpora zaklade ne smije premašiti 70 posto troškova sudjelovanja ili troškova dolaska međunarodnog stručnjaka. H

ZAPOŠLJAVANJE

Estare Culto u Valpovu otvara radna mjesta Tvrtka Estare Culto, koja je proglašena hrvatskim superbrendom za 2010. godinu, ima 500 zaposlenika, od čega ih 50 radi u valpovačkom pogonu. U tom bi pogonu u sljedeća tri mjeseca trebalo biti zaposleno čak 120 osoba s tendencijom daljnjeg proširenja. Tvrtka

uspješno odolijeva recesiji i u posljednjih godinu dana otvorila je 10 trgovina i tako povećala maloprodaju čak 61 posto.

U opremanje valpovačkog pogona Estare Culto uložit će 30 milijuna kuna, od čega je trećina novca osigurana kreditom Fonda za razvoj i zapošljavanje, a dvije trećine iznosa je vlastiti novac. Tvrtka već godinama uspješno izvozi na tržišta Austrije, Irske, Amerike, Cipra, Litve, Rusije i Njemačke. S. H. B.

Inovacija ne jamči uspjeh intelektualno vlasništvo Većina menadžera u na-

imovine tvrtke ili pojedinca.

Tvrdi da hrvatski menadžeri i poduzetnici nisu spremni na rizična ulaganja, iako ona u pravilu donose mnogo više profita, i radije se odlučuju za minimalan rizik preprodaje ili zastupanja gotovih svjetskih brendova i uvoza s inozemnih tržišta.

Pečkaj Vuković kaže kako je problem to veći što su domaći naručitelji, veletrgovci i distributeri često vrlo suzdržani, čak nepovjerljivi prema domaćoj inovaciji pa se jako teško probiti na domaćem tržištu.

šim tvrtkama nije upoznata s načinima vrednovanja i licenciranja inovativnih rješenja, što je preduvjet za početak pregovora koji bi doveli do obostrane koristi

S

tručnjaci tvrde da na tržištu postoji dovoljno hrvatskih inovacija, ali ih prosječan potrošač često ne prepoznaje.

"Inovacija najčešće jamči uspjeh kada nastaje kao rezultat promišljanja pojedinca radi poboljšanja okruženja u kojem djeluje, točnije radnog okruženja.

Upravo su takva moja iskustva", kaže Miroslav Kovač, višestruko nagrađivani inovator, direktor tvrtke Tehno Futura d.o.o. i predsjednik Udruge inovatora poduzetnika (UIP) Zagrebačke županije.

"Bio sam zaposlen kao voditelj ugostiteljskog objekta kada sam uočio potrebu za kontrolnim uređajem. Tako je nastala inovacija Digitalno brojilo kave, hrvatski patent i proizvod koji kroz vlastitu tvrtku od 2001. godine plasiram na domaće i inozemno tržište. Moja inovacija nastala je iz potrebe rješavanja stručnog problema, u mom slučaju konobarske krađe kave", ističe Kovač.

Diana Pečkaj Vuković, inovatorica nagrađenog Busy Basketa, košarice za nošenje prijenosnog računala i poslovne torbe na biciklu, kaže kako nema nikakvog jamstva. Ističe kako čak i najbolje inovacije mogu doživjeti tržišni neuspjeh zbog niza razloga. "Danas je svjetsko tržište strahovito zasićeno i zahtjevno. No, uspjeh je itekako moguć", jasna je Pečkaj Vuković.

Početni problemi

Prototipizacija i pokretanje proizvodnje, a bez ikakve garancije uspjeha, veliko su financijsko i psihološko opterećenje. Stoga u današnjim uvjetima treba imati hrabrosti upustiti se u takvu avanturu, ističe Pečkaj Vuković.

"Moje je iskustvo vrlo živopisno. Primjerice, prvi proizvođač kojem sam došla sa skicom Busy Basketa odbio me jer je baš odlazio na godišnji odmor, drugi je upravo proglasio stečaj, a treći me pokroviteljski pitao: 'A kaj to vama gospođo uopće treba!?' Na kraju sam ipak

Vrijednost inovativnosti

››

Inovacija najčešće jamči uspjeh kada nastaje kao rezultat promišljanja pojedinca radi poboljšanja okruženja u kojem djeluje, točnije radnog okruženja Miroslav Kovač, direktor tvrtke Tehno Futura d.o.o.

našla onog pravog", kaže Pečkaj Vuković.

Kovač je pak ponosan na svoju upornost kojom je uspio ujediniti inovativnost i poduzetništvo, intelektualno vlasništvo i proizvodnju te vlastiti izum pretvoriti u uspješan hrvatski proizvod unatoč lošoj inovatorskopoduzetničkoj klimi.

"Ponosan sam na mno-

arhiva business.hr

ga međunarodna priznanja, kao i na Zlatnu kunu HGK Zagreb za moje inovacije, a najviše me raduje kada mi kupac kaže da je izuzetno zadovoljan mojim proizvodom", kaže Kovač. Napominje kako u Hrvatskoj nije razvijena infrastruktura kroz koju bi postojala mogućnost evaluacije intelektualnog vlasništva kao nematerijalne

Malo tvrtki u Hrvatskoj poslovanje temelji na inovativnim proizvodima. Pa kakvu onda vrijednost inovativnost donosi hrvatskom gospodarstvu? Kovač kaže kako Hrvatska trenutačno ima vrlo malo koristi od inovativnosti. Smatra kako strukovne udruge ulažu velik trud u "start up" inovatora individualca ili tvrtke, kako na inozemnim izložbama tako i u hrvatskoj javnosti.

No strukovne udruge nemaju resurse za daljnju potporu proizvodnje ili plasmana gotovog proizvoda. Budući da većina individualaca inovatora nema novca za promociju i proizvodnju, ne treba čuditi što stvari najčešće ostaju na razinama ideje, čime Hrvatska gubi potencijalni konkurentni izvozni proizvod.

Preostaje stoga tek pronaći novac za izvoz pameti.

Sanja Hrvojević Beganović

dogaaji 17

business.hr Utorak 4/1/2011

regija/svijet

Slovenija oštro protiv rada na crno SIVA EKONOMIJA Novim zakonom Pahorova se vlada odlučila obračunati s radom na crno, koji čini između 17 i 25 posto slovenskoga BDP-a, a potiču ga velik broj nezaposlenih, mnogo relativno mladih umirovljenika, komplicirna procedura izdavanja dozvola za rad...

S

lovenska vlada prošloga je četvrtka, na svojoj posljednjoj sjednici u 2010., u setu novih zakonskih prijedloga usvojila i prijedlog novoga zakona o sprječavanju rada i zapošljavanja na crno. Novim se zakonom prije svega preciznije propisuju ovlasti i efikasniji rad državnih nadzornih tijela te načela primjerenijega sankcioniranja prekršitelja zakona o sprječavanju rada na crno.

Schneiderova lista

Iako se slovenske vlade od 1997. sustavno bore protiv rada na crno, siva ekonomija u deželi je i dalje značajan problem, koji je zbog krize dobio i novi vjetar u leđa. Uostalom kao i u drugim članicama EU unatoč tome što i Unija još od 1990. nastoji organizirano iskorijeniti rad na crno.

Prema slovenskim istraživanjima, rad na crno čini

između 17 i 25 posto BDPa. U obrazloženju zakona navodi se i podatak austrijskoga profesora Friedricha Schneidera, koji sustavno analizira i "mjeri" rad na crno u 145 država svijeta, prema kojem je u Sloveniji 2005. rad na crno činio 27,3 posto BDP-a. Na Schneiderovoj ljestvici tranzicijskih zemalja rad na crno u Hrvatskoj je iste godine činio 34,1 posto BDP-a, a najveći je udjel u BDP-u imao u Gruziji (66,4%). Na prostoru bivše Jugoslavije najveći je udjel u BDP-u siva ekonomija 2005. imala u tadašnjoj Srbiji i Crnoj Gori (37,3%), potom u Makedoniji (36,9%) te u BiH (35,3%). Među članicama OECD-a prednjačila je Grčka sa 26,3 posto, a blizu su i Italija (23,2%), Španjolska (20,5%) i Portugal (20,4%). Najmanje rada na crno u BDP-u imala je Velika Britanija (7,9%).

Pahorova vlada navela je 15-ak glavnih razloga koji i

danas u Sloveniji potiču rad na crno. Na vrhu su velik broj nezaposlenih, znatan broj relativno mladih umirovljenika, relativno visoki troškovi opterećenja cijene rada, dugotrajne i komplicirne procedure pri izdavanju dozvola za rad i sl.

Analize

Kako je i kriza u sve to umiješala svoje prste, ne čudi da niz slovenskih analiza i studija upozorava na sve rašireniju i žilaviju sivu ekonomiju, o čemu svjedoče i studija ljubljanskoga Instituta za ekonomska istraživanja i analize Obrtničke komore Slovenije, regionalnih obrtničkih komora, Zavoda za zapošljavanje te nadležnih inspekcijskih službi. Svi su oni sudjelovali i u izradi novog zakona o sprječavanju rada i zapošljavanja na crno.

Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

Borut Pahor, slovenski premijer

foto finance

OŠTRE SANKCIJE

Poslodavcu 6000 eura kazne, radniku 1000 Među novim slovenskim kaznama zbog rada na crno ističu se obveza poslodavca kod kojeg je otkriven rad na crno da u roku tri dana neprijavljenog radnika zaposli na neodređeno te da za njega uplati sve poreze i doprinose za razdoblje od tri mjeseca koji su prethodili datumu kad je kod njega otkriven rad na crno. Predviđena je i mogućnost oduzimanja predmeta kojima se radilo na crno, kao i stečene koristi od rada na crno. Osim što je precizno propisano što će se sve i kada tretirati kao rad na crno, precizno se navode i novčane kazne za svaki od tih prekršaja, pa će tako poduzetnik koji obavlja posao za koji nije registrirana njegova tvrtka platiti 15.000 eura kazne, a 6000 platit će ako zaposli radnika na crno. I radnici koji rade na crno platit će kaznu od 1000 eura, a studenti 500 eura. Njima se kazna može oprostiti ako prijave poslodavca koji ih je zaposlio na crno.

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 4/1/2011

TOLI I POKRAJAC

ZIF U LIKVIDACIJI

Solinski AD Plastik obavijestio je u ponedjeljak da su lanovi Uprave tvrtke Ivica Toli i Ilija Pokrajac stjecali dionice tvrtke. Toli je 29. i 30. prosinca kupio 1725 dionica po ukupnoj cijeni od 200,99 tisu a kuna i sada drĹži 37.509 dionica, odnosno 0,89 posto tvrtke. Pokrajac je 28. prosinca 2010. kupio dionice za 140.000 kuna i drĹži 0,9 posto AD Plastika. B.hr

Zatvoreni investicijski fond u likvidaciji Velebit objavio je u ponedjeljak stanje imovine i neto vrijednost dionice na kraju 2010. godine.

Tako je neto imovina fonda na dan 31. prosinca 2010. iznosila 5,28 milijuna kuna, a neto vrijednost imovine po dionici 7,84 kuna. Fond je 31. prosinca u knjigama imao 530.000 kuna gotovine, 203.000 kuna potra-

Direktori dokupljuju ADPL

Velebit vrijedi 5,3 mil. kuna

Ĺživanja, 4,53 milijuna kuna depozita i dionice vrijedne 48.000 kuna. Obveze fonda iznosile su neĹĄto viĹĄe od 33.000 kuna. U skladu s neto vrijednoĹĄ u imovine fonda i cijenom dionice koja je na Zagreba koj burzi 31. prosinca iznosila 4,01 kuna, diskont na neto vrijednost iznosio je 48,85 posto. NajviĹĄa realizirana cijena Velebit ZIF-a na Zagreba koj burzi proĹĄle je godine iznosila ĹĄest kuna, uz zanemariv promet na godiĹĄnjoj razini, manji od 100.000 kuna. B.hr

BROJKA

48,85 posto iznosio je diskont na neto imovinu po dionici ZIF-a Velebit na kraju proĹĄle godine

Crobex je najbrĹže rastu i I JEDINI JE RASTAO Mahnita kupnja Ininih dionica u prosincu spasila je glavni dioni ki indeks Zagreba ke burze od pada u 2010. godini, ali indeksi burza u regiji nisu bili te sre e - minusi su iznosili i do 18 posto, kao u slu aju crnogorskog indeksa MOSTE Izrazito letargi na i nezanimljiva trgovinska godina na Zagreba koj burzi (ZSE) brzo je zaboravljena nakon erupcije likvidnosti u prosincu, mjesecu koji je donio i neke od najviĹĄih dnevnih prometa u povijesti doma eg trĹžiĹĄta kapitala.

U 2010. godini ulaga i su na Zagreba koj burzi potroĹĄili 12,7 milijardi kuna ili 16,5 posto viĹĄe nego ĹĄto su potroĹĄili u cijeloj 2009. godini. Pritom je na dionice otiĹĄlo 5,6 milijardi kuna ili 24 posto manje nego u 2009. Crobex je pritom porastao 5,33 posto, dok je Crobex 10 sko io 9,47 posto.

Umjeren rast HT-a

Uvjerljivi proĹĄlogodiĹĄnji pobjednik bila je dionica Ine, koja je porasla ak 74 posto i na koju je samo u prosincu potroĹĄeno viĹĄe od milijardu kuna, ĹĄto je ĹĄestina ukupnog godiĹĄnjeg prometa dionicama. No osim Ine, na koju su nakon Molove ponude navalili doma i mirovinski fondo-

vi i navodni strani ulaga i, Burza je lani iznjedrila i mnoĹĄtvo drugih dobitnika. Dionica koja je tijekom cijele godine odrĹžavala solidnu likvidnosti i interes ulaga a, HT, lani je porasla 4,34 posto.

KraĹĄ osvojio 40 posto

Dionica akove kih mlinova sko ila je 43 posto, KraĹĄa 40 posto, dok su Atlantic grupa, Kon ar i Konzum porasli neĹĄto manje od 20 posto.

S druge strane, najve i gubitnici bili su gra evinari, koje su problemi s manjkom drĹžavnih investicija, brutalnim padom

››

narudĹžbi i padom prodaje stanova i proĹĄle godine vukli prema dolje. Najve i gubitnik gra evinskog sektora bila je Ingra, koja je pala 58 posto, a dionici nije pomogla ni djelomi no uspjeĹĄna dokapitalizacija te tvrtke krajem proĹĄle godine. Ingru slijedi Institut IGH, ija je dionica pala 37 posto, dok je Tehnika izgubila petinu vrijednosti.

Ulaga i nisu bili naklonjeni ni brodarskom sektoru, koji je u 2010. osim na vrijednosti izgubio i na likvidnosti. Naime, brodare je pritiskala i loĹĄa situacija na globalnom trĹžiĹĄtu koja se o ituje kroz pad

Uvjerljivi proĹĄlogodiĹĄnji pobjednik bila je dionica Ine: porasla je 74 posto, a samo u prosincu na nju je potroĹĄeno viĹĄe od milijardu kuna, ĹĄestina ukupnog godiĹĄnjeg prometa dionicama

Baltic Dry indeksa, koji je lani pao oko 40 posto. Dva najlikvidnija brodara na ZSE-u Atlantska plovidba i Jadroplov pali su 20 posto.

Prosinac je bio mjesec po kojem e doma e trĹžiĹĄte kapitala pamtiti proĹĄlu godinu. Naime, redovan promet u mjesecu iza nas sko io je 300 posto, dok je broj transakcija porastao 110 posto. Istodobno indeksi su sko ili viĹĄe od 18 posto. Ve inu zasluga za takve impresivne statistike mora se pripisati dionici Ine, koja je u prosincu prvi put u 2010. izbila na najlikvidniju poziciju, potisnuvĹĄi tako HT. Treba re i da je promet Inom u prosincu u odnosu na promet HT-om bio viĹĄi 83 posto.

Dok je indeks Zagreba ke burze Crobex 2010. godinu zaklju io rastom od pet posto u odnosu na prethodno razdoblje, regijski su indeksi zabiljeĹžili

padove i ve e od 15 posto.

ProĹĄlu su godinu, okarakteriziranu niskim prometom, opreznoĹĄ u ulaga a i padom cijena dionica, mnogi proglasili jednom od najgorih na trĹžiĹĄtima kapitala koja nas okruĹžuju.

Najve i je pad me u regijskim indeksima zabiljeĹžio onaj Montenegro burze, MOSTE, ija je vrijednost na kraju proĹĄle godine pala 18,04 posto u odnosu na isto razdoblje 2009. Vrijednost indeksa NEX 20 u proĹĄloj je godini pala 0,5 posto.

Malo transakcija

"Skroman promet i mali broj sklopljenih transakcija osnovne su karakteristike proteklih 12 mjeseci", kazao je Slobodan Cerovi iz brokerske ku e Global, dodavĹĄi da je ukupan promet na crnogorskim burzama iznosio 54,8 milijuna eura, odnosno 83,55 posto

AUTO HRVATSKA

PROTIV POREZA

Igor Brigljevi , predsjednik Upravnog odbora Auto Hrvatske, stekao je 537 dionica te tvrtke, stoji u obavijesti na Zagreba koj burzi.

Navedene dionice ine 0,08 posto temeljnog kapitala i daju 0,13 posto glasova na glavnoj skupštini.

Brigljevi ima 41.674 dionice Auto Hrvatske koje ine 6,3 posto temeljnog kapitala. A. Pa.

Trinaest europskih kompanija, me u kojima su austrijski OMV, njema ki Deutsche Telekom i Allianz, napisali su zajedni ko pismo Europskoj komisiji u kojem traže sankcije protiv Ma arske zbog uvo enja novog poreza koji e, kako se o ekuje, najviše pogoditi velike strane kompanije.

"Porezi koji su ponajprije usmjereni na strane kompani-

Brigljevi stekao 537 dionica

OMV i DT traže kaznu za Ma are

VIKTOR ORBAN, ma arski premijer, ne haje puno za zahtjeve stranih kompanija u toj zemlji ARHIVA B.HR

je u osnovi predstavljaju problem za zajedni ko europsko tržište", ocijenio je njema ki ministar gospodarstva Rainer Bruederle u razgovoru za Sueddeutsche Zaitung. Prema pisanju njema kog lista Die Welt, u pismu se navodi kako samo Deutsche Telekom preko svoje tvrtke k eri Magyar Telekoma gubi do 100 milijuna eura zbog uvo enja poreza koji se primjenjuje retroaktivno. Procjenama je elnika kompanija da bi novi porez prora un mogao podebljati za 1,3 milijarde eura.

Ma arska je vlada novi porez na promet od 1,05 posto uvela lani, a obvezna ga je pla ati ve ina kompanija. U obranu porezne politike koju provodi ma arska vlada navodi kako je ona nužna za krpanje rupa u prora unu. Mjera je zamišljen kao protuteža smanjenju poreza na osobni dohodak i manjim poreznim nametima za male tvrtke koje Budimpešta, koja je od 1. sije nja preuzela predsjedanje Europskom unijom, smatra klju nim instrumentom u pokretanju gospodarskog rasta. M. P.

i dioni ki indeks u regiji

je manji u odnosu na 2009. godinu.

Me u dobitnicima prošle su se godine tako zahvaljuju i visokim dividendama našle dionice Telekoma, Jugopetrola i Zetatransa, a kao gubitnike Cerovi navodi Duvanski kombinat Podgorica te Plantaže Podgorica.

Zna ajan poticaj tržištu kapitala ove se godine o ekuje ujedinjavanjem crnogorskih burza. Što se burza u Bosni i Hercegovini ti e, u prošloj su godini nastavljeni negativni trendovi pada prometa i vrijednosti glavnih indeksa.

"Ukupan promet na Sarajevskoj burzi iznosio je oko 100 milijuna konvertibilnih maraka, oko 119 milijuna manje nego 2009. godine, što je zabrinjavaju i pad u odnosu na Banju Luku gdje je ukupan promet sa 180 milijuna maraka zabilježenih 2009. lani

pao na prihvatljivih 176 milijuna", kazao je direktor sarajevskog Fima Internationala Ahmet Hodži .

Kao gubitnika Hodži izdvaja dionicu sarajevske farmaceutske kompanije Bosnalijek jer zbog nerealiziranih aukcija prodaje paketa dionica IFC-a i države nije došlo do zna ajnog Alvogenova preuzimanja, a cijena dionice dodatno je potonula.

Ništa bez NIS-a

Beogradski indeks Belex 15 na godišnjoj je bazi zabilježio pad od 1,8 posto, a od najzna ajnijih doga aja u 2010. vrijedno je spomenuti izlistavanje dionica Naftne industrije Srbije.

"Osim poboljšanja likvidnosti i prometa na burzi, taj je doga aj pridonio i edukaciji široke populacije u Srbiji s obzirom na to da je gotovo 5,5 milijuna gra ana dobilo besplatne dionice i prvi put se upu-

stilo u trgovinu", poru ili su iz brokerske ku e Sinteza invest.

Prema podacima Beogradske burze, pet najlikvidnijih dionica u 2010. godini bez blok-transakcija i trgovanja po metodi minimalne cijene bile su one niške AIK banke, NISa, Alfa plama, Agrobanke i Energoprojekt holdinga.

Ukupan promet na Ljubljanskoj burzi prošle je godine iznosio oko 490 milijuna eura, a me u dionicama kojima je vrijednost u odnosu na prethodu godinu porasla našle su se dionice trgova kog lanca Mercatora i proizvo a a bijele tehnike Gorenja.

Najve i je gubitnik zasigurno Telekom Slovenije ija je cijena prošle godine pala više od 36 posto, a na vrijednosti je izgubila i najlikvidnija Krka ija je cijena pala 1,57 posto.

Nikola Su ec Biljana Star i

CRVENI PONEDJELJAK

Novi minusi na prvi dan nove godine Prvoga trgovinskog dana u novoj godini vrijednost slovenskog indeksa SBITOP pala je 0,12 posto, na 849,35 bodova.

Najlikvidnija je sa 267.314 eura bila dionica farmaceutske kompanije Krke, ija je cijena pala 0,56 posto i zadnja zabilježena iznosila je 62,6 eura.

S ukupnim prometom od 240.314 eura slijedila je dionica Telekoma Slovenije, ija je zadnja zabilježena cijena iznosila 86 eura.

To su ujedno bile jedine dionice koje su na Ljubljanskoj burzi u ponedjeljak ostvarile promet ve i od 100.000 eura.

Mercator i Petrol bili su u plusu 0,19 odnosno 0,74 posto.

Makedonski indeks MBI 10 tako er je bio u minusu, i to od 0,23 posto te je dan zaklju io na 2273,58 bodova.

Makedonskim telekomom trgovalo se u ponedjeljak u iznosu 153.660 denara, a cijena te dionice porasla je 0,35 posto. B. St.

BROJKE

0,12 0,03

posto pao je slovenski SBITOP

posto rastao je makedonski MBID

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Magme u ponedjeljak se, prvog trgovinskog dana ove godine, ponovno primakla cijeni od 30 kuna. Rast ve i od 12 posto pogurao je izdanje tvrtke koja je nedavno, nakon iznena uju eg obrata, dio poslovanja prodala beogradskom fondu NCA Investment Group u vlasništvu srpskog poduzetnika Slobodana Vu i evi a.

Rast ne iznena uje budu i da je cijena te dionice nekoliko dana prije padala po visokim stopama.

Ina-industrija nafte d.d.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Belje AD plastik Kon ar - elektroindustrija Zagreba ka banka Adris grupa Atlantska plovidba d.d.

Petrokemija Institut IGH Viro tvornica še era d.d.

Atlantic grupa Ingra Dalekovod Magma d.d.

Liburnia Riviera hoteli Gabarit d.d. za gra . radove i trgovinu Ledo Konzum Podravka prehrambena industrija d.d.

Industrogradnja d.d.

Jadranski naftovod SN holding Humanitas d.d. za proiz., trgovinu i usluge Privredna banka Zagreb Kon ar uro akovi holding Luka Plo e Ericsson Nikola Tesla Uljanik plovidba Hidroelektra niskogradnja Jadroplov d.d.

Luka Rijeka Viadukt Kraš, prehrambena industrija Badel 1862 Kon ar Jamnica Jadransko osiguranje Sun ani Hvar Tehnika HGspot Saponia HUP - Zagreb Tisak Montmontaža Fima validus Arenaturis Dioki d.d akove ki mlinovi Zlatni rat Zvijezda Slavonski zatvoreni investicijski fond Dom holding Valamar grupa Dubrovnik - Babin kuk Riviera Pore Transadria Auto Hrvatska Zatvoreni investicijski fond Breza d.d.

Centar banka Istraturist Umag d.d.

Slobodna Dalmacija Proficio Veterina d.d.

Tankerska plovidba Siemens dioni ko OT-optima telekom d.d.

Vupik Chromos agro Pounje trikotaža Quaestus nekretnine

+ Nakon što je posljednjih nekoliko dana prošle godine konstantno rasla, dionica Instituta IGH u ponedjeljak je pala uz promet od gotovo pola milijuna kuna. Cijena te dionice nakon etverodnevnog pozitivnog niza vratila se na 1625 kuna. Ni ostala udarna izdanja gra evinskog sektora na Zagreba koj burzi nisu prošla puno bolje pa su tako još više pojeftinili Tehnika i Hidroelektra niskogradnja.

CROBEX: +1,04%

Redovan promet: 37.919.128,58 kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

3,162.03 288.22 71.75 115.00 527.00 250.50 263.30 736.00 168.00 1,589.00 361.90 803.15 16.16 255.52 26.53 2,129.99 555.00 5,801.01 175.25 305.00 598.00 2,976.00 141.00 23.50 574.00 985.00 30.36 1,645.00 1,355.05 558.50 148.35 141.00 181.23 252.00 426.01 76.22 1,070.00 41,799.03 2,808.00 28.00 1,100.03 19.11 150.10 1,230.01 157.00 13,500.00 6.74 50.00 76.19 3,739.00 59.66 3,111.00 27.93 35.00 32.98 75.00 167.70 2,099.00 341.99 21.45 254.00 299.98 25.02 11.73 67.90 1,300.00 591.02 26.93 56.01 295.05 0.89 69.00

3,210.29 293.57 78.00 123.86 535.80 257.00 267.00 748.99 175.98 1,680.00 382.00 808.90 16.64 259.98 29.98 2,180.00 555.00 5,999.99 187.99 310.00 598.00 3,049.99 145.01 23.50 578.00 1,000.00 31.99 1,707.95 1,369.96 568.00 150.01 142.39 185.00 262.00 433.00 83.00 1,100.00 41,799.03 2,808.00 29.72 1,115.00 19.21 150.10 1,240.01 158.00 13,500.00 7.13 50.01 77.01 3,739.00 59.66 3,111.00 28.02 36.50 33.00 75.00 169.98 2,099.00 342.00 21.45 254.00 299.98 25.02 11.73 68.00 1,300.00 591.02 26.93 56.01 295.05 0.89 69.00

3,210.00 292.59 77.00 121.95 535.00 257.00 267.00 736.02 174.20 1,625.00 380.98 808.90 16.34 258.00 29.76 2,180.00 555.00 5,999.99 187.99 310.00 598.00 3,049.99 141.00 23.50 578.00 985.00 31.99 1,707.95 1,369.95 568.00 148.35 141.00 183.00 252.00 433.00 83.00 1,070.00 41,799.03 2,808.00 28.01 1,115.00 19.12 150.10 1,230.01 158.00 13,500.00 6.99 50.00 77.01 3,739.00 59.66 3,111.00 27.93 35.00 33.00 75.00 169.98 2,099.00 342.00 21.45 254.00 299.98 25.02 11.73 68.00 1,300.00 591.02 26.93 56.01 295.05 0.89 69.00

0.66% 1.34% 6.56% 4.23% 0.94% 2.78% 1.47% -0.27% 3.69% -3.27% 5.83% 0.48% -1.57% -0.39% 12.30% 3.81% 0.00% 2.92% 5.61% 2.42% 0.50% 1.67% -6.00% 0.00% 2.30% -0.30% 2.86% 2.40% 0.66% 0.71% -5.51% -0.35% 0.98% -0.79% -0.23% -1.14% -2.64% 0.72% -12.25% -5.82% -4.62% -0.42% 0.07% -5.38% 1.09% 28.56% -1.96% 0.00% 2.68% 0.03% 0.00% -6.86% 0.00% -2.37% 6.45% 2.04% 3.02% 4.95% 0.00% -1.38% 2.01% 0.00% 0.00% -0.17% 4.62% 0.78% -9.07% -0.22% 0.83% -7.80% 11.25% -20.69%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

7,472 12,118 20,881 11,520 1,656 2,494 2,161 680 2,906 270 967 445 17,615 1,103 9,289 119 400 29 867 410 196 33 681 4,000 142 78 2,423 43 49 108 399 402 304 212 122 639 40 1 14 1,117 28 1,540 144 16 89 1 1,747 168 100 2 106 2 210 150 161 69 30 2 10 150 12 10 104 145 20 1 2 34 12 1 100 1

23,897,956.15 3,528,556.12 1,541,999.81 1,365,633.54 878,526.96 638,753.20 574,487.96 505,748.99 500,841.57 434,111.62 358,118.95 357,965.00 287,558.74 284,319.08 270,386.56 253,519.07 222,000.00 171,958.68 158,480.73 126,387.89 117,208.00 99,856.74 98,026.57 94,000.00 81,714.46 77,972.00 75,045.73 72,420.24 66,701.65 60,503.82 59,520.35 56,723.52 55,995.64 54,520.60 52,678.22 51,272.93 43,400.00 41,799.03 39,312.00 31,682.20 31,116.18 29,481.77 21,614.40 19,690.21 14,060.00 13,500.00 12,046.43 8,400.53 7,683.67 7,478.00 6,323.96 6,222.00 5,869.80 5,346.50 5,312.10 5,175.00 5,076.60 4,198.00 3,419.95 3,217.50 3,048.00 2,999.80 2,602.08 1,700.85 1,358.10 1,300.00 1,182.04 915.62 672.12 295.05 89.00 69.00

32,100.00 23,959.77 632.59 512.14 1,376.08 16,460.44 1,811.35 1,027.13 582.02 257.69 528.29 2,697.12 122.55 591.80 145.06 659.76 37.80 1,321.02 4,267.91 1,680.20 270.54 2,265.67 383.52 31.52 11,025.22 60.51 103.55 380.21 1,824.29 329.44 92.55 230.77 1,094.43 115.12 594.78 62.42 207.78 924.85 351.00 204.78 211.25 6.31 98.85 579.80 377.08 108.38 18.88 109.12 311.28 392.60 32.95 311.90 93.47 261.35 207.76 132.38 621.02 60.36 226.32 10.85 15.88 1,402.41 130.63 45.90 125.45 814.30 559.05 75.94 84.32 35.55 2.37 155.63

365 dana Najniža Najviša 1,625.00 253.10 54.00 76.01 430.00 200.00 242.21 705.00 105.50 1,106.00 290.00 657.10 14.50 217.00 23.01 1,424.03 550.00 4,720.12 145.00 240.00 292.00 2,332.01 64.41 22.50 461.06 909.99 22.36 1,160.03 1,181.00 533.13 120.00 124.01 161.54 190.00 290.00 58.00 975.00 31,101.00 2,300.00 25.00 871.01 19.11 105.25 1,115.16 135.00 9,301.00 5.00 33.03 70.00 2,560.00 30.05 2,851.00 15.15 27.87 28.00 52.00 100.00 1,834.44 302.00 18.00 240.00 280.00 20.01 11.50 52.05 1,140.00 565.00 25.00 41.77 259.00 0.60 69.00

3,210.29 332.84 96.87 123.86 542.09 280.00 318.99 1,060.00 184.73 3,397.40 420.00 829.99 43.76 390.00 69.90 2,890.00 560.00 7,049.99 207.51 400.00 598.00 3,157.27 245.00 25.00 618.00 2,198.00 40.90 2,093.00 1,777.00 678.00 257.00 190.30 220.00 375.00 497.02 139.00 2,450.00 41,850.00 3,350.00 36.50 2,020.00 68.75 186.00 1,845.00 298.80 15,000.00 29.01 70.00 150.96 3,799.21 59.66 4,798.97 34.96 45.90 45.00 165.00 200.00 3,290.00 519.00 27.18 279.80 410.00 64.98 16.34 74.45 1,655.00 680.00 44.80 230.00 441.50 1.01 87.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

62,30 84,20 158,00 274,00 10,10 17,75 0,68 9,81 17,01 0,71 41,90 5,13 2,79 4,35 8,00

63,00 91,50 159,40 279,90 10,18 18,55 0,69 9,86 17,20 0,71 42,00 5,15 2,79 4,35 8,30

62,60 86,00 158,00 274,00 10,13 18,55 0,69 9,86 17,01 0,71 42,00 5,13 2,79 4,35 8,30

Prosje na Promjena Koli ina

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG MELR PETG KBMR ZVTG NF1N INDGL LKPG PBGS KDHR KDIR NF2R ATPG POSR

KRKA TELEKOM SLOVENIJE MERCATOR PETROL NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR ZAVAROVALNICA TRIGLAV NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S INFOND GLOBAL LUKA KOPER PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK KD GROUP KD ID NFD HOLDING AKTIVA NALOZBE POZAVAROVALNICA SAVA

TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 NOVA BANKA AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C BOSNA AUTO D.D. SARAJEVO (K2) BH TELECOM D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D ZIF NAPRIJED DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO ZIF MI GROUP DD SARAJEVO HELIOS D.D. BANOVICI ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO

1,40 37,00 37,00 1,37 37,70 4,20 0,49 80,50 1,00

1,41 38,00 37,50 1,43 38,00 4,47 0,49 80,50 1,00

1,40 37,71 37,03 1,38 38,00 4,47 0,49 80,50 1,00

1,40 0,37 0,37 1,41 0,38 4,35 0,49 0,80 1,00

37,00 25,10 18,80 36,50 39,00 39,50 37,00 3,65 70,05 4,19 8,00 3,61

38,40 25,10 19,02 37,00 39,00 43,45 37,00 3,89 71,00 4,20 8,00 3,99

38,40 25,10 18,80 37,00 39,00 43,45 37,00 3,89 70,05 4,20 8,00 3,61

38,00 14,78 18,92 36,64 39,00 39,87 37,00 3,82 70,24 4,20 8,00 3,80

Sunce a.d. Sombor Montinvest a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad Energoprojekt holding a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Sacen a.d. Novi Sad Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Informatika a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Adriacoop a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Komercijalna banka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2012K

6,05 % 12,46 % -3,59 % 0,00 % 0,00 % 9,42 % 0,00 % 9,58 % -2,71 % 5,00 % 0,00 % 1,40 %

3.511,00 11.000,00 474,00 898,00 3.150,00 2.145,00 3.000,00 6.950,00 2.940,00 831,00 5.000,00 79,40 25.602,00 86,30 94,50

3.511,00 11.000,00 476,00 900,00 3.399,00 2.145,00 3.575,00 6.950,00 2.950,00 851,00 5.000,00 80,92 27.500,00 87,94 94,80

3.511,00 11.000,00 475,00 900,00 3.323,00 2.145,00 3.282,00 6.950,00 2.947,00 850,00 5.000,00 80,22 26.046,00 87,06 94,54

3.511,00 11.000,00 474,85 899,98 3.323,14 2.145,00 3.281,85 6.950,00 2.946,79 850,32 5.000,00 80,22 26.046,40 87,06 94,54

-12,01 % 4,76 % 0,00 % 3,21 % 2,12 % 19,17 % 10,13 % 8,54 % 8,95 % -2,30 % -1,96 % 0,82 % -3,53 % 0,07 % 0,46 %

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 05 REPLEK SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Garant a.d. Futog ALKALOID SKOPJE SKOPSKA PIVARA SKOPJE RZ USLUGI SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE

267.468,41 240.314,59 45.035,60 34.922,00 25.875,53 18.741,83 9.305,80 5.307,74 4.785,75 4.650,90 4.484,80 4.389,04 4.185,00 3.466,95 3.392,50

0,00 % 1,92 % -1,25 % -2,13 % 1,69 % 5,92 % 12,16 % -0,01 % 2,99 %

88,00 90,00 38.000,00 494,00 526,00 3.900,00 30.000,00 240,00 3.198,00

89,00 90,00 38.000,00 498,00 530,00 3.902,00 30.000,00 240,00 3.198,00

88,01 90,00 38.000,00 495,68 528,67 3.901,06 30.000,00 240,00 3.198,00

54,13 55,36 38.000,00 495,68 528,67 3.901,06 30.000,00 240,00 3.198,00

30000 91003 36200 5600 20669 345 3000 1789 1000

42.015,00 34.102,89 13.510,64 7.875,00 7.836,35 1.501,65 1.467,00 1.440,14 1.000,00

80532 10102 1180 600 550 530 422 3513 50 703 250 195

3.059.838,00 149.269,70 22.328,30 21.983,56 21.450,00 21.132,50 15.614,00 13.410,93 3.512,38 2.951,03 2.000,00 741,95

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 RMDEN05 REPL TEL GRNT ALK SKP RZUS TPLF

4278 2806 285 127 2548 1055 13434 539 280 6523 107 855 1500 797 410

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA SNCE MOIN NIIS ENHL AIKB SCEN MTBN FITO INFM SJPT ADRC A2016 KMBN A2014 A2012

-0,56 % 0,00 % 0,19 % 0,74 % -0,69 % 5,37 % -0,14 % 0,98 % -4,38 % -0,56 % 0,00 % 0,02 % -3,46 % 0,00 % 3,75 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1C BOATRK2 BHTSR FBIHK1E FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1D NPRFRK2 FDSSR MIGFRK2 HELSRK1 ENISR

Promet

valuta: EUR - euro 62,52 85,64 158,02 274,98 10,16 17,76 0,69 9,85 17,09 0,71 41,91 5,13 2,79 4,35 8,27

BANJALU KA BURZA TRZN-R-A RSRS-O-D RSRS-O-C TLKM-R-A RSRS-O-B ZPTP-R-A HEDR-R-A RSDS-O-C NOVB-R-E

+

Oznaka

Utorak 4/1/2011

3699 12.987.189,00 995 10.945.000,00 20627 9.794.792,00 5100 4.589.920,00 765 2.542.205,00 1170 2.509.650,00 652 2.139.768,00 200 1.390.000,00 362 1.066.738,00 1066 906.444,00 147 735.000,00 7984 640.514,34 20 520.928,00 5385 468.804,42 4751 449.147,10

valuta: MKD - makedonski denar -0,18 % 205425 11.119.789,56 0,11 % 12000 664.291,80 1,33 % 5 190.000,00 0,35 % 310 153.660,00 -0,25 % 150 79.300,00 -0,30 % 16 62.417,00 0,00 % 2 60.000,00 0,00 % 93 22.320,00 -2,98 % 5 15.990,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Pozavarovalnica Sava Replek Skopje Petrol Makedonski telekom Mercator

+3,75% +1,33% +0,74% +0,35% +0,19%

Toplifikacija Skopje Gorenje Nova kred. b.Maribor Krka Garant Futog

+

Powered by

business.hr

-2,98% -1,41% -0,69% -0,56% -0,25%

Zavarovalnica Triglav

Luka Koper

Cijena dionice slovenskog osiguravatelja sko ila je prvog dana nove godine 5,37 posto, na 18,55 eura, a ukupan promet tom dionicom na Ljubljanskoj burzi iznosio je 18.741 euro. Najniža cijena po kojoj se tijekom dana trgovalo dionicom Zavarovalnice Triglav iznosila je 17,75 eura, a najviša je ujedno bila posljednja zabilježena. Rasla je i cijena naftne kompanije Petrol, i to 0,74 posto, na 274 eura, dok se tom dionicom u ponedjeljak trgovalo u iznosu gotovo 35 tisu a eura.

Najve i pad cijene u ponedjeljak je na Ljubljanskoj burzi zabilježila dionica Luke Koper. Njezina je vrijednost pala 4,38 posto te je tako zadnja zabilježena cijena iznosila 17,01 euro. To je ujedno bila najniža cijena postignuta tijekom dana, a najviša je bila na razini 17,2 eura. Samo je 280 dionica promijenilo vlasnika pa je ukupan promet bio ispod pet tisu a eura.

Cijena dionice Gorenja pala je 1,41 posto, na 13,3 eura.

+5,37 -4,38

REGIONALNI INDEKSI -0,12% BIRS 0,00% 849,35 956,12 Belex15 0,00% FIRS 0,00% 651,78 1.632,46 Belexline 0,00% MBI10 -0,23% 1.282,66 2.273,58 SASX10 0,00% MOSTE 0,00% 944,07 513,42 SASX30 0,00% NEX20 +0,23% 925,95 14.522,53 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI -1,34% WIG20 +0,08% 2.766,12 BUX +1,17% 21.698,53 +1,68% +2,54% ATX +0,59% 2.934,10 indeksa na zatvaranju u +0,61% Stanje ponedjeljak 3. sije nja 2011.

FTSE100 5.899,94

DAX 6.995,43

CAC40

3.901,25

MICEX 1,687.99

AMERI»KI INDEKSI DJIA +0,07% S&P500 -0,15% 11.577,51 1.257,88 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -0,15% petak 31. prosinca 2010.

2.662,98

investor 22 DIONI»KI

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

+

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 146,9593

32,34

MP-Mena HR

488,8628

25,29

HPB WAV DJE

97,1092

18,11

KD Nova Europa

7,3165

15,98

Ilirika Azijski tigar

62,0583

15,45

FIMA Equity

75,8813

-16,12

ST Global Equity

46,5066

-13,41

C-Zenit

50,0672

-11,40

HPB Dynamic

48,7709

-11,20

KD Victoria

14,0005

-8,09

+ MJEŠOVITI

+

udjela

% 12 mj.

115,1799

9,77

11,2463

9,12

147,5900

7,64

NFD Aureus E.M.B.

85,4270

6,58

Ilirika JIE Balanced

151,7114

6,08

ICF Balanced

113,0977

-11,87

ST Balanced

170,7342

-11,28

ST Aggressive

65,2331

-8,19

HPB Global

97,8286

-8,15

107,6026

-5,73

ZB global

OTP uravnoteženi

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn

kn

kn

kn $

kn kn kn

kn kn kn kn kn

kn kn kn

kn

48,7709 46,5066 83,6709 62,5300 102,7736 32,5200 89,7400 42,0129 72,8555 73,9700 14,1689 89,6729 84,9516 83,7100 122,4267 112,2663 62,0583 5555,8900 75,8813 50,0672 12,9964 103,9800 11,2676 97,1092 61,5500 62,1567 69,5886 76,0885 171,5176 49,7327

2,20 1,21 0,94 0,72 0,62 0,59 0,46 0,46 0,41 0,28 0,25 0,21 0,17 0,10 0,06 0,05 -0,02 -0,07 -0,09 -0,09 -0,11 -0,11 -0,16 -0,21 -0,29 -0,32 -0,32 -0,38 -0,39 -0,41

-1,82 -0,17 2,27 3,05 12,56 7,75 5,18 9,54 7,93 6,62 10,41 6,69 7,15 3,46 0,62 4,39 2,79 -0,93 -2,64 7,90 7,77 5,54 4,26 10,05 10,03 9,98 10,88 11,22 7,82 2,50

HPB Dynamic ST Global Equity HPB Dioni ki Raiffeisen C. Europe VB CROBEX10 Erste Total East Erste Adriatic Equity OTP indeksni HPB Titan Raiffeisen HR dionice Platinum Global Opportunity OTP meridian 20 PBZ Equity fond A1 NFD Aureus New Europe OTP Europa Plus Ilirika Azijski tigar Poba Ico Equity FIMA Equity C-Zenit KD Prvi izbor ZB aktiv AC G Dynamic EM HPB WAV DJE Raiffeisen Emerging M. Prospectus JIE PBZ I-Stock Capital Two Ilirika JIE VB High Equity

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

-1,78 1,83 -3,28 4,55 15,75 6,07 5,90 13,58 6,41 10,47 21,12 13,71 10,28 7,21 9,06 9,60 7,74 3,82 -3,65 0,77 14,73 8,96 4,41 14,27 13,31 9,77 19,67 11,06 10,45 9,14

-11,20 -13,41 -7,59 -3,77 N/A -4,44 -1,19 7,19 5,07 6,69 1,74 3,54 2,81 -0,27 0,94 4,31 15,45 -3,82 -16,12 -11,40 12,84 6,96 9,43 18,11 8,75 -1,81 14,62 7,82 4,48 -0,62

-15,23 -7,24 -3,34 -7,90 N/A -29,21 -2,05 -24,94 -8,79 -12,25 -8,82 -3,99 -3,02 -6,56 9,83 8,31 -12,38 -15,74 -4,10 -21,43 3,38 0,87 6,74 -0,88 -14,79 -11,42 -9,95 -7,09 9,12 -19,33

-11,20 -13,41 -7,59 -3,77 2,77 -4,44 -1,19 7,19 5,07 6,69 1,74 3,54 2,81 -0,27 0,94 4,31 15,45 -3,82 -16,12 -11,40 12,84 6,96 9,43 18,11 8,75 -1,81 14,62 7,82 4,48 -0,62

20,403 13,196 18,167 203,042 5,620 40,353 196,502 149,215 9,965 13,063 8,316 18,839 383,728 11,311 9,698 9,034 6,194 6,057 18,929 5,804 5,670 485,239 14,141 11,727 25,349 25,136 214,550 7,024 104,610 12,984

4,35 10,19 5,24 5,70 0,95 3,25 5,22 3,01 3,44 2,31 3,28 2,68 5,32 2,62 2,16 1,45 3,61 3,43 6,59 2,87 7,89 4,52 1,83 3,33 3,03 3,92 3,46 3,70 6,18 3,25

31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

AC G Balanced EM

Vrijednost

DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Allianz Portfolio

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI HPB Global ICF Balanced ST Balanced OTP uravnoteženi NFD Aureus Emerging Markets Balanced ST Aggressive Raiffeisen Balanced Agram Trust Erste Balanced PBZ Global fond C-Premium Raiffeisen Prestige Allianz Portfolio ZB global Ilirika JIE Balanced AC G Balanced EM KD Balanced HI-balanced

kn kn kn kn kn kn

kn

kn kn

kn

kn

97,8286 113,0977 170,7342 107,6026 85,4270 65,2331 155,2000 69,9308 122,1700 104,4492 5,5929 108,3700 115,1799 147,5900 151,7114 11,2463 8,3731 10,2541

2,70 1,82 1,76 0,92 0,90 0,56 0,42 0,36 0,35 0,22 0,02 0,01 -0,01 -0,04 -0,14 -0,15 -0,16 -0,39

-0,90 -2,61 -0,62 -1,34 3,90 2,79 1,92 2,54 5,48 4,95 4,42 0,90 4,93 3,56 5,81 3,57 4,31 4,72

-3,19 -1,20 1,46 1,71 11,70 5,47 4,79 3,99 7,14 7,97 2,40 3,38 8,46 4,95 9,15 3,89 3,31 6,45

-8,15 -11,87 -11,28 -5,73 6,58 -8,19 5,66 0,46 5,79 3,98 -5,21 N/A 9,77 7,64 6,08 9,12 1,45 4,76

-0,42 1,75 6,93 1,46 -3,47 -7,77 5,41 -1,41 -0,11 5,15 -13,79 N/A 9,00 4,18 8,80 6,62 -3,52 0,28

-8,15 -11,87 -11,28 -5,73 6,20 -8,19 5,66 0,46 5,79 3,98 -5,21 8,37 9,77 7,64 6,08 9,12 1,45 4,76

88,224 11,079 11,393 38,312 15,818 2,841 320,894 11,874 104,940 277,850 12,653 181,288 7,186 712,169 44,812 14,336 7,153 68,801

5,24 8,67 7,98 5,05 4,46 5,28 8,35 2,48 9,95 9,30 3,92 0,82 1,64 9,50 4,94 1,83 4,96 8,85

31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 30.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010

kn

124,5329 11,3703 129,5641 126,8793 174,4400 130,3200 161,9411 159,1100

0,83 0,11 0,11 0,08 0,03 0,01 -0,01 -0,03

-0,78 0,48 0,20 0,38 0,26 -0,11 1,52 -0,36

2,87 1,66 2,98 1,79 3,07 3,46 4,86 -0,60

4,29 5,84 7,66 3,71 8,42 8,84 9,07 4,75

4,27 1,46 4,51 4,83 6,68 4,38 8,11 5,01

4,29 5,84 7,66 3,71 8,42 8,84 9,07 4,75

13,476 7,194 132,277 15,577 473,551 194,680 44,579 231,163

5,24 8,85 7,81 5,05 8,60 7,58 6,18 9,50

31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010

kn kn

kn kn kn kn kn kn kn kn

kn

$ kn

132,5470 162,7813 125,9335 144,9700 138,6800 138,6520 135,4225 132,2579 122,4565 117,1690 11,3323 10,6867 108,5557 105,5900 139,9625 124,6361 102,5508

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 -0,12

0,54 0,61 0,54 0,88 0,82 0,65 0,83 0,71 0,57 0,83 0,63 0,76 0,74 0,58 0,47 0,25 0,63

1,16 1,17 1,53 1,80 1,75 1,35 1,68 1,56 1,19 1,67 1,50 1,63 1,54 1,53 0,96 0,65 1,47

2,87 2,33 3,79 3,90 3,65 2,50 3,64 3,88 2,75 3,35 3,50 3,53 3,48 4,03 2,51 2,60 1,31

6,32 4,78 4,38 4,84 4,41 4,60 4,43 5,48 4,11 5,14 5,68 4,30 5,13 4,36 3,27 3,92 1,78

2,87 2,33 3,79 3,90 3,65 2,50 3,64 3,88 2,75 3,35 3,50 3,53 3,48 4,03 2,51 2,60 1,31

1042,670 2078,971 514,937 846,084 679,705 111,123 29,512 222,421 127,894 176,179 109,578 28,114 170,737 627,919 135,803 42,498 7,713

11,76 10,44 8,44 7,85 7,58 7,27 7,00 5,24 5,02 3,16 2,26 1,58 1,64 1,27 10,44 5,72 1,42

31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010 31.12.2010

+

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

161,9411

9,07

Erste Bond

130,3200

8,84

Raiffeisen Bonds

174,4400

8,42

PBZ Bond fond

129,5641

7,66

HI-conservative

11,3703

5,84

OTP euro obvezni ki

126,8793

3,71

HPB Obvezni ki

124,5329

4,29

ZB bond

159,1100

4,75

HI-conservative

11,3703

5,84

PBZ Bond fond

129,5641

7,66

HPB Obvezni ki HI-conservative PBZ Bond fond OTP euro obvezni ki Raiffeisen Bonds Erste Bond Capital One ZB bond

NOV ANI FONDOVI PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money ZB europlus PBZ Dollar fond Platinum Cash

+

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Utorak 4/1/2011

U 2011. ¬ 90 USD

Nafta ove godine izme u 75 i 120 dolara

Nagli skok potražnje za naftnim derivatima u svijetu, gotovo dvostruko brži od proizvodnje, natjerao je brojne energetske analiti are u SAD-u i svijetu da prognoziraju kako e cijena sirove nafte na svjetskom tržištu u 2011. godini ponovno dosegnuti maksimum nakon rekordne 2008. godine, kada je

barel nafte prodavan za prosje nih 99,75 dolara, a povijesni je vrhunac u srpnju te godine iznosio 147,27 dolara.

Tvrtka Sanford C. Bernstein & Co. u svojoj je prognozi, koju prenosi ameri ki Bloomberg, navela kako bi prosje na cijena barela nafte u ovoj godini mogla iznositi oko 90 dolara. Prvi ovogodišnji radni dan na Newyorškoj robnoj burzi kao da nastoji potvrditi tu prognozu, jer je u prvim satima trgovanja cijena barela premašila 92 dolara. Tvrtka Natixis Bleichroeder Inc. u

prognozama ide još dalje te najavljuje kako bi barel nafte mogao stajati i 100 dolara, što bi bilo ak 26 posto više od prosje ne cijene u 2010. godini, a ona bi tijekom godine mogla oscilirati izme u 75 i 120 dolara.

Znatno e, prema predvi anjima ameri kog Odjela za energiju, rasti i potrošnja za naftom u svijetu, i to prosje nih 1,7 posto u 2011. godini.

Prema nekim najavama, proizvodnja nafte u ovoj bi godini mogla dosegnuti rekordnih 87,8 milijuna barela na dan.

Cijenu nafte na svjetskom tržištu, ali i potrošnju derivata, velikim e dijelom kreirati Kina kao najve i uvoznik i najve i potroša energenata u svijetu.

Kineski ekonomski rast e, prema predvi anjima ekonomista, u ovoj godini pasti na devet posto godišnje.

Ve ina analiti ara predvi a i pad zaliha nafte, koje bi mogle biti spuštene na najnižu razinu od 2003. godine nakon što zemlje izvoznice nafte, uklju uju i i 12 zemalja lanica OPEC-a, pove aju proizvodnju i izvoz. S. C. H.

Dobar po etak godine Crobex osvojio 1,04% INA IZNAD 3200 Trgovanje se u ponedjeljak uglavnom koncentriralo na Inu, no solidne pluseve ubilježili su i HT, Magma i AD Plastik Prvi trgovinski dan u novoj godini donio je Crobexu solidan rast 1,04 posto, ime je referentni dioni ki indeks Zagreba ke burze dospio na razinu 2132,78 bodova. Crobex 10 je istodobno porastao 0,82 posto, na 1163,77 bodova. U ponedjeljak se u Zagrebu nije trgovalo ni im osim dionicama pa je i redovan i ukupan promet iznosio 37,9 milijuna kuna. Više od 23 milijuna kuna potrošeno je na dionice Ine. Tijekom dana vlasnika je pro-

mijenilo više od 7400 dionica Ine po cijenama od 3162 do 3210 kuna. Zadnja je cijena dionica iznosila 3210 kuna, što je 0,66 posto rasta. Drugu najlikvidniju poziciju osvojila je dionica HT-a, koja je porasla 1,34 posto, na 292,59 kuna, a najviša joj je dnevna cijena iznosila ak 293,57 kuna.

Dnevni je pak minumum najve eg doma eg telekoma iznosio samo 288 kuna.

U vrhuncu likvidnosti uz odli an promet ponovno se našla i dionica Belja. Beljem je ostva-

ren promet od 1,5 milijuna kuna, pri emu je ta dionica oja ala 6,5 posto, na 77 kuna.

Najviša dnevna cijena Belja iznosila je 78 kuna, a vlasnike je promijenilo više od 20.000 dionica. Posljedni milijunaš u ponedjeljak bila je dionica AD Plastika, koja je sko ila etiri posto, na 121,95 kuna, uz 1,3 milijuna kuna prometa. Pozitivan utjecaj na cijenu te dionice možda je imala i Uprava društva koja ve neko vrijeme kupuje za svoj ra un.

Magma prema 30 kn

Dionica Magme u ponedjeljak se ponovno primakla cijeni od 30 kuna. Rast ve i od 12 posto pogurao je izdanje tvrtke koja je nedavno, nakon iznena uju eg obrata, dio poslovanja prodala beogradskom fondu NCA Investment Group u vlasništvu srpskog poduzet-

ZOLTAN ALDOTT, predsjednik Uprave Ine, ija je dionica u ponedjeljak premašila cijenu od 3200 kuna SNIMIO SAŠA ETKOVI

nika Slobodana Vu i evi a.

Rast ne iznena uje budu i da je cijena te dionice nekoliko dana ranije padala po visokim stopama.

IGH u korekciji

Nakon što je zadnjih nekoliko dana prošle godine konstantno rasla, dionica Instituta IGH u ponedjeljak je pala uz promet od gotovo

pola milijuna kuna. Cijena te dionice nakon etverodnevnog pozitivnog niza vratila se na 1625 kuna, što je više od tri posto minusa. Ni ostala udarna izdanja gra evinskog sektora na Zagreba koj burzi nisu prošla puno bolje pa su tako još više pojeftinili Tehnika i Hidroelektra niskogradnja.

Nikola Su ec

KUPNJA OBVEZNICA

Kinezi će 'aktivno pomoći' u oporavku Španjolske Kina je spremna uložiti "pozitivne napore" kako bi pomogla Španjolskoj u gospodarskom oporavku, prenose u ponedjeljak državni mediji izjavu kineskog veleposlanika u Madridu.

Potpredsjednik kineske vla-

de Li Keqiang u utorak stiže u trodnevni posjet Španjolskoj, a u razgovorima e vjerojatno dotaknuti pitanje španjolskih financijskih problema u kontekstu straha povezana s dužni kom krizom u Europi, najve em kineskom izvo-

znom tržištu. Sastanci Lija i španjolskog premijera Josea Zapatera te ministrice financija Elene Salgado "odigrat e klju nu ulogu" u financijskoj stabilizaciji, objavila je novinska agencija Xinhua rije i veleposlanika Zhu Bangzaoa.

Njihovi razgovori fokusirat e se na širenje trgovine i gospodarsku suradnju te e pridonijeti "obnovi povjerenja tržišta", kazao je Zhu. Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova kazao je prošlog mjeseca da e Euro-

pa biti "glavno tržište" za ulaganje kineskih golemih deviznih rezervi.

Kina je obe ala da e kupiti obveznice Gr ke i Portugala, ali se još nije konkretno obvezala o vrijednosti investicija. B.hr

Ostavljena mladenka od bivĹĄeg traĹži odĹĄtetu za troĹĄkove organizacije vjen anja Amerikanka koju je zaru nik ostavio etiri dana prije vjen anja tuĹži ga za 100.000 dolara zbog troĹĄkova organizacije vjen anja koje je sama podmirila, kao i zbog krĹĄenja obe anja da e se vjen ati njome.

Na organizaciji vjen anja iz snova

nije se ĹĄtedjelo pa je tako samo za cvije e i rasvjetu potroĹĄeno 11.000 dolara, za orkestar 10.000, a za vjen anicu pet. Osim toga, ve ina financiranih stvari poput torte, organizatora vjen anja, fotografa i sli no, nepovratne su.

GUBITNICI DANA (ZSE) Quaestus nekretnine -20,69% Jadransko osiguranje -12,25% Siemens -9,07% Chromos agro -7,80% Zvijezda -6,86%

DOBITNICI DANA (ZSE) Pounje trikotaĹža +11,25% Belje + 6,56% Genera + 4,62% Viro + 5,83% AD Plastik + 4,23% 38 Raste

BivĹĄa budu a mladenka ima velike ĹĄanse da pobijedi na sudu jer je zaru nik navodno prijateljima spominjao prekid davno prije priznanja, a postoje i dokazi o razuzdanoj moma koj ve eri provedenoj u striptiz klubu.

Iva Bikanec

10 Nema promjene

19 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Mladenka ostavljena etiri dana prije vjen anja od bivĹĄeg zaru nika traĹži 100.000 dolara ARHIVA BUSINESS.HR

Vrijed.

1,296,82 156,60

Prom.

0,64% 0,02%

Sirova nafta 89,84 Prirodni plin 4,23 Zlato 1.420,68 Srebro 30,85 Goveda 10,64

0 0 1,16% 1,42% 90%

VE INA IPAK U KENSINGTONU I CHELSEAJU

Ulica s najskupljim kućama u Engleskoj je u - Wimbledonu

Prosje na cijena ku e u wimbledonskom Parksideu je 5,1 milijun funti ARHIVA BUSINESS.HR

ak 18 od 20 ulica i trgova s najskupljim nekretninama u Engleskoj i Walesu nalazi se u Londonu, a najskuplja me u njima je ulica Parkside u Wimbledonu.

IstraĹživanje Lloyds TSB Banka pokazalo je da prosje na cijena ku e u ulici Parkside, koja se nalazi u jugoisto nom Londonu, to nije u Wimbledonu i blizini mjesta odrĹžavanja istoimenog slavnog teniskog turnira - All England Lawn Tennis Cluba - iznosi 5,1 milijun funti. Drugi po skupo i je Wycombe Square u

Kensingtonu, mondenoj i poznatoj etvrti u srediĹĄtu Londona, gdje je prosje na cijena ku e 4,4 milijuna funti.

Unato tome ĹĄto je najskuplja ulica dosta udaljena od srediĹĄta Londona, ve ina nekretnina ipak se nalazi u srediĹĄtu, ĹĄto potvr uje injenica da je 11 od 20 najskupljih adresa u Kensingtonu i Chelseaju. Jedine dvije nelondonske ulice na popisu su Woodlands Road West u Virginia Wateru i Burkes Road u Beaconsfieldu. Nikolina Rivosechi

I INVESTICIJSKI DIV KUPIO UDJEL U DRUŠTVENOJ MREŽI

Goldman Sachs u Facebook uloĹžio 450 milijuna dolara Najve a svjetska investicijska banka Goldman Sachs uloĹžila je 450 milijuna dolara u druĹĄtvenu mreĹžu Facebook, a na temelju te investicije vrijednost mu doseĹže 50 milijardi dolara, ĹĄto zna i da vrijedi viĹĄe od Yahooa, eBaya i Time Warnera.

Ruska investicijska tvrtka Digital Sky Technologies, koja je ve prije u Facebook uloĹžila pola milijarde dolara, sada je investirala 50 milijuna dolara, a prema dogovoru Goldman joj moĹže prodati i 75 milijuna dolara svog uloga u Facebooku. Bogatstvo osniva a Facebooka Marka Zuckenberga, koje iznosi 6,9 milijardi dolara, sada bi se moglo udvostru iti, ime bi bio uz rame osniva ima Googlea Larryju Pageu i Sergeyju Brinu, ije bogatstvo zajedno vrijedi 15 milijardi dolara. Iva Bikanec

MARK ZUCKENBERG, osniva i vlasnik Facebooka, sada ima bogatstvo od 6,9 milijardi dolara ARHIVA BUSINESS.HR

Ho e li cijena Ine nastaviti rasti i nakon ĹĄto je u ponedjeljak presko ila 3200 kuna, pratite na...

www.business.hr

UKRATKO...

Winterkorn vodi Volkswagen do kraja 2016.

IzvrĹĄni direktor Volkswagena Martin Winterkorn, iji je ugovor trebao iste i krajem ove godine, dobio je povjerenje Nadzornog odbora za joĹĄ jedan mandat te e na elu kompanije ostati do kraja 2016.

Umro Fadil HadĹži Hrvatski komediograf, filmski redatelj i scenarist, novinar i slikar Fadil HadĹži preminuo je u 89. godini.

HadĹži je bio i jedan od utemeljitelja zagreba kog Satiri kog kazaliĹĄta Jazavac, danaĹĄnjeg Kerempuha.

Jolie i Pitt donirali 1,5 milijuna eura skloniĹĄtu za Ĺživotinje Ameri ki glumci i vjerojatno najpoznatiji hollywoodski par Angelina Jolie i Brad Pitt u ime svoje k eri Shiloh donirali su milijun i pol eura namibijskom skloniĹĄtu za Ĺživotinje Naankuse Lodge.

www.business.hr