Business.hr broj 799 by Business.hr

SUD PONIŠTIO NAGODBU 6

Opatija sve bliže obvezi objavljivanja ponude za LRH Trgova ki sud u Rijeci proglasio je nagodbu Grada Opatije i HFP-a ništavom jer se kosi sa zakonom koji su stranke sporazumom htjele zaobi i, odbacuju i tvrdnje da je rije o izvornom stjecanju

ARENA ZAGREB 12

Ingra ne otvara Arenu bez 30 mil. kuna

SRIJEDA 5/1/2011

BROJ 799 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

Zastupnik Sunseekera i Aston Martina

završio u stečaju

KRAH LUKSUZA 4-5 U posljednjem broju Narodnih novina objavljena je obavijest kako je pokrenut ste aj nad Spectator grupom u vlasništvu obitelji Crn evi , ije je poslovno carstvo - koje uklju uje i nekretninski biznis te A štednu banku nastalo na zastupstvu Sunseeker jahti

info&stav

INDIKATOR

2-3

Popis u besparici Novi školski kalendar Udruga hrvatskih putni kih agencija pozdravila je najavu promjene školskog kalendara jer je to za turisti ke agencije dodatna mogu nost da ostvaruju kvalitetnije programe te bolje ponude u skijaškim aranžmanima i maturalnim putovanjima. Školska godina više ne e po injati prvog ponedjeljka u rujnu, ve ovisno o dogovoru županija, a zimski e praznici trajati tjedan dulje

business.hr Srijeda 5/1/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

PO»EO SLJEMENSKI SPEKTAKL

Ho e li Snježna kraljica što zar Organizatori su na Sljemenu na ženskoj utrci o ekivali oko 10.000 gledatelja, kao i lani, iako je do ponedjeljka poslijepodne bilo prodano samo oko 4000 karata Prora un sedmog skijaškog spektakla Snježna kraljica smanjen je s planiranih 25,5 na 23,5 milijuna kuna. Organizatore utrke na to je prisililo teško stanje u gospodarstvu i nešto slabiji odaziv sponzora. Naime, financijska potpora Grada Zagreba je, kao i lani, iznosila 4,5 milijuna kuna. U pomo je prisko ila i Vlada, koja je na zatvorenoj sjednici 23. prosinca odlu ila pružit financijsku potporu u iznosi od milijun kuna.

Manji fond

U novom prora unu je i na-

gradni fond manji od dosadašnjeg. U odnosu na lanjskih 270.000 eura, ove e godine iznositi 240.000 eura, jednako raspore enih i za mušku i za žensku utrku. Unato tome, organizatori su uspjeli zadržati posebnost utrke, a to je da e dio financijskog kola a dobiti svaki natjecatelj koji završi utrku.

redakcija@business.hr

FOTO MEHKEK/CROPIX

Snježna kraljica je i jedina utrka Svjetskog skijaškog kupa koja se održava u glavnom gradu neke zemlje. No, koliko to podiže atraktivnost samog doga anja, toliko otežava njegovu organizaciju. Impozantno zvu e brojke o sedamdeset velikih teglja a koji su na Sljeme dovezli materijal težak gotovo 950 tona potreban za postavljanje montažnih objekata.

HDZ UZVRA A UDARAC

Milinović: Otkud Jovanoviću dva stana u Rijeci?

KONTAKT

E-mail:

ANA JELUŠI na sljemenskoj stazi

GSS i planinari

Telefon:

(01) 555-1-600

Srbijanski zavod za statistiku predložio je da se redoviti popis pu anstva u Srbiji, predvi en za travanj, zbog nov ane oskudice provede šest mjeseci poslije kako bi se dio novca koji nedostaje mogao osigurati iz pretpristupnih fondova EU. Iz istog razloga zavod predlaže da se popis poljoprivrede, što je bilo predvi eno za studeni, odgodi za kraj 2012.

HADEZEOVCI Božidar Kalmeta, Zdravko Milinovi , Branko Ba i i Jasen Mesi SNIMIO HRVOJE DOMINI

elnici HDZ-a Darko Milinovi , Božidar Kalmeta, Branko Ba i i Jasen Mesi ju er su na izvanrednoj presici zatražili od predsjednika Nacionalnog vije a za pra enje borbe protiv korupcije Željka Jovanovi a da podnese ostavku zato što stalno neargumentirano proziva i optužuje HDZ i pojedine njegova lanove zbog korupcije i kriminala, a pritom je i sam odgovoran za štetu koju je rije ka gradska vlast koruptiv-

nim odlukama nanijela gra anima Rijeke. Ministar Milinovi pozvao je Jovanovi a da objasni otkud mu dva stana u Rijeci ukupno vrijedna oko 350.000 eura, kao i ostale pokretnine i nekretnine, uklju uju i i dionice Ine u vrijednosti oko 200.000 kuna. Optužio je Jovanovi a i da je kao lan Upravnog vije a KBC-a Rijeka zastupao farmaceutsku tvrtku ija je prodaja lijekova rije koj bol-

››

BISER DANA

BROJKA

Moj otac je bio gra evinski obrtnik, to je naša obiteljska tradicija. Kad smo imali i auta i bagere, mnogi nisu ni znali što je kamion SLAVEN ŽUŽUL, direktor Skladgradnje, za Index.hr odgovaraju i na optužbe da zahvaljuju i politi kim vezama dobiva unosne poslove

milijuna eura spremna je izdvojiti nova vlasnica engleskoga nogometnog prvoligaša Blackburn Roversa, indijska poslovna žena Anuradha Desai, kako bi u svoj klub dovela nekadašnjeg najboljeg nogometaša svijeta Brazilca Ronaldinha

UVODNIK

zaraditi? LRH: najbolja hrvatska

ci?

Hrvoje Reljanovi

hrvoje.reljanovic@business.hr

nici u samo jednoj godini njegova mandata porasla 20 posto. Kalmeta je pak poru io da su SDP i Jovanovi nakon dobre rekonstrukcije Vlade u panici ne biraju sredstva kako bi srušili Vladu i zaustavili borbu protiv korupcije te zaštitili pojedine svoje dužnosnike, prije svega u rije koj gradskoj vlasti. Ba i je precizirao da je rije ka gradska vlast nezakonitim trošenjem gradskog novca nanijela štetu od oko 250 milijuna kuna. Zoran Daskalovi

soap opera

Ante Pavi ante.pavic@business.hr

rvatska produkcijska i režiserska pamet odlu ila je odgovoriti na najezdu latinoameri kih i turskih sapunica i na tamošnje tržište lansirati jednu supersapunicu. Hrvatska pred nosom konkurenata maše svojim adutom. Radni naziv sapunice je "Vru e no i privatizacije", naslov koji bi trebao privu i i mla e generacije. U neograni enom broju nastavaka na i e se sve što prava sapunica treba imati: prijevaru, izdaju, propast, veliku ljubav za koju e se negdje u 356. epizodi ispostaviti da je incest, zlo este likove koji e zavoditi naivne likove, slijepe koje e pri kraju progledati, nepokretne koje e na sredini serije prohodati, i naravno, siromašne ljepotice koje e na kraju postati bogate. Da hrvatska ima poduzetni ku sposobnost, upravo bi to stavila kao svoj originalni izvozni proizvod. DA HRVATSKI VLASNICI poduze a imaju vizije, odmah bi autorizirali vlastite životne pri e i na temelju autorskih prava zara ivali masnu lovu. Da je Hrvatska imala dobru provedbu privatizacije, nikada ne se

SNIMO SAŠA ETKOVI

O sigurnosti gledatelja brinu se Hrvatska gorska služba spašavanja i Hrvatski planinarski savez s više od 200 svojih pripadnika, 50 pripadnika specijalnih policijskih postrojbi te 1000 osoba angažiranih u sektoru osiguranja, od ega 400 pripadnika MUPa i 550 pripadnika zaštitarske službe. Ono što sve nas zanima, osim rezultata naših skijaša, jest informacija o ukupnoj zaradi te manifestacije. S obzirom na to da državne institucije u posljednje vrijeme poja ano prate tok novca, o ekuje se da e nam organizator ove godine iznijeti podatke o ostvarenom prihodu te odgovoriti na stalno pitanje - jesu li po završetku utrke još u minusu ili su ipak nešto zaradili.

››

Ve smo u petoj sezoni sapunice kojom su prodefilirali osebujni likovi na elu Vlade, koji su na kraju završili u zatvoru, a ti su nakon niza udnih okolnosti prenijeli dionice Dom holdingu i SN holdingu, dok predstavnici Grada i HFP-a igraju igru "puj pike, zakon ne važi" ne bi dogodilo da se godinama ne zna tko ima vlasništvo u kojoj tvrtki. Da je Hrvatska ure ena zemlja, nikada joj se ne bi dogodio slu aj Liburnia Riviera Hoteli. A TA SE PAK SAPUNICA nastavila emitirati u utorak, kada je sud odbacio nagodbu Grada Opatije i HFP-a kojom su prethodno aklamirali da ne postoji nikakva obveza za preuzimanje LRH koja bi Opatiju mo-

gla odvu i u bankrot. "Puj pike, zakon ne važi!", u slobodnoj bi interpretaciji zvu ala jedna od klauzula famozne nagodbe, koja je me u politi kom elitom zazvu ala glasnije od one hrvatsko-ugarske. Nije ni udno, tom se krilaticom ve dugo služe u ovoj zemlji gotovo svi, pa zašto bi sad presedan inili Opatija ili HFP. Opatijski gradona elnik Ivo Dujmi odmah je optužio HFP, dakle svo-

jeg doju erašnjeg nagodbenog partnera, da je svojom pasivnoš u doveo do takve odluke suda. Slutimo element izdaje kao bitan u sapunici. Ne zaboravimo da ova traje tek pet godina, otkako je Vlada na elu s nekim likovima, koji su na kraju završili u zatvoru, nakon niza udnih okolnosti prenijela dionice Dom holdingu i SN holdingu. Svaki balon od sapunice, prije ili kasnije, pukne.

tema 4-5

KRAH LUKSUZA Spectator grupa, odnosno njezina podružnica Spectator su držali za 14 zemalja, a nedavno je objavljeno i kako se putem javne licitaci

Pokrenut stečaj Spe grupe obitelji Crnče U posljednjem broju Narodnih novina objavljena je obavijest kako je pokrenut ste aj nad Spectator grupom u vlasništvu obitelji Crn evi , ije je poslovno carstvo - koje uklju uje i nekretninski biznis te A štednu banku nastalo na zastupstvu Sunseeker jahti

Goran Crn evi Edo Crn evi Mirna Nagler-Crn evi Marin Crn evi Spectator grupa 100%

Kako je ju er objavljeno u Narodnim novinama, pokrenut je ste aj nad Spectator grupom poduzetni ke obitelji Gorana Crn evi a, najpoznatije po dugogodišnjem zastupstvu Sunseeker jahti. Grupa je dobila ste ajnu upraviteljicu Mariju Vuj i Turkulin, a istodobno je zabranjeno raspolaganje imovinom dužnika bez njezine prethodne suglasnosti. Ste ajna upraviteljica nam je ju er potvr-

dila da je dobila obavijest, no nije mogla iznijeti detalje predmeta dok ga, kako kaže, ne prou i.

Pala prodaja

Da bi Spectator grupa mogla biti u problemima, dala je naslutiti vijest iz studenoga kada je objavljeno kako je Spectator Solis, jedna od tvrtki iz portfelja grupe, ostala bez licencije za prodaju skupocjenih jahti Sunseeker koju je dotad držala za sve zemlje ex-

YU regije (spominjao se broj od 14 zemalja južne i jugoisto ne Europe). Tada je odgovornost za prekid preba ena na promjene u engleskoj centrali Sunseekera, a zapravo je glavni razlog bilo nezadovoljstvo engleske središnjice brojem prodanih primjeraka na tržištu koje je pokrivalo zastupstvo Spectator grupe. Problemi su se nastavili i u drugim branšama, pa se tako na samom kraju godi-

Spectator Solis

Sunseeker jahte

Spectator Mobil

Aston Martin

Spectator Konstrukt

Gra evina

Spectator Avant

Rent-a-car (Avis)

Nauti ki servis

Usluge održavanja

SPECTATOR SOLIS imao je zastupstvo Sunseeker jahti za 14 zamalja u regiji

SPECTATOR GRUPA:

Aston Martin do Neposredno prije zaklju enja broja dobili smo i odgovor Mihovila Rismonda, voditelja odjela marketinga Spectator grupe. Prema njegovim rije ima, u sklopu poslovnog sustava grupe Aston Martin uredno posluje, a uskoro se, kaže, pla-

ctator Solis, u studenome je izgubila licenciju za Sunseeker jahte koju icitacije prodaje pet Aston Martina, iji je zastupnik - Spectator Mobil

pectator čević ne na javnoj licitaciji našlo pet vozila Aston Martin, iji je zastupnik Spectator Mobil, još jedna od tvrtki iz portfelja grupe. No, u Spectatoru tvrde da ne znaju o kojim je vozilima rije . Crn evi eva Spectator grupa profilirala se pretežno u biznisu s megajahtama, od kojih je spomenuti Sunseeker bio najprestižniji brend. Grupa je nakon toga proširila poslovanje na etiri glavna podru ja - nautiku, autodiviziju, gra evinarstvo i financije. U portfelju se nalazi niz tvrtki, a osim spomenutih Spectator Solisa i Mobilea, tu su i Spectator Avant (regionalni zastupnik AVIS rent-a-car), Nauti ki servis, gra evinska tvrtka Spectator Konstrukt te A štedna banka sa 18,2 milijuna kuna temeljnog kapitala, kojoj je HNB 2008. godine odobrio rad, ali o njezinu se poslovanju nakon toga vrlo malo ulo.

Hotelska ulaganja

Valja spomenuti da je obitelj Crn evi - koja ina e vrlo rijetko istupa u jav-

RUPA:

tin dobro posluje nira i prezentacija novog modela Cygnet. Rismondo kaže kako se broj prodanih vozila za cijelu regiju kre e od 12 do 15 primjeraka godišnje. Rismondo ujedno isti e kako je Optima leasing d.o.o. društvo u suvlasništvu Spectator grupe.

nosti te im je teško prona i ak i fotografije na internetu - htjela napraviti ozbiljne iskorake i u hotelijerski biznis. Tako je planirala graditi na ekskluzivnoj lokaciji iznad splitskog kupališta Ba vice, gdje je trebao niknuti hotel sa pet zvjezdica vrijedan 17 milijuna eura. Crn evi i su zajedno s nogometnim trenerom Tomislavom Ivi em bili i suvlasnici splitskog hotela Ambasador. Treba spomenuti i otok Smokvicu koji su svojedobno kupili za 9 milijuna kuna. Što e biti s navedenim projektima, ostaje vidjeti. No injenica je da se pad Spectator grupe poklopio s gubitkom licencije za Sunseeker jahte, koja je i uzdigla tu grupaciju. O ito su recesijska vremena utjecala na smanjenu prodaju luksuznih proizvoda u regiji, a u takvim uvjetima grupi koja je imidž i poslovni model zasnovala na njihovoj prodaji zasigurno više nije bilo mogu e normalno poslovati. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

business.hr Srijeda 5/1/2011

ASTON MARTIN NA DRAŽBI

'Kolekcionari se javljaju, ali nitko još ne nudi traženu cijenu' Kada se na malom hrvatskom tržištu istodobno u prodaji na e ak pet modela prestižnih Aston Martin automobila, od kojih je jedan legendarni model iz filmova o tajnom agentu Jamesu Bondu, to je sasvim sigurno neuobi ajena situacija s obzirom na realan kapacitet doma e potražnje za takvim vozilima. No, kada navedena vozila postanu predmet ponude javne licitacije, to je vijest ne samo za automobilisti ke sladokusce, nego i poslovna pri a o tome kako je došlo do toga da se tako cijenjena i ne baš jeftina vozila na u prakti ki - na bubnju.

Casino Royale Navedena vozila prodaje Tehni ko-remontni centar Zagreb s lokacijom u Sesvetama, a rije je o cijeloj paleti Aston Martin vozila, gdje najjeftiniji model V8 roadster u meterorit silver boji stoji relativno „povoljnih“ 905.209 kuna, barem u usporedbi s prestižnim DBS 6.0 Coupe modelom u jamesbondovskoj Casino Royal boji za koji treba izdvojiti više od 2,2 milijuna kuna! „Rije je o kolekcionarskom modelu koji kupac sasvim sigurno ne e svakodnevno voziti. Zasad je interes za kupnju pokazao upravo taj kolekcionarski segment kupaca, kojih u Hrvatskoj ima možda dvoje ili troje, ali nitko od njih još nije ponudio traženu cijenu. Odlu ili smo se za javnu prodaju, ali ipak tržište odre uje cijenu po kojoj se nešto može prodati. Ne uspijemo li po oglašeCASINO RO: Za prestižni DBS 6.0 Coupe model u jamesbondovskoj Casino Royal boji treba izdvojiti više od 2,2 milijuna kuna

nim cijenama, korigirat emo ih“, kaže Ivan Pehar, vlasnik TRCZ-a, koji i sam priznaje kako takva ponuda raskošnih vozila i nije uobi ajena na doma em tržištu.

Zastupnik Po svemu sude i, Spectator Mobil ušao je u aranžman financiranja lagera navedenih Aston Martin vozila, no ini se da nije ispunio svoje obaveze prema dobavlja u, što je vjerojatno razlog zašto su se vozila našla na javnoj licitaciji. Zanimljivo je kako su još prije samo dva dana na brojevima Spectator Mobilea uredno prodavali Aston Martine, tvrde i kako je sve u redu, da bi ju er telefoni iznenada utihnuli. Prema podacima o prodaji vozila za prošlu godinu, koje je sastavila Promocija plus, od po etka godine do kraja listopada u Hrvatskoj su prodana etiri Aston Martina, što je porast u odnosu na prethodnu godinu kada su prodana tri komada. Recesija tako po svemu sude i (još) nije utjecala na prodaju tih vozila. S druge strane, rok za dostavu ponuda za javnu licitaciju u TRCZ-u istekao je ju er, a na njihovu otvaranju sredinom mjeseca zasigurno e se pojaviti i kupci koji bi ina e bili zainteresirani za ponudu u redovnoj prodaji. B. K.

tema 6-7

SUD PONIŠTIO NAGODBU OPATIJE I HFP-a Trgovački sud u Rije jer se kosi sa zakonom koji su stranke sporazumom htjele zaobići, od

Opatija sve bliže ob objavljivanja ponud Trakavica oko opatijske turističke tvrtke Liburnia Riviera Hoteli daleko je od kraja, a novu dimenziju dobila je u utorak nakon što je Trgovački sud u Rijeci donio rješenje kojim se ne dopušta sklapanje sudske nagodbe između Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) i liburnijskih lokalnih jedinica te Liburnia Riviera Hotela

snimio SAŠA ∆ETKOVIĆ

Mali dioničari Liburnia Riviera Hotela odnijeli su u utorak veliku pobjedu nakon što je Trgovački sud u Rijeci odlučio da neće dopustiti sklapanje nagodbe između Grada Opatije i Hrvatskog fonda za privatizaciju kojom je Opatija trebala izbjeći objavljivanje ponude za preuzimanje PETAR ČOBANKOVIĆ, predsjednik Upravnog odbora HFPa, lani u srpnju tvrdio je da sklapanjem nagodbe lokalne jedinice više neće imati obvezu izdavanja obvezujuće ponude. JADRANKA KOSOR istaknula je da je pozitivno mišljenje o prijedlogu nagodbe dalo i Državno odvjetništvo

IVO DUJMIĆ, gradonačelnik Opatije, optužio je HFP da se previše pasivno postavio prema zahtjevima dioničara Matka Bolanče, zahvaljujući kojemu je nagodba proglašena protivna zakonu, a time i ništetna foto sop/cropix

LRH. Naime, oni su otpočetka tvrdili da je sporazum Hrvatskog fonda za privatizaciju i Grada Opatije iz 2007. godine ništetan i protivan zakonu. HFP je te godine Gradu Opatiji prenio 25 posto plus jednu dionicu, odnosno 75.661 dionicu nominalne cijene 3200 kuna koje je Grad Opatija prenio na svoju tvrtku Nova Liburnija Opatija. Prema Zakonu o preuzimanju, svatko tko preuzme kontrolni

paket dionica kakav je dobio Grad Opatija ima obvezu objavljivanja ponude za preuzimanje. Grad Opatija dosjetio se da se jednostavnom nagodbom s HFP-om riješi te obveze tako što su u sporazumu zakonsku obvezu proglasili ništetnom te naveli da je u pitanju izvorno stjecanje jer se u tom slučaju ne predviđa objava o preuzimanju. Sud je, međutim, bio drukčijeg mišljenja i sporazum je proglasio ništavim jer se kosi sa zako-

d u Rijeci proglasio je nagodbu Grada Opatije i HFP-a ništavom ići, odbacujući tvrdnje da je riječ o izvornom stjecanju

business.hr Srijeda 5/1/2011

obvezi ude za LRH

DRAŽEN NIKOLIĆ, predsjednik Udruge malih dioničara Liburnia Riviera Hotela snimio hrvoje dominić

nom koji su stranke sporazumom htjele zaobići, odbacujući tvrdnje da je riječ o izvornom stjecanju. Posebno je ljut u utorak bio Ivo Dujmić, gradonačelnik Opatije, koji je optužio HFP da se držao previše pasivno i da je zbog toga donesena takva sudska odluka.

Noćna mora za Grad

Dujmić smatra da je sud donio takvo rješenje jer se HFP nije očitovao na podnesak jednog od dioniča-

ra LRH koji se usprotivio sklapanju nagodbe. Riječ je o Matku Bolanči, malom dioničaru LRH i predsjedniku Uprave Plive, koji već dugo traži da Grad Opatija poštuje zakon i objavi ponudu za preuzimanje čija je cijena, prema prijašnjem Hanfinu rješenju, 6000 kuna po dionici ili gotovo tri puta više od ponude SN holdinga koju je Hanfa dopustila u ponedjeljak. To za Grad Opatiju znači financijsku noćnu moru jer u slučaju objavlji-

vanja obvezne ponude treba deponirati 1,4 milijarde kuna, što bi Grad dovelo na rub bankrota. "Vrlo brzo moći će se vidjeti hoće li podnijeti žalbu protiv rješenja ili i dalje ostaju pasivni", zaključio je Dujmić aludirajući ponovno na HFP. A još u srpnju sve je izgledalo idilično jer su prilikom sklapanja sporazuma najviši Vladini dužnosnici poput ministra Petra Čobankovića, koji je kao predsjednik

Upravnog odbora HFP-a istaknuo da nakon sklapanja nagodbe lokalne jedinice više neće imati obvezu izdavanja obvezujuće ponude. Premijerka Jadranka Kosor istaknula je kako je pozitivno mišljenje o prijedlogu nagodbe dalo i Državno odvjetništvo, a ministar Dražen Bošnjaković dodao je da je sporazum puno bolje rješenje od daljnjeg vođenja sporova. Njihove dobre želje očito neće biti uslišane nakon odluke Trgovačkog suda. Dražen Nikolić, predsjednik Udruge malih dioničara Liburnia Riviera Hotela, očekuje nove sporove. Suprotno očekivanjima koja idu na ruku malim dioničarima i kakva su priželjkivali jer smatraju da Grad Opatija želi izbjeći svoju zakonsku obvezu, Nikolić nije zadovoljan razvojem događaja. "Ovakav rasplet nije dobar, iako jest ispao takav za male dioničare. Sporovima se željelo riješiti sve nejasnoće ove privatizacijske priče, a sada se stvara prostor za nove sporove, ali ovaj put između malih dioničara i države", kazao je Nikolić. Dodao je da je najveći problem u cijelom slučaju što država nije radila tran-

sparentno jer nikada nije objavila za koliko je prodala LRH i kolika je njegova stvarna vrijednost.

Porasla očekivanja

Upućuje i na činjenicu da je prije rješavanja spora države i SN holdinga taj fond svojedobno tražio 7250 kuna po dionici ako bi se dogodilo da mu država ne vrati dionice za koje je smatrao da mu pripadaju. Time je SN holding samo podignuo letvicu očekivanja malih dioničara. Nikolić tvrdi da bi se realna cijena znala da je otpočetka bila poznata vrijednost turističke tvrtke. Dujmić smatra da se sve sada vratilo na pozicije iz 2007. godine i nade polaže na Upravni sud, gdje se također vodi spor o tome je li Grad Opatija obvezan dati obvezujuću ponudu. Nikolić kaže da je Grad Opatija u paradoksalnoj situaciji jer je u tom sporu izjavio da dionice nije stekao izvorno, što je temelj tužbe upravo na Upravnom sudu. Nakon ove odluke sigurno je samo da će biti još tužbi i da Grad Opatija opasno pleše na vrlo tankoj financijskoj žici. Ante Pavić

ante.pavić@business.hr

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 5/1/2011

EU ¬ HRVATSKA

'Ne' rumunjskom zahtjevu za blokadu Bruxelles. Europska komisija u utorak je istaknula da nije za uvo enje verifikacijskog mehanizma za Hrvatsku, kakav je uveden za Bugarsku i Rumunjsku, što je zatražio rumunjski ministar vanjskih poslova. "Proces proširenja zasniva se na vlastitim zaslugama; sa svakom zemljom zasebno. Što se Hrvatske ti e, nismo još u fazi

da o tome razgovaramo. Nadamo se da ne emo morati uvesti isti mehanizam i za Hrvatsku i smatramo da sadašnji mehanizam za Bugarsku i Rumunjsku ne bi trebao biti presedan za neku drugu zemlju", rekla je Natasha Butler, glasnogovornica povjerenika za proširenje Štefana Fuelea. Ona je odgovorila na novinarski upit da komentira izjave rumunjskog ministra vanjskih poslova Teodora Baconschija, koji je u intervjuu za rumunjski list Adevarul izjavio da e tražiti uvo enje mehanizma za

suradnju i verifikaciju i za Hrvatsku ako Njema ka i Francuska ustraju u blokadi ulaska Rumunjske u schengenski prostor. Mehanizam za suradnju i verifikaciju (CVM) uveden je za Bugarsku i Rumunjsku kako bi ih se prisililo da provedu preostale reforme u podru ju pravosu a jer pri ulasku u EU te dvije zemlje nisu u potpunosti bile spremne za lanstvo. Baconschi je u intervjuu rekao da njegova zemlja ima dvije mogu nosti kao odgovor na nedavnu odluku Njema ke i

Francuske da se odgodi ulazak Bugarske i Rumunjske u schengenski prostor. Jedna je da prizna da nije uspjela i da slijedi primjer Bugarske koja je za pregovore s dvjema najve im zemljama lanicama. Baconschi odbacuje tu mogu nost jer bi, drži, "pravi i dostojan" odgovor bio blokiranje nastojanja Berlina i Pariza da stvore "Europu dviju brzina". Baconschi je rekao da je njegova zemlja reformirala pravosu e i da se stare zemlje lanice koriste CVM-om "u druge svrhe". H

Šef Orco grupe na razgovoru u policiji dioni ara Sun anog Hvara, koja nije rezultirala pomacima u rješavanju spora izme u Orca i Hrvatskoga fonda za privatizaciju (HFP).

JEAN FRANCOIS OTT, predsjednik Uprave Orco grupe, nakon sastanka u MVP-u u stanicu za ispitivanje SNIMIO HRVOJE KNEZ

Iznenadan termin

KRIMINAL U SUN»ANOM HVARU? Pozivanje Jeana Francoisa Otta, predsjednika Uprave Orco grupe, ve inskoga vlasnika Sun anog Hvara, na obavijesni razgovor u policiju u Orcu su nazvali nepotrebnim i teatralnim postupkom Nakon pozivanja Jeana Francoisa Otta, predsjednika Uprave Orco grupe, ve inskoga vlasnika Sun anog Hvara, na obavijesni razgovor u zagreba ku policiju, iz Orca su se ju er oglasili priop enjem u kojem kažu da se hrvatska policija prema njihovu

šefu ponijela kao prema kriminalcu. Zamjeraju hrvatskim vlastima što su odmah pustili u medije informaciju o privo enju J. F. Otta u policiju. Smatraju da su takvi postupci nepotrebni i teatralni te da je njihova namjera diskreditiranje ugleda Orco grupe i

njegova elnika. Pritom poru uju kako ne e dopustiti da budu žrtve takvog totalitarnog pristupa pravdi. Objašnjavaju kako se policijski službenik J. F. Ottu prvi put obratio u ponedjeljak nave er nakon višesatne, iscrpljuju e i neuspješne glavne skupštine

Policijski je službenik te ve eri tražio od J. F. Otta da dogovore termin obavijesnog razgovora te mu je pritom istaknuo kako nije osumnji enik ni u kakvoj istrazi nego ga žele kao svjedoka. "Iako su dogovorili da e termin za razgovor biti 18. sije nja, drugog dana, u utorak, nakon sastanka u Ministarstvu vanjskih poslova Otta je ispred zgrade ekala policija i pozvala ga na ispitivanje, na što se on dobrovoljno odazvao", stoji u priop enju Orco Property grupe. Kako su prenijeli mediji, iz zagreba ke je policije došlo objašnjenje kako je Ott pozvan na obavijesni razgovor vezano uz istrage o gospodarskom kriminalu, a razgovor su vodili istražitelji Splitsko-dalmatinske policijske uprave koji vode istragu u suradnji sa županijskim Državnim odvjetništvom i DORH-om. Policija istražuje poslovanje Sun anog Hvara nakon što je u srpnju raskinut

petogodišnji ugovor o javno-privatnom partnerstvu izme u Orca i države. Orco nije prihvatio raskid ugovora te i dalje drži ve inski paket od 55,55 posto dionica, a HFP s DAB-om drži vlasni ki udjel od 31,2 posto.

Reprogamiranje duga

Otad su se zaoštrili sukobi iz kojih je bilo vidljivo da su obje strane spremne i za razra unavanje na sudu. Orco optužuje državu da nije ispunila obveze iz ugovora o JP partnerstvu, a HFP upire prstom u Orco zbog lošeg upravljanja i zaduživanja Sun anog Hvara. Kako bi izbjegli ste aj, predstavnici Orca tražili su prije dva mjeseca da se dosadašnji zajmovi dioni ara Sun anog Hvara pretvore u vlasni ke udjele, objašnjavaju i da to od njih traže banke kako bi reprogramirale dugove. Dogovor je trebao biti postignut na glavnoj skupštini dioni ara, ali je prihva en samo protuprijedlog HFP-a o smanjenju temeljnog kapitala, tako da se vrijednost dionice sa 100 smanji na 40, a ne na 10 kuna kako je predlagao Orco. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 5/1/2011

HOTEL

Osječki Central postaje d.o.o. SKDD je u utorak objavio preoblikovanje osje kog dioni kog društva Hotela Central u društvo s ograni enom odgovornoš u, što stupa na snagu 10. sije nja 2011., u skladu s odlukom skupštine društva donesenom sredinom prošle godine. Ve inski dioni ar Hotela Central je Ivan Raguž sa 71,03 posto, a na dugom je mjestu HFP sa 11,75 posto. Raguž je po etkom prosinca kazao kako je hotel ve dulje u teškoj financijskoj situaciji, što potvr uju i financijski podaci prema kojima su ukupni prihodi u 2009. smanjeni sa 3,13 na 2,73 milijun kuna, a gubitak je pove an sa 376.000 kuna na 540.700 kuna. Potraživanja nije bilo ni jedne od navedenih godina, ali su zato dugoro ne obveze u 2008. iznosile 6,45 milijuna kuna, a u 2009. 6,51 milijun, dok su kratkoro ne sa 1,05 milijuna kuna u 2008. pove ane na 1,15 milijun u 2009. godini. Raguž je zbog gubitaka odlu io zatvoriti 111 godina staru kavanu u sklopu hotela, a u najam ju je uzeo vode i austrijski lanac drogerija Bipa, koji e navodno uložiti 2,5 milijuna kuna u ure enje prva dva dijela, a tre i e dio i nakon preure enja poslovati kao kavana. Iva Bikanec

U 2010.

HAKOM

Na Plitvicama 981.000 gostiju

Talijani opet ometaju TV signal u Istri

Gospi . NP Plitvi ka jezera ostvario je u 2010. rekordne turisti ke rezultate - posjetila ga je 981.000 gostiju, što je 5% više nego 2009. Plitvi ki hoteli ostvarili su 230.000 no enja, a najviše gostiju došlo je iz Njema ke i Italije. U skupnim posjetima najve u godišnju stopu rasta od 40% bilježe gosti iz Japana. U 2010. Plitvice su ostvarile 50 milijuna kuna dobiti. H

PLITVICE Za Novu godinu 500 gostiju, uglavnom doma ih ARHIVA BUSINESS.HR

Zagreb. Nakon puštanja u rad privremenih DVB-T pretvara a u mreži multipleksa MUX A na kanalu K-68 za podru je Istre zbog smetnji talijanskih kanala, novi talijanski TV multipleks ometa rad hrvatskih i na tom kanalu, o emu e Hrvatska agencija za poštu i elektroni ke komunikacije HAKOM ponovno izvijestiti nadležna ministar-

stva radi podizanja problema na me udržavnu razinu. Privremeni DVB-T pretvara i u mreži multipleksa MUX A na kanalu K-68 postavljeni su 21. prosinca zbog ometanja s talijanske strane za podru je Istre, no utvr ena je nova smetnja upravo na tom kanalu koji je postavljen dok se smetnje iz Italije ne uklone, priop io je HAKOM. Novi talijanski digitalni multipleks od 30. prosinca ometa prijam svih hrvatskih nacionalnih programa u multipleksu A sjeverno od Novigrada. H

Bilanca erotike ZV-u: pozitivna n GUBITAŠ ZADOVOLJAN Iako prvi hrvatski sajam erotike nije znatno promijenio sliku 2010., u kojoj e Zagreba ki velesajam, procjenjuje se, zabilježiti minus oko 30 mil. kn, organizatori su zadovoljni. Brojke taje, no samo s prodanih 12.000 ulaznica mogli su uprihoditi oko 900.000 do milijun kuna Eros 4U, prvi hrvatski sajam erotike i prate e industrije, koji je na Zagreba kom velesajmu (ZV) održan potkraj studenoga 2010. i mnogim je posjetiteljima sigurno još u živom sje anju, ispunio je i o ekivanja organizatora, a financijsku "pozitivnu nulu" u gradskom gubitašu nikako ne gledaju kao nedostatak. Sajam ide dalje, kažu organizatori na Zagreba kom velesajmu, gdje ovih dana podvla e crtu i sre uju ra une. Jedan od najve ih izdataka je pla anje 100.000 kuna za performanse izvo a a, me u kojima su pretežno akteri iz pornoindustrije. Ugovor o pružanju usluga Velesajam je sklopio sa Zauder-filmom,

najve im hrvatskim distributerom erotskih i pornografskih filmova, koji je na neki na in bio i suorganizator Erosa 4U.

Skup show

"Najviše smo pla ali uslugu u showu programu jer su upravo izvo a i morali opravdati interes za sajam, a to su i napravili. Eros 4U pokazao se uspješnim s oko 12.000 prodanih karata i ukupno oko 15.000 posjetitelja, što je u skladu s o ekivanjima i prognozama", kazala je za Business.hr Mirjana Leškovi , koordinatorica prvog sajma erotike u Hrvatskoj. Kakav je financijski efekt Erosa 4U, na Zagreba kom velesajmu drže

poslovnom tajnom, ali ga opisnim rje nikom definiraju kao "pozitivnu nulu". Leškovi isti e kako se nije ni o ekivalo da e taj sajam spasiti Velesajam, kao što su neki tuma ili. Gradska e tvrtka, prema procjenama, za 2010. godinu bilježiti minus u poslovanju oko 30 milijuna kuna i Eros, nažalost, tu ništa nije promijenio.

Obogatili program

Zagreba ki je velesajam u posljednje dvije godine zbog gospodarske krize izgubio neke sajmove, poput vrlo atraktivnog Auto showa, koji lani nije održan. Uz to, smanjio se broj izlaga a i posjetitelja na ostalim sajamskim aktivnostima.

VRU I PERFORMANSI najve i su izdat 100.000 kuna

"Eros 4U nema velik utjecaj na poslovanje Velesajma, niti možemo ra unati da e on u budu nosti

OGLAS

Doznajte. Âťitajte. Inspirirajte se. Ponedjeljak

Petak

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

e na a nula sadrĹžaj, da bude event koji e privu i posjetitelje i Velejsamu pove ati atraktivnost. U tome smo uspjeli pa je sajam potpuno opravdao uvrĹĄtavanje u kalendar. Ove e godine, vjerujemo, biti joĹĄ bolji", zaklju uje LeĹĄkovi . Organizatori i dalje imaju ambiciju da Eros 4U postane najve i erotski sajam u regiji, a iz prvog pokuĹĄaja nisu uspjeli po posje enosti dosti i onaj Zagrebu najbliĹži, u Celju.

Izlaga i u minusu

ve i su izdatak - ZV e ih platiti SNIMIO CROPIX/KRSTULOVI

zna ajnije financijski pomo i. Njegov je zadatak bio obogatiti programski

Samo s prodanih 12.000 ulaznica na Zagreba kom su velesajmu mogli uprihoditi oko 900.000 do milijun kuna. Naime, cijena jednokratne ulaznice za sajam i show za muĹĄkarce bila je 100 kuna, a za Ĺžene 75 kuna. Moglo se kupiti i jednokratne ulaznice za no ni DJ party za 50 odnosno 40 kuna. Premda su na Zagreba kom velesajmu kazali da cijene ulaznica nisu bile visoke, neki izlaga i nisu baĹĄ bili zadovoljni financijskim efektima, pa su se Ĺžalili da publika i nije troĹĄila ve samo gledala. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

Moja lisnica

Mediji i marketing Business plus

OBRTNIÂťKI Ĺ TANDOVI U ZAGREBU

'SluÄ?aj Adventskog sajma ide na sud Ä?asti' Predsjednik Obrtni ke komore Zagreb Ivan Obad, komentiraju i zamjerke dijela izlaga a da im prostor oduzima roba iz uvoza, kaĹže da su sve ku ice dodijeljene u skladu s odredbama natje aja. Ne odobrava, kaĹže, samostalno istupanje obrtnika u javnosti koje je Komori i drugim obrtnicima nanijelo ĹĄtetu Adventski sajam u srediĹĄtu Zagreba sluĹžbeno je zavrĹĄio, ali o tome tko je smio sudjelovati i ĹĄto je smio prodavati joĹĄ e biti rije i na sastanku svih izlaga a u Obrtni koj komori Zagreba zakazanom za 10. sije nja. Na jednoj su strani proizvo a i suvenira koji su se poĹžalili kako im prostor oduzimaju prodava i uvozne robe, od rukavica i arapa do estitki i ukrasa, koja ne odgovara kriterijima natje aja. Organizator sajma, Obrtni ka komora Zagreb, tvrdi pak da su ku ice podijeljene vrlo korektno, a javio se i dio izlaga a, doduĹĄe anonimno, koji tako er smatraju da je organizacija odra ena u skladu s propisima te da se uvozna roba, tvrde ti nepotpisani izlaga i, prodavala u dvjema ku icama koje nisu bile obrtni ke.

'TraĹžimo ispriku'

"Proizvo a i suvenira koji su u medijima prosvjedovali zbog, kako su rekli, nepoĹĄtovanja kriterija prilikom dodjele prodajnih ku ica na

SNIMIO DARIO MARI

business plus

IVAN OBAD, predsjednik Obrtni ke komore Zagreb

Adventskom sajmu nisu nam dali dovoljno vremena za o itovanje o njihovim zahtjevima, ali mogu re i da prilikom dodjele ku ica nikome nismo iĹĄli na ruku i sve su dodijeljene u skladu s odredbama natje aja.

Doma i proizvo a i

Sazvat emo 10. sije nja sastanak svih izlaga a i tada e i proizvo a i suvenira mo i izre i svoje primjedbe. No, ne odobravam samostalno istupanje u javnosti i mislim da je Obrtni koj komori i drugim obrtnicima nanesena ĹĄteta i traĹžit u od njih da se ispri aju", rekao je predsjednik Obrtni ke komore Zagreb Ivan Obad dodaju i kako e slu aj biti proslije en sudu asti. Prema njegovim rije ima, ako je netko prodavao robu koja nije u skladu s uvjeti-

ma natje aja, nije to inio uz odobrenje Komore. "Obrtni ka komora Zagreb nije nadleĹžna provoditi kontrolu prodaju li trgovci upravo one proizvode kojima su se prijavili na natje aj. Ako je netko prodavao robu koju nije smio, inio je to na vlastitu odgovornost", istaknuo je Obad napomenuvĹĄi kako su uz obrtni ke ku ice u Bogovi evoj bile postavljene i dvije ku ice za koje nije bila nadleĹžna Obrtni ka komora Zagreb. "Me u obrtnicima su i proizvo a i arapa i trikotaĹže. Bez obzira na to je li rije o obrtnicima ili tvrtkama koje proizvode na obrtni ki na in, ako su lanovi Komore imaju pravo nastupa na sajmu", rekao je Obad dodaju i kako je "uloĹžio velik trud kako bi s Gradom dogovorio tako povoljnu cijenu najma". M. P.

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 5/1/2011

U STUDENOME

18. mjesec pale zalihe u industriji

Zagreb. Zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvo a ima u hrvatskoj industriji na kraju studenoga 2010. bile su manje 8,3 posto u odnosu na isti mjesec godinu prije, prvi su rezultati koje je objavio DrĹžavni zavod za statistiku (DZS). Tako je 18. mjesec zaredom nastavljeno smanjenje na go-

diĹĄnjoj razini. Na mjese noj pak zalihe su ve e 1,6 posto. Prema studenome 2009., zalihe gotovih proizvoda pri proizvo a ima smanjene su u proizvodnji netrajnih proizvoda za ĹĄiroku potroĹĄnju 14,2 posto te intermedijarnih proizvoda 6,5 posto. Istodobno su zalihe kapitalnih proizvoda pove ane 31,9 posto, energije 6,2 posto i trajnih proizvoda za ĹĄiroku potroĹĄnju 0,4 posto. Prema podru jima djelatnosti, zalihe su na godiĹĄnjoj razini u rudarstvu i va enju

smanjene 4,1 posto, a u prera iva koj industriji 8,5 posto. Unutar prera iva ke industrije, u proizvodnji prehrambenih proizvoda, na kraju studenoga bile su manje za 21,5 posto u odnosu na isti mjesec lani, a u proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda smanjene su 5,6 posto. Znatan pad zaliha zabiljeĹžen je i u proizvodnji odje e (14,8%). Zalihe u proizvodnji tekstila, pak, krajem studenog a bile su 48 posto ve e nego krajem studenoga 2009. H

BROJKA

31,58

kuna iznosila je prosje na neto satnica za listopad, ĹĄto je 4,2 posto viĹĄe u odnosu na prosjek za rujan, a u odnosu na prosjek za listopad proĹĄle godine viĹĄe je 5,1 posto, objavio je DZS

Ingra ne otvara Arenu bez 30 milijuna kuna U PAT POZICIJI Zagreba ki holding je od 8,9 mil. kuna troĹĄkova za odrĹžavanje dvorane u 2010. platio samo 2,2 milijuna, pa od Vlade i Grada traĹži da Ingri sami plate ostatak. U Vladi tvrde da je drĹžava podmirila sve obveze za 2010., a gradona elnik krivnju svaljuje na Holding Arena Zagreb na LaniĹĄtu ostat e zatvorena dokle god Zagreba ki holding (ZGH) ne plati 30 milijuna kuna za troĹĄkove zakupa i odrĹžavanja dvorane, poru ili su ju er iz tvrtke Ingra, kojoj je dozlogrdilo natezanje s Holdingom oko podmirivanja obaveza pa je s prvim danima 2011. godine Arenu stavila u hladni pogon. U Ingri, koja je vlasnik dvorane, isti u da im ZGH uz navedenih 30 milijuna kuna duguje joĹĄ 17,7 milijuna kuna za depozit, koji sluĹži kao jamstvo pla anja godiĹĄnje rate zakupnine za dvoranu, ali za to su mu spremni joĹĄ malo "progledati kroz prste". U Holdingu pak dvije godine pokuĹĄavaju od drĹžave i Grada Zagreba naplatiti

iznos cjelokupnog depozita za Arenu od 65 milijuna kuna. Naime, drĹžava i Grad Zagreb preuzeli su obavezu subvencionirati godiĹĄnje troĹĄkove zakupnine od 7,2 milijuna eura te 300.000 eura za odrĹžavanje hladnog pogona. Kako je depozit garancija za pla anje zakupnine, u ZGH-u tvrde kako je i depozit njihova obaveza.

Bandi doziva pameti

Iz Holdinga su ju er poru ili da ve dugo upozoravaju drĹžavu i Grad kako nemaju novca za financiranje Arene pa su od 8,9 milijuna troĹĄkova za odrĹžavanje dvorane u 2010. platili samo 2,2 milijuna kuna. Holding sada traĹži od Vlade i Grada Zagreba da Ingri sami plate ostatak od 6,7 milijuna kuna.

ARENA stavljena u hladni pogon, no doga anja zasad nisu pod upitnikom

Glasnogovornik Vlade Mladen Pavi izjavio je, me utim, da je drĹžava sve svoje obaveze za 2010. podmirila. Zagreba ki gradona elnik Milan Bandi o dugovima Grada nije htio govoriti, ve je svu krivnju svalio na Holding. "Kolege iz Holdinga trebaju napraviti svoj dio posla i ja ih pozivam da se dozovu pameti, da ne rade medijski cirkus. Javno pozivam i Ingru da, ako ima kome iznajmiti Arenu, osim Zagrebu i drĹžavi, to i napravi. Neka ne poteĹžu ma ka za rep. Bez potrebe se diĹžu tenzije, a sve e se rijeĹĄiti u sljede a dva dana", rekao je Bandi . U 30 milijuna kuna koje ZGH treba platiti ura unati su operativni troĹĄkovi za 2010. u iznosu 7,3 milijuna kuna plus PDV, rata zakupnine za prvi kvartal

2011. od 17,5 milijuna kuna, operativni troĹĄkovi za prvi kvartal 2011. od 2,5 milijuna kuna, operativni troĹĄkovi za 2009. od 350.000 kuna, a tu su i nepla eni ra uni od Svjetskog rukometnog prvenstva u iznosu 1,4 milijuna kuna, navodi Vladimir elikovi , voditelj sluĹžbe za odnose s javnoĹĄ u Ingre.

OdrĹžavanje 8,9 mil. kn

"Od 15. prosinca 2008., kada je Arena predana Holdingu, Holding ni jednu dospjelu obvezu nije podmirio u ugovorom roku, a u slu ajevima kada bi odre eni iznos i bio upla en, Holding ne bi platio PDV", tvrdi elikovi . Premda su u Holdingu ostali zgranuti iznosom troĹĄkova operativnog odrĹžavanja za 2010. od 8,9 milijuna kuna, on je, tvrdi eliko-

SNIMIO D. TOMI

vi , utvr en je joĹĄ u velja i, a potvrdila ga je i Holdingova radna skupina. Novi direktor Arene Tomislav Pervan zatraĹžio je od Ingre elaborat svih troĹĄkova odrĹžavanje iz proĹĄle godine, elikovi tvrdi da su ga dostavili, ali da joĹĄ nisu dobili sluĹžbeno o itovanje. Ugovorom o zakupu predvi eno je da operativne troĹĄkove odre uje zakupodavac na temelju stvarnih troĹĄkova u prethodnoj godini i procjene za idu u pa se moĹže o ekivati da e i ove godine troĹĄkovi odrĹžavanja Arene biti oko 8 do 10 milijuna kuna. Doga anja u Areni zasad nisu pod upitnikom, a prvi doga aj koji je zakazan u dvorani hokejaĹĄki je spektakl Arena Ice Fever najavljen za 21. sije nja. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

IT i tehnologija Srijeda 5/1/2011

RAST PRODAJE

Korisnici 탑ele pametne telefone

MOBILNO PLAĆANJE

> pametni telefoni > mobilni marketing

14-15 business.hr Srijeda 5/1/2011

Certificirano Visa Mobile beskontaktno plaćanje Visa je najavila početak komercijalne upotrebe mobilnog beskontaktnog plaćanja koje je omogućeno In2Pay microSD rješenjem kompanije DeviceFidelity iz Texasa. Tako Visa na listu proizvoda koji će biti dostupni za potencijalni komercijalni razvoj financijskih institucija u SAD-u i odabranih tržišta uvodi mobilno

beskontaktno plaćanje. Razvoj projekta trajao je 18 mjeseci. Probno ispitivanje obavljeno je s vodećim financijskim institucijama u SAD-u, Europi i Aziji, što je omogućilo komercijalizaciju In2Pay microSD za upotrebu na vodećim pametnim telefonima. Čelnik Visa Mobilea Bill Gajda ustvrdio je kako je to

povijesna prekretnica za Visu i njezine klijente. Uz kartice za plaćanje s magnetnom trakom ili čipom, financijske institucije sada korisnicima računa mogu nuditi novu tehnologiju koja im omogućuje transformiranje postojećih telefona u funkcionalne uređaje za mobilno plaćanje. Prednosti mobilnog plaćanja putem MicroSD tehnologije već su usvojile najveće financijske institucije u SAD-u - JP Morgan Chase, Wells Fargo Bank, US Bancorp i Bank of America. MicroSD kartice može se ugraditi u postojeću memoriju telefona

kako bi se plaćanje moglo obaviti preko uređaja. Tehnologija je kompatibilna s postojećim beskontaktnim terminalima za plaćanje. G. K.

Udvostručen rast proda U MOBILNA TELEFONIJA Previđa se da je posljednji, blagdanski kvartal donio 30-postotni rast prodaje mobilnih telefona. U tom je tromjesečju u odnosu na prethodnu godinu prodaja mobilnih telefona povećana 35 posto zbog novih modela na tržištu windows mobile 7 Ulazak Microsofta na tržište novim operativnim sustavima dodatno će povećati zaoštrenu konkurenciju Appleova iOS-a, RIM-ova BlackBerry OS-a, Googleova Androida i Nokijina Symbiana ARHIVA BUSINESS.HR

trećem kvartalu 2010. godine prodano je 417 milijuna mobilnih uređaja, navodi se u posljednjem izvješću Gartnera, jedne od najvećih svjetskih analitičkih kuća. U tom je tromjesečju prodaja mobilnih uređaja porasla čak 35 posto u odnosu na treći kvartal 2009. godine. Rast su ostvarili Apple i Research In Motion (RIM), a Nokia, Samsung i LG smanjili su tržišne udjele premda su i Nokia i Samsung zabilježili rast prodaje, dok su Motorola, Sony Ericsson i LG prodali manje mobilnih uređaja. Predviđeni Gartnerov rast prodaje mobilnih uređaja u zadnjem kvartalu prošle godine iznosi čak 30 posto.

Snažan rast

Mobilna telefonija prkosi krizi i u Hrvatskoj, pa se tako Hrvatski Telekom i Vipnet, dva najveća mobilna telekoma operatera na domaćem tržištu, natječu niskim cijenama i popustima. I dok je Vipnet produljio akciju 50 posto nižih cijena pretplate, HT se od početka godine odlučio na snižavanje cijena uređaja i pretplate. Takav razvoj događaja govori o tome koliko je tržište zasićeno, a mnogi korisnici imaju i nekoliko uređaja. No, upućeni u stanje na

telekomunikacijskom tržištu ističu da još ima prostora za privlačenje novih korisnika. Dok je prodaja mobitela u trećem kvartalu prošle godine u svijetu rasla 35 posto, prodaja pametnih telefona gotovo je udvostručena u odnosu na isto razdoblje 2009. i rasla je 96 posto. Zahvaljujući tome na pametne se telefone odnosi 19,3 posto ukupnog tržišta mobilnih telefona. U trećem kvartalu prošle godine dogodio se treći uzastopni dvostruki rast mobilnih telefona u odnosu na iste kvartale 2009. godine. Potpredsjednica za istraživanja Gartnera Carolina Milanesi navela je kako su Apple i operativni sustav Android ostvarili četvrti rekordni kvartal u prodaji. Appleov udjel na svjetskom tržištu nadmašio je udjel proizvođača BlackBarryja - kanadske tvrtke Research In Motiona - u Sjevernoj Americi, a Android je zahvaljujući ubrzanom rastu postao drugi operativni sustav na mobilnim telefonima u svijetu. Udjel triju vodećih proizvođača mobitela - Nokije, Samsunga i LG-a - pao je na svjetskom tržištu sa 83 posto u trećem kvartalu 2009. na 66,9 posto u trećem kvartalu prošle godine. Prošlu je godinu obilježio snažan rast prodaje telefona na razvijenim

OVISNI O MREŽI

Kanađani najviše na internetu Prema podacima tvrtke ComScore, čak 68 posto Kanađana svakodnevno se spaja na internet, a mjesečno u prosjeku na mreži provode 42 sata. Kanađani su tako postali nacija koja najviše vremena provodi na internetu. Iza njih su Francuzi i Britanci, kojih se 62 posto svakodnevno spaja na internet, te Nijemci kojih se 60 posto

svakodnevno spaja na internet. Na mrežu se svaki dan spaja 59 posto stanovnika SAD-a, a na dnu ljestvice promatranih zemalja su Talijani jer ih samo 36 posto svakodnevno surfa internetom. Internet je među Kanađanima sve popularniji: u 2009. surfali su u prosjeku 40 sati u odnosu na 42 sata prošle godine, a pogledaju 147 videozapisa na YouTubeu i drugim internetskim servisima. Prema podacima ComSkorea, 17 milijuna Kanađana, odnosno oko 51 posto nacije, ima profil na Facebooku. G. K.

MOBILNI TELEFONI

Najžešći napad na telefone s Googleovim Android OS-om Sigurnosni stručnjaci upozoravaju na pojavu novog trojanskog konja za uređaje temeljene na Androidu za koji ističu kako je najsofisticiranija sigurnosna prijetnja do sada otkrivena za mobilne uređaje. Naime, trojanski konj nazvan Geinimi krade osobne informacija s uređaja temeljenih na Androidu i šalje ih na udaljene

poslužitelje. Prvo se pojavio u Kini. Prema tvrdnjama predstavnika tvrtke Lookout Mobile Security, Geinimi ima karakteristike bootneta. Za sada su otkriveni inficirani programi samo na različitim kineskim trgovinama softverom. Naime Geinimi se širi "upakiran" u legitimne aplikacije, ponajprije igre, a širi se

putem nezavisnih trgovina aplikacijama. Korisnici se upozoravaju kako zaražene aplikacije prilikom instalacije zahtijevaju znatno veća ovlaštenja u odnosu na originalne verzije softvera. G. K.

daje pametnih telefona svi ih žele Pametni telefoni ostvarili su rast prodaje čak 30 posto, a ni ova godina neće biti nimalo lošija jer će biti prva prava nakon izlaska iz krize ARHIVA BUSINESS.HR

tržišni zaokret

Tableti i smartphonei smanjuju prodaju računala U ovoj godini, prema očekivanjima iz Gartnera, prodaja računala iznosit će 409 milijuna primjeraka, a u prošloj godini ona je iznosila 352,4 milijuna. Gartner je umanjio očekivanja u prodaji računala tako što je za 2009. godinu očekivani rast prodaje smanjio sa 17,9 na 14,3 posto, a u ovoj godini sa 18,1 na 15,9 posto. Smanjenje očekivanja proizlazi iz utjecaja uređaja koji omogućuju bolju "konzumaciju sadržaja u pokretu", odnosno tableta i pametnih telefona, naveli su iz Gartnera, dodavši kako novi uređaji ipak neće zamijeniti računala. Prema procjenama iz Gartnera, mobilni operativni sustav Android ove će godine zauzeti vodeću tržišnu poziciju na tržištu zahvaljujući tome što će ga za svoje uređaje prihvatiti Acer, Motorola, LG i vjerojatno HTC.

tržištima, pa je u trećem kvartalu prošle godine Nokia prodala 110,4 milijuna mobitela. Prodaja je ipak bila manja od planirane, a razlog je bila nestašica dijelova potrebnih za izradu modela te tvrtke: gubitak tržišnog udjela iznosio je 8,5 posto u odnosu na treći kvartal 2009. godine. Samsungova prodaja u trećem lanjskom kvartalu iznosila je 71,7 milijuna mobitela, što je pad 17,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2009. godine.

Oštra konkurencija

Samsungovi pametni telefoni dostigli su u trećem kvartalu prošle godine 10 posto udjela na svjetskom tržištu. Prodaja LG-evih mobitela u lanjskom trećem kvartalu iznosila je

27,5 milijuna, što je značilo pad svjetskog tržišnog udjela na 6,6 posto. Izuzetno dobre rezultate u trećem kvartalu prošle godine ostvario je Apple prodajom 13,5 milijuna mobitela, što mu je osiguralo četvrti tržišni udjel u svijetu. Research In Motion je u trećem kvartalu prošle godine prodao 11,9 milijuna uređaja, pa ga je Apple pretekao, što može zahvaliti iPhoneu 4. Naime, prodaja iPhonea udvostručila se lani u odnosu na 2009. godinu. U trećem kvartalu prošle godine ostvarena je rekordna prodaja pametnih telefona od 81 milijun uređaja. Android je 25,5-postotnim tržišnim udjelom postao drugi operativni sustav za pametne tele-

fone, a dominira tržištem Sjeverne Amerike, gdje njegov tržišni udjel, prema procjeni Gartnera, iznosi između 75 i 80 posto. Proizvođači operativnih sustava za pametne telefone u prošloj su godini zabilježili ubrzani razvoj potaknut razvojem pametnih telefona. Gartner procjenjuje kako je prodaja pametnih telefona prošle godine rasla više od 30 posto u odnosu na 2008., a u ovoj će godini rast prodaje pametnih telefona testirati prodaja tableta kao što je Appleov iPad. Očekivana prodaja iPada u ovoj godini je 54,8 milijuna. Gorden Knezović

gorden.knezović@business.hr

Dražen Tomić dražen.tomić@business.hr

PRIJENOSNA RAÂťUNALA

5.0 standard, a od beĹži nih mogu nosti povezivanja tu su Wi-Fi i opcionalno Bluetooth i 3G modul. ThinkPad X120e spada u kategoriju "entry level ultraportable prijenosnika" namijenjenih poslovnim korisnicima koji radi na AMD-ovoj Fusion platformi. Osim podrĹĄke za WiFi, koja je danas dio obavezne ponude svih modela prijenosnika, novi

Novi ultraprijenosnik iz Lenova > pametni telefoni > mobilni marketing

16 business.hr Srijeda 5/1/2011

Lenovo je najavio kako e na najve em svjetskom sajmu potroĹĄa ke elektkronike CES u Las Vegasu predstaviti novi ultraprijenosnik ThinkPad X120e. Dijagonala ekrana iznosi mu 11,6 in a, a zasnovan je na AMD-ovoj platformi Brazos najmijenjenoj upravo takvom tipu prijenosnih ra unala. Kako bi omogu io kvalite-

tan rad, Lenovo se odlu io za 1,6-gigahercne procesore e-240 i E-350 s dvije jezgre i grafiku Radeon HD 6310. Da je rije o ultraprijenosniku svjedo i i njegova teĹžina: ure aj teĹži svega jedan i pol kilogram. Za dugotrajan rad brine se ĹĄesto elijska baterija s autonomijom do ĹĄest sati te zadovoljava Energy Star

ultraprijenosnik opcionalno ima i podrĹĄku za 3G i Bluetooth. G. K.

Rast specifi nih usluga potaknut e trĹžiĹĄte geolociranja pojavili su se online servisi koji omogu uju izra unavanje vaĹĄe lokacije u realnom svijetu, prikazivanje bliskih lokacija koje bi mogle biti interesantne, a ti se podaci kombiniraju s podacima o lokaciji vaĹĄih prijatelja. Upravo se te bliske lokacije mogu iskoristiti u oglaĹĄavanju du ana, restorana i sli no, a prilikom lociranja ili ulaska u neki du an moĹžete odmah na mobitel dobiti informaciju o rasprodajama i sli no. ARHIVA BUSINESS.HR

GEOLOKACIJA I OGLAĹ AVANJE Jedno od rijetkih marketinĹĄko-oglaĹĄiva kih trĹžiĹĄta na globalnoj razini koje o ekuje snaĹžan rast pa bi mu vrijednost 2015. godine, uz prosje nu godiĹĄnju stopu rasta 41 posto, mogla dosegnuti ak 13,5 milijardi dolara

ahvaljuju i pametnim telefonima koji podrĹžavaju geolokacijske servise i usluge, marketing i oglaĹĄavanje dobit e novu dimenziju, smatraju analiti ari Berg Insighta. Naime, takve usluge nude sasvim nove, prilago ene mogu nosti marketinga i oglaĹĄavanja, a kada se zna kako raste popularnost servisa poput Gowalle, Foursquarea ili Facebook Placesa, a to nudi i popularni Twitter, dobitna kombinacija je tu. I mobilni telekom operateri imaju svoju ra unicu kada

je rije o geolokacijskim uslugama jer se okre u uslugama poput upravljanja voznim parkom, informacijskim uslugama, tzv. Ĺžutim stranicama, traĹženju, mobilnom glasanju i sli no.

MnoĹĄtvo prilika

Osim ĹĄto e svoju priliku na i mobilni operateri, druĹĄtvene mreĹže, tvrtke koje se bave softverom za pametne telefone, priliku ne e propustiti ni proizvo a i telefona kojima to moĹže biti dodatni izvor prihoda. Pojednostavnjeno, spajanjem interneta, mobilnog telefona i GPS sistema

Rast broja korisnika

IstraĹživanje koje je proveo Pew Internet, ameri ki think tank, govori kako etiri posto Amerikanaca koristi geolokacijske servise. Prema njihovim podacima, osam posto on-line odraslih u dobi izme u 18 i 29 godina koristi takve servise. ak 10 posto Hispanaca koristi te usluge, ĹĄto je daleko viĹĄe nego bijelci ili crnci. Podaci pokazuju i da 6 posto muĹĄkaraca na internetu koristi servise poput Gowalle ili Foursquarea u odnosu na tri posto Ĺžena. Da je rije o velikom biznisu, govori i podataka Berg

Insighta da je u proĹĄloj godini, prema prvim procjenama, na mobilni marketing i oglaĹĄavanje potroĹĄeno viĹĄe od 1,7 milijardi dolara. To je jedno od rijetkih marketinĹĄko-oglaĹĄiva kih trĹžiĹĄta na globalnoj razini koje o ekuje snaĹžan rast pa bi mu vrijednost 2015. godine, uz prosje nu godiĹĄnju stopu rasta 41 posto, mogla dosegnuti ak 13,5 milijardi dolara. Time bi mobilno oglaĹĄavanje u ukupno digitalnom marketingu i oglasima, ĹĄto uklju uje on-line i internetsko oglaĹĄavanje, trebalo zauzeti respektabilni trĹžiĹĄni udjel od 15,7 posto. O rastu i perspektivi trĹžiĹĄta joĹĄ bolje govori podatak da e se na mobilno oglaĹĄavanje odnositi 3,4 posto ukupnog oglaĹĄavanja u svim svjetskim medijima. DraĹžen Tomi

drazen.tomic@business.hr

dogaaji 17

business.hr Srijeda 5/1/2011

regija/svijet

Rast stanogradnje u Europi 1,9 posto GODINA KONSOLIDACIJE Europsko građevinarstvo u 2011. past će samo oko 0,1 posto, oporavak će predvoditi stanogradnja, a 2013., kad bi trebala dostići razinu iz 2008., čak 60 posto poslova odnosit će se na energetsku obnovu zgrada, predviđa Euroconstruct

odina 2009. bila je najgora za europsko graditeljstvo u prvom desetljeću 21. stoljeća, navodi se u analizi Euroconstructa, udruženja građevinarske industrije 19 zemalja Europe. Gradnja je te godina pala 8,8 posto u članicama Euroconstructa. Pad u 2010. godini, očekuje se nakon analize svih podataka, iznosit će 3,3 posto, rečeno je na konferenciji zemalja članica Euroconstructa održanoj u prosincu prošle godine u Budimpešti. Na nastavak pada utjecali su javni deficiti u Irskoj, Španjolskoj i Portugalu

zbog kojih se štedjelo na stambenoj gradnji i javnim investicijama, a najbolja je situacija u graditeljstvu Finske, Njemačke, Poljske, Velike Britanije, Švedske i Švicarske.

Neujednačen oporavak

Za ovu godinu u Euroconstructu očekuju samo blagi pad od 0,1 posto, što bi trebalo značiti konsolidiranje na europskom tržištu graditeljstva. Nakon tri recesijske godine graditelji će imati godinu dana za restrukturiranje poslovanja nakon čega bi trebao uslijediti umjereni oporavak tržišta. Do 2013. godine obujam građevinskih radova u

GOTOVO polovina radova na europskom građevinarskom tržištu sljedećih će se godina odnositi na obnovu postojećih stambenih zgrada arhiva business.hr

članicama Euroconstructa trebao bi dostići 1.341 milijardu eura, što će ipak biti manje nego 2007., kada je iznosio 1.506 milijardi eura. Oporavak će, upozoravaju u Euroconstructu, biti neujednačen: bolji u srednjoj i istočnoj Europi, a lošiji u zapadnoj. Najbolji rezultati očekuju se u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj te u skandinavskim zemljama. Očekuje se sporiji oporavak infrastrukturne gradnje, posebno u Češkoj, Irskoj, Španjolskoj i Velikoj Britaniji.

Bez javnih zgrada

Iako je kriza najteže pogo-

dila stanogradnju, ove joj se godine predviđa oporavak, odnosno rast 1,9 posto. Godine 2013. stanogradnja bi, predviđaju u Euroconstructu, trebala dostići razinu iz 2008. godine. Predviđa se da će se 2013. godine 60 posto poslova odnositi na obnovu postojećih stambenih zgrada, odnosno njihovo energetsko prilagođavanje novim, strožim propisima uštede energenata. Na europskom građevinarskom tržištu sljedećih će se godina gotovo polovina radova odnositi na obnovu postojećih stambenih zgrada, predviđa Euroconstruct. Nestam-

bena će se gradnja sporije oporavljati pa će 2013. dostići razinu iz 2000. godine. Očekuje se da neće biti dovoljno novca za gradnju novih škola, bolnica i drugih javnih zgrada. Na oporavak će utjecati bolje investiranje u komercijalnim zgradama.

10% BDP-a

Udjel građevinarstva u ukupnom BDP-u najviše je smanjen u Španjolskoj, Portugalu i Irskoj, sa 20 posto BDP-a na 7 do 10 posto. Očekuje se da će europski prosjek građevinarstva u BDP-u biti 10 posto. Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 5/1/2011

DRUG U NEPRILICI

Shell je planirao preuzeti BP

Naftni div Royal Dutch Shell razmatrao je ponudu za preuzimanje BP-a u jeku krize zbog izljeva nafte u Meksi kom zaljevu, objavio je u utorak Daily Mail pozivaju i se na dobro informirane izvore. Vijest je podigla vrijednost dionica BP-a, koje su dostigle šestomjese ni rekord, a povoljan utjecaj na cijenu dionica imale su i naznake da bi iznos za naknadu štete koju

je izlijevanje nafte prouzro ilo gospodarstvu mogao biti upola manji od o ekivanog. Kako navodi list, Shell je želio iskoristiti nisku cijenu dionica, a na koncu je odustao zbog visine kazne koja prijeti BP-u zbog katastrofe u Meksi kom zaljevu. BP je naime uspio posti i dogovor o isplati odštete tvrtkama koje su podigle privatne tužbe, no ameri ka bi mu vlada odrediti pozamašan iznos kazne. Kako je nedavno izjavio Ken Feinberg, upravitelj 20 milijardi dola-

BRZI DEMANTI

Galinec: Nema stečaja Industrogradnje greb treba provesti parcelaciju, na što Industrogradnja ne može sama utjecati. Nakon pobjede u parnici protiv Hospimedice, prestala je i prijetnja ovrhe na lokaciji Dubrava", tvrdi Galinec.

Bilance su to ne

JOSIP GALINEC, lan NO-a Industrogradnje SNIMIO HRVOJE DOMINI

Odnedavno bivši predsjednik Uprave tvrtke opovrgnuo je napise Jutarnjeg lista o ste aju i najavio tužbe zbog nastale štete

ste aja. Galinec je na stranicama Zagreba ke burze objavio opsežan dokument u kojem pobija tvrdnje Jutarnjeg.

Josip Galinec, donedavni predsjednik Uprave i sadašnji lan Nadzornog odbora Industrogradnje, demantirao je napise u Jutarnjem listu u kojima se tvrdi da je pokrenut ste aj te gra evinske kompanije. Znakovito je da je Galinec za Ve ernji list izjavio kako je napravljen tek prvi od deset koraka do

Prema dokumentu neto no je da velik dio vlasnika Industrogradnjinih stanova nije uspio upisati vlasništvo nad kupljenim stanom. "Na tri od etiri u tekstu spomenute lokacije Industrogradnja je omogu ila upis vlasništva kupcima stanova, dok je za upis vlasništva na etvrtoj lokaciji Grad Za-

Nije gotova parcelacija

Galinec kaže kako je neto no da su na skupštini društva održanoj 28. prosinca objavljeni lažni podaci te dodaje da su iz kreditne linije u posljednjih 10 dana ispla ene dvije pla e za sve zaposlenike grupe te dospjele obveze za sve ve i broj bivših radnika. Svi radnici koji imaju potraživanja pozvani su na uskla ivanje iznosa radi isplata koje e se nastaviti sve do pla anja svih obveza. Isto tako, Galinec tvrdnje da su kupci Industrogradnjinih stanova u opasnosti naziva krajnje zlonamjernim i neto nim te objašnjava kako nije ništa potvrdio niti ga je Jutarnji list pozvao na iznošenje injenica. Naime, e-mail i telefonski pozivi novinara upu eni su Upravi Industrogradnje nakon 17 sati, tj. nakon radnog vremena i nakon što su i tekst i oprema teksta bili pripremljeni što po Galincu dovoljno govori o razini novinarske etike i namjerama autora ili naru itelja teksta. Nikola Su ec nikola.sucec@business.hr

ra vrijednog fonda za naknadu štete koji je osnovao BP, oko polovice toga iznosa trebalo bi biti dovoljno za isplatu odšteta gospodarstvu. S nestrpljenjem se o ekuje izvješ e nacionalne komisije o tome što je dovelo do najve eg izlijevanja nafte u ameri koj povijesti. Naznake su da bi izvješ e moglo biti oštro prema BP-u i rezultirati više milijardi dolara teškom kaznom. Daily Mail navodi kako Shell ipak nije u potpunosti napustio ideju o spajanju s BP-om

te da bi mogao iza i s ponudom ako se pojavi netko drugi zainteresiran za BP, no da ne e u initi prvi korak. Cijena dionica se me utim oporavila porastavši 65 posto u odnosu na najnižu vrijednost iz srpnja. Tržišna vrijednost BP-a sada iznosi 140 milijardi dolara pa je to sada i ve i zalogaj za Shell ija je vrijednost nešto ve a od 210 milijardi dolara. Prvog dana trgovanja u 2011. dionice BP-a su porasle 5,6 posto ili 26 penija, na 491 peni. M. P.

Banke sman ali pove ale DEVET MJESECI PADA Nepovoljna makroekonomska situacija uzrokovala je pad potrošnje gra anstva i kreditiranja u gotovo svim kategorijama, od potroša kih do automobilskih i hipotekarnih, dok su skroman rast od 4,25% zabilježili stambeni krediti

Dobit hrvatskih banaka u prvih 11 mjeseci prošle godine iznosila je 3,53 milijarde kuna, pokazuju podaci agregiranog nekonsolidiranog mjese nog izvješ a za studeni koje je Hrvatska narodna banka objavila u utorak. U istom razdoblju 2009. godine dobit je iznosila 3,82 milijarde kuna pa pad iznosi 7,7 posto. Dobit nakon oporezivanja doma ih banaka krajem rujna prošle godine iznosila je pak, pokazuju agregirani devetomjese ni podaci HNB-a, 2,82 milijarde kuna, što je 5,42 posto manje u usporedbi s istim razdobljem 2009. godine, kada je zabilježena dobit iznosila 2,98 milijardi kuna. S nepovoljnim ekonomskim okruženjem rasli su i ukupni troškovi rezerviranja za gubitke, i to sa 2,18 milijardi kuna zabilježenih u prvih devet mjeseci 2009. godine na 2,36 milijardi kuna krajem rujna 2010., što zna i da su porasli 8,63 posto.

Ukupni krediti u padu

Kako je vidljivo iz objavljenih podataka, neto kamatni prihod banaka rastao je krajem rujna 14,8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i iznosio je 8,07 milijardi kuna. Neto prihodi od provizije i naknada tako er su rasli, i to 6,85 posto, na

RAZLOG ZA BRIGU

164 MIL. EURA

Nakon što je Demokratska stranka izgubila ve inu u ameri kom Kongresu i eka predaju vlasti republikancima, kao glavna tema nametnuo se odnos izme u duga i bruto doma eg proizvoda SAD-a. Postavlja se pitanje ho e li republikanci pristati na pove anje duga, koji se opasno približava udjelu od 90 do 100 posto BDP-a, što Amerikanci smatraju granicom za krizu vanjskog duga. J. J.

Europska središnja banka (ECB) u zadnjem je tjednu prošle godine kupila državnih obveznica u vrijednosti samo 164 milijuna eura, objavila je u ponedjeljak središnja banka eurozone. Najniži je to iznos tjednog otkupa državnog duga od kraja listopada. ECB je tako u sklopu programa otkupa državnih obveznica pokrenutog u svibnju prošle godine u kupnju državnog

Ameri ki dug bliži ECB usporio se 100% BDP-a kupnju obveznica

manjile dobit, ale provizije 2,39 milijardi kuna. Kamatni prihodi od odobrenih kredita bilježe pad 6,43 posto, na 13,7 milijardi kuna. Najve i su prihodi zabilježeni od kredita odobrenih stanovništvu i iznosili su 7,43 milijarde kuna, što je na sli noj razini kao i prethodne godine, kada su ti prihodi iznosili 7,57 milijardi kuna.

Autokrediti u ponoru

Što se strukture kredita odobrenih stanovništvu ti e, jedini segment koji bilježi rast odnosi se na prihode od stambenih kredita koji su u odnosu na kraj rujna 2009. godine rasli 4,25 posto i iznosili su 2,5 milijardi kuna. Najve i pad od 15,67 posto bilježi se u prihodima od kredita za kupnju automobila koji su iznosili 444,5 milijuna kuna, a bilježi se i pad u kategoriji ostalih kredita stanovništvu, što ne udi s obzirom na potroša ki pesimizam uzrokovan nepovoljnim kretanjima na tržištu rada. U skladu s padom prometa u maloprodaji, prihodi od kredita po kreditnim karticama tako er su bili u padu, i to 10,6 posto i iznosili su 182,8 milijuna kuna. Nakon stanovništva, banke su najviše zaradile na trgova kim društvima, iako je i u tom segmentu zabilježen negativan trend u odnosu

na 2009. godinu. Kako pokazuju podaci HNB-a, prihodi od kredita odobrenih trgova kim društvima pali su krajem rujna osam posto, na 4,8 milijardi kuna, od ega se 487,3 milijuna kuna odnosi na prihode od kredita državnim trgova kim društvima, a ostatak od 4,3 milijarde kuna na ostala trgova ka društva. Imaju i u vidu nepovoljno ekonomsko okruženje, glavnina novca otišla je za financiranje teku eg poslovanja, a malo je bilo investicijskih projekata. Prihodi od kredita Republici Hrvatskoj pali su gotovo 20 posto i iznosili su 721,3 milijun kuna, dok su prihodi od kredita lokalnoj državi umanjeni za osam milijuna kuna i u prvih devet mjeseci prošle godine iznosili su 101,6 milijun kuna.

Prekono ni manji 94%

Prihodi od kredita financijskim ustanovama u prva tri kvartala prošle godine znatno su umanjeni u odnosu na isto razdoblje 2009. godine, kada su bili na razini 319,9 milijuna kuna i iznosili su 96,8 milijuna kuna. Prekono ni krediti pali su 93,7 posto, na 1,7 milijuna kuna, dok su ostali krediti financijskim institucijama pali sa 291,8 na 95 milijuna kuna. Biljana Star i

duga eurozone uložio 73,5 milijardi eura, navodi se u priop enju banke. Tako velik tjedni iznos analiti ari dijelom pripisuju nastojanjima banke da uljepša stanje u svojim knjigama prije njihova zaklju ivanja krajem godine. ECB je preuzeo velik rizik otkupom obveznica iji su izdavatelji zemlje poput Gr ke, Irske i Portugala u sklopu plana stabilizacije financijskih tržišta eurozone, koji su zajedno pokrenuli Europska unija i Me unarodni monetarni fond. B.hr

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Titulu dobitnika dana u utorak osvojila je dionica Todori eva Belja koja je porasla 11,56 posto, na 85,9 kuna. Dan ranije ta je dionica porasla više od šest posto uz milijunski promet. U utorak je na nju potrošeno više od 3,4 milijuna kuna, a više od 42.000 dionica vlasnika je promijenilo po cijenama izme u 77,79 i 85,99 kuna. Zadnja je cijena iznosila 85,9 kuna.

Ina-industrija nafte d.d. HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Belje Ingra Dalekovod Atlantska plovidba d.d. akove ki mlinovi Jadroplov d.d. AD plastik Adris grupa Kon ar - elektroindustrija Atlantic grupa Ericsson Nikola Tesla Podravka prehrambena industrija d.d. Luka Plo e SN holding Liburnia Riviera Hoteli Zagreba ka banka Viro tvornica še era d.d. Petrokemija Institut IGH Privredna banka Zagreb Uljanik plovidba uro akovi holding Dom holding Quaestus nekretnine Industrogradnja d.d. Fima validus Luka Rijeka Jamnica Magma d.d. Lošinjska plovidba Tisak Dioki d.d Franck prehrambena industrija Croatia osiguranje d.d. Badel 1862 Tehnika Kraš, prehrambena industrija Viadukt Adriatic Croatia International Club d.d. Kon ar Uljanik d.d. Ledo IPK Kandit Tankerska plovidba Zvijezda Sun ani Hvar Centar banka HTP Kor ula Istraturist Umag d.d. HGspot Turisthotel Jadranski naftovod OT-optima telekom d.d. Kon ar Croatia osiguranje d.d. Plava laguna Auto Hrvatska Hidroelektra niskogradnja Slavonski zatvoreni investicijski fond Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. Jadranka Maistra Prehrambeno-industrijski kombinat Riviera Pore akovština Veterina d.d. Centar banka Atlas nekretnine Božjakovina Žitnjak Banka splitsko-dalmatinska Beliš e Pounje trikotaža Imunološki zavod

+ Najve i dnevni gubitnik u utorak je bila dionica Lošinjske plovidbe, koja je pala 3,79 posto, na 151 kunu. Tom se dionicom trgovalo po cijenama od 147 do 151,05 kuna, pri emu je vlasnika promijenilo nešto više od 400 dionica. Uz to ostvaren je samo skroman redovni promet od 65.000 kuna.

Redovan promet: 55.600.228,84 kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

3,130.00 293.00 77.79 15.85 259.00 735.82 3,745.00 139.21 120.00 268.00 535.00 805.13 1,363.00 311.90 1,707.50 150.10 2,199.00 250.01 380.00 171.04 1,620.00 575.00 559.10 31.54 34.50 70.00 580.00 6.21 183.00 41,999.03 28.00 147.00 160.00 73.05 749.00 5,300.00 75.00 1,150.00 428.06 255.00 2,516.18 1,050.00 124.96 5,901.00 160.00 1,270.00 3,155.00 29.00 213.17 64.64 285.01 19.80 880.00 3,089.00 25.04 985.00 5,366.16 1,520.21 335.00 147.28 31.33 17.09 397.00 59.99 197.00 168.94 5.79 64.05 253.00 31.51 97.00 116.00 115.00 491.07 0.88 71.00

3,211.00 298.00 85.99 16.50 268.88 744.95 3,750.00 144.47 124.40 273.98 548.00 815.00 1,396.00 320.00 1,850.00 181.94 2,238.96 263.00 390.00 177.00 1,657.85 590.00 572.00 33.27 36.93 70.00 598.00 7.08 189.97 41,999.03 30.00 151.05 171.00 85.00 765.98 5,302.00 80.00 1,171.54 436.50 263.00 2,599.99 1,070.00 124.96 5,950.00 167.00 1,290.00 3,300.00 32.38 213.17 69.00 299.98 20.25 880.00 3,089.99 26.80 999.00 5,380.16 1,520.21 363.90 154.92 31.40 17.09 397.00 60.00 197.00 168.94 7.10 67.85 253.00 33.99 97.00 116.00 115.00 491.07 0.88 71.00

3,201.20 296.49 85.90 16.34 268.88 736.00 3,750.00 142.80 122.10 273.98 540.02 813.00 1,396.00 317.67 1,800.05 178.00 2,201.10 255.10 389.00 173.00 1,629.00 590.00 562.27 33.27 34.50 70.00 595.00 7.00 189.97 41,999.03 29.39 151.00 160.00 85.00 765.98 5,300.00 80.00 1,170.00 432.01 260.00 2,599.99 1,070.00 124.96 5,950.00 167.00 1,280.00 3,300.00 32.38 213.17 69.00 285.01 20.20 880.00 3,089.99 26.80 985.00 5,366.16 1,520.21 363.90 154.92 31.40 17.09 397.00 60.00 197.00 168.94 7.10 67.85 253.00 33.50 97.00 116.00 115.00 491.07 0.88 71.00

-0.27% 1.33% 11.56% 0.00% 4.22% 0.00% 0.29% 1.28% 0.12% 2.61% 0.94% 0.51% 1.90% 2.47% 5.39% 26.24% 0.97% -0.74% 2.11% -0.69% 0.25% 2.08% -1.01% 4.00% -1.43% 1.45% -0.50% 0.14% 3.81% 0.48% -1.24% -3.79% 1.27% 10.38% 2.13% 0.86% -3.61% 4.93% -0.23% 3.17% 2.97% 0.00% 13.60% -0.83% -0.12% -1.54% 6.08% 15.60% 0.02% 12.07% -4.99% 5.65% 9.45% 1.31% -0.48% 0.00% 0.30% 1.28% 6.40% 4.43% 12.42% -20.33% 0.00% 1.69% 0.48% -0.61% 18.33% -0.22% -0.39% -1.47% 0.03% 0.87% 0.00% -5.38% -1.12% 37.81%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,87%

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

7,811 31,394 42,576 108,165 6,179 1,620 297 7,438 7,880 3,332 1,472 972 514 2,243 388 3,249 223 1,665 1,048 1,822 166 415 409 6,791 5,441 2,387 264 17,491 561 2 2,248 436 369 743 73 9 600 41 107 152 15 36 300 6 200 25 7 652 81 260 58 743 16 4 474 11 2 7 30 64 300 550 23 128 30 33 751 67 15 111 34 22 20 1 200 1

24,989,562.88 9,295,441.85 3,491,303.90 1,745,352.31 1,626,397.86 1,200,370.53 1,113,740.00 1,050,868.56 966,358.56 899,296.65 795,433.60 788,197.03 710,528.82 709,589.41 690,483.12 550,904.13 491,506.34 427,587.88 401,469.34 317,766.95 270,639.86 242,201.84 231,038.60 220,887.68 189,223.80 167,090.00 157,376.00 118,553.57 104,213.38 83,998.06 66,161.22 65,192.45 61,849.84 59,436.54 55,143.70 47,708.00 47,489.07 47,383.08 46,448.83 39,660.36 38,743.47 38,402.01 37,488.00 35,464.00 32,700.00 31,963.20 22,374.45 19,685.90 17,266.77 17,100.58 16,700.08 14,901.00 14,080.00 12,357.97 12,028.26 10,849.00 10,746.32 10,641.47 10,171.70 9,434.14 9,406.00 9,399.50 9,131.00 7,679.86 5,910.00 5,575.02 5,110.91 4,395.85 3,795.00 3,731.03 3,298.00 2,552.00 2,300.00 491.07 176.00 71.00

32,012.00 24,279.13 705.71 122.55 616.76 1,027.10 393.75 233.72 512.77 1,858.71 1,389.00 2,710.79 1,858.98 1,721.77 400.72 484.16 666.14 16,338.74 539.41 578.01 258.33 11,254.11 326.12 107.70 257.62 157.88 269.18 18.91 1,136.11 929.27 143.25 100.02 381.85 343.57 327.20 1,630.27 60.17 221.67 593.42 118.77 288.75 207.78 279.44 1,310.01 119.42 801.77 330.85 236.73 60.59 29.42 1,332.42 6.67 347.39 2,295.39 75.58 60.51 46.95 830.52 240.81 96.65 105.08 8.65 132.00 656.66 45.99 617.23 7.48 125.17 15.81 111.75 19.88 23.85 54.24 571.76 2.35 16.00

365 dana Najniža Najviša 1,625.00 253.10 54.00 14.50 217.00 705.00 2,560.00 124.01 76.01 242.21 430.00 657.10 1,181.00 240.00 1,160.03 64.41 1,424.03 200.00 290.00 105.50 1,106.00 461.06 533.13 22.36 27.87 69.00 292.00 5.00 161.54 31,101.00 23.01 121.00 135.00 70.00 655.38 4,502.00 58.00 871.01 290.00 190.00 2,200.00 975.00 61.11 4,720.12 145.11 1,140.00 2,851.00 25.00 200.00 57.00 280.00 19.11 543.15 2,332.01 25.00 909.99 4,500.00 1,337.00 302.00 120.00 15.15 17.09 350.00 51.00 134.01 100.00 5.11 52.05 240.00 20.50 80.01 76.10 115.00 420.00 0.60 51.52

3,211.00 332.84 96.87 43.76 390.00 1,060.00 3,799.21 190.30 124.40 318.99 548.00 829.99 1,777.00 400.00 2,093.00 245.00 2,890.00 280.00 420.00 184.73 3,397.40 618.00 678.00 40.90 45.90 87.00 598.00 29.01 220.00 41,999.03 69.90 173.00 298.80 150.96 944.00 5,948.87 139.00 2,020.00 497.02 375.00 3,157.50 2,450.00 160.01 7,049.99 286.00 1,655.00 4,798.97 36.50 277.00 167.99 410.00 68.75 880.00 3,157.27 44.80 2,198.00 6,000.00 1,700.00 519.00 257.00 34.96 27.18 444.00 77.00 221.00 200.00 34.00 74.45 279.80 46.98 155.01 163.85 164.00 580.00 1.01 239.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

61,05 85,00 0,69 0,71 268,05 3,77 158,50 98,00 5,14 41,20 10,02 18,30 13,30 2,79 90,02

62,60 86,00 0,70 0,73 268,05 3,91 159,95 98,00 5,20 42,00 10,11 18,45 13,30 2,79 90,02

61,05 86,00 0,70 0,73 268,05 3,77 159,00 98,00 5,20 42,00 10,08 18,45 13,30 2,79 90,02

Prosje na Promjena Koli ina

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG NF1N PBGS PETG IEKG MELR ZTOG KDIR KDHR KBMR AELG GRVG NF2R SAVA

KRKA TELEKOM SLOVENIJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK PETROL INTEREUROPA MERCATOR ZITO KD ID KD GROUP NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR AERODROM LJUBLJANA GORENJE NFD HOLDING SAVA

TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 NOVA BANKA AD BANJA LUKA ZIF VB FOND AD BANJA LUKA DRINA AD BIJELJINA

RMU KAMENGRAD DD SANSKI MOST JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO

1,40 37,00 37,00 1,37 37,70 4,20 0,49 80,50 1,00 3,20 0,20

1,41 38,00 37,50 1,43 38,00 4,47 0,49 80,50 1,00 3,20 0,20

1,40 37,71 37,03 1,38 38,00 4,47 0,49 80,50 1,00 3,20 0,20

1,40 0,37 0,37 1,41 0,38 4,35 0,49 0,80 1,00 3,20 0,20

70,97 29,00 70,01 18,80 14,01

70,98 29,00 75,00 18,80 14,01

70,97 29,00 70,42 18,80 14,00

FPM Agromehanika a.d. Boljevac NIS a.d. Novi Sad Metalac a.d. Gornji Milanovac Agrobanka a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Energoprojekt holding a.d. Beograd Galeb GTE a.d. Beograd Pupin Telecom a.d. Beograd Tigar a.d. Pirot Soja protein a.d. Becej Jubmes a.d. Beograd Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Energoprojekt Entel a.d. Beograd Vocar a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K PD Vojvodina a.d. Novo Miloševo Morava a.d. Jagodina

25180 2075 33079 24435 60 2860 65 82 1508 176 720 390 325 1300 33

1.567.828,13 177.450,00 22.997,16 17.739,49 16.083,00 11.140,60 10.337,30 8.036,00 7.771,13 7.299,10 7.257,13 7.188,60 4.322,50 3.627,00 2.970,66

137,00 474,00 2.100,00 7.000,00 3.310,00 900,00 300,00 103,00 660,00 830,00 16.498,00 3.051,00 6.000,00 1.090,00 194,00 93,80 1.375,00 680,00

137,00 477,00 2.150,00 7.200,00 3.350,00 901,00 300,00 103,00 680,00 850,00 16.498,00 3.100,00 6.150,00 1.090,00 194,00 93,80 1.375,00 680,00

137,00 475,00 2.148,00 7.125,00 3.338,00 900,00 300,00 103,00 673,00 838,00 16.498,00 3.091,00 6.058,00 1.090,00 194,00 93,80 1.375,00 680,00

137,00 475,13 2.147,63 7.125,05 3.337,69 900,13 300,00 103,00 673,41 838,26 16.498,00 3.091,29 6.057,50 1.090,00 194,00 93,80 1.375,00 680,00

0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 %

30000 91003 36200 5600 20669 345 3000 1789 1000 184 2872

42.015,00 34.102,89 13.510,64 7.875,00 7.836,35 1.501,65 1.467,00 1.440,14 1.000,00 588,80 574,40

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA IAGR NIIS MTLC AGBN AIKB ENHL GLBG PTLK TIGR SJPT JMBN MTBN JESV EPEN VRBG A2012 PDVJ MRVJ

-2,48 % 0,00 % 1,01 % 2,38 % -2,17 % -5,51 % 0,63 % 5,26 % 1,33 % 0,00 % -0,49 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % -5,24 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA RMUKR JPESR FDSSR BHTSR BSNLR

Promet

valuta: EUR - euro 62,26 85,52 0,70 0,73 268,05 3,90 159,03 98,00 5,15 41,47 10,08 18,43 13,30 2,79 90,00

BANJALU KA BURZA TRZN-R-A RSRS-O-D RSRS-O-C TLKM-R-A RSRS-O-B ZPTP-R-A HEDR-R-A RSDS-O-C NOVB-R-E VBIP-R-A DRIN-R-A

Oznaka

Srijeda 5/1/2011

5,63 % 0,00 % 7,07 % 0,00 % 0,07 %

2500 1911 59 128 40

177.425,11 55.419,00 4.155,54 2.406,40 560,40

Fabrika duhana Sarajevo Makedonski telekom AIK banka Niš Alkaloid Komercijalna banka Skopje

Telekom Slovenije

-3,86% -2,94% -2,17% -1,41% -1,07%

Intereuropa

+0,0 -5,51 Drugi dan zaredom posljednja je zabilježena cijena dionice slovenskog Telekoma iznosila 86 eura. No ta je dionica uz Krku bila jedina kojom se na Ljubljanskoj burzi trgovalo u iznosu ve em od 100.000 eura. Cijena se tijekom dana kretala u rasponu od 85 do 86 eura, a ukupan promet iznosio je 177.450 eura, što je bilo dovoljno za drugo mjesto na popisu najtrgovanijih izdanja u utorak. Cijena Mercatora rasla je 0,63 posto, na 159 eura.

-12,18 % 752560 103.100.720,00 0,00 % 26960 12.809.571,00 -0,09 % 3149 6.762.900,00 -1,07 % 565 4.025.651,00 0,45 % 793 2.646.790,00 0,00 % 800 720.100,00 0,00 % 1000 300.000,00 -10,43 % 2000 206.000,00 -3,86 % 300 202.022,00 -1,41 % 241 202.020,00 0,02 % 10 164.980,00 -5,82 % 45 139.108,00 -1,26 % 20 121.150,00 3,81 % 110 119.900,00 19,75 % 600 116.400,00 -0,78 % 1100 103.180,00 -11,86 % 71 97.625,00 0,00 % 132 89.760,00

Jedan od najve ih minusa na Ljubljanskoj burzi zabilježila je u utorak dionica Intereurope ija je vrijednost pala 5,51 posto, na 3,77 eura. To je ujedno bila najniža cijena po kojoj se tijekom dana trgovalo Intereuropom, a najviša je bila na razini 3,91 eura. Ukupan promet tom dionicom iznosio je 11,140 eura. Potonula je i dionica najtrgovanije i jedine s milijunskim prometom, Krke, i to 2,48 posto, na 61,05 eura, dok je Petrol bio u minusu 2,17 posto.

REGIONALNI INDEKSI -1,13% BIRS 0,00% 839,76 956,12 Belex15 0,00% FIRS 0,00% 651,78 1.632,46 Belexline 0,00% MBI10 +0,50% 1.282,66 2.285,05 SASX10 -0,13% MOSTE 0,00% 942,84 523,69 SASX30 NEX20 +0,17% 14.522,53 +0,23% 927,56 SBITOP

88,00 3.220,00 3.900,00 3.600,00 23.999,00 10.300,00 500,00 3.300,00 2.800,00 2.570,00

88,00 3.270,00 3.911,00 3.600,00 24.000,00 10.300,00 500,00 3.300,00 2.890,00 2.570,00

88,00 3.246,81 3.910,70 3.600,00 23.999,85 10.300,00 500,00 3.300,00 2.882,37 2.570,00

54,13 3.246,81 3.910,70 3.600,00 23.999,85 10.300,00 500,00 3.300,00 2.882,37 2.570,00

valuta: MKD - makedonski denar

DAX

-0,01 % 219030 11.856.563,50 0,21 % 470 1.526.000,00 0,25 % 230 899.461,00 0,00 % 190 684.000,00 0,70 % 20 479.997,00 10,75 % 43 442.900,00 0,87 % 701 350.500,00 3,19 % 104 343.200,00 1,64 % 118 340.120,00 1,58 % 39 100.230,00

6.989,95

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

EUROPSKI INDEKSI +2,15% WIG20 -0,47% 2.753,16 BUX -0,08% 21.883,41 +0,85% +0,65% ATX +0,95% 2.962,03 indeksa na zatvaranju u +0,61% Stanje utorak 4. sije nja 2011.

FTSE100 6.026,88

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE PRILEPSKA PIVARNICA PRILEP MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA MAKEDONIJATURIST SKOPJE

Tigar Pirot Luka Koper Petrol Soja protein Agrobanka

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 KMB ALK TNB MPT PPIV TEL TPLF SBT MTUR

+7,07% +0,87% +0,45% +0,25% +0,21%

business.hr

CAC40

3.926,59

MICEX 1,687.99

AMERI»KI INDEKSI +0,81% S&P500 +1,11% 11.670,75 1.271,89 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +1,07% ponedjeljak 3. sije nja 2011. 2.691,52 DJIA

investor 22 DIONI»KI

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 147,5919

33,28

MP-Mena HR

490,4318

26,03

HPB WAV DJE

97,9090

19,08

Ilirika Azijski tigar

62,5782

16,41

KD Nova Europa

7,2829

15,45

FIMA Equity

75,9489

-15,98

ST Global Equity

45,5385

-15,21

C-Zenit

50,1136

-11,32

HPB Dynamic

48,7461

-11,25

KD Victoria

13,9778

-8,24

+ MJEŠOVITI

udjela

% 12 mj.

115,4670

10,11

11,2195

8,86

147,6000

7,65

86,2521

7,41

Erste Balanced

123,0600

6,56

ICF Balanced

112,1826

-12,58

ST Balanced

172,9936

-10,10

HPB Global

97,4255

-8,53

ST Aggressive

66,4157

-6,53

5,6006

-5,07

ZB global NFD Aureus E.M.B.

C-Premium

Prom. %

3 mj. %

kn $ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

99,6403 14,3492 42,4446 90,5800 372,7274 113,2459 104,9400 62,5782 97,9090 103,6029 90,3768 105,9000 5604,0300 8,6610 321,6679 120,4179 13,0800 490,4318 76,5060 172,4216 85,2908 74,3300 147,5919 62,2157 122,8917 69,8050 83,9600 49,8755 106,9100 61,7100

2,10 1,27 1,03 0,94 0,92 0,87 0,84 0,84 0,82 0,81 0,78 0,74 0,74 0,71 0,68 0,66 0,64 0,64 0,55 0,53 0,51 0,49 0,43 0,40 0,38 0,31 0,30 0,29 0,29 0,26

9,79 11,81 10,67 6,17 8,20 5,30 4,01 3,65 10,96 13,47 7,53 7,89 -0,06 6,27 11,39 5,53 8,46 9,32 11,83 8,39 7,60 7,13 28,58 10,25 0,78 11,23 3,77 2,79 9,13 10,31

NFD Aureus Global Developed Platinum Global Opportunity OTP indeksni Erste Adriatic Equity MP-Bric HR OTP Europa Plus ZB euroaktiv Ilirika Azijski tigar HPB WAV DJE VB CROBEX10 OTP meridian 20 Raiffeisen World Poba Ico Equity HI-growth MP-Global HR Ilirika BRIC KD Prvi izbor MP-Mena HR Capital Two Ilirika JIE Platinum Blue Chip Raiffeisen HR dionice NFD Aureus US Algorithm Prospectus JIE NFD Aureus New Europe PBZ I-Stock A1 VB High Equity ZB BRIC+ Raiffeisen Emerging M.

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

11,03 23,22 15,78 7,51 19,16 10,35 10,37 9,79 15,24 16,81 14,43 13,66 4,85 9,18 19,44 14,97 15,40 15,64 12,74 10,47 1,95 11,54 39,58 9,76 9,10 19,02 7,70 9,47 13,23 13,50

1,74 3,03 8,29 -0,26 9,88 5,22 3,54 16,41 19,08 N/A 4,35 9,91 -2,97 3,68 14,31 N/A 13,56 26,03 8,41 5,03 7,61 7,21 33,28 -1,61 2,22 14,98 0,02 -0,33 N/A 9,03

-0,07 -8,45 -24,62 -1,87 -2,48 8,91 0,73 -12,15 -0,63 N/A -3,70 0,79 -15,49 -1,61 -8,02 20,48 3,46 7,47 -6,94 9,20 -5,16 -12,03 19,05 -11,38 9,98 -9,84 -6,44 -19,22 N/A -14,68

2,10 1,27 1,03 0,94 0,32 0,87 0,84 0,84 0,82 0,81 0,78 0,74 0,87 0,21 0,31 0,66 0,64 0,32 0,55 0,53 0,51 0,49 0,43 0,09 0,38 0,31 0,30 0,29 0,29 0,26

64,697 8,316 149,215 196,502 12,163 9,034 233,965 6,687 15,716 6,856 18,839 42,099 6,102 66,041 5,039 38,300 5,670 5,153 7,063 101,105 8,667 13,063 28,835 25,136 9,738 214,550 11,311 13,186 81,319 25,349

5,10 3,29 3,02 5,23 2,82 1,46 6,67 3,62 3,34 0,96 2,68 7,26 3,44 8,86 2,61 1,00 7,90 2,83 3,71 6,19 3,00 2,32 2,23 3,93 2,17 3,47 2,63 3,26 0,72 3,04

03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

AC G Balanced EM

Vrijednost

DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Allianz Portfolio

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI ST Aggressive NFD Aureus Emerging Markets Balanced ST Balanced OTP uravnoteženi Erste Balanced HI-balanced Raiffeisen Balanced Allianz Portfolio PBZ Global fond C-Premium KD Balanced ZB global Raiffeisen Prestige Ilirika JIE Balanced AC G Balanced EM HPB Global Agram Trust ICF Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

66,4157 86,2521 172,9936 108,4060 123,0600 10,2705 155,8100 115,4670 104,7018 5,6006 8,3844 147,6000 108,2900 151,3588 11,2195 97,4255 69,5585 112,1826

1,81 1,63 1,32 0,75 0,73 0,46 0,39 0,26 0,24 0,14 0,13 0,01 -0,07 -0,23 -0,24 -0,41 -0,53 -0,81

4,65 4,76 0,70 -0,60 6,25 5,02 2,32 5,13 5,21 4,56 4,45 3,57 0,83 5,56 3,32 -1,31 1,99 -3,40

7,62 11,21 2,79 2,48 8,33 6,91 5,62 8,79 8,45 2,35 3,30 4,96 3,23 8,72 4,52 -3,79 3,52 -1,82

-6,53 7,41 -10,10 -5,03 6,56 4,88 6,08 10,11 4,23 -5,07 1,59 7,65 N/A 5,83 8,86 -8,53 -0,08 -12,58

-7,45 -3,26 7,10 1,61 -0,04 0,30 5,45 9,12 5,18 -13,74 -3,49 4,18 N/A 8,74 6,45 -0,50 -1,61 1,65

1,81 1,63 1,32 0,75 0,73 0,16 0,39 0,25 0,24 0,14 0,13 0,01 -0,07 -0,23 -0,24 -0,41 -0,53 -0,81

2,841 15,931 11,393 38,312 104,940 68,801 320,894 7,186 277,850 12,653 7,153 712,169 181,288 44,329 14,336 88,983 11,874 11,079

5,29 4,47 7,99 5,06 9,96 8,86 8,35 1,65 9,31 3,92 4,97 9,51 0,82 4,95 1,84 5,25 2,48 8,68

03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011

130,4100 124,6217 129,5926 161,9691 11,3761 174,4400 159,0700 126,8307

0,07 0,07 0,02 0,02 0,01 0,00 -0,03 -0,04

-0,04 -0,70 0,22 1,54 0,55 0,26 -0,39 0,34

3,61 3,00 2,99 4,87 1,70 3,16 -0,54 1,62

8,91 4,36 7,68 9,08 5,77 8,42 4,72 3,67

4,39 4,28 4,51 8,10 1,47 6,67 5,00 4,81

0,07 0,07 0,02 0,02 0,05 0,00 -0,03 -0,04

194,680 13,400 132,277 44,586 7,194 473,551 231,163 15,577

7,59 5,25 7,82 6,19 8,86 8,61 9,51 5,06

03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn

122,4881 10,6894 132,5690 162,8146 125,9552 138,7100 135,4486 132,2895 117,1964 11,3344 139,9798 144,9900 138,6824 108,5770 105,6000 124,6403 102,5091

0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 -0,04

0,60 0,79 0,56 0,63 0,56 0,84 0,84 0,74 0,86 0,65 0,48 0,90 0,65 0,74 0,59 0,26 0,59

1,21 1,65 1,17 1,18 1,54 1,76 1,68 1,58 1,68 1,51 0,97 1,80 1,36 1,54 1,52 0,67 1,42

2,78 3,56 2,89 2,35 3,81 3,67 3,66 3,91 3,38 3,52 2,53 3,91 2,52 3,46 4,04 2,60 1,27

4,11 4,29 6,32 4,77 4,38 4,40 4,42 5,47 5,14 5,67 3,27 4,84 4,60 5,12 4,34 3,92 1,74

0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,02 0,02 0,01 0,00 -0,04

127,894 28,114 1042,670 2078,971 514,937 679,705 29,512 227,770 164,430 109,578 135,803 846,084 111,123 170,737 627,919 42,498 7,713

5,03 1,59 11,77 10,45 8,45 7,59 7,01 5,25 3,17 2,27 10,45 7,86 7,28 1,65 1,28 5,73 1,43

03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011 03.01.2011

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

161,9691

9,08

Erste Bond

130,4100

8,91

Raiffeisen Bonds

174,4400

8,42

PBZ Bond fond

129,5926

7,68

HI-conservative

11,3761

5,77

OTP euro obvezni ki

126,8307

3,67

HPB Obvezni ki

124,6217

4,36

ZB bond

159,0700

4,72

HI-conservative

11,3761

5,77

PBZ Bond fond

129,5926

7,68

Erste Bond HPB Obvezni ki PBZ Bond fond Capital One HI-conservative Raiffeisen Bonds ZB bond OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI OTP nov ani fond Agram Euro Cash PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani Erste Money ST Cash HPB Nov ani VB Cash Agram Cash ZB europlus Raiffeisen Cash HI-cash Allianz Cash Erste Euro-Money PBZ Dollar fond Platinum Cash

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

BROJKA

SANACIJA

5,85

HPB pove ao kapital na 966,6 mil. kn

kuna iznosio je te aj švicarskog franka u utorak prema podacima HNB-a

»EDO MALETI , predsjednik Uprave HPB-a

business.hr Srijeda 5/1/2011

SNIMIO HRVOJE DOMINKOVI

Hrvatska poštanska banka (HPB) je putem Zagreba ke burze izvijestila da je rješenjem Trgova kog suda u Zagrebu upisano pove anje temeljnog kapitala banke. Temeljni kapital HPB-a pove an je sa 654,3 milijuna kuna za 312,3 milijuna kuna i sada iznosi 966,6 milijuna kuna.

Pove anje temeljnog kapitala provedeno je izdavanjem 283.928 novih redovnih dionica VII. emisije, serije A, koje glase na ime pojedina nog nominalnog iznosa 1100 kuna. Temeljni kapital HPB-a sada iznosi 966.640.400 kuna i podijeljen je na 878.764 redovnih dionica, nominalnog iznosa 1100 kuna. Glavna skupština HPB-a prihvatila je sredinom prosinca odluku o pove anju temeljnog kapitala banke koju je 3. studenoga odobrio Nadzorni odbor. H

Dobre vijesti iz Europe pogurale indekse na ZSE-u PREHRANA U FOKUSU U društvo najuspješnijih dionica ušli su u utorak i Podravka, koja je sko ila 2,5 posto, te Belje, koje je upisalo 11 posto plusa Crobex je u utorak porastao gotovo jedan posto i približio se svojoj najvišoj razini u posljednjih 27 mjeseci. Zadnja vrijednost iznosila mu je 2151,25 bodova. Crobex 10 porastao je samo nešto više od jedan posto pa mu je zaklju na vrijednost iznosila 1178,24 boda. Redovan promet dionicama iznosio je 55 milijuna kuna, a gotovo pola tog iznosa potrošeno je na dionice Ine. "Doma e tržište i u utorak je bilo u pozitivnom raspoloženju, ponajviše zahvalju-

ju i kretanjima na europskim burzama. Trgovanje je življe nego u ponedjeljak, ali prometi još nisu na razini s kraja prošle godine", rekla je za Hinu Danijela Sporiš, brokerica i investicijska savjetnica u investicijskom društvu Credos.

Pad Ine

Najve a doma a naftna kompanija pala je 0,27 posto pa joj je zadnja cijena iznosila 3201,2 kune. Tijekom dana vlasnika je promijenilo 7811 dionica po ci-

jenama izme u 3130 i 3211 kuna. Drugu najlikvidniju poziciju osvojio je HT, koji je oja ao 1,33 posto, na 296,49 kuna. Treba napomenuti da mu je najviša dnevna cijena iznosila ak 298 kuna. Solidan 2,5postotni rast zabilježila je i Podravka, koja je završila na 317 kuna.

MIROSLAV VITKOVI , predsjednik Uprave Podravke, ija je dionica u utorak oja ala 2,5 posto SNIMIO SAŠA ETKOVI

Belje pobjednik dana

Dionicom Liburnia Riviera Hotela (LRH) po elo se trgovati od 11 sati, i to po cijeni od 2201 kune, što je jedan posto više nego u ponedjeljak. Ta cijena nadomak je 2250 kuna, odnosno cijene koju e SN holding iznijeti u svojoj ponudi za preuzimanje LRH, iju je objavu u ponedjeljak odobrila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Titulu dobitnika dana u

utorak osvojila je dionica Todori eva Belja, koje je porasla 11,56 posto, na 85,9 kuna. Dan prije ta je dionica porasla više od šest posto uz milijunski promet. U utorak je na nju potrošeno više od 3,4 milijuna kuna, a više od 42.000 dionica vlasnika je promijenilo po cijenama izme u 77,79 i 85,99 kuna. Zadnja je cijena iznosila 85,9 kuna.

REGIJA

Farmaceuti Krka i Bosnalijek u fokusu Drugog trgovinskog dana u ovoj godini slovenski je indeks SBI TOP zabilježio pad vrijednosti od 1,13 posto, na 839,76 bodova, a najlikvidnija je tradicionalno bila dionica farmaceutske kompanije Krke

kojom se trgovalo u iznosu 1,5 milijuna eura.

To je ujedno bila jedina dionica s milijunskim prometom na Ljubljanskoj burzi, no cijena joj je pala 2,48 posto, zaustavivši se na 61,05 eura. Dionica Telekoma Sloveni-

je slijedila je na popisu najlikvidnijih u utorak s prometom od 177.459 eura. Mercator je bio u plusu od 0,63 posto, no s prometom nešto ve im od 10.000 eura. U Sarajevu je prvi dan trgovanja u ovoj godini obilježio ni-

zak promet i minus indeksa SASX-10. Dionicom jednog od likvidnijih izdanja, Bosnalijeka, trgovano je u iznosu 560 konvertibilnih maraka, a samo je 40 dionica promijenilo vlasnika. B. St.

Najve i dnevni gubitnik u utorak je bila dionica Lošinjske plovidbe, koja je pala 3,79 posto, na 151 kunu. Tom se dionicom trgovalo po cijenama od 147 do 151,05 kuna pri emu je vlasnika promijenilo nešto više od 400 dionica. Usto, ostvaren je samo skroman redovni promet od 65.000 kuna. Nikola Su ec

BROJKE

0,13 0,50 posto sarajevski SASX-10

posto rastao je makedonski MBI 10

ARHIVA BUSINESS.HR

Peta najposje enija internetska stranica u 2010. prikupila je gotovo dvostruko više novca nego godinu prije DOBITNICI DANA (ZSE) Imunološki zavod +37,84% SN holding +23,56% Sun ani Hvar +14,17% akovština +13,93% Uljanik +13,6% 15 Raste

Wikipedia u rekordnom roku sakupila 16 milijuna dolara donacija Najve a svjetska on-line enciklopedija Wikipedia prvog dana 2011. godine objavila je da je sakupila 16 milijuna dolara donacija za operativne troškove kako bi i dalje bila bez reklama na svojim stranicama.

Peta najposje enija internetska stranica, koju financiraju isklju ivo itatelji i korisnici, u 2010. je putem donacija prikupila gotovo dvostruko više novca nego prethodne godine, a zanimljivo je i da je novac saku-

GUBITNICI DANA (ZSE) ZIF Breza -20,33% Beliš e -5,38% Istraturist -4,99% Dom holding -3,2% Tankerska plovidba -1,54%

INDEKSI CROX Mirex

3 Pada

67 Nema promjene

Vrijed. 1,316,8 156,81

Prom. 1,54% 0,14%

Sirova nafta 91,55 Prirodni plin 4,51 Zlato 1.414,46 Srebro 30,67 Goveda 106,74

1,90 6,75 0,44% 0,56% 903,67%

BURZA VIŠE NIJE ŠTO JE NEKAD BILA

Trgovina dionicama seli se s Wall Streeta u New Jersey

Preko servera u New Jerseyju 'pro e' 10 posto burzovnih transakcija u SAD-u ARHIVA BUSINESS.HR

Iako je Wall Street odnosno New York Stock Exchange i Nasdaq sinonim za svjetsku trgovinu dionicama i gotovo svatko kupnju dionica zamišlja onako kako se ona obavlja u "Zidnoj ulici" na Manhattanu, ve ina trgovine dionicama zapravo se odvija s druge strane Hudsona, u New Jerseyu, gdje se golemim skladištima, velikim kao nekoliko nogometnih igrališta, nalaze kompjutori koji obavljaju ve inu naloga za banke, hedge fondove, brokerske ku e i investicijske fondove. Preko burze Direct Edge, koja se

nalazi u sjevernom predgra u New Jerseyja, odvija se oko 10 posto ukupne trgovine vrijednosnicama u SAD-u, a ve inu transakcija obavljaju serveri trguju i, ponekad i izme u sebe, prema unaprijed zadanim algoritmima koji im govore kada što kupiti i prodati, i to u razmaku od nekoliko djeli a sekunde. Zbog utjecaja takvih burza NYSE danas drži samo 36 posto prometa dionicama u SAD-u, a prije samo pet godina preko NYSE-a se odvijalo 70 posto ukupnog prometa. D. B.

STEDIN NETBEHEER S POLICIJOM LOVI KRIMINALCE NEPLATIŠE

Nizozemski distributeri struje objavili rat uzgajivačima marihuane U Nizozemskoj se godišnje uzgoji marihuana vrijedna tri milijarde dolara, a ve ina proizvo a a ilegalno se spaja na elektri nu mrežu, što tamošnjim distributerima odnosi stotine milijuna dolara. Jednom od nizozemskih distributera elektri ne energije, Sedin Netbeheeru, prekipjelo je pa je svoje zaposlenike po eo slati u racije zajedno s naoružanim policajcima, piše Wall Street Journal. Iako je u Nizozemskoj konzumiranje mari-

huane dozvoljeno, kao i posjedovanje malih koli ina za osobnu upotrebu, njezin je uzgoj protuzakonit. Zbog toga se Sedin, koji procjenjuje da zbog uzgajiva a marihuane godišnje gubi 15 milijuna dolara, odlu io na blisku suradnju s policijom. Proizvo a i marihuane struju kradu zato što bi ih ina e jako lako otkrili budu i da za uzgoj te biljke treba puno topline i svjetlosti, pa i mnogo struje. Nikolina Rivosechi

U Nizozemskoj se godišnje uzgoji marihuana vrijedna 3 milijarde dolara, a ve ina uzgajiva ara struju - krade ARHIVA BUSINESS.HR

Crobex je u utorak presko io i 2150 bodova. Ho e li nastaviti rasti prema psiholoških 2200 bodova, pratite na...

pljen u najkra em roku dosad. Wikipediji je pristiglo više od pola milijuna donacija, prosje na svota iznosila je 22 dolara, a posljednji dan u godini skupljeno je najviše novca u povijesti Wikipedije. Iva Bikanec

www.business.hr

UKRATKO... »elnik DT-a više nije pod istragom Izvršni direktor Deutsche Telekoma Rene Obermann više nije pod istragom zbog upletenosti u slu aj podmi ivanja na Balkanu. Državno tužiteljstvo u Bonnu istragu je obustavilo zbog manjka dokaza. EasyJet za 15 Airbusa daje 1,1 milijardu dolara Britanska aviokompanija EasyJet dogovorila je kupnju 15 Airbusa A320, a za njih e izdvojiti 1,1 milijardu dolara. Izvršna direktorica EasyJeta Carolyn McCall rekla je da e to "pridonijeti strategiji nastavljenog profitabilnog rasta". Prijevremeni izbori u Irskoj krajem ožujka? Iako su prijevremeni izbori u Irskoj najavljeni za po etak godine, ministar okoliša te zemlje i predsjednik stranke Vert John Gormley u utorak je izjavio da bi se oni mogli održati krajem ožujka.