Business.hr broj 801 by Business.hr

OP INA JE OGOR»ENA 12

Prodaja Političke škole u Kumrovcu propala četvrti put Terme Tuhelj ponudile su 7,5 milijuna kuna, a Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom ne želi popustiti ni lipe

ODRŽANA SKUPŠTINA 18

ZB Invest tiho bojkotira Upravu HG spota?

PONEDJELJAK 10/1/2011

BROJ 801 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

TRŽIŠTE RADA 6-7 Iako je stopa anketne nezaposlenosti, koja obuhva a i sivu ekonomiju, u Hrvatskoj prije krize bila niža od one u EU, u posljednjih je godinu dana ona dosegnula najvišu razinu u posljednjih pet godina

U EU broj nezaposlenih porastao

2,7 posto, 31,4 posto a u Hrvatskoj čak

NA METI KONKURENCIJE

Konkurenti Autocommerceu žele oteti zastupništvo Fiata Avagovo širenje prodajne mreže u Hrvatskoj na Fiat i Alfu podgrijalo je pri e da bi Autocommerce mogao izgubiti zastupništvo za Fiat. Iako to demantiraju, u Autocommerceu priznaju da su njihovi konkurenti pokušavali dogovoriti sastanke u Torinu. U Auto Hrvatskoj tvrde da ne pregovaraju o tome, ali ne skrivaju zainteresiranost 4

info&stav

INDIKATOR

2-3

Adris rabatima uništava kioske

Bolja gospodarska klima u EU

business.hr Ponedjeljak 10/1/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Mali trgovci nezadovoljni su novim ugovorima o prodaji s Tvornicom duhana Rovinj (TDR), koji su trebali stupiti na snagu 1. sije nja, zbog niskog rabata koji je sa 4,4 posto smanjen na 1,5 do dva posto. Vlasnici kioska tvrde da e ta odluka TDR-a prouzro iti zatvaranje oko 2000 prodajnih mjesta i bez posla ostaviti oko 5000 ljudi.

Gospodarska klima u eurozoni i Europskoj uniji osjetno se poboljšala tijekom prosinca, objavila je Europska komisija. Pokazatelj gospodarske klime u eurozoni ponovno je rastao u prosincu, dosegnuvši 106,2 boda, dok je u studenome iznosio 105,1 bod. Znatno je porastao i u EU, sa 105,1 na 106,1 bod.

TRE A SRE A

HAKOM traži prebacivanje HTV-a na novi kanal u Istri Problemi vezani uz talijansko ometanje prijama hrvatskih televizijskih programa u zapadnom dijelu Istre nastavili su se i ovoj godini. Iako je, nakon što su sredinom prosinca po ele smetnje, Hrvatska agencija za poštu i elektroni ke komunikacije odobrila i pustila u TALIJANSKI VELEPOSLANIK Alessandro Pignatti Morano Di Custoza bio je u petak u Ministarstvu vanjskih poslova, gdje su ga ponovno informirali o problemima sa signalom u Istri FOTO HAJDINJAK/CROPIX

rad privremene frekvencije, talijanski televizijski multipleks po eo je i njih ometati, pa se doma i televizijski programi jedva mogu pratiti na navedenom podru ju. Mjerenja su pokazala da novi talijanski digitalni multipleks ometa prijam svih doma ih nacionalnih kanala u multipleksu A na podru ju sjeverno od Novigrada, a na podru ju južno kvaliteta je malo bolja.

'Izvijestit emo'

Da je situacija ozbiljna pokazuje ju erašnji sastanak državnog tajnika za

europske integracije Andreja Plenkovi a s talijanskim veleposlanikom Alessandrom Pignattijem Moranom Di Custozom tijekom kojeg je bilo rije i o toj problematici. Talijanski veleposlanik ponovno je obaviješten o nastavku ometanja digitalnog signala hrvatskih televizija u Istarskoj županiji, a državni tajnik Plenkovi zatražio je od talijanskih vlasti žurno djelovanje. Veleposlanik Pignatti poru io je kako e kontaktirati s nadležnim institucijama te izvijestiti o rješavanju po-

PRVA OVOGODIŠNJA SJEDNICA VLADE

AZTN i zaštita od svjetlosnog onečišćenja usklađ Prvu ovogodišnju sjednicu Vlada je zapo ela usvajanjem prijedloga zakona o zaštiti od svjetlosnog one iš enja. Novi ministar graditeljstva Branko Ba i obrazložio je da se predloženim zakonom propisuju standardi o na inu osvjetljavanja javnih površina i objekata, ali i uporaba izvora svjetlosti. Cilj nije da Hrvatska bude u mraku, nego da se više upotrebljava ekološka rasvjeta, poru io je Ba i . Zakon e se nakon usvajanja po eti primjenjivati od srpnja sljede e godine, a

zbog zamjene sadašnjih izvora svjetlosti onim ekološkim trebao bi rezultirati uštedama op ina i gradova na troškovima javne rasvjete u iznosu do 60 milijuna kuna. Vlada je izmjenama i dopunama dosadašnje Uredbe o naknadama za poticanje proizvodnje elektri ne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije odlu ila zadržati prošlogodišnji iznos naknade u iznosu od 0,005 kuna po kilovatsatu elektri ne energije. Osim toga, predložila je da se op-

skrbljiva u elektri ne energije dodijeli posebna naknada za poticanje proizvodnje u visini od jedan posto, te dodatnih 0,5 posto za pokri e rizika naplate, što je zajedno 1,5 posto osnovice koju ini iznos ra una koji operator tržišta (Hrvatski operator tržišta energije - HROTE) podnosi opskrbljiva u elektri ne energije. Vlada je na prijedlog AZTN-a usvojila i izmjene triju uredbi kojima se regulira tržišno natjecanje. Ravnateljica AZTN-a Olgi-

ca Spevec obrazložila je da se dosadašnje uredbe o na inu i kriterijima utvr ivanja mjerodavnog tržišta, o skupnom izuze u sporazuma o prijenosu tehnologija i o sporazumima male vrijednosti uglavnom nomotehni ki uskla uju s novima Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja nakon njegova uskla ivanja s pravnom ste evinom Europske unije. Nakon što je u prošloj godini oko 8000 državnih i lokalnih službenika prošlo razli ite programe izobrazbe,

e i

››

BISER DANA

BROJKA

Nemojte strahovati, donosite odluke od HEP-a do HAC-a, a važno je da oni koji potpisuju ne stavljaju sebi nešto u džep! JADRANKA KOSOR strana kim kolegama na proslavi 21. godišnjice osnutka HDZ-a u Splitu

stoje eg problema.

Regionalna rezerva

Kako god bilo, problem sa signalom i dalje ostaje. Da bi ga gra ani na navedenim podru jima mogli primati, HAKOM je u petak pokrenuo novu incijativu da se HRT 1 i HRT 2 privremeno odašilju i u multipleksu D na 29. kanalu. Navedeni multipleks na podru ju Primorsko-goranske i Istarske županije nema iskorišten puni kapacitet prijenosa, a uz prilago avanje odašilja kog sustava može prenositi još dva programa. Zbog svega navedenog HAKOM je uputio i žurni zahtjev Agenciji za elektroni ke medije kako bi tvrtka Odašilja i i veze kao mrežni operater dobila potrebne dozvole za privremeno emitiranje u navedenom multipleksu. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

sklađeni s EU Vlada je usvojila plan njihove izobrazbe u 2011. godini. Tri su programa prioritetna: za obavljanje poslova vezanih uz lanstvo u EU, osobito na poslovima upravljanja fondovima EU, zatim za borbu protiv korupcije te za izobrazbu rukovode ih službenika. Na prijedlog samih službenika uvedeni su i dodatni programi izobrazbe za stjecanje i usavršavanje informati kih, jezi nih i komunikacijskih vještina. Zoran Daskalovi

3,7

milijuna eura izvukao je iz Hrvatskih željeznica bivši predsjednik Uprave HŽ holdinga Davorin Kobak uz pomo tvrtke Agit. Su enje Kobaku i trojici sudionika po inje u utorak

UVODNIK

Slavko Lini , Ante Samodol i duh zakona

››

Problemi Liburnije i Sun anog Hvara posljedica su loših iznimki trulog modela privatizacije, gdje je središnja državna vlast pokušala politi ke bodove skupljati trgovinom 'interesima lokalne zajednice'

Josip Jagi josip.jagic@business.hr

ntu Samodola kao šefa Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga nema smisla braniti jer je popis njegovih ozbiljnih i prevelikih grijeha preduga ak, a okrunjen je nedjelovanjem Agencije u slu aju Spice. No kad ga u još jednoj aferi, slu aju Liburnia Riviera Hotela, napada Slavko Lini , treba ipak priznati da je Agencija u inila što je trebala, odnosno proglasila da su Grad Opatija i op ine u obvezi za preuzimanje LRH. LINI SAMODOLA NAPADA govore i o tome kako je nužno "gledati duh Zakona o preuzimanju dioni kih društava, a to sasvim sigurno nije da se lokalna samouprava bavi hotelijerstvom ili upravlja trgova kim društvima u realnom sektoru". Na Lini evu žalost, iako ponegdje nejasan i manjkav, Zakon o preuzimanju jasan je u tu ruku što ne pravi razliku izme u osoba koje su u obvezi za preuzimanje, bila rije o obvezi Josipa Galinca da objavi ponudu za Industrogradnju, Goranka Fižuli a da objavi ponudu za Magmu ili Opatije da objavi ponudu za LRH.

SLAVKO LINI iz SDP-a trudi se Anti Samodolu pojasniti duh Zakona o preuzimanju SNIMIO HRVOJE KNEZ

U skladu s tim, nije ni na Hanfi da tuma i "duh zakona", kako to kaže Lini , ve je na njoj da hladno i bez pristranosti provodi zakone koji su u njezinoj nadležnosti. Je li, u krajnjoj liniji, uop e bilo nužno da Opatija na bilo koji na in stekne dionice LRH, originarno ili ne, kad tu priliku nisu imali mnogo manji gradovi, u kojima je jednako tako velik broj stanovnika izravno ili neizravno ovisio o održavanju hotelskih poduze a na životu. Niti su priliku za suvlasništvo

nad tvornicama imali gradovi gdje turizma nema, koji bi jednako tako imali interes zadržati što ve i broj stanovnika zaposlenima. NO OD TUDA i dolazi smrad koji ve dvadeset godina zapuhuje hrvatsko gospodarstvo. Loš model pretvorbe i privatizacije u kojoj su tvornice kupovane po kunu da bi bile zatvorene i na njihovim mjestima izgra eni stanovi imao je svoje jednako loše iznimke u slu ajevima gdje se tvrtkama trgovalo u zamjenu za politi ku

podršku. Jednako je s Liburnijom i sa Sun anim Hvarom. Umjesto da država obje tvrtke proda u cijelosti transparentno najboljem kupcu, odnosno onome tko ponudi najve u svotu (kao što je trebala initi i u svakom slu aju ranije i što bi bilo u "duhu zakona"), HDZ je trgovanjem "interesima lokalne zajednice" pokušao opet skupiti politi ke bodove 2005. s Hvarom i 2007. s Opatijom. Isto želi i Lini , koji bi najednom trebao postati "spasiteljem Opatije".

tema 4-5

NA METI KONKURENCIJE Prodajni pad u Hrvatskoj od 82 posto iz premalo je za Fiat, koji je na hrvatskim cestama zastupljen sa svakim

Konkurenti Autoc žele oteti zastupn Avagovo širenje prodajne mreže u Hrvatskoj na Fiat i Alfu podgrijalo je priče da bi Autocommerce mogao izgubiti zastupništvo za Fiat. Iako to demantiraju, u Autocommerceu priznaju da su njihovi konkurenti pokušavali dogovoriti sastanke u Torinu. U Auto Hrvatskoj tvrde da ne pregovaraju, ali ne skrivaju zainteresiranost Loši prodajni rezultati Fiata na hrvatskom tržištu posljednjih godina potaknuli su priče da bi Autocommerce mogao izgubiti zastupništvo za tu talijansku marku u nas. Tek 20. mjesto prema broju prodanih vozila (684 automobila) u prošloj godini i samo 1,77 posto tržišnog udjela premalo je za proizvođača koji je na hrvatskim cestama zastupljen sa svakim desetim vozilom. Fiatov prodajni pad od 82,18 posto između 2008. i 2010. znatno je veći od pada ukupna tržišta (56,29 posto) u istom razdoblju. Njihovo posrtanje navodno pokušavaju iskoristiti mnogi, a neke domaće konkurentske tvrtke otišle su toliko daleko da su pokušale dogovoriti razgovor u sjedištu Fiata o mogućem preuzimanju zastupništva.

'Prilika, ne prijetnja'

"Pokušali jesu, ali nisu primljeni ni na razgovore, što dovoljno govori o ozbiljnosti grupacije Fiat i njezinoj odlučnosti o nastavku rada preko ekskluzivnoga uvoznika Autocommercea Hrvatska", otkrio nam je Agim Skura, direktor marketinga i prodaje u spomenutoj tvrtki.

Iako nagađanje o mogućem gubitku zastupništva nije svježa priča, ona je aktualizirana nedavnom objavom kako je njemačka kompanija Avag Holding AG proširila svoju prodajnu mrežu u Hrvatskoj na marke Fiat i Alfa Romeo. U prosincu 2009. počeli su s prodajnim djelatnostima u autosalonima u Rijeci i Osijeku, dok će u Zagrebu ona početi početkom veljače. Skura te tržišne novosti ne doživljava kao prijetnju za Autocommerce. Dapače, ističe to kao zamašnjak njihova budućeg poslovanja. "Upravo potpisivanje ugovora sa snažnim partnerom kao što je Avag, koji time postaje ovlašteni Autocommerceov uvoznik za regije Zagreb, Rijeka i Osijek, potkrepljuje odlučnost Fiata da ostane u partnerstvu s nama. Preko osnažene mreže trgovaca, nove cjenovne politike i uvođenja novih modela već krajem siječnja ove godine naša je ideja da Fiat osigura poziciju u Hrvatskoj koja mu pripada", objasnio je Skura.

Neuspješna godina

Slabe prodajne rezultate u prošloj godini naziva očekivanima i unaprijed prihvaćenima od grupacije Fiat.

AUTO HRVATSKA, mogući pretendent na mjesto Autocommercea, zainteresirana je za širenje poslovnih aktivnosti Snimio hrvoje dominić

"Prošle smo godine napravili jako puno toga da tvrtka bude brža i okretnija kroz novu logistiku vozila i dijelova, novi informacijski sustav te nove snažne ovlaštene trgovce. To je neupitno utjecalo na rezultate prodaje, no sve smo radili u dogovoru s grupacijom Fiat", istaknuo je Skura. Onima koji su u toj reorganizacijskoj godini Autocommercea Hrvatska uspjeli sačuvati posao ostaje vjerovati svom direktoru marketinga te se nadati boljim prodajnim rezultatima. Iako je, naime, postojeći vozni park od više od 130 tisuća Faitovih vozila na našim

cestama odlična podloga za nastavak rada, teško će središnjica iz Torina imati razumijevanja za još jednu neuspješnu godinu. Samim time ni slovenska grupacija ACH, u čijem je vlasništvu Autocommerce, neće imati prevelika izbora što učiniti s hrvatskim gubitašem.

Pregovarali bi

A da konkurencija čeka i najmanju pogrešku svjedoči nam priznanje iz Auto Hrvatske, jedne od tvrtki koje su se u kuloarima pojavile kao mogući pretendenti na mjesto Autocommercea. "U naše strateške plano-

ve, viziju i misiju kompanije uključen je rast i daljnji nastavak razvoja kompetentnosti i konkurentnosti na tržištu proizvoda i usluga u autostruci, kao i aktivno ispitivanje mogućnosti proširenja djelatnosti u segmentima osobnih i gospodarskih vozila, rezervnih dijelova i opreme. Iako u ovom trenutku ne vodimo konkretne razgovore s

osto između 2008. i 2010. te lani prodana samo 684 automobila vakim desetim vozilom

ocommerceu pništvo Fiata AUTOCOMMERCE s Fiatom drži tek 20. mjesto prema broju prodanih vozila u prošloj godini i samo 1,77 posto tržišnog udjela Snimio hrvoje dominiĆ

principalima, za takve smo vrste poslovnih aktivnosti i širenja načelno zainteresirani te za njih posjedujemo potrebne resurse", riječi su Andreje Lehotkai iz korporativnih komunikacija Auto Hrvatske iz kojih se može iščitati interes da se u budućnosti aktivnije uključe u moguću utrku za zastupništvo Fiata u Hrvatskoj. Hrvoje Reljanović

››

Potpisivanje ugovora s njemačkim Avagom, koji postaje ovlašteni Autocommerceov uvoznik za regije Zagreb, Rijeka i Osijek, potkrepljuje odlučnost Fiata da ostane u partnerstvu s nama AgIM SKURA, direktor marketinga i prodaje u Autocommerceu Hrvatska Snimio Saša ĆetkoviĆ

business.hr Ponedjeljak 10/1/2011

tema 6-7

TRŽIŠTE RADA Iako je stopa anketne nezaposlenosti, koja obuhva bila niža od one u EU, u posljednjih je godinu dana ona dosegla najviš

U EU broj nezaposl posto, a u Hrvatsko Dok je u Hrvatskoj tijekom prošle godine anketna stopa nezaposlenosti strelovito rasla, u EU ona neznatno raste. Broj nezaposlenih - prema anketi o radnoj snazi, u Hrvatskoj je tako sko io sa 153 na 201 tisu u u tre em kvartalu, dok je u Europskoj uniji, prema podacima od petka, broj nezaposlenih i studenome na godišnjoj razini porastao samo 2,7 posto

Za razliku od Hrvatske, gdje je stopa anketne nezaposlenosti nastavila znatno rasti i u 2010. godini, u eurozoni i na podru ju EU27 nezaposlenost, nakon turbulentne 2009. godine, u prošloj godini uglavnom stagnira. Po-

daci europskog statisti kog ureda pokazuju da je u studenome 2010. godine nezaposlenost iznosila 10,1 posto u eurozoni i 9,6 posto u EU27. Na oba podru ja to je ukupno pove anje stope nezaposlenosti od dva po-

sto (0,2 postotna boda) na godišnjoj razini. Tako je u eurozoni 2010. godina po ela sa stopom nezaposlenosti od 9,9 posto, u travnju se podigla na 10 posto, a u listopadu na 10,1 posto. Na podru ju EU27 godina je zapo ela sa stopom od 9,5 posto, da bi u velja i porasla na 9,6 posto i otad se nije mijenjala.

Siva zona

ZDESLAV ŠANTI , glavni ekonomist SG Splitske banke, kazao je kako se u zadnjem kvartalu 2010. i prvom kvartalu 2011. može o ekivati daljnji rast anketne nezaposlenosti SNIMIO HRVOJE DOMINI

Za usporedbu, prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u tre em kvartalu 2010. godine anketna stopa nezaposlenosti iznosila 11,5 posto, što je najviša stopa zabilježena u ljetnom kvartalu u posljednjih pet godina. Na godišnjoj razini to je bilo pove anje stope za oko tre inu, sa 8,7 posto, koliko je iznosila u istom kvartalu 2009. godine. U zadnjem kvartalu 2009. godine stopa raste na 9,2 posto, u prvom kvartalu 2010. godine sko ila je na 11,2 posto, a u

sljede em je tromjese ju narasla na 12,4 posto, najve u stopu zabilježenu u posljednjih pet godina. Anketna stopa nezaposlenosti realni je pokazatelj zaposlenosti stanovništva i stru njaci upozoravaju da njezino pove anje u Hrvatskoj ukazuje da je sve manje posla i u sivoj zoni. Do 2009. godine s anketnom stopom nezaposlenosti oko devet posto Hrvatska je bila na razini nezaposlenosti u EU, a u jednom je trenutku pala i ispod prosjeka EU - i ostala bolja od Europske unije više od godinu dana. Eurostat procjenjuje da je u studenome u cijeloj EU bilo 23,25 milijuna nezaposlenih, od ega je u eurozoni bilo 15,9 milijuna. U usporedbi s listopa-

buhva a i sivu ekonomiju, u Hrvatskoj prije krize najvišu razinu u posljednjih pet godina

business.hr Ponedjeljak 10/1/2011

slenih porastao 2,7 koj čak 31,4 posto

dom broj nezaposlenih u eurozoni se u mjesec dana smanjio za 39.000 u eurozoni i za 35.000 u EU27, dok je u odnosu na isti mjesec 2009. godine nezaposlenost porasla u eurozoni za 347.000 ili 2,2 posto, a u EU27 za 606.000 osoba ili 2,7 posto. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem studenoga bilo je evidentirano 312.350 nezaposlenih, što je 10,4 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. No anketna - realna - stopa nezaposlenih upu uje na još ve i rast u Hrvatskoj: sa 153 na 201 tisu u u godinu dana, što je porast od ak 31,4 posto. Komentiraju i podatke o anketnoj nezaposlenosti

u našoj zemlji, glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šanti kazao je kako je ona o ekivana te da se u zadnjem kvartalu 2010. i prvom kvartalu 2011. može o ekivati njezin daljnji rast, kao i rast nezaposlenosti prema službenim pokazateljima.

Najbolje u Nizozemskoj Me u lanicama EU ve u stopu anketne nezaposlenosti od Hrvatske trenuta no imaju Gr ka, Irska, Slova ka, Estonija, Letonija, Litva i Španjolska. No dok EU ve raspolaže podacima za studeni prošle godine, Hrvatska zasad barata tek brojkama za tre i, ljetni kvartal, u kojem situaciju privremeno poboljšavaju sezonski poslovi. Kako se

BROJKE

9,6 11,5

posto iznosila je u studenome posto dosegla je stopa anketstopa anketne nezaposlenosti ne nezaposlenosti u Hrvatskoj u eurozoni u tre em kvartalu

10,1 18,3

posto iznosila je u studenome posto iznosila je stopa registopa anketne nezaposlenosti strirane nezaposlenosti u Hru eurozoni vatskoj u tre em kvartalu

u etvrtom kvartalu o ekuje daljnji rast stope nezaposlenosti, može se o ekivati da e i Hrvatska dodatno pasti na toj ljestvici uspore uju i

se sa zemljama Unije. Me u lanicama Europske unije najmanju stopu nezaposlenosti imaju Nizozemska (4,4%), Luk-

semburg (4,8%) i Austrija (5,1%), a najve u imaju Španjolska (20,6%), Litva (18,3%) i Letonija (18,2%). U usporedbi s prethodnom godinom stopa nezaposlenosti pala je u šest zemalja EU, u njih tri ostala je stabilna, a porasla je u 18 zemalja. Pad stope nezaposlenosti najve i je u Finskoj, Švedskoj, Njema koj i na Malti; u tim se zemljama stopa smanjila za oko jedan postotni bod, tj. manja je oko deset posto. Najve i rast nezaposlenosti zabilježen je u Litvi, Gr koj i Bugarskoj. Stopa nezaposlenosti u tim je zemljama rasla za dva do etiri postotna boda, što je rast stope nekih 24 do 28 posto.

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

doga aji

EU - HRVATSKA

Potpora za zavrĹĄetak pregovora

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 10/1/2011

JOSĂ&#x2030; MANUEL BARROSO, predsjednik Europske komisije SNIMIO SAĹ A ETKOVI

BudimpeĹĄta. Predsjednik Europske komisije JosĂŠ Manuel Barroso potvrdio je u petak u BudimpeĹĄti da e dati svu mogu u potporu da bi se ostvario cilj ma arskog predsjedniĹĄtva o zavrĹĄetku pristupnih pregovora s Hrvatskom. "Htio bih potvrditi naĹĄu privrĹženost izgledima da Hrvatska postane lanicom Europske

unije. Dat emo svaku mogu u potporu da bi se postigao cilj ulaska Hrvatske... Odlu ni smo raditi ruku pod ruku s ma arskim predsjedniĹĄtvom kako bi ono bilo uspjeĹĄno", rekao je Barroso nakon sastanka s ma arskim premijerom Viktorom Orbanom. Europska komisija u petak je doputovala u BudimpeĹĄtu na sastanak s ma arskom vladom, koja je 1. sije nja preuzela izmjeni no predsjedanje Europskom unijom. Ma arski premijer ponovio je da je me u klju nim zada a-

ma ma arskog predsjedniĹĄtva, koje traje do 30. lipnja, zavrĹĄetak pregovora s Hrvatskom. "Optimizam za proĹĄirenje i poticanje toga otpimizma vrlo je vaĹžna zada a za Ma arsku. U interesu je cijele Unije, posebice srednje Europe, da je Balkan konsolidiran, stabilan. Stoga ma arsko predsjedniĹĄtvo podupire lanstvo Hrvatske, podupire ulazak Bugarske i Rumunjske u schengenski prostor, a u me uvremenu treba ponuditi jasnu europsku perspektivu za Srbiju", rekao je Viktor Orban. H

OpÄ&#x2021;ina Ĺželi turizam, a Plahutar im nudi staraÄ?ki dom KRAPINSKE TOPLICE, koje se ve deset godina obnavljaju ARHIVA BUSINESS.HR

KRAPINSKE TOPLICE Op insko vije e Krapinskih Toplica traĹži reviziju privatizacije hotela i bazena Krapinske toplice zbog desetogodiĹĄnjeg neulaganja vlasnika Dragutina Plahutara, ija je tvrtka Aquae Vivae u srpnju dobila HBORov kredit, na koji je zaloĹžila cijeli kompleks toplica, a ondje umjesto toplica Ĺželi napraviti stara ki dom Nakon zatvaranja vodenog centra Aquae Vivae sa zadnjim danima proĹĄle godine zbog neodgovaraju ih dozvola i op enito nesre ene dokumentacije Op insko vije e Krapinskih Toplica voljelo bi vidjeti i reviziju privatizacije nekada popularnih toplica. "Ĺ˝elimo da se napravi revizija privatizacije, a vjerujemo i da postoji osnova prema kojoj bi se privatizacija mogla

osporiti", kaĹže Ernest SvaĹži , predsjednik Vije a Krapinskih Toplica.

Gradnja bez dozvole

Krapinske toplice ponovno su, deset godina nakon po mnogo emu sumnjive privatizacije, vru a tema jer su odgovorne sluĹžbe kona no po ele priznavati da je tu kojeĹĄta sporno i problemati no.

Primjerice, kontroverzni zagorski poduzetnik, suvlasnik Samoborske banke, potonulog Ĺ avri a i propalog zabo kog Dekora Dragutin Plahutar Krapinske toplice preure uje i rekonstruira ve 10 godina, a dosadaĹĄnje su inspekcije, a bilo ih je, kako doznajemo, nekoliko od 2001. godine, kada je Plahutar preuzeo toplice, uglavnom nalazile da je sve u redu. "Nepo-

stojanje gra evinske dozvole otkrili smo gotovo slu ajno: traĹžili smo od tvrtke Aquae Vivae da prezentira projekt i ideju onoga ĹĄto Ĺželi sagraditi na tome mjestu i shvatili da dozvolu uop e nema, a daljnje istraĹživanje otkrilo je itav niz nepravilnosti za koje su, vrsto vjerujemo, nadleĹžne sluĹžbe ipak trebale znati", smatra SvaĹži . "Dragutin Plahutar godinama ponavlja da mu za dovrĹĄetak projekta nedostaje 15 milijuna kuna", kaĹže Ernest SvaĹži . No prema podacima iz zemljiĹĄnih knjiga, na zemljiĹĄtu, hotelu i bazenima Aquae Vivae u srpnju 2010. godine upisao se HBOR zbog kredita u vrijednosti 33 milijuna kuna, odnosno 4,5 milijuna eura. Taj je kredit dan uz subvencionirane kamate: 13,2 milijuna kuna izdano je uz godiĹĄnju kamatu od 3,8 posto, a preostali iznos uz godiĹĄnju kamatu od 4,95 posto, ĹĄto je i dalje mnogo povoljnije od trĹžiĹĄnih uvjeta. Namjena kredita? Nepoznata, ali ini se da nije dovrĹĄetak kompleksa u Krapinskim Toplicama. U HBOR-u nisu Ĺželjeli komentirati davanje kredita Plahutaru, pod izlikom bankarske tajne. Plahutar je sada dobio 120 dana da gradnju vodenog centra u Krapinskim Toplicama uskladi s postoje im propisima. Kako doznajemo, Plahutar sluĹžbeno joĹĄ nije podnio nikakav zahtjev za iz-

davanje gra evinske dozvole. No bez obzira na podnoĹĄenje zahtjeva i uskla ivanje s propisima, Op insko vije e Krapinskih Toplica traĹžit e od Krapinsko-zagorske Ĺžupanije i Republike Hrvatske reviziju privatizacije tih toplica koje su, sve do privatizacije 2001. godine, bile me u najpopularnijim hrvatskim toplicama, s najboljom kvalitetom vode i najduljom tradicijom.

Razlozi za Ĺžurnost

U me uvremenu u Krapinskim toplicama djeluju privatne bolnice Magdalena i Akromion, kojima bi tako er odgovaralo da se situacija s bazenom i hotelom rijeĹĄi. "Danas je u svijetu trend wellness i lje iliĹĄni turizam i toplice bi mogle nuditi sjajne pakete posebno uz bolni ke sadrĹžaje koji ve postoje, ali hotelski je smjeĹĄtaj ispod svake razine, godinama ve niĹĄta nije ulagano", tvrdi SvaĹži . Jedan od razloga za Ĺžurnost u Krapinskim toplicama jest Plahutarov plan za razvoj toplica s kojim su upoznati. "Prema ideji koju je iznio, hotel bi se prenamijenio u stara ki dom i stacionar sa 300 mjesta", kaĹže SvaĹži i dodaje da su i dom i stacionar potrebni, ali ne u srediĹĄtu mjesta i ne na lokaciji koja se financijski moĹže mnogo bolje iskoristiti. Iva UĹĄ umli Greti iva.gretic@business.hr

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 10/1/2011

MALI TRGOVCI

'Zbog novih pravila TDR-a 5000 otkaza'

Zagreb. Mali trgovci nezadovoljni su novim ugovorima o prodaji s Tvornicom duhana Rovinj (TDR) koji su trebali stupiti na snagu 1. sije nja, a kojima ih TDR, kažu, ucjenjuje niskim rabatom. Tvrde kako im je novim ugovorima osnovna marža za kupnju TDR-ovih proizvoda smanjena sa 4,4 posto na 1,5 do 2 posto, dok se

sve ostale naknade s trgovcima dogovaraju posebno. Kako kioscima cigarete uz bonove za mobitele i novine ine 90 posto prodaje, kažu da e takvi ugovori rezultirati zatvaranjem 2000 prodajnih mjesta te oko 5000 otkaza. U Udruženju malih trgovaca, koje ima oko 1500 lanova, upozoravaju i kako moraju držati i TDR-ove brendove koji se ne prodaju, osigurati im policu, platiti ih, a ni nakon isteka tri mjeseca ne mogu ih vratiti niti prodati na akciji. Divna Trstenjak u ime sekci-

je Kiosci Udruženja malih trgovaca Zagreba isti e kako im na šteki cigareta TDR-a, koja stoji 180 kuna, s novim rabatima zarada iznosi svega tri kune minus neporezna i druga davanja, a na šteki konkurencije od primjerice 170 kuna zarade pak 23 kune. TDR želi preko malih trgovaca izbaciti konkurenciju, napominje Trstenjak. Kada zatvore male trgovce, tvrdi, izbacili su i konkurenciju. Voditelj ureda za odnose s javnoš u Adris grupe Predrag Grubi isti e pak kako im je

novu prodajnu politiku odobrila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Kaže da nije rije ni o kakvom sukobu TDR-a i dijela malih trgovaca, ve malog TDR-a i globalnih tvrtki koje su nametnule nove tržišne okolnosti. "Upozoravali smo da e uslijed pove anja trošarina, koje su unazad dvije godine pove ane 56 posto, na gubitku biti i potroša i, trgovci te kooperanti, da e izostati punjenje državnog prora una te da e do i do pove anja sivog tržišta", kazao je. H

Fond za privatizaciju uprihodio 147 mil. kuna IZ MINUSA U PLUS Prošle je godine Hrvatski fond za privatizaciju ostvario ak tri i pol puta ve i prihod nego u istom razdoblju 2009. godine, pa je tako nakon manjka prihoda nad rashodima od 17,6 milijuna kuna 2008. lani ostvario 92 milijuna kuna 'viška'

BROJKA

Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) u prvih je devet mjeseci prošle godine ostvario znatan prihod od 147,15 milijuna kuna, što je ak 247,8 posto više nego u istom razdoblju 2009. godine, kada je prihod bio samo 42,3 milijuna kuna. Prema upravo objavljenom izvještaju o HFP-ovu poslovanju u prvih devet mjeseci prošle godine, koji je oglašen na internetskim stranicama Ministarstva financija, ostvareni prihodi ve i su od troškova za 92 milijuna kuna. Za usporedbu, u istom razdoblju preklani zabilježen je manjak prihoda od ak 17,64 milijuna kuna.

12,24 milijarde kuna vrijedila je potkraj rujna prošle godine ukupna imovina Hrvatskog fonda za privatizaciju

doblju Fond je uprihodio samo 7,38 milijuna kuna.

Smanjeni rashodi

Dividende

Prihode Fonda za privatizaciju, izme u ostaloga, ine dividende po osnovi dionica, odnosno udjela koji su u vlasništvu Fonda, sredstva ostvarena prodajom i zakupom državne imovine prenesene Fondu, sredstva koja se Fondu prenesu nakon završetka ste ajnog, odnosno likvidacijskog postupka te sredstva od prodaje dionica i udjela iz HFPova portfelja. Potkraj rujna prošle godine ukupna imovina Fonda vrijedila je 12,24 milijarde kuna, a ve ina toga iznosa odnosila se na financijsku

VEDRAN DUVNJAK, predsjednik Uprave Hrvatskog fonda za privatizaciju SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

imovinu, odnosno na dionice, udjele u glavnicama poduze a u državnom vlasništvu, depozite, jam evine, zajmove, potraživanja na ime prihoda poslovanja i nov ana sredstva. Ve ina prihoda, preciznije 137,52

milijuna kuna, u prvih devet mjeseci ove godine ostvarena je upravo od financijske imovine, a upravljanjem nefinancijskom imovinom (zemljišta, objekti, postrojenja i oprema, prijevozna sredstva i sl.) u istom raz-

Uza znatan rast prihoda, HFP je u prvih devet mjeseci prošle godine smanjio i rashode, koji su na dan 30. rujna bili 55,15 milijuna kuna, što je za oko 4 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju 2009., kada su rashodi dosegnuli 59,95 milijuna kuna. Ve ina rashoda odnosila se na financijske rashode, koji su smanjeni 10,5 posto, na 21,88 milijuna kuna, i trošak zaposlenih, koji je smanjen neznatnih 1,68 posto, na 25,66 milijuna kuna. HFP je prema Vladinoj odluci pokrenuo prodaju manjinskih udjela putem dražbi na Zagreba koj burzi. Tako je na srpanjskoj dražbi prodajom ostvareno 3,87 milijuna kuna, a na dražbama u studenom i prosincu ostvareno je 10,76 milijuna kuna prihoda. Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

ÂťOBANKOVI

'Ne ĹĄtetimo stranim ulaga ima'

Zagreb. Potpredsjednik Vlade i predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju Petar obankovi izjavio je u petak kako vjeruje da e se posti i rjeĹĄenje za Sun ani Hvar, naglaĹĄavaju i kako taj slu aj ne ĹĄteti ulasku stranih ulaga a u Hrvatsku. "Uvijek vjerujem da ima rjeĹĄenja, a ako netko smatra da

je ne im oĹĄte en, neka izvoli tuĹžiti. Ako netko vjeruje da su mu uskra ena neka prava, nema niĹĄta sporno u tome da tuĹži", kazao je obankovi nakon sjednice Vlade. U vezi s izjavom izvrĹĄnoga direktora luksemburĹĄke Orco grupe, ve inskog vlasnika Sun anog Hvara, Jean-Francoisa Otta da se osje a diskriminiran kao strani ulaga u Hrvatskoj, obankovi je istaknuo: "Ne ĹĄtetimo mi ni emu. Svatko je dobrodoĹĄao u Hrvatsku, ali svatko mora poĹĄtivati hrvatske zakone." H

SA 'BB' NA 'BB-'

PROSVJED

S&P snizio rejting HEP-u

Ribari traĹže isklju ivi gospodarski pojas

Agencija Standard & Poor's snizila je Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) dugoro ni kreditni rejting i rejting za osigurane obveznice s prvenstvom naplate sa 'BB' na 'BB-' navode i kao razlog sniĹženi rejting Hrvatske. Ocjena S&P-a temelji se na podacima o poslovanju koje je HEP ostvario u 2009., kaĹžu u HEP-u, napominju i da za 2010. o ekuju 1,5 mlrd. kuna dobiti. H

Zagreb. Pedesetak profesionalnih ribara iz Dalmacije prosvjedovalo je u petak u zadarskoj luci protiv loĹĄe zakonske regulative vezane uz ribarstvo u Hrvatskoj, traĹže i hitno proglaĹĄenje isklju ivog gospodarskog pojasa. Ribari isti u da Ĺžive sve gore te da e se uskoro zaokruĹži-

ti i 13. poglavlje - o ribarstvu za ulazak Hrvatske u EU, a da njih nitko niĹĄta ne pita. TraĹže smjenu drĹžavnog tajnika za ribarstvo Ton ija BoĹžani a i hitan sastanak s ministrom Petrom obankovi em i premijerkom Jadrankom Kosor. Njihov predstavnik iz Visa Damir Karuza smatra da u Upravi za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede sjede ljudi koji nemaju veze s morem i stanjem na terenu. Ribari se Ĺžale i na cijenu plave nafte, za koju tvrde da je odavno preĹĄla granicu isplativosti. H

SUNÂťANI HVAR

Ott Ä&#x2021;e se vratiti u Hrvatsku Nakon pet sati policijskog ispitivanja zbog sumnji u gospodarski kriminal u Sun anom Hvaru, elniku Orco Property grupe Jean-Francoisu Ottu Hrvatska se ipak nije zamjerila toliko da viĹĄe nikad OGLAS

ne pomisli kro iti na naĹĄe tlo. NesluĹžbeno doznajemo da bi se Ott ve za koji tjedan mogao vratiti u Hrvatsku i organizirati novu konferenciju za novinare. Ott se naĹĄao na popisu

ĹĄestero bivĹĄih najboljih menadĹžera hvarske hotelske ku e koje su istraĹžni organi sumnji ili da su Sun anim Hvarom upravljali na ĹĄtetu kompanije i iz nje izvla ili novac u korist drugih tvrtki

unutar Orco grupe. Osim njega, me u osumnji enima su Dragan Lazuki i ostali bivĹĄi predsjednici Uprave hvarske hotelske ku e, koju neki ve nazivaju ukletom. elnik Orca poslao je premijerki

Jadranki Kosor ultimativno pismo u kojem nudi joĹĄ tri mjeseca za rjeĹĄavanje spora izme u drĹžave i Orca, dva najve a suvlasnika Sun anog Hvara, ili e Hrvatsku tuĹžiti me unarodnom sudu. M. G.

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 10/1/2011

ZA 866 MIL. DOLARA

OMV kupio dva naftna polja u Tunisu

Be . Austrijska naftna i plinska kompanija OMV priop ila je da je od ameri kog Pioneer Natural Resourcesa kupila dva naftna polja u Tunisu za oko 866 milijuna dolara. "Ta e transakcija zna ajno oja ati položaj OMV-a u Tunisu, važnoj zemlji za istraživanje i proizvodnju u klju -

noj regiji sjeverne Afrike", navodi tvrtka. Navedena cijena uklju uje tzv. radni kapital od 65,7 milijuna dolara, koji e u vrijeme zaklju ivanja transakcije biti prilago en revidiranom poslovnom rezultatu u 2010., a ameri ka e tvrtka oduzeti i nužne injekcije kapitala nakon 31. prosinca 2010. U OMV-u o ekuju da e transakcija biti zaklju ena u prvom tromjese ju ove godine. Kupnju e financirati gotovinom i kreditnim linijama. H/APA/Reuters

O»EKIVALI PAD

Prodaja auta u Sloveniji lani pove ana 5,9%

Ljubljana. Prodaja automobila u Sloveniji prošle je godine, u suprotnosti s o ekivanjima distributera koji su najavljivali stagnaciju, porasla 5,9 posto. Sekcija za motorna osobna vozila pri gospodarskoj komori objavila je da je 2010. prodano 64.571 novo vozilo, od ega 60 posto u kategorijama malih vo-

zila i automobila donje srednje klase. Pove ana prodaja vozila u suprotnosti je s izjavama distributera koji su zahtijevali da država stimulira rast. U 2009. prodaja osobnih automobila u Sloveniji smanjila se 19, a gospodarskih vozila ak 39 posto. I prema podacima iz prošle godine u Sloveniji se najviše prodalo Renaultovih vozila, koji sa 9950 prodanih vozila ima gotovo 17-postotni tržišni udio. Na drugom je mjestu po prodaji Volkswagen, a na tre em Opel. H

'Kumrovec propada jer država ne popušta' PROPALA PRODAJA Op ina je ogor ena jer Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom ne želi popustiti ni lipe pa ni u etvrtom pokušaju nije prodan kompleks Politi ke škole i Znanstveno-studijskog centra u Kumrovcu. Za potonji traži 24 mil. kuna, a Terme Tuhelj ponudile su 7,5 Ni etvrti po redu pokušaj Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom da na javnom natje aju proda kompleks Politi ke škole i Znanstveno-studijskog centra u Kumrovcu nije uspio, a hotelsko poduze e Terme Tuhelj, jedno od zainteresiranih za preuzimanje spomenutih nekretnina, ponovno nije uspjelo u naumu da otkupi devastirane objekte. "Javili smo se i na posljednji natje aj, ponovno s ponudom od milijun eura, koju smo objavili za objekt Znanstveno-studijskog centra, kakvu smo predo ili i ranije, no i taj je pokušaj otkupa, na

žalost, neslavno propao", potvrdila nam je direktorica Termi Tuhelj Ivana Kolar.

Terme ne odustaju

Smatra da je ponuda od milijun eura, odnosno nešto više od sedam milijuna kuna, posve realna za objekt koji je u lošem stanju i zapušten ve više od 20 godina. No Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom ne misli tako i tu je ruševnu zgradu procijenio na 23.982.105 kuna. Ivana Kolar kaže kako njezina tvrtka zasad nema "rezervni" plan za Spomendom, no prema nekim neslužbenim najavama, Sre-

POLITI»KA ŠKOLA U KUMROVCU Za najderutniji dio kompleksa traži se gotovo 14 milijuna kuna SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

dišnji bi ured uskoro mogao raspisati još jedan, peti natje aj za prodaju kumrove kih objekata. "Svakako smo zainteresirani i javit emo se i na taj natje aj", potvrdila je Ivana Kolar, dodaju i kako su Terme Tuhelj, osim otkupa Spomen-doma, zainteresirane i za koncesiju nad spomenutim objektima.

Nevaljane ponude

Prema potvrdi Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, koji je po etkom studenoga prošle godine raspisao natje aj za prodaju nekoliko nekretnina u vlasništvu

države, ni jedna od pristiglih ponuda u kojima je bila izražena namjera kupnje kumrove koga kompleksa politi ke škole, hotela Zagorje i znanstvenog centra nije bila valjana, odnosno nije ispunjavala uvjete propisane natje ajem. Zamjenik na elnika op ine Kumrovec Sre ko Blaži ko ne krije ogor enje nebrigom države za kompleks politi ke škole i hotela u Kumrovcu.

Turizmu ništa

"Država je nesposobna i nema volje riješiti problem politi ke škole i hotela Zagorje", tvrdi Blaži ko. Kada

ima volje za rješavanje sli nih problema, država je spremna i znatno sniziti cijenu nekretnine koju želi prodati, pa je prodaje i ispod procijenjenog iznosa, navodi Blaži ko i dodaje kako u Kumrovcu to nije slu aj jer Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom ne želi popustiti ni lipe u odnosu na procijenjenju svotu, iako je op ini i te kako u interesu da se propali i derutni kompleks nekadašnje politi ke škole i hotela što prije dovedu u funkciju kako bi obogatili turisti ku ponudu toga kraja.

Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

moja lisnica

JE LI PRAVI ČAS ZA KUPNJU? U 2010. je godini prodano 14,1 posto manje automobila u odnosu na godinu prije, a u padu je bilo i tržište rabljenih, pa se mogu naći novija vozila s cijenama 30 posto nižim od onih ‘ispod čekića’

Ponedjeljak 10/1/2011 23/8/2010 Ponedjeljak

Kriza je spustila cijene rabljenih automobila

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > potroša i > krediti

14-15

7,39 5,68 2160,4 99,56 kuna iznosio je na kraju prošlog tjedna te aj kune za euro, što je pad od 0,09 posto u odnosu na tjedan prije

kuna iznosio je prošlog petka te aj kune za ameri ki dolar, tri posto više nego tjedan dana prije

boda dosegnuo je indeks Crobex u petak, 2,34 posto više nego prethodnog tjedna

bodova iznosila je vrijednost obvezni kog indeksa Crobis na ZSE-u prošlog petka, 0,05 posto manje nego tjedan prije

2,26

posto porastao je prošlog tjedna Crobex 10, na 1180,36 bodova

business.hr Ponedjeljak 10/1/2011

RABLJENI AUTI U OGLASNIKU

Prodaje se najviše VW-a

Prošle je godine u Oglasniku bilo 223.725 oglasa za rabljene automobile. Najzastupljeniji je sa 16 posto udjela bio Volkswagen, a slijedio je Opel na koji se odnosilo 11 posto oglasa. Po sedam posto odnosilo se na Fiat i Renault, a na Audi šest posto ukupnog broja vozila.

Da se ljudi teško odlu uju na kupnju novog automobila potvr uju najnoviji podaci prema kojima je i prošle godine nastavljen negativan trend prodaje novih automobila. U 2010. je godini naime prodano 14,1 posto manje automobila u odnosu na godinu prije kada je kriza automobilsku industriju najžeš e pogodila, odnosno kada se broj prodanih automobila prepolovio. Iako se kona ni rezultati još ekaju, tržište rabljenih automobila tako er je u padu, no za one koji nisu spremi izdvojiti puni iznos za kupnju automobila sada

je pravi trenutak za kupnju rabljenog.

Tehni ki - obvezan

Dok jedni alternativi pribjegavaju zbog teške gospodarske situacije, drugi kupnju rabljenog vozila smatraju pametnim potezom neovisno o trenuta noj kupovnoj mo i. Kupnjom "novijeg" rabljenog vozila tako se, poru uju prodava i, može uštedjeti znatan iznos bez prevelikog odstupanja u kvaliteti, no samo ako se na umu imaju sve zamke koje kupnja rabljenog automobila sa sobom nosi. "Najvažnije je paziti od

Budite oprezni, gotovo etvrtinu hrvatskih voza a priznalo je da prije prodaje 'skida' kilometre na automobilu ili da je spremno to napraviti

NUŽNI KORACI

Što u initi kad kupujete rabljeno vozilo

1. 2.

provjeriti tko je vlasnik vozila provjeriti dokumentaciju/podrijetlo vozila

koga kupujemo rabljeno vozilo", kaže voditelj odjela rabljenih vozila P.Z. Auta Neven Dunki , koji takav potez smatra razumnim s obzirom na to da se kupnjom "mla eg" rabljenog automobila može uštedjeti i 30 posto. "Po-

provjeriti op e stanje vozila - motor, limarija, gume, unutrašnjost vozila, kilometraža...

drijetlo vozila jednostavno je ispitati preko prometne dozvole, knjižice vozila i servisne knjižice. Ako netko sumnja u kilometražu vozila, to je lako otkriti na tehni kom pregledu jer se pri svakome upisuje kilometraža", do-

dao je Dunki . Broj prije enih kilometara posebno je zanimljiva stavka na koju valja obratiti pozornost prilikom kupnje rabljenog vozila, posebno ako se u obzir uzme sklonost hrvatskih voza a lažiranju podataka kako

OGLAS

STANJE MOTORA presudno je za odluku o kupnji ARHIVA BUSINESS.HR

Osim prepravljene kilometraĹže, kao naj eĹĄ u zamku koju skriva kupnja rabljenog vozila prodava i navode karambolirana vozila koja se "zamaskirana" prodaju. "Pri kupnji rabljenog vozila potrebno je pripaziti na op e stanje vozila te ga obvezno odvesti u servis na pregled", upozoravaju iz Tehni ko-remontnog centra Zagreb. Kao idu i korak navode provjeru dokumenata vozila s obzirom na to da se ono moĹže nalaziti pod ovrhom.

TraĹžite servisnu knjiĹžicu

bi auto prikazali u boljem svjetlu. Tome u prilog ide i nedavno provedeno istraĹživanje portala VidiAuto. com prema kojemu je gotovo etvrtina hrvatskih voza a priznala kako prije prodaje "skida" kilometre na svojem automobilu ili su to spremni napraviti. ak 11 posto voza a ve je viĹĄe puta laĹžiralo broj prije enih kilometara na svojem automobilu prije prodaje, a oko pet posto jednom je do sada to ve u inilo. Osam posto njih joĹĄ se nije odlu ilo na taj potez, ali bi to u budu nosti ipak napravili.

Najsigurnijom kupnjom smatraju vozila iz Hrvatske koja posjeduju servisnu knjiĹžicu jer ih se lako moĹže provjeriti u policiji, servisu ili na tehni kom pregledu. "Treba izbjegavati vozila iz uvoza bez servisne knjiĹžice jer im se ne moĹže u i u trag", poru uju iz TRCZ-a i dodaju da se podrijetlo vozila moĹže istraĹžiti po dokumentaciji, servisnoj knjiĹžici i broju ĹĄasije vozila. Dok se sluĹžbene statistike za prodaju rabljenih automobila u proĹĄloj godini joĹĄ uvijek ekaju, iz P.Z. Auta poru uju kako je trĹžiĹĄte rabljenih automobila u prvih devet mjeseci 2010. godine palo 14 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije. "U 2011. godini o ekujemo stabilnu situaciju. Ako se trĹžiĹĄte novih vozila oporavi, oporavit e se i ono rabljenih jer e se pove ati broj zamjena po principu â&#x20AC;&#x2DC;staro za novoâ&#x20AC;&#x2122;", prognozirali su u centru Biljana Star i

NOVOSTI

Raiffeisen Invest redizajnirao stranicu ProĹĄloga je tjedna Raiffeisen Invest predstavio svoju novu redizajniranu internetsku stranicu. Najvidljivija promjena u odnosu na dosadaĹĄnje stranice je, kako su napomenuli iz fonda, u funkcionalnosti. Naime, pojednostavnjeni su pregled-

OGLAS

nost i pretraĹživanje sadrĹžaja, a stranica je sadrĹžajno dodatno oboga ena i povezana s druĹĄtvenim mreĹžama Facebook i Twitter. Pored toga, stranica nudi i nekoliko interaktivnih edukacijskih filmova poput "Pet koraka do uspjeĹĄnog ulaganja"

i "Kviz - koliko znam o investicijskim fondovima" koji posjetitelje uvode u svijet investicijskih fondova na informativan i jednostavan na in te pomo u kojih posjetitelji mogu preispitati svoje ulaga ko znanje i spremnost na investiranje. B.hr

Tjedni pregled

NAJBOLJIH 5 FONDOVA

200 %

VB CROBEX10 A1 MP-Bric HR KD Victoria OTP indeksni

INGRA

business.hr Ponedjeljak 10/1/2011

16-17

AKOVŠTINA

9,70%

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

> potroša i > krediti

NAJGORIH 5 FONDOVA 3,25 3,10 2,93 2,91 2,90

Ilirika Gold ST Global Equity HPB WAV DJE Platinum Blue Chip VB High Equity

Tjedni pregled

-3,04 -2,21 -0,53 -0,44 -0,43 Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA ZABA OTP Hypo Alpe-Adria-Bank

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Zeleni kredit

6,09%

479

143.596

5,90%

Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,16%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit uz paket teku eg ra una - Akcija

6,21%

483

144.968

6,00%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,30%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

RBA

FLEXI stambeni kredit - AKCIJA

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

ERSTE PBZ Volksbank

Stambeni EKO krediti - Model II

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

PBZ stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,77%

506

151.922

6,50%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit

6,79%

504

151.219

6,45%

Promjenjiva

Banka Kovanica

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Banco Popolare

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

ZABA Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

RBA

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA

Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - Model II

8,04%

584

70.099

7,14%

Promjenjiva

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka ERSTE RBA ZABA Volksbank Podravska banka

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom. ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - Model I

8,30%

597

71.692

7,65%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - Model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATE Banka Kovanica

ÂŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA ZARA ENA

VRIJEDNOST

BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATA PO DOSPIJE U

VRSTA

VRIJEDNOST

KAMATE

PO DOSPIJE U

DOBIT

Profitni devizni depozit

5,35%

Promjenjiva

1.692

11.692

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

471

Devizna ĹĄtednja

4,75%

Promjenjiva

1.494

11.494

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5,25%

Promjenjiva

5.049

449

Bonus ĹĄtednja

4,70%

Promjenjiva

1.477

11.477

HPB

Dje ja ĹĄtednja

4,95%

Promjenjiva

5.022

422

Oro eni depozit

4,55%

Promjenjiva

1.428

11.428

Volksbank

Bonus ĹĄtednja

4,80%

Promjenjiva

5.010

411

HPB

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

1.412

11.412

ERSTE

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

PBZ

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,45%

Promjenjiva

1.395

11.395

Partner banka

Otvorena ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

4.983

383

Standardna ĹĄtednja

4,25%

Promjenjiva

1.330

11.330

RBA

Rba ĹĄtednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

Devizna ĹĄtednja

4,20%

Promjenjiva

1.314

11.314

Karlova ka banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

Partner banka Karlova ka banka Veneto banka

ERSTE IKB Hypo Alpe-Adria-Bank Podravska banka

Oro ena ĹĄtednja

4,10%

Promjenjiva

1.281

11.281

OTP

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1.249

11.249

Podravska banka

Planirana ĹĄtednja

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE RBA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit - Model II (Bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Gotovinski ekspres kredit - PROMOTIVNA PONUDA

10,41%

104

6.270

9,29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10,87%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Splitska banka

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA Volksbank RBA ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Banco Popolare

Za kupnju novog automobila Model II

8,36%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - Model II

8,39%

230

19.295

7,45%

Promjenjiva

Autokrediti - suradnja s Opel partnerima - Model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Akcija Autowill

8,55%

225

18.925

6,85%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

PBZ

Autokrediti uz osiguranje potraĹživanja - Model B

8,97%

236

19.827

8,30%

fiksna 12 mjeseci

ZABA

Kredit za kupnju novih motornih vozila model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

Teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Podjeljak 10/1/2011

SKOK OD 200 POSTO

Suspendirana akovĹĄtina

Zagreba ka burza u srijedu je obustavila trgovanje dionicama akovĹĄtine. Cijena dionica u jednom je trenutku porasla viĹĄe od 15 posto, zbog ega je Burza traĹžila o itovanje tvrtke. Istog dana Burza je u sklopu nadzora nad trgovanjem dionicama akovĹĄtine, vezano uz informacije objavljene u Business.hr-u pod naslovom "Imovina

akovĹĄtine prodana za 190 milijuna kuna", zatraĹžila o itovanje druĹĄtva o informacijama navedenim u lanku. Me utim, nitko iz akovĹĄtine nije odgovorio na upit. Nakon nastavka trgovine, u petak, dionica je u jako kratkom vremenu ostvarila rast od 164,98 posto, zbog ega je Burza suspendirala trgovanje do trenutka kada javnost bude potpuno i to no informirana o okolnostima vezanim uz ste ajni postupak, odnosno kad se stvore uvjeti za fer trgovanje. N. S.

ZB Invest tiho bojkotira Upravu HGspota?

NAJAVA UPRAVE

Triglavu 54 mil. eura dobiti

Slovenski osiguravatelj Triglav ove e godine, prema rije ima predsjednika Uprave MatjaĹža Rakovca, ostvariti 54 milijuna eura iste dobiti, a vrijednost ukupnih premija iznosit e 1,024 milijarde eura. Vrijednost kapitala do kraja bi godine trebala dosegnuti 607 mil. eura. U devet mjeseci proĹĄle godine Zavarovalnica je ostvarila 32 milijuna eura neto dobiti. B. St.

MATJAĹ˝ RAKOVAC, predsjednik Uprave slovenskog Triglava SNIMIO H. DOMINI

PETAR PIERRE MATEK, predsjednik Uprave ZB Investa, u kojem su, tvrde izvori bliski HGspotu, veoma nezadovoljni upravljanjem tim lancem trgovina potroĹĄa kom elektronikom SNIMIO SAĹ A ETKOVI

HG SPOT D.D./REDOVNE DIONICE HGSP-R-A Vlasnik/nositelj ra una

PRENOSI GUBITAK OD 120 MILIJUNA Drugi najve i HGspotov dioni ar bio je suzdrĹžan u svim to kama dnevnog reda napokon odrĹžane skupĹĄtine, ime je, navodno, iskazao nezadovoljstvo poslovanjem koje je u 2009. gotovo rezultiralo bankrotom Nakon ĹĄto je ve dva puta odga ana jer se nisu pojavili najve i pojedina ni dioni ari i nije bilo kvoruma, HGspotova glavna skupĹĄtina napokon je odrĹžana, i to u utorak 4. sije nja. Doneseno je devet odluka koje su bile predloĹžene SkupĹĄtini. Me utim, najzanimljivije je to ĹĄto je drugi po veli ini dioni ar koji se krije iza skrbni kog ra una u Zagreba koj banci, a rije je zapravo o ZB Investu, u svih devet to aka bio suzdrĹžan, tvrdi nekoliko izvora Business.hr-a koji su zamolili za anonimnost. Izvori bliski banci i HGspotu tvrde kako su tako

posredno iskazali nezadovoljstvo glede poslovanja u 2009. koje je dovelo do nemogu nosti isplate komercijalnih zapisa i gotovo do bankrota, ste aja i propasti HGspota. Nakon toga uslijedio je dugotrajan postupak restrukturiranja ovog nekad vode eg doma eg lanca konzumne elektronike. Na toj su skupĹĄtini HGspotovi dioni ari odlu ili da se gubitak od 120,1 milijun kuna zabiljeĹžen u kriznoj godini prenese na sljede e razdoblje, ĹĄto zna i da e biti pokriven iz budu e dobiti. Osim toga, SkupĹĄtina je odlu ila dati razrjeĹĄnice Upravi i Nadzornom odbo-

[%]

SaĹĄa Lon ar

25,12

Zagreba ka banka d.d. (skrb. ra un)

9,50

Denis ejvan

8,17

Raiffeisenbank Austria d.d. (skrb. ra un)

6,52

Zagreba ka banka d.d. (skrb. ra un)

5,15

Ingra d.d.

1,72

Ĺ˝eljko MikĹĄa

1,04

Bruno Filipi

1,03

Dario Alfirevi

0,99

10.

Alma Curl

0,74

Ukupno:

59,98

ru. No kako stara narodna kaĹže - tre a sre a, sve e biti zapam eno po dvije zanimljivosti.

JoĹĄ niĹži prihodi

Prva je ve spomenuta suzdrĹžanost ZB Investa tijekom glasovanja, a druga da je SaĹĄa Lon ar, koji je i predsjednik Nadzornog odbora, odbio predsjedati skupĹĄtinom, ĹĄto je morao prema HGspotovu statutu. Zamijenila ga je njegova zamjenica u NO-u Morana Herak. Posljednji objavljeni financijski pokazatelji govore kako je HGspot u prvih

BROJKA

milijuna kuna pribliĹžno bi trebao biti ukupan HGspotov prihod u 2010. godini, procjenjuju u toj tvrtki

devet mjeseci ove godine ostvario 57,17 milijuna kuna prometa, ĹĄto je pad od gotovo 58 posto u odnosu na isto razdoblje 2009., no pritom treba uzeti u obzir restrukturiranje, zatvaranje dijela du ana.

Situacija ide nabolje

Osim toga, u tre em kvartalu HGspot je ostvario prihod od 22,33 milijuna kuna, ĹĄto je pad od 33 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. TeĹĄko je uspore ivati te rezultate jer

je rije o kvartalu u kojem su kulminirali HGspotovi problemi. Da situacija ipak ide nabolje nakon restrukturiranja, smanjenja broja du ana i broja zaposlenika te izbacivanja dijela asortimana, pokazuje gubitak na kraju tre eg kvartala koji je u devet mjeseci dosegnuo gotovo 19 milijuna kuna, ĹĄto je za viĹĄe od 4,5 milijuna kuna manje nego u istom proĹĄlogodiĹĄnjem razdoblju. Osim toga, kako je potvrdio savjetnik Uprave HGspota i osniva te bivĹĄi suvlasnik Hrvoje Prpi , potkraj proĹĄle godine ostvareni su pravi pozitivni pomaci jer je kompanija na dnevnoj bazi poslovala pozitivno. Do zaklju enja broja iz ZB Investa nismo primili odgovor na upit o glasovanju na skupĹĄtini. DraĹžen Tomi

DUN&BRADSTREET

Srbija i Slovenija stabilne

Bonitetna agencija Dun&Bradstreet u svom je sije anjskom izvješ u rejting Slovenije ostavila nepromijenjen te se ta zemlja i dalje ubraja me u one s niskim rizikom, prenose slovenski mediji. Budu i izgledi Slovenije tako er su ostali stabilni. Prema prognozi D&B-a, slovenski e gospodraski rast u ovoj godini iznositi 2,2 posto, a

u 2012. godini porast e na 2,8 posto. Razina iz vremena prije krize ne o ekuje se u idu e dvije godine. Ista se agencija osvrnula i na susjednu Srbiju koja je, kako prenosi Tanjug, zadržana u skupini zemalja s umjerenim rizikom poslovanja. Kako je navedeno u prvom ovogodišenjm izvješ u, povjerenje ulaga a u tu zemlju, unato kašnjenju u gospodarskom oporavku, vra aju fiskalna disciplina i smanjenje prora unskog deficita. B. St.

BROJKA

OGLAS

46,75 kuna iznosila je na 31. 12. 2010. godine vrijednost neto imovine po dionici Slavonskog ZIF-a

Ulaga i vjeruju izvoznicima Krašu, Kon aru i AD plastiku KAO NA ZAPADU Kon ar koji u inozemstvu prodaje tehnologiju i 'pamet', AD Plastik te Kraš koji intenzivira svoje napore u izvozu na nova tržišta uspjeli su u slaboj 2010. godini na ZSE-u kopirati rast cijena svojih parnjaka na inozemnim tržištima Kraj burzovne godine i svi doga aji vezani uz Inine dionice zasjenili su cijelu prošlu trgovinsku godinu, u kojoj su osim dionica najve e doma e naftne kompanije profitirale mnoge druge tvrtke. Osim Ine, koja je lani sko ila više od 70 posto, titulu pobjednika Crobexa podijelile su dionice Kraša, Kon ar Elektroindustrije i akove kih mlinova. Kombinacija snažne trezorske aktivnosti samih kompanija, o ekivanog oporavka nakon brutalnih padova u 2008. i 2009. godini te polaganog povratka ulaga a na tržište kapitala pogurala je spomenute dionice znatno više od prosjeka.

Viša kotacija, viši promet

Najja a u trojci jest dionica akove kih mlinova, koja je lani porasla 43,46 posto. Slijedi je Kraš, koji je sko io 40,9 posto, a Kon ar je oja ao 20,3

posto. Od dionica koje potkraj kalendarske godine nisu bile u Crobexovu sastavu treba istaknuti AD Plastik, koji je lani sko io 50 posto, a uvrštenje u višu kotaciju Zagreba ke burze donijelo mu je ve u likvidnost.

Ina ostale gurnula u plus

Osim spomenute kombinacije pozitivnih efekata, ovim je dionicama dobro došla i MOL-ova ponuda, ali i „protuponuda“ doma ih obveznih mirovinskih fondova. Matej Tomažin, predsjednik Uprave KD Investmenta, kaže kako je ve ina ulaga a u svojem portfelju imala Inine dionice. „Nakon što su prodali dionice i dobili svjež novac, ulaga i su potražili nove prilike, što se vidjelo na Burzi“, objašnjava Tomažin. Žarko Buzuk, portfeljni menadžer OTP Investa, kaže kako se u Krašu cijele godine

ŽARKO BUZUK, portfeljni menadžer OTP Investa, kaže da postoji snažna potražnja za industrijskim proizvodima na globalnoj razini, pa su gotovo sve industrijske dionice u Europi lani imale vrlo dobru godinu, kao i Kon ar

Izvor: ZSE

SNIMIO SAŠA ETKOVI

mogla vidjeti trezorska aktivnost, ali istovremeno je rije o dobro vo enoj kompaniji u sektoru prehrane, što je lani bila dobitna kombinacija na stranim tržištima, pa se taj utjecaj djelomi no preslikao i na ovaj slu aj. Sli na je kombinacija bila dobitna za dionice akove kih mlinova. „S druge strane, u Kon aru je pri a nešto druk ija - svjedoci smo toga da postoji snažna potražnja za industrijskim proizvodima na globalnoj razini, pa su gotovo sve industrijske dionice u Europi lani imale veoma dobru godinu. Kao tvrtka koja je važan izvoznik i koja prodaje 'pamet', Kon ar je iskoristio globalni oporavak

na pravi na in“, zaklju io je Buzuk.

Dobro ulaganje

Razlozi velikog rasta AD Plastika mješavina su dobre ulaga ke prilike i tehni kih zahtjeva Burze. Naime, u rujnu su dionice AD-a uvrštene na službeno tržište ZSE-a, zbog ega upu ene osobe poput direktora ne smiju trgovati dionicama vlastitog poduze a dva mjeseca prije objave godišnjeg izvješ a društva. lan Uprave Ivica Toli kazao je za Business.hr da su direktori te tvrtke odlu ili kupovati dionice jer su ocijenili da je rije o dobrom ulaganju zbog njihove aktualne cijene. Nikola Su ec

Izvor: ZSE

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Optima telekoma u petak je prekinula trodnevni pad snaĹžnim rastom cijene, ime je dogurala do razine od 28 kuna i time popravila loĹĄ dojam tijekom ve ine tjedna. Ukupan promet preĹĄao je 67.000 kuna, ĹĄto je iznadprosje no za Optima telekom, a ukupno je vlasnika promijenilo 2435 dionica. Treba spomenuti da je u petak dionica akovĹĄtione zavrĹĄila u blokadi nakon velike stope rasta od 139,68 posto.

Ina-industrija nafte d.d. HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ingra Jadranski naftovod Dalekovod Liburnia Riviera hoteli Belje Kon ar - elektroindustrija Privredna banka Zagreb AD plastik Atlantska plovidba d.d. Ericsson Nikola Tesla Luka Plo e Konzum Adris grupa Podravka prehrambena industrija d.d. uro akovi holding Zagreba ka banka akovĹĄtina Jadransko osiguranje Ledo Institut IGH Atlantic grupa Quaestus nekretnine Viro tvornica ĹĄe era d.d. Viadukt Jadroplov d.d. Dukat Jamnica Petrokemija Uljanik plovidba Tisak Zvijezda OT-optima telekom d.d. Industrogradnja d.d. Riviera Pore Adris grupa Tehnika Hidroelektra niskogradnja Veterina d.d. Fima validus Kon ar - elektri ni aparati SN holding Franck prehrambena industrija KaĹĄtelanski staklenici Centar banka KraĹĄ, prehrambena industrija Centar banka Arenaturis Prehrambeno-industrijski kombinat Luka Rijeka HGspot Zve evo, prehrambena industrija Metalska industrija VaraĹždin Magma d.d. Kon ar Kon ar Atlas nekretnine Imperial hotelijerstvo akove ki mlinovi Rabac, ugostiteljstvo i turizam Slatinska banka BC institut Proficio Varteks, varaĹždinska tekstilna ind. d.d. Sun ani Hvar Lav evi Istraturist Umag d.d. LoĹĄinjska plovidba Dom holding Badel 1862 Dioki d.d Vjesnik Fima proprius d.d. Vaba d.d. banka VaraĹždin Kreditna banka Zagreb Uljanik d.d. Ĺ˝itnjak

+ Dionica Validusa u petak je snaĹžno pala, ime je uz promet od gotovo 40.000 kuna ponovno zaronila ispod razine od 7 kuna. Nakon ĹĄto je Vladimir Ĺ elebaj Sellier sasvim ambiciozno najavio spaĹĄavanje posrnule tvrtke, njegovi pregovori s vjerovnicima koji potraĹžuju ukupno oko 170 milijuna kuna joĹĄ uvijek traju, a joĹĄ uvijek se ne zna kakva e biti odluka Podravke koja je najtvr i orah u pregovorima.

Redovan promet: 69.400.101,56 kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

3,200.00 293.17 14.13 3,088.00 266.10 2,207.02 81.99 540.00 575.00 125.00 726.02 1,415.00 1,763.05 188.50 270.00 318.99 34.40 256.40 8.50 2,911.00 6,000.00 1,595.00 800.01 67.90 380.00 260.00 140.99 380.00 43,900.00 167.00 563.08 177.17 3,500.00 26.78 540.00 168.94 320.00 1,150.00 148.79 68.10 6.38 720.00 160.00 800.00 730.00 220.00 440.00 279.91 55.00 204.00 185.00 19.20 106.00 2,500.50 27.13 978.00 1,051.01 32.32 159.00 3,850.00 85.00 109.01 229.00 11.75 20.24 31.00 206.00 299.79 142.11 34.78 77.40 89.98 20.00 20.80 63.00 130.00 130.00 113.66

3,211.00 295.52 15.50 3,197.44 280.01 2,231.98 85.00 550.00 609.00 132.00 735.00 1,439.99 1,850.00 190.00 272.96 321.00 37.80 261.50 19.90 2,911.00 6,050.00 1,620.00 810.00 67.90 388.90 280.00 142.50 380.00 43,900.00 172.00 572.00 189.90 3,600.00 28.79 540.01 170.00 320.00 1,177.88 156.80 73.97 7.00 720.00 165.00 809.00 730.00 220.00 443.00 279.91 59.99 204.00 194.00 19.60 118.99 2,500.50 29.18 982.00 1,051.01 33.49 159.00 3,850.00 85.00 109.10 229.00 11.75 20.25 32.90 215.98 299.79 142.11 35.00 77.40 89.98 20.00 20.80 63.00 130.00 130.00 113.66

3,205.00 295.00 14.99 3,197.42 279.98 2,207.02 85.00 540.00 590.00 129.00 734.99 1,435.00 1,767.77 190.00 272.00 320.00 36.30 260.00 18.00 2,911.00 6,050.00 1,596.00 802.00 67.90 388.90 280.00 142.50 380.00 43,900.00 168.00 572.00 180.20 3,500.00 28.00 540.00 170.00 320.00 1,150.00 156.80 73.97 6.71 720.00 165.00 809.00 730.00 220.00 443.00 279.91 59.99 204.00 192.00 19.50 118.99 2,500.50 28.80 978.00 1,051.01 33.49 159.00 3,850.00 85.00 109.10 229.00 11.75 20.25 32.00 215.98 299.79 142.11 34.78 77.40 89.98 20.00 20.80 63.00 130.00 130.00 113.66

0.09% -0.17% -2.98% 6.26% 3.39% 0.32% 1.30% -1.82% 2.25% 4.88% 0.54% 1.41% -1.73% 3.83% -0.37% 1.26% -1.63% 1.50% 126.99% 3.67% 0.83% -1.60% -0.14% -1.59% 2.32% 7.69% 0.04% 0.58% 4.53% -2.32% 0.48% -2.59% -1.24% 11.69% 3.85% 0.63% 1.59% -2.07% 0.84% 13.80% -4.28% 0.00% 1.23% 1.13% -8.75% 10.00% 2.90% 9.77% 9.07% 3.55% -1.53% 1.04% 14.42% 0.02% 6.71% -1.11% 0.10% -0.03% -0.63% 2.67% -0.02% -4.30% -2.55% 0.17% -0.74% -2.74% -0.93% 0.00% -5.26% 0.81% -3.25% -0.99% 0.00% -8.53% 0.00% -0.01% 4.00% -2.02%

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,45%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

12,407 19,531 336,776 1,060 11,376 747 17,573 2,243 1,955 7,581 966 327 219 1,820 1,255 960 8,518 1,117 16,813 83 38 110 215 2,400 409 549 992 334 2 514 140 390 19 2,435 117 283 148 39 275 533 4,904 43 170 33 36 118 57 82 391 110 118 1,007 160 7 594 16 14 341 50 2 60 43 20 362 200 115 15 10 21 60 25 21 56 29 3 1 1 1

39,750,043.40 5,756,608.78 4,926,355.64 3,287,570.82 3,075,335.73 1,651,140.08 1,463,254.70 1,213,649.40 1,150,592.96 976,712.66 706,013.06 467,543.46 393,938.73 345,570.50 339,165.54 307,061.85 301,417.92 288,078.69 242,694.02 241,613.00 229,134.86 176,013.44 172,559.06 162,960.00 157,321.50 149,851.01 140,384.46 126,920.00 87,800.00 86,571.96 79,935.66 70,926.79 67,230.00 67,211.87 63,180.16 48,043.02 47,360.00 45,491.33 42,415.24 37,169.29 31,952.34 30,960.00 27,613.00 26,535.00 26,280.00 25,960.00 25,083.00 22,952.62 22,680.33 22,440.00 22,338.18 19,386.32 17,951.56 17,503.50 16,752.91 15,696.00 14,714.14 11,196.62 7,950.00 7,700.00 5,100.00 4,688.90 4,580.00 4,253.50 4,049.00 3,622.50 3,139.90 2,997.90 2,984.31 2,089.00 1,935.00 1,889.58 1,120.00 603.20 189.00 130.00 130.00 113.66

32,050.00 24,157.12 112.42 2,375.19 642.22 667.93 698.32 1,388.94 11,254.11 541.75 1,025.69 1,910.92 393.53 4,313.54 1,845.28 1,734.40 117.51 16,652.58 18.96 363.88 1,332.03 253.09 2,674.11 153.15 539.27 127.91 233.23 1,140.00 971.33 561.31 331.76 430.06 350.90 78.96 244.30 621.01 3,077.09 217.88 97.82 136.46 18.13 19.00 448.80 345.58 82.92 62.53 608.51 17.49 130.93 47.63 1,148.25 6.44 36.63 37.55 140.38 60.08 204.09 111.72 101.10 404.25 86.04 100.26 38.13 45.98 38.90 233.95 103.28 1,401.52 94.14 259.71 58.21 363.70 21.23 41.67 111.21 242.52 290.71 23.37

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 1,625.00 253.10 14.13 2,332.01 217.00 1,436.28 54.00 430.00 461.06 80.10 705.00 1,181.00 1,160.03 145.00 242.21 240.00 22.36 200.00 5.11 2,300.00 4,720.12 1,106.00 657.10 67.90 290.00 190.00 124.01 240.00 31,101.00 105.50 533.13 135.00 2,851.00 25.00 292.00 100.00 275.00 871.01 120.00 54.51 5.00 570.25 66.00 655.38 612.00 200.00 290.01 240.00 33.03 134.01 161.54 19.11 84.32 2,360.00 23.01 909.99 975.00 20.50 150.00 2,560.00 65.10 97.30 180.00 11.50 11.14 25.00 161.10 280.00 121.00 27.87 58.00 70.00 20.00 19.19 54.00 118.00 61.11 76.10

3,211.00 332.84 43.76 3,197.44 390.00 2,890.00 96.87 552.89 618.00 132.00 1,060.00 1,777.00 2,093.00 207.51 318.99 400.00 40.90 280.00 34.00 3,350.00 7,049.99 3,397.40 829.99 87.00 420.00 375.00 190.30 400.12 43,900.00 184.73 678.00 298.80 4,798.97 44.80 598.00 200.00 373.00 2,020.00 257.00 74.45 29.01 895.01 245.00 944.00 1,197.00 277.00 497.02 279.91 70.00 221.00 220.00 66.95 139.00 3,130.00 69.90 2,198.00 2,450.00 46.98 214.95 3,850.00 99.94 116.91 300.00 16.34 36.40 36.50 279.00 410.00 173.00 45.90 139.00 150.96 40.00 34.00 78.00 180.00 160.01 163.85

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

62,20 154,00 5,25 0,70 10,10 13,10 263,00 2,40 16,20 85,00 88,00 40,70 395,00 8,00 4,43

62,89 158,00 5,30 0,71 10,20 13,35 267,00 2,40 16,70 88,00 90,00 41,90 400,00 8,00 4,43

62,77 154,00 5,28 0,70 10,10 13,15 264,00 2,40 16,20 86,89 88,00 41,90 400,00 8,00 4,43

62,64 157,95 5,30 0,70 10,17 13,16 265,70 2,40 16,38 85,94 88,18 41,55 396,25 8,00 4,43

1,40 37,00 37,00 1,37 37,70 4,20 0,49 80,50 1,00 3,20 0,20 4,01

1,41 38,00 37,50 1,43 38,00 4,47 0,49 80,50 1,00 3,20 0,20 4,01

1,40 37,71 37,03 1,38 38,00 4,47 0,49 80,50 1,00 3,20 0,20 4,01

1,40 0,37 0,37 1,41 0,38 4,35 0,49 0,80 1,00 3,20 0,20 4,01

40,00 39,40 37,01 37,00 36,00 14,50 0,18 29,00 4,00 72,00

40,01 39,45 37,01 37,01 36,00 14,50 0,18 29,00 4,00 75,00

40,00 39,45 37,01 37,01 36,00 14,50 0,18 29,00 4,00 75,00

40,01 39,43 37,01 37,01 36,00 14,50 0,18 29,00 4,00 73,70

0,00 % 0,66 % -1,31 % 0,00 % 0,00 % 3,57 % -10,00 % 3,57 % 10,80 % 4,75 %

475,00 3.400,00 7.150,00 83,00 98,30 880,00 93,80 1.290,00 280,00 1.000,00 1.000,00 3.200,00 16.470,00 17.000,00 300,00 2.215,00

477,00 3.430,00 7.200,00 83,00 98,35 902,00 94,00 1.290,00 280,00 1.050,00 1.000,00 3.200,00 16.470,00 17.000,00 300,00 2.215,00

475,00 3.401,00 7.181,00 83,00 98,32 883,00 94,00 1.290,00 280,00 1.003,00 1.000,00 3.200,00 16.470,00 17.000,00 300,00 2.215,00

475,10 3.401,09 7.180,97 83,00 98,32 883,10 93,83 1.290,00 280,00 1.003,16 1.000,00 3.200,00 16.470,00 17.000,00 300,00 2.215,00

0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 %

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR KDIR NF1N KBMR GRVG PETG NF2R LKPG TLSG SAVA KDHR SALR POSR ATPG

KRKA MERCATOR KD ID NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR GORENJE PETROL NFD HOLDING LUKA KOPER TELEKOM SLOVENIJE SAVA KD GROUP SALUS POZAVAROVALNICA SAVA AKTIVA NALOZBE

TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 NOVA BANKA AD BANJA LUKA ZIF VB FOND AD BANJA LUKA DRINA AD BIJELJINA ZIF BALKAN INVESTMENT FOND AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO BNT TAD DD NOVI TRAVNIK JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO

NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2011K Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K AIK banka a.d. Niš Vocar a.d. Beograd Telefonija a.d. Beograd Energoprojekt Entel a.d. Beograd Doza Derd a.d. Backa Topola Jubmes a.d. Beograd Bambi Banat a.d. Beograd Galeb GTE a.d. Beograd Metalac a.d. Gornji Milanovac

R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog MAKPETROL SKOPJE ALKALOID SKOPJE MAKEDONIJATURIST SKOPJE

416.913,28 276.105,94 133.732,77 41.464,67 36.327,20 16.127,01 15.942,85 15.122,40 14.101,20 13.664,62 5.467,00 5.069,40 4.755,40 4.728,00 4.177,49

0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 %

30000 91003 36200 5600 20669 345 3000 1789 1000 184 2872 114

42.015,00 34.102,89 13.510,64 7.875,00 7.836,35 1.501,65 1.467,00 1.440,14 1.000,00 588,80 574,40 457,14

2614 2281 2004 2004 2013 425 24219 150 825 23

104.585,00 89.932,65 74.168,04 74.163,33 72.468,00 6.162,50 4.359,42 4.350,00 3.300,00 1.695,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN04 RMDEN09 TEL TNB TPLF KMB GRNT MPT ALK MTUR

6656 1748 25240 59133 3571 1225 60 6301 861 159 62 122 12 591 943

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AIKB AGBN A2015 A2011 ENHL A2012 AIKBPB VRBG TLFN EPEN DOZA JMBN BMBI GLBG MTLC

0,43 % -2,59 % -0,42 % -1,41 % -0,49 % -0,45 % -1,49 % 0,00 % -1,82 % 1,03 % 0,28 % 0,00 % 0,00 % -0,62 % 0,00 %

Energoinvest Sarajevo Fabrika duhana Sarajevo Bosnalijek Elektroprivreda Sarajevo Telekom Slovenije

+10,8% +4,75% +3,57% +3,57% +1,03%

Krka

BH Telecom Sarajevo Luka Koper Petrol Pozavarovlanica Sava Nova kred. banka Maribor

-2,5% -1,82% -1,49% -0,62% -0,49%

Mercator

+0,43 -2,59

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1D FBIHK1C FBIHK1E BSNLR BTADR JPESR ENISR FDSSR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TRZN-R-A RSRS-O-D RSRS-O-C TLKM-R-A RSRS-O-B ZPTP-R-A HEDR-R-A RSDS-O-C NOVB-R-E VBIP-R-A DRIN-R-A BLKP-R-A

Oznaka

Ponedjeljak 10/1/2011

business.hr

44131 20.966.731,00 613 2.084.870,00 177 1.271.031,00 11313 938.979,00 7948 781.460,80 639 564.299,00 5534 519.233,20 300 387.000,00 1039 290.920,00 237 237.750,00 227 227.000,00 65 208.000,00 10 164.700,00 7 119.000,00 363 108.900,00 40 88.600,00

valuta: MKD - makedonski denar 91,10 87,90 500,00 3.600,00 3.300,00 3.220,00 530,00 23.701,00 3.930,00 2.600,00

91,20 88,00 510,00 3.600,00 3.300,00 3.221,00 530,00 24.000,00 3.950,00 2.600,00

91,11 88,00 509,29 3.600,00 3.300,00 3.220,99 530,00 23.933,56 3.947,56 2.600,00

56,07 54,15 509,29 3.600,00 3.300,00 3.220,99 530,00 23.933,56 3.947,56 2.600,00

0,01 % 780000 43.733.874,27 0,00 % 292774 15.854.798,38 1,86 % 1672 851.540,00 0,00 % 170 612.000,00 0,00 % 90 297.000,00 -0,80 % 81 260.900,00 0,00 % 431 228.430,00 -0,28 % 9 215.402,00 0,94 % 41 161.850,00 1,17 % 41 106.600,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Osim što je zabilježila rast cijene od 0,43 posto, na 62,77 eura, ta je dionica bila prva na popisu najlikvidnijih izdanja Ljubljanske burze s prometom od 416.913 eura. Tijekom dana cijena nije premašila 63 eura - najviša postignuta iznosila je 62,89, a najniža 62,2 eura. Rasla je i cijena slovenskog Telekoma, i to 1,03 posto, no uz promet od samo 13.664 eura. Ukupno je 159 dionica promijenilo vlasnika, a posljednja zabilježena cijena bila je na razini 86,89 eura.

Jedan od ve ih padova cijene posljednjeg je dana prošloga tjedna zabilježila dionica trgova kog lanca Mercatora. Posljednja zabilježena cijena te dionice iznosila je 154 eura, što je 2,59-postotni pad u odnosu na posljednju zabilježenu u etvrtak. Ta je cijena ujedno bila najniža kojom se tijekom dana trgovalo Mercatorom, dok je najviša cijena bila na razini 158 eura. S ukupnim prometom od 276.105 eura ta se dionica pozicionirala na drugo mjesto najlikvidnijih u petak.

REGIONALNI INDEKSI 0,00% BIRS 0,00% 956,12 844,37 Belex15 0,00% FIRS 0,00% 1.632,46 652,47 Belexline 0,00% MBI10 +0,06% 2.286,50 1.280,36 SASX10 +0,22% MOSTE 0,00% 523,69 975,45 NEX20 SASX30 +0,21% 14.522,53 +0,23% 937,10 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI -0,43% WIG20 - 0,50% 2.677,87 BUX +0,75% 22.184,67 +0,84% +0,20% ATX +0,14% 2.892,46 indeksa na zatvaranju u +0,61% Stanje petak 7. sije nja 2011.

FTSE100 6.003,70

DAX 6.974,52

CAC40

3.892,50

MICEX 1,687.99

AMERI»KI INDEKSI +0,18% S&P500 -0,21% 11.691,18 1.273,85 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,28% etvrtak 6. sije nja 2011. 2.709,89 DJIA

investor 22 TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

ezultati fondova protekloga tjedna kretali su se u rasponu od -3,04 posto do +3,25 posto, a ak 83 od ukupno 92 fonda ostvarila su porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dioni ki fond protekloga tjedna bio je fond VB CROBEX10, kojem je vrijednost porasla 3,25 posto, a slijedi ga Alternative A1 s porastom od 3,10 posto. Najve i gubitnik dioni kih fondova jest fond Ilirika Gold, kojem je vrijednost smanjena 3,04 posto, a slijedi ga ST Global Equity s padom od 2,21 posto. Od mješovitih fondova najuspješniji je KD Balanced, koji je ostvario porast vrijednosti od 2,74 posto, slijedi OTP uravnoteženi s porastom od 2,18 posto. Nijedan mješoviti fond protekloga tjedna nije zabilježio pad vrijednosti udjela. Najve i dobitnik obvezni kih fondova jest HPB Obvezni ki (+1,23 posto), a slijedi ga PBZ Bond fond (+0,20 posto). Jedini je fond s negativnom promjenom OTP euro obvezni ki (-0,03 posto). Nov ani fondovi imali su uglavnom pozitivne rezultate, pa je najuspješniji bio OTP nov ani fond (+0,08 posto), a jedini je gubitnik Platinum Cash, kojem je vrijedost smanjena 0,23 posto. Promatramo li rezultate od po etka godine, najuspješniji dioni ki fond jest Ilirika JIE, kojem je vrijednost u 2011. uve ana 2,50 posto. Me u mješovitim fondovima vode i je ST Aggressive s prinosom u ovoj godini od 1,84 posto. Od obvezni kih, odnosno nov anih, fonova najuspješniji su HPB Obvezni ki (+0,20 posto) i VB Cash (+0,05 posto).

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn $ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

147,2707 14,4782 77,3558 498,5652 324,7186 14,2061 85,5700 91,3800 121,5609 123,0991 62,8776 50,4753 84,1579 13,1483 175,7997 75,4400 32,5100 11,2676 62,8500 10,9861 105,7100 104,8457 85,3695 99,3954 42,7984 62,2300 45,6834 49,9656 136,2900 107,8500

1,53 1,30 0,94 0,66 0,64 0,59 0,53 0,49 0,45 0,39 0,38 0,37 0,32 0,28 0,28 0,28 0,18 0,17 0,06 0,05 0,00 -0,03 -0,04 -0,07 -0,07 -0,08 -0,09 -0,11 -0,12 -0,13

25,77 11,65 -0,45 10,24 10,90 6,10 6,21 7,76 5,19 -0,73 4,12 8,80 2,67 7,83 8,81 9,29 7,86 4,41 3,66 13,47 4,31 16,18 7,94 10,33 12,48 10,49 -0,86 2,70 7,20 8,16

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

2,24 3,29 6,60 2,84 2,61 11,66 2,63 5,24 1,00 2,17 3,62 2,88 5,26 7,90 6,20 2,32 3,27 1,84 5,72 0,85 6,68 0,96 5,34 5,10 3,03 3,05 10,21 3,27 8,19 0,73

05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011

DIONI KI NFD Aureus US Algorithm Platinum Global Opportunity FIMA Equity MP-Mena HR MP-Global HR KD Victoria A1 Erste Adriatic Equity Ilirika BRIC NFD Aureus New Europe Ilirika Azijski tigar C-Zenit HPB Dioni ki KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen HR dionice Erste Total East AC G Dynamic EM Raiffeisen C. Europe KD Energija ZB euroaktiv VB CROBEX10 PBZ Equity fond NFD Aureus Global Developed OTP indeksni Raiffeisen Emerging M. ST Global Equity VB High Equity ZB trend ZB BRIC+

39,34 23,40 -1,67 18,95 20,65 -2,85 9,66 8,66 17,59 9,22 11,63 1,13 -2,17 16,47 12,89 13,34 6,66 5,68 6,26 21,76 11,61 18,50 11,11 10,80 16,93 15,43 -4,71 9,86 11,70 15,62

30,05 2,46 -15,09 25,95 10,90 -7,17 0,23 -1,08 21,65 -1,01 13,37 -13,18 -7,41 13,53 5,08 6,45 -4,80 9,35 -5,06 N/A 2,07 N/A 2,28 1,10 6,74 7,94 -14,25 -1,14 10,18 N/A

18,88 -8,18 -3,82 8,08 -7,67 3,06 -5,75 -1,71 21,50 10,04 -12,02 -21,12 -3,23 3,52 9,53 -11,44 -29,11 6,69 -7,80 N/A 0,84 N/A -2,92 -0,12 -24,38 -14,42 -7,39 -19,14 3,85 N/A

0,21 2,18 1,94 1,98 1,26 1,47 2,22 1,83 1,62 0,55 1,32 0,82 0,58 1,17 2,50 1,99 -0,03 0,00 0,51 0,80 1,58 2,02 0,49 1,85 1,87 1,10 -1,77 0,47 0,37 1,17

28,835 8,316 19,195 5,153 5,039 67,692 11,311 196,502 37,719 9,811 6,869 5,804 18,103 5,670 103,107 13,063 40,353 14,141 203,042 9,014 233,965 6,856 383,728 64,697 149,215 25,349 13,196 13,186 159,578 81,319

www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI Erste Balanced C-Premium OTP uravnoteženi Ilirika JIE Balanced HPB Global AC G Balanced EM ST Aggressive Agram Trust KD Balanced Raiffeisen Prestige Raiffeisen Balanced ST Balanced ICF Balanced PBZ Global fond Allianz Portfolio HI-balanced ZB global NFD Aureus Emerging Markets Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

123,9200 5,6214 108,8140 153,1969 97,6912 11,2463 66,4330 69,9475 8,5028 108,3800 156,0400 172,6577 112,8005 104,8729 115,6190 10,2953 147,4500 85,8998

0,45 0,35 0,27 0,27 0,19 0,16 0,06 0,05 0,04 -0,01 -0,03 -0,03 -0,03 -0,05 -0,07 -0,10 -0,18 -1,05

7,29 5,23 0,57 6,25 0,50 3,71 5,39 3,54 5,43 0,78 2,71 1,46 -0,52 5,64 5,15 5,01 3,01 3,36

8,69 2,76 3,10 10,14 -4,73 4,77 6,07 4,61 5,08 3,30 6,00 -2,36 -1,28 9,19 8,98 7,25 5,99 9,77

5,52 -6,00 -5,74 5,46 -8,34 8,95 -6,68 -0,62 2,59 N/A 4,62 -9,47 -13,39 3,64 10,00 4,31 6,07 6,56

0,03 -13,64 1,68 8,99 -0,44 6,57 -7,44 -1,39 -3,21 N/A 5,47 7,07 1,71 5,19 9,17 0,33 4,17 -3,34

1,43 0,51 1,13 0,98 -0,14 0,00 1,84 0,02 1,55 0,01 0,54 1,13 -0,26 0,41 0,38 0,40 -0,09 1,22

104,940 12,653 38,312 44,883 88,983 14,336 2,841 11,941 7,153 181,288 320,894 11,393 11,079 277,850 7,186 68,801 712,169 15,931

9,97 3,93 5,06 4,95 5,26 1,85 5,29 2,49 4,97 0,83 8,36 7,99 8,68 9,32 1,65 8,87 9,51 4,47

05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011

124,7858 174,5400 161,9757 129,5963 11,3728 126,6878 159,2000 130,3800

0,07 0,03 0,01 0,00 -0,04 -0,04 -0,09 -0,09

0,32 0,33 1,42 0,34 0,53 0,33 -0,45 -0,08

2,99 3,23 4,85 2,96 1,66 1,73 -0,19 3,54

4,43 7,87 9,07 7,58 5,73 3,24 4,50 8,60

4,30 6,68 8,09 4,51 1,46 4,78 5,01 4,38

0,20 0,06 0,02 0,02 0,02 -0,15 0,06 0,05

13,400 473,551 45,988 132,277 7,194 15,577 231,163 194,680

5,26 8,62 6,20 7,83 8,87 5,06 9,51 7,60

05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011

kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn kn

132,5841 162,8441 125,9719 145,0200 138,7300 138,7042 135,4694 124,6587 132,3120 122,5045 117,2224 11,3361 10,6911 108,5905 105,6200 139,9927 102,4163

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 -0,15

0,54 0,61 0,53 0,88 0,82 0,65 0,82 0,26 0,71 0,59 0,84 0,63 0,77 0,73 0,58 0,47 0,47

1,17 1,19 1,52 1,80 1,76 1,37 1,69 0,66 1,58 1,21 1,68 1,50 1,64 1,54 1,51 0,96 1,29

2,83 2,31 3,73 3,86 3,62 2,52 3,63 2,59 3,86 2,76 3,35 3,48 3,51 3,44 4,00 2,50 1,22

6,32 4,77 4,38 4,84 4,40 4,59 4,42 3,92 5,47 4,11 5,14 5,66 4,29 5,11 4,34 3,27 1,67

0,03 0,04 0,03 0,03 0,04 0,04 0,03 0,02 0,04 0,04 0,05 0,03 0,04 0,03 0,03 0,02 -0,13

1042,670 2078,971 514,937 846,084 679,705 111,123 29,512 42,498 227,770 127,894 164,430 126,525 27,502 170,737 627,919 135,803 7,713

11,77 10,46 8,46 7,87 7,60 7,28 7,01 5,73 5,26 5,04 3,17 2,28 1,59 1,65 1,29 10,46 1,44

05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011 05.01.2011

OBVEZNI KI FONDOVI HPB Obvezni ki Raiffeisen Bonds Capital One PBZ Bond fond HI-conservative OTP euro obvezni ki ZB bond Erste Bond

NOV ANI FONDOVI PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money ZB europlus Platinum Cash

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 10/1/2011

IVANI GRAD

Ina otkrila novo naftno polje Naftna kompanija Ina priop ila je na internetskim stranicama Zagreba ke burze kako je u blizini naftnog polja Ĺ˝utica pokraj Ivani Grada nakon ispitivanja buĹĄotinom Selec-1 otkriveno satelitsko naftno polje. "Polje se nalazi u blizini postoje ih proizvodnih polja i infrastrukture pa e biti olakĹĄano njegovo privo enje

proizvodnji", stoji u priop enju. Iz Ine kaĹžu da je ispitivanje na viĹĄe od 2000 metara dubine pokazalo dotok nafte u koli ini od oko 30 prostornih metara na dan i viĹĄe od 30.000 prostornih metara plina na dan. Tako er se isti e da e se tek daljnjom analizom rezultata ispitivanja omogu iti preciznije vrednovanje novog nalaziĹĄta i procjena komercijalnosti rezervi ugljikovodika, nakon ega e se pristupiti izradi plana razrade polja. A. Pa.

PRIVATNI SEKTOR

Rast zaposlenosti u SAD-u

ZOLTAN ALDOTT, predsjednik Uprave Ine SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Stopa nezaposlenosti u SADu kliznula je u prosincu na najniĹžu razinu proteklih godinu i pol dana. Broj otvorenih radnih mjesta nadmaĹĄio je broj onih zatvorenih za 103 tisu e. Pritom je privatni sektor pove ao broj radnih mjesta za 113 tisu a, dok je broj zaposlenih u javnom sektoru smanjen za 10 tisu a. U prosincu je u SAD-u nezaposleno bilo ukupno 14,5 milijuna ljudi. B.hr

Crobex otvorio godinu rastom od 2,34 posto SJAJAN START Prvi ovogodiĹĄnji trgovinski tjedan oba su Crobexa zavrĹĄila s plusom ve im od dva posto, a izniman rast zabiljeĹžila je i dionica Jadranskoga naftovoda U prvom ovogodiĹĄnjem trgovinskom tjednu Crobex je porastao 2,34 posto i dosegnuo 2160,37 bodova. Istodobno je Crobex 10 sko io 2,26 posto, na 1180,36 bodova, a redovan promet dionicama iznosio je ak 225,67 milijuna kuna. Polovina tog iznosa potroĹĄena je na Inine dionice. Inom je, naime, ostvareno ak 119 milijuna kuna prometa u tjednom cjenovnom rasponu od 3130 do 3211 kuna. Na tjednoj razini dionica je porasla 0,5 posto i zavrĹĄila na 3205 kuna. Vlasnika je na Burzi promijenilo viĹĄe od 37.000 Ininih dio-

nica. Drugu najlikvidniju poziciju osvojio je HT, koji je sko io dva posto i zaklju io tjedan na 295 kuna.

Belje raslo sve do 85 kn

Na najve i hrvatski telekom potroĹĄeno je 29 milijuna kuna. Tre u najlikvidniju poziciju zauzela je Ingra, koja je pala devet posto uz devet milijuna kuna prometa. Isti promet ostvaren je i Beljem, koje je sko ilo 17 posto, na 85 kuna. Slijedi Dalekovod s prometom od ĹĄest milijuna kuna i cjenovnim

rastom osam posto. U petak su oba Crobexa uz promet od 70-ak milijuna kuna blago porasla. Crobex je oja ao 0,45 posto, a Crobex 10 0,2 posto. Velik rast u petak ostvarila je dionica Jadranskog naftovoda, koja je porasla 6,26 posto, na 3197 kuna, uz promet koji je dosegnuo gotovo pet milijuna kuna. Gotovo dva posto porasle su i dionice dviju najve ih doma ih banaka Privredne banke Zagreb i Zagreba ke banke. Dionica Optima telekoma u petak je prekinula trodnevni pad snaĹžnim rastom cijene,

ANTE MARKOV, predsjednik Uprave Janafa, ija je dionica u petak sko ila viĹĄe od ĹĄest posto uz milijunski promet SNIMIO SAĹ A ETKOVI

ime je dogurala do razine od 28 kuna i tako popravila loĹĄ dojam tijekom ve ine tjedna. Ukupan promet preĹĄao je 67.000 kuna, ĹĄto je iznadprosje no za Optimu, a ukupno je vlasnika promijenilo 2435 njezinih dionica.

akovĹĄtina blokirana

Treba spomenuti da je u petak dionica akovĹĄtine zavrĹĄila u blokadi nakon velike stope rasta od 139,68 posto.

REGIJA

Katastrofalno niski prometi u Sarajevu Sarajevski indeks SASX10 posljednjeg je dana u tjednu porastao 0,22 posto, na 975,45 bodova, a SASX-30 bio je u plusu 0,21 posto te dan zaklju io na 937,1 bodu.

Brokeri su najviĹĄe posla ima-

li s dionicom farmaceutske kompanije Bosnalijek kojom je trgovano u iznosu od 6162 konvertibilne marke. Sarajevska Fabrika duhana ostvarila je promet od 1695 konvertibilnih maraka, a cijena toj dionici porasla je

4,75 posto, na 75 konvertibilnih maraka. Slovenski indeks SBI TOP u petak je zabiljeĹžio pad vrijednosti od 0,75 posto, na 838,04 boda. Najlikvidnija je opet bila dionica Krke sa 416.913 eura

prometa, a cijena joj je porasla 0,43 posto, na 62,77 eura. Mercator je bio drugi na popisu najlikvidnijih sa 276.105 eura, no toj je dionici vrijednost pala 2,59 posto te je zadnja zabiljeĹžena cijena iznosila 154 eura. B. St.

Dionica Validusa u petak je pala etiri posto, uz promet od gotovo 40.000 kuna. Validus je ponovno pao ispod cijene od sedam kuna. Nakon ĹĄto je Vladimir Ĺ elebaj najavio spaĹĄavanje tvrtke, njegovi pregovori s vjerovnicima koji potraĹžuju ukupno oko 170 milijuna kuna joĹĄ traju, a joĹĄ se uvijek ne zna kakva e biti odluka Podravke, najtvr eg oraha u pregovorima.

Nikola Su ec

BROJKE

0,21 0,75 posto rastao je sarajevski SASX-30

posto pao je ljubljanski SBI TOP

Pornoindustrija spas traži u seksualnim pomagalima

DOBITNICI DANA (ZSE) Zve evo +14,42% Genera +13,8% Centar banka +10% Arenaturist +9,07% Viadukt +7,69% 41 Raste

Iako je prošle godine najve i svjetski pornosajam Adult Entertainment Expo, koji godišnje zaradi oko 14 milijardi dolara, bio najslabiji do sada, ove se godine o ekuje pravi preokret, upravo zbog velikog porasta prodaje seksualnih igra aka.

Dok nekoliko tvrtki pornoindustrije zbog sve raširenijeg piratstva na internetu i slabe prodaje DVD-a planira proglasiti bankrot, tvrtke poput Digital Playgrounda, koja je diljem svijeta poznata po produkciji pornofilmova, okrenule

GUBITNICI DANA (ZSE) Kaštelanski staklenici Fima Proprius Lošinska plovidba Slatinska banka Badel 1862

INDEKSI CROX Mirex

3 Nema promjene

-8,75% -8,53% -5,26% -4,3% -3,25% 30 Pada

Vrijed. 1,320,8 157,21

Prom. 0,20% 0,05%

Sirova nafta 88,38 Prirodni plin 4,49 Zlato 1.371,21 Srebro 29,07 Goveda 104,23

1,12% 2,14% 0,64% 2,20% 2,06%

JE LI UOP E TREBAO DOKAZ?

Dokazano je: plavušama radije daju novac nego brinetama Vole li muškarci plavuše ili brinete staro je pitanje. No kojima biste radije dali svoj novac? Zanimalo je to izvjesnog Michaela Pricea koji je za ameri ki Odjel za ekonomske resurse proveo istraživanje u kojem se pokazalo da su plavuše sposobnije skupiti više novca od brineta. Price je proveo istraživanje u sklopu kojega su brinete i plavuše morale i i "od vrata do vrata" i skupljati novac. Htio je vidjeti utje u li fizi ki atributi, posebice boja kose, na

njihovu sposobnost prikupljanja. Eksperiment je pokazao da su plavuše skupile od 71,6 to 76 posto više novca od brineta. Zanimljivo je da su kod bijelaca brinete imale puno više uspjeha od plavuša. Kod nebjela kog stanovništva plavuše su naime prikupile znatno manje novca od brineta. U zaklju ku studije Price je napisao kako empirijski rezultati pokazuju da plavuše imaju više šanse skupiti više novca, no da to umnogome ovisi i o karakteristikama donatora. B.hr

SVI ŽELE DIO NOVOG HITA

Investitori se pomamili za Facebookom Ameri ki bankarski div Goldman Sachs nedavno je u Facebook uložio 450 milijuna dolara, a sada svoje udjele preprodaje drugim investitorima koji su na njih toliko navalili da je sve izglednije da e primanje ponuda morati završiti prije planiranog roka, piše Wall Street Journal. Veliko zanimanje investitora i nije preveliko iznena enje, pogotovo ako se u obzir uzme injenica da neke od najve ih ameri kih pri a o uspjehu u posljednjih 30-ak godina dola-

ze upravo iz tehnološkog sektora. U takve se svakako mogu svrstati Apple i Google, ali i div Microsoft koji je svog osniva a Billa Gatesa pretvorio u najbogatijeg ovjeka na svijetu. Osim toga, Facebook je prošle godine u Sjedinjenim Ameri kim Državama prvi put u povijesti bio posje eniji od Googlea, a investitore sigurno privla e i konstantne spekulacije o Facebookovu izlasku na burzu, za koji se sada predvi a da bi se mogao zbiti idu e godine. Nikolina Rivosechi

GOLDMAN SACHS je zatrpan zahtjevima investitora koji žele dio njegova udjela u Facebooku ARHIVA BUSINESS.HR

Zagreba ka je burza godinu po ela tjednim rastom. Ho e li se on nastaviti, pratite na...

su se prodaji seksualnih pomagala. Upravo su zato tom sajmu, koji se po eo održavati po etkom sije nja u Las Vegasu, odlu ili priklju iti sajam noviteta koji se ina e održava ljeti, kako bi upotpunili sliku industrije za odrasle. I. B.

www.business.hr

UKRATKO... Gene Sperling novi Obamin savjetnik za gospodarstvo Ameri ki predsjednik Barack Obama za svog je novog glavnog savjetnika za gospodarstvo odabrao Genea Sperlinga, koji je od 2009. bio savjetnik ministra financija Timothyja Geithnera. Assange postaje pisac Osniva WikiLeaksa Julian Assange najavio je da e u travnju u Ujedinjenom Kraljevstvu objaviti “vrlo osobnu” knjigu za koju se nada da e biti “jedan od klju nih dokumenata našeg naraštaja”. Mike Tyson trenira golubove Bivši boksa ki prvak Mike Tyson, koji je svojedobno protivniku odgrizao komad uha, po eo se baviti uzgojem golubova, koje priprema i za utrke, a kaže kako je to nešto što e "raditi do posljednjeg daha".